Utemeljeno 1896

12 / 2007
Vatrogasni
g lasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo
Vjesnik
Z a g r e b , 14 . p r o s i n a c 2 0 07. c i j e n a : 10 k n
Utemeljeno 1896
I S S N 1331 - 76 52 Sretan Božić
i
uspješna Nova godina
Sadržaj
Sadržaj
Požari i intervencije… ……………………………………………………………………………………………………………………… 5
Šumski požari u 2007………………………………………………………………………………………………………………………… 8
Kalifornia u vatrenom grču………………………………………………………………………………………………………………… 9
Prijeti li nam klimatski kaos… …………………………………………………………………………………………………………… 15
Požari u dolini Neretve……………………………………………………………………………………………………………………… 18
Požar u Domu obrtnika……………………………………………………………………………………………………………………… 20
Informacijski sustavi………………………………………………………………………………………………………………………… 23
Gašenje požara broda………………………………………………………………………………………………………………………… 29
Vodopad s neba………………………………………………………………………………………………………………………………… 32
Lokalni model vatrogastva… ……………………………………………………………………………………………………………… 38
Analiza protupožarne sezone………………………………………………………………………………………………………………48
9
“Vatrogasni vjesnik”,
glasilo za zaštitu od požara
i vatrogastvo
Našička 14, 10000 Zagreb
20
nakladnički savjet:
mr. Ante Sanader,
vršitelj dužnosti predsjednika
Đuro Poldrugač,
zamjenik predsjednika Savjeta
Mijo Brlečić, dipl. ing.
Berislav Hengl, dipl. ing.
tel.: +385(01)3689 160
fax: +385(01)3025 026
internet adresa: www.hvz.hr
e-mail: [email protected]
e-mail: [email protected]
Mladen Jurin, dipl. ing.
mr. sc. Miroslav Kirinčić
Branko Smrekar, dipl. ing.
(obrazovanje u sustavu zaštite i spašavanja)
mr. Neven Szabo (vatrogasna operativa)
Gabriel Špehar, ing. (vatrogasne organizacije)
županijski dopisnici-koordinatori:
Đuro Petrić
Berislav Hengl,
Osječko-baranjska županija
Hrvatska vatrogasna zajednica
Nikica Tramontana
urednik:
mr. sc. Miroslav Kirinčić
tajnica uredništva:
Sandra Bodakoš
mr. Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu)
Boris Ožanić,
Požeško-slavonska županija
Gabriel Špehar, ing.
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
mr. Željko Popović (struka i praksa)
Miše Miloslavić
za nakladnika:
2
uredništvo:
Asim Čabaravdić,
Istarska županija
mr. Željko Popović
48
Đulijano Grum, dipl. ing. (požari i intervencije)
Stjepan Kovaček, dipl. ing.
nakladnik:
mr. Željko Popović, načelnik HVZ
32
Nikola Tramontana,
Primorsko-goranska županija
Đuro Gajdek,
Sisačko-moslavačka županija
Denis Ružić,
Grad Zagreb
Dragutin Rendić,
Koprivničko-križevačka županija
Damir Marenić,
Zagrebačka županija
tisak:
offset Markulin
Omotnica:
Detalj s Kornata
Foto:
Marko Vučetić
grafička priprema za tisak:
ApGrafiK
Uvodnik
Godina osposobljavanja, vježbi i natjecanja
S
ve organizacije, pa tako i vatrogasna,
krajem godine sačinjavaju presjek aktivnosti, sumiraju učinjeno, ističu pozitivno, te skreću pozornost na, uvijek prisutne,
propuste.
Često puta ističem da pod Hrvatskom
vatrogasnom zajednicom podrazumijevam ukupnu vatrogasnu organizaciju od
lokalne do državne razine, dakle na Hrvatsku vatrogasnu zajednicu na državnoj
razini, na vatrogasne zajednice županija,
gradova i općina koje sukladno naputcima
s državne razine koordiniraju aktivnostima, te na dobrovoljna vatrogasna društva
i javne vatrogasne postrojbe koji u najvećoj mjeri provode te zadaće i aktivnosti i u
pravom smislu riječi provode vatrogasnu
djelatnost.
Zasigurno najvažnija aktivnost je baš
to: provedba vatrogasne djelatnosti utvrđena u članku 1. Zakona o vatrogastvu,
odnosno vatrogasne intervencije, jer zbog
toga se osnivaju i djeluju svi vatrogasni
subjekti. Često puta, prilikom raznih vatrogasnih skupova govornici to ističu, ali i
izražavaju želje da tih aktivnosti bude čim
manje, a onih drugih aktivnosti (društvene, natjecateljske, kulturne, rad s mladeži,…), koje su prepoznatljive, posebice za
dobrovoljno vatrogastvo, da bude čim više.
No, bez obzira na te želje vatrogasna organizacija od lokalne do državne razine
mora činiti sve potrebne radnje da bi zaštita ljudi i imovine bila čim djelotvornija.
U tom duhu Hrvatska vatrogasna zajednica potiče i sufinancira niz aktivnosti i projekata koji, samo na prvi pogled,
možda nekima ne izgledaju važni, ali u
konačnici te aktivnosti sigurno rezultiraju
barem za stupanj boljom intervencijskom
spremnošću vatrogasnih postrojbi. Možda
ne isti tren ili iste godine, ali dugoročno
gledajući sigurno da.
Počinjem od vatrogasne mladeži, čije
aktivnosti Hrvatska vatrogasna zajednica
i potiče i sufinancira. Počinjem s time jer
neke aktivnosti i projekti neće odmah dati
pozitivne rezultate, ali dugoročno gledajući sigurno da. Kamp vatrogasne mladeži i vatrogasna natjecanja mladeži što ih
organizira Hrvatska vatrogasna zajednica,
te kvizovi znanja i igraonice što se provode lokalno, u nekim se sredinama ne
smatraju dovoljno važnim jer se ne moraju brinuti o tome što će biti sutra. S druge
strane, oni koji zaštitu od požara provode
putem dobrovoljnog vatrogastva itekako
ozbiljno shvaćaju rad s vatrogasnom mladeži, jer u suprotnom „sutra“ neće imati
vatrogasaca.
Nastavno na prethodno nekoliko misli o vatrogasnim natjecanjima, aktivnostima koje neke države smatraju važnim
segmentom osposobljavanja odnosno
uvježbavanja putem kojeg se stječe duh
zajedništva i osjećaj pripadnosti toj organizaciji. Značajna većina vatrogasnih organizacija tretira vatrogasna natjecanja na
taj ili sličan način te potiče rad natjecateljskih odjeljenja. Nastavno na to i Hrvatska vatrogasna zajednica putem državnih
natjecanja i KUP-a HVZ organizacijski,
materijalno i financijski daje doprinos boljoj provedbi tih aktivnosti.
Kao i u prethodnoj aktivnosti, koja je
neformalni oblik osposobljavanja i uvježbavanja, tako i u formalnom osposobljavanju Hrvatska vatrogasna zajednica pronalazi važnu aktivnost u pogledu poboljšanja
intervencijske spremnosti vatrogasnih postrojbi. Unatrag dvije godine, a na temelju
Programa osposobljavanja i usavršavanja,
sufinanciramo i dajemo određenu organizacijsku potporu osposobljavanju dobrovoljnih vatrogasaca na terenu. Također
su nadležna tijela Hrvatske vatrogasne
zajednice donijela odluku o refundiranju
sredstava za troškove ispita za vatrogasce
s posebnim ovlastima i odgovornostima.
Pripremamo se da u narednom razdoblju
damo još veći doprinos u provedbi tih aktivnosti.
Stručni skupovi, seminari i vježbe također su u direktnoj funkciji unapređenja
vatrogasne djelatnosti. Hrvatska vatrogasna zajednica je ove godine bila suorganizatorom seminara u Opatiji, te dala
potporu pokaznim vježbama što su samostalno ili zajedno s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom organizirale vatrogasne
zajednice županija Primorsko-goranske,
Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Požeško-slavonske.
Ove godine izdali smo nekoliko novih priručnika: Spašavanje iz dubina i s
visina, Vatrozaštitni vodič pri požarima
raslinja, Standardni priručnik o osobnoj
zaštitnoj opremi i, već tradicionalno, Vatrogasni godišnjak 2008. Navedena izdanja doprinijela su osposobljavanju, prevenciji u smislu edukacije građana, te su
na određeni način promovirala hrvatsko
vatrogastvo.
I ove godine je nadograđivan Informacijski sustav Vatrogasna mreža. Statistički
se obrađuje članstvo, vatrogasna tehnika i
oprema, te aktivnosti u vatrogasnim organizacijama. Izrađen je i dodatni program
koji će obrađivati povijesnu vatrogasnu
građu. Iduće godine, sukladno odluci
nadležnih tijela, obradit će se vatrogasne
intervencije.
Mjesec zaštite od požara obilježen je
održavanjem sjednice Skupštine HVZ, te
nizom informativno-promidžbenih aktivnosti u vatrogasnim organizacijama i Hodočašćem vatrogasaca.
Od međunarodne suradnje izdvajamo
sudjelovanje vatrogasne mladeži DVD-a
Jalševec Breški i DVD –a Gornji Kučan
na međunarodnom natjecanju vatrogasne
mladeži u Švedskoj. Također ističemo sudjelovanje naših predstavnika u raznim
odborima CTIF-a (odbori za opasne tvari, za šumske požare, za mladež, natjecanja, povijest,..)
Na kraju valja navesti da smo u sklopu
10. Hodočašća vojske i policije organizirali
i Susret vatrogasnih puhačkih orkestara.
Mnoge aktivnosti ostale su nepobrojane, ali najvažnija je činjenica da je Hrvatska vatrogasna zajednica na državnoj
razini u znatnoj mjeri pridonijela napretku vatrogasne struke i provedbi vatrogasne djelatnosti. Djelatnosti koja se u većoj
mjeri provodi na lokalnoj razini.
mr. Željko Popović
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
3
Uvodnik
Priručnik o osobnoj
zaštitnoj opremi
Priručnik
Spašavanje iz dubina i s visina
H
r vatska vatrogasna zajednica izdaje priručnik pod nazivom Spašavanje iz dubina i s visina. Priručnik
izlazi iz tiska krajem studenoga 2007,
u obimu 300 stranica u boji s oko 500
crteža i fotografija.
Autori su priručnika Sanjin Blažević,
dipl. ing. i Mario Paluh, dipl. ing, priznati stručnjaci i specijalisti za to područje.
Priručnik je izrađen na temelju Programa za vatrogasnu specijalnost za
spašavanje iz dubina i s visina.
Sadržaj priručnika usklađen je s
EUSR standardima koji primjenjuju vatrogasci u Europi.
Recenzent priručnika je Hinko Mance, dipl. ing, a konzultanti i suradnici su
4
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Stjepan Purgar, dipl. ing, Siniša Klečar,
dipl. ing. i mr. Željko Popović, također
vrsni poznavaoci navedene materije.
Priručnik služi za stjecanje zvanja
specijalista za spašavanje iz dubina i
s visina u vatrogastvu, ali isto tako za
svladavanje teorije i prakse te posebne
vrste spašavanja i u drugim službama
zaštite i spašavanja.
Cijena Priručnika iznosi 55,00 kuna
za primjerak.
Narudžbe za Priručnik šalju se na
adresu: Hrvatska vatrogasna zajednica, Našička 14, 10000 Zagreb ili na fax:
01/3025-026, odnosno e-mail: [email protected]
Literatura iz područja osobne zaštitne opreme, ne sam u Hrvatskoj, već i u svjetskim
razmjerima, vrlo je oskudna, dobrim dijelom manjkava i mahom zastarjela. Sadržaj
što pripada osobnoj zaštitnoj opremi uglavnom se može preuzimati iz uputa proizvođača i tehničkih opisa osobne zaštitne opreme,
te stručnih članaka i normi koji pripadaju
tom području.
Osobna zaštitna oprema od posebnog
je značaja za vatrogasce jer mora omogućiti
obaviti vatrogasnu intervenciju i time ublažiti posljedice požara ili nekog drugog događaja, ali mora vatrogascima pružiti dovoljnu
zaštitu i spriječiti zadobivanje neprihvatljivih ozljeda.
Sve smo svjesniji koliko vatrogascima
znači primjerena osobna zaštitna oprema.
Stoga je od izuzetne važnosti za unapređenje
aktivnosti u području osobne zaštitne opreme upotpuniti i strukturirati znanja i praksu
u području osobne zaštitne opreme.
Uz pomoć JOIFF-ovog standardnog priručnika o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO) i
u Hrvatskoj će strukovna javnost u zaštiti od požara i vatrogastvu, ali i u zaštiti na
radu, moći upoznati najnovija praktična dostignuća u osobnoj zaštiti od topline i plamena.Budući da će se i u Hrvatskoj uskoro
početi primjenjivati europska tehnička legislativa i norme Priručnik će biti od znatne
koristi svima koji se bave zaštitom od požara i vatrogastvom, ponajviše vatrogascima i
njihovim zapovjednicima, ali i djelatnicima
i stručnjacima koji se bave zaštitom na radu,
te studentima i budućim stručnjacima zaštite od požara i zaštite na radu.
Hrvatska vatrogasna zajednica zahvaljuje se JOIFF-u i g. Alecu Feldmanu, koji su
sačinili Priručnik, te mr. sc. Aleksandru Regentu, koji je preveo i prilagodio Priručnik,
na trudu i otvorenosti da se, netom nakon
objavljivanja originala, pojavi i prvo hrvatsko izdanje Priručnika.
Zaklada Kornati i Hrvatska vatrogasna
zajednica posebno se zahvaljuju mr.sc. Aleksandru Regentu što se svog autorskog honorara odrekao u korist Zaklade iz koje će se
financirati pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca pri gašenju požara na otoku Kornat i
pomoć za eventualno stradale vatrogasce u
budućim vatrogasnim intervencijama.
Hrvatski prijevod JOIFF-ovog Priručnika o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO) prvi je
na svijetu. Francuski prijevod (kao drugi)
izaći će najranije početkom 2008. godine.
Zainteresirani za Priručnik mogu ga dobiti od vatrogasnih zajednica županija ili putem Uredništva Vatrogasnog vjesnika.
Autor Priručnika Alec Feldman poziva
čitatelje da putem Uredništva Vatrogasnog
vjesnika upute svoje komentare o osobnoj
zaštitnoj opremi kako bi autor pokušao sugestije uključiti u EN standarde. Misao vodilja
A. Feldmana je: Zašto bi korisnici nosili i služili se opremom onakvom kakvu proizvođači
smatraju da im odgovara? Pokušajmo utjecati na njih putem normi kojima bi oprema
postane takva kakvu sami Korisnici žele.
Požari i intervencije
Požari i intervencije tijekom listopada
Tijekom listopada 2007. godine na području Republike Hrvatske nastalo je 350 požara, od kojih 133 požara
građevina, 34 požara prometnih sredstava i 183 požara raslinja u kojima je izgorjelo 630 ha površine.
Tog mjeseca ukupna materijalna šteta iznosi 10 milijuna i 484 tisuće kuna, od kojih 51,8% u požarima građevina.
U požarima u listopadu 2007. godine smrtno su stradale četiri, a ozlijeđeno je pet osoba.
U požaru teško
ozlijeđen muškarac
❚❚ U poslijepodnevnim satima 3. listopada na križevačkom području šezdesetogodišnji muškarac spaljivao je korov.
Vatra se proširila susjednom parcelom, a
u namjeri da spriječi širenje muškarac je
zadobio teške tjelesne ozlijede. Ozlijeđeni je hospitaliziran, a vatrogasci nisu
intervenirali.
Požar u gimnastičkoj dvorani
❚❚ Dvojica maloljetnika pušila su 13.
listopada u poslijepodnevnim satima u
riječkoj gimnastičkoj dvorani, a pepeo i
opuške odbacivali u strunjače. Do dolaska riječkih vatrogasaca vatra je zahvatila drvenu oblogu i strop. Materijalna
šteta iznosi 600 tisuća kuna.
Požar silosa
❚❚ Samozapaljenjem naslaga i prašine u
procesu predgrijavanja nastao je požar u
silosu čakovečke tvornice stočne hrane
6. listopada u poslijepodnevnim satima.
Materijalna šteta iznosi 400 tisuća kuna,
a požar su pogasili čakovečki vatrogasci.
U skladištu zagrebačkog
Caritasa izazvan požar
❚❚ U sitnim satima 10. listopada nepoznati počinitelj izazvao je požar skladišta Caritasa na zagrebačkoj Trešnjevci.
