Infotrend - 10-X.indd

>ISTRAŽIVANJE
STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG INFORMATIČKOG TRŽIŠTA
2012.
četvrta godina pada
tečaja kune koja je presudno erodirala cjenovnu konkurentnost hrvatskog izvoza povezano s pogoršanom
konjunkturom u Europskoj uniji predstavlja uspješnu
prepreku izvozu, a potiče uvoz koji razara domaću
proizvodnju.
U takvim okvirima tvrtkama su zamrznuti ili smanjeni IT budžeti, država i javna poduzeća pritisnuta
budžetskim ograničenjima ograničavaju potražnju
dok kućanstva u uvjetima padajućeg dohotka takoU 2011. opseg isporuke informatičke opreme, pađer smanjuju sklonost informatičkoj potrošnji.
kiranog softvera i pruženih IT usluga krajnjim koriNa sve to u 2011. dovezali su se i parlamentarni izsnicima iznosio je 1,13 milijardi dolara (6,04 milijardi
bori koji tradicionalno sa sobom nose
kuna) što predstavlja pad od 0,6 posto u odpad IT potražnje barem pola godine
nosu na godinu prije. Time je IT potrošnja u
nakon izbora, dok nova administracija
zemlji, pribrojivši i pad od 17,5 posto u 2009.
ne pohvata konce i dok se ne uhoda.
te 4,6 posto u 2010. vraćena na razinu 2006. Pravi oporavak
Potražnja za IT proizvodima i uslugodine.
IT
potrošnje
gama u 2011. posebno je izražena kod
Takva kretanja odraz su recesije hrvatdržavne i javne potrošnje, u telekom
skog gospodarstva i državnih proračunskih i povratak
sektoru i kućanstvima dok su nešto
problema. Bruto društveni proizvod u 2011. na poželjne,
dinamičnije IT nabavke financijskog
stagnira, nakon pada od 6,0 posto u 2009. i relativno
sektora ipak malo ublažile taj pad.
1,2 posto u 2010. Poslovnu klimu obilježava visoke stope
Gledano prema tehnologiji, u 2011. je
povećana neizvjesnost, negativna poslovna predviđamo
u odnosu na godinu ranije neznatno
očekivanja i smanjeno povjerenje potrošača.
porasla jedino isporuka pakiranog sofZbog toga se smanjuje sklonost investiranju za 2014.
tvera. Ukupno PC tržište, uključujući
i povećava sklonost razduživanju. Smanjenje
i tablete palo je na prosjeku ukupnog tržišta unatoč
domaće potražnje iz javnih izvora, privrede, i kućantome što je prodaja tableta eksplozivno povećana (s
stava smanjuje prihode i dobit gospodarstva, a povemale baze). Prodaja mrežne oprema također je opala,
ćava se nezaposlenost i širi nelikvidnost.
a isto tako i ukupno tržište mobilnih telefona i opet
Istodobno, dugogodišnja aprecijacija efektivnog
AUTOR BORIS ŽITNIK, IDC ADRIATICS/DIREKTOR
2011.
10 infoTrend 191/12/2012
Vrijednost hrvatskog IT
tržišta pada četvrtu godinu
zaredom i to po prosječnoj
godišnjoj stopi od 7,4 posto.
U 2012. IT potrošnja opada
najmanje za daljnjih 6 posto.
unatoč solidnom rastu prodaje pametnih telefona.
Kako je ove godine izostalo podrobnije istraživanje
dinamike financijskih rezultata i značajki kretanja IT
industrije u zemlji, mogući su samo opći dojmovi koji
se mogu izvući iz analogije s kretanjima tržišta, a koje
redovito pratimo kvartalnim i godišnjim izvještajima.
Dakle, ovo je razdoblje bolne prilagodbe na sužavanje domaće IT potražnje, koje traje već četvrtu godinu. Na djelu je dominacija tržišta kupca i krajnje
zaoštrena konkurentska, katkad i nelojalna utakmica
koja ruši cijene, a broj zaposlenih u IT poduzećima
stagnira pa i opada. Sve je to snažno isprepleteno s
revolucionarnim promjenama u tehnologiji - ulaskom
u treću platformu razvitka informatike, čije su sastavnice:
• računalstvo u oblaku, revolucionarno novi
obrazac isporuke informatičkih usluga;
• mobilno poslovanje i komuniciranje i uz
to vezane rastuće potrebe za mrežnom
infrastrukturom i broadbandom;
• big-data kako kolokvijalno nazivamo sve
širu uporabu rješenja za procesiranje i analizu
golemog broja strukturiranih i nestrukturiranih
podataka i
• novi komunikacijski alati - društvene mreže.
