Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Gla
Zag s
orja
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Godina VII. Broj 62 1. ožujka 2010. ISSN 1334-9317
Političari govore:
Milivoj Škvorc
ŽUPANIJSKA VLAST NE
UKLJUČUJE OPORBU
SAMO
8
KUNA
Otvorenje muzeja neandertalaca
Krapina otvorila
vrata svijetu
POD REFLEKTOROM
Tony Cetinski:
ISSN 1334-9317
Ne sviđa mi se
kamo ide svijet
KRAPINSKI VJESNIK - DVOTJEDNIK
SAMO
A
8 KUN
GLAS ZAGORJA
Kako se pretplatiti
na informativno politički magazin
Krapinsko – zagorske županije
Godišnja pretplata na informativno politički magazin Krapinsko-zagorske
županije Krapinski vjesnik s troškovima poštarine za Hrvatsku iznosi
240,00 kuna, a polugodišnja 120,00 kuna.
Pretplatiti se možete na broj žiroračuna: 2360000-1101375567, a dokaz o
uplati s osobnim podacima i adresom pošaljite na broj faxa 049 372 068
Pretplate se primaju na telefon: 049/ 372 665 (radnim danom od 8-15 sati)
IZ SADRŽAJA
AKTUALNO
rad policije u gradu pod
Marjanom
4 TEMA BROJA
U opsežnoj analizi Milivoj
Pašiček piše o problematici
neumjerenog konzumiranja
alkohola kod mladih u Zagorju
7 NAGLASAK
Prve kritike na račun novoizabranog predsjednika
iznosi naš glavni urednik
12 POLITIČARI
GOVORE
Milivoj Škvorc - opet u Saboru - moja priča dokaz je
uspješnih političara iz manjih sredina naše Županije
14 OSOBA
MJESECA
Josip Bukvić - policijski
profesionalac, 49. rođendan dočekao kao načelnik
Splitsko-dalmatinske policije - nedostajat će mu bregi
i obitelj, ali unaprijedit će
23 ŽUPANIJSKI INFO
Ni snijeg, ni oluja, ne priječe
novinare Krapinskog vjesnika u patrolama diljem Zagorja, Zagrebačke županije
i Grada Zagreba
34 EKSKLUZIVNE
FOTOGRAFIJE –
HUŠNJAKOVO
Krapinsko nalazište neandertalaca u središtu svjetske pozornosti
54 JUNAKINJA
NAŠEG DOBA
36 IZLOŽBE
Robert Kuhar, kipar koji radi
u glini: - Organizirat ću lončarstvo u priznatom mjestu
kao što je Krapina
51 MLADE NADE
Tihomir Kožina - nadareni
pjevač iz Dubravice pored
Zaprešića, nakon Jucija i Re-
46
G
Zag las
orja
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Godina VII. Broj 62 1. ožujka 2010. ISSN 1334-9317
Političari gogovore:
Milivoj Škvorc
ŽUPANIJSKA VLAST NE
UKLJUČUJE OPORBU
Štefica Roginić - volonterka
SOS telefona 01 4813 999,
nakon osobne tragedije još
snažnije svjetlo sebi i drugima, dušom upisuje ljepotu i
dobrotu
Regionalni
informativno-politički
magazin
SAMO
8
KUNA
Otvorenje muzeja neandertalaca
Krapina otvorila
vrata svijetu
POD REFLEKTOROM
Tony Cetinski:
ISSN 1334-9317
Ne sviđa mi se
kamo ide svijet
Foto:
Martin Turk
SPORT
57 POD
STRAHINJČICOM
Ponovno britki komentar
našeg sportskog kolumnista
Milorada Videkovića
KULTURA I
MAGAZINI
8
nate Kos još jedan Zagorec
konačno na Dori
INFO
61 MALI
ZAGORCI
Predstavljamo najbolji razred Osnovne škole “August
Cesarec” u Krapini
65 HOROSKOP
58
Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje
Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog
narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
Telefon: 049 372 665
Fax: 049 372 068
E-mail: [email protected]
Direktorica društva:
Tanja Gregurović
Glavni urednik:
Žarko Tušek
Zamjenica glavnog urednika:
Monika Briševac
PETAR LOVRIĆ
TONY CETINSKI
RAJKO BARTOLIN
U velikom intervjuu za Krapinski vjesnik – glas Zagorja o najrelevantnijim
gospodarskim temama i problemima
ekskluzivno progovara jedan od najuspješnijih poduzetnika srednje veličine u Hrvatskoj, predsjednik HUP –
Udruge malih i srednjih poduzetnika,
te član Upravnog odbora Hrvatskog
fonda branitelja, Petar Lovrić.
Ovaj bivši novinar Radija Hrvatsko
zagorje Krapina, danas je jedan od
najcjenjenijih zabavnih glazbenih
umjetnika na našim prostorima. Ekskluzivno, nakon velebnog koncerta u
Beogradu, o sebi, svojem životu i poslu progovara za naše čitatelje odgovarajući na konkretna pitanja našeg
suradnika Tomislava Pašičeka.
Rajko je uistinu zagorski ninja. On
to, između ostalog, dokazuje svojim vještinama, ali i nepresušnom
željom učenja mladih. Za njega
borilačke vještine nikada nisu bile
sredstvo prenemaganja i dokazivanja, već istinska sportska umjetnost
kojom se prenose sve tajne istočnjačkih kultura.
Stručni savjetnik:
Milivoj Pašiček
Redakcija:
Drago Kozina, Nada Vincelj,
Tomislav Lež, Vlasta Krklec, Nikola Dunaj,
Kristina Pavlović, Krunoslav Tušek
Direktorica marketinga:
Renata Novak
Marketing:
Klementina Cerovečki, Antun Poslončec,
Boris Uhernik, Dubravko Sopek, Damir Glas,
Berislav Obadić
[email protected]
Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
SLJEDEĆI BROJ KRAPINSKOG VJESNIKA – GLASA ZAGORJA
POTRAŽITE 15. OŽUJKA 2010. NA SVIM PRODAJNIM MJESTIMA
TISKA DILJEM KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
Krapinski vjesnik od 1. ožujka 2010. izlazi
dva puta mjesečno, prvog i petnaestog u
mjesecu i može ga se kupiti na svim prodajnim mjestima Tiska diljem Krapinsko-zagorske županije i grada Zagreba. Rukopisi se
ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su
uredništva i ne mogu se rabiti za objavljivanje ili u druge svrhe. Tekstove i fotografije
dopušteno je prenositi samo uz dogovor s
redakcijom i navođenjem izvora.
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 3
TEMA BROJA
Koliko piju
mlade Zagorke
i Zagorci?
Piše
Milivoj Pašiček
J
oš je rimski pjesnik Horacije
pisao kako “niti jedna pjesma ne može biti dugovječna
ako ju je napisao netko tko pije
samo vodu”. Tin Ujević je smatrao kako ga pijenje približava
ljudima, a da “vino čini čovjeka
ludim, a ne lošim”, tvrdio je Jean
Jacques Rousseau. Paul Verlaine
je pak u svojoj zbirci “Nekada”
napisao: “Pij da zaboraviš. Rakija
je ta koja mjesec nosi u pregači.”
I mogli bismo još u nedogled nizati misli poznatih književnika, ali
i drugih svjetski priznatih ljudi
koji su voljeli prekomjerno zaviriti u čašicu. Alkohol, taj suvremeni porok, osvaja i uništava, na
žalost, sve više ljudi, a u nas je ta
brojka dosegla gotovo 300.000
ovisnika.
Pivo se ispija u slavlje nacionalnog,
na javnoj i drugim televizijama, u
reklamama, kao uzvišeni čin do-
Alkoholizam je drugi najvažniji problem mladih u hrvatskom društvu. Zato
smo mu i posvetili pozornost, pa smo na bazi nacionalnih istraživanja proveli i svoju anketu o tome koliko piju mladi u našoj županiji. Anketa je provedena meðu mladim srednjoškolcima Krapine i Zaboka, i pokazala je, na
žalost, da trend posezanja za èašicom ne opada, da mladi najèešæe traže
kasnonoænu zabavu po kafiæima i mjestima sa živom glazbom, uz alkohol.
moljublja i navijanja za hrvatske
sportske boje. Pije se na rođendanima, imendanima, krštenjima,
krizmama, pričestima, vjenčanjima, pokopima, raznim feštama,
proslavama na poslu. Simbolika
vina, onog u kaležu, nazočna je ne
samo u židovstvu i kršćanstvu, već
i u mnogim religijama, s najrazličitijim naglascima i značenjem. Uz
vino ide često simbolika dvoznačnosti - piće je s jedne strane blagotvorno, a s druge strane i opasno
zbog svoje opojnosti. Zato ne čudi
što se u govoru o vinu u Bibliji često vezuje i upozorenje na umjerenost i trijeznost.
4 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
Međutim, i s oltara kao da neki
prihvaćaju samo one poruke koje
govore o radosti i blagotvornosti
vina. Jer, kako inače protumačiti
da je iz godine u godinu sve više
onih koji se hvataju čaše, posebno kada je riječ o vrlo mladim
ljudima, bolje rečeno - djeci. Danas je alkohol najčešće konzumirana droga među adolescentima
- upozoravaju svjetski stručnjaci, koji i tvrde da je kod mladih
koji konzumiraju alkohol 50 puta
veća vjerojatnost da će uzimati i
kokain. Alkohol ubije 6 puta više
mladih godišnje nego sve ostale
droge zajedno, a čak 45 posto
smrti u prometu povezano je
s njegovim pretjeranim uživanjem.
Ono što posebno zabrinjava su
pijanstva mladih. Već je uobičejena pojava pijanih izlazaka srednjoškolaca vikendom, no silno
zabrinjava povećanje takozvanog “rizičnog pijenja” šest i više
puta mjesečno, čija se učestalost
u posljednjih desetak godina u
Hrvatskoj višestruko povećala
i kod dječaka i kod djevojčica.
Rezultati posljednjeg Europskog
istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama (ESPAD), od 1995.
do 2007. godine govore da se
TEMA BROJA
OMILJENA PIĆA MLADIH
Vino
Pivo
Ne pijem alkohol
Žestoka pića
Kokteli
1.067 glasova
931 glas
663 glasa
347 glasova
139 glasova
Ukupno glasova:
taj postotak kod dječaka prvih
razreda srednje škole povećao s
13 na 39 posto, a kod djevojčica
sa 4 na 16 posto. Istraživanje je
provedeno među 6.328 učenika
prvog i drugog razreda srednjih
škola iz cijele Hrvatske, te 1.175
zagrebačkih učenika. Objavio ga
je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). I opet je utvrđeno
kako raširenost konzumiranja alkohola raste s dobi kod oba spola. Dječaci i dalje piju više i češće
nego djevojčice. No podatak da
je svaki peti učenik u posljednjih
mjesec dana pio alkohol 10 i više
puta, što znači u prosjeku svaki
treći dan, upozorava na zabrinjavajuću pojavu kod djece koja su
jedva navršila 16 godina!
NA JAVNIM MJESTIMA
PIJE 73% MALOLJETNIH
Istraživanje o konzumiranju alkohola među mladima provela je
i Zagrebačka pivovara u sklopu
kampanje “Razmisli”. Istraživanje
je provedeno kako bi se utvrdila učestalost korištenja alkohola
među maloljetnicima, te njihove
sklonosti i navike vezane uz konzumiranje alkoholnih pića. Sudjelovalo je 800 ispitanika u dobi od
13 do 17 godina. Istraživanje je
potvrdilo raširenost konzumiranja
alkoholnih pića među maloljetnicima. Tako čak 63 posto ispitanika
uzima neku vrstu alkoholnih pića,
njih 30 posto alkohol konzumira
povremeno, a 3 posto redovito.
Maloljetnici najčešće piju pivo
(80,7 posto), zatim vino (72,4 posto), te različita alkoholna pića.
Od ispitanih maloljetnika koji su
alkohol konzumirali najmanje tri
puta u životu, čak 15 posto alkohol pije jednom tjedno i češće,
17 posto nekoliko puta mjesečno, dok 30 posto to čini jednom
mjesečno. Maloljetnici najčešće
piju u društvu vršnjaka, i to 78,6
posto na zabavama, te 40,2 posto prilikom redovitih izlazaka.
Od 502 maloljetnika, čak 46 posto alkohol uzima uz odobrenje
i znanje roditelja. Među maloljetnicima koji češće piju alkohol
33.91 %
29.58 %
21.07 %
11.03 %
4.42 %
3.147
najviše je onih koji to čine na javnim mjestima, 73 posto, a često
se pije po kućama i stanovima
prijatelja, 61,4 posto. Značajan
je udio onih koji alkohol piju kod
kuće, 19,2 posto, te na obiteljskim okupljanjima i svečanostima, 23,8 posto.
Najčešći su motivi za konzumaciju alkohola zabava i dobro raspoloženje te proslave i društvenost,
dok su manje zastupljeni relaksacija, znatiželja, povodljivost
i drugi razlozi. Jedva 15 posto
ispitanih prepoznaje utjecaj alkohola na svoje ponašanje, dok
većina, čak 85 posto, tu vezu minimizira. Samo 8 posto maloljetnika priznaje da je bilo pijano 6 i
više puta, dok većina, 44 posto,
procjenjuje da se to nikada nije
dogodilo, te 36 posto da se dogodilo 3 do 5 puta.
Iako 97 posto ispitanika zna da
je prodaja alkohola maloljetnim
osobama zabranjena, od 284
ispitanika koji su pokušali kupiti alkohol u trgovini, čak je više
od polovine njih uspjelo unatoč
svojim godinama. S obzirom na
sociodemografska obilježja maloljetnika, istraživanje je pokazalo da alkohol češće konzumiraju maloljetnici iz većih urbanih
sredina. Sklonost alkoholu raste
s dobi, pa tako među trinaestogodišnjacima nalazimo 30 posto,
a među sedamnaestogodišnjacima čak 85 posto onih koji troše
alkohol.
21 do 22 sata, a 9 posto ih izlazi je kako je u njihovoj obitelji neti iza 22 sata. Kući se vraćaju vrlo ko alkoholičar.
kasno, u nedjelju ujutro – njih 33 I što zaključiti? Iako se neki rezulposto do 2 sata, a 49 posto iza 2 tati ove ankete ne daju do kraja
sata po ponoći! Zanimljivo je da i po svim pitanjima usporediti s
ih čak 88 posto izjavljuje kako im istraživanjima na razini Hrvatske
može se reći kako mladi Krapine
roditelji znaju kada dolaze kući.
Čak 54 posto mladića i djevojaka i Zaboka ne piju ni više ni manje
iz Zaboka i Krapine subotnju ve- nego li njihovi vršnjaci iz drugih
čer i dio noći provode u kafićima, krajeva naše domovine. Ali, ipak,
a 40 posto odlazi u potragu za pije se previše. Poznato je da
zabavom na mjestima sa živom je maloljetničko konzumiranje
glazbom. Da roditelji znaju gdje alkoholnih pića u našem zakoprovode vrijeme, izjasnilo
se 87 posto mladih. Nešto
je utješnije da je 22 poRazvoj ovisnosti
sto anketiranih reklo da
Svakom ispijenom čašom alkouzimaju cigarete, a među
hola povećavaju se mogućnoonima koji puše samo je
sti pojave ovisnosti o njemu.
8 učenika reklo da puše
• 25-godišnjak može postati ovisnik
i više od 20 cigareta na
nakon 12-15 godina pijenja alkohola
dan.
• 20-godišnjak može postati ovisnik
Na pitanje konzumiraju li
nakon pet godina pijenja alkohola
alkohol, 81 posto je reklo
• 15-godišnjak može postati ovisnik
– da! Njih 47 posto odlunakon šest mjeseci pijenja alkohola
čili su se za žestoka pića,
a ostatak za vino i pivo.
Da su bili pijani više od 10
puta priznala su 43 učenika, njih nodavstvu opisano kao društve30 opilo se više od 5 puta, a 46 no neprihvatljivo ponašanje. A
učenika izjasnilo se da nisu nika- rezultati naše ankete i svih ovih
da bili pijani. Ono što bode oči istraživanja upozoravaju na široje priznanje učenika, njih čak 82 ku rasprostranjenost konzumiposto, koji tvrde kako su roditelji ranja alkohola među mladima.
upoznati sa činjenicom da oni za Može se također vidjeti kako
izlazaka konzumiraju alkohol. Da mnogi maloljetnici počinju s pise u njihovom domu svakodnev- jenjem uz odobrenje i nadzor
no pije alkohol reklo je 27 učeni- roditelja, a tijekom odrastanja tu
ka, a samo 9 učenika odgovorilo naviku šire i na druge oblike soci-
ALKOHOL PRIVLAČI
81 POSTO MLADIH U
ZAGORJU
A što je s mladim Zagorkama i
Zagorcima? Pitanje je zanimljivije tim više jer su po posljednjem
regionalnom istraživanju u nas
mladi sjeverozapadne Hrvatske
prednjačili u ispijanju alkohola.
Anketu smo proveli među 200
srednjoškolaca u Zaboku i Krapini. Krenuli smo od subotnjih izlazaka, pa smo mlade pitali kada
subotom odlaze od kuće u potragu za zabavom. Čak 61 posto je
odgovorilo da od kuće odlaze od
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 5
TEMA BROJA
s godinama piju sve više. Prema
pokazateljima Hrvatska je visoko
među europskim zemljama. Po
učestalosti opijanja u proteklom
istraživanu prije pet godina Hrvatska je bila 8. od 35 zemalja.
Mlade treba
upozoriti da
je za njih alLako do ecstasyja
kohol puno
Zakonom je zabranjeno maloljetnicima prodavaštetniji, puno
ti cigarete i alkohol, ali većina ispitanih učenika
brže djeluje
mogla ih je bez problema kupiti. Čak 29 posto isi ima puno
pitanika reklo je kako bez problema mogu doći do
teže posljeecstasyja, 53 posto do marihuane, 21 do amfetadice zbog ramina i 35 posto do sedativa. Primarijus Marina
zvoja fizioloKuzman, članica ESPAD istraživačkog tima, rekla
gije tjelesne
je kako je pijenje alkohola navika koja pokazuje
mase.
zabrinjavajuće razmjere, jer se pije sve više i čeKad se teže
šće, a uočava se i porast tzv. binge drinking, koji
hoda, kad se
označava pijenje pet i više pića u jednoj večeri.
zamagli pogled, kad se
jezik počinje
ma i na drugim javnim mjestima, zaplitati, kad se slabije i usporenialkohol čine još dostupnijim mla- je reagira, kad misli bježe i slabije
dim ljudima. Izostaju bilo kakve se pamti, sve su to znaci napada
zadovoljavajuće poruke o nepri- pijanstva. Alkohol može prouzročiti veliku štetu za mozak i tijelo.
hvatljivosti takvog ponašanja.
A to ovisi o učestalosti i količini
ALKOHOL UBIJA
pića, starosti u kojoj je osoba
MOZAK I TIJELO
počela piti alkohol, koliko dugo
Uzimanje alkohola samo je korak je pila te o općenitom zdravstvedo drugih poroka i teških život- nom stanju. Alkohol je štetniji za
nih situacija u koje mogu upasti žene nego za muškarce, iako ga
mladi i još nezreli ljudi, a da o one rjeđe i manje konzumiraju.
opasnosti po njihovo zdravlje i Dugotrajna konzumacija alkohone govorimo.
la dovodi do oštećenja moždanih
- Alkohol među mladima je naj- stanica, i uzrokuje nepovratnu
aktualniji i najveći problem s štetu na mozgu poput gubitka
kojim se još uvijek ne zna kako pamćenja i promjene osobnosti.
izaći na kraj - riječi su prim. dr. sc. Alkohol je kancerogeno piće pod
Marine Kuzman iz Hrvatskog za- čijim se dugotrajnim djelovavoda za javno zdravstvo. - Mladi njem mogu razviti mnoge vrste
karcinoma želuca, grla,
ustiju, a ciroza jetre bolest je alkoholičara. Ljudi
Pet stupnjeva intoksikacije
koji puše cigarete i konSreća: Osoba je razgovorljiva, opuzumiraju alkohol imaju
štena, druželjubivija nego inače, te
puno veće šanse za radolazi do gubitka sposobnosti rasuzvoj raka grla i ustiju, a
đivanja
dugotrajna konzumacija
Nepredvidivo ponašanje: Oslabljena
alkohola potpuno unimogućnost razmišljanja; sposobnost
štava imunološki sustav.
rasuđivanja definitivno je izvan konNaravno, alkohol ne
trole; emocije postaju nestabilne, renapada samo mozak. O
agiranje je usporeno
tome svjedoče i naši poznati stručnjaci. - Mladi
Zbrka: Nastupa dezorijentacija, osoba
koji piju velike količine
je često zlovoljna, javlja se jaki strah,
alkohola, što se nerijetljutnja, te pojava dvostruke slike i neko događa vikendom,
jasnog govora
podložniji su akutnom
Gubitak kontrole: Osoba ne može
oštećenju jetre nego
stajati ni hodati, povraća, jedva je pri
odrasli, jer se kod njih
svijesti
alkohol brže apsorbiNesvijest: Osoba koja je predozirana
ra - kaže prof. dr. Rajko
pada u nesvijest, a zbog toga može
Ostojić iz Klinike za gadoći i do smrti zbog paralize disanja
stroenterologiju KBC-a
Zagreb. Naglašava da
jalnog djelovanja. Tolerancija roditelja prema uzimanju alkohola
od strane svoje djece, te potpuno ignoriranje zabrane prodaje
alkohola maloljetnim osobama
u trgovinama, kafićima, klubovi-
6 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
mladi nerijetko piju alkohol s gaziranim pićem koje pospješuje
apsorpciju alkohola zbog ugljičnog dioksida, što znači da im je
jetra time dodatno ugrožena.
- Alkohol loše djeluje i na mozak
ili, bolje rečeno, kod mladih inicira nekontrolirano ponašanje - riječi su alkohologa dr. Darka Breitenfelda. Objašnjava kako iz te
činjenice može proizaći niz problema, od agresije do neželjenog
seksa i raznih infekcija. Ističe i da
alkohol djelomično ubija stanice
mozga i oštećuje središnji živčani
sustav.
- Dugotrajna konzumacija nerijetko dovodi do alkoholne kardiomiopatije ili oštećenja srčanog
log broja naplaćenih kazni jasno
je da sustav ne funkcionira, a u
krajnosti zbog toga mladi ljudi,
na žalost, i - ginu.
Nije zato čudno što je reagirala
svojedobno i dječja pravobraniteljica Mila Jelavić, iz čijeg je
ureda otišao prijedlog Ministarstvu unutarnjih poslova da se u
sklopu izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
zabrani i konzumaciju alkoholnih pića djeci i maloljetnicima
na javnome mjestu. Jer, kada
bi se to tretiralo kao prekršaj,
policija bi imala veće ovlasti
i policajci bi im na licu mjesta
mogli oduzeti boce i obavijestiti roditelje da su djeca u prekr-
mišića - naglašava ravnateljica
Poliklinike Srčana dr. Mirjana
Jembrek Gostović. Napominje da
je alkohol opasnost i za krvne žile,
odnosno za koronarne bolesti.
šaju. To bi na djecu bez sumnje
djelovalo preventivno.
Sigurno je da bi preventivno
djelovala i sama spoznaja da
bi im roditelji, zbog njihova
opijanja u parku, na primjer,
mogli biti kažnjeni s, primjerice, 1.000 kuna. Predlaže se i
da se djeci mogu izreći odgojne
mjere, poput odlazaka u savjetovalište za prevenciju ovisnosti ili društveno korisnog rada.
Istraživanje koje su 2008. godine u zagrebačkim osnovnim i
srednjim školama proveli gradski uredi za zdravstvo i obrazovanje pokazali su da je čak
51 posto osmaša, te 85 posto
učenika prvih i drugih razreda
srednje škole bez problema
kupovalo alkohol. A u vezi sa
zabranom prodaje alkohola i
cigareta maloljetnicima Državni je inspektorat u 2008. godini izdao samo 74 rješenja - 37
o zabrani prodaje i 37 naredbi
isticanja oznake kojom se zabranjuje prodaja mlađima od
18 godina. I 3 kazne koje su
naplatili, i koje smo već spo-
ZABRANITI MLADIMA
ALKOHOL NA JAVNOM
MJESTU
Alkoholizam je drugi najvažniji
problem mladih u hrvatskom
društvu. Unatoč zakonskim
propisima koji zabranjuju konzumaciju i prodaju alkohola maloljetnicima, uobičajena je slika
kako maloljetnici konzumiraju
alkohol na javnim mjestima, te
ih se može vidjeti po parkovima
i klupama ispred noćnih klubova
i drugih ugostiteljskih objekata
kako se klate s bocama pića. A
to govori kako neke institucije i
tijela društva ne provode zakon
i ne rade svoj posao. Tako je Državni inspektorat 2008. godine
naplatio samo tri kazne zbog
prodaje alkohola djeci!!! I to one
najminimalnije od 30.000 kuna,
iako je zakon tu propisao vrlo
oštre kazne – i do 150.000 kuna.
Zbog takvog (ne)rada i tako ma-
NAGLASAK
menuli, a odnosile su se na one
koji nisu izvršili izdano rješenje.
- Brojke su iznimno male, kao
da se ne radi o području cijele
države, nego o nekom manjem
kvartu. Moramo ozbiljnije shvatiti ovaj problem - komentirala
je ove podatke pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.
Pravobraniteljica
upozorava
kako velike antipušačke kampanje ne slijede slične kampanje protiv točenja alkohola,
iako su štete od prekomjerne
upotrebe alkohola goleme.
Kazne
Ako netko bude uhvaćen u
prodaji alkohola maloljetnicima, očekuju ga vrlo oštre
kazne. Zakonski se nedvosmisleno zabranjuje prodaja alkohola i cigareta djeci i
maloljetnicima, te se propisuju kazne: od 30.000 do
150.000 kuna za vlasnika trgovine, od 5.000 do 15.000
za trgovca koji proda cigarete ili alkohol, od 5.000 do
100.000 za vlasnika kafića i
od 5.000 do 15.000 kuna za
konobara.
Naše društvo tolerira i potiče
alkoholizam: nije rijetkost da
dijete prvo piće popije upravo
s roditeljima, uz koje dobiva
poruku da se svaki važan događaj proslavlja uz alkohol.
- Ponovno apeliram na zakonodavce da razmisle je li
pivo doista prehrambeni proizvod. Takva klasifikacija dopušta nekontrolirano i krajnje
agresivno reklamiranje piva.
Osobito je za djecu zbunjujuće što se pivo reklamira na
sportskim terenima i tijekom
prijenosa sportskih događanja.
Njima su sportaši uzor, a uz njih
odmah povezuju i ispijanje sanduka piva – riječi su pravobraniteljice Mile Jelavić.
NEMA ALKOHOLA
OD 3 DO 9 UJUTRO?!
I što zaključiti? Iako je maloljetničko konzumiranje alkoholnih
pića u zakonodavstvu opisano
kao društveno neprihvatljivo
ponašanje, rezultati istraživanja
upozoravaju na široku rasprostranjenost konzumiranja alkohola među mladima. Alkohol
je dostupan zbog tolerancije
roditelja i značajnog ignorira-
nja zabrane prodaje alkohola
maloljetnicima. Nedostaju i zadovoljavajuće poruke o neprihvatljivosti takvog ponašanja.
Zato bi s edukacijom učenika i
roditelja trebalo početi što ranije, u osnovnoj školi. Ljude treba
podučavati o načinima i granicama kontroliranog pijenja, jasno
reći kako ni jedan način pijenja,
niti jedna količina nije neštetna. Treba poticati marketinške
aktivnosti koje promiču zdrave
stavove prema životu. Mlade
valja podržavati u kreiranju za
njih prihvatljivih modela ponašanja. Isprazno moraliziranje
moraju zamijeniti razumijevanje i topla podrška.
- S preventivnim aktivnostima,
edukacijom učenika i roditelja
treba početi što ranije - izjavljuje
dr. Zoran Zoričić, specijalist psihijatar i predsjednik Hrvatskog
saveza klubova liječenih alkoholičara. - Fokus preventivnih
djelatnosti treba spustiti na razinu četvrtog do šestog razreda
osnovne škole, a nakon toga rad
s djecom i omladinom treba biti
kontinuiran.
Mladima moramo ponuditi bolju i racionalniju organizaciju
slobodnog vremena i zabave.
Njima su potrebni osmišljeniji,
privlačniji i atraktivniji sadržaji za
druženje. Mladima ne valja moralizirati, već im treba osigurati
više razonode i rekreacije daleko
od alkohola. Valja zadovoljiti interese mladih, njihove potrebe i
znatiželju. Oni u borbi protiv alkoholizma moraju biti partneri,
a ne protivnici. Treba, naravno,
podržati sve one koji koji su za izmjene i oštrije zakonske propise,
koji bi dali i veće ovlasti policiji.
Treba podržati povećane kazne
za one koji prodaju alkohol maloljetnicima. Možda bi trebalo
razmisliti i o zabrani prodaje alkohola u neko vrijeme, primjerice između 3 sata i 9 sati ujutro.
Nužno je povećati broj gospodarskih inspektora, te pojačati i
postrožiti kažnjavanje trgovaca
i ugostitelja koji mlađima od 18
godina prodaju alkohol.
Jer sve je to lakše od liječenja,
kad znamo da bi se postigao cilj
liječenja - potpuna reintegracija
u društvo uz apstinenciju - potrebno je dugotrajno izvanbolničko liječenje uz snažnu motivaciju bolesnika i podršku njegove
okoline, posebno članova najuže
obitelji.
I
nteresantno je odjeknuo prošli
broj našeg magazina Krapinski
vjesnik – glas Zagorja. Najviše se
polemiziralo oko velikog prostora
danog novoizabranom hrvatskom
predsjedniku. Neki, koji su smatrali
da je po uredničkoj ili nekoj drugoj vokaciji naš magazin unaprijed
određen u svojim svjetonazorskim
okvirima, a takvih ima na oba pola
suprotstavljenih političkih blokova,
koje ponekad onemogućavaju normalan razvoj našeg društva. Nekoliko je puta spomenuo, iako to nitko od njega nije tražio, da će već i
kroz formiranje svojeg savjetničkog
tima, svima pokazati da i u stvarnosti zastupa ono što je u svojim kampanjskim i postkampanjskim nastupima tvrdio. Nažalost, nakon što je
Čime je Zrinka
osvojila
predsjednika?
Piše Žarko Tušek
političkog spektra, bili su (ne)ugodno iznenađeni velikim prostorom
koji je KV – glas Zagorja ekskluzivno
podario novom hrvatskom predsjedniku dr. Ivi Josipoviću. Takvima
očigledno nikada neće biti jasna dubina uređivačke koncepcije našeg
magazina. Krapinski vjesnik – glas
Zagorja se nikada nije, niti neće,
određivati kroz političke pozicije
pojedinih stranaka. Vrijednosne
sudove koje smo zastupali, ili koje
ćemo zastupati, uvijek ćemo jasno
i transparentno iznositi i oni će svima biti podastrijeti argumentirano,
ali uvijek otvoreno za drugačije
razmišljanje, naravno, na istim, argumentiranim, pozicijama. Upravo
zbog toga, a ne zbog nikakvih političkih afiniteta, ekskluzivan prostor
za novog hrvatskog predsjednika
dr. Ivu Josipovića za nas nije samo
stvar našeg komercijalnog interesa, nego istinskog vjerovanja u
značaj najviše državne institucije,
te čovjeka koji je na nju izabran.
Poštovanje predsjednika države za
nas nije pitanje poštovanja politike
koja je pomogla da netko dođe na
ovu visoku dužnost, već je pitanje
inzistiranja na poštivanju temeljnih
demokratskih vrijednosti, te institucija koje su njihov sastavni dio.
Sve to, naravno, ne znači da jednako tako nismo spremni kritizirati
poteze nekog kojeg smo na tako
značajan način, još prije nekoliko
tjedana predstavili našim čitateljima. Nažalost, unatoč pohvalnim
i odmjerenim nastupima nakon
izborne pobjede, predsjednik Josipović polako je poče gubiti na vjerodostojnosti u promociji onih vrijednosnih načela za koje je tvrdio
da će postati temelj njegovih politika. Još nedavno tvrdio je da jest,
i da će biti predsjednik svih naših
građana, da će kroz promociju vrijednosti koje i sam živi inzistirati na
smirivanju političkih tenzija dvaju
1. OŽUJKA 2010.
predstavio svoj savjetnički tim za
mnoge je uslijedilo gorko razočarenje. Većinom su njegovi suradnici
ljudi koje nitko nije mogao, barem
ne do sada, poistovjetiti sa likom i
djelom Ive Josipovića. Znači, ili nas
je predsjednik dobrano obmanuo
oko toga što on uistinu jest, ili nije
bio u poziciji da sam bira savjetnički tim koji će biti temelj kreiranja
njegove politike. O većini imena
tog tima pisali su i ostali, ali jedno
ime posebno je iziritiralo javnost.
Radi se o novinarki, urednici i suvlasnici Radija 101 Zrinki Vrabec
Mojzeš. Dotična kolegica, naravno,
ima potpuno pravo na promociju
svojih političkih i ljudskih stavova.
Ona to, između ostalog, već godinama čini, i to na jedan izrazito
iritantan, samodopadan i nametljiv način. Konkretno, teško je naći
osobu iz hrvatskog javnog života
koja je gostovala u više televizijskih
i radijskih emisija u kojima je mahom ocrnjivala godine stvaranja
moderne hrvatske države, prvog
hrvatskog predsjednika dr. Franju
Tuđmana, te sve ono što mnoge
u Hrvatskoj čini ponosnima, a njoj
ne znači ništa. Kada bi dotična kolegica i imala neke specifične vrijednosti, pametan ju političar koji
želi biti prihvaćen od svih, a predsjednik bi to morao željeti, nikada
ne bi stavio blizu sebe, jer naprosto, iritira prevelik postotak naših
građana. Marko Rakar, iako je bio
jedan od ključnih suradnika Ive
Josipovića, zbog poslovnih malverzacija nije mogao biti suradnikom
novog predsjednika. Zrinka Vrabec
Mojzeš to ne može biti zbog toga
što je cijeli svoj javni angažman do
sada posvećivala dijeljenju ljudi
a ne okupljanju. Između ostalog,
onog predsjednika – dr. Franju Tuđmana, u čiju se kuću išao pokloniti
i Ivo Josipović, više je puta nazivala
ratnim zločincem.
KRAPINSKI VJESNIK 7
INTERVIEW: Petar Lovriæ, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika
Razgovarao:
Zvonko Franc
Foto: KV
Zapošljavanje je
posao države
Krajem sijeènja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane
309.562 nezaposlene osobe, što je 21,7 posto više nego u sijeènju prošle
godine, time se broj evidentiranih nezaposlenih u Hrvatskoj popeo iznad
300.000, prvi put nakon travnja 2006. godine. Ovih dana Vlada priprema niz kreditnih programa pomoæi kojima se nada poveæati potrošnju,
odnosno pomoæi poduzeæima u opstanku i nastavku proizvodnje. O tim i
mnogim drugim temama razgovarali smo s Petrom Lovriæem, predsjednikom HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika te èlanom Uprave fonda
hrvatskih branitelja.
8 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
TEMA
INTERVIEW
BROJA
• Gospodine Lovriću, postoji
podatak da je u ovoj godini krize koja je za nama zabilježena
rekordna štednja u našim bankama. Banke su zabilježile velik
priljev novca, dakle, novca ima,
međutim, negdje je sve stalo?
- Potrebno je najprije objasniti
o kojoj krizi razgovaramo, je li
to kriza srednjih godina, kriza
gospodarstva, kriza socijalnih
politika. Ono što u Hrvatskoj još
uvijek nije u krizi, nažalost, jest
nevjerojatna nekultura plaćanja. Država je inicirala tu nekulturu kroz svoja javna poduzeća,
a onda su neki prihvatili tu igru
kroz gradnju stanova, kroz trgovačke lance itd. Zapravo se radi
o prikrivenom bankarstvu. Vi u
bilanci imate jednostavnu stvar,
ako imate dugotrajna imovinu,
morate imati dugoročne izvore. Međutim, smišljeno je nešto
originalno, dugotrajnu imovina
počela se financirati na teret malih poduzetnika, na teret malih
dobavljača i onda tu kreće ona
magična igra – rok plaćanja 200
dana, 300 dana. Ono što mi cijelo vrijeme zagovaramo jest da država jasno zauzme stav što je to
normalno plaćanje, a to sve preko sto dana. Svakog onog koga
kreditirate svojim novcem država treba porezno kazniti ili mu
dati neke dodatne namete. Mali
poduzetnik ima, nažalost, jednog
do dva velika kupca i onda ga se
zapravo ucjenjuje.
KRIZU SMO MOGLI
DOČEKATI SPREMNIJI
• Velik je broj nezaposlenih
309.000. Hrvatski poslodavci se
protiv recesije bore otpuštanjima. Je li ta konstatacija točna,
ili je u pitanju jedan dublji problem, problem koji ukazuje na
nepripremljenost naših poslodavaca za ovakvo gospodarsko
stagniranje?
- U načelu ne, radi se više o huškanju jednih na druge. Kako se
dijeli ekonomija? Postoji znanstvena ekonomija, zatim ekonomske politike koje su uvijek u
rukama mandatara moći odnosno političke vlasti, te politička
ekonomija koja izučava sve između toga - zajednice, ljudsko
ponašanje, funkcioniranje institucija itd. Poduzetnik niti ne
zapošljava, niti ne otpušta. Poduzetnik sklapa ugovor o radu,
on, kada ima posao, kupuje rad.