Požar su pogasili zagrebački vatrogasci,
a policija intenzivno provodi kriminalističku obradu. Materijalna šteta iznosi
100 tisuća kuna.
Požar požeškog stana
❚❚ U poslijepodnevnim satima 11. listopada šezdesetogodišnji muškarac
izazvao je požar stana na drugom katu
u požeškoj stambenoj zgradi. Po dolasku požeških vatrogasaca, muškarac je
skočio sa balkona na pločnik i zadobio
teške tjelesne ozlijede.
Gorjela mast u kotlu
❚❚ Požar masti u kotlu varaždinskog
poduzeća nastao je 12. listopada u jutarnjim satima. Plamen zapaljene masti
zahvatio je pogon, a daljnje širenje spriječili su varaždinski vatrogasci. Materijalna šteta iznosi 200 tisuća kuna.
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
5
Požari i intervencije
Žena i muškarac preminuli
zbog teških opeklina
❚❚ U kuhinji obiteljske kuće tijekom
poslijepodneva 14. listopada u Hranjcu kod Sv. Ivana Zeline istjecala je
smjesa propan-butana. Iskra s električnog hladnjaka izazvala je eksploziju u kojoj su žena i muškarac, oboje četrdesetsedmogodišnjaci, zadobili
teške tjelesne ozlijede. Požar nastao
nakon eksplozije pogasili su vatrogasci iz Blaževdola i Zeline, a materijalna šteta i iznos 100 tisuća kuna. Sedam dana nakon tragičnog događaja,
od zadobivenih ozljeda, preminuo je
muškarac, dok je žena preminula nakon dva tjedna.
Požar u stolarskoj radionici
❚❚ Šesto tisuća kuna štete ukupna je
materijalna šteta požara koji je nastao
17. listopada u ranim jutarnjim satima
u preloškoj stolarskoj radionici, a proširio se na susjedni gospodarski objekt.
Daljnje širenje spriječili su vatrogasci
iz Čakovca, Preloga i Donjeg Kraljevca.
Preminuo na strništu
❚❚ U poslijepodnevnim satima 18. listopada sedamdesetogodišnjak spalio
je kukuruzno strnište na polju u blizinu
Jagodnjaka. Nesretnog muškarca zahvatio je plamen i od zadobivenih ozljeda
ubrzo je preminuo. Vatrogasci nisu intervenirali.
Gorjelo krovište
obiteljske kuće
❚❚ Vatrogasci iz Velike Kopanice, Sikirevaca, Vrpolja, Sl. Šamca i Donjih Andrijevaca intervenirali su 18. listopada
u poslijepodnevnim satima na požaru
koji je zahvatio krovište obiteljske kuće
u Jarugama. Materijalna šteta iznosi 150
tisuća kuna, a požar je nastao pregrijavanjem ulja u tavi ostavljenoj bez nadzora
na plameniku.
Požar kuće
❚❚ Kratki spoj na elektroinstalacijama
izazvao je 20. listopada u sitnim satima
požar potkrovlja obiteljske kuće u Brezju. Vlasnik kuće oštećen je za 2 milijuna kuna, a požar su pogasili vatrogasci
iz Sv. Nedjelje i Samobora.
6
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Neispravni dimnjak
izazvao požar
❚❚ U Kaočinama na području Drniša
20. listopada u rano poslijepodne neispravni dimnjak izazvao je požar koji je
zahvatio gornju etažu i krovišta jednokatnice. Požar su pogasili vatrogasci iz
Drniša, a materijalna šteta iznosi 100
tisuća kuna.
Tridesetogodišnjak
izazvao požar
❚❚ Na svadbenom slavlju tridesetogodišnjak ispalio je, 20. listopada u večernjim satima na omiškom području,
signalnu raketu. Raketa je pala u šumu
kod Duća, a nošen jakim vjetrom požar je do jutra zahvatio 450 ha mlade
borove šume makije i poljoprivrednih
površina. Požar su gasili vatrogasci iz
Omiša, Dugog Rata, Gata, Zadvarja,
Kučića, Podstrane, Žrnovnice, Splita,
Vranjica, Solina, Brela, Gomilice, Mladosti, Kaštela, Trogira, Slatine, Muća,
Dugopolja, Zagore, Klisa te intervencijski vatrogasci iz baza Divulje, Šibenik Zadar. Zbog bure zrakoplovne snage nisu djelovale. Tridesetogodišnjak
je priveden i protiv kojeg je podnesena
krivična prijava.
Gorjela šupa
uz vatrogasni dom
❚❚ Uz vatrogasni dom u Donjem Daruvaru tijekom noći 21. na 22. listopada nepoznati počinitelj zapalio je
kamionske gume, a vatra je zahvatila
drvenu šupu. Materijalna šteta iznosi 20 tisuća kuna, a požar su pogasili
daruvarski vatrogasci. Policija traga za
počiniteljem.
Požar kampera
❚❚ U večernjim satima 23. listopada neispravne električne instalacije izazvale su
požar kampera parkiranog na zagrebačkom Žitnjaku. Vlasnik vozila oštećen je
za 100 tisuća kuna, a požar su pogasili
zagrebački vatrogasci.
Požar pričuvnog skladišta
❚❚ Pregrijavanjem drvene obloge u blizini dimnjaka nastao je, 23. listopada u
večernjim satima, požar pričuvnog skladišta na gradilištu u Slavonskom Brodu. Požar su pogasili brodski vatrogas-
ci, a materijalna šteta iznosi 100 tisuća
kuna.
U luci gorjela plovila
❚❚ U sitnim satima 25. listopada u jadrijskoj sportskoj lučici šibenski vatrogasci intervenirali su na požaru u kojem je manje ili više oštećeno ukupno
pet plovila. Prema nalazu, požar je nastao na palubi jednog od plovila, a pravi
razlog se još utvrđuje. Materijalna šteta
iznosi 700 tisuća kuna.
Instalacije izazvale
požar u tribunjskoj marini
❚❚ Kvar na električnim instalacijama
izazvao je požar jahte u tribunjskoj marini 26. listopada u sitnim satima. Do
dolaska vatrogasaca iz Šibenika, Vodica
i Tisnog požar je zahvatio još pet plovila,
a ukupna materijalna šteta procjenjuje se
na dva milijuna kuna.
Preminula u vikendici
❚❚ U poslijepodnevnim satima 26. listopada u vikendici u mjestu Kozjača
nestručnim rukovanjem plinskom bocom došlo je do istjecanja plina, a potom
i do paljenja nastale smjese. U nastalom
požaru teško je ozlijeđena osamdesetogodišnja žena. Požar su pogasili velikogorički vatrogasci. Slijedećeg dana, od
zadobivenih ozljeda, žena je preminula
u zagrebačkoj Traumatološkoj bolnici.
Požar trafostanice
❚❚ Kratki spoj izazvao je požar trafostanice u Karlovcu 26. listopada u poslijepodnevnim satima. Hrvatska elektroprivreda oštećena je za 400 tisuća
kuna, a požar su savladali karlovački
vatrogasci.
U Lasinji gorjela kuća
❚❚ Požar dimnjaka na lasinjskoj obiteljskoj kući 29. listopada u kasnim večernjim satima kroz stjenku proširio se
na ormar s odjećom. Vatra se širila sobom, a daljnje širen je spriječili su lasinjski i karlovački vatrogasci. Vlasnica
kuće oštećena je u iznosu od 100 tisuća
kuna.
Đulijano Grum,
pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika
Služba za vatrogastvo DUZS
Požari i intervencije
Šumski požari u 2007. godini u šumama i
na šumskom zemljištu i vlasništvu
Hrvatske šume d.o.o. su do 2007. godine evidentirale podatke o šumskim požarima za šume u vlasništvu Republike
Hrvatske kao i za šume u vlasništvu šumoposjednika. Od 2007. godine Hrvatske šume d.o.o. dužne su prikupljati
podatke o šumskim požarima nastalim u šumama i na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, a Šumarska
savjetodavna služba u šumama i na šumskom zemljištu u vlasništvu šumoposjednika, u skladu s Pravilnikom o
načinu prikupljanja podataka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima (NN 126/06).
D
o početka studenoga ove godine
288 požara opožarilo je 13.992
ha šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Od toga na
području krša 191 požar opožario je
12.739 ha površina šuma i šumskog zemljišta, dok je 97 požara na kontinentu opožarilo 1.254 ha površina šuma i
šumskog zemljišta.
Od 1992., odnosno od kada Hrvatske
šume d.o.o. raspolažu s ukupnim podacima o šumskim požarima, 2007. godina
je nakon 2000. (opožareno 39. 875 ha) i
2003. (opožareno 14.587 ha), treća po veličini opožarenih površina na državnim
šumama i šumskom zemljištu.
U sljedećem dijagramu razvidno je
kako je najviše požara nastalo u ljetnom
dijelu godine (srpanj, kolovoz) čemu su
pridonijeli nepovoljni klimatski uvjeti
(izrazito dugo sušno razdoblje bez oborina, visoke temperature i vjetar). Ukupno
opožarene površine, 13.992 ha u 2007.
godini, za 58 % su veće od petnaestogodišnjeg prosjeka (1992.-2006.) kada je
prosječno godišnje opožareno 8.141 ha
državnih šuma i šumskog zemljišta.
Od ukupno opožarenih površina,
visokih šuma je opožareno 1.065 ha
ili 7,6%, ostalih šuma (srednja šuma,
niska šuma, panjača, šikara i šibljak,
makija, garig, plantaže i kulture) 8.940
ha ili 63,9 % i 3.989 ha ili 28,5 % neobraslog šumskog i ostalog zemljišta.
Najviše požara s najvećom opožarenom
površinom izbilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zatim u Dubrovačkoneretvanskoj, te Zadarskoj županiji, što
je razvidno iz sljedeće tablice.
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
7
Požari i intervencije
Prikaz broja požara i opožarenih površina po županijama
ŽUPANIJA
BROJ
Primorsko-goranska
5
18
Ličko-senjska
28
969
Zadarska
36
1.996
Šibensko-kninska
27
794
Splitsko-dalmatinska
63
6.589
Istarska
22
180
Dubrovačko-netevanska
20
2.321
Zagrebačka
10
54
Krapinsko-zagorska
6
6
Sisačko-moslavačka
4
24
Kaklovačka
25
411
Varaždinska
0
0
Međimurska
1
1
Koprivničko-križevačka
0
0
Bjelovarsko-bilogorska
3
2
Virovitičko-podravska
1
2
Požeško-slavonska
15
28
Brodsko-posavska
11
30
Osiječko-baranjska
9
534
Vukovarsko-srijemska
2
33
289
13.992
UKUPNO
Iz sljedećeg dijagrama razvidno je
kako je od strane motrilačko-dojavne
službe (djelatnici HŠ d.o.o.) dojavljeno
65% požara, dok je 35% požara dojavljeno od drugih subjekata.
Hrvatske šume d.o.o., radi zaštite
šuma od požara, u 2007. godini poduzimale su i provodile sve potrebne radnje iz
svoje nadležnosti u provođenju mjera za
zaštitu šuma od požara. Tako su u ovoj
godini planirale utrošiti 92.960.632,00
kn za sljedeće preventivne mjere:
J.M.
Izrada i nadzor projekta
km
Osmatračka p.p. služba
rd
Izrada promatračnica
Radovi
Vrijednost
radova (kn)
138,05
2.434.025
61.494,00
22.860.809
kom.
16,00
553.125
Održavanje promatračnica
kom.
18,00
327.500
Izrada p.p. prosjeka
ha
56,84
579.364
Održavanje p.p. prosjeka
ha
1.580,65
3.606.627
Izrada p.p. prosjeka s el. cesta
km
117,06
20.687.907
Održavanje p.p. prosjeka s el. cesta
km
389,21
17.449.218
Postava znakova upozorenja
kom.
3.895,00
640.845
Radovi na suzbijanju požara
ha
112,69
633.914
Čuvanje šuma
rd
37.926,00
23.187.298
SVEUKUPNO
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Pored tih sredstava znatna sredstva izdvajaju za promidžbu. Također, do sada
za ovu godinu uplaćeno je 12.000.000,00
kn županijskim vatrogasnim zajednicama
i jedinicama lokalne uprave i samouprave na području krša, sukladno članku 47.
Zakona o vatrogastvu. Terezija Bošnjak
Plan radova na zaštiti šuma od požara u 2007. godini
u naturalnim i financijskim pokazateljima
NAZIV RADA
8
POVRŠINA(ha)
92.960.632
Požari i intervencije
Kalifornija u vatrenom grču:
Tjedan nezasitnih plamenova
Dječja igra šibicama pokrenula požar koji je krajem listopada poharao
15000 hekara, popalio 21 kuću i premašio milijardu dolara štete
Katastrofalni požar na sjeveru okruga Los Angeles, u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, izazvao je dječak koji se igrao
šibicama. Prema riječima narednice Diane Hecht (navodi agencija AP), dječak, čije ime i dob nisu objavljeni, saslušan je
dan nakon što je buknuo požar, 22. listopada. “Priznao je da se igrao šibicama i slučajno izazvao požar”, rekla je Hecht te
dodala kako je dječak trenutno prepušten roditeljskoj skrbi, a o njegovom će slučaju biti izviješteno okružno tužiteljstvo.
P
ožar se pojavio u predjelu Agua
Dulce naglo se šireći ogromnim
prostorom prosušene zemlje i raslinja,
poduprt snažnim i toplim pustinjskim
vjetrovima. Ubrzo se zametnulo još desetak velikih požara koji su na prostoru
između Los Anglesa i meksičke granice
prouzročile smrt četrnaest osoba i naprosto «sravnili» 2.095 četvornih kilometara prilično nastanjene i obrađene
zemlje.
Ova nezabilježena nepogoda prisilila
je egzodus pola milijuna Amerikanaca,
koji su “s vrećicom u ruci” spas zatražili u nezahvaćenom kalifornijsko zaleđu.
Policija je zadržala na ispitivanju i pet
drugih osoba, no pokazalo se da nijedna
od njih nije povezana s izazvanom pojavom tih gigantskih naleta vatre.
Apokaliptički ambijent u Kaliforniji. Mnoštvo kuća pretvorenih u pepeo,
olupine izgorjelih vozila “krase” gradske
ulice i prometnice, opskurni zrak nalik
na garavi zalazak sunca gledan kroz
crne naočale, satima “hranjen” plamenovima i dimom – crna kulisa koju su
nudili opustošeni krajolici Rancho Bernardo, Fallbrook i Ramona u županiji
San Diego. Za ugroženo mnoštvo – gotovo cjelokupno stanovništvo te zahvaćene zone – kojima je naređeno da odmah napuste svoje domove, otvoreni su
centri za privremeni smještaj izvan domašaja ugroze od vatre, ili na obližnjim
sigurnijim mjestima, kao primjerice
gradskim stadionima, što su primala i
po dvadest tisuća ljudi.
U tri udarna dana u obranu od vatrene stihije uključeno je 8.000 mobiliziranih vatrogasaca, što nije znatnije
pomoglo, jer se situacija – koja je posve
izmakla kontroli i ljudskoj snazi – degradirala iz sata u sat, i prijetila općom katastrofom. Dakako, stanju nije znatnije
mogla pomoći niti intervencija iz zraka
podržane naletima 90-tak helikoptera i
aviona. Izbijaju nova žarišta, pridružu-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
9
Požari i intervencije
Požar je prešao
meksičku granicu
jući se broju od 16 već razbuktanih požara što su « proždirala » Kaliforniju.
Odlučan da ne ponovi sličnu grešku kao s uraganom Katrina prije dvije
10
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
godine, George Bush je odmah najavio
svoj dolazak na to ugroženo područje –
i održao riječ.
❚❚ Predsjednik je odmah proglasio stanje opće opasnosti u Kaliforniji i neodložne potrebe urgencije. Što znači da je
federalna država mogla odsad koordinirati evakuacije i snabdijevanje ugroženog stanovništva s prvim potrebama
za preživljavanje – osiguravanjem dovoljnih količina hrane, odjeće i drugih
potreba za održavanje čistoće i zdravlja
stanovništva.
Optužen za tromost i nesnalaženje
u reakciji 2005., ovaj puta predsjednik
nije propustio podcrtati svoju zabrinutost : «Upućujemo naše molitve i naše
misli svima koji su pogođeni (…), šaljemo vam federalnu pomoć». Tako je
Pentagon ubrzao slanje vojske na teren,
veliki broj momčadi za protupožarnu
borbu i neophodnu hranu.