Spletom smanjene lokalne potražnje i dalekosežnim tehnološkim promjenama, pojedina poduzeća
nose se individualno kako žele, znaju i umiju. Svjedo-
IT tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća
po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini
Rang
unutar
Top
1000
Ukupni
prihod
2011 (kn)
1
53
M San Grupa
2
176
Combis
3
234
4
240
5
Rast
ukupnog
prihoda
2011/10
Broj
zaposlenih
Rast broja
zaposlenih
2011/10
1,516,510,954
-10.4%
112
1.8%
475,952,794
36.3%
267
3.4%
King ICT
340,975,251
-25.6%
180
-4.2%
Recro
334,501,859
-9.0%
72
0.0%
301
Eurotrade
259,723,076
-3.6%
125
-1.6%
6
303
S&T Hrvatska
258,779,965
1.0%
146
-8.8%
7
331
Apis IT
238,682,469
30.4%
382
5.2%
8
360
Microline
222,480,753
17.9%
47
4.4%
9
397
IBM Hrvatska
201,923,351
9.9%
189
0.0%
10
515
Asbis-CR
160,038,919
-1.6%
45
9.8%
11
584
CompING
142,963,025
9.5%
60
0.0%
12
607
Makromikro
138,514,748
24.2%
83
2.5%
13
659
HP
127,653,521
-5.7%
103
0.0%
14
699
Asseco SEE
120,687,110
11.5%
152
2.7%
15
721
Verso
117,316,393
169.2%
26
0.0%
16
737
Megatrend
115,518,193
-12.5%
26
-29.7%
17
804
In 2
104,805,795
21.8%
241
26.2%
18
806
Oracle Hrvatska
104,540,726
22.7%
49
2.1%
19
816
mStart
telekomunikacije
103,041,249
190.7%
98
3.2%
20
820
Recro net
102,588,317
-16.8%
78
4.0%
21
827
CS Computer
Systems
102,155,725
-2.2%
76
8.6%
22
892
Links
93,916,280
12.1%
72
12.5%
Izvor: Lider, Fina, 2012
191/12/2012 infoTrend 11
>ISTRAŽIVANJE
Hrvatsko IT tržište; stope rasta 2007-2013
ostalih distributera pad prometa je zabilježio i Recro
- za 9 posto te Megatrend za 12,5 posto. Istodobno,
Microline je zabilježio impresivni rezultat rasta prometa od 18 posto, dok je prihod Asbis CR-a stagnirao.
Eurotrade, vodeći kod trgovaca IT opremom na malo
zabilježio je manji pad prometa od 3,6 posto, dok su
Makromikro i Links ostvarili rast od 24 posto odnosno 12 posto, očito preuzimajući dio prometa od
posrnulih tvrtki HG Spot, Renoprom i Vemil koje su
bile godinama perjanice informatičke maloprodaje.
U kategoriji klasičnih istinskih informatičkih poduzeća neka su doista ostvarila impresivni rast, posebno Verso od čak 169 posto, temeljen na izvozu i
mStart telekomunikacije brzorastuća prije dvije godine osnovana tvrtka koja utjelovljuje izdvojenu IT
funkciju Agrokora. Visokih 30 posto rasta ukupnog
prihoda Apis IT-a, outsourcing tvrtke Ministarstva
financija i Grada Zagreba (također u javnom vlasnišci smo divnih primjera prilagodbi u inoviranju proitvu) s obzirom na okolnosti može začuditi zbog recezvodnog portfelja, stjecanju novih znanja i vještina,
sijskih uvjeta i štednje u proračunu, ali može i ohrapoboljšanih poslovnih procesa, prodoru na strana trbrivati ako se informatika shvati kao antirecesijska
žišta, rastu broja radnika, konačno i rastu
mjera. Jasno, ostaje pitanje jesu li i neoprihoda i dobiti, ali i onih suprotnih koje
visne informatičke tvrtke zabilježile ugoipak pretežu.
