Klasični sustavi - Kam-Bell

Kam-bell
Tehnička zaštita
tel: 021/ 260 007 • www.kam-bell.hr • e-mail: [email protected]
Napredna rješenja zaštite od požara
INDUSTRIJSKA POSTROJENJA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
JAVNI I UREDSKI PROSTORI
HOTELSKI I
UGOSTITELJSKI OBJEKTI
PRODAJNI I SKLADIŠNI OBJEKTI
Požar se ne događa samo drugima
U Hrvatskoj prosječno svaki dan bukne 17 požara
koja ih je prouzročila (toplinska, električna, kemijska, mehanička). Načini izazivanja požara
na građevinskim objektima su 2004. bili sljedeći: nehaj i nepažnja 71%, namjerno 5,8%,
Svaki treći dan je jedna osoba zbog požara ozljeđena a svakih deset dana jedna je osoba dječja igra 2,2%, ostalo 1,3%, a u 19% slučajeva način izazivanja požara nije ustanovljen. Iz
uslijed požara izgubila život. Godinu ranije situacija je bila još teža – dnevno je buknulo toga slijedi da je čak 79% požara u građevinskim objektima uzrokovao čovjek – nepažnjom,
prosječno 29 požara, a svakih osam dana je netko izgubio život. Materijalna šteta uzrokovana namjerno ili igrom.
požarima je iznosila gotovo 1,9 milijardi kuna, a tim iznosom obuhvaćene su samo izravne
materijalne štete dok su neizravne štete obično veće od izravnih. Zabilježene izravne štete na
građevinskim objektima na godinu su veće od 100 milijuna kuna. Spomenuti podaci odnose Statistički će svatko jednom u životu doživjeti požar
se samo na požarišta na kojima su intervenirale profesionalne vatrogasne postrojbe, a stvarne
Najveći broj požara s relativno manjom prosječnom materijalnom štetom u 2004. dogodio
brojke su veće.
se u stambenim objektima. Prosječna šteta na građevinskim objektima u nas u zadnjih pet
godina kreće se između 25 i 45 tisuća kuna. Najugroženiji su hoteli i ugostiteljski objekti
u kojima je vjerojatnost da bukne požar 10 puta veća od prosjeka. U nas je najveća šteta
Ljudski faktor – glavni uzrok požara
koju je osiguravatelj u posljednjih nekoliko godina isplatio za požar u hotelu 17 milijuna
S aspekta primjene sustava za dojavu požara posebno su važni podaci o požarima koji se kuna. Slijedeća skupina visokog rizika su skladišno prodajni prostori koje, po ugroženosti od
događaju na građevinskim objektima. Uzroci požara sistematiziraju se prema vrstama energije požara i milijunskim iznosima izravnih šteta, slijede različiti proizvodni pogoni i industrijska
postrojenja. Na priloženom grafikonu prikazane su prosječne štete od požara na građevinskim
objektima u Hrvatskoj u 2003. i 2004. godini.
Dodatno su ugroženi stariji objekti, posebno zaštićeni spomenici kulture, koji se
koriste kao poslovni prostori različitih namjena. Zbog njihova
očuvanje nije dozvoljeno mijenjati im izgled ili
zadirati u građevinsku konstrukciju. S
druge pak strane, njihova zastarjela
infrastruktura i instalacije nisu
adekvatne njihovoj namjeni što
povećava rizik nastanka požara.
Rana detekcija - manja opasnost
Detektori - najvažniji dio sustava za dojavu požara
Detektori su najvažniji dio sustava za dojavu požara jer o brzini detekcije ponajprije ovisi
brzina reakcije na pojavu požara i konačni rezultat. Odluka o tome koji tip detektora upotrijebiti
ovisi o konfiguraciji prostora koji se štiti, vrijednostima koje se u prostoru nalaze, potrebnoj
brzini detekcije požara, njegovoj požarnoj ugroženosti, vrstama materijala unutar prostora
i načinima njihova gorenja, te o mogućim izvorima lažnih alarma (vlaga, prašina, dim,
velika temperatura). Razvoj požara (kao na slici) možemo grubo podijeliti u 4 faze - tinjanje,
pojava dima i čestica gorenja, pojava plamena i veći plamen koji izaziva znatnije povećanje
temperature prostora.