Usprkos svim poduzetim radnjama
u obrani i zaštiti stanovništva od pomahnitale vatre, koja je teško pogodila i
okućnice tih uz sam Los Angeles (Malibu, San Bernardino), požar se proširio
i na prekogranične prostore, u Meksiko.
Na sreću, bez znatnijih šteta i ljudskog
stradanja.
Vatrogasni zapovjednik okruga Los
Angeles, Michael Freeman, očekivao je,
kao ozebao sunca, pomoć gasiteljskih
snaga sa sjevera Kalifornije, ali i susjednih država Arizone i Nevade, koje bi
odmijenile i odmorile iscrpljene domaće vatrogasce. Prema njegovim riječima,
u taktičkom pogledu, najviše se vremena
i snage gubilo u uvjeravanju dijela domicilnog stanovništva – posjednika i kućevlasnika prigradskih sivih zona – da
napuste svoje domove. Također, « istina
je da nemamo dovoljno sredstava za protupožarnu borbu iz zraka, helikoptera i
vodenih bombardera » riječi su njegovog
kolege iz obližnjeg okruga Orange, Chipa Prathera, čije je ljudstvo i inače prečesto uključeno u borbu protiv požara
kriminalnog porijekla.
Niti meteorološke prilike nisu išle na
ruku gasiteljima. Vjetrovi koji snažno
nadiru s područja kalifornijske pustinje
premašujući brzinu od 113km/h, potiču vatru potpirujući žerave, bez ikakve
mogućnosti ljudske kontrole, stvarajući
nova polazišta vatre. Zato i većina gasitelja bespomoćno zaključuje kako naprosto nema načina da se spriječi nadiranje ove oslobođene nemani, bojeći se da
će požare tek pogasiti pomoć (obilnije
kiše) s oceana.
Požari i intervencije
“Kada je (požar) tako snažan, i podržan s toliko vjetra, ići će sve do Oceana
i tamo se zaustaviti ! », bespomoćno se
jadao zapovjednik gasitelja San Diega,
Kirk Humphries. “Možda ćemo i nešto
spasiti, ali ga nećemo moći zaustaviti”.
Osim već navedenog mogućeg traga o nastanku vatre nesmiljenih razmjera s početka ovog teksta, državne vlasti
sumnjaju u namjernu potpalu najmanje
u jednom slučaju u okrugu Orange, dok
za polazište vatre u području Malibu-a
(mondenom kvartu filmskih diva i ostalog “poznatog” svijeta iz miljea spektakla
i businessa, koji su također - samo ljudi bili prisiljeni pobjeći od vatre) “optužuju”
električne vodove koji su zbog snažnog
vjetra pretjerano iskrili ili, štoviše, popadali po tlu. Jedan od mogućih uzroka
je i samozapaljenje jednog vozila.
Stanje opće uzbune
❚❚ Samo u San Diegu smrtno je stradalo pet osoba. Tijelo jednog pedesetogodišnjaka koje je posljednje pronađeno
na zgarištu, kao i ostale četvorice stradalnika koji su izgorjeli tijekom « tjedna
nezasitnih plamenova », okružna sudska
policija pripisuje u direktne žrtve požara. Jedna je pak nesretna žena stradala
smrtonosnim skokom iz jednog restorana, u paničnom bijegu od vatre. Osim
toga, najmanje 45 osoba, od kojih su 21
vatrogasci, ranjeno je u neravnopravnoj
borbi protiv vatre.
Strahujući za živote 68 000 vatrom
ugroženih sugrađana Los Angelesa, guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger naložio je stanje opće opasnosti u
sedam okruga. Jednako tako stavio je
vatrogasnom stožeru na raspolaganje
1.500 ljudi Nacionalne garde Kalifornije, dok je gradonačelnik San Diega,
Jerry Sanders preuzeo zadaću da spriječi kradljivce u grabeži napuštenih kuća
i okućnica, trgovina i poslovnih zdanja,
nakon što su njihovi vlasnici i stanari
pošli u najveći organizirani zbjeg u povijesti Kalifornije.
velikih razmjera u svom jednotjednom
pohodu pustoše jug zemlje
Nakon obilnih olujnih kiša kakve
ovaj dio svijeta teško da pamti, milijun
ljudi južnog Meksika pogođeno je poplavama velikih razmjera, posebno u državi Tabasco. Osamdeset posto tla našlo
se pod vodom, a vladine službe najavljuju daljnji porast vodostaja regionalnih
vodotoka.
Nakon jednotjednih neprekidnih
padalina koje su početkom studenog zadesile ovu nesretnu zemlju, meteorolozi
navješćuju nova pogoršanja, a vladini resori svoju nemoć. «Ti su nas događaji teško zadesili i premašili naše mogućnosti
…» izjavo je meksički ministar unutrašnjih poslova Francisco Ramirez Acuña.
Gotovo polovina od 2,1 milijuna
stanovnika države Tabasco pogođeni
su podizanjem razine vode sedam područnih rijeka. Istina, «u usporedbi s
onim što se zbilo prije dvije godine u
New Orleansu, kad je ciklona Katrina
odijela u smrt (utapanjem) 1.300 ljudi,
to je neznatno », riječi su guvernera Andresa Garniera, « no, naša cjelokupna je
žetva uništena «.
U poruci naciji predsjednik Felipe
Calderon, nazvavši stanje « izvanredno
teškim », uputio je poziv meksičkom narodu na solidarnu pomoć postradalom
području.
Glavni grad Villahermosa posebno
je pogođen. Rijeka Grijalva, koja se još
dva manja vodotoka okružuje grad, na-
Meksiko nakon
proloma oblaka:
Povodanj, bujice i glib
❚❚ Vrijeme: početak studenog. Slike
stradanja : Klizište u Chiapasu zatrpalo
šesnaest ljudi, gradić San Juan Grijalva praktički nestao u blatu, dok poplave
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
11
Požari i intervencije
bujala je dva metra iznad praga kritične
točke obrušivši se na okolne naseobine
i, nakon proboja nasipa, sam povijesni
12
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
centar grada. Odmah je naložena hitna
evakuacija. Život u gradu od 750.000
stanovnika djelomično je paraliziran,
a građanstvo uz pomoć vojske panično
bježi od naleta vodenog vala. Pacijenti i
osoblje opće bolnice, pak, kao i teže bolesni i nepokretni građani odvode se iz
grada zračnim putem prema klinikama
susjednih država.
Između milijun postradalih, oko
30.000 su prihvaćeni u improvizirana
skloništa, dok se 300.000 ostalih našlo
blokirano naplavljenom vodom u njihovim domovina na više lokacija, u paničnom iščekivanju spasilačkih helikoptera
i čamaca. Računa se da je više od 20.000
osoba ostalo zarobljeno na krovovima
njihovih poplavljenih kuća.
Odsječeno je većina komunalnih poduzeća za snabdijevanje pitkom vodom,
električnom energijom i održavanjem
javnog prijevoza.
U međuvremenu, desetine tisuća
stradalnika iščekuju da im netko dostavi
poneki obrok hrane, snabdije lijekovima,
tako se su nerijetke slike opće strke pri
njihovoj isporuci. Čini se da potrebnima osjećaj gladi nadvladava čak i strah
od utapanja!
Masovnim štetama, pridružuju se,
kako to obično biva u najtežim trenucima za preživljavanje, « psi » grabeži.
Zato je guverner Tabasca Granier morao odmah naložiti zatvaranje prilaznih
ulica velegradu Villahermosa svim stanovnicima osim ekipama spasilačkih
službi, kako bi se u koliko-tolikoj mjeri
zaštitila dobra postradalog stanovništva.
Usprkos tim strogim mjerama, vlasti su
u kratkom vremenu najtežih trenutaka
južnog Meksika uspjele pohvatati oko
pedesetak beskrupuloznih kradljivaca.
Za sve to vrijeme vodotoci su nastavili rastom, tako da je u kritičnom trenutku dojavljeno kako se preko brane u
mjestu Penitas u susjednoj državi Chiapas, prelijeva 2000 kubnih metara vode
u sekundi, neposredno ugrožavajući 850
naselja i mjesta 17 komuna uz rijeku, ili
gotovo 2 milijuna stanovnika.
Ogromne količine kiša i nadolazeće bujice prouzročile su, možebitno, i
najteži čas odnosan na ljudske žrtve. U
kritičnom trenutku jednotjedne poplave nastalo je stravično klizanje golemih
količina zemlje u državi Chiapas, tako
da se gradić San Juan Grijalva našao u
kobnom zagrljaju zapljuskujućeg vala
mulja, blata i razmočene zemlje. Koje se
obrušilo na šestostinjak kuća, čiji je gro
stanovnika na sreću i na vrijeme shvatio
opasnost i spas pronašao u skloništima.
Nažalost, šesnaestorici sugrađana to nije
uspjelo, stradali su ispod velikog klizišta
koje ih je prekrilo gomilom zemlje kao
trajnom grobnicom.
Američka vlada i njen predsjednik
izrazili su sućut i simpatije meksičkom
narodu, odobrivši pomoć u trenutnim
potrebama (američki poslanik u Meksiku, Tony Garza, najavio je promptnu
injekciju SAD-a od 300.000 dolara prve
Požari i intervencije
pomoći), kao i za vrijeme kada će valjati
mnogo ulagati da bi se obnovio i vratio
redovnoj kolotečini postradali život južnomeksičke pokrajine Tobasco.
Bangladeš nakon
smrtonosnog
prolaska ciklona Sidr
Najave tužnih bilanci:
Moguće 5 – 10 000 mrtvih
❚❚ Ako postoji neki element kojeg nitko
ne može zaustaviti, to je voda. U uvjetima neočekivanog nailaska vodenog vala
ili općenito poplavljivanja velikih prostora, spašavanje li evakuacija ljudstva
i životinja u opasnosti vrlo je otežana,
gotovo «mission impossible». Pokazalo se da su prolasci tropskih ciklona što
duboko prodiru kroz Bengalski zaljev
podindijskog kontinenta plodnom bangladeškom nizinom naročito pogubni.
Nije prošlo mnogo vremena od kada je
pred nekoliko godina slično nevrijeme
na tom području odnijelo oko 500 000
žrtva, kad se polovicom studenog taj
scenarij ponovio.
Prve agencijske vijesti javljale su o
petstotinjak stradalih u prolazu ciklona
Sidr u četvrtak, 15. studenog, ostavivši
bez krova nad glavom, skromne ljetine
i bez sredstava za preživljavanje, mnoštvo nesretnog stanovništva te krajnje siromašne zemlje. Slutilo se da ove crne
vijesti neće ostati na toj brojci. Tako i bi.
Iz sata u sat njihov je broj rastao, da bi
se službenim priopćenjem bangladeškog
Crvenog polumjeseca privremeno zaustavio na brojci od 3113 poginulih i nestalih. Sluti se, međutim, da bi krajnji
izvještaji mogli govoriti o daleko pogubnijim stradanjima.
Prije nastavka opisa ove tragične epizode ugroženog stanovništva te daleke
zemlje, kažimo par riječi o samoj meteorološkoj pojavi ciklona (uragana), koji u
« raspadu » tradicionalne klimatske slike,
sve češće nepozvani haraju tropskim i
suptropskim krajevima zemaljske kugle.
Što je ciklon? On je, dakle, prirodna pojava, protiv koje se čovjek može braniti
isključivo pasivnim sredstvima: nauka
nije pronašla odgovor kako ga spriječiti, ili čak, onemogućiti njegovo razvijanje, upraviti skretanje s pravca njegovog
kretanja i ublažiti pogubno djelovanje.
U graditeljskom smislu mogla bi to biti
sredstva čvršće konstrukcije kao zaštite
od njegova prodora, ili načini njegova
ublažavanja. Ti su dispozitivi, u isto vrijeme individualni i kolektivni, namijenjeni omeđenju sraza više prirodne sile
s krajnje limitiranim humanim i gospodarskim resursima stanovnika Zemlje.
Vođenje brige o opasanostima od
ciklonskih pojava neslućenih razmjera
počiva u većem dijelu na leđima službi meteorološkog nadzora, njihovog
pravovremenog uzbunjivanja područja
koja su potencijalno ugrožena nadolaskom ciklona, kao i davanja uputa o najosnovnijim načinima moguće zaštite, a
u krajnjoj mjeri i potrebe privremenog
napuštanja ugroženog područja. U nekoliko posljednjih godina povećane najezde ciklona i uragana sa oceana, ove su
mjere donijele određene rezultate i doprinijele značajnom padu broja žrtava i
nastalih šteta nakon njihova prolaska.
Sidr se razvio na jugozapadnom obali zemlje, s vrlo obimnim padalinama i
vrlo uzburkanim morem. U ranim do-
podnevnim satima petka ciklon se, gubeći snagu, pretvorio u tropsku oluju,
uputivši se prema sjevero-istoku prolazeći u niskim naletima kroz nizinske
krajeve delte triju rijeka : Ganges, Brahmaputra i Meghna. Vjetrovi su dosegli brzinu od 60 km/h. Službeni centar
za nadzor prirodnih nepogoda u Dacci,
nastojao je tog dana uhodanom rutinom
prikupiti podatke i poslati na teren obavijesti o meteorološkoj situaciji – ali, nažalost, veći dio udaljenijih regija bio je
tog dana bez struje i telefona, tako da
je, što se tiče podataka o kretanju oluje, ostao prikračen, u « informativnom
» mraku.
Valja reći da je Banladeš jedna od
najgušće naseljenih zemalja svijeta. Razlog je vrlo plodna diluvijalna zemljahraniteljica brojnih siromašnih obitelji s
mnogo djece, koji svjesno riskiraju život
na meteorološki nesigurnom području,
e da bi se prehranili. U takvim uvjetima
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
13
Požari i intervencije
zemlja vrlo visokog prirasta stanovništva, a krajnje skromne prometne i komunikacijske povezanosti, često se izlaže neizvjesnosti nailaska oluja s oceana,
koji nerijetko preplavljuju nizinska poljodjelna tla i naselja, ugrožavaju brojne
ribarske zajednice, i gotovo ne daju vremena ugroženim da – u slučaju nadiranja vodenog vala – izbjegnu smrt.
Nekoliko tisuća izbjeglica, sa svoje
strane, koji su preživjeli nalet ciklona,
uzaludno su čekali dolazak prve humanitarne pomoći, uglavnom hrane i
vode za piće. U pomoć su im s dva-tri
dana zaostatka pritekli vojni helikopteri,
usmjerujući prije svega kontigente namirnica izgladnjelim izbjeglicama. No,
ona, nažalost nije dovoljna, a ni dostižna stradalnicima u mnogim zabačenim
krajevima. Zato bangladeški Crveni
polumjesec, ekvivalent Crvenog križa,
s pravom strahuje, da bi konačna broj-
14
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
ka stradalih mogla doseći i 10 000, što
zbog nemogućnosti utvrđivanja stvarne
slike poginulih i nestalih, što zbog malarije, drugih oboljenja i izgladnjelosti
preživjelih.
Strah od općeg
siromaštva i zaraza
❚❚ U nastalim uvjetima, vojska i dobrovoljci nastoje što prije dostaviti na teren
hiperproteinske biskvite koje im se u
okviru internacionalne humanitarne pomoći dobavlja po Svjetskom programu
prehrane. S druge strane, organizacije
međunarodne pomoći obećale su neposrednu pomoć od 25 milijuna dolara.
Bagladeške su vlasti, sa svoje strane,
deblokirale 5,2 milijuna dolara hitne
pomoći namijenjen obnovi života u nastradalim područjima. Više zemalja su
također najavile isporuke priručnih po-
magala, hrane i drugih sredstava. SAD
je obećao 2,1 milijuna dolara. U komunikeju glasnogovornika Bijele Kuće,
Dana Perina, naznačeno je da su dva
američka broda s 35 tona različitog materijala već na putu prema Bengalskom
zaljevu, a 18-člana medicinska ekipa
već se nalazi u Bangladešu sudjelujući u
spašavaju i pružanju prve pomoći stradalnicima. Velika Britanija odobrila je
5,1 milijun dolara, a Francuska 500.000
eura za prve potrebe, od kojih bi trećina bila pomoć u hrani. Europska unija
odobrila je 2,2 milijuna dolara.
U očekivanju obećane pomoći, preživjeli su počeli ukapati svoje mrtve, najčešće u zajedničke improvizirane grobnice, zbog straha od epidemija i manjka
ljudi koji bi kopali individualne grobove.