Zapošljavanje je posao države. proizvodnji, poljoprivredi, te vi- greba iskoristile su spomenute
Država je ta koja mora stvoriti sokoj tehnologiji, ali terminima datosti, izgradile poslovne zone
uvjete za zapošljavanje. Ovih treba vladati precizno. Osobno sa svom pripadajućom infradana smo čuli premijerku kako ne zagovaram defetistički stav strukturom i investitori su počeli
moli poslodavce da ne otpušta- prema stanju hrvatskog gospo- graditi poslovne subjekte izvan
ju radnike. Mi, naravno, ne želi- darstva, te prema njegovoj bu- samih granica metropole. Iako se
mo da netko ostane bez posla, dućnosti. Ponekad se znam na- Zagreb danas toliko razvio i promeđutim, radni odnos se sklapa šaliti i reći da smo sve i mrtvaci širio da je njegova granica gotovo
samo onda kada ima potrebe za po tom pitanju, ni mrtvaca ne do polovice Hrvatskog zagorja.
posao. U konačnici tržište i ku- treba otpisivati. U takvoj klimi je, • Mljekarstvo je jedna od grana
pac su ti koji kažu
našeg
gospodarstva
koju cijenu mogu,
koja je u jako teškoj sia koju ne mogu potuaciji. Ovog ljeta je bio
Zapošljavanje je posao države. Država je ta koja
kriti.
veliki broj prosvjeda. Iz
mora stvoriti uvjete za zapošljavanje. Ovih dana
• Koliki je broj člaiskustva naših mljekara
smo čuli premijerku kako moli poslodavce da
nica vaše Udruge
velik je problem mala,
ne otpuštaju radnike. Mi, naravno, ne želimo da
malih i srednjih poodnosno, preniska cijenetko ostane bez posla, međutim, radni odnos se
duzetnika?
na otkupa. Na koji način
sklapa samo onda kada ima potrebe za posao. U
- Trenutno 5.000
zaštititi konkurentnost
konačnici tržište i kupac su ti koji kažu koju cijenu
članica. Obrtnici su
naših proizvođača premogu, a koju ne mogu pokriti.
organizirani
kroz
ma stranim proizvođasvoju komoru, trgočima mlijeka?
vačka društva ima- Prvo treba zaštititi
ju Hrvatsku gospodarsku komo- međutim, nemoguće plasirati na učinkovitost proizvođača. Hrru, međutim, od 72.000 malih tržište ono što vrijedi, a Hrvatska vatska država mora činiti sve,
i srednjih poduzetnika, gotovo toga ima, samo što se o tome ne pa i subvencionirati maksimalno
24.000 subjekata nema ni jednog govori. Ekonomija poznaje ova- hrvatski poljoprivredni proizvod
zaposlenog. Aktivnosti Hrvatske kve recesijske cikluse i u ekono- kako bi on mogao biti konkuudruge poslodavaca su najviše miji se to događa periodično. Mi rentan na europskom tržištu. To
vezane kroz kulturu tripartitnosti možemo razgovarati o tome jesu čine i sve ostale zemlje u svijegospodarsko-socijalnih odnosa, li Vlade bile dovoljno pripravne, tu, kada je poljoprivreda u pitagdje Vlada predsjeda, a partneri da li smo, možda, izgubili prošlu nju posebno.
su Udruge poslodavaca. U nače- godinu uvjeravajući jedni druge • Govori se o političkom subvenlu bi to trebale biti industrijske jesmo li ili nismo u krizi. Danas cioniranju skupina koje su glaudruge poslodavaca, te Udruge jasno vidimo da smo pogriješili i sačka mašina određenih poliradnika, tj. sindikati, također, u može nam biti žao tog razdoblja tičkih regionalnih lobista. Ima li
načelu, industrijski. Nažalost, od godine dana, jer definitivno smisao ovakav način subvenciokod nas u Gospodarsko-socijal- nismo mobilizirali sve snage koje niranja kakav trenutno provodi
nom vijeću najviše mjesta zastu- smo imali i krizu smo mogli doče- Hrvatska?
kati spremnije. To je kao u ratu,
paju državni sindikati.
ako je neprijatelj pred vratima, a - Moram priznati da slabo pozna• Puno se govori o recesiji. Što
vi se ne pripremate, naravno da jem poljoprivrednu proizvodnju.
je to zapravo recesija? Možemo
Radim s braniteljima na braniće vas poraziti.
li govoriti o recesiji u Hrvatskoj,
teljskim zadrugama i poticanjima
HRVATSKA NIJE IMALA
kad u Hrvatskoj niti nema neke
u samozapošljavanju. Općenito,
STRATEGIJU RAZVOJA
velike proizvodnje, budući da
mislim da Hrvatska nije imala
smo uglavnom svoj razvoj tePOLJOPRIVREDE
strategiju, ni jednu strategiju rameljili na pozajmicama, bilo na • Zagreb akumulira ogromni ka- zvoja poljoprivrede na 10 ili 20
vanjskom, bilo na unutarnjem pital i ogromne gospodarske su- godina. Sve ove izborne stratetržištu, te na velikom uvozu gdje bjekte. To je donekle pozitivno. gije dovele su nas, a samim time
su se pojedinci enormno boga- Ipak, ne smatrate li da bi bilo i našu poljoprivredu, tu gdje
tili?
potrebno podržavati iseljenje danas jesmo. Ne smijemo biti
- Recesija je kada u dva kvartala dijela industrije iz Zagreba?
krajnje naivni kada se otvaramo
za redom bude pad društvenog - Mislim da je oko iseljenja in- prema Europi, što ponekad jeproizvoda. U Hrvatskoj je, prije dustrije iz Zagreba matematika smo. Moramo provjeriti je li npr.
svega, došlo do osjetnog pada puno prizemnija, te da neke po- austrijska država subvencionirala
potrošnje, što je dovelo i do pada sebne podrške tu niti ne treba. U svog proizvođača i kako učiniti
proizvodnje. O proizvodnji, tako- Zagrebu je cijena zemljišta posta- da u istoj branši i mi zaštitimo
đer, mnogi pričaju. Prvo što mo- la tako atraktivna i skupa da se svoga. Kod uvoza robe s istoka,
ramo odgovoriti je što je to pro- sve više potencijalnog industrij- primjerice, potrebno je provjeraizvod. Proizvod je, po svjetskim skog zemljišta počelo pretvarati vati jesu li iste norme oko troška
standardima, sve; intelektualna u građevinsko zemljište. Motiv rada, troška zaštite na radu, trošvrijednost, turistička. Prema je, znači, profit i zarada. Druga ka plaćanja doprinosa pokrivala
tome, Hrvatska ima već u ovom činjenica koja pogoduje migraci- u matičnoj zemlji proizvodnje.
trenutku dovoljno respektabilnih ji industrije iz Zagreba jest da je Ukoliko nije tako, Hrvatska bi
proizvoda, naravno, treba ih ima- radna snaga izvan Zagreba, ipak, morala uvesti zaštitne carine za
ti još i više, pogotovo u klasičnoj jeftinija. Mnoge sredine blizu Za- takve proizvode. U globalizira1.OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 9
INTERVIEW
nom gospodarstvu ne mogu opstati gospodarstva onih zemalja
koje ne čine ništa kako bi stvorile, promovirale i zaštitile svoje.
Hrvatska to ne čini dovoljno.
NIJE LOŠE DA SVAKI
MANJI GRAD IMA SVOJE
VELEUČILIŠTE
• Svi progovaraju o tome, a čini
se vrlo malo. Može li se to?
- Naravno da se može. Pitanje je
samo da li se želi i kome se pogoduje time što se nešto ne čini.
Ako je negdje na Dalekom istoku
proizvedena roba robovskim
radom djece, onda se s pravom
može taj proizvod ograničiti nametanjem dodatnih zaštitnih
carina, trošarina ili nekih drugih
nameta. Sve vrijednosti koje su
ugrađene u hrvatski proizvod
moraju biti ugrađene i u uvozni
proizvod, ako taj želimo uvoziti i
ako našega proizvođača želimo
zaštititi barem na elementarnoj
razini.
• Hrvatska će za par godina ući
u EU. Uskoro se sučeljavamo s
velikim gospodarstvima, gospodarskim sustavima, daleko
razvijenijim od naših. Hoćemo li
se moći nositi s time?
- Mislim da trebamo iskoristiti
šansu koja nam se pruža, a ne
odmah stvarati otpor te osjećaj
panike. Hrvatsko gospodarstvo
je 0,25 europskog gospodarstva
i postoji ogroman prostor za hrvatsko gospodarstvo, za njegov
razvoj i ekspanziju. Što se tiče
cijene rada, ona nije preskupa.
Kada gledamo naše plaće u odnosu na plaće Europske unije, mi
smo tu znatno jeftiniji. Poduzetnike najviše muči učinkovitost, rijetki od njih kvalitetno mjere efikasnost i učinkovitost rada svojih
poslovnih subjekata. Ono što
hrvatski zakon o radu omogućava jest mjerenje procjene učinka
rada. Međutim, 90 posto poduzetnika to ne radi i onda se često
ljute na radnike ako nisu zadovoljni poslovanjem firme. Radnik
je tu da bude vođen. On će raditi
po nalogu poslodavca. Radnik
radi isključivo po procedurama
poslodavca. Ako poslodavac dobro organizira poslovne procese,
tada radnik neće biti skup i njegova će efikasnost biti maksimalna. Poduzetništvo je energija,
zanos, invencija, inovacija svega
novoga i u njemu nema prostora
za one koji se njime bave po principu malo mi se da, a malo mi se
ne da. Mnogi poslodavci upravo
tako postupaju, kada je mjerenje
efikasnosti rada te organizacija
posla radnika, po srijedi.
• Kakav je profil prosječnog hrvatskog poduzetnika? Spomenuli ste maloprije, proces upravljanja koji je možda najvažniji
za uspjeh tvrtke. Vi radite s poslodavcima, poznajete njihov
profil. Koliko su oni obrazovani,
koliko je tih poduzeća, vaših članica, koje imaju uspostavljene
procese organizacije rada te
kontrole kvalitete proizvoda,
na razini o kojoj ste prethodno
govorili?
- Mi smo država koja je prošla
tranziciju. Imali smo promjene
od samog političkog sustava do
ekonomskog sustava. Nažalost,
zbog rata ponajviše, nikada nije
bila uspostavljena jasna strategija razvoja gospodarstva te etabliranja poduzetništva kao osnovnog pokretača razvoja svakog
normalnog društva.
U svijetu se u proteklih 10 godina dogodila jedna hiperprodukcija proizvoda, tako da će država
morati puno ulagati da nekako
pridobije poduzetnike, da oni
počnu ulagati u dodatna znanja, vještine i da ona normiranost svega i svačega koju država
stalno nameće i koja često guši
poduzetnike bude što manja.
Ako poduzetnik izgubi 50 posto
vremena na čisto administriranje, onda se on ne može baviti
ni tržištem, ni svojim radnicima,
ni kreiranjem novih proizvoda.
Zaključno, problema ima na svim
razinama i u takvim uvjetima je
nemoguće dati opću ocjenu o
svim poduzetnicima. Sustav nije
posložen i transparentan da bi
ocjena mogla biti objektivna.
• Jedan od naših velikih problema pitanje je kompatibilnosti
sveučilišnih i studijskih programa s gospodarstvom. Nitko se
ne pita gdje će mladi ljudi koji se
obrazuju naći posao.
- Mogu vam reći da je to svugdje u svijetu isto, tu Hrvatska
ne odudara. Bolonjski proces je
omogućio u gotovo svakom gradu jedno manje veleučilište, i to
nije loše. Studij više nije privilegija unaprijed određenih. U jednoj saveznoj državi u Americi su
probali kontrolirati te procese,
država je uložila ogromne novce. Posljedica toga je da nisu ni
približno pogodili koje će biti
10 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
Mislim da Hrvatska nije imala strategiju, niti jednu
strategiju razvoja poljoprivrede na 10 ili 20 godina.
Sve ove izborne strategije dovele su nas, a samim
time i našu poljoprivredu, tu gdje danas jesmo.
Ne smijemo biti krajnje naivni kada se otvaramo
prema Europi, što ponekad jesmo. Moramo provjeriti je li npr. austrijska država subvencionirala
svog proizvođača i kako učiniti da u istoj branši i mi
zaštitimo svoga.
potrebe gospodarstva. Svijet je
danas predinamičan, prebrz i nemoguće je raditi neke precizne
strategije o tom pitanju. Hrvatska nije ništa specifičnija u tome
pitanju u odnosu na druge. Ono
što je drugdje možda specifičnije jest da studenti imaju puno
više praktične nastave na studiju, pa preko toga osjete što je to
gospodarstvo i poslovni život u
stvarnosti.
ODVOJENO
TEMA
MIŠLJENJE
BROJA
E
uroskepticizam ili sumnjičavost prema EU ima više značenja. Nekad je riječ o sumnji
u korist postojećeg članstva u EU
a nekad o sumnji u korist pristupa EU. Domovinski Hrvati izgleda
nisu eurosumnjičavci za razliku od
mnogih iseljenih Hrvata, a hrvatski političari svih vrsta – od profesionalnih antifašista do pravcatih
pravaša – moraju „po stranačkoj
zadaći“ biti eurofili.
Ipak, valja biti eurosumnjičavac,
ali ne glede sadašnjeg članstva u
EU zemalja članica ili glede željenog članstva zemalja kandidatkinja, nego glede sâme Europske
Unije.
Sama Unija slabo stoji i propada.
To pokazuju mnogi podatci vezani uz gospodarsku aktivnost, posebice uz zaposlenost radnika. U
Latviji, kojoj je gospodarstvo već
dvije godine u depresiji, nezaposleno je 22% radništva. U Španjolskoj je nezaposleno 20 posto svih
radnika, a među radnicima do 35
godina nezaposlenih je 30 posto.
Stanje u Grčkoj je takvo da su činovnici EU postavili na ministarskom vijeću Unije pitanje pomoći
grčkom gospodarstvu, iako grčka
vlada nije zatražila pomoć. Planirani manjak ovogodišnjeg grčkog
proračuna je 13 posto ukupnog
godišnjeg domaćeg proizvoda.
(Tolik je i deficit državnog proračuna Britanije, koja nije članica
„eurozone“, jer je htjela sačuvati
neovisnost svoje monetarne politike.)
edavno je guverner Banke
Slovenije u razgovoru s listom „Delo“ upozorio da bi
se „ako vladin plan izlaska iz krize
ostane mrtvo slovo na papiru, Slovenija mogla naći u situaciji Grčke
koja ima probleme, jer je vodila
preveć ekspanzivnu fiskalnu politiku“. Nick Clegg, vođa britanske
liberalno-demokratske stranke,
koja među glasačima danas stoji
bolje nego ikad poslije Drugoga
svjetskog rata, u svom programu
za skore parlamentarne izbore
osim reforme poreznog, školskog
i političkog sustava naglašava potrebu otklona gospodarstva od
prevelika oslanjanja na financijske
usluge prema industrijskoj proizvodnji i posebice prema „zelenoj“
tehnologiji.
Stanje Grčke izaziva strah u EU,
jer bi tamošnja olaka javna potrošnja mogla ugroziti stabilnost
eura. Njemačka kancelarka ne želi
da EU pruži izravnu pomoć Grčkoj, dok Grčka ne „dovede u red
samu sebe“, a 70 posto građana
Njemačke, koja sama provodi program javne štednje, ne bi odobrilo
N
pomoć Grčkoj. Nijemcima je dosta i izdataka u Afganistanu, a Grčka nije Amerika. Ukupan godišnji
porast gospodarskih aktivnosti u
„eurozoni“ koja ima 15 članica je
samo 0,1 posto, koliki je bio i rast
gospodarstva u najjačoj gospodarskoj sili EU, Njemačkoj. Francuska
je predvodila u gospodarskom
rastu s 0,5 posto. (Godišnji rast
gospodarstva u Kini u 2009. godini bio je 9 posto, a u Indiji preko 6
posto.) Usporedba netom iznesenih podataka pokazuje ne samo u
kakvom se stanju našla EU nego i
u kakvom su se stanju našli zapadno gospodarstvo i cio Zapad.
Čemu ovaj prikaz stanja u Europi
i svijetu u cijenjenom zagorskom
Krapinskom vjesniku?
Hrvatska je uvijek bila, a i sad je
dio Europe i Zapada. Ona je sa Za-
vatsko će gospodarstvo propadati
brže od gospodarstava Europe i
Zapada te će propasti prije njih.
Teško je očekivati pomoć Europe, pomoć od Europe ili korist od
članstva u EU, ako je cio Zapad
sad nemoćan i ako, što je još slabije, ne uviđa da je došlo do golemog prijeloma, golemog potresa
u ukupnim svjetskim političkim i
gospodarskim odnosima.
toga se Hrvatska ne smije pouzdavati u pomoć i
potporu EU, koja ne zna ni
što će sa sobom i koja je nakon
„Lisabonskog sporazuma“ napravila zbrku u upravljanju sobom.
(Za nedavne Svjetske klimatske
konferencije u Kopenhagenu
američki je predsjednik odbio
izravno pregovarati s „unijom“,
jer nije znao tko bi mu od četvo-
S
se ubrzati, a vrijeme do konačne
propasti nije beskonačno, nego
kratko.
Hrvatska vladajuća koalicija pokušava izbjegnuti priznanje ozbiljnosti stanja u kojem se našla
Hrvatska. Umjesto toga, ona pokušava skučenim mjerama namaknuti prinos državnom proračunu
umjesto da korjenito smanji javnu potrošnju. Neke se mjere prikazuju kao pomoć gospodarstvu.
„Jamstveni fond“ smišljen je kao
pomoć hrvatskom „kapitalu“ i poduzetnicima pod izlikom spašavanja radnih mjesta, i to uz jamstvo
Vlade, što znači na teret građana,
glasača i poreznih obveznika.
rogram pod nazivom „Lakše do stana“ predviđa Vladine kredite od 200 eura
po četvornom metru stana za
P
Spas je u
Hrvatskoj,
a ne u EU
Piše: mr. sc. Zdravko Mršić
padom trpjela povijesnu ugrozu s
istoka i bila najvećom žrtvom te
ugroze. U Zagorju je stao prodor
Turaka, o čemu svjedoče zagorski dvorci, a među njima i dvorac
Sveti Križ Začretje. Kad se Zapad
počeo obnavljati u 16. stoljeću poslije otkrića Amerike on je
bio okrenuo leđa Sredozemlju i
Istočnoj Europi. Obnovi Zapada
prvobitno je pridonio atlantski
i svjetski kolonijalizam, koji se s
vremenom pretvorio u industrijski imperijalizam.
ad su se u 19. stoljeću Njemačka i Austrija počele
pravo industrijalizirati do
industrijalizacije je došlo i u Hrvatskoj, iako je do pune industrijalizacije došlo istom poslije Drugoga svjetskog rata. Hrvatsko se
gospodarstvo nije podiglo i razvilo
uz „bratsku pomoć“ Kine ili Rusije.
Hrvatska se podigla kao dio Europe blizak Njemačkoj i Austriji. Međutim, kao što se hrvatsko gospodarstvo sa zakašnjenjem podizalo
na rubu Europe tako sad, kad su
Europa i Zapad počeli propadati
nakon pet stoljeća ekspanzije, hr-
K
rice čelnika raznih ustanova EU
mogao biti sugovornik.) Hrvatska
se mora početi „pouzdavati u se i
svoje kljuse“.
Hrvatska se mora uprijeti u stvaranje proizvoda za domaću potrošnju i za izvoz. Hrvatska se počela deindustrijalizirati od 1980.
godine, jer gospodarstvo nije stupalo ukorak s pojavom novih tehnologija, posebice digitalne tehnologije i biotehnologije. Počela
je manje privređivati i izvoziti, a
nastavila je trošiti i uvoziti robu
za novac koji nije stvaran radom i
proizvodnjom.
Najteže u svemu je to što ljudi koji
zauzimaju političke položaje ne
pokazuju da su svjesni da sadašnje
naglo pogoršanje gospodarskog ali
i političkog, sigurnosnog i ljudskog
stanja u Hrvatskoj nije rezultat
uvoza svjetske recesije, nego osjetan znak ozbiljnog propadanja ne
samo gospodarstva, nego i naroda
i države u Hrvatskoj.
Ako se naše vlasti ne prenu te
ako pravo ne ocijene i ne procijene stanje propadanja u kojem se
zatekla Hrvatska, propadanje će
1.000 stanova, što je kap u moru
ljudi koji trebaju stan i kap u
moru neprodanih stanova. (Od
100 mil. kuna danih zdravstvu
imali bi korist svi građani, a posebice Riječani.) Program je pomoć
„prijateljskim“ stanograditeljima
putem održavanja tragično visoke cijene stambenog prostora,
iako bi sad bio potreban pad potražnje stanova. Dva navedena
primjera pokazuju da su savjetnici iskoristili neukost sadašnje
koalicije i predložili mjere koje će
samo nakratko smanjiti golemu
nelikvidnost gospodarstva bez
ikakva drugog učinka.
Slika slabog razumijevanja teškog
stanja gospodarstva i slabog položaja naroda je to što već dugo
nijedan čovjek vlasti i, što je gore,
nijedan savjetnik Vlade nije izgovorio riječ „tehnologija“.
Spas Hrvatske je u korjenitom povećanju proizvodnje hrane (zdrave
i „nezdrave“) i izvozu vode, u modernizaciji željezničkog prijevoza (i
kroz Krapinu) te u otklonu turizma
od apartmanskog turizma. kv
1.OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 11
POLITIÈARI GOVORE: Milivoj Škvorc, predsjednik ŽO HDZ KZŽ
Razgovarao
Zvonko Franc
Foto: Edo Zajec
Bolje bismo vodili
županiju od sadašnje
vlasti
Županijska vlast ni u što ne ukljuèuje oporbu unatoè našim brojnim
inicijativama. Pokušali smo utjecati na izbor Upravnih vijeæa kako bi
ona okupljala najstruèniji kadar, a ne samo po politièkom predznaku, ali nikakvog odgovora sa strane vlasti nije bilo – rekao je, meðu
ostalim, našem novinaru Milivoj Škvorc, predsjednik županijske organizacije HDZ-a KZŽ i saborski zastupnik.
12 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
AKTUALNI
POLITIÈARI
RAZGOVORI
GOVORE
• Zašto Krapinsko-zagorska županija ima tako malo predstavnika u tijelima izvršne vlasti i
zašto se tako malo ulaže u projekte važne za Zagorje?
- Ne bih se složio da nemamo
snažnih političara i da se u županiju ne ulaže, prije bih rekao
da je problem u medijskoj šutnji.
Uz to, želim vjerovati da i pozicija i opozicija dijele jednaku želju upregnuti sve svoje snage u
izgradnju bolje i perspektivnije
budućnosti. Ja sam osobno zadovoljan sa svim što smo dosad
uspjeli napraviti.
• Vi ste 2005. godine izabrani
na čelo županijske organizacije
HDZ-a, samo godinu dana nakon što je na skupštini za predsjednika izabran Vladimir Pleško
iz Zaboka. Tada se to u javnosti
tumačilo kao rezultat sukoba između dvaju velikih središta Krapine i Zaboka, pri čemu ste vi bili
kompromisno rješenje. Postoji li
sukob između ovih dviju velikih
gradskih organizacija HDZ-a i
jeste li uspjeli u prevladavanju
tog sukoba?
- Mislim da je taj sukob malo predimenzioniran. Postoji određena
konkurencija koja nije specifična
samo za ta dva mjesta, a osim
toga, ona je pozitivna u smislu
želje ljudi izboriti se za svoje mjesto, kako bi mogli realizirati svoje ideje. Što se tiče ostavke mog
prethodnika s kojim ja jako dobro
surađujem, ona nije rezultat sukoba.
• Može li u politici uspjeti netko
tko nije iz nekog od ovih većih
središta Županije?
- I ja sam dokaz da se može uspjeti uz trud, kvalitetan rad i uvažavanje, a što se tiče „sukoba“
Krapine i Zaboka, on je započet
pozicioniranjem administrativnog središta naše županije 1993.
godine kada je s pravom Krapina
dobila prvenstvo zbog svoje povijesne važnosti i značaja, što je
većina prihvatila i tu nema nekih
dilema. Ono što je bitno jest da
se svaka politika trudi ravnomjerno razvijati cijelu našu županiju.
• Na stranačkoj skupštini 2008.
godine vi ste bili jedini kandidat
za čelno mjesto. Biste li prvi put
javno komentirali zbog čega je
na konvenciji stranke bio toliko
velik broj nevažećih listića?
- Bio sam predložen i podržan jednoglasno od svih stranačkih organizacija. Dakle, pitao sam za mi-
šljenje i podršku članstva i oni su
me podržali sa 70 posto glasova.
Osim toga, gdje god da dođem, u
bilo koju sredinu u županiji, u bilo
koju organizaciju stranke na terenu, osjećam bezrezervnu podršku
svih naših članova, i to me posebno veseli te sam na to ponosan.
Politika je nekada puno kompleksnija nego što se na prvi pogled
Moja je životna i
politička priča dokaz da uspjeti mogu
i oni koji dolaze,
recimo to tako, i iz
manjih sredina naše
županije.
čini, pa je tako i cijela ta situacija
koju ste spomenuli plod mnogo
okolnosti iz tog trenutka u koje je
danas bespredmetno ulaziti. Raspravljati o broju nevažećih listića
i o prošlosti nema smisla. Bitna je
budućnost i što mi kao političari
možemo učiniti za njenu bolju i
veću perspektivnost.
BRZA CESTA
KREĆE U PROLJEĆE
• HDZ danas ima samo 8 zastupnika u županijskoj Skupštini. Koliki je bio zapravo izborni potencijal koalicije s HSS-om?
- Kratko i jasno - nedovoljan.
HDZ danas ima, istina, manji broj
predstavnika u skupštini nego
2005. godine, ali se i ukupni broj
članova skupštine smanjio. Nismo
uspjeli osvojiti vlast, iako bismo
bolje vodili županiju od sadašnje
vlasti, no strateški savez s HSSom koji smo preslikali s državne
razine, dugoročno je dobitna
kombinacija, kako za HDZ i ostale
partnere, tako i za cijelu županiju. Uvjeren sam da će vrijeme to
pokazati, a da je i sada bio bolje
rješenje, možemo vidjeti već nakon nekoliko mjeseci vladanja
ove županijske vlasti.
• Dio članstva na obje strane nije
bio zadovoljan s koalicijom i koliki je prostor slobode odlučivanja
na nižim razinama u odnosu na
središnjicu stranke?
- Vjerujem da je bilo tako; svjedok
sam i takvih komentara, ali to nije
ništa sporno. HDZ i HSS su demokratske stranke, a ponavljam, dugoročno, naša je koalicija dobitna
kombinacija u budućnosti. Što se
tiče slobode odlučivanja uvijek
nam mora opći interes biti ispred
nekog parcijalnog interesa, jer
to je najbolji put za bolju budućnost.
• Što je s projektom brze ceste
koju je HDZ više puta javno obećavao?
- Cesta je započeta, građevinska
dozvola je pred izdavanjem, a i
komplikacije s otkupom zemljišta su pred rješenjem i radovi do
Bračka bi trebali započeti u rano
proljeće. Treba poštivati faze realizacije koje imaju svoj vremenski tijek. Projekt brze ceste je
najvažniji infrastrukturni projekt
naše županije i u njegovoj realizaciji moramo svi sudjelovati bez
obzira na stranačke boje. Nadam
se da će to prepoznati i čelnici
stranaka na vlasti u Županiji.
• Je li istinita kritika oporbe da
središnja državna vlast predvođena HDZ-om izdvaja sredstva
samo za one sredine u kojima su
HDZ i njegovi koalicijski partneri
na vlasti?
- To nije istina i to se ne smije događati. Pa u HDZ-u su predstavnici i onih sredina gdje HDZ nije na
vlasti. Zar bismo im zato trebali
uskratiti pomoć? Argument da
HDZ ne diskriminira nikoga jest i
projekt vodoopskrbe u našoj županiji kojem smo mi autori i kojeg
je Vlada prihvatila, a koji će uvelike poboljšati kvalitetu života u
našoj županiji. Na državnoj razini
vam je autocesta prema Rijeci i
riječka zaobilaznica dobar dokaz
da HDZ nije diskriminatoran, jer
on tamo nije na vlasti, ali Rijeka
je naša najveća luka i tu nema rasprave ili nekakvog strančarenja.
• Kako tumačite tolike investicije
u zadarsko područje, primjerice,
a tako malo u našoj županiji?
- Ja ne volim takve ocjene po
kojima je negdje previše investirano. Nikad nigdje nije previše
učinjeno. I nama je u Zagorju bitno da Zadar ima dobre ceste, kao
što je ljudima u Zadru bitno da se
i Zagorje razvija. Po tom pitanju
ne smijemo stvarati antagonizme, jer svima nam je ista domovina i ako će biti dobro susjedu,
bit će dobro i nama. Možda jest
u zadarsko područje malo više
investirano u posljednjih nekoliko godina, što upada u oči, ali to
je učinjeno iz strateških razloga,
jer dobro nam je znana važnost
turizma u hrvatskom gospodarstvu, a posebno je to bitno u
ovim kriznim vremenima. Dakle,
1. OŽUJKA 2010.
da zaključim, nije pitanje zašto
oni nešto imaju, nego što učiniti
kako bismo svi to imali.
I OD 2011. HDZ
ĆE VODITI DRŽAVU
• Slažete li se s ocjenom da je
HDZ kao opozicija premlak u odnosu na županijsku vlast?
- Nije HDZ premlak, nego je to
pitanje medijske zastupljenosti. Lakše je kad ste na vlasti jer
su vam na besplatnom raspolaganju informacijski kanali za
plasman informacija o svom
djelovanju. Mnogo puta sam doživio da sam bio kao predstavnik
HDZ-a i saborski zastupnik nazočan i aktivno sudjelovao u nekim
manifestacijama i raspravama, a
da se to u medijima uopće nije
spomenulo. Ta medijska blokada
dolazi ponajprije sa strane tiskanih medija u našoj Županiji.
• Hoće li doći do raspuštanja
nekih stranačkih organizacija u
županiji kao što je to učinjeno u
Zagrebu s obzirom na predsjedničke izborne rezultate HDZ-a i
njegovog kandidata?
- Mi ćemo svakako analizirati rezultate i situacije i do određenih
restrukturiranja će svakako doći,
ali to neće i ne smije biti plod nekih brzinskih odluka. Ponegdje
rezultat nije adekvatan trudu ljudi, a ponegdje je zalaganje uistinu bilo ispod razine i to svakako
treba hitno promijeniti.
• Kako ocjenjujete rad župana i
županijske vlasti?
- Županija može i mora više. Više
raditi, a manje pričati i na svim
važnim projektima uključiti u
realizaciju i oporbu. Za sada županijska vlast ni u što ne uključuje oporbu unatoč našim brojnim inicijativama. Pokušali smo
utjecati na izbor Upravnih vijeća
kako bi ona okupljala najstručniji
kadar, a ne samo po političkom
predznaku, ali nikakvog odgovora sa strane vlasti nije bilo.
• HDZ i Milivoj Škvorc 2011.?
- HDZ će sa svojim partnerima
2011. sigurno osvojiti povjerenje
građana naše države i nastaviti
voditi Hrvatsku, kako na državnoj, tako i na županijskoj razini.
Hoću li ja biti župan? Prerano je
o tome govoriti jer HDZ okuplja
veliki broj kvalitetnih ljudi, ali
ono što je sigurno jest da ću se
kao saborski zastupnik svim svojim snagama nastaviti boriti za
našu Županiju i za njezinu svijetlu budućnost.
KRAPINSKI VJESNIK 13
OSOBA MJESECA
Piše Dana Jurman
Foto Dana Jurman
POZITIVAN ŠOK
Josip Bukvić
Krapinac na čelu
dalmatinske poli
14 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010..
OSOBA MJESECA
I
ako na prvi pogled djeluje ozbiljan i strog, uvijek na
oprezu, pravi primjer policijskog profesionalca, nakon prvog
osmijeha Josip Bukvić uvjerio
nas je da je ustvari jedna iznimno
jednostavna i zanimljiva osoba.
Na pitanje o vicevima vezanim
uz policajce, i onaj svima poznat,
da su uvijek dva policajca u službi
jer jedan piše, a drugi razgovara,
dopunio je da bi sada trebali i
trećeg, budući da koriste laptope
i ostala nova čuda tehnologije. U
našem nastojanju da ga ulovimo
u prometnom prekršaju, na pitanje koliko juri autocestom, nismo
ga uspjeli „kazniti”, budući da
vozi primjereno zadanim ograničenjima. Nismo mogli ne primijetiti da pokraj sebe uvijek drži papir, olovku i mobitel. Rekao nam
je kroz osmijeh da to čini zbog
održavanja konstantnog stanja
pripravnosti.
Četrdesetdevetogodišnji Krapinac, Josip Bukvić, u policiji je
od 1975. godine kada je upisao
srednju policijsku školu, diplomirao je na Visokoj vojnoj školi.
Radio je i kao obični policajac u
Rovinju, operativni djelatnik za
suzbijanje općeg kriminaliteta
u zagrebačkom Črnomercu, a
bio je odgajatelj i nastavnik na
Policijskoj akademiji. Krapinici
ga znaju kao načelnika policije
devedesetih godina, da bi nakon
toga radio kao prvi zapovjednik
granične policije u Krapinsko-zagorskoj PU. Nešto manje od 10
godina bio je drugi čovjek PU
krapinsko-zagorske, potom godinu i pol zapovjednik interventne
policije u Zagrebu, a zadnje četiri
i pol godine pomoćnik načelnika
Uprave policije u Ravnateljstvu.
U sljedećih nekoliko mjeseci
Bukvićev zadatak, u gradu pod
Marjanom, nije velika tajna. Sa
suradnicima treba snimiti stanje, napraviti detaljnu analizu,
odrediti prioritete i smjernice
te predložiti nove ljude koji će
drukčijim načinom rada i novim
pristupom radu osvježiti i unaprijediti postojeće stanje, jer je politika MUP-a da policijske uprave
vode domaći kadrovi.
Splitsko-dalmatinska policijska
uprava druga je u Hrvatskoj po
svemu, i po stopi kriminaliteta,
sigurnosnim događajima, a prva
jedino po teritorijalnoj nadležnosti. Iako ovo smatra velikim
izazovom, ne pribojava se rada
u novoj sredini. - Split je predivan grad, no još ga nisam stigao
razgledati. Upozorili su me na
temperament Dalmatinaca, na
fjaku i južinu, no vjerujem da ću
se uspjeti prilagoditi. Složio se
sa našom tvrdnjom da je Dalmatincima potreban Zagorec da
ih probudi, no trenutni zadatak
smatra kao privremeni posao i
iskustvo nakon čega će se vratiti
na rodnu grudu. Ono što mu već
nedostaje su obitelj, supruga i
sin koji su mu velika potpora, zagorski bregi i njegov vinograd, no
vjeruje da će biti prilika za uzajamne posjete te da će to vrijeme
ipak nadoknaditi. Nadoknadit će
sigurno i domaću kuhinju koja
jednom pravom Zagorcu u Dalmaciji mora nedostajati, jer riba
i blitva nisu prvi izbor na zagorskom stolu.
Ivan Jarnjak, potpredsjednik Sabora i dužnosnik HDZ-a, vjenčani
mu je kum. To nije tajna, no Buk-
vić naglašava da to nema veze
s njegovim imenovanjem na
mjesto načelnika niti prijašnjim
poslovima. Poznaju se od početka devedesetih godina kada je
Jarnjak bio predsjednik općine
Krapina, a Bukvić načelnik policijske postaje. Podsjetio se da su
jednom nevezano ćaskali o njegovom bračnom statusu i Jarnjak
se ponudio da mu bude kum na
vjenčanju, što je on 1992. godine, kada se ženio, i prihvatio.
Kumstvo Bukvić smatra pozitivnim, politička povezanost ne
postoji jer nije član ni jedne političke stranke. Sastavni dio njegovog rada su i kontakti s lokalnom
zajednicom, koji moraju biti obostrani, ne samo formalni. Već je
posjetio Keruma, gradonačelnika
Splita, i Sanadera, župana, uvjeren je da će ostvariti dobre kontakte i zajedno raditi u interesu
građana i zajednice. Upravo je
njegova prednost što nije opterećen odnosima, utjecajima raznih grupacija i sukobima koji u
Splitu postoje. Imun je na to jer
dolazi iz druge sredine, i to iz srca
Krapinsko-zagorske županije.
Splitskoicije
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 15
ZAGORSKI KORIJENI
Branko Meglajec – Megla:
Zagorci su navudreni
Zagorci se moraju glazbeno više koristiti svojim
glazbenim korijenima kojih sigurno ima napretek, a ne oponašati tuðe koje najèešæe ne valja,
èak je i nakaradno – rekao je, meðu ostalim, našoj novinarki Branko Meglajec Megla, glazbenik
i urednik u redakciji narodne glazbe Hrvatskoga
radija.
Piše
Kristina Pavlović
G
lazba je, nesumnjivo, trajno obilježje života našeg
sugovornika. Dovoljno je
samo sjetiti se vesele atmosfere
legendarne pjesme "Tičeki mali"
pa ćete dobiti ispravan dojam o
zafrkantskoj duši čovjeka s kojim
vas upoznajemo u ovome broju
Krapinskog vjesnika. Naime, on
je jedan od autora spomenute
pjesme. I autor glazbe i stihova
i aranžmana brojnih drugih. Namjerno pišem "upoznajemo" jer
sam se i sama, pripremajući se za
intervju, susrela s činjenicom da,
premda se družimo priličan broj
godina, o njemu znam vrlo malo
biografskih podataka. Dakle, ovaj
intervju otkrit će nam djelić života Branka Meglajca, kojeg prijatelji uglavnom zovu Megla.
Njegov glas već godinama slušamo u programu Hrvatskoga
radija, susrećemo ga kao autora
brojnih pjesama, kao producenta i urednika glazbenih izdanja,
poznajemo kao vrsnoga svirača
i glazbenika. Megla je Zago-
16 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
rec po maminoj strani. Što za
mene ima isto značenje kao da
su mu oba roditelja Zagorci u
nekoliko desetaka prethodnih
generacija. Iako nije ovdje pro-
veo djetinjstvo, između njega
i Hrvatskoga zagorja, osobito
kajkavštine, postoji neka posebna veza, neki poseban odnos,
kojeg nisu uspjeli prekinuti ni
ZAGORSKI KORIJENI
zanimljivi životni putevi. Glazba
je taj odnos tijekom godina još
dodatno osnaživala. Kajkavštine
se Megla nije želio odreći ni u
odgovorima na moja pitanja, pa
vam ih donosim onako kako sam
ih dobila...
Puno je vaših prijatelja u Zagorju, ali, čini mi se, kako mnogi ne
znaju odakle ste, zapravo…
- Imam stvarno veliki krug prijatelja u Zagorju, zaista široka
lepeza predragih mi ljudi, a zamisli, sve su Zagorci (i Zagorke, op.
a.). Rodil sam se 1952. godine
kraj današnje Emezzete u mjestu
Lučko jer je moj otec Stupanjar,
a i kraj se zove Stupnik. Onda su
me ko malega otpelali (nisem ni
znal) u Baranju. Tam sem odrasel
i išel do trećega razreda u Osnovnu školu.
Gdje ste proveli ostatak djetinjstva i mladost?
- Djetinjstvo sam provel uz mamine roditelje koji su došli iz
Desinića, iz Hrvatskog zagorja,
1947. godine kao kolonisti u Baranju. Otud i moja neizmjerna
ljubav za sve kaj je KAJ kojeg su
zaprav započel z glazbom, završil osnovnu glazbenu školu, kasnije i srednju, a bilo je i jedno
leto Glazbene akademije. Celo
vreme sam drapal klarinet. Vu
tom razdoblju bil sem čisti roker, sviral sam po raznim bendovima, pa sam tak na jednoj
gaži upoznal direktora ansambla
Lado. Pridružil sam im se i ostal
vu Ladu, ko profesionalni glazbenik, 25 godina. Godine 1999.
odlazim na Hrvatski radio gdje
djelujem kao glazbeni urednik
za kajkavsku regiju. Suradnja sa
ansamblom Lado se nastavlja
te u tom vremenskom razmaku
do danas kao urednik, producent, 6 puta osvajam prestižnu
diskografsku nagradu "Porin". U
međuvremenu toliko glazbenog
materijala je učinjeno, da ga
nema smisla nabrajati.
S kime ste od kolega sve surađivali? Znam da ih ima mnogo, ali
izdvojite nam barem neke koji
su vam ostali posebno upečatljivi..
- Stvarno ih ima puno. Recimo
drage su mi suradnje s Božom
za glazbu
mi usadili vu srčeco baka i deda.
Deda je imal konje, čak pet komadi, a baka pajceke, čučice,
pureke i još puno sega.
SVE JE POČELO
RAMUNIKOM
Kad ste došli u doticaj s glazbom?
- Mama i tata su me 1962. godine dopelali v Zagreb. Tatek mi
je kupil ramuniku i tak sam ja
Potočnikom, Marijanom Makarom, Marijanom Jergovićem, ansamblom Lado, naravno, zatim
s Antonom Nikolićem Tucom,
Vidim nekakve promjene u glazbenom Zagorju,
ali to je premalo s obzirom da su Zagorci svi
jako navudreni. Možda nema pravog glazbenog
usmjerenja, ima dosta tzv. "ćirilice" koju narod sluša
i misli da je to njihovo zagorsko i domaće. To krhko
narodno (ne)znanje koriste, u prvom redu, glazbeni
urednici raznih radiopostaja i prezentiraju takvo
glazbeno smeće ljudima.
Aleksandrom Homokyjem i mnogima drugima. Posebno mi je
srcu prirasel projekt Društva Šokadija nazvan "100 tamburaša" u
kojem sam sudjeloval.
Jedan ste od članova popularnih
Jegeduša. Koje vas uspomene
vežu za nastupe iz tih vremena?
- U ansamblu narodnih pjesama
i plesova Lado audiciju sam polagao na klarinetu kasnije sam
svirao sve vrste žičanih instrumenata… usput i popriličan broj hrvatskih tradicijskih glazbala (krčke sopele, lički mih, slavonske
dude, blok flauta itd.). Upravo
u ansamblu Lado osnovali smo
1. OŽUJKA 2010.
kapelu veseljakof i popevačof
"Jegeduši".
Naš Božo Potočnik prozval nas je
Jegeduši, jer smo svirali 4 violine,
2 bugarije (mala i velika) i starinski bajs (dvožični kojemu je štim
d-g). Jegede je podomačeni naziv
za violinu od mađarske riječi hegede. Tak smo mi lepo nastupali
na Krapinskom festivalu. U početku smo nastupali sami kasnije
sa legendarnim "Ladaricama", pa
Kićo Slabinac, čak nam je pesmu
složil Zvonko Špišić.