du tako visokog rasta potražnje na račun
Pogledajmo sad kakva je 2011. godina
države. Svakako treba istaknuti izuzetan
Parlamentarni
bila za vodeće IT kuće u Hrvatskoj. Kakvi
rezultat Combisa koji je u 2011. povećao
su bili njihovi poslovni rezultati u prošloj izbori
prihod za 36 posto, na 476 milijun kuna,
godini?
tradicionalno
pri čemu je tvrtka učetverostručila izvoz,
Poslužit ćemo se za to financijskim po- sa sobom nose
ali i realizaciju na domaćem tržištu za 24
dacima IT poduzeća koja su bila zastu- pad IT potražnje posto. Postala je isporučitelj oblak-rješepljena u pregledu 1000 najvećih tvrtki
nja i očito iskoristila potencijale uključivau zemlji po ukupnom prihodu u 2011. barem pola
nja u sustav HT Telekoma. Također treba
godini, a koje su zajednički objavili Lider godine nakon
naglasiti i kontinuirani rast hrvatske sofi Fina. Među 1000 najvećih poduzeća u izbora dok nova tverske perjanice In2, tvrtke koja je ostvaHrvatskoj po ukupnom prihodu našle su administracija
rila visoki rast prihoda od 22 posto, od
svoje mjesto 22 IT tvrtke. Ta 22 IT šam- „pohvata
čega na domaćem tržištu 19 posto.
piona zajedno su ostvarila 5,38 milijardi
Jedina svjetla točka je povećanje izvoza
konce“.
prihoda i zapošljavala 2629 radnika. U
IT usluga za 15%. I to ne samo na dosad
2011. njihov ukupan prihod u odnosu na
prirodnom tržištu Adriatic regije nego i
prethodnu godinu porastao je za 1,2 posto pri čemu
zapadnoeuropskim zemljama. Pokazalo se da nekoje njihov lokalni promet opao je za 0,8 posto (što
licina IT poduzeća koja imaju odgovarajuću eksperkorespondira s dinamikom kretanja hrvatskog IT trtizu i vještine mogu konkurirati s manjim projektima
žišta), dok je izvoz porastao za 13,1 posto i pridonio
i u specijaliziranim nišama, jer razlike u plaćama
bržem rastu domaće IT industrije od rasta lokalne IT
između naših i zapadnih poduzeća omogućavaju
potrošnje.
našima konkurentan nastup dok u kvaliteti nema
Usput treba napomenuti da prihod 22 IT poduzerazlike ili su naši čak i u prednosti. No, ovdje treba
ća predstavlja tek 1,2 posto od zbrojenog ukupnog
napomenuti da su postignuća u apsolutnom obliprihoda najvećih 1000 poduzeća i tek 0,7 posto od
njihovog ukupnog broja zaposlenih. To ukazuje na
relativno skromni udjel IT industrije u lokalnom gospodarstvu, pri čemu se ne smije zanemariti i činjeIT POTROŠNJA PER CAPITA U HRVATSKOJ
nica da su mnogi naši IT profesionalci tradicionalno
U 2011. IZNOSILA JE 255 DOLARA, odnozaposleni u neinformatičkim kućama tj. u poduzećisno 27 posto od prosječne IT potrošnje po
ma korisnicima.
stanovniku u EU 27. Kako bi se u srednjem
Osvrnimo se sada na rang i rezultate ta 22
roku približili cilju od recimo 50 ili 75 posto
predvodnika IT industrije uvrštena u spisak
prosjeka IT potrošnje po stanovniku u EU 27
1000 najvećih tvrtki po ukupnom prihodu u
($956), IT potrošnja u zemlji trebala bi rasti
Hrvatskoj u 2011.