Jedan 45-godišnji poljoprivredni radnik iz ribarskog sela Galachipa,
na morskoj obali područja Patuakhali,
Dhalan Mridha, priča kako je njegova
obitelj zanemarila obavijest o nailasku
ciklona, koje emitira na svom radio-programu Crveni polumjesec. “Neće se ništa dogoditi », bila je njihova prva reakcija, i otišli su na spavanje. Neposredno
prije ponoći, vjetar je počeo puhati, kao
da se udružilo stotinu demona. « Naša
se skromna koliba razletjela na stotine
dijelova kao listovi papira, a mi smo pokušali dohvatiti zaklon ».
U tom bijegu, Dhalan Mridha se odvojio od žene, majke i dvoje djece. Sutradan ih je pronašao mrtve u šipražju na
žalu. Iznuren do krajnosti, sam nije bio u
stanju oplakati i pokopati svoje najbliže.
Najmanje milijun i pol stanovnika,
pretežno siromašnih priobalnih i nizinskih skromnih naselja, mjestanca i sela
potražilo je spas u bijegu i smještanjem
u priručna skloništa što im je pripravila
vlada. Međunarodne organizacije, pak,
strahuju da bi jedno posvemašnje osiromašenje, izgladnjelost I zagađenje voda
stajačica moglo rezultirati epidemijama
širih razmjera i otežavanjem, ionako neizvjesne situacije.
Ministar zadužen za upravljanje
prirodnim katastrofama već je obznanio loše vijesti o stanju oko 2,7 milijuna
poplavom pogođenog stanovništva, gotovo 773.000 oštećenih nastambi i kuća,
250.000 uništenih glava stoke ili uginule peradi, da ne govorimo o poharanoj
berbi na više od 31.343 hectares. Dok
pišemo ovaj članak, mnogobrojne zone
nizinskih predjela Bangladeša još se nalaze pod vodom. (am)
Požari i intervencije
Povodnji, uragani, suše, požari, pasje vrućine
Prijeti li nam klimatski kaos?
Živimo, meteorološki izraženo, u potpuno nesvakidašnjem vremenu. Izmiješana su godišnja doba. Jedne
nevolje nasljeđuju druge, tradicionalno posve neuobičajene elementarne nepogode nižu se jedna za
drugom. Slijed velikih turbulencija postaje gotovo redovita pojava. Klima postaje luda, a mi nemoćni…
V
iše stotina žrtava ovoljetnih nesnosnih vrućina u Srednjoj Europi
; Indonezija potopljena pod pola metra
vode nakon trodnevnih olujnih kiša ; povodanj u Velikoj Britaniji koji ne pamte
ni najstariji stanovnici ; velika razdoblja
suše s druge strane i požari otvorenog
prostora neslućenih razmjera u Grčkoj
i Kaliforniji ; iznova katastrofalne poplave u Meksiku ; vodeni val popraćen
orkanskim vjetrovima opustošio plodna
nizinska područja Bangladeša …
Riječju, nije li to najava klimatskog
kaosa koji pogađa Zemlju? Meteo-statistike kazuju o prosječnom kontinuiranom rastu temperature na našoj planeti.
Što, konačno potiče « buđenje » odgovornih za neprilično stanje. Dugo vremena znanstvenici su izbjegavali alarmirajuće raspre, oprez je bio zlatno
pravilo članova odbora međuvladinih
eksperata pri Ujedinjenim narodima
zaduženim za praćenje klimatskih promjena (IPCC). Oklijevalo se povezati
globalno zatopljenje s pojavom El-Niña
ili ciklona tipa Katrina, primjerice. No,
posljednjih nekoliko mjeseci ton je promijenjen, a goruće diskusije o nastaloj
globalnoj prijetnji čovječanstvu ukazuju sve to više da je zapravo (nekontrolirana) ljudska djelatnost odgovorna za
topljenje ledenjaka, za prerane dolaske
proljeća, izbjeljivanje, tj. uginuće koralja,
manjak snijega na planinskim masivima
ili pojave valova ubilačkih vrućina.
Tek što je nedavno objavljen, njihov
je izvještaj iskritiziran, zamislite, od vla-
stitih kolega, koji im prigovaraju da su
- preoptimistični ! Tako su prema NASA-inom stručnjaku Jamesu Hansonu,
koji je još 1998. najavio alarmantne klimatske promjene, podcijenjeni podaci
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
15
Požari i intervencije
Atlantika i Pacifika. Taj rezultat potvrdio je i Peter Webster sa Tehnološkog
instituta Géorgie (Atlanta): od 1970,
broj tropskih ciklona vrlo velike snage povećao je za 80% («Science», rujan
2005). Logični porast : cikloni su termički motori koji «pohranjuju » oslobođenu energiju u toplinu oceana, i obratno, oni se « napumpavaju » pregrijanom
prizemnom sferom oceana. Čak kada se
umiješaju i drugi mehanizmi, ostaje da
će tropske oluje postajati sve razornijim.
Koliko će
(po)rasti razina mora ?
o stalnom podizanju razine mora, dok
drugi kritičari prosuđuju da izrečeni
modeli daju lažne prognostičke nade –
koje je u svom stvarnom iskazu pobilo i
ovogodišnje « ludo » ljeto.
Utječe li čovjek na kišu
i lijepo vrijeme ?
❚❚ Negdje u vrijeme ovoljetnog « općeg
» kišnog potopa u Velikoj Britaniji, referentna londonska revija « Nature » objavila je prvu znanstvenu potvrdu ljudskog
utjecaja na kiše (srpanj 2007). Grupa
stručnjaka na čelu s Peterom Stottom
sa sveučilišta Reading, usporedila je zabilješke terenskih istraživanja u razdoblju između 1925. i 1999. (ukupno 93
različitih simulacija) s rezultatima predskazanim meteorološkim modelima.
Zaključak : emisije štetnih plinova što
uzrokuju efekt staklenika snažno su poremetile učestalost ili smanjenost količina kiša XX stoljeća. U klimatski umjerenim podnebljima sjeverne hemisfere
– Europa, SAD i Kanada – neprimjerenom ljudskom djelatnošću povišene su
oborine za 50 do 85 posto. U sjevernim
tropskim i suptropskim zonama, naprotiv, one su smanjene za 20 do 40 posto,
doprinoseći sušama u Meksiku, Sahari
i Sahelu. Konačno, čovjek je odgovoran
za podvostručenje količina padalina južno od Ekvatora, koje poplavljuju Brazil,
Južnu Afriku i Indoneziju. Dodajmo
tome da su i druge studijske ekipe detektirale čovjekov utjecaj na temperaturu hemisfere, ciklonske tlakove na razni mora i zatopljenje oceana. Ukratko,
čovjek je postao sudionikom promjena
klime na zemlji.
Prijeti li nam učestalija
pojava ekstremnih nepogoda ?
❚❚ Po definiciji, one bi trebale biti rijetke. Statistički gledano, modeli za istočnu Europu predskazuju vlažne zime i sve
to više suha i vruća ljeta, ali i učestale
ljetne olujne padaline. Upravo je 2007.
godina preslika tih predviđanja. S druge strane, ciklonska aktivnost u tropima povećava. Netom prije naleta Katrine, «Nature» (kolovoz 2005) objavila je
članak Kerry Emanuela, Massashusetts
Insitute of Technologie, pokazujući da
je posljednjih tridesetak godina ukupno oslobođena energija tropskih ciklona podvostručena u vodama sjevernog
16
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
❚❚ Izvještaj OUN eksperata IPCC-a
daje projekciju 0,34 metra do kraja stoljeća, što je zabrinjavajuće, ali još uvijek
ne i katastrofično. Samo što je, a to im
zamjeraju i glavni oponenti, ta projekcija
zasnovana na modelima kojima, dakako,
ne možemo u svemu vjerovati. Tokom
nekoliko posljednjih godina, ledenjaci Velikog sjevera Groenlada, kao i oni
zapadnog Antartika ubrzali su klizanje
prema oceanu kao posljedice učinka amplifikacije koji nisu posve shvaćeni. Na
taj način led se ubrzano otapa, tako da bi
razina oceana mogla rasti i više nego što
predviđa IPCC. Ako se i izbjegne zamka radikalnog raspoloženja, « ne vidim
kao bi se moglo izbjeći podizanje razine
oceana i preko jednog metra », potvrđuje svoje slutnje James Hanson («Science
», lipanj 2007). Jean metar je posve dovoljno da se potopi Bangladeš, Florida
i sve ostale niske primorske kote širom
svijeta, a napose one dijela azijskih regija zahvaćenih tsunamijem u prosincu
2004. godine. Za Stefana Rahmstorfa,
klimatologa u Potsdamu (Njemačka),
ocean bi se mogao podići i za 1,40 metar do 2100 !
Je li ugrožen biljni i
životinjski svijet?
❚❚ Kako bi se prilagodile pregrijavanju
i preranim dolascima proljeća, brojne
životinjske vrste promijenile su svoj sezonski ritam migrirajući prema polovima zemaljske kugle. Među nekim populacijama otkrivene su genetske promjene,
primjerice kod crvene kanadske vjeverice, koja se počela razmnožavati ranije
u proljeće, koristeći za prihranu češere
bora, koji su također ubrzali dozrijevanje («Science», lipanj 2006). Velike sjenice što hrane svoje mlade gusjenicama,
Požari i intervencije
imaju manje sreće : gusjenice dozrijevaju
prije izlaženja ptića iz jajeta. Dio sjenica uspijeva promijeniti timming ležanja
na jajima, no globalna populacija stradava i nestaje. Kažimo i to da observirane
genetske promjene odgovaraju u pravilu
prilagodbi na novi sezonski ritam, a ne
na toplinu. Pika, kunićev rođak nestaje
s područja američkog Stjenjaka jer nije
u stanju sniziti tjelesnu temperature i ne
preživljava iznad 25°C.
U slučaju kada su životinjske vrste
međuovisne, za preživljavanje nije dovoljna prilagodba na nove uvjete. Ptice grmuše Sjeverne Amerike hrane se
gusjenicama-parazitima smrekove kore.
Kako, pak, zbog klimatskih promjena
ptica prije uobičajenog vremena migrira prema sjeveru, kora-hraniteljica parazitnih gusjenica ostaje opustošena na
jugu – jer nema tko pojesti nametnike,
a grmuše gladuju na sjeveru – jer stižu
u trenutku kad se ondje u kori drveta
još uvijek nije razvila ličinka parazitne gusjenice. I druge su vrste ugrožene
nestankom njihovog prirodnog okoliša,
kao primjerice bijeli medvjed. Prema
izvještajima IPCC-a, povišenje globalne temperature za 1 ili 2 stupnja može
ugroziti i do 30 % autohtonih životinjskih vrsti. Što će se, prema crnim prognozama, dogoditi do 2100 godine.
Da li će posljedice nakaradnih
promjena biti jednake za sve ?
❚❚ Ne. Štoviše, one prijete povećavanju nejednakosti između bogatih zemalja i ostatka svijeta. Priobalna područja
izložena rastu razine oceana pretežno
pripadaju siromašnim zemljama. Desetine milijuna osoba nastanjuju afričke i
azijske megadelte, kao što su Nil i Brahmaputra. Ako se naša planeta Zemlja
nastavi zagrijavati 1 do 2 stupnja, izvori
pitke vode sa visova Anda, Sredozemlja
i Afrike bit će znatno smanjeni.
Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredne kulture također će biti nejednak, već prema zatečenim regijama.
“Na prostranstvima većih nadmorskih
visina zagrijavanje od 1 do 3 stupnja će
pogodovati osnovnim cerealama: žitu,
kukuruzu i riži”, pojašnjava američki
geograf William Easterling («Science»,
travanj 2007). “Obrnuto, na područjima nižih razina, čak i podizanje temperature za 1 stupanj dovodi do gotovo
neposrednog gubitka biljnih prinosa”.
Objašnjenje : na Sjeveru, unos vode (kao
posljedice obimnijih kiša koje prate zagrijavanje) pospješuje proizvodnju ; u
tropskim zonama povišenje topline nije
dobro za biljke. Isto tako, proizvodnja
cereala opast će i u regijama umjerenih
temperature ako podizanje termometra
prijeđe još 3°C (što će se, u odsutnosti
hitnih protumjera koje valja poduzeti,
zbiti već do kraja ovog stoljeća).
Što (u)činiti ?
❚❚ Smatra se da čak ni jedna planetarna
akcija nije više u stanju posve eliminirati problem klimatskih promjena, nego
ga samo ublažiti. U manje od dva stoljeća, ljudska industrija je doprinijela 50
%-tnom povišenju koncentracije štetnih
plinova što uzrokuju efekt staklenika u
atmosferi. Prema prikupljenim podacima u glacijalnim tuljcima , ta je stabilna
razina bila nenarušena gotovo 400 000
prethodnih godina. Homo sapiens je izmijenio ravnotežu što je na Zemlji postojala prije njegove pojave.
U najoptimističnijem scenariju, u
stotinjak idućih godina prosječna temperature zraka će se prosječno popeti za
1,4 °C. Jedino što je neophodno da bi se
zakočilo to suvišno zagrijavanje, prema
sudu stručnjaka, jest 60 %-tna redukcija njihove emisije do 2050 godine. Taj si
je cilj postavila Velika Britanija. On je
daleko ambiciozniji nego onaj što proizlazi iz Kyoto protokola. Prema riječima
engleskog ekonomiste Nicholasa Stema,
autora izvještaja koji je na noge digao čitavu naciju, taj bi se cilj mogao ostvariti
smanjenjem Bruto Nacionalnog Dohotka države za 1 posto. I obrnuto, ako se ne
učini ništa, prekomjerno će zagrijavanje
porasti do 2100.godine za 4 do 5, pa čak
i 6 stupnjeva Celzija. Sa svim dramatičnim posljedicama koje slijede : glađu,
sušama, epidemijama, nestankom vrsti,
poplavama ogromnih razmjera i podizanja vodene razine koja može potopiti
New York, London i Tokio. Ograničivši
se na razdoblje od dvije decenije što slijede, Nicolas Stem je izračunao trošak
nedjelovanja na 5 500 milijardi eura.
Stemov je izvještaj kritiziran, ubrajajući i oponente iz znanstvenih krugova, i
to zbog činjenice što se njegove procjene
zasnivaju na djelomično izvjesnim ekonomskim hipotezama. No, ma kakve
god bile pogreške izračuna, ostaje pitanje vrijedi li u sanaciju postojećeg stanja uložiti dio našeg bogatstva e da bi se
očuvalo stanište budućih generacija.
Je li korisno konzumirati
« zdrave proizvode »?
❚❚ Trenutno je teško u njih dirati, jer su
u modi i – tržišno su probitačni. Pitanje
je da li oni rješavanju problem ? Nošenje
« biološkog » pamučnog jeansa i vožnja
u Toyoti Prius neće bog-zna-što promijeniti ako nastavimo njihovom masovnom potrošnjom. Prvi uzrok pregrijavanja okoliša jest nesmiljeni kolosalni
gospodarski rast modernih ekonomija.
Prije pojave industrijske revolucije nije
bilo poduzetnika koji bi proizveo ekvivalent od 200 dolara, ili 150 eura godišnje ili po glavi stanovnika. Slijedeći
aktualni ritam, svjetska će populacija u
2100. doseći 10 milijardi, ili deset puta
više nego ona iz 1800. godine ! Istodobno, potrošnja energije po jedinici biti će
udeseterostručena. U tri stoljeća ukupna proizvodnja energije se multiplicira
sa 100 ! Sliku se neće izmijeniti izradom
crvenila za usne od pčelinjeg voska, ili
sličnim eko-vizijama povratku prirodi.
Jedino ozbiljno rješenje jest korjenita
transformacija našeg načina života.
Valja reći da – ako se i neće pridržavati tog gesla – ljudski rod neće nužno
biti izbrisan sa lica planete Zemlje, ali
će dokazati koliko je zapravo pripreman
na nužnu prilagodbu. Cijena podržavanja naših (loših) navika zalog je održanja
naše vrste na Zemlji.
(am)
(prema članku autora Michela de Pracontala,
objavljenog u Le Nouvel Observateur-u, X-2007)
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
17
Požari i intervencije
Požari u dolini Neretve
U ovoj do sada najgoroj požarnoj sezoni, što ju je dolina Neretve doživjela otkada se sustavno
bilježe intervencije i požari izgorjelo je više od 1700ha šume, makije, i poljoprivrednih kultura.
Od 1. svibnja 2007. pa do 30. rujna 2007. JVP Metković zabilježila je 127 intervencija. U
ovom tekstu navest ćemo samo nekoliko požara otvorenog prostora koju su direktno
ugrožavali obiteljske kuće i ljudske živote, te poharali hektare visokovrijedne šume.