Najpoznatija pjesma Jegeduša je
"Tičeki mali" gdje je i moja malenkost sudjelovala kao autor.
1998. godine snimili smo jednu
od najgledanijih polusatnih emisija za potrebe televizije u ciklusu narodna baština.
Gotovo sve pjesme smo komponirali sami i to na tradiciji
zagorske, prigorske, turopoljske
narodne umjetnosti. Tako smo
možda i vudrili smjernice kasnijim glazbenim sastavima koji su
se pojavili iza nas.
Ima mnoštvo mladih autora i
izvođača danas među Zagorcima. Neki stvaraju na tragu
prošlosti, neki su posve okrenuti
novitetima... što biste im savjetovali, na što bi trebali obratiti
KRAPINSKI VJESNIK 17
ZAGORSKI KORIJENI
pozornost kad se odluče za glazbeno stvaralaštvo?
- Zagorci se moraju glazbeno više
koristiti svojim glazbenim korijenima kojih sigurno ima napretek,
a ne oponašati tuđe koje najčešće ne valja, čak je i nakaradno.
Većina misli da je to dobro jer je
komercijalno. Glazbenih festivala u Zagorju ima dosta, no
pola ih je bez vidljive
koncepcije.
Osim što svirate i pjevate, vrlo lijepo komponirate. Mnoge od
pjesama izvođene su
na festivalima. Koje
su vam najdraže?
Pjevate li često svoje
pjesme?
- Usput komponiram
isključivo kajkavske
pjesme vezane uz
kajkavsku liriku.
Mnoge od njih izvedene su na raznim
festivalima: Pitomača, Prelog, Krijesnica.
Većina ih je snimljena sa Tamburaškim
orkestrom HRT-a, ili sa malim
glazbenim sastavima. Osobno
ne volim pjevati svoje pjesme
– svaku od njih doživljavam u
sebi. Nažalost, zbog nedostataka vremena svake godine napravim čak jednu pjesmu.
Radite na Hrvatskom radiju u
redakciji narodne glazbe? Cijene
li Hrvati dovoljno svoju tradicijsku glazbu. Koliko mediji tome
mogu pridonijeti?
- Rad u redakciji narodne glazbe
na Hrvatskom radiju svakodnevna je borba za veće razumijeva-
tradicijske glazbe kobno iz razloga što ogroman broj glazbenih
urednika iz neznanja puštaju u
eter glazbu koja nema nikakvih
doticaja sa našom hrvatskom
glazbom niti na bilo koji način
zaslužuje pažnju slušatelja. Zbog
toga je velika odgovornost me-
nje hrvatske tradicijske glazbe.
Čini mi se da polako i sigurno gubimo bitku sa komercijalnim radiopostajama koje baziraju svoj
program na dopadljivosti i podilaženju slušateljima. Svakako je
ogromno neznanje u poimanju
dija u odgajanju slušatelja kako
bi znali procijeniti ono što je
"naše". Istra, Dalmacija i Slavonija su svijetli primjeri kao se može
slušatelju približiti svoju narodnu
baštinu na novi i moderniji način.
18 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
MUŽIKAŠU TREBA
FAMILIJA
Može li jedan "mužikaš" funkcionirati bez podrške obitelji?
Kako je to kod vas?
- Mužikaš nemre opće funkcionirati bez podrške familije i ljubavi
koja zrači iz "svetinje zvane familija". Svi mi glazbeniki
smo jako senzibilna
stvorenja.
Radite li sada na nekim projektima i kojima?
- Vrlo rado bi se uključil u razne projekte,
al, nažalost, nemam
vremena. Posel me
iscrpi i samo tu i tam
nekaj komponiram.
Kad je Zagorje u pitanju, biste li došli živjeti u ovaj kraj, recimo nakon što odete
u mirovinu?
- U Stubičkim Toplicama imam pravu kuću,
ali ne živim u njoj
zbog radnih obaveza
u Zagrebu. Živeti tu
moj je vječni san.
Što još niste, a voljeli biste isprobati ili ostvariti?
- Upravo odgovor na zadnje pitanje, dakle živeti vu svojoj kućici u
Stubakima je nekaj kaj nisam, a
zasad nemam ni vremena ostvariti i isprobati. A štel bi.
KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA
Biti učitelj
za mene je privilegij
Dijete je knjiga iz koje èitamo i u koju bismo trebali pisati reæi æe Petar Rosegger, ove mudre misli
uvod su u temu razgovora s Mirjanom Laginja,
predsjednicom DND-a Krapina, grada koji ove
godine istièe svoju kandidaturu prijatelja djece.
Razgovarala
T. Gregurović
Č
itav svoj radni vijek, kao pedagoginja u Srednjoj školi Krapina Mirjana radi s djecom,
pomaže im, čita tu ponekad tajanstvenu knjigu, stranicu po stranicu…
Mnogo je toga dosada upisala u
mnoge mališane našeg grada, gotovo i nema dječje priredbe… akcije…
bez sudjelovanja DND-a. Možda je
zapravo, zajedno s vrijednim ljudima
s kojima radi i planira brojne aktivnosti za djecu i previše samozatajna.
Što je razlog vašeg životnog poziva?
- Biti učitelj znači uvijek biti mlad
- radovati se radošću svojih učenika, čuditi se njihovim čuđenjem,
svakodnevno s njima stvarati novi
dan. Dvije su učiteljice u mom životu snažno utjecale na moj životni put - moja majka i moja prva
učiteljica - gđa Kristina Ćorko. Biti
učitelj je i privilegij. Zato ja svoj posao ne radim, već živim.
Sve akcije koje potičete zahtijevaju suradnju brojnih institucija i
pojedinaca, zahtijevaju sredstva?
Kako ih uspijevate motivirati?
- Netko je rekao, kakve stvari radite, takve ljude privlačite - male ili
velike. Kad ljudi koji vas okružuju
prepoznaju vrijednost akcija koje
promičete, spremni su vas podržati. Suradnja je temelj uspjeha.
Sredstva su važna, ali ne presudna.
Vjerujte, puno se toga kvalitetnog
može realizirati za djecu i mlade
bez pretjerano velikih materijalnih sredstava. Krapinski DND je to
i dokazao zahvaljujući ljudima koji
stvarno, a ne deklarativno vole
svoj grad i spremni su za njegove
najmlađe stanovnike raditi volonterski. Naravno, materijalna sredstva znaju biti ograničenja za realizaciju nekih programa zahtjevnijih
u pogledu prostora, tehničke potpore, troškova prijevoza, opreme
i sl. Tada nam u pomoć stižu naše
osnovne i Srednja škola. Bez potpore ravnatelja i njihovih kolektiva
realizacija mnogih aktivnosti bila bi
gotovo nemoguća.
POŠTIVATI DJEČJA PRAVA
Koliko je važno promicati dječja
prava i uvažavati njihovo mišljenje?
- Zaštita prava djece zakonski je utemeljena i proizlazi iz 16-ak dokumenata. Očekuje se da prava upoznaju, razumiju, ali i primjenjuju svi - i
odrasli i djeca. Govoreći o pravima
u radu s djecom nikad ne zaboravljamo isticati njihovu povezanost
s obvezama. To je nužno ako djeci
želimo pomagati u njihovu odrastanju, razvoju i odgoju.
Dječje gradsko vijeće, koje smo
osnovali 20. studenoga 2008. na dan
donošenja Konvencije UN-a o pravima djece, prilika je da djeca aktivnije
participiraju u životu svoje sredine,
oblikuju i iznose svoja mišljenja, poduzimaju konkretne akcije u funkciji
podizanja kvalitete života djece, a
ujedno i poštivanja dječjih prava.
Ukratko o ciljevima i značaju
DND-a?
- DND je popularna kratica koja
znači Društvo “Naša djeca”. To je
dragovoljna, nevladina, nestranačka, odgojno-obrazovna i humanitarna udruga građana - roditelja
i prijatelja djece koja se osniva i
djeluje u gradovima i općinama
Hrvatske, a sva DND čine Savez
DND Hrvatske. Ciljevi su DND-a
ostvarivanje prava djeteta, organiziranje dječjih aktivnosti u slobodnom vremenu i pomoć djeci u razvoju i odgoju. Ostvaruju se putem
niza aktivnosti s djecom i za djecu.
U našem su gradu prepoznatljive:
Dječji tjedan, Smotra dječjeg stvaralaštva, Poruke djece odraslima,
Kreativne radionice, Dan obitelji i
Majčin dan, Dan igara, Ljetovanje
djece (suradnja s DND Krapinskozag. žup.). Prosinačke svečanosti
i Akcija Gradovi prijatelji djece
u sklopu koje smo pokrenuli rad
Dječjeg Gradskog vijeća.
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 19
KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA
Tko su članovi DND-a, koje ih osobine moraju krasiti? Imate li dovoljno aktivista, naime, svi su redom volonteri, a danas je gotovo
sve materijalizirano?
- Članovi DND-a su osobe koje vole
djecu, žele im biti prijatelji, pomagati im ostvarujući program i statut
DND-a i spremni su za djecu rezervirati dio svog vremena, stručnog
znanja i životnog iskustva. U našem
su DND-u svi volonteri - većinom
prosvjetni, ali i zdravstveni i dr.
djelatnici. Nemamo puno aktivista. Najaktivniji su članovi Izvršnog
odbora, a uz mene su godinama u
DND-u moje kolegice pedagoginje
– profesorice Božica Horvat i Štefica Žauhar. Vodimo akciju za širenje
mreže suradnika ne samo na pojedinim aktivnostima, već i aktivnih
članova čiji nam polet, s obzirom
na naše planove i ideje, nedostaje
za ustrajanje u postojećim i pokretanje novih akcija. U DND-u ima
mjesta za sve koji uspjeh u životu
ne doživljavaju isključivo kroz ono
što su postigli za sebe, već i ono što
čine za druge.
GRAD PRIJATELJ DJECE
Godinama izvrsno surađujete s
gradskom upravom, na što ste
posebno ponosni – što biste još
htjeli uraditi?
- Uz entuzijazam volontera za uspješan rad bilo koje udruge važna je
potpora lokalne zajednice. Grad
nas podržava u skladu s mogućnostima. Posebno smo ponosni što
sva nastojanja Grada posljednjih
godina idu u pravcu dobivanja statusa Grada prijatelja djece. Ljestvicu smo postavili visoko. Težimo i
višem nego što trenutno možemo,
jer jedino ćemo tako uraditi baš sve
što možemo u interesu djece. Ona
to od nas očekuju i zaslužuju. Zbog
toga je osiguravanje prostora za rad
DND-u nužnost. Gradu koji želi biti
istinski prijatelj djece to ne bi smjelo biti nerješivo. Didaktički materijal koji posjedujemo, igračke, rekvizite, tekstualna sredstva, uratke s
radionica, poklone prijatelja kojima
smo 2003. zajedno s DND Zabok bili
domaćini na X. smotri stvaralaštva
djece u DND Republike Hrvatske
(bilo je u Krapini tada više od 1000
djece iz cijele države), sintić i klavir
koji su aktivisti DND zaradili prodajom Unicefovih čestitki i još puno
toga vrijednog čuvamo, doslovce,
posvuda. Naše želje idu i dalje, u
pravcu profesionalnog angažmana
osobe-koordinatora programa i aktivnosti za djecu i mlade Grada po
uzoru na više gradova koji to imaju
izvrsno organizirano u sklopu gradskih uprava.
Koliko će ove vaše ideje poboljšati i uljepšati život djece u našem
gradu?
- “Svaki je dan sam po sebi dovoljan razlog da učinimo nešto za
djecu”, naš je moto. Za kvalitetan
život djece jednog grada nužno je
osigurati raznovrsne aktivnosti.
Ponosni smo na kontinuitet rada
Malog zbora DND “Iskrice” i njihove nastupe u Varaždinu, Čakovcu,
Koprivnici, Lovranu, Zagrebu... Stotine djece su prošle kroz glazbenu
radionicu koju vodi prof. Anita Habjanec. U likovnim radionicama
radi više voditeljica iz naših osnovnih škola, a izvrsno surađujemo i
s Dječjim vrtićem “Gustav Krklec”.
Ističemo i projekte koje realizira
učiteljica Nevenka Puh. Ponovno
aktiviramo dramsku radionicu koju
će voditi prof. Gordana Kučinić.
Želja nam je pokrenuti rad malog
krapinskog folklora. Naglašavam
da u svim ovim aktivnostima nema
financijske participacije roditelja,
što je posebno važno u ovo vrijeme krize. Tako edukativno-rekreativno-zabavne sadržaje činimo dostupnima svoj djeci bez obzira na
to mogu li im ili ne roditelji osigurati 100-200 kuna, koliko izdvajaju
po aktivnostima koje su trenutno
na raspolaganju djeci Grada.
U tijeku je Akcija Grad prijatelj
djece? Kako je zamišljena u Krapini?
- Akcija Grad prijatelj djece zamišljena je kao poticajna društvena
akcija Saveza DND Hrvatske i Hrvatskog društva za preventivnu i
socijalnu pedijatriju s ciljem da se
potpunije ostvaruju prava i potrebe
djece u lokalnoj zajednici. Naš Grad
se uključio u ovu akciju spreman
pokazati i dokazati što je učinio i
čini za djecu, za najmlađi dio svojeg
stanovništva. To moramo dokazati
evidentiranjem postignutih rezultata i vrednovanjem napretka u poboljšanju položaja djece kroz deset
programskih područja – programi
grada za djecu, namjenska novčana
sredstva u gradu za zaštitu i odgoj
djece, podrška udrugama koje imaju programe za djecu, sigurnost,
zdravlje, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, kultura i sport, slobodno
vrijeme i rekreacija djece, te podrška i pomoć roditeljima u skrbi i
odgoju djece. Osnovan je Koordinacijski odbor koji vodim s dr. Nevenkom Radak, spec. pedijatrom.
Pred nama je puno zadaća na objedinjavanju svega onog što imamo i
poticanju novih akcija za dobrobit
djece našega grada. Nakon samoocjenjivanja i godišnjeg izvješća
očekujemo prosudbenu komisiju.
Ako zadovoljimo minimalno 80%
zahtjeva, dobivamo počasni naziv
Grada prijatelja djece. U tome trebamo podršku svih – građana, roditelja, djece. Pozivam vas da nam se
pridružite!
20 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA
Semafori
ponovno rade
S
emafori u Krapini ponovno su počeli raditi. Na ovaj
zanimljivi detalj polako se privikavaju vozači i pješaci. U rad su pušteni semafori na raskrižju kod zgrade
Sučić, te na pješačkom prijelazu u Ulici dr. Ante Starčevića, kod zgrade Croatia osiguranja. Riječ je o dva
najfrekventnija mjesta u gradu s pozicije broja pješaka.
Prema riječima gradonačelnika Josipa Horvata, otvaranje semafora nije izravno povezano s uvjetovanjem
rada županijskog ispitnog centra za vozače, o čemu je
bilo riječi u nekim tiskovinama. Radi se o konačnom
privođenju kraju obnove državne ceste D-206 (Pregrada-Petrovsko-Krapina-Zagorska magistrala).
K
Novi
Savjet mladih
rapinsko Gradsko vijeće još je
11. studenog prošle godine
raspisalo javni poziv za predlaganje kandidata u Savjet mladih
Grada Krapine.
Na taj je natječaj pristigla samo
jedna lista kandidata, i to ona
koju je uputio Gradski odbor Mladeži HDZ-a grada Krapine. Ostale
političke stranke ili su se na poziv
Pješaci na crveno preko ceste, nisu uvijek krivi vozači
oglušile, ili nemaju mladih koji
iskazuju interes za djelovanje kroz
Savjet mladih. Kako pred članovima Gradskog vijeća, na sjednici
održanoj 4. veljače 2010. nije bilo
više prijedloga, nije ni bilo potre-
be da se glasa tajno, pa su u Savjet
mladih predloženi, i izabrani javnim glasovanjem: Ksenija Hlevnjak,
Krunoslav Tušek, Jelena Mikša, Antun Poslončec, Marko Mlinarić, Tomislav Bajcer i Andro Težački.
Županijski ispitni centar
sigurno u Krapini
U
posljednje vrijeme u nekim se medijima pod znak upitnika
stavljala daljnja sudbina Županijskog ispitnog centra za vozače. Za komentar smo pitali gradonačelnika Krapine Josipa Horvata. - Ovaj Centar postoji u Krapini već dvije godine, a oni koji pod
upitnik stavljaju njegovo postojanje spadaju među one koji Krapini
ne žele dobro - komentira gradonačelnik Horvat. - Centar nije u cijelosti proradio zbog nekih neusklađenih i neriješenih odnosa između
Hrvatskog autokluba, kao i ostalih sudionika koji sudjeluju u obuci
novih vozača, odnosno onih koji polažu za neku od kategorija. U
tijeku je rješavanje problematike polaganja ispita za kategorije velikih vozila. Naime, s Hrvatskim i Županijskim cestama potrebno je
dogovoriti da se po njihovim prometnicama iznimno mogu kretati
teretna vozila - ističe zaključno gradonačelnik Horvat.
Limitiranje potrošnje
N
a sjednici krapinskog Gradskog vijeća, održanoj 4. veljače,
uz ostalo, donijeta je nova Odluka o socijalnoj skrbi. Razlog tome je njezino usklađivanje s novim Zakonom o lokalnoj
i područnoj samoupravi. Riječ je o promjenama u nadležnosti s
nekadašnjeg gradskog poglavarstva na gradonačelnika.
Za ostvarivanje prava, eventualni budući korisnik nekog prava
ne smije ostvarivati prihode veće od 500 kuna. Odlukom je i
dalje regulirano ostvarivanje prava na besplatnu školsku kuhinju, nabavu ogrjevnog drva, električne energije, vode… Uz ostalo, nova odluka ograničava potrošnju plina za korisnika koji je
ostvario pravo na podmirenje troškova stanovanja. Člankom 19.
ove odluke određuje se, onom tko se grije na plin, da ima pravo
na podmirenje troškova grijanja u visini od tri prostorna metra
plina po četvornom metru utvrđenog stambenog prostora. Npr.
dvočlanoj obitelji taj je prostor limitiran na 35, tročlanoj na 45,
te četveročlanoj obitelji do 55 četvornih metara.
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 21
KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA
Za koga rasvjeta?
I
prva ovogodišnja sjednica krapinskog Gradskog vijeća počela
je uobičajenim pitanjima vijećnika. Izdvojili smo dva koja je postavio vijećnik Mirko Koret. U prvom
je zatražio pojašnjenje vezano
za uključivanje rasvjete, kako bi
se mladi mogli baviti sportom i u
večernjim satima, na igralištu kod
Osnovne škole Augusta Cesarca.
Odgovorio je gradonačelnik Josip
Horvat. - Nikakve zapreke nema da
se postavljena noćna rasvjeta, uz
vanjsko sportsko igralište, ne stavi u funkciju. Naravno da to treba
uskladiti s direktorom i tehničkim
osobljem škole. Nije na njima da
pale svjetlo ili da se gore dežura
ako nikoga nema i da se čeka hoće
li netko, možda, doći. Mladi se trebaju organizirati. Kad se njih okupi više, koliko je npr. potrebno za
neki ekipni sport, to treba najaviti
na vrijeme i svjetla će osvjetljavati igralište. Dakle, grad je uočio tu
potrebu pa je za to i postavljena
rasvjeta da se mladima pruži prilika za bavljenje sportom i da ih se
tako odvrati od kafića i drugih mjesta koja nisu primjerena za njihovo
zadržavanje.
Gradonačelnik Horvat napomenuo
je isto tako da to ne mora biti registrirana udruga, ali isto tako da ni
Grad nije taj koji će skupljati mlade po Krapini. Nadamo se da će
proljeće na njih pozitivno utjecati
i da će oživjeti sportsko igralište i
u Dolcu.
Vijećnika Koreta zanimala je i sudbina onih koji su u „Krakomu“ potpisali sporazumne otkaze o radu,
iako mu je na prethodnoj sjednici
odgovoreno da takvih otpuštanja
nema. I na ovo pitanje odgovorio
je gradonačelnik Josip Horvat.
- Nije riječ o otkazima bez ikakvih
prava, kakvih, na žalost, u ovo vrijeme ima na sve strane. Nema doslovnog otpuštanja, riječ je o sporazumnom otkazivanju ugovora o
radu uz prihvaćenu otpremninu.
Isto tako radnicima će se, zavisno
od iznosa i slučaja, ona isplaćivati
u obrocima i do šest mjeseci.
Pitanje Koreta odnosilo se na to jesu
li sredstva za otpremnine osigurana? - Prema mojem saznaju - rekao
je gradonačelnik Horvat - radnici
koji imaju takve ugovore mogu biti
sigurni da će ti ugovori biti ispoštivani. Isto tako, ne može se očekivati
da su ta sredstva sada na računu
„Krakoma“ i da čekaju da će biti
prema određenoj dinamici potrošena. Ona su planirana u poslova-
nju. Pojedinosti mi nisu poznate, jer
to je stvar poslovodstva „Krakoma“.
Što se tiče zapošljavanja u „Krakomu“, njega je naravno bilo, ali sigurno ne u ovom vremenu, kada su ovi
radnici sporazumno dobili otkaze o
radu - rekao je gradonačelnik.
Zbog održavanja prvenstva Hrvatske
u šahu, prva ovogodišnja sjednica
Gradskog vijeća održana je u Plavoj
dvorani krapinske Gradske knjižnice
Što za Krapinu i Zagorje znači otvorenje novog Muzeja
krapinskih neandertalaca u Krapini?
IVANA NEŽMAHEN,
djelatnica Gradske
knjižnice Krapina
spomenuti da je otvorenje muzeja velika čast i priznanje Ministarstvu kulture ali i gradskoj upravi
na čelu s gradonačelnikom Josipom Horvatom bez kojega također mnogo čega ne bi bilo.
G
radnja muzeja je dosta dugo
trajala, ali je vrijedilo čekati,
jer je rezultat fascinantan. Njegovo konačno otvorenje će u naš
mali grad privući turiste iz cijeloga
svijeta pa će samim tim naš grad
napredovati, ne samo s aspekta
znanosti, već i s aspekta kulture i
gospodarstva. Posjet muzeju je zapravo povratak u daleku prošlost,
što bi svakom turistu morao biti
dovoljno jak razlog da ga čim prije
posjeti.
reklamirati i bit će dovoljno posjetitelja, tj. turista. Naravno da
sve to skupa znači vrlo mnogo za
gospodarstvo grada i županije.
JELENA MIKSA,
administrativni
referent
S
matram da je ovaj projekt
jako dobra stvar za cijelu Hrvatsku, a posebice za županiju i
Krapinu. Sada i Zagorje ima najmoderniji muzej koji konkurira
najboljim muzejima u regiji, pa i
u ovom dijelu Europe. Šteta što
se na ovo trebalo čekati ovoliko
dugo, ali možda je čak i to dobro
jer je danas taj muzej opremljen
najmodernijom tehnologijom.
Upravo će ta tehnologija svim
posjetiteljima omogućiti bolji
uvid u neka od najintrigantnijih
razdoblja povijesti života na prostorima Europe i svijeta. Moram
22 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
KARLO HABJANEC,
ugostitelj
GORDANA DIVAC,
mr. sc. arheologije
K
onačno će se nalazište na
Hušnjakovu, jedno od najpoznatijih nalazišta musterijenske
kulture, prezentirati na dostojan
način. Dobit ćemo mnogo i to bi
trebalo znati iskoristiti. Muzej je
od značaja ne samo za Krapinu i
županiju, već i za Hrvatsku. Trebalo bi ga dovoljno i na pravi način
O
tvorenjem novog muzeja
u Krapini svakako će se
poboljšati ponuda gostima iz svih
krajeva Lijepe Naše i inozemstva.
Krapina je poznata diljem svijeta
po nalazištu, a novi muzej će
biti dodatak koji će sve dočarati i
prikazati na jednom mjestu. Muzej
će uvelike pomoći ugostiteljima
da prežive ovu kriznu godinu koja
će biti teška. Svatko tko će doći
na nalazište će prošetati i vidjeti
ostale znamenitosti grada Krapine.
ŽUPANIJSKI INFO
KRAPINA
Župan sa župnicima
T
radicionalni godišnji susret
čelnika Krapinsko-zagorske
županije s voditeljima rimokatoličkih župa koje djeluju u ovom
dijelu Hrvatskog zagorja održan
je početkom veljače u Krapini.
Domaćini susreta bili su župan
Siniša Hajdaš Dončić, dožupani
Sonja Borovčak i Anđelko Ferek
Jambrek, Stanko Majdak, potpredsjednik Županijske skupštine, te župnik velečasni Tomica
Šestak. Vlč. Šestak je okupljene
župnike ukratko upoznao s poviješću starodrevne župe sv. Nikole
biskupa. Mnogi, koji su prvi put
bili u podrumskom prostoru ove
kurije – župnog dvora, gdje je susret održan, bili su impresionirani njegovim atraktivnim „starinskim“ izgledom.
Nakon iskazane dobrodošlice,
vlč. Šestak, naglasio je kako mu je
želja da i dalje, zajedničkim snagama, svi oni koji vode župe, čine
maksimum na svemu onome što
može pridonositi daljnjem poboljšanju života svih naših sugrađana. Župan Hajdaš osvrnuo se
na širi kontekst svjetskih, te europskih zbivanja uz spominjanje
zabrinjavajućeg porasta nasilja.
- Krajnji cilj svakako treba biti, s
humanističkog i gospodarskog
pogleda, potpuna integracija svih
europskih zemalja. I sada se nameće pitanje - koje je rješenje?
KRAPINA
U
Čovjek vidi rješenje u promjeni
smjera, u zaokretu dosadašnje
prakse. Potrebna je stoga društvena regeneracija… Zastavu naše
domovine krase: crvena boja, simbol krvave prošlosti i sadašnjosti,
sjeme patriota i junaka mirne savjesti, plava boja kojom se nadamo u bolju i ljepšu budućnost, te
bijela – simbol naše ovozemaljske
nevinosti. Jamstvo toga nosimo u
svom srcu, na žuljevitim rukama,
dokazujući da nismo tu da imamo, već da smo tu da postojimo…
- rekao je u svojem prigodnom
izlaganju župan Hajdaš.
Susret je nastavljen, nakon nastupa vokalne skupine FIOLE, uz
prigodno druženje u kojem su
se, jedni drugima požalili na ekonomske neprilike s kojima se sve
teže nositi. Posljedice recesijskih
vremena jednako teško osjećaju
i politička i svjetovna vlast u Krapinsko-zagorskoj županiji. (D. K.)
SISAK/KRAPINA
Susret za zajedničku korist
Krapinsko-zagorskoj županiji
krajem siječnja boravili su
veleposlanici NR Kine i Republike
Koreje, Wu Lianqui i Dae-ho Byun
sa suprugama, a u delegaciji je
bio i Bong-ki Jeong, direktor Poslovnog centra R. Koreje u Zagrebu. Kao što je rekao veleposlanik
Koreje Dae-ho Byun cilj posjeta
bio je - vidjeti potencijalne mogućnosti ulaska korejskih investitora na naše područje. Veleposlanici su istaknuli kako suradnju
investitora iz njihovih zemalja
i tvrtki s našeg područja vide u
prvom redu u gospodarstvu, trgovini, obrazovanju i turizmu.
Podatak od 4 milijarde eura korejskog kapitala, koliko je samo u
proteklih 5 godina investirano u
nama susjedne zemlje (Slovačka,
Češka, Poljska, Mađarska), dovoljan je razlog za zadovoljstvo
nakon ovog znakovitog posjeta.
Krapinsko-zagorska
županija,
prema zapažanjima visokih gostiju i njihova domaćina, župana
Siniše Hajdaša Dončića, nalazi se
u samom vrhu poželjnih destinacija, kada je riječ o srednjoeuropskim investicijama korejskih
i kineskih tvrtki. Nakon sastanka
u sjedištu Županije kojemu su uz
župana Sinišu Hajdaša Dončića,
nazočili i gradonačelnik Krapine,
Josip Horvat, te predstavnici županijskih komora – Gospodarske
i Obrtničke i ZARA-e, gosti su
posjetili Hušnjakovo i Muzej evolucije. Boravak u Zagorju nastavljen je posjetom krapinskom poduzeću Jedinstvo. U općini Sveti
Križ Začretje obišli su Vinoteku,
dvorac obitelji Mršić te gospodarsku zonu i poduzeća Perfecta
i TEP. (N. V.)
Z
Uspješan posjet Sisku
agorski župan Hajdaš Dončić
posjetio je u veljači Sisačko-moslavačku županiju, s kojom
su u proteklom razdoblju postignuti značajni rezultati u razvoju malog gospodarstva, poljoprivrede, turizma, te u oblasti
europskih integracija. Na sastanku sa županicom Marinom
Lovrić Merzel, dogovoreno je da
će KZŽ biti regija partner Sisačko-moslavačkoj županiji na 5.
sajmu zadrugarstva, obrtništva i
turizma u Sunji u srpnju, a bit će
također regija partner na tradicionalnoj manifestaciji Voloderska jesen. Županije će surađivati
i na jačanju suradnje u procesu
europskih integracija budući da
su obje članice Skupštine europskih regija i Ureda hrvatskih
regija u Bruxellesu. Surađivat će
1. OŽUJKA 2010.
u projektima brendiranja meda
i uspostaviti suradnju u razvoju
poljoprivrede razmjenom praksi poticaja. Sisačko-moslavačka
županija bit će i regija partner
na gospodarskoj manifestaciji u
KZŽ.
- Dijelimo iste probleme, a slažemo se u strateškim opredjeljenjima. Osnovno pitanje na koje
moramo dati odgovor je kako
pomoći našim poduzetnicima
da lakše prevladaju krizu. Obje
županije iz proračuna izdvajaju
sredstava za poticanje razvoja
poduzetništva. Pred nama su i
drugi razvojni iskoraci, kao što
je lječilišni turizam i edukacijski
projekti - rekao je krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare,
nakon sastanka. (M.B.)
KRAPINSKI VJESNIK 23
ŽUPANIJSKI INFO
ZLATAR/DONJI KRALJEVEC
Zapažen uspjeh
mažoretkinja
Zlatarske mažoretkinje Nikolina
Keliš, Antonija Pozaić, Darija Babok,
Edita Babok, Vanesa Babok i Mirela
Horvatić sa Tihomirom Bendeljom prvim hrvatskim supertalentom
OROSLAVJE
Z
latarske mažoretkinje postigle su zapažen uspjeh na regionalnom prvenstvu u Donjem
Kraljevcu (kraj Goričana). Natjecale su se u tri dua s rekvizitima
u dobnim skupinama mlađih
juniorki i juniorki. Duo mlađih
juniorki je osvojio prvo mjesto
od pet dueta u dobnoj skupini i
time je ostvario pravo za odlazak
na državno prvenstvo. Državno
prvenstvo se održava u Novoj
Gradiški, prvi vikend u ožujku,
gdje će se Zlatarske mažoretkinje kao članice Hrvatskog saveza
mažoretkinja i Hrvatskog twirling
saveza natjecati uz duo s rekvizitima i kao tim u exhibition corpu.
(N.V.)
Humanitarni
koncert za
pomoć vrtiću
KRAPINA/ZABOK/BEDEKOVČINA
Predavanje za mlade vozače
P
olicijski službenik za preventivu u cestovnom prometu
Postaje PP Krapina, Srećko Kuhta,
te voditelji i predavači u autoškolama, završnim su razredima u
srednjim školama u Krapini, Zaboku i Bedekovčini održali predavanje o preventivi u cestovnom prometu. Za buduće mlade vozače
obrađene su teme: uvjeti i stjecanje prava za upravljanje vozilima,
najčešće pogreške i uzroci događanja prometnih nesreća, razlika
između nepropisne i brzine neprimjerene uvjetima, vožnja pod
utjecajem alkohola, statistički podaci o kretanju broja prometnih
nesreća, te analiza pojedinih prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, kaznene odredbe
za pojedine prometne prekršaje,
problematika sudjelovanja u prometu u svojstvu vozača bez potrebitog iskustva kod mladih vozača.
Također su na navedenom predavanju prisutnima putem projektora prezentirani prometni prekršaji, te prikazane videoprojekcije
prometnih nesreća i promotivni
spotovi. (M.B.)
Srećko Kuhta, policijski službenik za preventivu i zainteresirani maturanti
M
noge naše institucije u trenucima kada im je potrebna pomoć čekaju milost svoje
lokalne zajednice, nekog donatora ili države. Oni koji vode Dječji
vrtić „Cvrkutić“ iz Oroslavja ne
spadaju u uvriježeni profil institucija ovakvog tipa. Iako bi im
pomoć u nabavi nužno potrebne
opreme za rad i više nego dobro
došla, ma od koga ona bila, i iako
je oni zavrjeđuju i moraju dobiti, nisu se odlučili za iščekivanje. Dječji vrtić pokrenuo je 16.
10. 2009. g. humanitarnu akciju
prikupljanja novčanih sredstava
kako bi mogao krenuti u nabavu
potrebne opreme za uređenje
dječjeg igrališta. Nizom naknadnih akcija, poput sakupljanja
plastičnih boca, u akcije pomoći
vrtiću uključili su se i roditelji te,
što posebno veseli, mališani koji
pohađaju ovaj vrtić. Humanitarni koncert održan 7. 2. 2010. g. u
17,00 sati u Kino dvorani u Oroslavju, bio je svojevrsni vrhunac
svih spomenutih akcija. Izvođači
na koncertu bili su: Gordana Ivanjek, Adam Končić, Ženski vokalni ansambl Fiola, Klapa Bistrica,
Višnja Škudar, Anita Šalec, Ana
Pavlina, Ženska vokalna grupa
Jurjevke i Tamburaški orkestar
KUD-a Matija Gubec, KUD Laz,
Sebastijan Čičko i djeca Dječjeg
vrtića Cvrkutić, a program je vodila Valerija Žlabur. Za koncert je
prodano 430 karata čija je cijena
bila 50,00 kn, a donacijom je još
uplaćeno 10.900,00 kn. Voditelji dječjeg vrtića te organizatori
koncerta posebno su radosni što
su na koncertu sudjelovali kumovi dječjeg vrtića Gordana Ivanjek
i Adam Končić, koji su i na taj
način pokazali da se drže svega
obećanog prilikom prihvaćanja
kumstva vrtiću. kv
REKLI SU ETERU RADIJA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA
Problem centralizacije
Bez decentralizacije Hrvatske, nema ni dobrog razvoja. Nije
stvar u ukidanju županija i općina, nego u decentralizaciji, dakle, što više novca mora ostati u područjima gdje se
stvara i da županije, općine i gradovi odlučuju o raspodjeli
tog novca. Važno je da tim novcem možete sami upravljati…
Sami po sebi će propasti neuspješni, tražit će da se ponište
ili da se spoje sa nekima, a uspješni će ostati… Međutim,
Siniša Hajdaš Dončić, teško je objasniti sam model decentralizacije, ali to je u principu spuštanje nivoa odlučivanja na niže razine...
župan KZŽ
24 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
Zagorski aerodrom
…napokon, ovo shvatite sa rezervom, do kraja godine uspjet ćemo
riješit privatnog partnera. Bio nam je u posjetu, zainteresiran za ulaganja u zagorski aerodrom na principu javnog privatnog partnerstva,
čak stvaranja zajedničkog poduzeća… planiramo sazvati skupštinu,
dokapitalizirati društvo, jer za minimum treba 500 tisuća kuna. Mora
se provesti kabliranje… izgaditi pristupna cesta…, kako bi aerodrom
mogao dobiti neki certifikat… Tada će postati zanimljiv potencijalnim
investitorima. Prednost je blizina Zagreba. Ako dogodine ne uspijemo
početi raditi, onda ćemo valjda reći, to je neisplativo…
ŽUPANIJSKI INFO
KRAPINA - LIDRANO 2010.
S
rednja škola Krapina bila je 10.
veljače domaćin Županijskog
susreta Lidrano 2010. Nastupe,
grupne i pojedinačne, pratilo
je Županijsko povjerenstvo sastavljeno od 13 članova. Ono je,
nakon pročitanih odnosno saslušanih i viđenih dramsko-scenskih
izvedbi utvrdilo svoj prijedlog za
zastupanje Krapinsko-zagorske
županije na Državnom susretu
koji će, krajem ožujka biti održan
u Šibeniku. U kategoriji osnovnih škola u prikazu postignuća u
dramsko-scenskom stvaralaštvu,
među odabranim radovima su
učenici i nastavnici koji su ih pripremali iz osnovnih škola Zlatar
Bistrica, Belec i Tuhelj.
Najbolje literarne radove napisali
su učenici Sara Petek iz Đurmanca, Tomislav Antolić iz Desinića,
Karlo Kovač iz Bedekovčine, Mateja Bokun iz Gornje Stubice, te
Monika Bračun iz Huma na Sutli.
Iz te škole odabran je i novinarski
rad Lane Boršić, Nikoline Kobali
iz Klanjca, te Lorene Jurec iz Zlatara. Ova osnovna škola, uz školu
HUM NA SUTLI
Osnovnoškolci se potrudili
J
Ljudevit Gaj Krapina i OŠ Zabok
imaju najbolje školske listove.
Na državni susret plasirale su se
i obje krapinske osnovne škole,
Ljudevit Gaj u kategoriji radijska
emisija, a Augusta Cesarca s lutkarskom predstavom.
U kategoriji dramskog stvaralaštva srednjih škola najbolja je
Gimnazija Zabok. Iz te srednje
škole najbolji je literarni rad učenice Andreje Cvetk, te novinarski
rad Nike Bašić, a isto tako u dalj-
nji ogled sa srednjoškolcima ide i
list Kap Srednje škole Zlatar.
Profesor Ivan Lamot, pročelnik
Upravnog odjela za prosvjetu i
kulturu Krapinsko-zagorske županije, koji je bio organizator
ovog natjecanja, prenio nam je
i mišljenje Povjerenstva koje je
pohvalilo zalaganje učenika, ali
i njihovih nastavnika. Isto tako
izraženo je žaljenje zbog relativnog malog odaziva srednjoškolaca. (D. Kozina)
Megasnješko
na ponos
edna od najdražih zimskih aktivnosti je izrada snjegovića. Grupa 12-ero entuzijasta iz Klenovca
napravili su najvećeg snjegovića
u Zagorju. Humski snjegović visok
je 5 metara, a promjera 4 metra.
Napravljen je bez bagera – uz
pomoć lopate i viličara. Trenutni
svjetski rekord u visini snjegovića
iznosi 37,1 metar. Za njegovu izgradnju potrošeno je gotovo šest
tona snijega (5.896,7 kg), a prije
dvije godine izgradili su ga stanovnici američkog grada Bethel. kv
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
J
edan od rijetkih Dječjih vrtića u Zagorju koji djeluje pri Osnovnoj školi
je Dječji vrtić Cvrkutić u Svetom Križu
Začretju koji je 5. veljače proslavio 35.
rođendan. Na proslavu su pozvali sve
tete - sadašnje i bivše, kuharice, spremačice, tate i mame i sve
koji su pripomogli da se
mališani osjećaju dobro,
sigurno i veselo izvan roditeljskog doma. Proslavi
se odazvao i veći broj prvih polaznika, a najhrabriji među njima javno je
priznao da je ustvari sve
potrebno za život naučio
upravo u vrtiću: oprati
ruke prije jela, zube prije
Festivali
Zdravko Škender,
pjevač
Prošao sam sve festivale diljem Lijepe
Naše… Meni najdraži
su Zagrebfest i Splitski festival, ali u ono
vrijeme kad su kriteriji bili stroži, danas nažalost, ljudi sa
„iskrivljenim“ naglascima pjevaju na tim
festivalima.