po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 do 15 poListu kao i niz prethodnih godina predvodi M San
sto. No, umjesto takvog rasta i približavanja
Grupa, distributer informatičkih proizvoda i potroeuropskom prosjeku Hrvatska već četvrtu
šačke elektronike koja je rangirana kao 53. najveće
godinu zaredom bilježi pad potrošnje. Razlipoduzeće u zemlji. Prošle godine M San je ostvario
ka između poželjne i stvarne IT potrošnje je
1,52 milijarde kuna prihoda, desetak posto manje
negdje oko 3,8 milijardi dolara ili oko vrijednegoli godinu prije. Inače M San Grupa predvodi i
nosti 3,5 godišnjih izgubljenih IT tržišta.
na popisu najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji. Od
12 infoTrend 191/12/2012
ku vrlo skromna, riječ je o izvozu IT usluga od oko
70-ak milijuna dolara i u makroekonomskom smislu
ne znače mnogo. Prisjetimo se samo koliko IT usluga
izvoze Izrael, Danska, Finska i još neke zemlje po gabaritima usporedive s Hrvatskom.
Hrvatsko IT tržište; struktura prema tehnologiji, 2011
2012.
Nova vlada je jasno naglasila čvrsto opredjeljenje
da zaustavi negativne trendove što se tiče povjerenja
investitora i očekivanja potrošača te da osigura blagi
rast društvenog proizvoda uvodeći kombinaciju mjera smanjenja državne potrošnje (restriktivni proračun
s predviđenim izdacima prvi put manjim negoli u
prethodnoj godini), prijenos dijela poreznog tereta s
gospodarskih subjekata na potrošače, smanjenje izdvajanja za zdravstvo za dva posto i povećanje poreza
na dodanu vrijednost također za dva posto (s 23% na
25%). Tomu treba dodati i smanjenje nekih parafiskalnim nameta, poduzimanje mjera za smanjenje nelikvidnosti, smanjenje porezne evazije, aktivnosti na
smanjenju barijera investicijama, bolji pristup jeftinijim kreditima i kratkoročni new deal javne investicije
za manje građevinske radove (obnova fasada u cilju
energetske učinkovitosti) i dugoročniji investicijski
ciklus u energetski sektor, infrastrukturu za navodnjavanje i željeznice.
Javne su investicije prema službenim projekcijama
trebale porasti za 7 posto u ovoj godini i predstavljati glavni pokretač rasta društvenog proizvoda projiciranog na 0,8 posto. No, glavno makroekonomsko
pitanje - erodirana izvozna konkurentnost vezana uz
precijenjeni tečaj kune, ostao je netaknut.
Međutim, sada pred kraj godine svjedoci smo da se
navedeni ciljevi ne ostvaruju. Kvartalni podaci govore
da je GDP i dalje na silaznoj putanji, za godinu kao
cjelinu ovisno o izvoru očekuje se pad između 1 i 2
posto tako da se u pogledu konjunkture u zemlji već
sada može konstatirati da depresija bolje označava
stanje ekonomije negoli recesija.
Gledajući okoliš informatičkog tržišta i industrije vezano uz državnu administraciju, početak je bio
obećavajući. Utemeljena je Komisija za koordinaciju
informatizacije javnog sektora, na čelu s potpredsjednicom vlade da ocijeni stanje i definira prioritete
razvitka informatike u državnoj upravi te pružanja
online usluga za gospodarstvo i građane.
U Upravi za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave istaknuti su i glavni ciljevi operativnog tijela Komisije:
projektiranje i gradnja državne mreže na temeljima
optičke mreže javnih poduzeća u državnom vlasništvu (Odašiljači i veze, HEP, Hrvatske autoceste, Janaf,
Plinacro, Hrvatske željeznice) te povećanje stupnja
interoperabilnosti između golemog broja baza podataka u tijelima državne uprave putem osobnog identifikacijskog broja (OIB) čime se trebala omogućiti
komunikacija između baza i razvoj novih e-usluga za
gospodarstvo i građane.
Što se tiče konkretnih brojki o izdacima za IT ulaganja i tekuće održavanje iz javnih izvora, dostupni
podaci bili su skromni, uobičajeno, čak i nešto netransparentniji. IT industriji je poručeno da državni IT izdaci neće biti manji negoli prethodnih godina.