❚❚ Lipanj, 27. - Dojava požara 14:40
- Vatra nošena jakim vjetrom prelazi iz
susjedne BiH na područje RH na predjelu prigradskog naselja Glušci te se
frontom od 300 tinjak metara približava naselju. Odmah je podignuta cijela
Postrojba, te se nakon nekoliko sati nadljudskog zalaganja uspijeva obraniti dio
naselja i vatra odbiti. Oko 18:45 istog
dana požar je savladan. Dežura se cijelu
18
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
noć, požar je progutao oko 5 ha makije i
borove šume u RH. Požar nastavlja gorjeti u BiH gdje ga nitko ne gasi.
❚❚ Lipanj, 28. - Već nakon dva dana
dojavljen je u 16:30 požar borove šume
na Brdu Šibenica. Požar se naglo širi
pod jakim južnim vjetrom. Gori na nekoliko mjesta, što potvrđuje i pilot kanadera koji zapovjedniku požarišta daje
informacije o dva velika odvojena požara koji se poslije spajaju u jedan.Jedan od
ta dva požara je podmetnut.
Angažiraju se dva kanadera, svi pripadnici JVP Metković, te susjedne postrojbe i DVD-i iz Županije. Nakon tri
dana neprekidne borbe s vatrom požar se 1. srpnja 2007. stavlja pod nadzor. Izgorjelo je oko 80ha visoke borove
šume....
Požari i intervencije
❚❚ Srpanj, 21. - Požar iz BiH koji nitko
ne gasi u 5.30 sati u dužini većoj od 600
m ulazi u RH na brdo Šibenica i prijeti
Park šumi Predolac. Gasi se neprekidni
četiri dana, izmjenjuju se postrojbe cijele
Županije, zračne snage od kanadera do
helikoptera, bori se i nadljudskim naporima spriječava ulazak vatre u Park šumu
Predolac, što bi izazvalo katastrofu, jer
bi se moralo evakuirati dijelove grada
Metkovića jer bi bilo nemoguće više vatru zaustaviti a da ne izgori na desetke
kuća. 26. srpnja oko 06.00 požar je lokaliziran i napokon ne prijeti više nikakva opasnost za sami grad Metković.
❚❚ Srpanj, 25. - Dok traje borba s vatrom na predjelu Šibenica, dio iscrpljenih gasitelja ponovo se prebacuje u prigradsko naselje Glušci gdje oko 13.oo
sati izbija požar koji prijeti obiteljskim
kućama. Uz pomoć stanovnika vatrogasci uspjevaju, nakon cijele noći borbe
s vatrom, 26. srpnja u 06.00 staviti požar
pod nadzor. Izgorjelo je oko 8 ha makije
i borove šume, te nešto poljoprivrednih
nasada vinove loze i voćnjaka.
❚❚ Srpanj, 26. - Događaji se redaju jedan za drugim i preklapaju se. U 19:00
zaprima se dojava o požaru visoke borove šume u predjelu Otrić Seoci, općina Pojezerje. Požar je prešao iz predjela
Velikog Prologa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tamo ga gase postrojbe iz
Vrgorca i susjednih DVD-a 27.srpnja uz
pomoć kanadera požar je stavljen pod
nadzor i više ne prijeti kućama.U županiji Dubrovačko-neretvanskoj izgorjelo
je oko 25ha šume.
❚❚ Srpanj, 26. - Dok traje gašenje u Pojezerju zaprima se dojava o izbijanju požara u prigradskom naselju Dubravica.
Prolazeći lokalnom cestom teretno vozilo je zbog neispravnog auspuha zapalilo
travu koja je zahvatila obližnju borovu
šumu i direktno ugrozila desetak kuća
navedenog naselja. Intervencija traje cijelu noć i nadljudskim, ali zaista nadljudskim naporima, 27. srpnja oko 13.00
sati požar je stavljen pod nadzor.
❚❚ Srpanj, 29. - Vatrena stihija oko
14:00 sati iz Neumskog zaleđa (BiH)
prelazi u općinu Zažablje mjesta Dobranje i Vidonje te se nošena jakim vjetrom,
širi i zahvaća brda Malu Žabu i Marin
Vijenac, direktno ugrožava kuće u mjestima Goračići, Sankovići, Dobranje
i Vidonje gdje nema puno nastanjenih
objekata, no mnogo je uređenih objekata za vikend izlete. Borba s vatrom
na tim lokacijama traje nekoliko dana,
te su gasitelji na terenu 24 sata neprekidno. U pomoć dolaze postrojbe JVP
i DVD-a iz cijele Županije, te dva kanadera i helikopteri. No, vatra se i dalje širi, te je 1. kolovoza tijekom popodnevnih sati i noću zaprijetila mjestima
Mlinište, Kosa i Mislina. Zahvaljujući
nadljudskim naporima iscrpljenih vatrogasaca, uz maksimalno angažiranje svih
stanovnika tih mjesta uspjelo se obraniti
kuće tako da nijedan objekt nije pretrpio štetu od požara. 3. kolovoza požar je
u predjelu Badžule stavljen pod nadzor.
Šumarija izvještava od oko 1300 ha površine izgorjele površine u tom požaru.
Srđ, te tako daje svoj doprinos u obrani
Dubrovnika od vatrene stihije. 6. kolovoza JVP Metković se povlači, te s time
zaključuje borbu s višednevnim požarima za ljetnu sezonu 2007 godine.
Umjesto zaključka
❚❚ JVP Metković je u navedenim intervencijama imala jednog ozbiljnije
povrijeđenog vatrogasca (pad s vozila),
i ponekad čak do šest ljudi izbačenih iz
stroja (lakše povrede istegnuća zglobova,
mišića, te preumorenost). No, sagledavajući u širem kontekstu sretni smo što
nismo imali smrtno stradalih vatrogasaca, te da osim šumskih površina nije bilo
nikakvih šteta na obiteljskim kućama i
objektima od šireg društvenog značaja.
Zapovjednik JVP Metković pohvaljuje sve zaposlenike Postrojbe koji su intervencije odradili maksimalno profesionalno, ulažući sebe u zaštitu ljudi i
imovine cijele doline Neretve.
JVP Metković se zahvaljuje: Županijskom vatrogasnom zapovjedniku Miši Milosaviću koji je u najtežim
trenucima donosio odluke “hladne
glave”, kolegama iz postrojbi Konavle,
Slano i Ploče, koji su priskočili u pomoć, te DVD-ima iz Kune, Orebića,
Trpnja i njihovim zapovjednicima koji
su s Vatrogascima JVP dijelili dobro
i zlo na velikim požarima Šibenica i
Zažablje.
Jure Pilj, dipl. inž.,
zapovjednik JVP Metković
❚❚ Kolovoz , 4 - Postrojba se priključuje gasiteljima na području Dubrovnika.
Gasi u predjelima Zvekovica, Bosanka i
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
19
Požari i intervencije
Analiza gašenja požara na
Domu obrtnika u Osijeku
P
ožar na zgradi Doma obrtnika u
Osijeku dogodio se u noći, 10. kolovoza 2007. godine.
U 02:11 sati dežurni operativni djelatnik I. policijske postaje u Osijeku dojavio je da se dimi iz prostorije Privredne banke koja se nalazi u objektu Doma
obrtnika u ulici Ivana Adamovića br. 2
te da se oglasio alarm vatrodojavne centrale iz tog objekta.
U 02:12 sati prema mjestu događaja
kreću navalno vatrogasno vozilo sa šest
vatrogasaca i vatrogasna autocisterna s
tri vatrogasca.
Kroz promet male gustoće vozila
dolaze na lokaciju u 02:14 sati te se postavljaju usporedno s objektom u smjeru
istoka.
Objekt Doma obrtnika stara je prizemna građevina masivne gradnje (PO +
PR + M) dimenzija 21 m dužine, širina
sa istočne strane je 19 m, a sa zapadne
12,5 m.
Dimenzije mansarde su 18,2 x 12,5
m.
Namjena prostora: Ugostiteljski
objekt u suterenu i uredske prostorije u
prizemlju i mansardi
Ukupno je 441,21 m 2 prostora s
1.482,46 m3 volumena.
•
•
Stolarija – bravarija
rozori jelovi i hrastovi po narudžbi,
p
dvostruki, krilo na krilo,
prozori ulična strana – bravarija,
v rata drvena, puna i ustakljena.
Priključci
•
•
•
•
•
Instalacije
e lektroinstalacija gradska mreža,
vodovod – gradska mreža,
k analizacija – gradska mreža,
gradska toplana,
HT instalacija.
Objekt
•
Građevinsko zemljište
❚❚ Zgrada je izgrađena na građevinskom zemljištu, u najužem dijelu grada
Osijeka – ukupna površina građevinskog zemljišta iznosi 570 m 2.
❚❚ Zgrada je priključena na komunalne
sustave vodovoda, kanalizacije, toplovoda, elektrodistribucije i telefona.
❚❚ Objekt Po + P + M je poslovna zgrada u sklopu koje se nalazi ugostiteljski
objekt i uredske prostorije. Objekt je izgrađen 1930. godine.
•
•
•
•
Materijal i konstrukcija
zidani temelji,
nosivi zidovi od opeke d = 30 i 50
cm,
međukatna konstrukcija – drveni
grednik,
d rvena višestrešna konstrukcija –
pokrov.
•
•
•
•
Obrada zidova i podova
z idovi – ožbukani i oličeni, keramičke pločice u sanitarnim čvorovima,
podovi – keramičke pločice i parket.
Oprema objekta
c entralno grijanje – lijevani željezni
radijatori,
sanitarni uređaji i oprema u sanitarnim čvorovima.
Međukatna konstrukcija
❚❚ Međukatna konstrukcija napravljena
je od drvenih greda koje su položene u
dva reda sa međuprostorom od 70 cm.
Na gornjem dijelu greda nalazio se
višeslojni pod :
• jelova daska u tri reda,
• hrastovi parket,
• PVC folija,
• laminat.
Kao podloga za pod na mansardi
pod jednim dijelom izrađena je armirano betonska podloga debljine cca 5 cm.
U prizemlju na stropu grede su prekrivene daskama te štukaturom (mort i
trska).
U nekim prostorijama ispod štukature nalazio se i upušteni strop od gipsanih ploča.
Visina stropa u prizemlju je oko 3,7 m.
•
•
20
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Pregradni zidovi:
z idovi od cigle,
zidovi od gipsa ispunjeni slamom vezanom u buntove paljenom žicom.
Požari i intervencije
•
•
•
•
•
Potkrovlje:
rvene grede,
d
jelove daske,
slama vezana u buntove paljenom žicom kao ispuna,
jelova daska,
šindra (bitumenska).
Požarno opterećenje
te požarni sektori
❚❚ Prema tehničkoj smjernici TRVB
100 cijeli objekt spada u < F 30 minuta –
objekte bez vatrootpornosti, a objekt je
masivne gradnje s imobilnim opterećenjem od 1.600 MJ/m2. Mobilno opterećenje kreće se između 600 i 800 MJ/m2
u ovisnosti o namjeni prostora.
Konstrukcije između etaža dijelom
su izrađene od gorivih materijala, a dijelom zidani, ali s probojima kroz konstrukciju za potrebe provlačenja instalacija, bez potrebne vatrootpornosti.
Tijek gašenja požara
❚❚ Na ulazu u dvorište objekta vatrogasce dočekuje zaštitar te ih vodi na ulaz
sa sjeverne strane.
Zaštitar ih izvješćuje da je požar zahvatio jednu prostoriju veličine 5,4 x 4
m.
Vatrogasci nasilno otvaraju vrata te
pristupaju gašenju prostorije mlazom visokotlačne vodene magle.
Uvidjevši da imaju kontrolu nad požarom postavljaju i nadtlačni ventilator
za izdimljavanje prostora.
Gašenje do lokalizacije trajalo je oko
10 minuta te potpuno gašenje još 20.
Nakon gašenja požara u prostoriji se
pristupilo pregledu opožarene prostorije
kao i preostalih dijelova objekta. Voditelj intervencije uočio je velike proboje
požara kroz međustropnu konstrukciju
(na mjestu iznad centra požara u južnom
dijelu prostorije međustropna konstrukcija je duboko progorila, a drveni dijelovi bili su potpuno karbonizirani) te
je posumnjao na njegovo daljnje širenje
unutar iste.
Zbog mogućeg širenja požara na
gornji prostor voditelj poziva i autoljestve.
U međuvremenu na požarište dolazi zaposlenica Privredne banke te otključava njihove prostorije na mansardi
te omogućava njihov pregled. Voditelj
zapovijeda pregled prostora u nekoliko
smjerova.
Vatrogasci uočavaju dim koji se počeo dizati u prostoriji iznad opožarene.
Nakon ventiliranja primjećuju dim na
spoju međustropne konstrukcije i pregradnog zida na mansardi.
Vatrogasci pomiču stvari iz ureda te
pristupaju otvaranju podne obloge. Nakon otvaranja poda veličine 1 m 2 pomoću motornih pila, metalnih poluga i
sjekira te prodiranja u njegovu dubinu
od oko 70 cm uočavaju tragove žari u
dubini.
U međuvremenu postavlja se još jedan mlaz za gašenje na istočnoj strani
preko terase za gašenje potkrovlja i krova.
Pregledom se utvrđuje da se požar
širi horizontalno (kroz međustropnu
konstrukciju debljine 70 cm) i vertikalno (kroz pregradne zidove ispunjene slamom).
Nakon toga počinje borba s nevidljivim požarom koji se kreće unutarnjim
putovima. Ekipe za pretraživanje postaju agresivnije te pristupaju otvaranju
međustropne konstrukcije i pregradnih
zidova pomoću čaklji i motornih pila
na svim mjestima gdje uočavaju toplinu.
Požar na nekim mjestima postaje vidljiv, a probija se preko slame u zidovima
i na potkrovnu konstrukciju koja počinje
gorjeti na svim dijelovima objekta. Vatrogasci prave i otvor u krovu veličine 80
x 60 cm i gase konstrukciju. Međutim,
požar se dalje širi kroz slojeve materijala u potkrovlju (šindra, lim, daska, dr-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
21
Požari i intervencije
veni rogovi, slama kao ispuna, daska te
gipsana ploča). Vatra se gasi raspršenim
mlazom vode, a u 05:40 zapovjednik
traži dolazak druge cisterne te o stanju
na požarištu izvješćuje Operativni centar Vatrogasne postrojbe. Na požar dolaze i četiri člana DVD-a Gornji grad s
autocisternom u 06:05 sati.
Nakon toga postavljaju se dva „C“
mlaza vode, po jedan na sjevernu i zapadnu stranu objekta. U tim trenucima
požar prelazi u razbuktanu fazu te zahvaća veći dio krovne konstrukcije kao
i međukatnu konstrukciju te pregradne zidove. Zbog toga se još jedan mlaz
vode postavlja na autoljestvu koja je gasila vatru na dijelovima otvorenog krovnog požara.
Gašenju se priključuje u 06:35 sati i
drugo navalno vatrogasno vozilo JPVP
Grada Osijeka s pet vatrogasaca te u
06:52 sati cisterna DVD-a Donji grad
radi osiguranja vode, jer u blizini nije
bilo hidranata.
U 06:52 na gašenje dolazi i zglobna
autoplatforma JPVP Grada Osijeka te
se preko nje postavlja mlaz vode koji gasi
požar krovišta s južne strane objekta.
U to vrijeme dolazi do urušavanja građevnog materijala sa
stropa na mansardi te se vatrogasci s mlazom povlače izvan
objekta.
Požar krovišta lokaliziran je
u 08:45 sati nakon upotrijebljene pjene za gašenje. Nakon toga
pristupa se čišćenju i dogašavanju opožarenog dijela krovišta.
U 13:58 sati nadležnost
nad požarištem preuzima zapovjednik
DVD-a Gornji grad te uz pomoć DVDa Donji grad i DVD-a Retfala vrši kontrolu zgarišta.
Ukupno je na gašenju požara sudjelovalo 26 profesionalnih te 26 dobrovoljnih vatrogasaca i 9 vatrogasnih vozila.
Posebnosti požara zgrade
Doma obrtnika
1.Požar po svojoj veličini spada u najveće požare objekata u Osijeku od
1998. godine (od požara na zgradi
Pravnog fakulteta).
2.Požar je iz I. faze, kada je lokaliziran
na jednu uredsku prostoriju, prešao u
razbuktanu fazu mansarde i krova.