U fazi tinjanja teško je detektirati požar i ako je za štićeni prostor važna detekcija već u toj
fazi, potrebno je koristiti specijalne, aspiracijske ili laserske detektore. Osjetljivost laserskog
detektora je deset puta veća od osjetljivosti optičkog detektora dima, a brzina reakcije je time
višestruko veća.Trenutačno je jedini proizvođač takvih detektora System Sensor.
Optički detektori dima - najkorišteniji detektori
Najviše korišteni detektori su optički detektori dima koji detektiraju pojavu dima i drugih
produkata gorenja u prostoru u toj, relativno ranoj fazi razvoja požara. Optički detektori imaju
komore unutar kojih se mjeri količina
dima i ako ona pređe postavljenu granicu
detektor generira alarm. U analogno
adresabilnim sustavima za dojavu požara
ta se granica, to jest osjetljivost detektora
može prilagoditi uvijetima u prostoru.To
u praksi znači da se u prostorima gdje
su prisutni dim i prašina u normalnim
uvijetima razina detekcije postavi na
veću vrijednost, to jest potrebna je veća
količina dima da bi se signalizirao požar,
a u prostorima velikog rizika razina će
se smanjiti tako da se već kod male
količine dima generira požarni alarm.
Specijalni
detektori za
specifične aplikacije
Umjesto detektora s komorama za
optičku detekciju dima u velikim prostorima
se zbog konfiguracije prostora (npr. skladišta) koriste
infracrvene barijere. Za prostore gdje su dim i prašina
normalno prisutni kao posljedica
radnog procesa nije moguće
koristiti klasične detektore dima
pa se u tim prostorima požar
detektira tek nakon pojave plamena,
bilo detektorima plamena ili
detektorima temperature, to jest porasta
temperature. Ako je u takvim prostorima s izvorima lažnih alarma
potrebna ranija detekcija potrebno je koristiti specijalne detektore
kao što je Filtrex, optički detektor s filtrom za sitne čestice koje
bi inače zapunile komoru detektora i izazvale lažne alarme. Kao
što graf na slici pokazuje, vrijeme razvoja požara je relativno dugo
(ovisno o materijalima unutar prostora) i važno je odabrati detektor
tako da se požar otkrije u najranijoj fazi koju prostor omogućava jer
se time smanjuju moguće štete uzrokovane požarom.
Zakoni obvezuju najugroženije
Zakoni obvezuju najugroženije
Propisi koji reguliraju zaštitu od požara su među najbrojnijima i zadiru u cijeli niz djelatnosti
– od građevinarstva i osiguranja do ugostiteljstva i energetike. Oni obvezuju na zaštitu od
posljedica požara upravo zato što su te posljedice velike, a često i nenadoknadive.
Propisi na nekoliko razina (zakoni, pravilnici, norme, smjernice) uređuju područje zaštite od
požara. Zbog mnogobrojnosti ih je teško međusobno uskladiti i ishoditi sve potrebne dozvole
i suglasnosti potrebne za pokretanje nekog poslovanja. Potencijalnom investitoru, a i krajnjem
korisniku nekog objekta, iznimno je bitna brzina ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola
za objekte u kojima realiziraju poslovanje i mnogi su na vlastitoj koži osjetili rigoroznost
uprave u primjeni propisa.
Sustav za dojavu požara treba prilagoditi potrebama
korisnika i zakonima
Zakonska regulativa u Hrvatskoj obvezuje na trostruku provjeru sustava za dojavu
požara - uređaja, projekta i funkcionalnosti sustava.
Svaki uređaj koji je dio sustava za dojavu požara mora ispitati
(atestirati) ovlašteni ispitni laboratorij u Hrvatskoj. Dokument koji
dokazuje da je taj posao obavljen zove se Potvrda o sukladnosti
proizvoda s temeljnim zahtjevima. Sljedeći
dokument kojim se provjerava
sustav za dojavu
požara jest
suglasnost
MUP-a na
izvedbeni
projekt
sustava
za
dojavu
požara
Propisi koji reguliraju
zaštitu od požara
ili mišljenje na projekt izvedenog stanja
sustava. Nadalje, korisnici su obvezni
prilikom puštanja sustava u rad provesti
prvo ispitivanje ispravnosti i podobnosti
sustava te posjedovati zapisnik o
provedenom ispitivanju te, posljedično,
uvjerenje o ispravnosti i podobnosti
sustava. Sustavi za dojavu požara također
moraju jedanput na godinu biti podvrgnuti
ispitivanju ispravnosti i podobnosti, tzv.
periodičnom ispitivanju. Prvo i periodično
ispitivanje mogu obavljati samo tvrtke
s posebnim ovlaštenjem. Obvezno je i
servisiranje sustava dva puta na godinu,
a svi obavljeni radovi trebaju biti upisani
u knjigu održavanja sustava za dojavu
požara.