U takvim okvirima, na osnovi dostupnih kvartalnih
podataka i očekivanja da će izdaci za investicije iz javnih izvora: državne administracije i poduzeća u držav-
Total => $1,13 milijardi
Izvor: IDC Adriatics, 2012
nom vlasništvu najvjerojatnije biti znatno manji od
predviđenih (jer treba pokrpati tekuće proračunske
izdatke koji su probili planirane okvire) predviđamo
da će ukupna IT potrošnja u zemlji u 2012. pasti najmanje za daljnjih 6 posto.
Ipak, kao pozitivno kretanje vidimo vjerojatni nastavak rasta izvoza IT usluga, a uz to se poboljšava
klima i inicijative start-up okoline. Treba pozdraviti
desetak izuzetnih postignuća u pogledu razvoja, komercijalizacije i izvoza softverskih aplikacija, iako je
njihov broj i ukupni odraz u agregatnom stanju izvoza i zaposlenosti zasad simboličan.
2013.
Pod pretpostavkom da će u 2013. društveni bruto
proizvod minimalno rasti i da će Hrvatska od srpnja
biti 28. članica Europske unije, predviđamo povećanje IT potrošnje u zemlji od oko 2 posto. Pritom glavne pokretače vidimo u izdacima za softver i opremu
vezanu uz fiskalizaciju i investicije za prilagodbu ulaska u Europsku uniju.
Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na (poželjne)
relativno visoke stope predviđamo za 2014, a glavne
determinantne tog rasta vidimo grupirane u tri glavna područja :
1.
promijenjeni institucionalni okviri (Zakon
o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog
okruženja, aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju, nacionalna strategija inovacija, perspektivnija start-up okolina (Bicro, Crane, tehnološki
parkovi, CISex);
2.
tehnološki trendovi (oblak, mobilno poslovanje, big-data, društvene mreže) koji su sami po
sebi pokretač gospodarskog rasta, tehnološkog
razvoja, usvajanje inovacija i novih znanja i vještina te
3.
poslovanje u Europskoj uniji što znači usvajanje i implementaciju pravnih i institucionalnih
okvira koje imaju veliku informatičku pozadinu te
izravno i neizravno financiranje potražnje za informatičkim proizvodima i uslugama iz kohezijskih i
strukturnih fondova.
191/12/2012 infoTrend 13
>ISTRAŽIVANJE
STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG TELEKOM TRŽIŠTA
Na granici stagnacije
i negativnog rasta
AUTOR KREŠIMIR ALIĆ, VODITELJ ISTRAŽIVANJA
Iako se na prvi pogled čini
kako se telekomunikacijski
sektor u džungli loših
trendova snalazi bolje
od ostalih malo precizniji
uvid u stanje na terenu
otkriva iznenađujuću
činjenicu: stagnacijsko
gospodarsko okruženje
koje je uslijedilo nakon tri
teške recesijske godine
produbilo je probleme
s kojima se suočava i
taj dio gospodarstva.
Statističari, ekonomski analitičari pa čak i političari složit će se da je 2011. godina za hrvatsko gospodarstvo bila malo bolja od tri prethodne jer je oštre
stope pada BDP-a zamijenila pozitivna nula. Ipak, za
veliku većinu hrvatskih tvrtki to je još jedna godina
u nizu obilježena padom prihoda, porastom nelikvidnosti, povećanjem cijena energenata i smanjenjem kupovne moći korisnika njihovih proizvoda i
usluga.
Mada se činilo kako se telekomunikacijski sektor
snalazi bolje od ostalih precizniji uvid u stanje otkriva da je stagnacijsko gospodarsko okruženje nakon tri teške recesijske godine produbilo probleme
s kojima se taj sektor suočava. Najvjerojatniji uzrok
tome jest što je, za razliku od ostalih dijelova gospodarstva, telekomunikacijski segment nosio dodatni
uteg u obliku posebnog nameta od šest posto na
prihode od prodaje usluga mobilne glasovne i SMS
komunikacije.