3.Putovi širenja požara bili su skriveni unutar međustropne i zidne konstrukcije kao i potkrovlja (ispune zidova i potkrovlja od slame).
4.Dio potkrovlja iznad mansarde potpuno je nedostupan za gasitelje (četiri kuta potkrovlja veličine 2,3 x 2,3
m zatvoreni su u cijelosti).
5.Cijeli objekt je jedan požarni sektor
bez vatrootpornosti.
6.U objektu su postavljeni javljači požara u samo dvije prostorije i to u
poslovnici Privredne banke u prizemlju te u njihovom uredu na mansardi. Požar se dogodio u uredu u
kojem nije bilo javljača požara tako
da je dim registriran tek kad se probio kroz zatvorena i tapecirana vrata
do 6 m udaljene prostorije, također
zatvorene i zaključane. To je bitno
utjecalo na razbuktavanje požara u
uredu i proboj u međustropnu konstrukciju.
7.Neobičan dizajn izolacijskih materijala unutar zidova i potkrovlja napravio je posebno veliku štetu, jer se
vatra vrlo brzo širila kroz međuprostore preko lakogorive ispune zidova
i potkrovlja.
8.Način vezanja slame paljenom žicom
učinio je probleme u radu vatrogasnih motornih pila koje su redom
jedna za drugom blokirale i odnosile puno vremena za otvaranje zidova
i potkrovlja.
9.Gotovo su sve prostorije bile pune
uredskim materijalom, namještajem
i papirom.
10.Hidrantska mreža s malim brojem
hidranata bez potrebnog tlaka i protoka poznat je problem u najužem
centru grada.
Izgradnja objekata od gorivih materijala bez pregradnih negorivih etaža i
zidova s potpuno neprihvatljivim izolacijskim materijalima (u ovom slučaju
slama), bez automatskih sustava za rano
otkrivanje i gašenje požara te potpuno
izostala briga o požarnom opterećenju
prostora ponovo je bila presudna za konačni rezultat gašenja požara.
Da je bio postavljen javljač požara
u prostoriji u kojoj je požar nastao kao
posljedica kvara na električnoj instalaciji
ventilatora vatrogasci bi za požar saznali
već u prvoj minuti i za nekoliko minuta
ga i ugasili bez posljedica.
Ovako, šteta je velika, jer je krovište objekta (inače zaštićenog spomenika
kulture) u potpunosti izgorjelo, a prizemlje je devastirano dijelom od požara, a
dijelom od posljedica gašenja.
Na koncu, puno truda te loš osjećaj
uvjetovan spoznajom da su u gradu Osijeku brojni objekti slične gradnje i sličnog odnosa vlasnika i korisnika prema
problemima zaštite od požara.
Tekst: Boris Banjan prof., dipl.ing.
Slike i crteže pripremio: Stjepan Jurman,
pomoć. zap. postrojbe
22
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Struka i praksa
Informacijski sustavi
pri intervencijama s opasnim tvarima
U Igu kraj Ljubljane održano je od 11. do 13. studenoga 2007. Savjetovanje na temu
Primjena europskih informacijskih sustava pri intervencijama s opasnim tvarima.
O domaćinu (www.sos112.si/eng/iczr_page.php?src=iz12.htm)
Č
lanove Povjerenstva za opasne tvari CTIF-a iz 16 zemalja ugostili su
predstavnici Obrazovnog centra zaštite i
spašavanja Slovenije na čelu s Milanom
Dubravcem, a veliki dio poslova pripreme i
provedbe stručnog dijela savjetovanja provelo je čak 15 pripadnika švedske agencije
spasilačkih službi Rāddnings Verket.
Slovenski centar zaštite i spašavanja
godišnje osposobi prosječno oko 17.000
polaznika, od kojih većinu čine (80 %) vatrogasci. Centar ima 39 zaposlenih, od kojih su 6 stručni predavači (instruktori), te
više od 250 vanjskih predavača (instruktora). “Licencu” za određivanje sudionika
na pojedinim tečajevima za dobrovoljno
vatrogastvo ima Gasilska zveza Slovenije. Većina tečajeva traje u nekoliko dana,
dok je najduži tečaj onaj za profesionalne
vatrogasce koji traje 20 tjedana.
GMES
(www.gmes.info)
❚❚ Savjetovanje je provedeno u sklopu
Globalnog europskog projekta GMES
(Global Monitoring for Environment
and Security), koji predstavlja inicijativu
za implementaciju informacijskih usluga
koje se bave okolišem i sigurnošću.
GMES se bazira na dostupnim podacima zemaljskih satelita i hidromete-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
23
Struka i praksa
oroloških postaja. Ti se podaci razvrstavaju, analiziraju i pripremaju za krajnje
korisnike.
Kroz GMES se nadzire okoliš i
kratkoročne, srednjoročne i dugoročne
procjene koje podržavaju sustave donošenja odluka i investicija.
GMES i niz usluga za europske građane, koje imaju za cilj poboljšati kvalitetu života u pogledu okoliša i sigurnosti,
razvija se postupno: prvo se istražuju potrebe i moguće primjene, zatim se provode pilot-projekti, koji bi do 2008. godine trebali dati široki spektar usluga
koje su prilagođene potrebama krajnjih
korisnika.
PREVIEW
(www.preview-risk.com)
❚❚ U sklopu projekta GMES, za vatrogasce je posebno zanimljiv pot-projekt
pod nazivom PREVIEW (Prevention,
Early Warning, Crises Management,
Post-Crises Recovery), koji na europskoj
razini razvija nove geo-informacijske
usluge za upravljanje atmosferskim, geofizičkim i tehnološkim rizicima. Iako
projekt razvija Konzorcij 15 europskih
zemalja i 56 partnera, krajnji je cilj dostignuća projekta učiniti ga dostupnim
svim europskim zemljama. Osnovni ciljevi Projekta, koji se trenutno ispitu-
ju na 8 lokacija, jeste prevencija rizika,
nadzor i praćenje stanja, procjena utjecaja i primjena pozitivnih iskustava.
Primjenjujući najnovija znanstvena
dostignuća i tehnologije, kombinirajući satelitski nadzor, mjerenja sa zemlje i
znanstvene modele, nastoji se dati značajan doprinos u prevenciji, praćenju i
upravljanju u raznim vrstama nesreća
i katastrofa. Primjena se planira u sustavima predviđanja i praćenja šumskih
požara, poplava i odrona zemljišta, te
kao potpora u odlučivanju kod širenja
otrovnih oblaka. Kada bude Projekt integriran i primijenjen u europskim organizacijama zaštite i spašavanja, očekuje
se značajan doprinos sigurnosti europskih građana.
Radna grupa
(http://www.preview-risk.com/en/
pdf/Brochure_Man_Made.pdf)
Nakon upoznavanja s “alatima” koji
su razvijeni u sklopu projekta PREVIEW, sudionici su se podijelili u 3 grupe,
s namjerom da se ispita postojeća informacijska infrastruktura, t.j. da se izraze
želje i očekivanja od programa, te da se
nakon interaktivne obuke provjeri funkcionalnost na konkretnom događaju.
Na postojećoj GIS-platformi, koja je
razvijena na način da bude jedinstvena
(integrirana) geo-informacijska podrška različitim događajima (poplave, požari, odroni, nevremena, potresi, vulkani, tehnološke nesreće itd.), ispitana
je platforma za ugroze nastale ljudskim
djelovanjem (man-made platform), odnosno tehnološke nesreće u industriji i
prometu, u kojima dolazi do razvijanja
opasnog oblaka.
Temeljem rada u grupama, predložen je sljedeći postupak djelovanja pri
razvijanju opasnog oblaka:
1.Vatrogasci odmah moraju dobiti
sljedeće podatke:
• osnovne parametre “vruće” zone u
kojoj izlaganje tvari uzrokuje smrtne posljedice. Taj podatak prvo se
načelno određuje iz tablica za dotičnu opasnu tvar, a paraleno se,
temeljem simalacije koja uzima u
obzir topografiju i brzinu vjetra,
određuje ezaktno širenje oblaka u
prvih 10 minuta intervencije. Temeljem tih podataka, vatrogasna
vozila određuju najsigurniju rutu
do mjesta nesreće i mjesto okupljanja vatrogasnih vozila; također se
odmah razmatra ustrojavanje zapovijednog stožera.
• osnovne podatke o tvari u pogledu
toksičnosti, utjecaja na okoliš, zapaljvosti, gustoće, fizikalnih svojstava i stupnjevanje opasnosti s
obzirom na koncentraciju u zraku
(ppm);
• O snovnu potrebnu zaštitnu opremu s obzirom na vrstu tvari (4
stupnja zaštitne opreme);
• Ugroženost stanovništva u vrućoj
zoni: da li će zadržavanje u zgradama biti dovoljna zaštita od opasne
tvari? Ako je to slučaj daje se priopćenje za javnost da se zatvore svi
prozori vrata i ventilacije, te da se
slušaju daljnja priopćenja; priopćenja su obvezujuća za stanovništvo
u vrućoj zoni, a preporuke se daju
osobama u plavoj zoni, te informacije osobama u žutoj;
• Utvrđuje se, da li će vatrogasci naići
na mrtve i teško ozlijeđene osobe;
ako je to slučaj, odmah s utvrđuje
mjesto zbrinjavanja unesrećenih.
2.Temeljem simulacije nalaže se policiji trenutno blokiranje zona koje
predstavljaju opasnost za stanovništvo.
3.Po dolasku na mjesto intervencije,
ovisno o raspoloživim vatrogasnim
snagama, pristupa se istovremeno
sanaciji mjesta nesreće i spašavanju
unesrećenih.
Napomena: ovo su za sada samo
preporuke radne grupe!
24
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Struka i praksa
Obuka
❚❚ Na kraju seminara provedena je obuka na GIS-alatima Preview projekta, te
je napravljena anketa prihvatljivosti (userfriendly) razvijenih alata. Također su sudionici upoznati s virtualnim taktičkim
informacijskim programom, Hazmattraining programom, koji u virtualnim
uvjetima pretpostavljenih nesreća utvrđuju taktike i načine postupanja.
svima dostupna baza podataka o opasnim tvarima, vatrogasci mogu dobiti
sve potrebne podatke o opasnoj tvari na
početku intervencije na sljedećim web
adresama:
www.webbook.nist.gov/chemistry/name-ser.html
www.tc.gc.ca/canutec/en/guide/guide.htm
www.gifte.de
www.ericards.net
www.wiser.nlm.nih.gov
Baze podataka
s opasnim tvarima
❚❚ Budući da u Republici Hrvatskoj još
nije ustrojena jedinstvena, aktualna i
www.storck-verlag.de/gundi.htm
www.chemtrec.org/chemtrec/
www.factsonline.nl
Zaključak
❚❚ Temeljem ostvarenih kontakata
Hrvatska vatrogasna zajednica uputila
je zahtjev da bude uključena u korisničku grupu projekta Preview, nadajući se
da će do kraja 2008. godine biti na raspolaganju toliko vrijedni GIS-satelitski alati, koji će se nastojati integrirati
u jedinstveni informacijski sustav hrvatskih vatrogasaca “Vatrogasnu mrežu”, koja će od kraja ove godine biti dostupna svim vatrogasnim postrojbama
i vatrogasnim zajednicama Republike
Hrvatske.
mr. Mario Starčević
www.epa.gov/chemfact
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
25
Struka i praksa
Što bi trebalo znati o prirodnom
i ukapljenom naftnom plinu
Uvod
Za dobivanje toplinske energije procesom gorenja, plin je u svakom slučaju najpogodniji energent, jer se koristi
direktno. Osim toga kod krutih goriva nakon gorenja ostaje ne mali kruti ostatak kao pepeo a tekuća goriva
potrebno je prije gorenja ispariti ili raspršiti. Na žalost postoji i nedostatak, jer se istjecanje plina vizualno ne
opaža, a lako je upaljiv.
U kućanstvima se plin kao energent koristi iz dva izvora, iz fiksnih plinskih instalacija ili iz plinskih boca. U plinskim
instalacijama nalazi se kao prirodni plin (otprije poznat kao zemni plin) a u plinskim bocama kao ukapljeni naftni
plin ili kraće UNP. Većinski sastav prirodnog plina je metan, a UNP je po sastavu smjesa propana i butana. Potrošač
prilikom korištenja ne opaža bitnu razliku između ta dva plina, jer jedan i drugi izgaraju kontroliranim gorenjem u
odgovarajućim gorionicima dajući potrebnu toplinu. Međutim, po fizikalno kemijskim značajkama oni se znatno
razlikuju, tako da se trošila podešena na jedan plin ne mogu primijeniti na drugi. Zajedničko je za sve zapaljive
plinove da sa zrakom čine smjesu koja je eksplozivna u području donje i gornje eksplozivne granice.
Te granice nisu iste i ovise o vrsti plina.
Prirodni plin
❚❚ Kao što je već rečeno danas se u svijetu pa i u Hrvatskoj u kućanstvima putem fiksnih plinskih instalacija, koristi
isključivo prirodni plin. Međutim, tome
nije uvijek bilo tako.
Prva praktična primjena plina putem
fiksnih instalacija datira još od davne
1792. kada je poznati engleski izumitelj
William Murdoch dobio plin iz ugljena
i njime osvijetlio svoju kuću u Rudruthu.
Dugotrajnom upornošću i uvjeravanjima 1798. pristaju vlasnici birminghamske tvornice parnih strojeva Boulton and
Watt da im on izgradi plinaru i provede
plinsku instalaciju za rasvjetu pogon-
26
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
skih postrojenja. Time je led probijen.
Uvidjevši divotu plinskog svijetla (koja
još uvijek nije bila pomoću Auerove žarne mrežice) 1813. ona se uvodi na ulice
Londona a ubrzo zatim i ostalih gradova
Europe i svijeta. Zagreb je dobiva 31. listopada 1863. iz plinare u Gundulićevoj
ulici, što se smatra početkom plinifikacije Zagreba, a ubrzo su slijedili i ostali
gradovi. Kao što je razvidno prva primijena plina bila je za rasvjetu, a zatim
za kućanstva u smislu kuhanja i grijanja. Takav plin, budući da se koristio za
rasvjetu gradova zvao se gradski ili rasvjetni plin, i on nema nikakve sličnosti
s prirodnim ili zemnim plinom, osim
što je zapaljivi plin. Za njegovo dobivanje bila su potrebna postrojenja, zvana
plinare, a u njima se dobivao postupkom
suhe destilacije ugljena. Pored plina nastajao je koks koji je bitan za razvoj me-
talurgije i katran kamenog ugljena bitan
za baznu kemijsku industriju. Osnovne
gorive komponente gradskog plina su
vodik, metan i ugljični monoksid. Zbog
prisustva monoksida bio je, pored eksplozivnosti, i vrlo otrovan. Napretkom
petroindustrije, povećanjem broja bušotina i izgradnjom plinovoda za prirodni
plin, oko 1960. postajalo je pomalo jasno da budućnost ipak pripada prirodnom plinu. Međutim, takav prijelaz nije
bio baš lagan. Potrebno je bilo provesti niz prilagodbi postojećih instalacija
i trošila. Postupno to uspijeva i može se
reći da je Zagreb od 1980. gotovo potpuno prešao na prirodni plin.
Prirodni plin u kućanstva dolazi distributivnom mrežom putem plinskih instalacija. Ne treba posebno naglašavati
da svako trošilo na takvu instalaciju
smije priključivati samo ovlašteni servi-
Struka i praksa
ser koristeći propisane priključne cijevi
i spojnice. Bilo kakva improvizacija od
strane ukućana može biti pogubna.
Karakteristike prirodnog plina
❚❚ Prirodni plin uglavnom se sastoji od
metana (preko 90%), a ostatak je etan i
manje količine propana, što ovisi o geografskom položaju izvora. On je vrlo
često plinska kapa iznad nalazišta nafte,
ali može biti zarobljen i u nekim propusnim slojevima bez prisustva nafte.
Dubine nalazišta kreću se od nekoliko
metara pa sve do pet kilometara s tlakovima do 300 bara i temperature preko
200oC. Najpoznatiji oblik transporta je
cjevovodima ako je u plinovitom stanju.
U posljednje vrijeme sve je popularniji
njegov transport kao pothlađene tekućine s vrelištem na -150oC Takav tekući
prirodni plin prevozi se specijalnim brodovima (zovu se metanijeri-po metanu)
do odredišta, a zatim se njegovim zagrijavanjem pretvara u plinovito stanje
i dalje distribuira lokalnim mrežama. I
naša zemlja zainteresirana je za izgradnju jednog takovog pristaništa. Može se
prevoziti cestovnim i željezničkim prometom, ali rjeđe.