Kriteriji kojima se treba voditi pri
projektiranju sustava za dojavu požara
su ugroženost prostora, konfiguracija
prostora (broj i raspored prostorija),
mogući izvori lažnih alarma te vrijednosti
koje se u prostoru nalaze. Važno je
odabrati kvalitetnog projektanta sustava
koji će znati odabrati tehnologiju te broj
i raspored detektora. Također je važno
odabrati i kvalitetnog izvođača radova.
1. Zakon o zaštiti od požara (NN, 58/93.)
2. Zakon o gradnji (NN, 175/03.)
3. Zakon o normizaciji (NN, 163/03.)
4. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
(NN, 108/95.)
5. Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od
požara i tehnološke eksplozije (NN, 35/94.)
6. Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN,
56/99.)
7. Pravilnik o razvrstavanju građevina,
građevinskih dijelova i prostora u kategorije
ugroženosti od požara (NN, 62/94. i
32/97.)
8. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih
objekata (NN, 100/99.)
9. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
visokih objekata od požara (Sl. list, 7/84.)
10. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
skladišta od požara i eksplozija (Sl. list,
24/87.)
11. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
elektroenergetskih postrojenja i uređaja od
požara (Sl. list, 74/90.)
Problem mogućih lažnih alarma uspješno 12. Pravilnik o postajama za opskrbu
se sprječava ispravnim rukovanjem
prijevoznih sr edstava gorivom (NN, 93/98.)
sustavom za dojavu požar. Zato je, u nizu
propisanih mjera koje osiguravaju kvalitetno funkcioniranje sustava, iznimno važno uvježbati
ljude koji će upravljati sustavom i znati ispravno reagirati u kriznoj situaciji. Poželjno je
redovitu obuku i provjeru znanja provoditi i tijekom redovitih servisa.
Sustav za dojavu požara čuva
živote i smanjuje štete
2 do 20 puta
U svijetu se u prevenciju požara ulaže 1 posto BDP-a
Uspoređujući dostupne statističke podatke o požarima u nekoliko razvijenih zemalja svijeta
može se zaključiti da je globalni trend smanjenje broja požara, broja smrtno stradalih i
ozljeđenih, ali i velik porast izravnih i neizravnih šteta uzrokovanih požarima.
U razvijenijim zemljama svijeta prepoznate su mogućnosti smanjivanja broja žrtava i
ozljeđenih te požarnih šteta ulaganjem u prevenciju požara. U većini razvijenih zemalja svijeta
u prevenciju požara ulaže se 1 posto BDP.
Prema podacima NFPA (National Fire Protection Association) u 2004. godini u SAD-u 96
posto stambenih objekata ima detektore dima, a procijenjeno je da se gotovo polovina smrtnih
slučajeva uslijed požara dogodila u 4 posto kućanstava koja nemaju detektore dima. Zanimljiv
je i podatak Security Industry Association prema kojem je u SAD-u 90 posto poslovnih i 90
posto stambenih objekata ima sustav za dojavu požara. Tako velik broj instaliranih sustava
za dojavu požara posljedica je i politike osiguravajućih društava koja ne žele osigurati
nezaštićenu imovinu.
Cijena sustava za dojavu požara
nije velika
Zakoni obvezuju, a osiguravatelji nagrađuju –
popustima i do 50 posto
Ugradnjom sustava za dojavu požara štitimo živote i zdravlje ljudi te imovinu. Ali ujedno i
štedimo na policama osiguranja imovine. Tako se trenutačno u Hrvatskoj može dobiti 16
Budući da sustav za dojavu požara mora biti prilagođen prostoru u koji se ugrađuje i cijena posto popusta na premiju osiguranja imovine koja je štićena sustavom za dojavu požara. Ako
mu varira od 2000 do nekoliko stotina tisuća eura. No svaki euro uložen u sustav za dojavu imovinu štitimo i sustavom za gašenje požara popust na premiju osiguranja imovine može
požara višestruko se vraća. Vrijeme detekcije požara izravno je povezano s brojem žrtava i biti i do 50 posto. No treba znati da u slučaju požara osiguravatelj isplaćuje samo izravnu
ozljeđenih te sa štetama koje će zbog požara nastati. Požar može satima tinjati i ne prouzročiti materijalnu štetu, a neizravnu štetu ne može se nadoknaditi.
veću materijalnu štetu. No kada se razbukta može prouzročiti ogromne izravne i neizravne
Upravo zato je bitna rana detekcija požara koju osigurava pravilno i po propisima projektiran,
materijalne štete i, što je najgore, smrt i ozljede ljudi.
izveden i održavan sustav za dojavu požara.