“Cvrkutići”
proslavili
35 godina
spavanja, pospremiti nered za sobom
i sve podijeliti s prijateljima…
Cijelo ovo vrijeme podrška svima bio
je načelnik općine Ivan Kranjčić, najavljujući mogućnost gradnje novog dječjeg vrtića. Uz taj jubilej, upriličena je i
izložba dječjih likovnih
radova i domjenak koji
su svirkom popratili Zagorski maheri. Posjetitelji izložbe dobili su na
poklon malu potkovu
izrađenu u Cvrkutićkoj
radionici, kao podsjetnik na sretne dane djetinjstva stotine djece u
35 godina svetokriškog
vrtića. kv
Glazbena scena nekad
i danas
Pa puno toga se promijenilo…
nekad nije bilo toliko pjevača kao
danas, toliko bandova, pa je bilo
više nastupa, lakše se dolazilo do
nastupa nego danas. Prije su se
više posjećivali festivali, možda
je to danas slabije zbog krize, ne
znam. Isto tako danas ima toliko
glazbenika i bandova da čovjek
ne zna što bi slušao.
ZLATAR/LOBOR
Loborci najbolji u
vjeronauku
P
objednik županijskog natjecanja iz vjeronauka je ekipa
Osnovne škole Franje Horvata
Kiša iz Lobora. Drugo mjesto osvojila je Osnovna škola Josipa Broza,
Kumrovec, a treće ekipa Osnovne
škole Lijepa Naša, Tuhelj. Sudjelovalo je 18 ekipa iz osnovnih škola
s područja Krapinsko-zagorske županije. Domaćin natjecanja bila
je zlatarska Osnovna škola Ante
Kovačića. (N.V.)
O mladim vozačima
…važno je naučiti propise i prometne znakove… vožnja napamet iznimno je opasna,
jer se režim prometa može promijeniti
preko noći, na nekoj dionici ceste ili u nekom naselju…
Prometnice nisu za osobno dokazivanje… i
ako se nešto dogodi, sami snosimo najviše
odgovornosti…
Srećko Kuhta, policijski službenik za preventivu u
cestovnom prometu P.P. Krapina
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 25
ŽUPANIJSKI INFO
ZAGREB/KRAPINA
Ranogajec novi predsjednik
Novi predsjednik Odbora za
koordinaciju i stručno praćenje
pregovora Republike Hrvatske
s Europskom unijom Upravnog
odbora HOK-a, Dragutin Ranogajec,
predsjednik Obrtničke komore KZŽ
N
a sjednici Upravnog odbora
HOK-a za novog predsjednika Odbora za koordinaciju i
stručno praćenje pregovora Republike Hrvatske s Europskom
unijom Upravnog odbora HOK-a,
izabran je Dragutin Ranogajec,
inače predsjednik OK Krapinskozagorske županije. Dragutin Ranogajec za novog predsjednika
tog Odbora imenovan je na traženje predsjednika HOK-a Mate
Topića, koji je do sada bio na njegovu čelu. Odbor za koordinaciju i
stručno praćenje pregovora RH s
Europskom unijom osnovan je temeljem odluke Upravnog odbora
HOK-e i djeluje kao stručno radno
tijelo za pitanje odnosa i statusa
obrtništva u pregovorima RH sa
EU. Hrvatska obrtnička komora
ima 11 predstavnika u 8 radnih
skupina za pregovore, a neka su
poglavlja već odrađena, te su prijedlozi obrtnika djelomice uvaženi. Odbor u svom djelovanju ima
zadaću, dodatno pratiti i koordinirati EU projekte bitne za razvoj
obrtništva, te informiranje obrtnika o aktualnostima vezanim za
poslovne mogućnosti u zemljama EU. U nastavku rada Odbora,
posebno će se pratiti natječaji
objavljeni u okviru pretpristupnih
fondova, te mogućnosti javljanja
i konkuriranja za sredstva koja će
biti na raspolaganju obrtničkim
institucijama, ali i pojedinačno
obrtnicima zavisno od njihova ispunjavanja propisanih normi.
Prednost novog predsjednika,
Dragutina Ranogajca, je u tome
što je Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije sa kolegama iz slovenske Območne Obrtno-podjetničke zbornice Šmarje
pri Jelšah, već odradila neke zajedničke projekte i dobila dio sredstava iz EU fondova te će njegovo
iskustvo dobro doći u daljnjem
vođenju Odbora za koordinaciju i
stručno praćenje pregovora RH sa
EU. Nove mogućnosti otvaraju se
u objavljenim natječajima za projekte iz IPE. (N.V.)
DONJA STUBICA
Novi bobi
I
van Tkalčević-Vdović novi je
kontakt-policajac za područje
grada Donja Stubica, a njegov
prethodnik svoj rad je nastavio
na drugim poslovima u policijskoj
upravi. Gradonačelniku grada
Donja Stubica novog kontakt-policajca predstavili su koordinator
projekta Policija u zajednici Stjepan Šalamon i načelnik policijske
postaje Donja Stubica Darko Bakran. Ivan Tkalčević-Vdović ima
više od 19 godina radnog staža
na policijskim poslovima prometne i temeljne policije, a ovo
je samo nastavak ukupnih aktivnosti kojima se želi održati kontinuitet tog projekta na području
naše Županije. Upravo taj projekt
dao je puno pozitivnih rezultata i
promijenio tradicionalni način
rada policije. kv
26 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
ZABOK
B
Godišnjica Stepinca
lagdan blaženoga Alojzija
Stepinca proslavljen je svečanim euharistijskim slavljem u
kapeli sv. Roka u Tisanić Jarku,
koje je predvodio župnik Marijan Culjak. Istaknuo je poveznicu blagdana i svetog Roka u
kojoj se i nalazi kip blaženika.
Razlog našeg divljenja i naše
zahvale Alojziju Stepincu nisu
njegova trpljenja i njegova smrt,
nego i njegov temeljni stav: ljubav prema Isusu i junačka vjernost Crkvi, dodao je župnik Culjak. Pedeseta obljetnica smrti
Alojzija Stepinca proslavljena je
i u Karmelu, samostanu sestara
Karmeličanki u Mariji Bistrici.
Misno slavlje predvodio je Jure
Bosančić. (M.B.)
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
ZDS relevantna politička snaga
U
spjeli smo opstati na političkoj sceni, iako su nam mnogi
predviđali da ćemo biti stranka
za jednokratnu upotrebu - izjavio
je to prigodom obilježavanja 13.
obljetnice Zagorske demokratske
stranke, njezin predsjednik dr.
Stanko Belina. Također je naglasio
da je ZDS postao i ostao značajan
politički čimbenik u Zagorju, gdje
su bitno utjecali na političke tijekove u ovoj regiji. - Nadam se da
će stranka i dalje djelovati uspješno i da ćemo biti relevantna poli-
tička snaga, a broj okupljenih na
svečanom obilježavanju obljetnice je i garancija iznijetog - ustvrdio je također predsjednik ZDS-a
dr. Belina. Zagorska demokratska
stranka obilježila je 13 godina
postojanja, što za jednu političku stranku, predstavlja značajan
jubilej. ZDS je osnovan 5. veljače
1997. u Oroslavju. U nazočnosti
gostiju, svečanost uz 13 godina
postojanja održali su u dvorani
Pastoralnog centra u Svetom Križu Začretju. (N.V.)
ŽUPANIJSKI INFO
DESINIĆ
KRAPINA
Adaptacija i dogradnja vrtića
U
općini Desinić pri kraju su
radovi na uređenju prostora
za desinićke mažoretkinje i limenu glazbu. Riječ je o adaptaciji i
dogradnji dječjeg vrtića.
- Nadamo se da će za Dan općine
biti svečano otvorenje, mališani
će biti u donjem dijelu zgrade,
a na katu mažoretkinje i limena
glazba Karlo Lugarić - izjavio je
načelnik općine Zvonko Škreblin.
Također, u tijeku je dogradnja matične škole za rad u jednoj smjeni.
Vrijednost tog projekta je 5,5 mili-
juna kuna, a sredstva osiguravaju
10 posto općina, 10 posto Županija, a 80 posto Ministarstvo. Pripremljena je i sva potrebna dokumentaciju za vodoopskrbu visoke
zone preko 30 km mreže, u vrijednosti oko 15 milijuna kuna.
- Treba još pronaći sredstva kako
bi radovi započeli ove godine dodao je načelnik. Mlade parove
pozvao je da ispune anketu za
stambene potrebe, jer se u Desiniću planira gradnja stambene
zgrade. (M.B.)
RADOBOJ
Studiranje na kredit
V
Anđelko
Topolovec i
Denis Čivgin
O
pćina Radoboj prva je zagorska općina koja je omogućila povlaštene namjenske kredite
za pokrivanje osnovnih troškova
studiranja svojim redovnim i
izvanrednim studentima. Svoje
potpise na ugovor stavili su radobojski načelnik Anđelko Topolovec i Denis Čivgin, član Uprave
VABA-e iz Varaždina.
- Općina želi kreditima poticati i
omogućiti što većem broju mladih ljudi s radobojskog područja
studiranje, te na taj način bitno
povećati broj visokoobrazovanih
kadrova, što je i osnovni preduvjet za brži razvoj općine - rekao je
načelnik Topolovec. - Mislim da je
taj projekt najbolja alternativa za
naše studente, a kamate su 4,99
posto - dodao je. Krediti se mogu
koristiti tijekom cijelog studiranja,
a studenti ga moraju početi vraćati
kad se zaposle. Pravo na povlašteni studentski kredit ostvaruju svi
redovni i izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, te stručnih i
specijalističkih diplomsko stručnih
studija. Kao sredstvo osiguranja
povrata kredita je sudužništvo roditelja, a ako banka ocijeni da oni
nisu kreditno sposobni, jamstvo za
kredit preuzet će Općina. Zasad ih
je za ovaj vid kreditiranja zainteresirano desetak. (M.B.)
Panda u
Krapini
elika hrpa snijega, koja je
nastajala nekoliko dana,
ispred zgrade u kojoj je smještena krapinska Gradska knjižnica,
nije nikome zaokupljala posebnu
pažnju. Snijega je u prve dvije
trećine veljače bilo posvuda. No,
onda su se zahvaljujući Ivanki Nežmahen, 16. i 17. veljače počele
naslućivati konture nekakve „živine“. Jedni su nagađali da će to biti
neka vrsta dinosaurusa, drugi, koji
imaju istančanije vizije, u tome su
vidjeli nekakvog prapovijesnog
medvjeda… A onda je 18. veljače
pred Knjižnicom osvanula panda. Komentar o veličini pande i o
umjetničkoj izvedbu od snijega i
uloženom trudu neka svatko kaže
za sebe. Uz to, jer ne sumnjamo u
pozitivan komentar, mi još samo
dodajemo: bravo, Ivanka, samo
tako nastavi. Naime, prošle godine na tom je mjestu bila velika
knjiga od snijega, a što će biti iduće zime, Ivanka nam nije željela
otkriti. U svakom slučaju bit će
nešto veliko i zanimljivo. (D. K.)
HUM NA SUTLI
N
Stanovi za mlade
a sjednici Općinskog vijeća
Huma na Sutli odlučeno je
da se za mlađe obitelji, do 40
godina, cijena stana prilikom
kupnje smanji za 5%. - Namjera
nam je stimulirati i lakše doći
do rješenja stambenog pitanje
za mlade obitelji - istaknuo je
načelnik općine Zvonko Jutriša.
Trenutno, još 2 veća stana iznad
ambulante čekaju svoje kupce.
1. OŽUJKA 2010.
Opremljeni su etažnim grijanjem, protuprovalnim vratima,
a svaki ima parkirno mjesto. U
prvim anketama i građani su
tražili velike stanove u kojima će
obitelji imati dovoljno prostora za kvalitetan život. Također,
na sjednici vijeća za direktora
Humplina imenovan je Ivo Očko,
dosadašnji direktor Humkoma.
(M.B.)
KRAPINSKI VJESNIK 27
ŽUPANIJSKI INFO
ZABOK
UKRATKO
Mirjana Jantol nova
predsjednica
GRAD OTVARA VRATA
ZABOK Transparency International Hrvatska i grad Zabok pokreću zajednički projekt pod nazivom Otvorena vrata. Prema
riječima izvršne direktorice Saše Šegrt, projekt je usmjeren na
edukaciju građana o načinima dobivanja informacija od tijela javne vlasti kroz brošuru, anketu i seriju predavanja, a grad
Zabok prvi je u Hrvatskoj koji je odabran za ovaj projekt zbog
veličine grada. Nastojat će se definirati koja područja rada javne uprave su najzanimljivija građanima, koje su to informacije
koje građani najviše trebaju i žele znati o radu tijela javne vlasti. (M.B.)
NOVI KOMUNIKACIJSKI SUSTAV
PREGRADA U Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi
održan je sastanak članova udruge PrWi (Pregrada Wireless)
na kojem je bilo riječ o inicijativi izgradnje bežične računalske
mreže. Njome bi se građanima omogućila najsuvremenija računalna komunikacija-distribucija datoteka, besplatna telefonija, dopisivanje, web i game poslužitelji. Radi se o projektu
koji bi poprilično unaprijedio informacijsko-komunikacijski sustav Pregrade. Postavljena je antena na tornju crkve Uznesenje
Blažene Djevice Marije, na Tuđinatovom brijegu i na kući obitelji Hanžić. Za sada je spojeno 22-oje korisnika, a cilj udruge
je povezati sve tri točke sa što boljim linkom, kako bi brzina i
propusnost bili veći. (M.B.)
U
Zaboku je održana Izborna
skupština Organizacije žena
HSS-a Hrvatsko srce KZŽ, na
kojoj je za predsjednicu izabrana Martina Jantol iz Stubičkih
Toplica. Izabrane članice županijskog Odbora su Ivana PiljekMiletić, Mirjana Mikac, Ivana
Jakšić-Hren i Vesna Hohnjec.
Predsjednica Županijske organi-
zacije HSS KZŽ Vlasta Hubicki na
skupštini je održala izlaganje na
temu „Žene u politici“, te iznijela potrebu za aktivnim sudjelovanjem žena u političkom životu
RH. Novoizabrana predsjednica
Martina Jantol najavila je osnivanje općinskih i gradskih Organizacija žena HSS-a Hrvatsko
srce KZŽ. (M.B.)
KRAPINA
Europski dan 112
BROJ KREVETA U BOLNICI OSTAJE ISTI
ZABOK Broj kreveta i limit Opće bolnice Zabok u ovoj godini
ostaju nepromijenjeni, no formirat će se posebno povjerenstvo koje će razmotriti mogućnosti povećanja u 2011. godini
- odlučeno je na sastanku održanom u Ministarstvu zdravstva i
socijalne skrbi na kojemu su sudjelovali državni tajnik za zdravstvo dr. Dražen Jurković, predstavnici Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje, ravnatelj Opće bolnice Zabok dr. Stanko Belina, te župan Siniša Hajdaš Dončić. (M.B.)
POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA
KRAPINA Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Godišnjim planom
poticanja zapošljavanja u 2010. obuhvaćeno je sufinanciranje
zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža, te dugotrajno nezaposlenih osoba kao i osoba iznad 50 godina. Među mjerama
je i sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba i samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. Tu je i sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca,
te obrazovanje za tržište rada. Jedna od mjera su i javni radovi.
Svi zainteresirani dodatne informacije mogu
dobiti u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje
Područnoj službi Krapina, te ispostavama Klanjec, Pregrada,
Zabok, Donja
Stubica i Zlatar
Bistrica, svaki
dan od 7 do 15
sati. (N.V.)
28 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
Pročelnik Dražen Strabić upoznaje župana Sinišu Hajdaša Dončića i
vatrogasnog zapovjednika Marijana Lovrenčića s načinom funkcioniranja
službe 112
D
ržavna uprava za zaštitu i
spašavanje upriličila je u
svojim županijskim centrima
obilježavanje 11. veljače - Dana
jedinstvenog europskog broja za
hitne službe 112. Tom prigodom
prostorije Županijskog centra
112 Krapina obišao je župan Siniša Hajdaš Dončić, Željko Cujzek,
načelnik Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Marijan Lovrenčić,
županijski vatrogasni zapovjednik, predstavnici Crvenog križa i
sredstava javnog priopćavanja.
Kako je tom prilikom izvijestio
Dražen Strabić, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Krapina, Županijski centri
112 rade neprekidno 0-24 sata,
7 dana u tjednu. Pozivi građana
na broj 112 i traženjem određe-
ne pomoći odmah se komutiraju
na kompetentnu žurnu službu.
U tijeku 2009., centar je imao
ukupno 41.652 poziva, od toga
14.061 namjenskih, 26.770 nenamjenskih i 821 zlonamjernih poziva. Također je bilo 59 zahtjeva
za lociranje mobitela. Spomenimo još da se putem ove službe u
Hrvatskoj preko konferencijskog
povezivanja može osigurati pomoć na engleskom, njemačkom,
talijanskom, slovačkom i mađarskom jeziku. Sve je to važan iskorak, pogotovo u vrijeme ljetne
turističke sezone, ali i stvaranje
preduvjeta za uključivanje u EU.
Upravo je i ova služba jedan od
primjera uspješnog povezivanja i
uključivanja u europske tijekove
(D.K.)
ŽUPANIJSKI INFO
KLANJEC
HUM NA SUTLI
Kolači bake Mande najbolji
Više od tristo tisuća za socijalu
O
vih dana na sastanku Socijalnog vijeća grada Klanjca,
raspravljano je o socijalnom stanju ugroženih stanovnika, te o
poduzimanju i predlaganju mjera zaštite životnog standarda i
zbrinjavanje socijalno ugroženih
osoba. Prema riječima klanječkog
gradonačelnika Željka Kolara, u
proračunu za ovu godinu osigurano je 305.000 kuna za socijalu. Od
toga, Crvenom križu 30.000 kuna,
za potpore učenicima i studentima 40.000, za pomoć roditeljima
također 40.000 kuna, za jednokratne pomoći u novcu 35.000, za
socijalne pakete 60.000, sufinanciranje prijevoza učenika 95.000,
te 5.000 za pomoć u podmirivanju troškova stanovanja. U taj
iznos nisu uračunata drva koja se
dobivaju iz Županije, što znači još
35.000 kuna.
- Na sjednici socijalnog vijeća raspravljano je o novoj mjeri koju
planiramo uvesti, a to je da bi
svakih mjesec dana ekipe na terenu kao i Udruga mladih Mozak,
obilazile staračka domaćinstva
- dodao je gradonačelnik Kolar.
Na sastanku su sudjelovale sve
političke stranke Grada, Udruga
umirovljenika, Franjevački samostan, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb - podružnica Klanjca,
te članovi Caritasa. (M.B.)
BRESTOVEC OREHOVIČKI
Humčani najbolji u eko znanju
U
čenici i nastavnici OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički bili su domaćini županijskog susreta učenika osnovnih i
srednjih škola u eko kvizu Lijepa
Naša. Učenici iz 13 osnovnih škola su na eko teme rješavali test,
odgovarali na usmena pitanja, a
dio bodova osvajali su i Power
point prezentacijom.
Najviše znanja, s osvojenih 80
bodova, pokazali su učenici OŠ
Viktora Kovačića iz Huma na Sutli. Sa 68 bodova slijede ih uče-
nici OŠ Zlatar Bistrica, a po 65
bodova osvojili su osnovnoškolci
Desinića, odnosno Bedekovčine. Uz ove, kao i domaćine, na
natjecanju bile su predstavljene
osnovne škole iz: Belca, Petrovskog, Gornjeg Jesenja, Zaboka,
Krapinskih i Stubičkih Toplica.
U kategoriji srednjoškolaca na
Eko kvizu Lijepa Naša sudjelovali
su samo predstavnici dvije srednje škole. Učenici iz Pregrade
pokazali su više znanja od svojih
kolega iz Bedekovčine. (D.K.)
M
anda Kogaj iz Radoboja ponijela je laskavu titulu pobjednice ovogodišnjeg natjecanja
Babičini kolači. Pobjednički kolač
zove se Dva u jednom, a njegovi
su osnovni sastojci brašno od bućinih koštica i kukuruzno brašno.
Drugo mjesto osvojila je Ljubica
Žitnjak iz Donje Stubice, a treće Ivanka Tandarić iz Pregrade.
Na IV. županijskom natjecanju,
koje je održano u prepunom kulturnom domu u Humu na Sutli,
svoje umijeće u pripravljanju već
pomalo zaboravljenih kolača pokazalo je 38 baka iz Krapinsko-zagorske županije. Održan je i
ZABOK
Manje automobila
BEDEKOVČINA
Prijemi za novorođene
svaka dva mjeseca
M
eđu gradovima i općinama
s područja Krapinsko-zagorske županije koje dodjeljuju
novčane potpore roditeljima za
novorođenu djecu je i općina
Bedekovčina. Prijem roditelja
i djece organiziraju svaka dva
mjeseca. Visina potpore za prvo
dijete iznosi 1.000 kuna, za drugo 1.500, a za treće 2.000 kuna.
Uz financijsku potporu, djeca na
dar dobivaju i zlatni privjesak s
otisnutim likom svete Barbare.
- Za dodjelu pomoći roditeljima
novorođenih iz općinskog proračuna prošle godine izdvojeno
je 140 tisuća kuna, a sredstva su
osigurana i u proračunu za ovu
godinu - rekao nam je načelnik
općine Rajko Vidiček. U prošloj godini u općini Bedekovčina
rođeno je 78-ero djece. Inače,
općina Bedekovčina bila je među
prvim jedinicama lokalne samouprave na području Krapinskozagorske županije koje su uvele
dodjelu pomoći za novorođene.
(N.V.)
humanitarni koncert na kojem su
nastupili najpopularniji zagorski
sastavi, a prikupljeni prihod ide za
kupnju prilagođenog kombi vozila
za Udrugu distrofičara Krapina. Za
tu je namjenu Krapinsko-zagorska
županija izdvojila pedeset tisuća
kuna, a na samoj priredbi prikupljeno je nešto više od šest tisuća kuna. Iduće godine domaćin
Babičinih kolača bit će općina Radoboj, iz koje dolazi ovogodišnja
pobjednica. I ove godine planira
se izdavanje knjižice s DVD-om, u
kojoj će se nalaziti recepti kolača,
izloženih na ovogodišnjem natjecanju Babičini kolači. (M.B.)
P
rema podacima Policijske
uprave Krapinsko-zagorske,
69.953 stanovnika naše županije
ima vozačku dozvolu. Broj registriranih vozila na kraju prošle
godine bio je 62.114 automobila. U odnosu na 2008. to je čak
za 1.725 automobila manje. Kad
već spominjemo brojke, recimo
da su ti vozači skrivili nešto manje od 14 tisuća prometnih nesreća, u kojima je, na žalost, poginulo 20 osoba. Najčešći uzrok,
u više od 38 posto slučajeva, bila
je prevelika brzina.
Smanjeni broj automobila evidentiran je i na graničnim prijelazima koji su u nadležnosti Policij1. OŽUJKA 2010.
ske uprave Krapinsko-zagorske,
gdje je broj putnika, prošle,
u odnosu na prethodnu
godinu smanjen sa
14 na nešto više
od 12 milijuna.
(D.K.)
KRAPINSKI VJESNIK 29
ŽUPANIJSKI INFO
KRAPINA
JESENJE
Sviraju samo
registrirani
Izmjene
Prostornog
plana
N
ova pravila vezana uz sviranje i pjevanje vrijede od
prošlog mjeseca na krapinskom
gradskom groblju. O tim novostima upoznali su nas Dražen
Fruk i Dejan Vinski, predsjednik,
odnosno tajnik udruge „Puhački
orkestar Krapina“.
Na naš upit, iz Krakoma smo
dobili odgovor, kojeg potpisuje
direktor Damir Belošević: „Krakom d.o.o. ne određuje tko može
svirati ili pjevati na posljednjem
ispraćaju prilikom pogreba na
krapinskom gradskom groblju,
nego samo daje preporuku obiteljima preminulih za udruge i
orkestre koji su registrirani za
javne nastupe…“
Naglašava, također, u svom odgovoru direktor Damir Belošević
“da prema ZAMP-u javne nastupe mogu izvoditi samo registrirane Udruge i orkestri. Dakle, svaki
puhački orkestar ili pjevački zbor
koji je registriran kao Udruga
mora dostaviti u Krakom rješenje
o upisu u registar Udruga, te će
isti biti u mogućnosti biranja od
strane obitelji preminulih prilikom posljednjeg ispraćaja na
krapinskom groblju.“
Nadamo se, da će udruga Puhački orkestar Krapina, Krakomu
dostaviti pisani dokaz o upisu u
registar udruga i time riješiti ovaj
nesporazum. (D.K.)
I
KRAPINA
općina Jesenje pristupila je
izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana. Razlog tom poslu
je usklađivanje Plana s novim Zakonom o prostornom uređenju,
a i potreba da se u općinske planove uklopi izgradnja zabavnog
parka “Krapinekx-ekolanda” na
području Donjeg Jesenja.
Javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana u općini Jesenje traje do 12.
ožujka. Javno izlaganje bit će
održano 4. ožujka u prostorijama
Općine u Gornjem Jesenju u 16
sati. Prijedlog izmjena i dopuna
prostornog plana sada je izložen
na javni uvid u Upravnom odjelu
Općine radnim danom od 9-15
sati. Mještani mogu svoje prijedloge, mišljenja i primjedbe
dostaviti u pisanoj formi ili mogu
dati prilikom javnog izlaganja.
Kako saznajemo od načelnika
Ivana Maligca, od ostalih aktivnosti u općini Jesenje, u tijeku je izrada službenog grba i
zastave, čije je idejno rješenje
trenutno na usuglašavanju u
Hrvatskom državnom arhivu.
Vrijedno je također spomenuti da je ove godine, prvi put, u
Gornjem Jesenju organizirana
fašnička povorka u kojoj su sudjelovali mještani uz ceremoniju spaljivanja fašnika. (D.K.)
Obilježen Dan bolesnika
P
atronažne sestre Doma zdravlja KZŽ zajedno sa svećenicima i volonterima župnih caritasa, članovima pastoralnih vijeća
i članovima lokalne samouprave
diljem županije, organizirale su
prigodna druženja i susrete za
Dan bolesnika, 11. veljače. Centralna svečanost bila je svečana
sveta misa u crkvi Svetog Nikole
u Krapini, nakon koje se nastavilo
druženje u Pastoralnom centru.
Susret s bolesnicima, uz prigodno druženje, organiziran je i u
samostanu Sestri Karmelićanki u
Poredju, a u Tuhlju su se bolesnici okupili u prostorijama župnog
dvora. Brizi za bolesne pridružili
su se i u gradu Zlataru, Klanjcu,
u Krušljevom Selu, te Stubičkim
Toplicama. I sve zdravstvene ustanove diljem Županije dale su tom
danu svoj doprinos. Svi bolesnici,
ali i oni dobroga zdravlja, mogli
su bez uputnica u svim zagorskim
zdravstvenim ustanovama obaviti
zdravstvene preglede. Kako je naglasila glavna medicinska sestra
Doma zdravlja KZŽ Marija Mirt,
cilj tih susreta je povezivanje duhovnog s tjelesnim zdravljem, te
bolja komunikacija bolesnika i
zdravstvenih djelatnika. Dan bolesnika proveden je uz molitvu, na
dan kad se slavi i blagdan Gospe
Lurdske. Međunarodni dan bolesnika proglasio je prije 17 godina
pokojni papa Ivan Pavao II. (M.B.)
KRAPINA
Turizam jedan od generatora razvoja
N
a temelju interesa članica
županijske Gospodarske komore Krapina osnovana je Strukovna grupa za turizam pri toj
komori. Inicirali su je hotelijeri,
ugostitelji, te ostali turistički gospodarski subjekti u cilju ostvarenja razvoja turizma na području
30 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
Krapinsko-zagorske
županije.
Njezini članovi zajedno će pokušati stvoriti kvalitetnu ponudu
koja bi privukla turiste i omogućila korištenje resursa tijekom cijele godine. Za voditeljicu Strukovne grupe za turizam izabrana je
Ivana Kolar, inače direktorica Ter-
mi Tuhelj. Ona je naglasila kako
turizam sigurno može biti jedan
od generatora razvoja naše regije. Zagorje za to ima i destinacije i potencijala. Nazočni, među
kojima je bio i Želimir Kramarić,
ravnatelj Uprave za turističku politiku, tržište i međunarodnu suradnju pri Ministarstvu turizma
RH, pozdravili su osnivanje ove
Strukovne grupe. (N.V.)
ŽUPANIJSKI INFO
HUM NA SUTLI
Već desetero novorođenih
Načelnik Jutriša sa patronažnom sestrom Gordanom Špoljar, i roditeljima
novorođenih beba
H
umski načelnik Zvonko Jutriša krajem veljače upriličio
je prijem roditelja novorođene
djece. Na prigodnom susretu sa
roditeljima u sali za sastanke, dodijeljeno je 38 000 kn. Načelnik
nije krio zadovoljstvo jer je već
u ovoj godini desetero novorođenih. Za prvo dijete roditelji su
nagrađeni sa 2 000 kn, za drugo
dijete sa 4 000 , a za treće dijete sa 6 000 kn. kv
KRAPINA
G
radsko društvo Crvenog križa Krapina po dobrovoljnom
davanju krvi, od 110 gradskih društava s ostvarenih 10,35% u 2009.
na prvom je mjestu u Republici
Hrvatskoj u dobrovoljnom davanju krvi. Na drugom mjestu je
GDCK Topusko sa 9,91%, a na trećem GDCK Čabar sa 9,12%, piše u
podacima dobivenim iz Hrvatskog
Crvenog križa.
Od gradskih društava u Krapinsko-zagorskoj županiji na 12. mjestu je
GDCK Zlatar sa 6,68%, na 14. mjestu GDCK Donja Stubica sa 6,34%,
na 23. mjestu GDCK Pregrada sa
5,05%, na 26. mjestu GDCK Zabok
sa 4,81% i na 50. mjestu GDCK
Klanjec sa 3,17%. GDCK Krapina
je od 1953. do 2009. godine na
prvom mjestu po broju davanja
krvi u našoj županiji. Ostvarenim
rezultatima, u prošloj godini i Krapinsko-zagorska županija zauzela
je 1. mjesto u dobrovoljnom davanju krvi sa 6,37% zahvaljujući radu
svih gradskih društava, a posebno
Gradskog društva Crvenog križa
Krapina. kv
1. OŽUJKA 2010.
Prvi u Hrvatskoj
O visini i učinku krapinskog Crvenog križa najbolje govori podatak da u Republici Hrvatskoj
prosjek davanja krvi iznosi 3,83,
a u Europi 5,00%. Posebno veseli podatak da je unatrag nekoliko
godina znatno povećan broj novih darivatelja krvi, i to mladih iz
Srednje škole Krapina. U prošloj
godini provedene su 23 redovne
i jedna izvanredna akcija darivanja krvi. Prvi put krv je dalo 130
dobrovoljnih davatelja. Akcijama
je pristupilo 2.898 darivatelja od
kojih je 2.646 dalo krv. (D.K.)
KRAPINSKI VJESNIK 31
ŽUPANIJSKI INFO
KRAPINA
Besplatno rješenje za otpad
U
Krapinsko-zagorskoj županiji, besplatni odvoz elektronsko-električnog otpada zaista se
počeo primjenjivati u praksi. Ako
vam je možda tavan pun starih
uređaja, ili ste namjeravali baciti stari radio, TV, hladnjak, štednjak, stroj za pranje rublja, sve
vrste peći ili nešto što radi na
struju - onda će se za vas pobrinuti ovlašteni sakupljač otpada
Audio-TV-video servis Jurinjak iz
Krapine.
- Mogućnost odvoza tijekom cijele godine je besplatna. Također,
izdajemo potvrdu o preuzimanju otpada za privatne osobe
ili prateći list za pravne - pojaš-
DESINIĆ
njava Damir Tomašić, vlasnik
ovlaštenog sakupljača otpada.
Količina otpada je neograničena,
a spomenuta akcija je u skladu
s nacionalnim programom zbrinjavanja otpada Ministarstva zaštite okoliša RH. Postoji 10 vrsta
otpada, a ukoliko on teži oko 30
kg, dolazi se doma po njega, a
možete ga donijeti i sami na Trg
Stjepana Radića u Krapinu.
- Budući da djelujemo oko 2 godine, proveli smo i nekoliko akcija skupljanja otpada u školama,
zatim u velikim tvrtkama poput
Dunapacka, Vetropacka, Jedinstva, te u svim državnim institucijama, gradovima. Primjerice,
prošle godine sakupljeno je 200
tona otpada, ali smjernice EU
ukazuju da bi se trebalo skupljati oko 4 kg po stanovniku. Znači,
cilj bi nam bio 600 tona godišnje
- dodaje Tomašić, a otpad se reciklira u potpunosti. (M.B.)
DVD proslavio
79. rođendan!
U
z brojne goste iz Slovenije
i susjednih DVD-a, članovi
DVD-a Desinić obilježili su 79.
obljetnicu rada. Godina koja je
iza njih bila je ispunjena raznim
aktivnostima. Najviše su ponosni
na svoju mladež, jer nakon niza
godina u svojim redovima imaju 25 mladih članova, mahom
učenika domaće osnovne škole.
Suradnja s osnovnom školom
iznimno je bitna zbog toga što
škola omogućava korištenje svojih prostora, prije svega dvorane,
bez čega su pripreme mladih
vatrogasaca gotovo nezamislive.
Velikim uspjehom u prošloj godini, prema riječima predsjednika
DVD-a Krešimira Kralja, smatra
se i nabavka kombi vozila i druge
opreme.
Načelnik općine Zvonko Škreblin
čestitao je vatrogascima na požrtvovnom radu, posebno istaknuvši preventivni rad u svih 28
sela i zaseoka općine Desinić.
Načelnik je, također, zahvalio na
razumijevanju vodstvu DVD-a,
budući da u njihovim prostorima trenutno radi dječji vrtić, te
je obećao da će uz proslavu 80.
godina rada vatrogasni dom biti
obnovljen. Ovogodišnju proslavu
posebno će pamtiti Mladen Antolić i Milan Kralj, koji su primili
spomen medalje za 30 i 40 godina rada. (B.U.)
32 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
REÈ ZAGORSKOG
ŽUPANIJSKIMUŽA
INFO
HUM NA SUTLI
Zastanoviti
življenje
Brojne aktivnosti i ove godine
U
Druškovcu početkom veljače, održana je redovna, 59.
godišnja skupština mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva.
Izvještaj o radu podnio je predsjednik Rajko Jutriša koji je zahvalio članovima društva, obrtnicima i poduzetnicima zbog
ostvarenja značajnih aktivnosti u
prošloj godini. Naime, uređen je
novi vatrogasni dom, nabavljena
je oprema, a mnogo je učinjeno
i na stručnom osposobljavanju.
Čestitke na postignutim uspjesima, između ostalih, uputio
im je i načelnik općine Hum na
Sutli Zvonko Jutriša. Na sjednici
su uručena priznanja za dopri-
nos ostvarenju programa rada i
jubilarni broj godina provedenih
u ovoj vatrogasnoj organizaciji.
Uz članove DVD-a na sjednici
skupštine bili su nazočni i predstavnici susjednih vatrogasnih
organizacija i VZ KZŽ.
U općini Hum na Sutli djeluju 4
vatrogasna društva za koja se iz
općinskog proračuna godišnje
izdvaja 380.000 kuna. Najveći dio tih sredstava – 300.000
koristi se za otplatu kredita za
nabavljena vatrogasna vozila. U
idućoj, jubilarnoj godini za DVD
Druškovec, planira se učiniti
više za daljnje uređenje spremišta i nabavku opreme. (B.U.)
MARIJA BISTRICA
Uspjesi vatrogasaca
Č
lanovi DVD-a Marija Bistrica
koji trenutno ima 78 članova, početkom veljače održali su
izvještajnu skupštinu. Posebno su ponosni na 36 članova
vatrogasne mladeži jer je na
županijskom natjecanju ekipa
ženske mladeži osvojila 3. mjesto, te će ih u svibnju ove godine predstavljati na državnom
natjecanju u Šibeniku. Iz aktivnosti u prošloj godini treba izdvojiti preventivno djelovanje,
desetak vježbi, te sudjelovanje
na brojnim manifestacijama
u organizaciji Svetišta MBB-e
i Općine Marija Bistrica. Nastavljena je i tradicija odlaska
na vatrogasnu dislokaciju u
priobalju. Također, na skupšti-
ni su dodijeljena priznanja vatrogascima za višegodišnji rad
u Društvu. Za 10 godina rada
priznanja su dobili Krešimir
Babić, Vladimir Ozimec mlađi,
Miroslav Kovačić, Martina Čukman, Nikola Čukman, Dario
Semper, Igor Kovačić, Marko
Kušić, Goran Kukec, Marko Jagar, Velimir Babić, Matija Škrlec i Stjepan Kralj, za 30 godina
Franjo Mahmet, Josip Ozimec,
Ivan Kovačić, Franjo Ozimec
i Vladimir Ozimec, a posebno
izdvajamo Josipa Piska, koji je
dobio priznanje za 60 godina
rada u društvu.
U Društvo su primljene i dvije
nove članice, Blaženka Benci i
Nikolina Kuntić. kv
Piše Rajko Fureš
N
avek ide kak ide, nehči ide
male bolj, nehči male sporejše a nehči ide tak kak da
išel ni došel nebi. Vsaki došel bu,
nehči male bolj i prie a nehči male
kesnejše, ali prie ili kesnejše pak,
vse te skup na iste ti došle bu. Tak
tečeš h življenju dnev za dnevem,
tečeš i nemreš si pomoči jer sam
sebe nemreš dopovedati da vsigde došel buš, da nie ti se žureti
nikam vriedne, da navek vsigde
stigel buš ljehke, same da h življenju vse iti male po male trieba. I
da je vse te skup same tak i moči,
i da se vse te skup splati, da se z
vsega toga more drugač zvlječi,
vse te skup nejde nikak kak ide,
nejde tak kak nejde i nemre se
spelati drugač nek se je spelale.
Same se pri tom poslu more videti e je ili pak e nie te bile praf
ili krive nasajene. Nemreš iti a da
te strah ne hlovi od toga da se ne
posmekneš, tam gde niti sam te
znal niesi, jer nie ti te same tak
bile se moči dogoditi. A pak gda
si bi štel nekaj po tom pitanju dopovedati, e je te praf ili je te krive,
ti h vsemu tomu nemreš nič več
niti videti a još menj i čujti. Tak
došel buš do toga da več znal neš
nikak kaj te je i kak se zaistinu
praf za praf pri vsemu tomu ti bi i
postavil, jer drugač niti ti te moči
se spelati neda i moči bile nebu.
A ciele si življenje tekal, ciele si
se vrieme mučil, ciele si vrieme
študeral i ciele si se vrieme štel
nekam drugam. I kaj ti se dogodile, dogodile ti se je te da več tekati niesi mogel, da tekati si štel
a da si se na jemput na mestu našel, na mestu z teroga ti nie bile
nikam pobeči moči. Kak god da
se nečeš zastanoviti, jemput te ti
moral buš – e te ti štel ili ti te štel
neš. Kak god da se poveda, tuj ti
nič napraviti nemreš, te nie nekaj
kaj se zastanoviti da ili kaj se drugač nekak spelati more. Une kaj
ti zaistinu i moreš, kaj ti se more
dopovedati ovak ili unak, vse ti te
skup ide po pravice i vse te skup
same se more dogoditi tak kak
zdaj si morti i spremišljavaš, same
unda dok ti si pri cajtu. A unda gda
se zastanoviti vsaki med nami i
1. OŽUJKA 2010.
more, male gdo da se če i zastanoviti poljek toga. Te vsaki med nami
po sebe zna, jer gda pred sobu
maš nekakvu duhu ili te nekaj vlječe, ili bi pak „triebal“ negde male
prie i male bolj dojti i odvrteti vse
une kaj se odvrteti da, unda ti vse
te skup ziti niti drugač nemre. I da
vsaki med nami same male gledi,
da vsaki med nami same male posluša, da vsaki med nami če gledeti i videti une kaj videti mu je i
trieba, unda vse morti i nebi zišle
tak kak je zišle. Male gdo more
prejti i male gdo se če zastanoviti, nie te ljehke i nie te same tak
moči oddelati, jer kak god da se
če ili kak god da se neče povedati,
vsaki med nami ma meste i vsaki med nami morti i prejti more.