Za recesijsko-stagnacijsko poslovno okruženje
karakteristični su procesi restrukturiranja, pojačani
konkurencijski pritisci, spajanja i preuzimanja te pad
i srednjim poduzećima s cijenama i do 30% nižim od
investicija. Nijedan od spomenutih trendova nije
konkurencije. Nakon tri mjeseca i H1 telekom je naprošle godine zaobišao ni hrvatski telekomunikacijjavio ulazak u segment mobilne telefonije.
ski sektor:
Spajanja i preuzimanja: S ciljem širenja posloRestrukturiranje: U okviru procesa restruktuvanja ili eliminiranja konkurencije velike ribe jedu
riranja započetog u svibnju, Vipnet je otpustio 130
male. Početkom lipnja Vipnet je uplatio 93 milijuna
zaposlenika, odnosno smanjio broj zaposlenih za
eura na račun austrijske tvrtke BEWAG i
približno 12%. Hrvatski Telekom
tako postao stopostotni vlasnik dionica
reorganizirao je svoje poslovanajvećeg hrvatskog kabelskog operatera,
nje godinu dana ranije, vrativši
tvrtke B.net. Time je drugi najveći mobilni
T-Mobile pod skute matične tvrt- Broj korisnika
ke. Slično kao Vipnet i HT je time telekomunikacijskih operater zaokružio svoju poslovnu ponudu te postao drugi najveći all-round
značajno uštedio na troškovima za
usluga raste, ali
igrač na hrvatskom telekomunikacijskom
zaposlene.
tržištu. U medijima su se potom pojavile
Jačanje konkurencije: Tijekom zbog istodobnog
brojne špekulacije o novim spajanjima
teških godina konkurencija među snižavanja cijena
i preuzimanjima koja su trebala vratiti
operaterima jača jer izazivači u pada prosječna
potrazi za novim izvorom prihoda potrošnja - telekom narušeni balans snaga na prvobitnu poziciju. Međutim, ništa od najavljivanog nije
počinju ulaziti u ono što se nekad
se realiziralo.
smatralo tuđim dvorištem. Tako je tržišta većine
Pad investicija: Tvrtke koje manje zau veljači Tele2 predstavio svoje prve razvijenih zemalja
pakete usluga namijenjenih malim polako se smanjuju. rađuju raspolažu manjim sredstvima za
14 infoTrend 191/12/2012
investiranje. Vrijednost kapitalne investicije najvećih
operatera ostvarenih tijekom 2011. smanjena je za
više od petine u usporedbi s prethodnom godinom.
Dio pada vezan je i uz nastavak sukoba HT-a i HAKOM-a oko izgradnje optičke mrežne infrastrukture,
odnosno uvjeta pod kojima bi taj operater trebao
ponuditi svoju mrežu na korištenje drugim operaterima.
Osim nabrojenih trendova taj dio hrvatskog gospodarstva svjedočio je i promjenama s kojima se
posljednjih godina suočavaju telekomunikacijske
industrije gotovo svih država svijeta. Naime, tehnološke inovacije dovode do kreiranja novih, kvalitetnijih i jeftinijih usluga, što uvjetuje konstantnu
migraciju korisnika. Tako, primjerice, korisnici tradicionalnih fiksnih glasovnih usluga prelaze na jeftinije i sve kvalitetnije VoIP
usluge ili odabiru mobilne
usluge koje karakterizira
Slično kao i
veća personalnost i dohvatljivost. Pristup Interprethodne
godine Hrvatski netu s mobilnih uređaja
postaje uspješna dopuna
Telekom je
fiksnom širokopojasnom
zaradio više
pristupu, a IP-VPN usluge
nego svi ostali
već su zamijenile najveći
dio ostalih standarda za
zajedno.
prijenos podataka. Dakle,
broj korisnika i prosječno korištenje telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja
cijena pada prosječna potrošnja. Drugim riječima,
telekomunikacijska tržišta u većini razvijenih zemalja polako se smanjuju.
Ti trendovi nisu od jučer. Već godinama oblikuju
razvoj hrvatske telekomunikacijske industrije no,
kako nemaju drastični utjecaj, tijekom prošle godine struktura te industrije doživjela je tek kozmetičke
promjene. Ovaj segment hrvatskog gospodarstva i
dalje sačinjava tristotinjak tvrtki koje se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, proizvodnjom
opreme, distribucijom telekomunikacijskih proizvoda, implementiranjem telekomunikacijskih rješenja
Telekom tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po
ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini
Rang
unutar
Top
1000
Ukupni prihod
2011 (kn)
Rast
ukupnog
prihoda
2011/10
Broj
zaposlenih
-5.8%
5,666
-1.9%
7,838,682,931
Rast broja
zaposlenih
2011/10
1
4
HRVATSKI
TELEKOM D.D.