Sustavi za specijalne aplikacije
Klasični ručni javljači
BG14ADPE
Vatrodojavne barijere
BS70
Za specijalne aplikacije u kojima je potrebno
koristiti laserske detektore radi brzog
otkrivanja požara već u fazi tinjanja potrebno
je koristiti AFP400 analogno adresabilnu
centralu. Ona podržava AWACS algoritam
razvijen upravo radi ranog detektiranja požara,
a moguće je spajanje dviju petlji s po 99
detektora. Osim laserskih detektora LPX751,
moguće je spajanje i drugih detektora
Notifier serije 700, uključivo i Filtrex, HPX
751, detektor razvijen za teške uvijete rada
u prostorima s velikom količinom prašine
i sličnih čestica nastalih radnim procesom
(npr. silosi). Za postrojenja sa zapaljivim
plinovima koristi se detektor u S izvedbi IDX
751.
IDX-751
HPX-751
AFP-400
LPX-751
Osim točkastih detektora neke aplikacije
zahtijevaju korištenje drugih tipova
detektora, kao što su optičke vatrodojavne
barijere, pogodne za velike površine kao što
su pogoni ili skladišta, uzorkovanje zraka
kao u ventilacijskim kanalima ili u «čistim
sobama» te linijske detektore za kabelske
kanale i tunele.
Centrale za specijalne
sustave
Detektori plina
Fire Trace
VGP-AD
Bežični sustavi
Kada se vatrodojava ugrađuje na postojeće građevine pojavljuje se problem postavljanja instalacije, naročito
u objektima koji su u cijelosti ili djelomično zaštićeni kulturni spomenik ili su zidovi izvedeni tako da bi
popravak nakon izvođenja instalaterskih radova bio vrlo skup ili nemoguć. U takvim se objektima zahtjeva
postavljanje bežičnog vatrodojavnog sustava. Ako se radi o manjem objektu ili je potrebno bežično zaštititi
samo jedan dio objekta, preporučamo upotrebu centrale PC4020 s bežičnim prijemnikom koji može kontrolirati
rad 64 vatrodojavna detektora WS4916. PC4020 bežični sustav može biti samostalan vatrodojavni sustav ili se
alarmni signal iz te centrale može proslijediti u vatrodojavnu centralu ako se radi o većem objektu kojem je
ostali dio zaštićen žičanim vatrodojavnim detektorima.
Bežični detektori
FRM2100
Bežični ručni javljač
Ako se radi o većem broju detektora koji moraju biti bežični
preporučamo upotrebu Notifier bežičnih prijemnika FGM2100
koji imaju mogućnost prijema signala sa 32 bežična detektora
FRM2100 i bežičnih ručnih javljača.
FGM2100 proslijeđuje preko relejnih
izlaza signal alarma i kvara na bežičnim
detektorima prema vatrodojavnoj centrali.
U ovisnosti o potrebnom broju detektora i
udaljenosti u sustav se postavlja određeni
broj bežičnih prijemnika.
Adresabilni ručni javljači
PC-4020
PC4164
Bežični moduli
BENT-MCP900
Unutarnje sirene
WS4916
FDKM2100R
FGM2100
BENT-H900-R24
Analogno adresabilni sustavi s jednom do 16 petlji
AM-1000
AM-4000
AM-2000
FDX-751
Analogno adresabilni sustavi imaju mnogo prednosti pred klasičnim sustavima - adresa
daje podatak o točnoj lokaciji detektora u alarmu, podešavanje osjetljivosti nudi prilagodbu
detektora prostoru u kojem se nalazi, kompenzacija onečišćenja omogućava signalizaciju
kada je potrebno očistiti detektor, a ujedno smanjuje broj lažnih alarma, nadzor detektora u
petlji omogućava da se i u slučaju prekida ili kratkog spoja zadržava funkcionalnost sustava.