A da nie ljehke prejti i da se nie
same tak obrnuti, kaputec drugi
nase oblječi, pak prijeti za vrace i
za sobu ih zaprieti, te nemre znati
nihči gdo te probal nie. Zate vsaki
dnev gda vsaki med nami se stane i gda vsaki med nami poveda si
une kaj čujti bi štel, unda ti je najbolše prejti h vis i povedati male
po male te kaj se šikati vsakomu
more, kak une i kak nekaj kaj drugač se niti nie mogle a ni smele.
Nie ljehke te spelati i nie same tak
krenuti po putecu kaj nie ti bil najbolši, jer navek si si spremišljaval i
navek si štel nekaj druge, a dobiti
niesi mogel nič druge nek same
une kaj ti se pri ruke našle. Kak
god da si povedaš otom kak cajta
ti nie – cajta ti je navek trieba najti, jer vsega bu, vsega – same nas
vseh skup ne. A vse te, kak god da
si te morti bi ili nebi štel, vse ti te
dojde tak kak došle je, vse ti te
skup zide tak kak največ put si štel
niesi, a zišle ti je tak da se je na
jednu stran vse te skup dele, a pak
je unda poljek vsega toga spelale
vse se te same na stran jednoga
velikoga - nič. Trieba je ostati človek, kak god da te nie furt ljehke i
kak god da štel te bi zbeči, nie ti te
same tak i nie ti te navek ni moči.
Une kaj vsaki kaj dobre si če – i
trieba, je te da cajta si vsaki med
nami najde, jer došla bu doba gda
več zate pre kesne i bu, a pomoči
si mogli več neme. kv
KRAPINSKI VJESNIK 33
Novo Hušnjakov
Glavna kustosica Muzeja krapinskih neandertalaca Vlasta Krklec, zajedno
sa timom suradnika koji će voditi velebno krapinsko muzeološko zdanje
34 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
2010
vo - vrata svijeta
Foto: Martin Turk
1.OŽUJKA
1.OŽUJKA2010.
2010
KRAPINSKI VJESNIK 35
KULTURA
GALERIJA GRADA KRAPINE
Piše Monika Briševac
Robert Kuhar:
Želim povezati stare lončare
R
obert Kuhar profesor je
likovne kulture i radi u
Srednjoj školi Bedekovčina, kao predavač stručnih predmeta. Autor je više edukativnih
radionica namijenjenih za oblikovanje keramičkih lončarskih
proizvoda. Također, na poslijediplomskom doktorskom studiju
je kiparstva, Akademije likovnih
umjetnosti u Zagrebu.
Kakvim ste se skulpturama predstavili krapinskoj publici?
- Predstavio sam se skulpturama
izrađenima u glini i pečenima u
tehnici terakote. To je ujedno i
dio mojeg programa istraživanja
na doktorskom studiju. Izložio
sam 15 skulptura, jedan dio njih
posvećen je našem znanstveniku Andriji Mohorovičiću i njegovom znanstvenom istraživanju o
pojmu diskontinuiteta, a drugi
dio posvećen je gesti izazvanoj
U veljaèi se u gradskoj galeriji grada Krapine mogla razgledati izložba skulptura
iz ciklusa “Energija pokreta” Roberta
Kuhara, roðenog 1970. u Zagrebu.
pokretom, pokret mase i prostora.
Kakva je tehnika terakote, je li
zahtjevna?
- Tehnika terakote zapravo je
jako jednostavna tehnika u oblikovanju keramike, pečene na
870 stupnjeva. Odlučio sam se za
rad u glini, jer u Srednjoj školi u
Bedekovčini predajem već 12 godina predmet keramike, tako da
većinu vremena provodim u radu
s glinom i zavolio sam taj materijal. Osim skulptura, izložio sam i
plakate sa simulacijom skulptura
u stvarnom prostoru.
36 KRAPINSKI VJESNIK
1.OŽUJKA 2010.
Osim skulptura, na otvorenju
izložbe prezentirali ste eksperimentalni film?
- To je film koji sam izradio na
doktorskom studiju pod nazivom
“Magični kvadrat”. U filmu se
prezentira način kretnje, vizualnog momenta u kojem čovjek
doživljava pomak ili kretanje
kroz prostor i vrijeme, u trajanju
od samo jedne minute. To je bilo
posebno zanimljivo za ljubitelje
eksperimentalnog filma koji su
mogli uživati u ovakvoj ideji.
Otud vam inspiracija za ovakve
posebne ideje?
- Sve sam smišljam. Volim eksperimentirati, zato su moja očekivanja da publiku uvedem u moj
način razmišljanja i približim im
to. Imam još dosta ideja koje ću,
nadam se, i u budućnosti realizirati.
Koliko vam vremena treba da
pripremite ovakvu izložbu?
- Izložba je nastajala od 2007. Za
nju treba dosta vremena, jer su
to prvenstveno skulpture za koje
prvo trebate smisliti podobna
idejna rješenja. Sve skulpture
koje sam radio od tada, nisam
izložio. Izložio sam samo one za
koje smatram da pripadaju ovom
ciklusu i pripadaju završnom žanru tematike. Nadam se da će,
osim keramike, ovdje doći na vidjelo i drugi materijali.
Spomenuli ste ciklus “Energija
pokreta”, no zanimaju nas i vaši
ostali ciklusi i planovi za 2010.?
- Ove godine trebao bih završiti
doktorski studij, zatim organizirati jednu veću izložbu, sa skulpturama većih dimenzija. Također,
u planu je još jedna izložba u
gradskoj galeriji u Tjednu kajkavske kulture. Planiram organizirati
lončarstvo Hrvatskog zagorja u
Krapini, jer smatram da je ona
srce Zagorja, a iz Krapine potječe
i legenda o Čehu, Lehu i Mehu,
o bilikumu – prepoznatljivoj posudi i jedinstvenoj u ovom dijelu
Hrvatske i Europe. Na isti način
želio bih obnoviti organizaciju
lončarstva, povezati stare lončare da bolje surađuju. Uz podršku
ostalih keramičara i lončara, odlučio sam organizirati lončarstvo
u poznatom i priznatom mjestu
kao što je Krapina. Ako organizacija uspije, jedna osoba iz Japana
prezentirat će na jesen u Krapini
tradicijsku lončariju i keramiku
japanskog izraza. A postoji mogućnost da u budućnosti naš lončar učini to isto u Japanu… Nije
to samo razmjena umjetnika, to
je nematerijalna kulturna baština koja polako nestaje.
JUNAK
DUHOVNA
NAŠEG DOBA
RIJEÈ
Sakrament svete
ispovijedi
Piše vlč. Tomica Šestak, krapinski župnik
Vjernici Katolièke crkve upravo su u korizmi, a korizma je vrijeme kroz crkvenu godinu u kojem se pripremamo za Uskrs.
Za iskreno slavljenje Uskrsa nužno se pomiriti s Bogom u
sakramentu sv. ispovijedi. O važnosti sakramenta ispovijedi
u svojem komentaru kroz dva broja, za naše èitatelje progovara vlè. Tomica Šestak, krapinski župnik.
K
oja je korist od ovog sakramenta? Mnogi navode da
nas sakrament pomirenja uči da,
htjeti biti svet, znači, prije svega,
da oproštenje dajemo i primamo. Ispovijed je iskustvo iz kojega raste novi život. Po svakom
oproštenju grijeha doživljavamo
novu slobodu da dublje uđemo
u ljubav Isusovu. Novo smo stvorenje, ponovo stvoreni na sliku
Božju, nikada više nećemo biti
isti. Promijenjeni smo, drugačije
djelujemo, osjećamo i mislimo.
Po sakramentu pokore ozdravljena su sva područja grješnosti.
Grijesi su nam zauvijek otpušteni, mi smo slobodni. Isus nas želi
slobodne, zdrave i žive. Sakrament pomirenja nas pomiruje
s Ocem i braćom… Mnogi odustaju od sakramenta pomirenja
konstatirajući da od toga nemaju
nikakve koristi. Šteta... Neka se
ispitaju kako se ispovijedaju. U
ovom sakramentu, Bog nam daje
dovoljno milosne snage da pobijedimo svako zlo, da reknemo
i ono što ranije nismo mogli ili
htjeli priznati.
to je potrebno prije, za vrijeme i poslije ispovijedi? Prije
ispovijedi, potrebno je ispitati
svoju savjest (prema Božjim i crkvenim zapovijedima, Isusovoj
Š
zapovijedi ljubavi, glavnim i tuđim grijesima, prema grijesima
protiv Duha Svetoga i u nebo vapijućim grijesima; sve se to može
sagriješiti mišlju, riječju, djelom,
propustom i nemarom). Za teške grijehe potrebno je reći broj i
okolnosti. Pokajanje treba biti: od
srca (mrziti grijeh kao zlo, osuditi
ga), za sve barem smrtne grijehe, i
prije svega što smo uvrijedili Boga
kao Oca, najveće dobro. Uz kajanje, potrebno je pouzdanje da će
nam Bog oprostiti grijehe i dobra
odluka (iskrena volja popraviti se
i, svjesno i voljno, više ne griješiti,
što znači, čuvati se grješne prigode i dati zadovoljštinu ili naknadu
štete /nadoknaditi štetu nanesenu grijehom: vratiti ukradene ili
zadržane stvari, popraviti dobar
glas oklevetanom, popraviti sablazan, izliječiti rane…/).
to znači da ispovijed ‘nije valjana’? Ako nema iskrenog kajanja i odluke da više neću griješiti, kao i ako svojevoljno zatajim
neki teški grijeh, ispovijed nije
valjana i ne opraštaju mi se grijesi; tako činim još i novi grijeh,
tj. svetogrdno se ispovijedam i
primam, falsificirano i bez prave
nakane, Kristove svetinje - sakramente. Svećenik može i uskratiti
odrješenje, ako nedostaje kaja-
Š
nje ili odluka ne upadati u grijeh.
Zašto se ispovijedati pred svećenikom… koji je isto tako griješan
kao i ja; zašto ne ‘izravna ispovijed’ Bogu? Zašto ne pomirenje u
tajnosti savjesti? Zašto nije dosta
da čovjek sam svoje stvari uredi
s Bogom?
Potpuno je beskorisno
vjerovati da mi Bog oprašta
moje grijehe sve dok ja
odbijam ili zanemarujem
pomirenje s braćom;
neće biti oproštenja niti
oslobođenja niti ozdravljenja
bez iskrenog praštanja
drugima koji su zgriješili
protiv mene
Ne vrijedi se, dakle, uvjeravati i
varati sebe da je dovoljno Bogu
priznati svoje grijehe i od Njega
zamoliti oproštaj. Osim toga, Bog
je između Sebe i ljudi odredio
posredništvo Crkve. To je izričita
volja Isusa Krista. Apostolima i
njihovim nasljednicima (koji su
zaređeni za tu posebnu službu i
posvećeni za to Duhom Svetim)
povjerio je uzvišenu i odgovornu službu opraštanja („Primite
Duha Svetoga. Kojima oprostite
1.OŽUJKA 2010.
grijehe, bit će im oprošteni - Iv
20,23); osnovao je Crkvu da u
Njegovo Ime daruje božansko
milosrđe, izvor duhovnog i duševnog ozdravljenja, nove mladosti i
radosti. Ono što ni jedno ljudsko
biće ne može po sebi dati, Uskrsli
Krist je, kao svoj prvi dar – Crkvi
na Uskrs: moć i vlast opraštati
grijehe u Njegovo Ime. Crkva nas
uči da je nakon teškoga grijeha za
vječno spasenje apsolutno nužno
to ‘drugo krštenje’, a vlast odriješiti od grijeha da imaju samo valjano zaređeni biskupi i svećenici.
adalje, svaki grijeh je uvreda
Božje ljubavi i vrijeđa Crkvu
u njezinoj cjelini (braću). Svećenik predstavlja Crkvu (i Božje milosrđe) i kad mi daje oproštenje,
to je Crkva koja mi preko njega
oprašta i vraća me u puno zajedništvo s njom i s Bogom. Nije dovoljna samo osobna svijest svoga
grijeha (ja pred sámim Bogom,
da se sam spasim), već i ‘javno’
priznanje (u zajednici-Crkvi, koja
je trpjela zbog mene). Važno je,
stoga, znati: a) nema mi oproštenja od Boga ako ne primim oproštenje od Crkve i ako se s njom
ne nastojim pomiriti (to je nauka Isusova; On je odredio da je
ispovijed grijeha Crkvi znak mojeg pomirenja s Njim, s Bogom;
iskreno pomirenje s Crkvom jest
uvjet da dobijem Božje oproštenje. Istina, Bog mi oprašta smrtni
grijeh i ‘savršenim pokajanjem’
izvan ispovijedi, ali samo ako pri
tom čvrsto odlučim da ću se ispovijediti čim mi to bude moguće.
b) premda je Bog povezao svoje
oproštenje s oproštenjem Crkve,
samo On, Bog, oprašta moje grijehe (u Crkvi i preko Crkve).
Tek kad se pomirim s bližnjima,
s braćom, i Isus će mi dati svoje
oproštenje. Gospodin me poziva
najprije da molim oproštenje i
da oprostim drugima, to je početak ponovnog uspostavljanja
narušenih veza između mene i
bližnjih i između nas i Gospodina
Boga, kao uvjet za primanje Vode
žive. ...nastavlja se
N
KRAPINSKI VJESNIK 37
JUNAK NAŠEG DOBA
38 KRAPINSKI VJESNIK
1.OŽUJKA 2010.
JUNAKKULTURA
NAŠEG DOBA
INFO
Pet zvjezdica Bežancu
Bagolin prijevod “Oca ljubavi”
PREGRADA Dvorac Bežanec, koji se nalazi u Valentinovu nedaleko od
Pregrade, nanovo je kategoriziran sa pet zvjezdica sa statusom Heritage. Tako je zadržao svoju referencu u krugu najboljih 25 hotela Hrvatske. Podsjetimo, dvorac je izgrađen krajem 17. st. Često je prema
idejama retroaktivnih vlasnika adaptiran. Kao zanemareni spomenik
kulture od 1964. doživio je kvalitetnu sanaciju 1990. Zahvaljujući današnjem vlasniku Siniši Križancu, danas je funkcija dvorca komercijalna,
omogućava održavanje i oplemenjenje jednog od najljepših klasicističkih predstavnika arhitektonske spomeničke baštine. Poštujući pravila
restauratorske struke, tako je nekada obiteljski korišten dvorac prilagođen najsvrsishodnijem mogućem načinu, kvalitetne prezentacije kroz
turističku receptivnu revalorizaciju današnjeg vremena. (M.B.)
HUM NA SUTLI Zagorski književnik i prevoditelj Božidar Brezinščak
Bagola ovih je dana preveo s njemačkog knjigu “Otac ljubavi” autorice Clare Schlink, osnivačice njemačke Evangeličke zajednice Marijinih
sestara. Autorica u svom pisanju i promišljanju polazi sa stajališta da
je Bog zaista Otac ljubavi, i čitatelji će u ovoj knjizi otkriti blago koje
će im pomoći da Božju ljubav sretnu ondje gdje je ljudi obično ne
primjećuju. To je još jedan u nizu Bagolinih duhovnih prijevoda za
Knjižnicu “U pravi trenutak”, utemeljitelja i urednika dr. Ivana Zirduma, uglednog teologa iz Đakova.
Od petnaestak knjiga što ih je Bagola preveo za đakovačkog nakladnika osobito su zapažene “Danas je najbolji dan za”, “Za svaki dan
blagotvorna riječ”, “Gospodin”, te “Moje iskustvo s crkvom”. kv
Gostovanje u Grčkoj
KRAPINA Gradski puhački orkestar Krapina i Desinićke mažoretkinje
gostovali su kao jedini predstavnici naše zemlje od 2. do 9. veljače na
karnevalu u grčkom gradu Patra. Zagorska skupina sudjelovala je svojim
atraktivnim nastupima u 4 karnevalska dana. Najatraktivniji dio bio je
večernji nastup Puhačkog orkestra, koji je svirao vozeći se cijelim gradom na velikoj platformi, kroz prepune ulice ljudi koji su svoje oduševljenje iskazivali bacanjem bombona po orkestru. U Grčkoj su posjetili
drevnu Olimpiju - mjesto održavanja prvih Olimpijskih igara, nekoliko
muzeja, vidjeli znameniti Korintski kanal, posjetili najstariji vinski podrum u Grčkoj, razgledali Atenu i grčku obalu.
- Puni dojmova i doživljaja vratili smo se s ovog najljepšeg putovanja u
10-godišnjoj uspješnoj suradnji Gradskog puhačkog orkestra Krapina i
Desinićkih mažoretkinja - naglasio je tajnik Gradskog puhačkog orkestra Krapina, Dragan Vidović. (M.B.)
1.OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 39
KULTURA INFO
Na recitalu treći put
pobijedila B. Marečić
Golubovčani na Šokačkom sijelu
ŽUPANJA/NOVI GOLUBOVEC Članovi tamburaške i folklorne sekcije Kulturno-umjetničkog društva Golubovec iz Novog Golubovca sudjelovali su u
pokladnoj povorci kulturno-umjetničkih udruga u Županji, na 43. šokačkom
sijelu pod nazivom “Otvarajte kapiju i vrata”. Ova vrlo poznata manifestacija
traje punih 12 dana, a u nedjeljnoj povorci uoči fašnika sudjelovalo je više od
1500 sudionika. Pred mnogobrojnom publikom, Golubovčani su u tradicionalnim maskama predstavili pokladne običaje i plesove Hrvatskog zagorja, te
su svojim zagorskim dijalektom oduševili Slavonce. (N.V.)
S mladima i u Mađarsku
PETROVSKO Na godišnjoj skupštini Udruge Općinska limena glazba Petrovsko – Špoljari, održanoj 7. veljače, razmatrane su aktivnosti tijekom prošle
godine. Velik iskorak učinjen je u pomlađivanju članstva, a od brojnih nastupa najviše na području Općine Petrovsko. U posebnoj uspomeni ostat će
gostovanje u Češkoj, istakli su u svojim obraćanjima Dragutin Bolfek, predsjednik, te Vinko Hršak, tajnik udruge. Glazbu i ove godine očekuju brojni
nastupi. Na prvom većem nastupu, za Uskrs na Petrovskom, predstavit će se
šest novih članova koji za sada još samo marljivo vježbaju. Špoljari će, kako
je najavio Krešimir Golec, umjetnički voditelj, u travnju na jedno gostovanje
u Mađarsku, a od ostalih aktivnosti planiraju na Petrovskom okupiti desetak
limenih glazbi. Čeka ih i tradicionalni nastup uz Dan općine Petrovsko.
Na godišnjoj skupštini nije se govorilo samo o nastupima u budućnosti, nego
i o onima koji čine povijest ove limene glazbe. Njezino sadašnje vodstvo nada
se da će mladi biti ustrajni kao što su to bili Antun i Ivan Šanjug, Dragutin
Bolfek i Ivan Hršak, kojima su za višedesetljetno članstvo u Špoljarima dodijeljena priznanja. Uz to uručene su i zahvalnice onima koji su prošle godine
pomagali rad ove udruge. Spomenimo na kraju da je skupština održana u
Vatrogasnom domu. Riječ je, zapravo, o njihovom domu, s obzirom na to da
su i sami članovi DVD-a Petrovsko. (D.K.)
40 KRAPINSKI VJESNIK
1.OŽUJKA 2010.
MARIJA BISTRICA U prepunom Domu kulture u Mariji Bistrici
na Valentinovo je održana završnica sedmog Recitala ljubavne
poezije Željka Boc 2010. I dok se u današnje vrijeme čini da interes za ovakvim pjesničkim manifestacijama jenjava, a za takvu
pretpostavku postoje i neki primjeri slabe posjećenosti, pa i pjesničkog odaziva na slična događaja, marijabistrički Recitali, onaj
jesenki duhovni koji nosi ime po pjesniku i učitelju Josipu Ozimcu, i ovaj valentinovski, koji nosi ime po pjesnikinji Željki Boc,
definitivno ne spadaju u tu kategoriju. Dokaze ovoj tvrdnji lako
je pronaći u barem dva podatka koja su obilježila ovogodišnji
‘’Željkin’’ Recital. Naime, na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak
409 pjesama, koje je poslalo rekordnih 97 autora. Drugi podatak
koji govori o uspješnosti ove pjesničke svečanosti govori u gotovo do kraja ispunjenom Domu kulture u Mariji Bistrici, kao i o
138 važećih listića, kojima je publika odabrala svoju najbolju pjesmu. Svoje mjesto u ovogodišnjem zborniku ‘’Hod se nastavlja’’
pronašle su pjesme autora od Mokošice preko Rijeke do Đakova,
te od Osla do Beča. Zbog svega toga organizatori Recitala ‘’Željka Boc’’ Knjižnica Marija Bistrica i Radio Marija Bistrica ponosni
su na ovogodišnje izdanje recitala, koje je stručno povjerenstvo
i u kvalitativnom smislu ocijenilo izvrsnim. A u tom povjerenstvu ove su godine složno posao odradili, zaista za pjesništvo i
književnost eminentni, prof. dr. Dubravka Težak kao predsjednica, te književnica Julijana Matanović i pjesnici Enes Kišević i
Mirko Kovačević, kao članovi. Oni su za objavu u zborniku ove
godine odabrali 46 pjesama, dok ih je na samoj završnici izvedeno 37, među kojima je i publika pronašla svog favorita. Valja
spomenuti da je zbornik i ove godine likovno opremila mlada
svestrana bistrička umjetnica Bernarda Cesar, koja je izradila i
plakete za nagrađene ‘’Hod se nastavlja’’, a urednica zbornika
je prof. Ivančica Tomorad. Publici su, kao i uvijek, na dojmljiv
način stihove prenijeli Martina Čvek i Dubravko Sidor, a veliko
oduševljenje izazvali su i glazbeni gosti Lidija Bačić i Maksim Hozić Max i njihova pratnja Ivan Japec na violini i Tomislav Đurinec
na gitari. Pohvaljeni su autori Sanja Plevko i Franko Stipković iz
Zagreba, Diana Rosandić iz Rijeke, Domagoj Butković iz Đakova,
Ksenija Hrgetić iz Gornje Stubice i Marko Gregur iz Koprivnice.
Treću nagradu povjerenstva dobio je Vladimir Šuk iz Oroslavja,
drugonagrađena je Lidija Dujić iz Zagreba, a prva nagrada pripala je Biserki Marečić iz Kašine. Vrijedno je spomenuti da je
Biserki Marečić ovo već treća najvrednija nagrada povjerenstva,
nakon 2007. i 2008. godine. Nagradu publike osvojila je Đurđa
Ilijaš iz Zagreba za pjesmu ‘’Lutka u crnom kaputu’’. Posebna
zahvala odaslana je pjesnicima uz poziv da ova godina ne ostane
rekordna po broju radova. Prema sve većem značaju koji ‘’Recital Željka Boc’’ ima u hrvatskom pjesništvu za vjerovati je da će
tako doista i biti. Jer bez obzira na sve obzire, kako bi to rekla
Željka Boc: ‘’Hod se nastavlja’’. (E. Lacković)
POGLEDKULTURA
S OPATOVINE
INFO
P
ucanj gričkog topa 18. veljače točno u podne označio
je kraj predsjednikovanja
Stjepana Mesića. Još jedan političar iz starije garde, koji je sudjelovao u prijelomnim trenucima
stvaranja hrvatske države, odlazi
u – povijest. Nisam bio poklonik
mnogih njegovih političkih ideja
i poteza, osobito nepotrebnog
trošenja energije na minoriziranje djela i lika prvog hrvatskog
predsjednika. Uspio je u tu svrhu
izanimirati buljumentu drugih
političara, novinara, čak i znanstvenika. No, kolikogod su se on i
njegovi savjetnici trudili umanjiti,
pa čak i ocrniti Tuđmanovu ulogu
u stvaranju hrvatske države, nisu
u tome uspjeli. Ukratko, parafrazirajući samog Mesića: “Uzalud
vam trud, svirači!”
Potvrdu mojem mišljenju našao
sam i u serijalu prikazanom ovih
dana na I. programu Hrvatske
televizije. Gledajući ga bio sam
ponosan što sam i ja određeno
vrijeme bio dijelom Tuđmanove
savjetničke ekipe kad su se donosile povijesne odluke. No, u
sveopćoj medijskoj i inoj histeriji
“detuđmanizacije” u posljednjih
deset godina bijah i sam “kolateralnom žrtvom”.
Naime, kad su me prijatelji upozorili da se Ivo Goldstein u svojoj
knjizi “Hrvatska 1918 – 2008.”
osvrnuo na moju predstavu Seh
križneh putov konec i kraj izvedenu 14. 5. 1997. u povodu 75.
rođendana predsjednika Franje
Tuđmana, odlučih pročitati knjigu i dokučiti čime je to predstava
izazvala pozornost uvaženog povjesničara. Za one koji ne znaju:
za svečanu predstavu sačinio
sam scenarij, režirao je i bio glavni izvođač, a u njoj su sudjelovali
brojni glumci i drugi umjetnici.
Nitko od sudionika nije tražio
niti dobio honorar: možda se i to
može progurati kao dokaz ispranih mozgova iz devedesetih. Ja
bih staromodno rekao: kao dokaz osjećaja i zahvalnosti.
Ivo Goldstein u svojoj knjizi o
tom događaju piše: ‘’Razmjeri
kulta ličnosti nametanog u Hrvatskoj u drugoj polovini devedesetih tragikomičan su vrhunac
dosegli prilikom svečane proslave Tuđmanova 75. rođendana, u
svibnju 1997. U programu proslave središnje je mjesto dobila
predstava, utemeljena na kompilaciji različitih poetskih i dramskih tekstova, održana u HNK-u
u Zagrebu pod naslovom Seh
križneh putov konec i kraj, što
sugerira da je Tuđman onaj koji
je hrvatsku borbu za samostalnost uspio privesti kraju, i na taj
način poništio dotadašnje patnje
hrvatskog naroda. Njega se nastojalo prikazati kao Oca domovine, najuspješnijeg i najvažnijeg
u nacionalnom trojstvu Starčević
– Radić – Tuđman. Čitava hrvatska povijest je u tom kazališnom
projektu svedena na pokušaje da
se ostvari nacionalna država, što
je u njegovoj osobi dobila najpotpuniji izraz. Pritom ni jedan
povijesni primjer nije smio zasjeniti Tuđmanove uspjehe, već je
eventualno mogao poslužiti kao
potvrda veličine trenutnog vlastodršca, koji je unatoč nepovoljnim okolnostima prevladao sve
poteškoće pred kojima su drugi
prije njega pokleknuli, i uspio uspostaviti samostalnu Hrvatsku.
Time je fetišizacija države dove-
nove metode. Malo me čudi, ali
mi i imponira, što je u tom znanstvenom postupku moja predstava dobila mjesto vrhunskog povijesnog dokumenta. Znao sam da
je bila dobra, ali da je bila toliko
važna pokazao mi je tek Goldstein. Nisam siguran da se posljednja citirana rečenica odnosi
na moju predstavu, jer bi bilo
pretenciozno misliti da je Goldstein doista smatra kulminacijom
u “fetišizaciji” države. Ipak sam je
citirao kako ne bi ispalo da nešto
uljepšavam. Moja je skromna namjera bila poručiti da je hrvatska
država nastajala u krajnje nepovoljnim uvjetima, od Zvonimirovog prokletstva do Tuđmana, a
da nam je, kako to literarno kaže
Ivan Aralica, a Goldstein se tome
“znanstveno” ruga, Božja providnost poslala Tuđmana da ostvari
ono što su sva pokoljenja Hrvata
Seh križneh
putov konec
i kraj
Piše Zlatko Vitez
dena do kulminacije, a potom
potkrijepljena religijskom simbolikom i prenijeta na ličnost patrijarhalnog autoritativnog vlastodršca kao njezina najzaslužnijeg
i najvrednijeg člana.”
ao prvo želim kazati da je
Ivo Goldstein točno ”pročitao” što sam želio kazati
tom predstavom i da to doživljavam kao kompliment. I danas,
poslije gotovo trinaest godina,
napravio bih identičnu predstavu
u slavu velikog predsjednika. Jer,
već punih deset godina tzv. novo
vrijeme, nove vlade, nove knjige,
bivši predsjednik i većina medija žele poništiti sve Tuđmanove
zasluge i vrline, ali nisu u tome
uspjeli; uspjeli su državu dovesti
do gospodarskog i moralnog kolapsa.
Dok ja svoj “kazališni projekt”
potpisujem kao kazališni čovjek
i njime iskazujem svoje osobno
viđenje povijesti i predsjednika
Tuđmana, Goldstein pretendira
da su njegove interpretacije povijesnih, pa i kazališnih događaja
- povijesna znanost. Dobro, to
je valjda nova povijest i njezine
K
samo sanjala. Moja predstava
govori o Tuđmanu kao državniku: u dugim nastojanjima oko
stvaranja hrvatske države on je
bio taj kojemu se san obistinio.
Nažalost, nije se to dogodilo ranije, taj sretni trenutak nije doživio ni Starčević niti Radić, nego
Tuđman. Što je tu upitno, može li
Goldstein to osporiti?
Pravo je pitanje koliko Goldsteina
i neke druge oko nas zanima hrvatska država i koliko im je bilo i
jest stalo do nje. Ako Goldstein
misli da mu kao znanstveniku i
ne treba biti stalo, zar termini iz
povijesne ropotarnice kao što je
“vlastodržac” govore o modernom, objektivnom i znanstvenom promišljanju? No, pripadajući drukčije mislećim, a i nas
ima, rekao bih da je hrvatska država pretpostavka za našu bolju
budućnost, šansa da o njoj sami
odlučujemo. Ne znam koji se je
to narod odrekao svoje države
ma koliko bio oslobođen tradicionalizma i odan liberalnodemokratskim načelima; jest da mnogi
državu imaju odavno, odavno
mašu svojim zastavama i zauzi1.OŽUJKA 2010.
maju važnije pozicije u svjetskoj
privredi i politici.
Ako ćemo pravo ni Tuđmanova
sudbina nije za poželjeti: bio sam
svjedokom nekih njegovih dvojbi i iskušenja, a ne jednom sam
pomislio da ga je smrt spasila od
mnogih razočaranja i poniženja.
Među ostalim i od čitanja knjiga u kojima kao vrhunski dokaz
pogubnog kulta ličnosti služi kazališna predstava. Do sada sam
mislio da sam odrastao u državi
tragičnog kulta ličnosti i ideologije koja je mnoge stajala života,
znao sam i za druge kultove ličnosti zbog kojih su pale milijunske žrtve diljem svijeta i tijekom
povijesti čovječanstva. Tek sam
nedavno, zahvaljujući Goldsteinu, shvatio da sam i ja sudjelovao u toj strašnoj raboti i samo
čekam da netko prebroji i meni
pripiše odgovarajući broj žrtava.
Strašljiv kakav jesam, divim se
hrabrima koji osobna iskustva i
živote svojih suvremenika prerađuju u “povijest”, pa o njoj čak i
podučavaju.
e pretendiram biti neprikosnovenim
tumačem
vremena i događaja koji
su obilježili i moj život, nego progovaram u vlastito ime i u ime
jedne druge Hrvatske koja itekako postoji usprkos “detuđmanizaciji”, marginalizaciji, osporavanju
njezinih vrijednosti i medijskom
prešućivanju. Za tu Hrvatsku i
za mene je djelo predsjednika
Tuđmana neosporna vrijednost,
početak bez kojega bismo danas
bili NIGDJE. Lako je naći zamjerke
i biti kritičan nakon što su drugi
donosili povijesne odluke i na
sebe preuzeli odgovornost, pa i
krivnju za posljedice, za pogube
rata i poraća, za sudbinu maloga naroda i mlade države. Lako
je biti mudar post festum: zašto
netko drugi i bolji nije vodio Hrvatsku u tim teškim vremenima,
zašto ga narod nije izabrao, zašto
se nije za to izborio - i stvorio
neku drukčiju povijest? Eto, nije!
Novi predsjednik ima tu povijesnu priliku: živi bili, pa vidjeli!
Osobno smatram da u povijesti i
sjećanju naroda od Mesićeve vladavine neće ostati mnogo. Što bi
rekao Matoš: malo pa ništa! Dok
Tuđmanova zvijezda sjaji jače
nego ikada, a na njegovu grobu
gore stotine svijeća koje govore
upravo ono što sam ja htio reći
svojom predstavom: hrvatski
narod ne zaboravlja Tuđmanovo
djelo - seh križneh putov konec
i kraj.
N
KRAPINSKI VJESNIK 41
JUNAK NAŠEG
PREPORUKE
DOBA KNJIŽNICA
KNJIGA ŽIVOTINJSKOG
NEZNANJA
Preporučuje VESNA GREGUROVIĆ,
ravnateljica Gradske knjižnice Krapina
O
vih dana širom otvara
svoja vrata novi muzej
krapinskih neandertalaca,
muzej na kojeg su Zagorje i Krapina čekali desetljećima. Šećući se
njegovom unutrašnjošću pratit
ćemo priču o nastanku
Homo sapiensa. Usporedo s tim događajem
na velikim, jumbo-plakatima duž naših cesta pojavio se oglas, u
jednom sasvim drugačijem kontekstu, jedne
od građanskih udruga
koji glasi: Svi smo mi u
Krapini homo sapiensi.
Ova dva nepovezana događaja podsjetila su me na knjigu
engleskih autora Johna Lloyda i
Johna Mitchinsona koja nosi naslov “Knjiga životinjskog neznanja” u kojoj ovaj dvojac na dvjesto stranica abecednim redom od
a (albatrosa) do ž (žirafe) opisuje
stotinu životinjskih vrsta podastirući manje poznate, nevjerojatne,
smiješne i zagonetne činjenice iz
životinjskog svijeta koje sve zajedno uče nas, ljude, kako se životinje, za razliku od ljudi, niti jedan
trenutak u svom životu ne ponašaju kao ono što nisu. Gatalinka
je naprosto raskalašena
gatalinka i to ne skriva,
zaljubljeni bizon se mora
isticati kako bi bio primijećen, tako uspješni
mužjaci ove životinjske
vrste imaju veće glave i
snažnije prednje noge
za razliku od manje
uspješnih mužjaka koji
ostaju bez partnerica
jer ostaju neprimijećeni. Čimpanze same sebe prepoznaju u ogledalu, smiju se kad su
zaigrane, iskazuju emocije. Dupini
svlače kožu i mijenjaju je novom
svaka dva sata kako bi brže plivali. Također razlikuju predmete od
gume, voska i plastike. Imaju razvijen sistem glasanja kako bi bili
primijećeni. Samo mi (nekoć i S.
S
Radić) mislimo da su
guske glupe. Zapravo
to su vrlo inteligentna
bića. Kada su tužne
žalobno gaču, prestaju jesti i tako mogu
tugovati mjesecima.
Ako ubijete gusku,
njen će se partner
vraćati na zemlju i bdjeti uz njen
leš. I tako redom upoznajemo
crve, dabrove, djetliće, golubove,
ježeve, koze, lisice, miševe, papige, sove i desetke drugih vrsta iz
životinjskog svijeta.
Kad dođete do stražnje korice
knjige shvatite da mi nikad nismo
zadovoljni, uvijek osjećamo krivicu i rijetko se dobro snalazimo
u ulozi koju nam je namijenila
priroda – u ulozi homo sapiensa. Zaboravljamo da od životinja
možemo mnogo naučiti upravo
o sebi: o našim ograničenjima, o
usamljenosti naše vrste kao i o
našoj veličini. Neki među nama,
upravo svjesni veličine i važnosti
životinjskog svijeta, prestaju jesti
meso životinja, postaju biljojedi.
Možda u ovo recesijsko vrijeme,
TOP-lista
najtraženijih knjiga
u veljači 2010.
ODRASLI:
Čudo u Poskokovoj
Dragi / Ante Tomić
(NAKLADA LJEVAK)
Sofijin izbor / Styron
William
(MEANDARMEDIA)
Djevojka koja se igrala
vatrom / Larsson Stieg
(FRAKTURA)
DJECA:
Ljubavne muke maloga
Luke/ Ivanka Borovac
(MOZAIK KNJIGA)
Vanda / Silvija Šesto
(SEMAFORA)
Mulgarathov gnjev / Tony
Diterlizzi
(EGMONT)
htjeli ne htjeli, to svi postanemo.
Stoga, zavirite u ovu knjigu i naučite tko su naši pernati, krilati,
kljunasti, bodljikavi, mudri, zaigrani, inteligentni i brojni drugi
sustanari na ovoj planeti koja je
svima dom i pokušajmo biti poput nekih od njih. kv
»Ljubavne muke« liječimo literoterapijom
iječanjsko vrijeme bilo je
sumorno, sivoliko, obavijeno maglom, vani se sve
oko nas smrzavalo… (uključujući
i naše noseve). Kako bi se pošarenili, razvedrili, ugrijali i malko
nasmijali, mališane smo uveli u
još jedan ČČČ ljubavnom tinejdžerskom pričom – anegdotom.
Kako put do nečijeg srca zna biti
mukotrpan i samo potvrda one
poznate tvrdnje da su dečki s
Marsa, a cure s Venere, slaže se
i mali Luka u priči o svom odvaž-
nom šarmiranju učenice Lane.
Riječ je o unerbesno duhovitoj
priči u istoimenoj zbirci priča
Ljubavne muke maloga Luke,
42 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
autorice Ivanke Borovac, koja
je u istoj humorističnoj maniri
ispripovijedala i Naopake bajke.
Svi smo se barem u nekoj mjeri
poistovjetili s likovima iz priče,
jer uostalom, svaka ljubavna
priča u sebi sadržava univerzalne simptome ljubavi: teško
disanje, lupanje srca, knedla u
grlu, pomanjkanje apetita, ali i
one puno slađe: leptirići u želucu, gledanje svijeta kroz ružičaste naočale. Za Luku je priča
pozitivno završila, jer ipak neke
ljudske vrline rastapaju i najtvrđe srce, a naša se priča nastavila
u znaku, pogađate, simbola ljubavi – srca. U likovnoj radionici
zadatak nam je bio izraditi što
više srca. Učinili smo to sljedećom tehnikom: na podložak u
obliku srca načinjenog od šarenog kolaža, djeca su lijepila zarolane trakice koje su pretvarali
u – ruže. Ove romantične aranžmane ružica na srcu povezali
smo trakicama, ukrasili pano i
izloge dječjeg odjela GKK.
VREMEPLOV / Pjesnièka rijeè
DUBRAVKO IVANČAN
JOSIP CVRTILA
Rođen: 6. ožujka 1931. u Krapini
Umro: 29. siječnja 1982. u Zagrebu
Rođen: 8. ožujka 1896.
u Jastrebarskom
Umro: 27. listopada 1966.
u Buenos Airesu
U Krapini završava Pučku školu,
potom gimnaziju i studij čiste
filozofije u Zagrebu. Radi kao
knjižničar, a tri godine provodi na
postdiplomskom studijskom boravku u Njemačkoj i Francuskoj.
Osim haiku poezije, objavljivao
je poeziju, eseje, kritičke osvrte,
bavio se prevodilačkim radom.
Objavio je petnaestak knjiga, od
čega dvije knjige za djecu. Napisao je dvije tisuće haiku pjesama
i objavio ih u ukupno osam zbirki.
Tiskao je i zbirku ljubavne poezije
Amor, te dvije u kojima se sjeća
djetinjstva – “Baka” i “Djetinjstvo
uz Krapinčicu”. Ovaj najkrapinskiji pjesnik od svih književnika
ispjevao je u svojoj zbirci poezije
“Djetinjstvo uz Krapinčicu” najljepše stihove o Krapini.
MIRKO DRAŽEN GRMEK
Iz Jastrebarskog obitelj seli u Krapinu. Pučku školu i malu realnu
gimnaziju završio je u Krapini.
Školovanje nastavlja u Zagrebu. Potom slijede godine učiteljevanja po osnovnim školama.
Zagreb napušta 6. svibnja 1945.
Nakon dvoipolgodišnjeg boravka
u izbjegličkom logoru Fermo kraj
Ancone, 26. studenog 1947. odlazi u Južnu Ameriku (Argentina).