Prirodni plin nije otrovan i lakši je
od zraka (relativna gustoća u odnosu na
zrak približno je 0,68). Koncentracije do
5% ne predstavljaju nikakvu opasnost po
zdravlje, a veće imaju ugušujući efekt,
jer svojim prisustvom smanjuju koncentraciju kisika.
Područje eksplozivnost mu je od 5
do 15%. S obzirom da je to plin bez mirisa, njegovim istjecanjem mogla bi se
vrlo lako postići koncentracija unutar
područja eksplozivnosti a da to čovjek
ne primijeti. Radi toga on se umjetno
dozira kemijskim spojevima vrlo neugodnog mirisa (obično merkaptani).
Time se postiže da čovjek namiriši plin
u koncentraciji znatno nižoj od donje
eksplozivne granice.
U ispravnim gorionicima izgara potpunim gorenjem i dobiva se isključivo
ugljični dioksid i voda. U tom smislu
svrstava se u ekološki najčistije energente. U neispravno podešenim gorionicima
izgara nepotpunim gorenjem uz pojavu
čađe i što je još opasnije pojavu ugljičnog
monoksida. Upravo je monoksid najčešći
uzročnik smrtonosnih trovanja. Prema
Haberovoj zakonitosti koncentracija od
svega 0,2% tijekom 20 minuta uzrokuje
onesposobljavanje a ubrzo i smrt većine
prosječnih ljudi. U tom smislu protočni
plinski bojleri s lošim dimnjacima (ili još
gore bez njih) od stana mogu napraviti
smrtonosnu plinsku komoru.
Prirodni plin može se upaliti i na
temperaturi samopaljenja, koja se kreće
od 600 do 650oC (ovisno o sastavu plina). To znači ako je neka površina zagrijana na takovu temperaturu, prirodni
plin će se na njoj upaliti pod uvjetom
da mu je koncentracija unutar područja
eksplozivnosti.
Donja ogrjevna vrijednost prirodnog
plina je oko 33 MJ/m3.
I najnovija vijest u pogledu korištenja prirodnog plina. Posljednjih godina svjedocima smo energetske krize u
svjetskim okvirima zbog naglog porasta cijene sirove nafte. To je uzrokovalo
orijentaciju k’ drugim izvorima energije,
gdje je to moguće. Jedan od putova je
sve veći prijelaz benzinskih automobila
na UNP plin kao jeftiniji energent. To
je bilo za očekivati jer se ta tehnologija koristila i u vremena kada krize nije
bilo a sada se primjena samo intenzivirala. Međutim, otišlo se i korak dalje. U
Francuskoj Citroen je počeo proizvoditi vozila pogonjena pored benzina i prirodnim plinom. Vjerojatno nije samo on
jer se takva instalacija može ugraditi na
svaki benzinski motor (instalacija nije
ista kao za UNP). U tom smislu otvaraju se i specijalne crpke s prirodnim plinom. Ali, ne samo to. Nude se i posebni kompresori kako bi svatko tko ima
plinsku instalaciju u blizini parkiranog
auta mogao rezervoar napuniti plinom.
Treba pojasniti: prirodni plin se u boci
može skladištiti kao stlačeni plin pri tlakovima od oko 200 bara (ne prelazi u te-
kućinu). To je bitna razlika u odnosu na
UNP koji se u bocama nalazi u obliku
tekućine pri tlaku od oko 5 bara. U tom
smislu UNP je u prednosti jer se radi
s manjim tlakovima, a iz istog volumena dobiva ga se oko 30% više. Međutim,
prirodni plin je znatno jeftiniji i tu on
nalazi svoju primjenu. Nekada davno iz
vremena začetka automobilske industrije pojavljivali su se automobili na prirodni plin. Plinska boca im je bila na krovu,
a znala je i eksplodirati. Danas, napretkom tehnologije to se vrlo teško može
dogoditi. Kao što je razvidno i ovdje se
povijest ponavlja.
Ukapljeni naftni plin – UNP
❚❚ UNP je po sastavu smjesa propana i
butana. Prvi ga je put proizveo 1910. dr.
Walter Snelling, a komercijalnu primjenu doživljava 1912. Smatra se da trenutno sudjeluje s 3% svjetske energetske potrošnje. Radi se o neotrovnom plinu bez
boje okusa i mirisa. U većim koncentracijama djeluje ugušujuće (kao i prirodni
plin). Kao i kod prirodnog plina, UNP
se odorira da bi se mirisom osjetila njegova prisutnost u zraku u koncentracijama ispod donje granice eksplozivnosti. Područje eksplozivnost mu je od 2
do 9%, a temperatura samopaljenja oko
500 oC. Donja ogrjevna vrijednost mu je
veća od prirodnog plina i iznosi oko 100
MJ/m3. Zbog toga se trošila na prirodni plin ne mogu samo jednostavno priključiti na UNP, već je potrebna izmjena
diza ili neki drugi oblici prilagođavanja.
Skladišti se u čeličnim bocama u kojim
se nalazi kao tekućina pri tlaku od oko
5 bara. To je moguće zato jer mu je kri-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
27
Struka i praksa
tična temperatura smjese iznad 90oC. U
domaćinstvima i ugostiteljstvu najčešće
se koristi u bocama od 10 i 7,5 kg. Kao i
kod prirodnog plina, treba strogo voditi brigu o ispravnosti trošila i dimnjaka
da se ne bi oslobađao smrtonosni ugljični monoksid. Međutim, postoje trošila
s UNP plinom koja su smrtno opasna
ako se ne pridržava strogih uputstava
(najčešće se ne pridržava zato jer se na
prvi pogled radi o banalnoj stvari). Riječ je o takozvanim katalitičkim pećima
za zagrijavanje prostorija. U njima UNP
plin izgara na velikoj mrežastoj površini, oslobađajući u prostor pored topline i velike količine ugljičnog dioksida
i vodene pare (nema dimnjaka). Prilikom toga se troše velike količine kisika. Opasnost od ugljičnog monoksida
ne prijeti, ali količine dioksida su tolike
da u prosječno velikoj i zatvorenoj sobi
ubrzo nestane kisika uzrokujući gušenje. To se osobito često događa ako se u
takvoj sobi spava. Upotreba takvih peći
u zatvorenim prostorima izričito se zabranjuje, što i proizvođači napominju ali,
na žalost, uputstva se ovlaš pročitaju ili
uopće ne, pa su i tragedije neizbježne.
Zanimljivo je napomenuti da pročišćeni
UNP nalazi primjenu kao rashladni plin
u hladnjacima i klima uređajima, nakon
28
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
što se zabranila primjena halogen ugljika koji uništavaju ozon. Također se rabi
i kao potisni plin u novim generacijama
sprejeva. Na žalost, zbog zapaljivosti takva primjena ograničena je na specijalne
slučajeve.
Pri rukovanju s bocama UNP plina, treba se pridržavati sljedećih bitnih pravila:
-Prilikom korištenja bocu uvijek držati uspravno. Ne smije se je okrenuti naopako pod izlikom da bi se
do kraja iskoristio plin. Tada u sistem ulazi tekuća faza za što on nije
predviđen i moguć je tragičan završetak.
-Smještaj boce mora biti jednak ili
viši od okolne površine. UNP je
teži od zraka i prijeti opasnost ako
instalacija slučajno propušta da ispuni prostore niže od smještaja boce
(na primjer podrum). U tom smislu
ne koristiti i čuvati boce s plinom u
prostorijama nižim od okolnog terena.
-Ne izlagati plinsku bocu izvorima
topline da se može zagrijati preko
40°C (sunce, vatra, itd.).
-Redovito provjetravati mjesto gdje
je boca pohranjena.
-Pri svakoj zamjeni plinske boce po-
željno je zamijeniti postojeću brtvu
na spojnoj matici (holenderu), a obvezno dobro provjeriti ispravnost
gumene cijevi. To podrazumijeva da
se cijev tokom cijele svoje dužine po
segmentim lagano savine i provjeri da nije guma ispucana. Pri pojavi
i najmanje ispucanosti gume, cijev
obvezno promijeniti. Ispucanost se
javlja zbog starosti gume i tijekom
vremena spontano može doći do takvog puknuća da plin počine spontano izlaziti u okolni prostor, a tada
je već sve prekasno. To je najčešći
uzrok tragedija s plinskim bocama.
-Poslije uporabe plina na trošilu, obvezno zatvoriti ventil na boci kako
sistem od ventila na dalje ne bi bio
pod tlakom i eventualno propuštao
plin (vezano uz prethodnu točku).
-Ne spajati bocu na trošilo bez regulatora tlaka.
-Opremu je potrebno redovito kontrolirati.
-Popravke plinskih trošila obvezno
povjeriti ovlaštenom serviseru.
-Pridržavati se uputa proizvođača
plinskih trošila.
-Plinsku bocu držati podalje od dohvata djece.
Vladimir Karlović
Struka i praksa
Gašenje požara broda
Osnovne karakteristike
požara broda
❚❚ Požar na brodu iziskuje brzu i odlučnu akciju gasitelja bez obzira da li gašenju pristupa sama posada broda ili vatrogasna postrojba koja je došla kao pomoć
s kopna ili pristupila gašenju uz pomoć
broda za gašenje ili nekog drugog broda
koji ima te mogućnosti. Zapaljeni brod
može se nalaziti u luci, na ulazu u luku,
na sidrištu, na otvorenom moru i na
doku u remontu. Brod se može zapaliti
u izgradnji i to na navozu kao novogradnja te kao porinuta novogradnja na opremi u moru u luci brodogradilišta.
Da bi se vatra na zapaljenom brodu,
pa bilo gdje se on nalazio, uspjela pogasiti bez gubitka ljudi, tereta i broda, ekipe gasitelja moraju biti stručne, obučene
istrenirane i tehnički opremljene . Bez
obzira na taktiku gašenja koja će se primijeniti za napad na požar, glavni pravac
napada bit će uvijek svi normalni putovi
i otvori koje posada i putnici koriste u
normalnoj komunikaciji ili kod teretnih
brodova za manipulaciju s teretom.
U remontnom brodogradilištu i u
brodogradilištu koristite se tehnološki
otvori ili se otvaraju drugi otvori.
Ako požar zahvati brod na otvorenom moru to bi mogla biti katastrofa za
sam brod. Požari na otvorenom moru
nalaze se na drugom mjestu uzroka brodoloma, odmah iza prodora vode i potapanja broda te su odgovorni za mnogo izgubljenih života i potpuni gubitak
broda.
Pri požaru broda na otvorenom moru
posada ili putnici moraju se pouzdati u
stabilne uređaje za gašenje i sposobnost
same posade broda u gašenju požara. U
ostalim pozicijama položaja broda na
kojem je izbio požar vrlo brzo dolazi
pomoć s kopna, pa i vatrogasni brodovi.
Poznavanje posade postupaka i načina
gašenja i poznavanje opreme za gašenje,
te sama spoznaja da im druga pomoć
neće tako brzo biti pružena može biti
presudno. Vatrogasci strepe od požara
na brodu zbog njihove složenost i teškoće pristupa.
Brod je projektiran da bude nepropustan, odnosno da je otporan na
prodor vode. Sve što se nalazi u unutrašnjosti broda, da li je to teret ili sam
boravak putnika i posade, ovisi o ventilaciji i klimatizaciji, odnosno izmjeni
zraka pomoću mehaničkih ventilatora
i ventilacijskog sistema koji je razveden
po cijelom brodu. U trenutku požara
uključena ventilacija postat će ubojica
jer će raspršiti otrovne produkte izgaranja po ostalim prostorima unutrašnjo-
sti broda gdje se nalaze ljudi, a zatim
će se požar proširiti tim sistemom po
ostalim prostorima broda. Zbog toga
se u tim uvjetima uglavnom isključuje
ventilacija.
Vatrogasna postrojba također može
pokušati pogasiti požar sa stabilnim
uređajem za gašenje, ali vatrogasci moraju biti sigurni da nema ljudi u prostoru ispuštanja sredstava za gašenje.
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
29
Struka i praksa
Osnove gašenja požara broda
❚❚ Vatrogasci ulaze u utrobu broda da
bi se požar što bolje pogasio, to zovu
izlet u nepoznato ili gašenje na slijepo. Prije ulaska ekipa treba procijeniti
temperaturu dima koji izlazi iz utrobe
broda. Danas u tome značajno pomažu
termo kamere. Kamerom se mogu procijeniti temperature koje vladaju u utrobi broda, pa čak se može locirati i centar požara i olakšati kretanje kroz dim i
vodenu paru. Ako su temperature dima
visoke i ako se procijeni da unutarnja
navala može biti pogibeljna za gasitelje, trebalo bi izbjeći unutarnju navalu,
naročito ulaz s gornjih paluba u utrobu
broda, dok se za to ne stvore uvjeti ili
ne odrede drugi pravci ili izabere druga
taktika napada na požar. Ako vatrogasci ne posjeduju termo kameru , a žele
ustanoviti centar požara, pomoću mlazova vode hlade oplatu broda - ondje
gdje je najveće isparavanje vode tu je
centar požara.
Za direktni napad na vatru vrlo je
važno vještina i iskustvo te hrabrost gasilaca.
30
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Veliki brod je labirint uskih prolaza
od kojih mnogi nemaju izlaz, zbrka razvedenih cijevi i kablova, razmještenih
strojeva i agregata. Prostor je klaustrofobičan i popraćen strašnim zvukovima
savijanja brodske oplate, šištanje pregorenih cijevi visokog pritiska i još mnogih
nepoznatih zvukova. Gasitelji se nalaze
u dimu i vodenoj pari , okolna temperatura je takva da stalno koriste vodu za
gašenje da bi sami sebe ohladili. Na sebi
imaju zaštitnu opremu koja je dosta teška i nespretna, naročito kod posade koja
uglavnom nema osobnu zaštitnu opremu
za gašenje, nego je koriste kao skupnu.
Koriste se aparati za disanje ograničenog
kapaciteta i vremena, ponekad ne znaju
da li će imati dovoljno zraka i vremena za izlaz, a prijeti opasnost da ekipa
kod izlaza krene krivim smjerom ili da
se netko izgubi. Zato se ekipa mora stalno prozivati i javljati se i paziti jedan na
drugoga. Pri unutarnjoj navali, formiraju se ekipe gasilaca. Gasitelji napuštaju
mjesto gašenja kada se jednom od ekipe
uključi alarmna zviždaljka izolacijskog
aparata. Gasitelji izlaze prateći položenu
vatrogasnu cijev. Brodska vrata se zatvaraju gdje god je to moguće. Brodski hodnici koji su ispunjeni dimom i visokom
temperaturom, zbog eksplozija mogu
postati topovske cijevi, jer se najveći dio
energije oslobađa kroz njih. Kvalitetna
osobna zaštitna oprema gasitelja bitno
smanjuje ozljede kada se gasitelj nađe
u takvoj situaciji. Brzo i uspješno gašenje požara na otvorenom moru presudna je komponenta za daljnji život broda.
U gašenju velikih i dugotrajnih požara
broda trebala bi se što više koristiti pjena
s razloga što se kod upotrebe velikih količina vode ona počinje slijevati na jednu stranu broda linijom manjeg otpora i
brod počinje gubiti stabilitet. Posebno je
opasna voda koja se sakupila po gornjim
palubama, za razliku od vode koja se slijeva u kaljužu na dno broda. Vatrogasci
su upotrebom velikih količina vode potopili mnoge brodove.
Gasitelji koji su izašli iz utrobe broda, a nisu uspjeli lokalizirati požar, teško se oporavljaju za ponovnu smjenu
ekipe koja trenutno vrši gašenje. Može
doći do pada morala gasitelja zbog is-
Struka i praksa
crpljenosti, zbog osjećaja bezizlaznosti
trenutne situacije, posebno ako je netko od članova posade ranjen ili poginuo.
Cijela se situaciju može zakomplicirati
ako je do požara došlo u uvjetima plovidbe za lošeg vremena i nemirnog mora.
Vatrogasna postrojba ako gasi brod pri
niskim temperaturama primjenjuje i
taktiku gašenja u zimskim uvjetima.