2
15
VIPNET D.O.O.
3,097,430,979
-9.9%
900
-6.3%
3
70
ERICSSON NIKOLA
TESLA D.D. ZAGREB
1,214,804,791
-4.8%
1,607
0.1%
4
77
TELE2 D.O.O.
1,076,289,616
8.0%
105
5.0%
5
170
OT-OPTIMA
TELEKOM D.D.
491,213,155
7.9%
214
11.5%
6
259
B.NET HRVATSKA
D.O.O.
302,526,112
23.8%
191
4.9%
7
300
NOKIA SIEMENS
NETWORKS
ZAGREB D.O.O.
260,505,439
-15.4%
126
5.0%
8
393
METRONET
TELEKOMUNIKACIJE
D.D.
203,151,620
-17.2%
217
0.9%
9
450
H1 TELEKOM D.D.
180,000,799
31.6%
142
6.8%
10
504
VIPNET USLUGE D.O.O
161,498,832
-4.6%
92
-7.1%
11
719
MOBIS-ELECTRONIC
D.O.O.
118,094,410
-37.1%
18
-30.8%
Izvor: Lider, Fina, 2012
te instaliranjem i servisiranjem telekomunikacijske
opreme.
Ukupan prihod koji su tijekom 2011. ostvarile hrvatske telekomunikacijske tvrtke iznosi 15,54
milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu
predstavlja pad od 4,9%. No, u usporedbi s godinom
ranije pad je dvaput manji što se može pripisati donekle poboljšanoj gospodarskoj klimi u državi.
Analiza strukture prihoda otkriva nastavak izrazite dominacije nekoliko najvećih tvrtki. Slično kao i
prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više
negoli svi ostali zajedno, tri najveće tvrtke bile su
zaslužne za gotovo četiri petine ukupnog prihoda,
dok je pet najvećih generiralo gotovo 90% ukupnog
191/12/2012 infoTrend 15
>ISTRAŽIVANJE
telekomunikacijskog sektora među sto najvećih hrvatskih kompanija su Vipnet, Ericsson Nikola Tesla i
Tele2.
Malo toga se promijenilo u strukturi prihoda s obzirom na vrst telekomunikacijske djelatnosti uz pomoć koje je ostvaren. Dakle, nastavlja se izrazita dominacija operatera, čiji je udio u ukupnim prihodima
malo niži od 90%. Veliku većinu preostalog prihoda
ostvarili su proizvođači telekomunikacijske opreme.
Udio svakog od tri preostala segmenta - distributeri, implementatori i instalateri-serviseri - približno je
jednak - 1%.
Što očekivati od 2012. i malo dalje budućnosti?
Sredinom ove godine u Hrvatsku je iz Eurozone
uvezen novi udar krize. Nakon kratkotrajne stagnacije neoporavljeno gospodarstvo ponovno stenje
pod negativnim stopama rasta. Opet raste nezapoprihoda telekomunikacijskog sektora. Najbolja poslenost, cijene energenata i životni troškovi. Stopa
tvrda teze o izrazitoj koncentraciji tog sektora jest
inflacije doseže višegodišnje maksimume, a neako se iz kalkulacije ukupnog prihoda izuzmu dva
dostatak stranih investicija upozorava da ćemo na
najveća igrača. U tom bi slučaju ukupan prihod teoporavak morati pričekati još neko vrijelekomunikacijske industrije zabilježio
me. Pojačana porezna presija kao rezultat
rast od 0,4% na godišnjoj razini. Baš zato
mjera nove Vlade dodatno snižava već
što prihodi dvaju najvećih operatera
ozbiljno umanjenu kupovnu moć stanovposljednjih godina bilježe natprosječUdio najvećih
ništva.
ni pad, udio najvećih se malo pomalo
smanjuje. Mišljenja smo da je to u pr- se malo pomalo
Drastično pogoršanje gospodarske sivom redu posljedica liberalizacije tržišta smanjuje što
tuacije negativno će se odraziti i na poslotelekomunikacijskih usluga, zbog koje je u prvom
vanje telekomunikacijskih tvrtki do kraja
se u igru uključuju novi, sve uspješniji redu posljedica
ove godine i barem tijekom prve polovice
pružatelji.