Plodan i raznovrstan književni rad
Josipa Cvrtile najvećim je dijelom
posvećen mladeži, a obuhvaća
pjesme, priče, pripovijesti, roman
i igrokaze. Osim pripovijesti “Gradić u dolini” vidljive krapinske
tragove imaju i mnoge druge Cvrtiline proze, pa se s pravom može
reći da je djetinjstvo provedeno
u Krapini njegovo trajno nadahnuće.
Rođen: 9. siječnja 1924. u Krapini
Umro: 6. ožujka 2000. u Parizu
VELIMIR DEŽELIĆ mlađi
Ugledni svjetski povjesničar znanosti i dopisni član HAZU studirao je medicinu i stekao akademski stupanj doktora medicinskih
znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovao je i vodio (1952.-1990.), pri
tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti prvu
jedinicu za istraživanje povijesti
medicine u Hrvatskoj, a potom
i Akademijin Institut za povijest
prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti (1960.-1963.).
Istovremeno je od 1954. bio docent, a od 1960. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu
u Zagrebu. Od 1963. preselio se
u Pariz, gdje je prvo radio u Nacionalnom centru za znanstvena
istraživanja, a potom na Sorbonni kao sveučilišni profesor.
U Parizu 1971. stječe doktorat
filozofije. Uz proučavanje povijesti bioloških znanosti i medicine
Grmek se bavio medicinskom
bibliografijom, enciklopedistikom i epistemologijom. Autor je
Hrvatske medicinske bibliografije. Autor je preko 30 knjiga. Uz
to što je bio dopisni član HAZU
bio je član i mnogih inozemnih
akademija i sveučilišta, od 1981.
do 1985. bio je predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti, a 1991. dobio je
Sartonovu medalju - najveće
priznanje na području povijesti
znanosti. Zaslužan je za promicanje istine o Hrvatskoj, posebice u
doba Domovinskoga rata.
Rođen: 28. svibnja 1888. u Beču
Umro: 10. ožujka 1976. u Zagrebu
Pučku školu i gimnaziju završio je
u Zagrebu, gdje nastavlja studij filozofije, a 1919. završio je pravne
znanosti i trgovačku kameralistiku u Zagrebu, Beču i Münchenu.
Doktorirao je pravo. Za Krapinu ga
veže glazbeni misterij “Na Trškome Vrhu” praizveden 24. svibnja
1933. u cintoru trškovrščanske crkve, kad su ga u režiji Krapinčana
Marka Kiša izveli članovi Križarica
i Križara te Cecilijanskoga zbora
pod rukovodstvom župnika Mirka
pl. Hranilovića. Deželić-Širolina
pučka svečana gluma doživjela je
uspjeh, pa je te godine prikazivana još devet puta.
STANKO DOMINIĆ
Rođen: 10. rujna 1917. u Zlataru
Umro: 15. ožujka 1980. u Zagrebu
Nakon završene pučke škole u
Zlataru, završava četiri razreda
niže gimnazije u Zagrebu. Odlazi
u elektromehaničarski zanat. Živi
i radi u Zagrebu. Pisao je pjesme,
novele, crtice i povijesne prikaze Rodni kraj glavna je tema svih
njegovih pjesama. Izdao je zbirke
pjesama: “Sunce z naših bregov”,
“Zrnje na čislu ljeta”, “Pređa srca”,
“Kesne cvetje” i “Zbrane popevke”. Stihove su mu uglazbili mnogi
skladatelji, desetak popevki izvedeno je na Festivalu kajkavskih
popevki u Krapini, a uvršten je u
brojne antologije kajkavskog pjesništva.
Joža Antolić Hromčan:
Z duše praf zeto
Neposredno, gotovo spontano, u svojim stihovima
Joža Antoliæ Hromèan piše o Krapini, ljudima iz
svoje okoline i odnosima u kojima komuniciraju.
Piše
T. Gregurović
Z
duše praf zeto,/z duše prelito,/vu serce praf deto/
plemenito, hasnovito. Po
žilah naj teče, vu kervi naj peče
– zapisat će Joža Antolić Hromčan. To je svojevrsni moto njegove poezije uglavnom određene
po rođenju, zavičajem. Zagorski
pak zavičaj podrazumijeva idilične brege, kajkavski, rodoljublje
i pajdaše. Joža vrlo emotivno,
neposredno, gotovo spontano, u
svojim stihovima piše o Krapini,
ljudima iz svoje okoline i odnosima u kojima komuniciraju.
Za Krapinski festival uglazbljeno
je više od dvadeset Jožinih pjesama. Svoju ljubav prema materinjem jeziku iskazuje najviše
upravo kao dugogodišnji član organizacijskog odbora Tjedna kajkavske kulture, Festivala kajkav-
skih popevki i Recitala kajkavske
lirike u Krapini, skrbeći za njihovu
uspješnu organizaciju i prezentaciju široj javnosti.
Rođen je 8. ožujka 1929. u Hromcu. Pučku školu završio je u Đurmancu, gimnaziju u Krapini, te
potom na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu diplomirao 1955., a na
Višoj tehničkoj građevinskoj školi
1974. Živi i radi u Krapini, uglavnom vodi poznate tvrtke, a od
1974. Do 1978. obnaša dužnost
predsjednika Skupštine općine
Krapina. Kajkavsku poeziju počinje
pisati još u osnovnoj školi. Za života objavio je tri knjige pjesama:
“Dišeče starine“ (Zagreb,1989.),
“Popevljeju ftice”, još “Zagorje
spi” (Zagreb, 1992.) i “Zdruzgano
življenje” (Zagreb, 1995.). Krapini
za osamstoti rođendan posvećuje
knjigu kajkavskih proza “Kajbumščak i Krapina, lamenti” (Zagreb,
1993.). Umro je 14. studenog
1996. u Krapini.
DA BI BIL ČLOVEK…
Človek se mora
(da bi bil človek)
spustiti – gluboko,
zdiči – visoko,
prejti – daleko
(da bi bil človek),
mogel prešecati sebe:
Gdo sem?
Kaj sem?
Kakav sem?
Čiji sem?
Ono kaj človek zapraf vredi i znači
Nemre sam vu sebi zebrati.
To moreju samo drugi povedati znati.
(Največkrat – pokle njegve smerti.)
Biti človek – kak žmehko je!
SENJE
Kak su nepravične
I faležne te naše senje?
Vu njima nem se,
Ponegdar-nekaj, lepog dogodi.
Ono, kaj vu javi,
Nigdar-nigde, najti moči ni.
1. OŽUJKA 2010.
STEZE SERCA
(OD ČREČANA DO
HROMCA, I NAZAJ)
Od zibelke mehke
Započne tvoj put.
Obrne se na steze
Kaj pelaju sikud.
Šteru naj bi stezu
Sercu svojem zel?
Po šteri naj bi hodil
Čem leže i čem del?
Šteru god zabereš
Na zadnjič ti je žal.
Prava je ta steza
Kaj za nju nesi znal.
Nikam ti nigdar ne zgine
To kaj v srce nisi del,
I tak hitro vse skup mine
Kaj bi v sercu meti štel.
I gda vse te zrevle,
Gda ne znaš več kom,
Vernut se još moreš
Vu dragi, rodni, dom.
...
KRAPINSKI VJESNIK 43
IZ UMJETNIÈKE RADIONICE
Piše
Vlasta Krklec
D
rago Cvijetić 1968. dolazi u Hrvatsko zagorje iz
rodnog Drniša u potrazi
za poslom. Završio je Višu školu
za tekstil i odjeću, te je 26 godina radio u zabočkom ZIVT-u.
Slikanjem se bavi iz hobija, a već
desetljećima crpi inspiraciju iz
našega slikovitog Hrvatskog zagorja, te priznaje:
- Meni je Zagorje nešto sasvim
suprotno od kraja u kojem sam
rođen. Potječem iz škrtog kamenjara, tako da me je lijepo
Zagorje sasvim oduševilo. Slikao
sam više zagorskih pejsaža, nego
dalmatinskih. Ali volim masline,
neki motiv s mora. Oduševljava
me kamen i njegove urezotine –
govori nam Drago, te sjetno priznaje sve veću nostalgiju za zavičajem. - Uvuče nam se pod kožu i
Drago Cvijetić: Zag
na ovaj ili onaj način osjećamo ju
čitavog života.
U zrelim godinama slika drugačije, a trenutno na jedan način
koji je na granici apstraktnog,
objašnjava nam naš sugovornik.
Njegovi su motivi naiva, apstrakcija, mrtva priroda, zagorske hižice, pejsaži, sakralni motivi. Voli
kontraste, a slika u svako doba,
samo ne noću. Pohvalio nam se
da i njegova kći također pokazuje
sklonost slikanju.
Član je likovne sekcije Josip Kaltnecker KUD-a Zabok, te likovne
radionice Lipa u Gornjoj Stubici.
Predsjednik je sekcije od 2004.
godine. Sudjelovao je na mnogim
likovnim kolonijama, pogotovo
onima koje su bile humanitarnog
karaktera. Osmišljavao je razne
plakate i kazališne scenografije,
pa tako i scenografiju za diletant-
44 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
U Galeriji grada Zaboka posjetili smo Dragu Cvijetiæa, predsjednika likovne sekcije Josip Kaltnecker KUD-a Zabok, koji nas je srdaèno primio i
objasnio zašto voli slikanje i Hrvatsko zagorje.
sko kazalište Pentravci, veličine
čak do osam metara, čemu su se
mnogi divili.
ZADOVOLJAN SAM
PODRŠKOM GRADA
Dvaput se prijavljivao na Zagorski likovni salon, a lani njegov rad
nije prihvaćen. - Smatram da je
komisija ponekad preblaga, a ponekad prekruta. Nama amaterima Gradska galerija Krapina trebala bi dati priliku. Očekivali smo
da će ona biti poprište zagorskih
slikara – potužio nam se Cvijetić.
Zadovoljan je kritikama. Sebe
smatra tolerantnim i vjeruje da
svatko ima pravo na svoje mišljenje. - Nemam ništa protiv podjele slikara na amatere i akademce - kaže, te nastavlja: - Volim
slikanje. Već sam četiri godine u
mirovini, a ovdje sam u Galeriji
gotovo svaki dan. Ne mogu slikati u stanu, već koristim galerijski
prostor. Moja žena ima razumijevanje za moj hobi, mada nema
afiniteta prema slikarstvu, no podržava me u svemu - ponosan je
naš Drago.
Galerija je osnovana 1998. godine. Prostor je dobiven od Grada
orje kao inspiracija
Zaboka. - Dogodi se da u jednom
danu nitko ne uđe u Galeriju. Zadovoljan sam odnosom Grada
Zaboka prema potrebama naše
Sekcije. Zato su nam mnogi zavidni. Gradonačelnik se uvijek
interesira za rad Galerije unutar
KUD-a. Godišnje KUD Zabok dobiva oko 40.000 kn. Grad nam
ustvari plaća hladni pogon.
Sekcija je ime dobila po svojem
članu i osnivaču, dugogodišnjem
predsjedniku i stručnom voditelju prof. Josipu Kaltneckeru. Kupujemo stručnu literaturu. Svakog petka članovi Sekcije imaju
sastanak na kojem se druže i
opuštaju, prelistaju zanimljivo
štivo.
- Prije mene, predsjednik Kaltnecker je inzistirao da se crta, a ja
to prepuštam članovima Sekcije
na volju. Ove godine planiramo
nekoliko izložbi, te posjet nekim
likovnim kolonijama u okolici.
O Zagorju s utrtim putima, zagorskim bregima i hižicama na
njihovim obroncima, zaravnima
pod Bračkom, oko Zaboka i Bedekovčine, predstavio se 2005.
izložbom na ZGF Krijesnica. Motivi s njegovih slika krasili su i
naslovnice CD-a tog festivala, te
ostale popratne materijale. - Bilo
je to za mene jedno posebno
iskustvo, naime gospođa Tanja
inzistirala je na zagorskim pejsažima i te sam ih godine iznimno
mnogo naslikao. Izložba u Krapini bila je dobro prihvaćena i to mi
Pitali smo ga posjećuje li i druge
izložbe. - U Noći muzeja posjetio
sam Muzej suvremene umjetnosti. Možda je malo premoderan.
Općenito, ne volim instalacije, ja
sam klasičar. Zamislite, kad netko
donese kadu, te je postavi i kaže
to je instalacija. Možete si misliti!
- nasmijao nas je Drago.
Od slikara, umjetnika sviđa mu
se Rubens, Van Gogh i njima se
divi. Također mu se jako dopada Drempetićev opus, pogotovo
njegovi radovi s jajčanom temperom. Druži se i sa slovenskim
kolegama, sa članovima Likovnog društva Ernest Tomašević iz
Krapine. Izlagao je i na brojnim
skupnim izložbama u Zaprešiću,
Zagrebu, Sesvetama, Zelini, Sisku, Korenici, Karlovcu, Opatiji,
Poreču.
Upitali smo ga o kulturnom životu grada. - Zabok ima potencijala
i u kulturnom smislu. Uređuje se
prostor za mlade Regenerator,
imamo novu dvoranu, tradicionalnu manifestaciju Dani Ksavera Šandora Đalskog.
je također jedna draga suradnja.
Slika i po narudžbama, što mu
ponekad teško pada. Najčešće
se naručuju zagorski pejsaži, stare hiže, portreti i sl. - Slike ljudi
uglavnom kupuju za poklone govori nam domaćin, te nastavlja: - Cijene mojih slika kreću se
od 1.000 - 2.000 kuna, što mislim da je prihvatljivo s obzirom
na današnje recesijsko vrijeme
- objašnjava nam Drago koji živi
od penzije od 3.000 kuna, pa je
svaka prodana slika doprinos
njegovom kućnom budžetu.
Naš je sugovornik sportskog
duha, bavio se kuglanjem, nogometom i sportskim ribolovom.
U ribolov je često odlazio na Bedekovčanska jezera, te uživao u
trosatnoj tišini. Na kraju našeg
razgovora priznala sam našem
simpatičnom gospodinu Cvijetiću da su me njegov izgled, smirenost i odmjerenost podsjetili na
uvaženog glumca Borisa Buzančića, a on je odmah dobacio:
- Oh, kad bih ja bio tako dobar
slikar, kakav je on glumac!
ZABOK IMA POTENCIJALA
DRIM tim (Drago, Radmilo, Ivan
i Marija) složna je slikarska ekipa
koja zajedno putuje i druži se na
likovnim kolonijama. Često odlaze u Varaždin. Sudjelovali su i na
likovnim druženjima u Petrovskom, Radoboju i Krapini.
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 45
POD REFLEKTOROM
EKSKLUZIVNO
Tony Cetinski:
Živimo u doba
intelektualne prostitucije
Biti zvijezda znaèi sjajiti na nebu, ostalo su fraze. Buduæi da nismo na nebu, treba se truditi biti dobar èovjek i iskoristiti svoju poziciju za pomoæ drugima, biti
koristan ovom društvu – rekao je, meðu ostalim, našem novinaru pjevaè koji veæ
godinama doista sjaji na hrvatskom estradnom nebu.
46 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
POD REFLEKTOROM
Piše
Tomislav
Pašiček
Više od 20 godina ste na sceni, mnogi uspjesi, a kažu da ste
sada kralj hrvatske estrade.
Čemu najviše zahvaljujete svoj
uspjeh?
- Uspjeh ne dolazi preko noći,
barem ne trajni uspjeh. On je
rezultat ponešto talenta i mrvice
sreće, ali najvećim dijelom mnogo truda i odricanja. Zaslužni su
obitelj, suradnici, prijatelji, neprijatelji... svi.
Svojim prvim albumom „Srce
nikad ne laže“ 1988. godine
uputili ste znakovitu poruku.
Što je s vašim srcem danas?
- S tim albumom nisam bio baš
najsretniji, a što se tiče srca, najbitnije je da je zdravo, a sretan
sam i što je i puno ljubavi za život
i moje najdraže.
U Zagrebu ste dva puta napunili veliku Arenu. U pulskoj Areni
razgalili ste publiku. Čime, osim
pjesmom, osvajate ljude?
- Kad ljudi dolaze na koncert žele
i vidjeti nešto, ne samo čuti, jer
mogu ostati doma i slušati CD ili
radio, pa se trudimo napraviti i
vizualni šou. Ljudi vole zabavu,
mislim da im se sviđa neposrednost u mom nastupu i odnosu.
Mlade djevojke vrište, obožavaju vas, žele vas dodirnuti,
zaljubljuju se u vas onako na daljinu. Kako na to gledate?
- Zašto ste me ograničili samo na
mlade djevojke kad ima i onih
srednjih godina i starijih? Šalim
se, naravno. Obožavam svoju publiku i sve je to dio nekog našeg
glazbenog odnosa. Sve je to normalno, jer možda u tom trenutku
neka moja pjesma apostrofira
dio njihovog života.
U Hrvatskoj se često nekoga
naziva zvijezdom nakon tri, četiri pjesme, a gotovo na prste
jedne ruke mogu se nabrojiti oni
koji mogu rasprodati neku veću
dvoranu. Koji su razlozi tome?
- Ima hrpa medija i svaki dan im
treba nešto novo, pa na silu i
umjetno pokušavaju uspostaviti
hiperprodukciju zvijezda u čemu
i uspijevaju, ali stvarna situacija
na terenu pokaže pravu sliku.
to ne samo u glazbi, na neki način odskaču, strše?
- Možda je to stvar mentaliteta, a
možda je svuda tako. Najlakše je
kad plivate u prosjeku. Uspjeh je
sladak, ali nosi sa sobom i odgovornost i rizik.
Što je po vama uzrok što su se
u nas posve srozali ili gotovo da i
ne postoje kriteriji vrijednosti?
- Za to sam siguran da je ista situacija i u drugim razvijenijim
zemljama. Iskreno, ne mogu dokučiti zašto je došlo do toga, ali
čini mi se da se to radi sustavno.
Nema više odgoja kao prije, preko medija se nameću djeci posve
krivi uzori, previše je laži, nasilja,
krvi, novac se stavlja u prvi plan,
izgled je važniji od duše... ne sviđa mi se kamo svijet ide.
Kakva je u svemu tome uloga
medija? Zašto se mediji bave trivijalnim i senzacionalističkim temicama, a ne ozbiljnim vrijednosnim sudovima kada je u pitanju
glazba, estrada?
- Poznato je da je loša vijest uvijek jača i veća vijest od dobre i
onda se u utrci za novac počelo s
pretjerivanjem i izgleda da tome
nema kraja. Posve je zanemarena velika grupa ljudi koja na život
gleda drugačije. Živimo u doba
intelektualne prostitucije.
Zašto se za vas pjevače koji ste
uspjeli i duže ste na sceni kaže
da ste kao vino, sve ste bolji što
ste zreliji, stariji. A za vaše kolegice ne vrijedi ta formula?
- Zato jer su ženama nabili nenormalne kriterije ljepote i ako
ne izgledaju kao da im je maksimalno 30-35 godina, postaju
„stare“ i sve manje zanimljive. I
to treba promijeniti.
Koji je to trenutak obilježio
vašu karijeru, trenutak kada
O TOŠI PROESKOM I SMRTI
Nedostaje mi kompletno. Njegova prisutnost, zagrljaj, riječ, dobra volja...
Teško se mirim sa činjenicom da u trenutku smrti prestajemo
postojati. Toliko volim život da bih mogao živjeti vječno. Čitajući
razne knjige valjda pokušavam kreirati neko svoje mišljenje o
toj temi koje bi mi donijelo mir u glavi kad se o smrti radi.
ste spoznali da ćete doista biti
uspješni?
- Ne razmišljam na taj način.
Pokušavam pratiti put koji mi se
učini ispravnim. Puno radim, ali
zaista puno, pa me i sreća malo
pomiluje svakih nekoliko godina.
Najveći je uspjeh ostati normalan i zdrav, sačuvati obitelj.
Što po vama znači biti zvijezda? Jeste li vi zvijezda? Koja je
razlika biti zvijezda u nas i u svijetu?
- Biti zvijezda znači sjajiti na
nebu, ostalo su fraze. Budući da
nismo na nebu, treba se truditi
biti dobar čovjek i iskoristiti svoju poziciju za pomoć drugima,
biti koristan ovom društvu. U svijetu je, s jedne strane, teže doći
do toga, ali kad dođeš, puno više
možeš napraviti.
ZA SLAVU TREBA
OSTAVITI TRAJNI PEČAT
Što mislite kada čovjek postaje slavan? Jeste li vi slavni?
- Ljudi olako koriste tu riječ.
Rekao bih da sam popularan u
ovom trenutku, a ne slavan. Da
bi netko bio slavan, treba ostaviti neki trajan pečat, a bojim se
da se to u glazbi vidi tek nakon
što umremo. Slavni prije smrti
su oni koji npr., otkriju lijek za
neku bolest.
Kako ocjenjujete naše festivale, glazbena natjecanja, Porin?
- Ne ocjenjujem, jer me žaloste.
Ovako ignoriram, pa se ne nerviram.
Na neki način vi ste izveli na
hrvatsku pozornicu Tošu Proeskog, bili mu na neki način idol,
oslonac. U čemu vam najviše
nedostaje?
- Nedostaje mi kompletno. Njegova prisutnost, zagrljaj, riječ,
dobra volja....
I pjevali ste o onima koji su
otišli, kojih više nema. Život i
smrt teme su koje vas zaokupljaju, pa ste o tome dosta i čitali. Zašto?
- Teško se mirim sa činjenicom
da u trenutku smrti prestajemo
postojati. Toliko volim život da
bih mogao živjeti vječno. Čitajući
razne knjige valjda pokušavam
NE SVIĐA MI SE
KAMO IDE SVIJET
Zašto po vama u našoj zemlji
imaju često problem oni koji, i
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 47
POD REFLEKTOROM
ON
EDAVNO
Prošlost
M KONC
ne može
ERTU U
žemo. N
mo mije
BEO
e
n
negativn treba zaboraviti jati, ali sadašnjo GRADU
im ideja
ma, već prošlost, ali niti st i budućnost m
krenemo
im
o
tr
d
a
ka me od lje. Imao sam trebamo pokaz ovati mlade lju de
prekrasa
ati da je
uševila i
n
pozitivn
ih emoc mislim da su oni, koncert u Beog vrijeme da
ija i misli
ra
k
ao i ja, o
.
tišli iz dv du, publiorane pu
ni
kreirati neko svoje mišljenje o
toj temi koje bi mi donijelo mir u
glavi kad se o smrti radi.
Stali ste uz bok Josea Carrerasa i Michaela Boltona. Kakvo je
to iskustvo? Po čemu su slični, a
po čemu različiti?
- Iskustvo koje se pamti. Životno
iskustvo. Obojica su umjetnici
od kojih treba učiti, tenori kakvi
se ne rađaju često. Slični su po
ozbiljnosti i profesionalizmu u
poslu, a po jednostavnosti i po
toplim karakterima u privatnom
životu.
Je li se već dogodio vaš koncert
života, ili će se tek dogoditi?
- Imao sam nekoliko koncerata
života u smislu da su se zaista
dogodili u određenom trenutku života. Neka kruna, vrh. No,
znam da mogu pružiti još puno,
pa se nadam da ću još mnogo
puta imati koncert života, jer će
to značiti da i dalje napredujem.
U POLITICI JE
VRIJEME ZA VELIKO
POSPREMANJE
Mnogi naši pjevači nabacivali
su se raznim riječima i govorili
kako nikada više neće pjevati u
Beogradu. Eto, za vama je beogradska Arena. Što o tom
kažete?
- Stvar je osobne prirode, svatko ima pravo na
svoje mišljenje. Prošlost ne možemo mijenjati, ali sadašnjost i
budućnost možemo.
Ne treba zaboraviti prošlost, ali niti trovati mlade
ljude negativnim idejama,
već im trebamo pokazati da
je vrijeme da krenemo dalje.
Imao sam prekrasan koncert u
Beogradu, publika me oduševila
i mislim da su oni, kao i ja, otišli
iz dvorane puni pozitivnih emocija i misli.
Kako doživljavate turbulentna
politička hrvatska zbivanja?
- Možda je konačno došlo vrijeme za veliko spremanje. Znate,
kao u kući, u proljeće, kada podignemo sve tepihe, spremimo
tavan, podrum, dobro prozračimo... poslije toga se lakše diše.
Što mislite o ženama?
- Nevjerojatno snažna i nježna
bića istovremeno. Ne cijeni ih se
dovoljno u društvu, a žene nam
daju život i uglavnom rade dvostruko više od muškaraca. Imaju
moje duboko poštovanje.
A o vašoj ženi Ivani?
- Isto što i o drugim ženama, s razlikom da je volim.
Kakav je vaš odnos sa sinom iz
prvog braka? Hoće li i on vašim
glazbenim putem?
- Imamo iskren i otvoren odnos,
baš kako sam želio. Ovih dana
ima svoj prvi koncert, svira gitaru. Kojim putem
će krenuti
još
48 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
je rano reći, ali podržat ću ga u
svemu što će pošteno željeti raditi.
Ako nemaš ništa pametno
raditi, onda pjevaj - rekao vam
- Bolja i draža od koga? Od oca?
Nije bila ni bolja ni lošija, ni draža
ni manje draga, jer su mi roditelji timski razmišljali u odgoju, pa
sam imao jednaku podršku.
O RUŠENJU SUSTAVA VRIJEDNOSTI
Čini mi se da se kriteriji vrijednosti ruše sustavno. Nema više
odgoja kao prije, preko medija se nameću djeci posve krivi uzori, previše je laži, nasilja, krvi, novac se stavlja u prvi plan, izgled
je važniji od duše... ne sviđa mi se kamo svijet ide.
je prije mnogo godina vaš otac
Mirko, i sam poznati pjevač.
Kako ste to tada doživjeli, kao
pokudu ili potporu? Što ste od
njega naučili?
- Kao šalu, jer kod Mirka to i je
bila šala. Imao sam veliku očevu
potporu i imam je i danas. Sa 40
godina sam vrlo svjestan koliko
sam sretan zbog toga.
Vaša majka Vinka, profesorica
i bivša ministrica, u čemu je
bila bolja i vama
draža?
Što je za vas ljubav?
- Čovjekova bit. Pokretačka energija. Bez ljubavi nema svijeta.
Je li vam kao zvijezdi u koju su
uperene oči teško živjeti obiteljski život i što mislite općenito o
braku?
- Brak sam po sebi nije bitan.
Bitna je zajednica puna ljubavi,
djeca koja su najveće bogatstvo
čovječanstva. Pokušavam biti
neopterećen svojom karijerom
kada je obitelj u pitanju.
Provodite li još uvijek dva
puta po deset dana gladovanja
godišnje zbog čišćenja tijela i
zašto?
- Iz godine u godinu više pazim na zdravlje, pa i prehranu koja je preduvjet istog.
Čišćenje organizma je
potrebno svima koji žive
užurbano, stresno, ne
jedu redovito.
 Je li istina da obožavate tenisice, da ih imate tridesetak pari?
- Istina je. Uz sunčane naočale, tenisice su mi jedina
slabost. Bar ona koju lako
priznajem.
Da imate zadnjih 1.000 kuna,
što biste kupili?
- Ne bih žurio s kupnjom.
O NJIMA SE GOVORI
Raspjevana družina
KUD-a Đurmanec
Hrvatsko zagorje zaista ima mnogo kulturno-umjetnièkih društava,
Zagorci plešu, pjevaju, sviraju, glume – o èemu svjedoèi i KUD Ðurmanec
pini, Humu na Sutli, Koprivnici,
Zasadbregu u Međimurju, Velikoj
Gorici, Glini, Hrvatskoj Kostajnici,
Daruvaru, Kloštar Ivaniću… sve
do Nürnberga i Žetala, a pokazali
su zavidnu uspješnost na svakom
nastupu. KUD je organizirao i folklornu večer u Đurmancu, gdje su
pozvali brojne plesne i vokalne
skupine iz Hrvatske i inozemstva.
Organizira Božićne večeri sa plesom i pjesmom, na kojima predstavljaju svoj rad i rad skupina
Piše
T. Gregurović
O
snivajući KUD Đurmanec, željeli smo obnoviti
tradiciju ovog podneblja.
Znači, moj Đurmanec u melodiji s ovih brega koji ga okružuju,
fenomeni govora i ljudske psihe
ovog kraja. Ti plesovi i tradicijske
narodne zagorske pjesme koje
izvodimo iste kao dio ostalih susjednih KUD-ova, a ipak različite
u interpretaciji KUD-a Đurmanec
– zato sam s oduševljenjem prihvatila inicijativu načelnika Branka Horvata o osnivanju društva
– prvo nam je istakla Marija Klasić, sadašnja i dosad jedina predsjednica KUD-a Đurmanec (KUD
je osnovan u jesen 2006.).
Gotovo 20 godina u ovom mjestu
nije bilo sličnog okupljanja, pa su
mnogi sa zanimanjem došli i postali članovi, njih pedesetak. Bilo
je i nevjernih Toma, – nič od toga
nebu ostalo, mam se buju raspali
– gunđali su neki. To nepovjerenje malo ih je smetalo u početku, no bilo je i svojevrsni poticaj.
Na kraju, uz moralnu i financijsku potporu Općine Đurmanec
i raznih donatora, u kratkom
vremenu, ovaj je KUD postigao
iznimne rezultate, te je i dobitnik
općinske nagrade za doprinos
razvoju
kulturno-umjetničkog
stvaralaštva općine Đurmanec.
Mlade mame prepoznale su
vrijednost druženja i aktivnog provođenja slobodnog
vremena svoje djece. Krajem
prošle godine osnovan je
tako dječji folklor. Svoje
prve plesne korake uče
djeca u dobi od samo 6 do
12 godina, a uz njih vježba
i pomladak 19 tamburaša.
Tako je broj članova povećan
za 30. KUD Đurmanec broji
sada više od 80 članova.
KUD Đurmanec organiziran je u
četiri sekcije: mješoviti zbor, folklor, tamburaški sastav i dramska
sekcija. Zbor izvodi dvadesetak
pjesama različitog žanra, no naglasak je na kajkavskom programu. Nekoliko pjesama pjeva se
uz tamburaški sastav, dok ostale
pjesme zbor izvodi a capella. Članovi zbora sudjeluju i kao vokalna
potpora folklornoj sekciji na različitim nastupima, a vodi ih Siniša
Miklaužić. Folklorna sekcija u potpunosti je utvrdila koreografije
Zagorje, Kumek moj, Međimurje,
te potom počela s uvježbavanjem
novih plesova. Pred kraj prošle
godine plesovi su se stopili u novu
zagorsku koreografiju Greštalica
koja prikazuje običaj berbe grožđa. Folklornu sekciju vodi Marija
Klasić, a i danas rado sluša savjete
gospođe Senke Jurine iz prijateljskog KUD-a Zabok. Tamburaški sastav prati zbor i folklor na raznim
nastupima, no planira se transformirati u orkestar, koji bi osim
pratnje zboru i folkloru, imao re-
Prvi nastup i sada nam je u sjećanju. Po onoj narodnoj - kad jednom smrkne, drugom svane, mi smo u travnju 2007. nastupili u
Glogovcu, okolica Koprivnice, umjesto prijateljskog AKUD-a Žensko
kazalište iz Gornjeg Jesenja, jer bili su spriječeni drugim obavezama. Bili smo uzbuđeni. Izvodili smo svoju prvu i tada jedinu koreografiju Zagorje, 6 parova folklora i osam tamburaša. Nošnje smo
jedva prikupili iz bakinih škrinja. Obuzimala nas je trema… hoćemo
li se uopće pomaknuti, hoće li nas ljudi prihvatiti. Ovo vatreno krštenje dobro je završilo. Gospodin Arbanas, naš tadašnji voditelj,
bio je zadovoljan, djeca su se grlila, vrištala, publika pljeskala…
ispričala nam je Marija Klasić.
pertoar pjesama, od orkestralnih,
narodnih i zabavnih do različitih
obrada. Tamburaški sastav vodi
Siniša Miklaužić. Dramska sekcija je najmlađa. Desetak članova
uspješno se predstavilo scenskim
prikazom Babica se zdigla.
KUD Đurmanec do sada je nastupao na svim smotrama u Zagorju.
Tada uglavnom pokazuju autentičnu sliku svog mjesta, život i
stvaralaštvo ljudi koji ih okružuju.
Također iza njih su nastupi u Kra-
koje pozovu i s kojima surađuju.
Iako su razuvjerili nevjerne Tome,
doma još uvijek imaju najveću
tremu. A uspjeli su sašiti nošnje,
kupiti instrumente, brojčano ojačati, uvježbati popriličan program.
I kad nisu bili sigurni kako dalje,
prepustili su se potpunoj slobodi
stvaranja i interpretiranja. Napose, folklor ne nameće nikakve dogme i propise. Mnogi će običaji,
zahvaljujući ovom entuzijastima
ostati još sačuvani.
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 49
JUNAK NAŠEG DOBA
Tihomir Kožina
Tihy:
Ostvario sam san –
pjevam na Dori
Nakon više od desetak godina, Zagorje ponovno ima svog predstavnika na Hrvatskom glazbenom festivalu Dori. Tihomir Kožina - Tihy
pripada novoj generaciji mladih zagorskih glazbenika koji, osim tradicionalne zagorske glazbe, stvaraju i pjevaju glazbu primjereniju
mlaðim generacijama. Neovisno o uspjehu na Dori, Tihy je veæ sada
prirastao srcima mnogih u Zagorju. Oni koji ga poznaju i cijene prognoziraju mu uspješnu karijeru.
50 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
ONI KOJI DOLAZE
Piše
Monika
Briševac
P
osebna boja glasa i odlična interpretacija glavni su
aduti mladog, talentiranog
pjevača Tihomira Kožine, koji
svojim posljednjim glazbenim
uradcima dokazuje da ćemo ga
sve češće viđati na eminentnim
glazbenim događanjima. Naime,
sudeći po samom početku godine Tihyja, kako ga zovu, čeka vrlo
uspješna godina. Nastupit će na
ovogodišnjoj Dori s pjesmom “Za
koga si se čuvala”, koja je već na
prvim preslušavanjima na radiopostajama naišla na izvrsne kritike slušatelja.
 S obzirom da ste novo ime na
hrvatskoj estradi, za one koji još
nisu imali prilike čitati o vama tko je Tihomir Kožina - Tihy?
- Živim u Dubravici pokraj Zaprešića. Glazbom se bavim od
svoje sedme godine. Završio sam
Nema ljepšeg osjećaja od onoga
kada čovjek radi ono što voli.
 Jeste li oduvijek željeli biti pjevač? Kako je sve počelo?
- Vrlo rano sam se počeo baviti glazbom i oduvijek sam volio pjevati i
svirati. Isprva sam se više posvetio
instrumentima – klavir, klarinet,
harmonika, sax… I onda prije pet
godina na Prvom pljesku u Mariji
Gorici, kada sam pustio glas, to je
bilo to! Bilo je tu još mnogo festivala kao što je “Pjesmom do srca”,
gdje sam nastupio prvi put s autorskom pjesmom. Tada sam shvatio
da sam to ja i da mi je mjesto pod
reflektorima i pred publikom koja
voli i cijeni moje pjesme i moju interpretaciju.
TONY CETINSKI KAO IDOL
 Tko su vam idoli i uzori?
- Tony Cetinski je definitivno jedan od mojih najvećih uzora koji
je imao veliki utjecaj na moj početak pjevanja. Kad sam ga prvi
put čuo uživo, poželio sam pjevati. Kao glazbene uzore izdvojio bih
i glazbenike različitih stilova, a koji
su svi zajedno utjecali na mene i
 Nastupi na Dori još su vam
nepoznati. A ove godine ste u
finalu! Pjesma se zove “Za koga
si se čuvala”. Jeste li se pronašli
u toj pjesmi?
- Da, debitant sam na Dori i jako
sam uzbuđen! Pjesma je ljubavnog karaktera i zanimljivog
teksta zahvaljujući uspješnom
tekstopiscu Fayi. Mislim da se
svaki čovjek koji je iskusio ljubav
može pronaći u ovom tekstu. To
je život. Iza ove pjesme stoji jako
dobar tim glazbenika. Ušla mi je
u srce. Vjerujem u nju i u sebe. I
– toplo se nadam da će je publika
prihvatiti i da će prepoznati emocije koje iznosim kroz nju.
GLAZBA JE DIVAN
INSTRUMENT
 Što za vas znači nastup na
Dori i kakva su očekivanja?
- Ispunio mi se san. Ne očekujem
pobjedu, ali ako se dogodi, ponosno ću predstavljati svoju zemlju
u Europi. Moj cilj je savršeno
odraditi nastup u Opatiji i predstaviti sebe i pjesmu najbolje što
mogu. Imam pozitivna iskustva
sa svih svojih natjecanja, ljudi me
Za mene je glazba jedan divan instrument preko kojeg mogu pokazati sve što nosim u sebi i to prenijeti na druge. Skladao sam
mnogo pjesama i još ih ima, kako na papiru, tako i u meni – kaže
nova pjevaèka nada.
srednju glazbenu školu i glazbu
naprosto obožavam! Iza sebe
imam mnogo nastupa, festivala
i humanitarnih djelovanja. Volim
pjevati i skladati i zahvalan sam
dragom Bogu na ovom daru koji
me potpuno ispunjava. U ovih
nekoliko godina skupio sam i podosta nagrada publike i struke,
što mi je velika motivacija.
 Recite nam nešto o vašem repertoaru i pjesmama koje preferirate?
- Volim sve vrste glazbe, osim
narodnjaka. Pjevam, naravno,
svoje pjesme, ali i mnoge raznih
izvođača, kako domaćih, tako i
stranih. Preferiram pop-rock,
ali ja sam dečko koji voli i tamburice, našu domaću zagorsku
glazbu uz koju sam odrastao, ali i
dalmatinsku i slavonsku pjesmu.
Volim sve pjevati! Bitna mi je
glazba i taj osjećaj koji prenosim
kada pjevam ili “Suzu za zagorske
brege”, koja mi je najdraža zagorska pjesma, ili neku rock pjesmu.
pomogli mi da polako gradim svoj
prepoznatljiv stil. To su Oliver Dragojević, Gibonni, Denis Dumančić,
Toše Proeski, te od stranih izvođača Bon Jovi, Europe, te Lionel
Richie. Čak su me neki zbog boje
glasa prozvali novim Tošom! Velika je čast kad me uspoređuju s
takvim jedinstvenim vokalom, ali
ipak polako gradim svoj put i vlastiti prepoznatljiv stil.
 Kako su vas ljudi prihvatili na
glazbenoj sceni Hrvatske?
- Super, stvarno sam sretan jer
svaki dan mi stižu samo pozitivni
komentari. Kao novom izvođaču
na estradi to mi puno znači. U listopadu prošle godine izašao je
singl “Prevaren” (Kristijan Rahimovski /Igor Ivanović). Mogu vam
se pohvaliti da su pjesma „Prevaren“ i moj prvi videospot sjajno
prihvaćeni, te da se ova pjesma
nalazi na mnogim top ljestvicama
diljem Lijepe Naše i zauzima visoka mjesta. Kao mladi izvođač sam
time jako zadovoljan.
jako dobro prihvaćaju i mogu se
pohvaliti mnogim osvojenim nagradama. To mi puno znači, a još
više od toga kada publika pjeva
moje pjesme i kada dožive svaki
njen dio. Taj osjećaj je neopisiv.
 Spomenuli ste da glazbu ove
izuzetno atraktivne pop pjesme
potpisuje Denis Dumančić, tekst
Fayo, a aranžman Igor Ivanović.
Kako je došlo do suradnje?
- Jako sam sretan što je ovakav tim
uz mene. Drago mi je i iznimna
čast što upravo ja pjevam pjesmu
ovog uspješnog glazbenika i autora. Od srca mu hvala što vjeruje
u mene. Do suradnje je došlo sasvim slučajno i spontano. Denisu
se svidio moj glas i interpretacija,
pa smo počeli raditi na pjesmama. Rezultate ćete tek čuti…
 Nova ste pjevačka nada na
hrvatskoj estradi. Pratite li inače Doru i Eurosong?
- Obavezno pogledam i poslušam. Volim uvijek biti u tijeku
i mogu reći da se svake godine
dogodi više dobrih pjesama koje
možda nisu otišle na Eurosong,
ali su ostali veliki hitovi.