Kako bi se prilagodio aplikacijama svih veličina Notifier nudi više centrala, AM1000 sa
jednom, AM2000 sa dvije, AM4000 sa četiri petlje, te za velike sustave AM6000 koja može
biti sa 4 do 16 petlji. Na svaku petlju je moguće je spojiti 99 detektora i 99 modula te broj
elemenata određuje koju centralu treba odabrati za pojedinu aplikaciju. S tim je centralama
moguće izvesti i najkompliciranije objekte i komplekse jer se mogu i umrežavati u Notifier
NET sustav koji omogućava da se s jednog ili više upravljačkih mjesta nadzire kompleks
objekata.
M700K
Adresabilne sirene
Koriste se analogno adresabilni detektori Notifier serije 700, ali se putem ulaznih mudula
mogu spojiti i bilo koji drugi tipovi dvožičnih vatrodojavnih detektora. S obzirom na to da
velike aplikacije često zahtijevaju i plinodetekciju (garaže, kotlovnice) spomenute centrale
nude mogućnost spajanja i detektora plina pomoću modula IIG1 i IIG4 koji dodjeljuju i
adresu svakom detektoru plina. Osim toga, u hotelskim aplikacijama često je potrebna i SOS
signalizacija koja se može profesionalno izvesti koristeći MCX-3 modulima.
Izdvojeno upravljanje centralama moguće je LCD6000 tipkovnicama, a nova AM4000
centrala podržava i LCD6000G grafičku tipkovnicu sa touch screenom.
AM-6000
Adresabilni ručni javljači
EMA-24
Izdvojeni upravljački i signalni paneli
Ulazno-izlazni moduli
Moduli za plinodojavu
LCD6000G
M721
IIG1
SDX-751
Klasični sustavi
Klasični sustavi za dojavu požara sastoje se od detektora,
centrala s određenim brojem zona (ulaza za detektore) te
uređaja za signalizaciju, automatizaciju i dojavu prema
potrebi aplikacije. Koliko velik prostor možemo štititi
klasičnim sustavom ovisi o broju zona na centrali. Bentel
J408 vatrodojavne centrale postoje u verziji sa 2, 4 ili 8 zona,
a na svaku zonu se može spojiti do 20 detektora. Preporuka
je spojiti manje detektora na zonu zbog bržeg pronalaženja
detektora, odnosno prostorije u alarmu, te se općenito može
reći da je preporuka koristiti centralu s klasičnim detektorima
kada se prostor može pokriti s do 50 detektora. Uz spomenute
Izdvojeni upravljački i signalni paneli
Klasični
centrale mogu se koristiti razni tipovi klasičnih detektora,
na primjer nova serija Bentel vatrodojavnih detektora
601 u kojoj osim standardnih izvedbi postoji i detektor
ugljičnog monoksida u funkciji rane detekcije požara. Osim
vatrodojavnih detektora na ove je centrale moguće spojiti i
plinodojavne detektore na za to predviđenu zonu.
Često je potrebno postojeće klasične sustave za dojavu
požara nadograditi, to jest zamijeniti dijelove sustava novim
zbog proširenja i primjene novih, kvalitetnijih uređaja i
centrale i detektora. S obzirom na to da je na postojećim
klasičnim sustavima instalacija već izvedena često nije
moguć jednostavan prijelaz na
detektori s adresom
analogno adresabilni sustav
jer on zahtijeva drugačiji način
ožičenja. Idealno rješenje za takve
aplikacije je Bentel vatrodojavna
centrala J424, koja ima 8 zona, a
nadogradiva je do 24 zone.
BENT-J400-REP
S300ZDU LCD
Indikatori i signalni paneli
Dijelovi i dodatna oprema
INDICATOR
BENT-J400-EXTI
Ako je potrebna zamjena detektora,
a najčešće je potrebna zbog starosti
detektora i štetnih tehnologija
koje su se u prošlosti koristile
(ionizacijski detektori), moguće
ih je zamijeniti “pametnim”
klasičnim detektorima SD851E
koji se spajaju na isti način
kao klasični detektori, ali imaju
dodatne funkcije koje ih čine
naprednijim i boljim rješenjem.
Naime, moguće je daljinskim
upravljačem podesiti osjetljivost
detektora, očitati zaprljanje, a ako
se na kraj zone spoji LCD displej
moguće je očitati adresu detektora
u alarmu.
BENT- J424
BENT- 601P
BENT-601CH
SD851E
FD851RE