liberalizacije
2013. Drugim riječima, padat će im priUkupna dobit telekomunikacijskih
hod, dobit i broj zaposlenih. U odnosu na
tvrtki pala je za 8,4% u odnosu na godi- tržišta.
stagnacijsku 2011. očekuje se značajniji
nu ranije, zaustavivši se na 2,40 milijarde
pad čemu u prilog govore i rezultati poslovanja HT-a
kuna. Ovogodišnja stopa pada manja je za više od
u prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji u odnosu na
tri postotna poena od one zabilježene u prethodnoj
isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prihoda
godini. Kad bismo u kalkulaciju uključili i prijavljene
od 7,1%, pad dobiti od 6,4% i smanjenje broja zapoiznose gubitka od poslovanja, ukupna dobit (minus
slenih od 5,6%.
gubitak) sektora za 2011. godinu pala bi na 1,92 miU beskrajnom crnilu ipak postoji i jedna svijetla
lijarde kuna. Prema istovrsnoj kalkulaciji, rezultat za
točka. Nakon niza političkih igara - ukidanja u li2010. bio bi 2,07 milijardi kuna. Broj gubitaša tek se
stopadu 2011. pa ponovnog nametanja u siječnju
neznatno promijenio u odnosu na prethodnu godiove godine - početkom srpnja konačno je ukinuta
nu, spustivši se sa 97 na 94.
naknada od 6% na prihod od usluga za glasovne i
Posljednjeg dana prošle godine hrvatske su teSMS usluge u pokretnim mrežama. To bi trebalo
lekomunikacijske tvrtke zapošljavale 10.283 djeznačajno poboljšati položaj operatera i osloboditi
latnika. U odnosu na godinu dana ranije to je pad
im prostor za ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE
od 1,5%. Za razliku od prihoda i dobiti pri čemu je
mobilne mreže. Uz operatere, u kratkom roku živnuo
zabilježeno usporavanje negativnih trendova, stopa
bi i segment instalatera telekomunikacijske opreme,
pada zaposlenih povećana je za 0,3%. Najveći krivci
no ostale telekomunikacijske tvrtke ipak trebaju priza smanjenje broja zaposlenih opet su najveće komčekati kraj krize i oporavak kupovne moći.
panije - Hrvatski Telekom i Vipnet. Tele2, Optima
Hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji predviđaTelekom, B.net, Metronet i H1 Telekom, najvažniji
mo ples na granici stagnacije i negativnog rasta kroz
izazivači spomenutog dvojca, odreda su u rubrici zaduži rok. Pod pretpostavkom polaganog gospodarposlenici povećali brojke. Drugim riječima - oni čiji
skog oporavka pad prihoda najvećih tvrtki trebao bi
je prihod rastao su zapošljavali, a oni čiji je padao
se postupno usporavati. Ipak, ukupan prihod operaotpuštali.
tera vjerojatno će ostati u negativnim okvirima zbog
Na popisu tisuću najvećih hrvatskih tvrtki po
jačanja konkurencije, regulatornih pritisaka, primjeosnovi prihoda ostvarenog tijekom 2011. godine je
ne novih tehnologija, zamjene skupljih usluga jeftii jedanaest telekomunikacijskih tvrtki - osam operanijima i novih načina prodaje telekomunikacijskih
tera, dva proizvođača i jedan distributer telekomuusluga. Kako operateri čine daleko najveći dio hrnikacijske opreme. Sve te tvrtke ostvarile su u 2011.
vatske telekomunikacijske industrije i pod pretpoprihod veći od 100 milijuna kuna. Najveći telekom
stavkom značajnijeg rasta ostalih segmenata, stope
operater Hrvatski Telekom prodao je usluga u vrijedrasta prihoda cjelokupnog sektora neće značajnije
nosti tek nešto manjoj od 8 milijardi kuna i ujedno
skočiti iznad nule.
je četvrta najveća tvrtka u državi. Ostali predstavnici
Prihod hrvatske telekom industrije; stope rasta 2007-2013
16 infoTrend 191/12/2012