 Mišljenja o festivalima u Hrvatskoj, u Zagorju?
- Svaki festival je prilika da se pokažu izvođači i predstave pjesmama i nastupom. I ja sam svoju
karijeru započeo na festivalima i
imam samo pozitivno mišljenje o
njima, jer svaki festival može biti
velika odskočna daska, pogotovo
mladim izvođačima.
 Napisali ste i oko 40 pjesama
raznih stilova za brojne izvođače i za sebe.
- Za mene je glazba jedan divan
instrument preko kojeg mogu
pokazati sve što nosim u sebi i
to prenijeti na druge. Skladao
sam mnogo pjesama i još ih ima,
kako na papiru, tako i u meni.
Moje pjesme izveli su mnogi naši
zagorski pjevači i sastavi - Iva
Ranogajec, Valentina Žnidarić,
Kušlec, Luna Band, Ekipa, Dominik, Vladimir Košir Tonka, Nikolina Pušćenik, Savski Valovi, Lui i
mnogi drugi… Volim skladati i tu
sam za sve pjevače, a pogotovo
za mlade koji su tek na putu da
to postanu!
 Pripremate li snimanje albuma prvijenca? Kakav stil pjesama možemo očekivati?
- Polako prikupljam pjesme za
album, uglavnom u suradnji s
Denisom Dumančićem i ostalim
uspješnim autorima kao što su:
Antonija Šola, Branimir Mihaljević, Mario Kovač i mnogi drugi, a sve će pjesme producirati
i aranžirati Igor Ivanović. Stil
pjesama će biti pop-rock. Album će izaći u izdanju Croatia
Recordsa, s kojim sam nedavno
potpisao i ekskluzivni ugovor
i zahvalan sam svim ljudima s
kojima surađujem što vjeruju u
mene!
 Ostali planovi i gdje se mladi
talentirani pjevač vidi, primjerice, za 10 godina?
- Nakon Dore imam mnogo planova. Za sada vam mogu samo
reći da ću i dalje raditi ono što
volim i da planiram nastupiti na
HRF-u, CMC-festivalu, Požeškom
festivalu i još mnogim drugima.
Naravno, bit će tu još mnogo mojih koncerata i nastupa, ali i puno
iznenađenja! Za 10 godina vidim
se definitivno u glazbi jer ona je
moj život i tu sam doma!
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 51
SERIJAL: Ususret otvorenju Muzeja krapinskih neandertalaca
Piše
Vlasta
Krklec, dipl.
ing. geol.
I
me Dragutina GorjanovićaKrambergera najčešće se
vezuje uz istraživanje krapinskih neandertalaca, iako je vrlo
zanimljiv i njegov ostali opus i
raznorodan doprinos hrvatskoj
znanosti. Bio je izvrstan istraživač hrvatskoga tla, s posebnim
darom zapažanja njegovih odlika. Tumačeći prirodne pojave
naših krajeva, postigao je značajne rezultate. Svakom problemu
pristupao je na poseban način
uočavajući njegovu bit. Njegovi
radovi postali su podloga mnogim istraživanjima, a većina je
stručnjaka zadivljena njegovim
opisom i tumačenjem pojedinih
nalaza, čak i u današnje vrijeme.
Imao je primjeran znanstveni autoritet, stoga su ga brojni europski stručnjaci uvažavali. Njegova
su djela imala velik odjek, tako
da su utkana u svjetsku i hrvatsku znanstvenu baštinu.
Dragutin Gorjanović-Kramberger,
poznati hrvatski geolog, paleontolog i paleoantropolog, rodio se
25. listopada 1856. godine u Zagrebu. Zanimljivo je da se te iste
godine otkriva i prvi pračovjek u
Neanderthalu u Njemačkoj. Kao
Karl Kramberger kršten je u crkvi
sv. Marka u Zagrebu, a većinu
života proveo je na zagrebačkom Griču. Krambergerov otac
doselio se iz Slovenije i oženio
se udovicom Terezijom Dušek,
rodom iz Bjelovara, a mali Karl
bio je prvorođenac u tom braku.
Već kao dječak pokazivao je inte-
Znanstvenik sa svjet
Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger tek je 23. kolovoza 1899. godine stigao u Krapinu na poziv tadašnjeg vrlo smjelog gradonaèelnika Vilibalda
Sluge. Prvi nalaz koji je pronašao u slojevima krapinskog pješèenjaka na
Hušnjakovom brdu bio je ljudski zub, koji ga je definitivno uvjerio da se
ovdje radi o staništu pradavnog èovjeka.
res za skupljanje leptira i puževa,
a osobito fosilnih riba i biljaka iz
okolice Zagreba. Često je odlazio na kamenolom u Dolje kraj
Podsuseda i prikupljao uzorke,
te ih spremao u svoju malu “muzejsku zbirku”. Vjerojatno je tu
ljubav prema prirodi na dječaka
prenio njegov susjed Slavoljub
Wormastiny, ljekarnik i preparator Narodnog muzeja. Školska
svjedodžba dvanaestogodišnjeg
Dragutina Krambergera posvjedočuje da je bio marljiv i vrlo dobar učenik. U Zagrebu je završio
četiri razreda realne gimnazije i
dio preparandije, a zatim se kao
izvanredan student upisao na
Sveučilište u Zürichu. Iz Züricha
je prešao u München na studij
paleontologije. Bio je student
kod glasovitog europskog paleontologa Karla Zittela, čija je
specijalnost bila paleontologija
kralješnjaka, od kojega je stekao
vrsno znanje, koje će se odraziti
u njegovom kasnijem radu.
Godine 1879. stekao je doktorat
na Sveučilištu u Tübingenu na
temelju disertacije “Prilog poznavanju fosilnih riba Karpata”
(Beiträge zur Kenntnis der fossilen Fische der Karpathen). Taj rad
je iste godine tiskan u poznatom
časopisu Palaeontographica u
Casselu. Povratkom u Zagreb kao
završeni paleontolog, dvadesetitrogodišnji Kramberger je potporom Zemaljske vlade poslan u
Beč, gdje je proširio svoja znanja
iz uže mu specijalnosti - geologije i paleontologije.
ZBOG DOMOLJUBLJA
PROMIJENIO PREZIME
Godine 1880. postao je privremenim, a 1881. stalnim pristavom (kustosom) Mineraloško-geološkog odjela Narodnog
52 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
muzeja u Zagrebu, zahvaljujući
tadašnjim kustosima Gjuri Pilaru
i Spiridionu Brusini. Ponesen domoljubljem godine 1882. mijenja
svoje njemačko prezime Kramberger u Gorjanović i od tada ga
u literaturi nalazimo pod jednim,
drugim ili s oba prezimena. Godine 1883. postao je docentom
za paleontologiju vertebrata na
Zagrebačkom sveučilištu, a 1886.
počeo je predavati cjelokupnu
paleontologiju. Nakon smrti
Gjure Pilara, godine 1893. imenovan je ravnateljem Geološkopaleontološkog odjela Narodnog
muzeja i istovremeno suplentom
za geologiju na Mudroslovnom
fakultetu u Zagrebu. Za dopisnog
člana Jugoslavenske akademije
izabran je 1891. godine, a 1894.
biran je za izvanrednog, te 1896.
godine za redovnog profesora.
Do otkrića u Krapini objavio je
53 znanstvena rada u poznatim
časopisima u Zagrebu, Stuttgartu, Casselu, Beču i Budimpešti,
od kojih se većina odnosi na njegovu užu specijalnost - fosilne
ribe. Najviše je pisao o krednim
fosilnim ribama otoka Hvara,
tercijarnim ribama Štajerske, Hrvatske, Karpata, južne Bavarske i
Italije. Njegov rad imao je odjeka
u gotovo cijeloj Europi, pa su mu
mnogi slali fosilne materijale na
determinaciju i znanstvenu obradu. Njegov opis poslova bio je
zaista zanimljiv. Bavio se i mineralogijom, proučavao je fosilne
guštere i sisavce, razvojne skupine tercijarnih puževa i školjkaša,
geologiju i hidrologiju termalnih
vrela, te izrađivao geološke karte
sjeverozapadne Hrvatske i proučavao uzroke potresa u okolici
Zagreba. Pisao je o krškim fenomenima Zagrebačke gore, te
rješavao probleme vezane uz
vodoopskrbu Zagreba. Opisao je
i sistematizirao brojne fosilne vrste i rodove, odredio njihovu starost i filogenetske odnose. Sve
JUNAK NAŠEG DOBA
skom krunom
to ukazuje na njegovu svestranu
znanstvenu djelatnost.
PRVO JE NAŠAO - ZUB
Svjetsku slavu i priznanje stekao je ipak istraživanjem neandertalskog čovjeka u Krapini,
kada je uočio važnost fosilnih
nalaza i spoznao kako se nalazi
“kraj prastarog čovječjeg naselja, kakovo još do onda nije bilo
poznato u našoj domovini”. Iako
je objavljivanjem tog otkrića bio
sumnjičavo prihvaćen, njegove
su prosudbe bile ispravne. Izmijenio je dotadašnja postojeća
gledišta i učinio velik napredak
u paleoantropološkoj znanosti.
Godine 1895. učitelj Josip Rehorić iz Krapine prvi je obavijestio
Gorjanovića o nalazima “čudnih
kostiju” u pijesku, kojeg su stanovnici Krapine kopali u građevne svrhe, poslavši mu paket nekih pronađenih fosilnih ostataka.
Također, su i krapinski franjevci,
koji su često šetali obroncima
Hušnjakovog brda, ukazivali na
zanimljive i brojne nalaze, osobito pater Dominik Antolković.
Tek 23. kolovoza 1899. godine
Gorjanović se uputio u Krapinu
na poziv tadašnjeg vrlo smjelog
gradonačelnika Vilibalda Sluge.
Bio je svečano dočekan na krapinskoj željezničkoj stanici, odakle
se s velikim nestrpljenjem uputio
prema Hušnjakovom brdu. Prvi
nalaz koji je pronašao u slojevima krapinskog pješčenjaka bio je
ljudski zub, koji ga je definitivno
uvjerio da se ovdje radi o staništu pradavnog čovjeka. Stoga je
ubrzo od lokalnih vlasti isposlovao obustavu daljnjeg kopanja
pijeska, kako bi odmah krenuo
s geološkim istraživanjima ovog
zanimljivog lokaliteta.
U vrijeme tih istraživanja bio je
ravnatelj Geološko-paleontološkog odjela Narodnog muzeja u
Zagrebu, kada se bavio i izradom
geološke karte. Iskopavanja u
Krapini potrajala su punih šest
godina (1899. – 1905.) pod nje-
govim nadzorom i uz pomoć njegovog asistenta Sjepana Ostermana. Izvođena su po unaprijed
smišljenom planu i prepoznatljivim stratigrafskim slojevima. Vrlo
je važna sistematičnost i pravilna metoda koju je primijenio u
istraživanju samog nalazišta, što
i danas olakšava shvaćanje geološko-paleontoloških odnosa tog
kompleksa. Bile su to metode
daleko iznad ondašnjih postupaka pri istraživanjima sličnih nalazišta u svijetu.
Gorjanović je precizno vodio
dnevnik o iskapanjima, strati-
1899. godine Gorjanović održao
predavanje o svojim nalazima na
Zboru liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Ubrzo je na sjednici Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti u Zagrebu,
16. prosinca, iznio svoju raspravu Ostatci paleolitičkoga čovjeka
i njegovih suvremenika iz diluvija u Krapini. To isto predavanje
održao je i pred Bečkim antropološkim društvom, 19. prosinca 1899. godine. Time je i svijetu
objelodanio to važno otkriće.
(Nastavlja se) kv
grafskom položaju nalaza, te
izradio geološke profile i proveo
prvu inventarizaciju krapinske
zbirke. Začuđujuće je njegovo
raspoznavanje fragmentarnih
ostataka ljudskog kostura, kao i
tumačenje morfološke raznolikosti i različitih promjena na kostima. Gorjanović je brzo nakon
prvog iskopavanja obavijestio
poznatog njemačkog antropologa J. Rankea o tom značajnom
otkriću. Ranke je tada Gorjanovićevo pismo dao tiskati u časopisu Njemačkog društva za antropologiju, etnologiju i prahistoriju
Correspondenz - Blatt. Vijest o
otkriću proširila se i u samom
Zagrebu, pa je već 21. listopada
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 53
JUNAK NAŠEG DOBA
O
vaj put naša rubrika bi
se zasigurno mogla preimenovati u junakinje
našeg doba. One to zaista jesu…
U svom nimalo lakom životu,
te žene bore se s invalidnošću i
kao da to nije dosta, bore se i s
obiteljskim ili drugim nasiljem.
Upravo su one više puta izložene obiteljskom nasilju, no koliko
ih zapravo bude psihički i fizički
zlostavljano – nitko ne zna. Često
se susreću sa diskriminacijom i
predrasudama, a niti njihova ranjivost u društvu općenito nije
ništa manja. Dana 15. svibnja
2007. u nazočnosti premijerke
Jadranke Kosor, tadašnje potpredsjednice Vlade, ministrice
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, predsjednice
Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade RH i pokroviteljice projekta započeo je s radom
SOS telefon za žene žrtve nasilja,
u organizaciji Zajednice saveza
osoba s invaliditetom RH. Najzaslužniji za njegovo pokretanje su
dr. Zorislav Bobuš i kooordinatorica projekta gđa Marica Mirić.
Ona, koja je voditeljica takvog
projekta i telefona, zaslužuje titulu junakinje. To je naša Zagorka,
Štefica Roginić iz Štrucljeva. Više
od 20 godina gospođa Roginić
radila je u Domu zdravlja Krapina
kao medicinsko laboratorijski inženjer. Sve do jednog dana, kad
joj se život potpuno promijenio:
- Prije 10 godina vraćala sam se s
posla i doživjela tešku prometnu
nesreću. Imala sam vanjski prijelom noge, slomljen kralješak i
prijelom rebara, ukočeno rame,
potres mozga... Oko godinu dana
život mi se sastojao samo od terapije, terapije… i opet terapije…
Bilo mi je teško i bolno… Kad je
čovjek doslovce prikovan za krevet, shvati što znači hodati… koje
je to bogatstvo… Suprug i sinovi
puno su mi pomogli u svemu,
pogotovo nakon invalidske mirovine. I to mi je teško palo, jer sam
smatrala da još nešto ipak mogu
raditi. U laboratoriju svaki sam
dan komunicirala s pacijentima,
pa mi je teško bilo napustiti i radnu sredinu. Zato mi je drago što
sam i dalje vezana za Krapinu, pa
mogu ponekad obići i svoje kolegice.
ŽIVJETI POPUT OSTALIH
Učlanila se u Društvo invalida
rada Krapina i kad je SOIH počeo sa projektima za žene s in-
Za nasilje ne
Ranjeni ljudi su opasni, jer znaju da mogu preživjeti… Upravo nasilje uništava živote milijuna ljudi, a svi imamo pravo na život bez straha. Treba
jasno dati do znanja da se nasilje može sprijeèiti radeæi na utvrðivanju
uzroka i saniranju posljedica. Naša Zagorka Štefica Roginiæ, nakon preboljenih posljedica teške prometne nesreæe, aktivna je voditeljica SOS telefona – za žene s invaliditetom, pomaže im svojim savjetima i iskustvom.
gove probleme. Drago mi je što
sam upoznala mnogo novih ljudi
i uvidjela kako osobe i s najtežim
vrstama invaliditeta mogu uspjeti, ako su dovoljno uporne i ako
imaju podršku okoline - uvjerila
se gospođa Roginić. U Mreži žena
danas ima preko 50 žena iz cijele Hrvatske i ima slučajeva žena
s najtežim vrstama invaliditeta
koje su otvorile privatan posao,
zaljubile se, udale. U javnosti se
o svemu tome vrlo malo zna, jer
su takve žene u pravilu ovisne o
nasilnicima i nerado ih prijavljuju.
SOS TELEFON 01 4813 999
Štefica Roginić
validitetom, Dubravko Sopek
predsjednik Društva, predložio
ju je za edukacije. - Tako je sve
počelo… nekoliko nas je prošlo
na tečaju… i tako sam postala
voditeljica projekta, animirala se
u društvu, postala aktivna. Shvatila sam i kakve su to predrasude
prema takvim osobama, a njima
je jedina želja bila i još uvijek je
- živjeti poput svih ostalih - prisjeća se gospođa Roginić.
Cilj ovog projekta zapravo je dobivanje realne slike o poteškoćama
s kojima se žene s invaliditetom
susreću u svom svakodnevnom
životu. Statistike pokazuju da
žrtve nasilja iz različitih razloga
često odgađaju potražiti stručnu
pomoć čime otežavaju rješavanje problema. To što je 20 godina
radila s ljudima našoj je junakinji
pomoglo u ovom poslu, iako je
on potpuno različit od prvotnog.
- Ponekad je zaista teško, ali je
jako dobar osjećaj pomoći nekome i makar malo olakšati nje-
54 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
U Mreži je svoje članstvo i aktivnost pokazala i pravobraniteljica
za osobe s invaliditetom Anka
Slonjšak i saborska zastupnica
Ljubica Lukačić. A da je potražnja
za članstvom u Mreži sve veća,
a i problem zlostavljanja žena s
invaliditetom, svjedoči činjenica
da je SOS telefon, koji radi samo
jednom u tjednu, u dvije godine nazvalo 300 žena. Besplatnu
pomoć korisnicima pružaju psiholozi, pravnici i vanjski stručni
suradnici. Već se na prvom skupu
Marica Mirić, Štefica Roginić, dr.
Zorislav Bobuš, Anrijana iz Belog
Manastira članica Mreže žena,
premijerka Jadranka Kosor obilježavanje Dana žena 8. 3. 2008.
ispostavilo da je od 25 žena bilo
pet koje su doživjele čak najteže
oblike nasilja. Žene bez invaliditeta kad su ugrožene imaju neku
šansu pobjeći, obraniti se, nazvati, vrištati, tražiti neku vrstu
pomoći… a žene s invaliditetom
najčešće to ne mogu. Ova ekonomska kriza svaki dan povećava
nezaposlenost i siromaštvo, što
donosi i višestruko povećavanje
nasilja u obitelji. Kod osoba s invaliditetom rijetko se prijavljuje
nasilje, iako statistika potvrđuje
da ga ima tri puta više od uobičajenog.
Otvaranje SOS telefona 15. 5. 2007. povodom Međunarodnog dana obitelji
JUNAK NAŠEG DOBA
ma opravdanja
Piše
Monika
Briševac
Cvjetni trg - obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
- Zaista čujete svakakvih priča,
ponekad je jako, jako teško objašnjava junakinja ovog broja
- nastojim svima pomoći koliko
najviše mogu, no nema čarobnog
štapića. Svaku ženu saslušam,
pružim joj potporu i podržim je
u svakoj njenoj odluci. Ali, odluke
ipak mora donijeti sama. Nekima
je važno podijeliti s nekim svoju
priču, i već im je lakše kada znaju
da ih netko sluša.
S većinom gospođa Roginić razgovara putem telefona, a neke
žene traže i razgovor uživo. Oko
15% poziva završava i šutnjom,
jer se nema hrabrosti progovoriti
o problemima. Jedan dio poziva zbog obiteljskog nasilja vrlo
često bude i jedini, pa se samo
može pretpostavljati da se problem nije riješio, i da traje i dalje. Žene s invaliditetom izložene
nasilju, predstavljaju zaista naj-
manje zaštićenu skupinu žrtava
nasilja. Neke od njih ne znaju
zatražiti pomoć, neke ne smiju, a
neke ne mogu.
- Tamo gdje je njihova nemoć
moram otvoriti prostor našeg
zajedničkog djelovanja u kojem
je neosporna suradnja nadležnih institucija – ističe naša sugovornica. Važnost SOS telefona je upravo u činjenici što vrlo
često predstavlja prvi korak koji
žene obično poduzimaju kada su
zlostavljane i kada se odluče na
radnje usmjerene zaustavljanju
nasilja u obitelji. Broj telefona je
javan i dostupan svima, te osigurava anonimnost svojim korisnicima. Korisnice mogu primiti
sve informacije o mogućnostima
zaštite koje su na raspolaganju,
bilo kroz aktivnosti Mreže ili rad
vladinih institucija, a ne moraju
iznijeti osobne podatke ukoli-
ko smatraju da bi to na bilo koji
način dodatno ugrozilo njihov
položaj u zajednici. Uz gospođu
Roginić, pedesetogodišnju volonterku, stručnu pomoć pružaju
obučene savjetodavke za rad, a
moguće je zakazati i razgovor sa
socijalnom radnicom i psihijatricom. Isto tako, žene mogu doći u
ured na osobno savjetovanje sa
volonterkama i djelatnicama SOS
linije.
USMJERITI NA ISPRAVNU
ODLUKU
- Česti su slučajevi da žrtva trpi i
neće prijaviti nasilje dok voda ne
dođe do grla. Oko 70% odnosi se
na nasilje, a recimo oko 30% poziva žene samo traže informacije,
pravne savjete… - dodat ću i to
da je linija otvorena srijedom od
16 do 18 sati. Tako je do sad bilo
i oko 10-ak poziva iz Zagorja, me1. OŽUJKA 2010.
đutim, razgovora je bilo puno više
jer su se žene javljale više puta.
Javilo se i nekoliko muškaraca s
invaliditetom, dodaje simpatična
gospođa. Slijepa osoba npr. ne
može pobjeći od nasilnika, jer se
ne orijentira u prostoru, a gluha
ili nijema ne može nekoga nazvati da bi prijavila nasilje. Zato su
invalidne osobe puno ranjivije.
- Prijavljivanja nema puno, ali nasilja ima, i to svih vrsta - verbalnog, seksualnog, ekonomskog…
Upravo jedan težak slučaj bio je
kad me nazvala žena iz Zagreba,
koju su sestra i nećak odvjetnik
željeli prikazati nesposobnom
kako bi joj uzeli imovinu. Proglasili su ju i alkoholičarkom. Tražila
je pomoć, i dobila je. Žena je na
kraju dobila slučaj. Ima čak slučajeva da žene s invaliditetom
završe na cesti. No, najteži od
najtežih slučajeva koji sam čula
bio je onaj seksualnog nasilja.
Djevojka me nazvala… odmah
po prvim sekundama razgovora
shvatila sam da joj se dogodilo
nešto užasno… bila je silovana…
Isprva nisam znala kako je smiriti, ali sve je završilo dobro. Danas
kad gledam upravo na taj slučaj
– ponosim se njome, postala je
članica Mreže žena, postala je
aktivnija, i na drugi način doživljava svoju invalidnost.
Vjerujte, ponekad se teško nositi
s teškim riječima, plačem, boli…
Čuti te priče, pružiti potporu
ženi, nikad ne raditi protiv njene odluke, a ostati hladne glave.
I dalje imamo edukacije, kao i
predstavljanje rada, tako da se i
u drugim gradovima sastajemo
s ostalim članicama. Bile smo u
Varaždinu, Sisku, Karlovcu, Puli,
Splitu, Vinkovcima, Belom Manastiru itd. Žene s invaliditetom
želim samo usmjeriti na donošenje ispravne odluke, a žene su
te koje odlučuju da li će se javiti
policiji, psihologu… Problemi se
ipak ne mogu samo telefonski
samo riješiti. Treba znati kako
pomoći, a ponekad, znate i sami
i lijepe riječi, utjeha, izliječe pokoju ranu - završava dirljivu priču junakinja Štefica Roginić. A ja
ću svoju priču ovaj put završiti u
nadi da će ruka pravde dostići i
ovakve nasilnike.
KRAPINSKI VJESNIK 55
GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO GRADA KRAPINE
Na temelju Odluke o pravilima za izbor vijeća mjesnih odbora od
28. 12. 2010. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine temeljem pravovaljanih prijedloga objavljuje liste predlagatelja:
Na temelju Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine
LISTA: AUTOHTONA HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – A-HSS
NOSITELJ: MILJENKO HRŠAK, Zagrebačka cesta 26 B,
ZA PODRUČJE GRADA KRAPINE ODREĐUJE SLJEDEĆA BIRAČKA MJESTA:
1. Miljenko Hršak, Hrvat (“), Zagrebačka cesta 26 B, Krapina,
2. Milan Fruk, “, Radobojska cesta 8, Krapina,
3. Damir Goričan, “, Zagrebačka cesta 26 B, Krapina,
4. Josip Hršak, “, Bregovita 42 A, Krapina,
5. Marko Horvat, “, Matije Gupca 21, Krapina,
6. Miroslav Presečki, “, Kneza Trpimira 2, Krapina,
7. Stjepan Hršak, “, Zrinskog i Frankopana 3, Krapina,
8. Zdravko Presečki, “, Kneza Trpimira 2, Krapina,
9. Ivan Konjić, “, Ilirskog pokreta 12, Krapina,
(plavi salon), Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, koje obuhvaća birače
s prebivališem u Krapini, Trg Lj.Gaja, Magistratska ulica, Uska ulica, Starogradska
ulica, Perivoj Gustava Krkleca, Ulica Augusta Cesarca, Ulica dr.Lj.Gaja, Šetalište
Hrvatskog narodnog preporoda, Ulica Ksavera Šandora Đalskog, Ulica Vladimira
Nazora, Trg svetog Nikole biskupa, Štrosmajerova ulica, Ulica Mihovila P..Miškine,
Ulica Miroslava Krleže, Ulica Kardinala Stepinca, Ulica Ilirskog pokreta, Trg Stjepana Radića, Trg dr.Mirka Dražena Grmeka, Ulica Miška Pavića, Ulica Sidonije Košutić,
Ulica I.B.Mažuranić, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Dubravka Ivančana, Ulica Mate
Lovraka, Ulica Marije Jurić Zagorke, Ulica Grigora Viteza, Ulica M.Jambrišek i Crkvena ulica.
LISTA: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
NOSITELJ : MARIJAN CEROVEČKI, Ul. dr. Lj. Gaja 15,
2. Biračko mjesto broj 2 u Krapini – u prostorijama Osnovne škole “Ljudevit
1. Marijan Cerovečki, “, dr.Lj.Gaja 15, Krapina,
2. Dubravko Barilar, “, Tkalci 14, Krapina,
3. Stjepan Artić, “, Rudolfa Lovreca 30, Krapina,
4. Mirko Šaško, “, Dolac 14, Krapina,
5. Antun Poslončec, Hrvat, Trg Lj.Gaja 18, Krapina,
6. Katarina Posilović, Hrvatica (“), Petra Krešimira IV 4, Krapina,
7. Željko Šimunić, “, Tkalci 98, Krapina,
8. Boris Bočkaj, “, Ilirskog pokreta 19, Krapina,
9. Mladen Gregurović, “, Rendićeva 15, Krapina,
LISTA: HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI
- HNS
NOSITELJ: JOSIP HRESTAK, Zagrebačka cesta 39,
1. Josip Hrestak, “, Zagrebačka cesta 39, Krapina,
2. Zoran Babić, “, Ul.Kralja Tomislava 101, Krapina,
3. Boris Topolovec, “, Trg Stjepana Radića 11 , Krapina,
4. Irena Žižak, “, Trški Vrh 15, Krapina,
5. Željka Košutić, “, Matije Gupca 21, Krapina,
6. Nada Vrhovec, “, Tkalci 78, Krapina,
7. Vlado Jugec, “, Dragutina Domjanića 3, Krapina,
8. Krunoslav Mikša, “, Trški Vrh 72, Krapina,
9. Ivan Miljan, “, Kralja Tomislava 19, Krapina,
LISTA: HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS
NOSITELJ: ŽELJKA HORVAT, Tkalci 35,
1. Željka Horvat, “, Tkalci 35, Krapina,
2. Mima Hršak, “, Bregovita ulica 42 a, Krapina,
3. Jožica Puljek, “, Trški Vrh 50, Krapina,
4. Saša Horvat, “, Tkalci 35, Krapina,
5. Goran Hmelina, “, Tkalci 99, Krapina,
6. Ivana Horvat, “, Tkalci 35, Krapina,
7. Dejan Hmelina, “, Tkalci 99, Krapina,
8. Marija Horvat, “, Tkalci 35, Krapina,
9. Vesna Hršak, “, Bregovita ulica 42 a, Krapina,
LISTA: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTINA HRVATSKE – SDP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU
NOSITELJ: IVAN TUŠEK, Matije Gupca 21,
1. Ivan Tušek, “, Matije Gupca 21, Krapina,
2. Stjepan Puljek, “, Trški Vrh 294 , Krapina,
3. Ivan Ovčariček- Rostok, “, M.Gupca 14 a, Krapina,
4. Kruno Rebić , “, Kralja Petra Svačića 2, Krapina,
5. Mato Laginja, “, Krambergerova 2, Krapina,
6. Ivka Pavlinić, “, Ivana Leva 3, Krapina,
7. Tamara Presečki, “, Kneza Branimira , Krapina,
8. Boris Drenški, “, Kardinala Stepinca 4, Krapina,
9. Anka Novak, “, Tita Brezovačkog 6, Krapina,
Krapina, 17. veljače 2010.
PREDSJEDNIK GRADSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA
Miroslav Ivić, dipl. iur.
56 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
1. Biračko mjesto broj 1 u Krapini – u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta
Gaj” Krapina, Trg Stjepana Radića 1, koje obuhvaća birače s prebivalištem u Krapini, Zagrebačka cesta, Ulica dr.Franje Tuđmana, Ulica dr.Crkvenca, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica V.Lisinskog, Ulica Antuna Kovačića, Ulica I.G.Kovačića, Ulica
Đure Prejca, Ulica D.Domjanića, Ulica Ante Starčevića, Ulica Frana Galovića, Ulica
Ivana Rendića, Ulica Žrtava rata, Ulica dr.Ž.Vukasovića, Radobojska cesta i Ulica
Ivana Löwa.
3. Biračko mjesto broj 3 u Krapini – u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta
(mala dvorana), Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, koje obuhvaća birače
s prebivalištem u Krapini, Samostanska ulica, Bregovita ulica, Ulica A.H.Brke, Ulica
Stjepana Ortnera, Ulica Janka Leskovara, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Rudolfa Lovreca, Ulica B.Samca, Ulica Kralja Tomislava, Ulica Kneza Trpimira, Ulica Kneza Domagoja, Ulica Kneza Branimira, Ulica Kralja Stjepana Držislava, Ulica Petra Krešimira
IV, Ulica Kralja Zvonimira, Ulica Kralja Petra Svačića, Ulica Kralja Ljudevita I.
4. Biračko mjesto broj 4 u Krapini – u prostorijama Osnovne škole “August
Cesarec” Krapina, Šetalište I.Vrencea 1, koje obuhvaća birače s prebivalištem u Krapini, Ulica M.Gupca, Ulica Bana Josipa Jelačića, Ulica prof.dr.Dragutina Gorjanovića
Krambergera, Ulica Petra Zrinskog i Krste Frankopana, Ulica hrvatskih branitelja,
Šetalište Vilibalda Sluge, Ulica Dolac i Ulica I.Gregurovića.
5. Biračko mjesto broj 5 na Trškom Vrhu – poslovni objekt, Trški Vrh 91
gostiona -Šumski gujdek koje obuhvaća birače s prebivalištem na Šušelj Bregu i
Trškom Vrhu.
6. Biračko mjesto broj 6 na Tkalcima – privatna kuća Vladmira Barilara, Tkalci
56, koje obuhvaća birače s prebivalištem na Tkalcima.
GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO
GRADA KRAPINE
17. veljače 2010.
Sukladno čl. 23. Odluke o pravilima za izbor vijeća mjesnih odbora od 28.
12. 2010. god. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine, na temelju
pravovaljanog prijedloga, sastavlja i objavljuje
ZBIRNU LISTU
za izbore članova Vijeća Mjesnog odbora Krapina
1. NAZIV LISTE: AUTOHTONA HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - A-HSS
NOSITELJ LISTE: MILJENKO HRŠAK
2. NAZIV LISTE: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
NOSITELJ LISTE: MARIJAN CEROVEČKI
3. NAZIV LISTE: HRVATSKA NARODNA STRANKA LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
NOSITELJ LISTE: JOSIP HRESTAK
4. NAZIV LISTE: HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS
NOSITELJ LISTE: ŽELJKA HORVAT
5. NAZIV LISTE: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU
NOSITELJ LISTE: IVAN TUŠEK
PREDSJEDNIK: Miroslav Ivić, dipl. iur.
POD STRAHINJÈICOM
Najteže je biti prorok u
vlastitom selu
Piše Milorad Videković
Uz suglasnost uprave i predsjednika kluba, sportski direktor Juraj Leljak uvodi
nove pravilnike o plaæama i naknadama u NK Zagorcu. Otpori, naravno, postoje, ali veæina ipak shvaæa vrijeme u kojem se živi. Racionalizacija troškova
jedino je rješenje. Ipak, skandali ovaj put ne dolaze iz nogometa. Rukomet je
zaslužan za to. Ljudi koji o sportu ne znaju ništa odluèili su napasti predsjednika i trenera ŽRK Zagorec. Ljudi koji nemaju nikakav rezultat napadaju one
koji vode najbolji ženski sportski kolektiv županije.
I
ako je u ovom periodu od prošlog broja našeg magazina pa do
prvog komercijalnog broja bilo dosta vremena vjerovao sam da će
sve u krapinskom sportu proteći
mirno jer zimska pauza rijetko donosi neka velika iznenađenja. Tako
je otprilike izgledalo i kada sam
pokušao analizirati sve ono što se
događalo u sportu. Renault Auto
Krešo osvojio je malonogometni
turnir u Ivancu i tako upotpunio
kolekciju trofeja te se sa pravom
vlasnik Ivan Puljek može pohvaliti da ima sva prva mjesta najjačih
malonogometnih turnira u državi.
Istovremeno, Krešići su ušli u niz
pozitivnih rezultata u I. HMNL Večernji list te se priključili gornjem
dijelu tablice i postoje realne šanse
da ih vidimo u play offu. Košarkaši
Krapine počeli su nastavak prvenstva i postižu očekivane rezultate – seniori malo pobjeđuju, više
gube, dok juniori u svakoj utakmici
pobjeđuju sa visokom koš razlikom. Krapinski Zagorec posložio
je svoje kockice. Uspio je sačuvati
gotovo kompletnu ekipu koja je
tako uspješno igrala prošle jeseni – nedostaju samo Marjanović,
Kantolić i Regvar – doveo je novog
mladog i ambicioznog trenera Domagoja Kosića, a najviše od svega
veseli činjenica da je Uprava kluba
predvođena Zoranom Smojićem,
predsjednikom, i Jurajom Leljakom, sportskim direktorom, uspjela racionalizirati troškove te ih je u
odnosu na prošlomjesečnu kolumnu prepolovila. Priznanje, naravno, zaslužuju i igrači koji su, ipak,
nakon podugih pregovora koje su
Pitam se dokle ide ljudska glupost, dokle ide jal
onih koji su neuspješni naspram onih iza kojih
stoje rezultati?
pojedinačno vodili sa sportskim
direktorom koji je i predložio novu
sistematizaciju plaća, shvatili težinu gospodarske situacije i pristali
na mnogo niže financijske uvjete.
Ovakvu vijest s osmijehom je dočekao krapinski gradonačelnik Josip Horvat, koji već dugo inzistira
na racionalizaciji troškova kluba.
Nažalost, „pijani milijunaši“ iz Zagorca dugo vremena nisu mogli
shvatiti svu realnost vremena u kojem živimo. Bolje ikada nego nikada, veli ona narodna. Vaš kroničar
zbivanja „pod Strahinjčicom“, pak,
da ne bi uvijek ispao dežurni kritičar, pohvaljuje sve koji su pristali
na kompromis i dogovor, neovisno
o tome što je do toga moralo doći
i ranije.
isam vjerovao očima kada sam
na web stranici ŽRK Zagorec,
koji je, da naglasim, proglašen za
N
POD POVEĆALOM
+
_
najbolji sportski klub u Županiji i
Gradu u prošloj godini, vidio vijest
koju potpisuje v.d. predsjednika
Saša Kundih. Prije svega, bilo mi je
nevjerojatno da uspješni predsjednik koji je klub izvukao od gašenja
do praga druge lige na tom sastan-
odlični rezultati Renault Auto
Kreše, racionalizacija troškova
Zagorca
nepravedni i nerazumni napadi
na uspješan rad ŽRK Zagorec
ku daje mandat na raspolaganje,
zbog istupa i napada pojedinih
članova Uprave. Naime, kako stoji
u vijesti, indirektno su napadnuti predsjednik i trener s tezom da
klubu ne žele dobro, da su u njemu
radi osobnih interesa te nepotrebno „guraju“ klub u drugu ligu jer da
je to samo trošenje novaca, te da
igraju samo djevojke „sa strane“
(uvijek sam se pitao što to znači –
da nam igrači(ce) dolaze iz Afrike,
Amerike ili možda iz Australije ili su
one(i) ipak tu negdje blizu našeg
grada). Morate priznati da ovakva
vijest svakog dobrog poznavatelja
rukometa, a pogotovo rezultata
„zagorskih puca“, kako rukometašice Zagorca volimo nazivati u Krapini, mora ostaviti bez riječi.
ada nešto ovakvo čujem, uvijek se pitam dokle ide ljudska
glupost, odnosno dokle ide jal onih
koji su neuspješni naspram onih iza
kojih stoje rezultati? Licemjerje ljudi nekada stvarno nema granice.
o, kako vaš komentator ne bi
samo emotivno polemizirao,
iznosim nekoliko informacija temeljem kojih svatko neka napravi
svoj sud. U vrijeme kada je današnji predsjednik došao u klub naše
su rukometašice uspješno „tavorile“ pri samom dnu III. HRL, na utakmice se odlazilo s brojem igračica
tek tolikim da se moglo igrati, 6 do
8. Klub je bio pred gašenjem, a iz
K
N
krapinskog sporta nestale bi sve
one djevojčice i dječaci koji su se
željeli baviti rukometom. Moralo
se nešto učiniti i dobro je da je to
učinjeno. Odjednom se pojavljuje
vrlo kvalitetan trener, na treninge
se odaziva sve veći broj djevojaka,
a istovremeno počinje sa radom
omladinska škola rukometa pod
vodstvom iskusnog Dragutina Križanića. Takav rad rezultira i odličnim rezultatima. Već u prvoj sezoni
„zagorske puce“ završavaju prvenstvo na petom mjestu, sljedeće sezone završavaju na trećem mjestu
prvenstva, da bi ovu jesen završile
kao jesenske prvakinje III. HRL za
žene s velikim izgledima za konačni
naslov prvaka i ulazak u viši rang.
Zar upravo to nije cilj svakog sportskog kluba?! U posljednje tri godine proglašene su najuspješnijim
sportskim klubom Krapine, Marija
Mužek i Kristina Blažinić proglašene su najuspješnijim sportašicama
Krapinsko-zagorske županije u posljednje dvije godine, a niti jedna
igračica, ne znam da li to znate, za
svoje igre ne dobiva niti lipe, već
rukomet igraju iz ljubavi i s radošću
pronose ime našeg grada diljem
sportskih dvorana gdje nastupaju.
Netko je na tom „čarobnom“ sastanku spomenuo da nema domaćih puca i nametnuo pitanje odakle
su npr. Silvija Herak, prije nekoliko
godina sportašica Krapine, Marija
Mužek, prije godinu dana najbolja
sportašica Krapine i Županije, Martina Novački, sportašica Krapine za
2009. godinu, Jelena Krkalo i još
neke djevojke. Ima, naravno, i djevojaka iz Zagreba i Zaprešića, koje
također ne dobivaju nikakvu naknadu za svoje igre, ali to je nužno.
Bez sinergije kvalitetnih rukometašica poniklih u Krapini te nekoliko
njih „izvana“, nemoguće je doći do
rezultata. Nakon svega izrečenog,
svakom pametnom dosta.
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 57
VELIKANI SPORTA
Zagorskom ninji
ime je Rajko
Duga je i pozamašna niska najveæih priznanja što ih je u svojoj prebogatoj sportskoj karijeri osvojio majstor u raznim borilaèkim vještinama, pukovnik Rajko Bartolin. Danas je ponosan što svoja bogata iskustva može
prenijeti na talentiranu zagorsku mladež, a posebno što je njegova kæi
Karla pošla njegovim putem i veæ osvojila mnoga prestižna odlièja.
Piše Milorad Videković; Foto Edo Zajec
P
ukovnik Hrvatske vojske u
mirovini Rajko Bartolin oduvijek je svojim djelovanjem,
kako u radnom okružju, tako i u
sportskom životu, izazivao punu
pozornost javnosti. O takvoj tvrdnji
dovoljno govore i (ne)poznate činjenice iz njegovog života – Bartolin
je budokai majstor, nositelj crnog
pojasa 5. dan, nositelj titule Bujinkan škole Shinan – glavni trener 10.
dan i sudac HKBS – Kickboxinga. U
vrijeme aktivnog bavljenja u vojsci
bio je zapovjednik Domobranske
bojne Zabok od 1992. do 1994.
godine, u narednih pet godina za-
povjednik je Domobranske 21. pukovnije, a u razdoblju od 2002. do
2009. godine predsjednik Udruge
zagorskih dragovoljaca Domovinskog rata. Odlukom predsjednika
Franje Tuđmana odlikovan je sa 6
vojnih odlikovanja.
No naš interes u ovom slučaju je
njegovo bavljenje sportom, i to
sportom koji iako dosta zastupljen
na prostorima Lijepe Naše još
uvijek u sebi nosi jednu nepoznanicu. Zato je zanimljivo čuti kako
se mimo sportova koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća
bili izuzetno popularni, nogomet i
58 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
košarka, odlučio za borilački sport
koji je ipak donosio nešto novo i
nepoznato.
- Iako sam se kao i mnogi u to vrijeme počeo baviti nogometom, i
igrao jedno vrijeme u juniorima
zabočke Mladosti, odmalena me
ipak najviše privlačio borilački
sport kao „vještina“ - priča Rajko.
- Zanimalo me kako se netko fizički
slabiji može obraniti od jačeg i jednostavno čekao sam priliku da se
i taj sport pojavi na našim zagorskim bregima. Prilika mi se ukazala
1973. kada postajem aktivni član
Budokai društva 13. maj Zabok.
Bio sam tu sve do 1984. kada mijenjamo ime kluba u „DZBVIS“. Od
tada se ime kluba često mijenja da
bi 2005. dobio naziv Bujinkan dojo
Zabok odnosno od 2007. Kickboxing klub Ninja Zabok.
Potom nastavlja svoju priču: - Od
1973. kada sam se počeo baviti
ovim sportom aktivno se borim u
svim kategorijama i moram istaknuti da iza mene ima podosta
dobrih rezultata. Izdvojit ću samo
neke - 1983. sam osvojio prva
mjesta na prvenstvu Hrvatske u
disciplini full contact i disciplini
budokai, dok sam te godine druga
VELIKANI SPORTA
mjesta osvajao na prvenstvu bivše
države u budokaiu i semi contactu. Na otvorenom prvenstvu Kickboxing gala cupa u Parizu osvojio
sam drugo mjesto u tajlandskom
boksu. Dvije godine kasnije postao
sam višestruki prvak bivše države,
da bi ipak najveće priznanje dobio
te iste godine kada sam kroz niz
borbi postao prvak Europe u budokaiju.
Kao član reprezentacije Jugoslavije
iste godine sudjeluje na Kupu nacija u Antwerpenu, gdje reprezentacija osvaja drugo mjesto. Godinu
kasnije klub osvaja drugo mjesto
na prvenstvu Jugoslavije, Rajko
postaje prvak bivše države u Budokaiju, itd.
U JAPANU MEĐU
NAJVEĆIM UČITELJIMA
- Ima još dosta toga i zaista nema
smisla da sve to nabrajam – ističe skromno Rajko - jer to što sam
osvajao kao aktivan borac i sve
ono svoje iskustvo koje sam stekao
sada prenosim na mlađe naraštaje.
I to je ono što mi pričinjava iskreno
zadovoljstvo.
• Osim vrhunskih sportskih rezultata nagrađivani ste i kao sportski
djelatnik?
- Dobio sam dosta priznanja kao
sportaš i trener, te priznanja SIZ-a
za fizičku kulturu. Izdvajam 1983. i
1984. godinu, kada sam proglašen
najboljim sportašem općine Zabok
i 2007. godinu kada sam dobio
nagradu Grada Zaboka za životno
djelo za posebne zasluge u razvoju
športa.
• Koje vam je priznanje najdraže?
- Sva priznanja i rezultati imaju
svoju priču i težinu, ali za ovu priliku izdvojit ću dva događaja. Prvi
je kada sam nakon višegodišnjih
titula najboljeg borca u bivšoj državi osvojio naslov prvaka Europe
1984. godine u Njemačkoj. Drugi
je veliko dostignuće u savladavanju Ninpo vještine, jer imati titulu
Shihan 10. dan je velika čast i odgovornost, kao i dokaz vještina,
upornosti i ustrajnosti, što me ispunjava ponosom i radošću duha
i srca.
• Iza vas je, koliko mi je poznato,
puno putovanja izvan zemlje, a
poseban dojam ostavili su posjeti
SAD-u i Japanu?
- Svako moje putovanje donijelo
mi je mnogo iskustva i puno novih stvari koje sam želio. SAD, ako
ih gledamo u okviru borilačkih
sportova, su nepojmljive, barem
u vrijeme 1986. godina, kada sam
prvi put bio tamo. Uvjeti u kojima
su tamo radili borci bili su nešto
o čemu sam mogao samo sanjati, a fascinirala me činjenica da u
svakoj od tih akademija borilačkih
vještina postoje drugačija orga-
nizacija i stil rada. Tako je u New
Yorku posebno mjesto zauzimao
Masutatsu Oyama karate, a Airon
banks-Mag istočne obale imao je
sasvim drugačiji način rada. Hapkido u San Franciscu je bio nešto
novo kao vještina i rad s oružjem
kod korejskog majstora. Na Havajima Tae-Kwon-do je opet bio nešto treće, tako da sam u to vrijeme
dosta naučio, što je uostalom i bio
cilj posjeta Americi. Japan je jedna
druga priča.
Posjetiti izvor, tj. samu vještinu Ninjutsu koja je formirana u Japanu,
učeći od najvećih japanskih Shihana u Bujinkan školi kao što su:
Shihan Seno, Shihan Oguri, Shinan
Nagato i Shihan Nogući, a osobito
od živuće legende „soke“ dr. Masaaki Hatsumi, najviše je što Buju
poklonici mogu doživjeti. Počašćeni su da mogu vježbati i učiti od
takvih velemajstora tradicionalne
vještine, a ja sam imao upravo tu
čast. Uostalom, japanska samodisciplina, točnost i radišnost je opet
priča za sebe i mnogima bi dobro
došla.
FILOZOFIJA NINJA BORACA
• Spomenuli ste ninjutsu. Od borilačkih sportova najmanje poznat
u našim prostorima. Čuli smo o
ninjama, ali više o tome kako su
gotovo nevidljive i kako ih nitko
ne može savladati.
- Kroz povijesne knjige ne može se
puno naći o Ninjama. Zna se naići na nepovezane članke o tajnim
i misterioznim “ratnicima sjene”,
koji su bili davni “specijalci” svojeg
vremena i doba. Znaju se spomenuti kao demoni mraka i zastrašujuće ubojice koji su se znali naglo
pojaviti i potom brzo nestati. Spominje se da nisu imali morala niti
tradiciju koju bi pokušali braniti. No
u to vrijeme su kroz kasniji dio povijesti u Japanu neprekidno trajali
ratovi za prevlast između Deimyoi
i Šoguna. Ono što nisu mogli obaviti Samuraji i za specijalne i tajne
pothvate Deimyoi su koristili Ninja
ratnike koji nisu bili vezani “Bushidom” - kodeksom časti. A oni su
bili upravo savršeni i obučeni za
sve vrste borbi i za sve uvjete.
Ninje su obavljale i različite upade i
diverzije na neprijateljske teritorije,
sabotaže, likvidaciju neprijateljskih
zapovjednika, i to na mnoge načine. Koristili su ih kao tajne agente,
vojne saveznike pa čak i stratege,
a u novije vrijeme kao tjelohranitelje, policajce i specijalce. Bilo je
najbitnije da se zadatak izvrši pod
bilo koju cijenu. Mnogo ninja je i
poginulo na izvršenju misija. Znali
su imati više varijanti planova, pa
ako ne uspije niti jedan plan, onda
su pristupali improvizaciji. U tome
su bili majstori. To je otprilike bio
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 59
VELIKANI SPORTA
kodeks Ninje ratnika. I za kraj, jer
povijest je izuzetno bogata i previše bi trebalo papira za potpuni
opis, naglasit ću da se Ninjutsu
prvi put spominje u 5. stoljeća, a
opći izvor dijela tehnika dolazio je
iz Kine, Tibeta i Indije. Živjeli su u
klanovima koji su u rodbinskim odnosima tvorili usko
zajedništvo, a većinom su živjeli u samoći prirode da bi
sebe i druge mogli
razumjeti. Za neke
možda fraza, ali
koja ipak ima svoj
veliki značaj. Živjeli
su izolirano u odvojenim regijama, daleko od kaotičnog
meteža građanskog
rata tadašnjeg Japana.
Kada je Ninjutsu
nastao, postao je
snažan utjecaj religijskih i duhovnih
djelatnosti.
Više
utjecaja je bilo
uključeno i bitno za
razvoj ninjutsua kroz
povijest. Šugendo je
također imao svoj
utjecaj na sam razvoj Kukišin-Rju koji
je nastao u oblasti
Kumaro, te se danas tamo čuva
dokument Amacu Tarahiban. Sensei Takamacu je doktoru Masaaki
Hatsumiju ostavio čitave tekstove,
zapise i svitke o mnogim školama
Ninjutsua, a i taj je materijal povezan direktno sa spomenutom
linijom. Drevne šugenđe su lutale
planinama i sa svojim šakuđo štapom trenirali svoje borilačke vještine (jedna teorija i jedan dio vještina). Druga - religijski misionari su
morali biti snažni i jaki da bi mogli
pomagati ljudima. Bodidarma-Daruma Taiši-(Indijski duhovni učitelj
za kojeg se priča da je u ranom 6.
stoljeću među kineske monahe
uveo praksu borbi i fizičkih vježbi,
te meditativne principe ZENA) također je bio i praktičar i odličan borac, posebno u Bo-đucu. Borbeno
oružje bilo je dio onoga što je uvezano u Japan uz meditaciju i metode filozofskog poimanja. Na KUKI
planini prebivali su KUKI-šugenđa
i od njih je dolazio snažan utjecaj
i kasniji razvitak ninjutsua. Utjecaj
je bio i sa Dema-Senzana tri sveta
planinska vrha, u oblasti Jameyuta
na kojima su trenirali Haguro-Šugenđa. Negdje između 794.-1192.
godine, ninjutsu se počeo razvijati
u vještinu kakvu danas poznajemo.
Za razvijanje ninjutsua zaslužno je
također i nekoliko kineskih ratnika,
učitelja i svećenika, koji su putovali
divljinama širom Japana.
Oni su donijeli sa sobom znanje akumulirano stoljećima u njihovoj matičnoj zemlji. Vojna strategija i taktika (Sun Tzu-wua), religija, filozofija,
folklor, kulturni koncepti, medicina,
mistika, skupljani u carskoj Kini iz
Indije, Tibeta i južne Azije, našli su
novo mjesto u razvoju Ninjutsua.
bu okupim što veći broj mladih koji
će se sportom i samodisciplinom
što bolje snaći u društvu.
• Iza sebe imate brojne odlične
rezultate, što je i vidljivo. Kakvi su
rezultati kluba?
- Klub nastupa na otvorenim kup
natjecanjima od županije i regije
Odlučujuće za razvoj Ninjutsua
bilo je spajanje borbenih tehnika s
tehnikama bešumnog prikradanja,
kretanja i nestajanja organiziranom
sektom zvanom Yamabushi. Yamabushi, planinski ratnici-svećenici bili
su sekta koju je proganjala carska
vojska, a prakticirali su Shugendo.
pa do države, ovisno o rezultatima pojedinaca, ali istovremeno
nastupa i na svim državnim prvenstvima i većini međunarodnih
prvenstava – od svjetskih kupova
do europskih prvenstava. Brojni
nastupi, odlični pojedinci donose
i dobre rezultate. Spomenut ću
samo neke – 2008. Karla Bartolin
osvojila je prvo mjesto na Hrvatskom kupu u semi contact, drugo
mjesto u light contact. Godina
2009. bila je također izuzetno bogata trofejima pa je tako Lana Rafajec na hrvatskom kupu u dječjoj
KAKAV OTAC TAKVA KĆI
• Znam često čuti - Rajko je zagorski ninja?!
- Za ninjutsu vještinu zainteresirao
sam se 1988. kada po prvi put odlazim na razne seminare u bivšoj
državi, tako da mogu slobodno naglasiti da sam bio pionir i majstor
Ninjutsu vještine na prostorima
Jugoslavije, a danas Hrvatske. Tako
su upravo kod mene polagali svoje
prve kyu statuse u ovoj disciplini
danas priznati majstori Gašparević, Rostohar, Šoh, Šantek, Popović
i ini. Prvi učitelj u Ninjutsu bio mi je
Shihan Armin Dorffler iz Nürnberga
koji 1990. dolazi u Zagorje i održava
prvi međunarodni seminar na ovim
prostorima. Te godine ja pokrećem
inicijativu i osnivam Ninjutsu savez
čiji sam prvi predsjednik.
• Klubovi Bujinkan Shinobi Dojo
Zabok i Kickboxing klub Ninja Zabok trenutno su mjesto vaše preokupacije.
- Svakako. To su klubovi koji žive
pod motom – sport, a ne droga, sa
ceste u dvorane. Cilj mi je da u klu-
60 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
kategoriji osvojila drugo mjesto, u
juniorskoj kategoriji Stjepan Ferek
na prvenstvu Hrvatske osvojio je
brončanu medalju, dok je Karla Bartolin na istom natjecanju
osvojila zlatnu i srebrnu medalju. Time berba medalja u prošloj
godini nije bila završena jer je na
svjetskom kupu u
Italiji Karla Bartolin
osvojila jednu srebrnu i dvije brončane medalje. Iako
smo zaista ponosni
na uspjehe kluba,
moram naglasiti da
je ipak naša glavna
zadaća privući što
veći broj mladih u
klub, kako bi se aktivno bavili sportom
koji osim borilačkih
vještina u sebi sadrži i određenu filozofiju življenja.
• Karla Bartolin,
vaša kći, pošla je
vašim stopama?!
- Izuzetno sam ponosan zbog toga.
Njezini rezultati znače ispunjenje i dostignuća koja sam ja
ostvario samo što ih
ona ostvaruje ranije
od mene s obzirom
da ima bolje uvjete i stručnost kraj
sebe, ali ne samo ona, već i ostali članovi kluba, te da smo oboje,
odnosno svi u klubu, na ispravnom
Budo putu.
• Zaista impresivno, ali vjerujem
da su prisutni i problemi.
- Recite mi gdje ih nema. Oduvijek
su bili i bit će glavni problem financiranje, pogotovo u današnjoj situaciji koja je izuzetno teška. Zato ne
želim posebno govoriti o problemima, već na kraju ovog razgovora zahvaliti onima koji nam zaista
puno pomažu. kv
POD REFLEKTOROM
1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I
VJESNIK 61
JUNAK
MOJ
POVRTNJAK
NAŠEG DOBA
Dani su veæ znatno duži pa sve èešæe pogledavamo prema našem povrtnjaku. Zasigurno ste veæ isplanirali ovogodišnju sadnju i
sjetvu te nabavili ponešto od gnojiva i sjemenja. Pokušajte nabaviti prirodna gnojiva
kao što su koštano brašno i krvno brašno i
rožina (smljeveni papci, kopita i rogovi).
sorte siju se u redove na razmak
40-50 cm, a u radu u razmacima
do 5 centimetara. Visoke sorte
siju se u kućice. Razmak između
redova je 60-70 cm, a između kućica u redu 50 cm.
SALATA
Sijemo je izravno na vrtnu gredicu, možemo je uzgajati cijele godine. Proljetnu salatu sijemo što
ranije, početkom ožujka. Salata
koju sijemo u listopadu, prezimi
u tlu kao sjeme, a u proljeće niče.
Na taj način uzgajamo salatu za
ranu proljetnu potrošnju.
ŠPINAT
Dobro podnosi niske temperature, pa može vani prezimiti.
Posijemo li ga u jesen, za berbu
dolazi u proljeće čak tri tjedna
ranije od onog posijanog u proljeće. Sjeme sijemo omaške ili u
redove, s razmakom od 10-30 cm
između redova. Razmak između
sjemenki u redu je jedan do tri
centimetara.
KOMPOST
Kompost je najbolje prirodno
gnojivo. Bez mnogo troškova
možete ga sami proizvoditi. Što
je sadržajniji, to je kvalitetniji.
Ponovimo ukratko što sve može
činiti kompost: svi vrtni i kućni
otpaci ( ostaci jela, ljuska jajeta,
krumpira… ostalog povrća ostaci
kave i čaja…), korov, ostaci živice,
grmlja, trava, uvelo cvijeće, lišće,
treset, slama, paprat, kućna prašina, papir, drveni pepeo, piljevina, čađa, kokošji i zečji izmet… U
kompost ne spadaju svi materijali koje priroda ne može rastvoriti:
plastika, staklo, metalni predmeti, boje, lakovi.
Zreli kompost presije se, neraspadnuti dijelovi vraćaju se na
kompost. Kod sjetve i sadnje biljaka upotrebljava se za poboljšanje zemlje kad se u vrtu sade
nove kulture. Pomoću komposta
biljke postaju jake, snažne, zdra-
ve i otporne na štetnike
i bolesti. Oni ugrožavaju samo
slabo hranjene biljke.
Kompost ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati
i miješati s gornjim slojem zemlje
u raspadanju.
Ako imamo dovoljno komposta,
nije potrebno nikakvo drugo
gnojivo. Kompost ne može štetiti
u prevelikim količinama, a povrće izraslo na kompostom snabdjevenoj zemlji po svojoj vrijednosti i ukusu bolje je od povrća
proizvedenog na bilo koji drugi
način.
SIJANJE U OŽUJKU
Neke vrste koje podnose niže
temperature moguće je sijati već
u ožujku. Takve vrste su rotkvica,
salata, radić.
ROTKVICA
Možemo je uzgajati kao ranu
proljetnu ili jesensku kulturu.
Rano na proljeće, u ožujku ili
62 KRAPINSKI VJESNIK
1. OŽUJKA 2010.
travnju, sije se na otvorenom.
Od sjetve do berbe prođe 3040 dana. Sijemo je u redove
razmaknute 10 centimetara. Za
klijanje će joj trebati dva tjedna.
Nakon što se razviju male biljčice
prorijedite ih. S njenim nicanjem
najvjerojatnije će se pojaviti i buhač, jedan od najčešćih štetnika.
Njegovu pojavu potvrdit će veliki
broj rupica po listovima rotkvice.
Buhač se može otjerati sadnjom
rotkvice u mješovitoj kulturi salatom i špinatom u susjedstvu ili
osiguravanjem rastresite, stalno
pokrivene i vlažne zemlje.
GRAŠAK
Grašak je kultura koja se sije
od početka ožujka do sredine
travnja. Vrijeme sjetve ovisi o
temperaturama. Postoje visoke
i niske sorte. Ukoliko želite izbjeći dodatne poslove postavljanja
potpornja, odlučite se za sorte
niskog rasta. Za klijanje će im trebati oko 3 tjedna, pogotovo ako
temperature budu niže. Niske
MJEŠOVITE KULTURE
Na gredice posijte mješovite
kulture. Međusobno će se štititi
od štetnika, bolje će se iskoristiti
plodna zemlja, a bolji rast i razvoj,
aroma i ukus biljaka usred njihovog međusobnog pozitivnog
djelovanja odabranih susjednih
biljaka, dat će veće prinose.
1. GREDICA: crveni luk, između
rotkvice – sitna salata – mrkva –
sitna salata – crveni luk, između
rotkvice;
2. GREDICA: salata u glavicama –
špinat – rani kupus (sadnice/špinat, salata u glavicama/sjetva);
3. GREDICA: grašak u tri reda,
između dva reda rotkvica – na
ivicama gredice, sadnice korabe
i salate (miješano);
4. GREDICA: crveni luk – špinat
– mrkva – špinat – crveni luk –
mrkva;
5. GREDICA: salata – crveni luk –
koraba (sadnice), između sijana
salata – crveni luk – salata.
JUNAKMALI
NAŠEG
ZAGORCI
DOBA
OŠ “VIKTOR KOVAČIĆ”
HUM NA SUTLI
U PROJEKTU ŠKOLE ZA AFRIKU
DOBRO JE ČINITI DOBRO
C
ilj projekta Škole za Afriku doprinos je viziji Nelsona Mandele, dobitnika
Nobelove nagrade za mir i bivšem predsjedniku Južnoafričke
Republike, da se djeci u Africi
omogući školovanje. Samo u
subsaharskom području Afrike
45 milijuna djece ne ide u školu, obrazovanje je za njih prilika da izađu iz okrutnog svijeta
siromaštva, neznanja i bolesti.
Mi u Hrvatskoj ove godine pomažemo UNICEF-u u prikupljanju novca za Ruandu, u kojoj je
tijekom ratnog sukoba 1994. u
samo tri mjeseca smrtno stradalo 800.000 ljudi, a tisuće djece
ostalo je bez roditelja i završilo
na ulici. Mnogi mališani u Africi ne mogu ostvariti jedno od
temeljnih prava svakog djeteta
- pravo na obrazovanje. Djeca
rade da bi prehranila obitelj, brinu se za svoju braću i sestre. Nemaju novca da plate školarinu ili
kupe knjige. Nedostaje im čiste,
pitke vode i sanitarnih prostorija. Život djece u Ruandi mnogo
je drugačiji od ovog u Hrvatskoj.
S projektom smo započeli u rujnu, prezentacijom na roditeljskom sastanku na kojem su bili
prisutni svi roditelji od 5. do 8.
razreda. Nakon prezentacije roditeljima upoznali smo i učenike
s projektom. U goste smo pozvali
predavača našeg sumještanina
koji je boravio u subsaharskom
području g. Milana Brezinščaka.
Svojim je snimkama potaknuo
učenike da osmisle što više akcija kojima bi prikupili novac i
upoznali mještane s problemom
obrazovanja u Ruandi. Naši su
učenici sa puno srca, volje i mašte ušli u taj projekt kako bi svojim vršnjacima u Africi omogućili
školovanje, a time i bolji i sigurniji život.
Učenici su tako organizirali kestenijadu, prodaju kolača u više
navrata na mjesnom trgu uz
naše tamburaše, zatim prodaju
magneta s afričkim motivima
koje su sami izradili, izložbenoprodajni štand s prekrasnim božićnim ukrasima, sajam rabljenih stvari tzv. buvljak. Uz to su
svakodnevno odvajali par kuna
u kasicu koja je bila u svakom razredu. U prosincu prošle godine
organiziran je humanitarni koncert na kojem su sudjelovali sadašnji i bivši učenici naše škole,
a gostovali su i učenici glazbene
škole Pregrada. Humska kinodvorana bila je prepuna, te je
sakupljeno oko 2.000 kn. Ukupan iznos koji je prikupljen u našoj školi je 10.023,86 kn.
Ono na što smo najviše ponosni
svakako je entuzijazam i kreativnost učenika, njihov angažman u
osmišljavanju aktivnosti i načina
prikupljanja financijskih sredstava kako bi pomogli vršnjacima u
Ruandi.
Čestitamo učenicima
OŠ Viktora Kovačića
iz Huma na Sutli, a vas,
draga djeco, pozivamo budite kreatori svoje
stranice magazina.
Krapinski vjesnik vaš je prijatelj.
NAJ razred OŠ “August Cesarec” iz Krapine
R
5a
Slijeva nadesno, počevši od trećeg reda:
Juraj Barilar, Mario Rožaj, Dino Benc, Karlo Mrzlečki, razrednica Cecilija Gregurović,
Dominik Malarić, David Jarnjak, Domagoj Vincelj, Luka Belošević, Marija Petrušić,
Margareta Herceg, Vlatka Bilal, Lucija Mrzlečki, Karolina Bračević, Nikola Fruk, Davor
Pernjek, Filip Pavić, Viktor Harapin, Jan Puljek, Helena Kranjčec, Petra Goričan, Mateja
Maleković, Martina Hmelina, Dina Leško, Jelena Ortner, Paula Bjelčić, Valentina Jagušić,
Nikolina Sitar, Nataša Klasić, Gabrijel Varga Lazar
avnatelj škole Milorad Videković nije dobio lagan zadatak,
kada smo ga nazvali iz redakcije Krapinskog vjesnika-glasa Zagorja.
Ipak, u ocjeni najboljeg razreda 5a je
zasluženo pobijedio.
Ovaj je razred zbilja u svemu najbolji.
Između ostalog, oni su i najbrojniji razred jer im se u početku ove školske
godine u razredu pridružilo 15 učenika iz Područne škole Podgora, pa ih
sada ima čak 30. Time što su dobili
na brojnosti nisu izgubili na znanju i
vladanju, a njihova razrednica, Cecilija Gregurović, hvali ih i aktivnošću te
zalaganjem na satu općenito.
Čestitamo razredu i njegovoj razrednici, a ostalima poručujemo neka
ih dogodine pokušaju nadmašiti, ili
ćemo sljedeće godine ponovno gledati istu sliku. U sljedećem broju posjećujemo Osnovnu školu Sveti Križ
Začretje. Utrka u ocjenjivanju može
početi.
1. OŽUJKA 2010.
KRAPINSKI VJESNIK 63
HOROSKOP
64 KRAPINSKI VJESNIK
VELJAÈA 2010
HOROSKOP
OVAN
21. ožujka - 20. travnja
VAGA
23. rujna - 23. listopada
Za vas je ovo izuzetno povoljno razdoblje iako imate
osjećaj nezadovoljstva Sada bi mogli položiti ispite s
kojima kasnite, ili završiti poslove koje ste odlagali. Putovanja izvan zemlje će proći u dobrom raspoloženju. U
ljubavi vam se avanture pretvaraju u običavajuće veze,
zaljubit ćete se, sretno. Ako ste imali problema sa sinusima, sada bi oni mogli biti naglašeni.
Ako ste napredovali u poslu, sigurno je da ćete ga i odgovorno odraditi. Neki suradnici bi vam mogli stvarati
probleme. U ljubavi ste pravi romantik i sada će taj vaš
romantizam doći do izražaja. Moguće je da će vam se
javiti osoba koju ste već odavno izbrisali iz svog života.
Također je moguća i ozbiljna veza jer vi ionako ne znate biti sami, previše volite i želite ljubav da biste ostali
sami. Oslobodite se iracionalnog straha.
BIK
ŠKORPION
21. travnja - 20. svibnja
24. listopada - 22. studenog
Možda ste zabrinuti za financijsko stanje, prodaju nekretnine, ili kupnju, no sve će dobro završiti. Moguć je i novi
posao koji će zadovoljiti vaše financijske apetite. Nije u
novcu sve. U ljubavi se morate malo i potruditi oko partnera/ice, malo akcije neće škoditi. Apetit će vam biti
pojačan, pa bi bilo dobro da pripazite na prehranu.
Kao i obično izuzetno strastveni i prodorni poslovno bit
ćete umorni i iscrpljeni. Situacije koje sada izgledaju
neobećavajuće okrenut će se u vašu korist. Iako se vaš
nadređeni baš okomio na vas, ne prenagljujte. U ljubavi
ste izuzetne sreće, pa iako ste u sretnoj vezi, braku, postoji šansa da se i još netko zagleda u vas. Strastveno i
burno.
BLIZANCI
STRIJELAC
21. svibnja - 20. lipnja
23. studenog - 21. prosinca
Odrastete li vi ikada? Poslovno bi mogli imati ponudu
koja će ispuniti vašu potrebu za komunikacijom, no ne
povjeravajte se svakome. Oni u braku imat će zadovoljstvo s partnerom, a oni slobodni imaju šansu upoznati
nekog zanimljivog, no ne i želju za ozbiljnom vezom.
Zdravlje dobro.
U poslu ćete postizati odlične rezultate. Bit ćete izuzetno raspoloženi i nijedna prepreka vam se neće činiti nepremostiva. U fazi ste kad vam je zadovoljstvo
važnije od statusa i prestiža. Moguće je da ćete dobiti
financijsku nemoralnu ponudu, oprez. Ljubavni život,
ako je trpio, sada će se pokrenuti, ali samo nakon vaših
provjera.
RAK
JARAC
21. lipnja - 21. srpnja
22. prosinca - 20. siječnja
Okrenuti svojim najbližima možda ćete imati osjećaj da
se vaši napori ne cijene dovoljno. No, iako postoji potreba za nekim promjenama u poslovnom okruženju za
sada će biti sve po starom. Ljubavni problemi će nestati
kao rukom odneseni, iako su moguće i turbulencije za
one koji su u braku, a slobodni bi mogli razmišljati o
braku.
Raspoloženje vam je ispod svakog minimuma tolerancije, izuzetno ste zabrinuti i nastojite naći rješenje. Bit
ćete skloni osamljivanju i razmišljanju. Poslovno ulazite u rizike ili ste baš vi žrtva krize, trpite razna ograničenja. U ljubavi kao da stojite, možda da razgovarate i
budete otvoreniji.
LAV
VODENJAK
22. srpnja - 22. kolovoza
Poslovno baš i ne ide onako kako ste se nadali, mali
zastoji, ma koliko se vi trudili. Drugi dio mjeseca već
je bolja situacija, pa čak i nagrade za uloženi trud. U
ljubavi će doći do razlaza, i ne bi vam trebalo biti žao
jer osoba s kojom jeste ionako nije za vas, no vi to već
znate i sami. Zdravlje dobro, no mogući je povrijeđeni
vaš ego.
DJEVICA
23. kolovoza - 22. rujna
Vi kao da se još zbrajate i oduzimate, osjećate se daleko od svega i trebate pomoć bližnjih koji će vam biti
pri ruci. Poslovno trpite, bez obzira koliko se trudili,
ali kroz mjesec, dva sve će se početi kretati uzlaznom
putanjom za vas. U ljubavi ćete biti skloni kritikama ili
ćete ih trpjeti, neka vrsta nezadovoljstva kao da je ovladala vama, sve je prolaznog karaktera. Nađite vremena
za sebe i izliječite neke stare rane.
21. siječnja - 19. veljače
Kao individualist teško prihvaćate rad u grupi, tim
gore ako to baš i ne ide u smjeru koji ste zamislili. Bit
ćete izloženi raznim kritikama, ali vaši bližnji će biti
na vašoj strani. Nakon igre skrivača konačno ćete se
pokrenuti na ljubavnom planu. Prošlost ostavite daleko iza sebe.
RIBE
20. veljače - 20. ožujka
E, pa sretan rođendan, Jupiter u vašem znaku je svakako pokazatelj velike sreće u ljubavi i poslu, iskoristite
svaku pa i najmanju priliku za napredovanje. Aktivirajte se! U ljubavi ćete se možda vratiti nekoj bivšoj
ljubavi, ako ne, mislit ćete na nju/njega, možda je
bolje da krenete naprijed. Zdravlje nikad bolje,
iako biste mogli patiti od manije prošlosti, ostavite
je gdje joj je mjesto, a vi naprijed.
Želite li saznati svoj natalni horoskop,
godišnji horoskop, dobiti astro savjet,
nazovite Silvu na broj 091 44 22 787
ili dođite na konzultacije u Caffe bar Zodiak,
Ilica 276 (kod okretišta tramvaja) Zagreb
ZAGORSKA ZANOVETANJA
Umrijeti sa stranačkom knjižicom
Piše
Milivoj
Pašiček
D
ržite lopova! Ne puštajte
ga! Naravno onog kojeg su
razotkrili mediji, ili se sam odao
nekim bahatim potezom i željom
da otme još više. I dobro je da
nije naš, nego tuđi. Ono naš i tuđi
određuje boja partijske knjižice.
Jer za partijce ne vrijedi pravilo
kao za obične građane da je lopov uvijek lopov. On je uglavnom
lopov ako nije iz vlastitih redova.
Zato je pravilo da se lov na lopove
ne otvara nikada na one u vlastitim stranačkim, čitaj partijskim,
redovima. Lakše ga je locirati,
identificirati, uhititi i transferirati,
pronaći i sprovesti iza brave ako
nosi tuđu partijsku knjižicu.
najviše je lopovluka, pljački i
korupcije upravo u tvrtkama
koje su u vlasništvu države, koja,
sada je to vidljivo, niti ne zna što
se događa s njihovom imovinom.
A tamo sjede njihovi upravitelji,
A
najvećih i najjačih državnih tvrtki
treba izbaciti politički podobne i
dovesti kompetentne. A njihovo
je kadroviranje po stranačkoj podobnosti i partijskoj poslušnosti
dovelo zemlju u jadno i otužno
stanje, u blato korupcije, nepotizma, pljačke. Tvrtke gube zbog
političkog kadroviranja, a dežurna politika ide u prilog strancima,
pa se s predumišljajem događa
da se gospodarski subjekti dovode u situaciju da ne mogu dalje,
baca ih se na koljena, provode se
stečaji, pa se na kraju tvrtke prodaju za sitne eure.
a osnovi neformalnih koalicija i dogovora stranke dijele
plijen kada su u pitanju glavne
fotelje u državnim tvrtkama. Kad
se žele nekoga riješiti gladnom
narodu željnom krvi, potjernica,
uhićenja, serviraju neki lik za odstrijel. Ma, bez pretenzija da nekoga ovdje branim, ali posljednji
je takav slučaj Hrvoja Vojkovića,
po svim gospodarskim kriterijima,
vrlo uspješnog čelnog čovjeka
Croatia osiguranja. Kad se to politici prohtjelo preko noći su se pojavile njegove bespravno izgrađe-
N
A
partija, bolje rečeno partijska knjižica, odlučuje i sve
ostalo, ma u što se lažno kleli oni
na vrhu vlasti. Sve lijepe riječi o
moralu i stručnjacima obično je
bacanje prašine u oči narodu. Da
vladajući postavljaju na mjesta u
glavnim državnim tvrtkama svoje
partijske istomišljenike, drugove
po stranačkim krvnim zrncima,
odmah podastirem dokaze. Od
devetnaest šefova javnih poduzeća samo je jedan jedini nestranački!!! Na čelu tvrtki trinaest je
HDZ-ovaca, tri su HSS-ovca i jedan (već bivši) HSLS-ovac!
a listi HDZ-ovih reprezentativaca su Ivan Mišetić (Croatia
Airlines), Milivoj Fučkar (Narodne novine i Vjesnik), Zoran Popavac (HŽ), Robert Jukić (Hrvatska pošta), Josip Popovac (HRT),
Miro Škrgatić (AZR), Leo Begović
(HEP), Jerko Jelić Balta (Plinacro),
Vesna Bakran (Hrvatska lutrija),
Mate Perišić (Plovput), Anto Violić (ACI), Stjepko Boban (Hrvatske autoceste) i Jakov Krešić (Hrvatske ceste). Za prvu momčad u
HSS-u trenutno igraju Darko Vuletić (Hrvatske šume), Ante Markov (JANAF) i Jadranko Husarić
(Hrvatske vode). Iz ekipe HSLS-a
ispao je već spomenuti Hrvoje
Vojković (Croatia osiguranje).
to, to je ta depolitizacija o
kojoj nam suvereno i važno
pričaju i pokušavaju zamazati oči.
Eto na djelu parole: kompetentni,
a ne s partijskom knjižicom! A da
i ne govorimo o partijcima koji
jednako tako sjede u nadzornim
odborima, a kad dođe do pljačke i korupcije – oni ništa o tome
ne znaju. Stanje političke svijesti
dežurne politike u Hrvatskoj očito
je mračna rupa koja se sunovraćuje do bezdana. Mi smo jedna
od rijetkih zemalja, ili jedina, u
kojoj na neki način lopovi pokreću društvo, jer kad, uglavnom
mediji, uhvate nekog s rukama u
pekmezu, tada narod dobiva nekoliko dana zabave u lovu na glave, ne bi li zaboravio na to kako
živi sve lošije i lošije, kako gotovo
da i nema izlaza iz mraka.
onda ih u stvarnost vrati scena kada pošteni ljudi, radnici sa 35 godina staža, plaču na
televizijskim ekranima, jer su
ostali bez posla u tvrtkama koje
su podizali, a sada su im otete
za račun nekih problematičnih
N
E
njihovi nadzorni odbori, njihovi
podobnjaci, njihovi partijski drugovi. Politika i oni koji u ime nje
vladaju krivi su za sve što se dogodilo u HEP-u, HAC-u, Podravci,
Đakovštini…
olitička je kasta ugrožena ljudima koji su stručni, ozbiljni,
koji imaju osobnost, koji su pošteni i moralni. Ta kasta papagajski ponavlja laži o tome kako
iz nadzornih odbora i uprava
P
ne vikendice, potopljeni brodovi,
ljubavnice, skupe cigare… Otkud
preko noći? Otkud odjednom?
Kao da to nitko do tada nije znao?
Kad je postavljeno pitanje njegove
smjene, s vrha vlasti je poručeno
– neka oni to riješe u HSLS-u, kao
da je ta stranka naslijedila Croatia
osiguranje po nečijoj dobroj majčici. Strašno za jednu zemlju koja
želi u Europu, ali istinito. Odlučila
je partija!
66 KRAPINSKI VJESNIK
1.OŽUJKA 2010.
A
tajkunčića, koji zatvaraju njihove
tvornice i bježe. Ili ih vrati u hrvatsku stvarnost priča o čovjeku
koji je provalio u ljekarnu da bi
u njoj ukrao pelene i hranu za
svoju dvomjesečnu djevojčicu. Ili
saznaju kako se u Splitu za posao
čistačice u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika javilo 100
kandidata, od kojih 10 s visokom
stručnom spremom, i 10 muškaraca. A poruka je zapravo kako
nezaposlenost galopira, unatoč
nevjerici i čuđenju onih koji nas
vode, te kako je dobro uhvatiti i
mjesečnu crkavicu čistačice, jer
je ona sigurna u državnoj službi.
za to vrijeme novac curi na
sve strane. Netko pokrade
žito vlasti pred nosom, a vlast to
ne kontrolira, iako ima udjele u
toj tvrtki. Pa onda država uzima
od svih nas da bi vratila žito koje
su neki ukrali. Kao da je 1500 vagona pšenice nešto nevidljivo. Ili
se na grbači hrvatskih ljudi bogate stranci, jer primjerice jedna je
mljekara u francuskom vlasništvu ostvarila za prošlu godinu dobit od 172 milijuna kuna, dok su
hrvatski proizvođači mlijeka na
koljenima, ne mogu vraćati kredite i propadaju. I tko je tu normalan? Dodamo li tome da su
oni koji vladaju prije toga većim
PDV-om ubili do kraja potrošnju.
Zavukli su ruku u džepove sviju
nas, otimajući ono što smo zaradili, nazivajući to kriznim porezom, kako bismo namirili ono
što su drugi pokrali. Učinili su to
pod geslom idemo dalje, u petoj
brzini, s rukom na srcu.
kamo zapravo idemo? Bez
strategije razvoja, bez prave
istine o tome gdje smo, kako zapravo stojimo i što hoćemo, mi
već debelo padamo. Padamo slobodno, iako su okovi dugovanja
države sve teži. A slobodni pad
je, podsjećam, jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez
početne brzine, uzrokovane djelovanjem zemljine privlačne sile
iliti sile teže, kao i pojava težine
tijela. Pri tome tijelo pri padu uz
stalnu akceleraciju prevaljuje sve
veći put, jer je brzina pada sve
veća. Nadajmo se da nećemo
tresnuti tako jako da će oporavak
biti sumnjiv i upitan. Tada neće
biti sretni ni oni koji misle kako
se isplati umrijeti sa stranačkom
knjižicom.
A
A
AQUAE VIVAE d.d.
Poslovno-stambena zgrada u
Krapinskim Toplicama, A. Mihanovića 3/h
!
kontakt:
Tel.: + 385 49 202 202
GSM: 098 16 40 601, 099 22 22 099