Pojedina tehnika kao što su aparati za disanje, bez kojih nema uspješnog
gašenja, brzo se troše i vrlo se teško nadopunjavaju što iziskuje posebnu tehniku i ljude. Za razliku kada nastupaju vatrogasne postrojbe koje dolaze sa svom
potrebnom logistikom i mogu vršiti
izmjenu ljudstva, vatrogasne ekipe na
brodovima moraju biti disciplinirane te
obučene i isrtrenirane za gašenje požara
broda po posebnim standardima. Posade znaju da pogasiti požar na brodu zna
biti vrlo težak zadatak, a ponekad i nemoguće ostvariv da bi se spasio skupi teret i brod te spasilo ljudske živote. Sama
obuka i trening s komercijalne strane
vrlo je skup, jer je obuka temeljita i ponavlja se svake dvije godine. Bez obzira na sve organizacijske teškoće obuka
gašenja požara na brodu postala je stalnom praksom brodskih kompanija. Obveza je i praksa da se sedmično barem
jedanput vrši trening ekipe za gašenje
požara na samom brodu. Tijekom putovanja na putničkim brodovima se u
vježbe uključuju i putnici te prije putovanja upoznaju s postupcima u slučaja
incidenta. Sve više se obučavaju i radnici koji rade na održavanju brodova kada
brod pristane u luku, posebice koji rade
u remontnim brodogradilištima. Gašenje požara na svim vrstama brodova zahtjeva specijalizaciju, znanje i posebne
vještine i to se mora stalno provjeravati. Pripadnici profesionalne vatrogasne
postrojbe, koja na svom području ima
brodogradilišta ili luku, bez obzira na
veličinu brodova koji se izgrađuju ili
primaju, moraju biti upoznati i taktički
istrenirani za gašenje požara i spašavanje na brodovima.
Veliki problem vatrogascima predstavljaju materijali koje gore. Mnogo
puta vatrogasci zbog pokušaja da što
prije pogase požar nemaju vremena doznati ili nemaju od koga doznati, o kakvim se teretima i materijalima radi i u
kakve rizike ulaze. Pri velikim i dugotrajnim požarima to se pokušava ispraviti posebno kada se formirao stožer
koji upravlja gašenjem požara, premda
je mnogo puta do tih podataka teško
doći. Poseban problem je spašavanje
kada su u požaru ostali zarobljen ljudi
pa mogu zaglaviti i sami gasitelji.
Vatrogasne postrojbe i brodovi koji
raspolažu s većim brojem gasitelja,
mogu u tim trenucima imati u pripremi opremljene stalne spasilačke ekipe.
U protivnom se gasitelji orijentiraju na
spašavanje. Kada se pri požaru na brodu
procijeni da su u pitanju životi posade
i putnika oni napuštaju brod koristeći
svoju spasilačku opremu, te traže pomoć od drugih brodova i pomoć s kopna.
Planovi protupožarne
zaštite – Ship fire plan
❚❚ Na svim brodovima moraju biti stalno izloženi opći planovi koji za svaku
palubu jasno pokazuju kontrolne stanice, podatke o uređaju za požarnu uzbunu, o uređaju za otkrivanje požara, o
sredstvima za gašenje požara i slično.
Upute koje se odnose na održavanje i
rukovanje cjelokupnom opremom i uređajima na brodu za gašenje i savladavanje požara moraju se držati zajedno
i uvijek raspoložive na pristupačnom
mjestu. Opisi u takvim planovima moraju biti napisani na nacionalnom jeziku.
Zapovjednik akcije gašenja požara broda koji je došao s kopna, mora znati da
se Fire plan nalazi s lijeve i desne strane broda tako da je uvijek smješten kod
glavnog ulaza u prostor broda. Pokraj
Fire plana koji je smješten u hermetički zatvorenom mesinganom valjkastom
kontejneru, nalazi se međunarodni priključak s kopna.
Međunarodna priključnica s
kopnom - internacionalna spojka
❚❚ Vatrogasna postrojba koja intervenira morala bi na svom prvom vozilu imati prirubnicu sa standardnom spojkom
(u nas storc spoj - zub na zub)koja se
montira na internacionalni spoj te potreban alat i rezervne vijke i matice. Koristeći dva ključa skida se slijepa spojka i
na njeno mjesto postavlja prirubnica sa
standardnim priključkom zemlje koja
koristi isti spoj. Zatim se priključuje
tlačna cijev koja je spojena s vatrogasnom pumpom na kopnu. Pumpa tlači
vodu u brodsku hidrantsku instalaciju
koja ima hidrantske ormariće i određenom opremom koja se koristi za gašenje. Standardne dimenzije prirubnice
za međunarodnu priključnicu s kopna
propisane su“ Pravilom 1960“ SOLAS
konvencije. Slavko Suzić
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
31
Struka i praksa
Vodopad s neba
B
oeing-Jumbo 747-200 leti brzinom
od 320 km/h na visini od 250 m.
Pilot polako podiže nos letjelice. Onda
oprezno povlači četiri poluge. U sljede-
ćim sekundama stlačeni zrak istiskuje iz osam spremnika u utrobi Boeinga
100000 litara vode. Jumbo je odjednom
lakši za sto tona i pokušava se vinuti 30
metara u visinu, ali kapetan svladava potisak, vodeći računa da stroj ne izgubi
ravnotežu. Taj postupak zahtijeva od pilota mnogo iskustva i vještine.
Novo zalijevanje umjetnom kišom
uz pomoć velezrakoplova, koje je razvila
tvrtka Evergreen International Aviation,
prošlog je ljeta uspješno izvedeno više
od 50 puta pokusno u više saveznih država SAD-a, izvještava stručni časopis
“Aviation Week”. Tehničari Evergreena
u tu su svrhu preuredili jednu transportnu letjelicu. U praksi se potvrdilo da su
velezrakoplovi zaista prikladni za suzbijanje šumskih požara. Sada treba o
dobrim stranama te zamisli uvjeriti još
ustanove ovlaštene za odobravanje njihove primjene kao i moguće kupce. Do
sada još 747 nije korišten za suzbijanje
pravih požara: Umjesto toga primjenjuju
se u tu svrhu manje letjelice. Najveći od
njih je zrakoplov Lockheed Aero Union
P-3A-Orion, ali on može prenositi najviše 12000 litara vode i u najboljem slučaju proizvesti mali i kratkotrajni pljusak – ali nikako umjetnu kišnu oluju sa
100000 litara vode, s kojom 747 može
prekriti ishodište požara. Jasno je da postoji potreba za velikim zrakoplovima za
suzbijanje požara. Barem prema američkim statistikama, štete od šumskih požara u Sjedinjenim državama posljednjih
su godina sve opsežnije i sve brojnije. Od
1994. do 2006., stoji u izvješću ustanove
National Interagency Fire Center, bilo
je više od 900000 malih i većih požara
s ukupno učinjenom štetom od približno
sedam milijardi dolara.
Spomenuti vodeni velebombarder
ubuduće bi mogao postati važno sred32
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Struka i praksa
stvo u borbi s vatrom. On može svoju
vodenu masu po potrebi izbacivati i u
manjim količinama, a ne samo u jednom
pljusku. To znači da zrakoplov u jednom
letu može zaliti umjetnom kišom nekoliko, jedan za drugim, manjih požara ili
ishodišta požara. Osim toga velezrakoplov može primijeniti i pjenu, želatinu
ili druga kemijska sredstva za suzbijanje
požara i djelovati iz zraka gotovo tri sata
iznad područja šumskog požarišta.
Dosad su protupožarni zrakoplovi
morali letjeti nisko, jer oni mogu praktično prevoženu vodu samo izliti: spremnici se otvaraju i voda pada prema
načelu sile teže. Kod 747 je drugačije.
On posjeduje u trupu osam spremnika
pod tlakom, koji istiskuje cijelu količinu
vode u nekoliko sekunda.
Voda se istiskuje kroz četiri velika
cijevna otvora na donjoj strani letjelice.
Promjer cijevi je 30 cm. Takvim postupkom pilot može ciljano izbacivati vodu
s visine od 250 do 300 m i ne mora se
spuštati na visinu manju od 100 m iznad
tla, kao što je to slučaj kod danas uobičajenih starijih letjelica, a to je prilično
rizičan pothvat na prostoru zahvaćenom
šumskim požarom.
Velezrakoplov osim toga ima mogućnost, promjenom tlaka ispuhivanja
vode i smanjenjem otvora sapnica, izazvati umjetnu kišu u kojoj se oblikuju
vodene kapljice kao i kod prirodnih padalina.
Postoje i primjedbe kako velezrakoplov nije dovoljno okretan da bi mogao
uspješno gasiti šumske požare i u gorskim predjelima ili u uskim riječnim
udolinama (sutjeskama). Osim toga
neki strahuju, kako bi te velike količine vode za gašenje iz zrakoplova mogle
“isprati” vatrogasce i njihovu opremu s
obronaka.
Dosadašnji pokusni letovi pokazali
su da vatrogasci ni u kojem slučaju ne
trebaju strahovati od spomenute vodene
prijetnje kao i da takvi velezrakoplovi
mogu i na teško pristupačnim područjima u velikoj mjeri korisno pridonijeti radu vatrogasaca. Trenutne teškoće u
primjeni vodenih velebombardera nisu u
veličini zrakoplova ili u njegovoj tehnici,
nego prije u usporedbeno visokim pogonskim troškovima. Njihova primjena
je u pravilu isplativa na mjestima, gdje
su vatrom ugrožena čitava naselja ili
rubni dijelovi velikih gradova.
Prema Die Welt i www….
Pripremio Željko Medvešek
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
33
Susret
Razgovor
Rudolf Zajec – 50 godina u vatrogastvu
N
a svečanost povodom 50 godina
rada u vatrogastvu Rudolfa Zajeca, kao stalnog predavača pri VZ KZŽ,
pristigli su u njegovu skromnu, ali lijepo
uređenu klijet, vatrogasci s kojima je često radio i surađivao. Između ostalih, tu
su bili i profesionalni vatrogasci, predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, te Zajecov
dugogodišnji suradnik i prijatelj mr. Teodor Fricki. Tu smo prigodu iskoristili
za razgovor za Vatrogasni vjesnik.
Vatrogasni Vjesnik: 50 godina rada
u vatrogastvu je iza vas?
Rudolf Zajec: Da. 50 godina u vatrogastvu? Zar je proteklo toliko godina?
Pa, sve je počelo 1956. godine dolaskom
na radno mjesto učitelja u Orehovici. A
za svakog učitelja koji je došao u jednu
takvu sredinu pretpostavlja se ne samo
rad s djecom, nego i to da će čitav dan
biti na raspolaganju svim ljudima u selu.
Tako sam se ja odmah nakon godine
dana uključio u rad DVD-a Brestovec
Orehovički. To se odnosi i na rad u vatrogastvu. To je početak i rada s djecom i
mladima, tadašnjim pionirima A i B.
VV: Kakva je u to vrijeme bila situacija u DVD-ima?
Zajec: U to vrijeme u vatrogastvu
je vrijeme snalaženja. Ne bih rekao da
je to bilo vrijeme siromaštva, možda da
po opremi, ali je to vrijeme kada su se
ljudi organizirali da bi jedan drugome
pomogli. Učitelj u selu zapravo je bio taj
koji je to trebao povezati i organizirati.
Međutim, nešto čega danas nema jeste
ljudskost, društvenost. Ne samo gašenje
požara, već i svaka druga manifestacija
nije bila moguća bez vatrogasaca.
VV: Upravo zbog te atmosfere vas se
ljudi i dan danas sjećaju. Bilo kao učitelja, bilo kao vatrogasca.
Zajec: Da. Ljudi me se sjećaju i da
ne bi ispalo da se hvalim, ja sam bio
34
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
narodni učitelj tijekom svih 41 godinu
rada.
Drugim riječima, bio sam na raspolaganju ljudima kako bi im pomogao u
svemu. Tako da ako je trebalo u ponoć
ili tijekom noći voziti rodilju u Bedekovčinu ili u Zagreb, a ja sam vrlo rano
imao auto, onda sam to i činio. To što
me se ljudi sjećaju nije toliko po vatrogastvu, već po mojem učiteljevanju. No,
ja se uvijek vraćam u Orehovicu, jer su
to moje najljepše godine i rada i života.
Radi se o 25 do 30 godina života i ja to
nikada ne zaboravljam te sam u tom kraju barem dva ili tri puta godišnje.
VV: Nakon toga odlazite u Zabok u
kojem ste više od 40 godina. Nastavili
ste rad u vatrogastvu?
Zajec: Da. Ja odlazim u Zabok da
bih puno radno vrijeme radio u osnovnoj
školi i nastavljam rad u DVD-u Zabok.
15 godina sam imao priznato 4 sata radnog vremena u školi u svom programu
za dvije vatrogasne grupe.
V V: To je početak vašega profesionalnog rada s djecom u vatrogastvu. I taj
se rad nastavlja do današnjih dana?
Zajec: Da. Postoje i neki materijali
koji će još dugo ostati u našoj županiji
kao materijali s kojima će se mentori i
svi ostali služiti da bi kvalitetno i dobro
radili s djecom ili mladeži. Taj program,
koji je star već desetak godina, zove se
Posebni program iz područja odgoja zaštite od požara od 1. do 4. razreda. Kako
nismo uspjeli od Ministarstva prosvjete
dobiti priznanje vatrogasne grupe kao
slobodne aktivnosti, odlučili smo sami
napraviti program. Taj program se nalazi u svakom društvu i daje upute kako i
što treba s djecom raditi da bi ih odgojili
za budući rad u vatrogastvu.
VV: Ta prva iskustva s radom s djecom i mladeži počeli ste tih godina dijeliti i s društvima iz drugih republika,
posebice sa Slovenijom. Kakva je suradnja bila u to vrijeme, a kakva je danas?
Zajec: 1967. godine prvi puta odlazimo preko Sutle na susret u Podčetrtek.
Susret pionira Hrvatske i Slovenije, koji
traje punih 21 godinu, posebno je obrađen u knjizi 130 godina Hrvatske vatrogasne zajednice. Bilo je to vrijeme izvanredne suradnje baš na području odgoja
mladih. Mi i danas imamo tu suradnju,
no nije na tom nivou. Svake godine nekoliko slovenskih ekipa dolazi kod nas,
Susret
posebno u Zabok, a naša djeca kod njih.
Osim toga, postoje službeni susreti na
nivou država gdje se okuplja veći broj
ekipa. Sjećam se jednog susreta u Laškom. 1500 pionira, prekrasan dan, teren
izvanredan i da živim 150 godina nikada neću to zaboraviti. Sve bih dao kada
bi taj događaj mogli ponoviti.
V V: Sva ta ste iskustva prenašali i
nakon tih susreta na ovaj naš zagorski
kraj?
Zajec: Tada su bila 24 društva u tadašnjem savezu i nekoliko industrijskih,
i ja sam sva moja iskustva prenosio na ta
društva. Tada smo imali i veće ovlasti
kao Savez, pa smo mogli intervenirati
ako negdje nije bilo nešto u redu.
T. Fricki i R. Zajec
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
35
Susret
V V: Pomoć je uvijek bila potrebna.
Posebno za obrazovanje djece i mladeži
te budućih vatrogasaca. Kakva je bila
situacija s financiranjem u vaše vrijeme?
Zajec: Na početku ‘60-ih godina
prošloga stoljeća nije bilo dovoljno sredstava. Međutim, kasnije putem SIZ-ova
su se osiguravala sredstva, usudio bih se
reći dovoljna sredstva da bi se vatrogastvo u ono vrijeme razvijalo. Dakle, imali smo već i prije ‘90-ih godina opremu
koja nam je potrebna za djelovanje.
Dakako, danas se tehnologija razvija
i potrebno je sve više sredstava, ali u to
smo vrijeme imali puno više sredstava
za rad s djecom i mladeži, a isto tako
sva vozila nabavljena su prije ‘90-ih godina 20. stoljeća. Imali smo i priručnu
literaturu, Priručnik za rad s pionirima
A i B, kao i ostalu literaturu. Nažalost,
nakon demokratskih promjena, morali smo dugo čekati na slične publikacije. Neki su nastavili koristiti one stare.
Naglašavam, dugo smo čekali primjerice
Priručnik za osposobljavanje vatrogasne
mladeži, a pomoć HVZ-a do 1990. godine bila je veća i značajnija i nakon te
godina ona stagnira.
VV: Vaš dugogodišnji rad s vatrogasnom djecom i mladeži posebno se vidi
na natjecanjima u našoj županiji?
Zajec: Pa rezultati provjere znanja
ipak su bili skromniji nego danas. Moramo to priznati. Danas jedan kvalitetan
rad s djecom i mladeži daje puno važnije odgojne rezultate. To znači, usmjeriti mladog čovjeka, naučiti ga osnovnim
znanjima iz područja zaštite od požara,
da bi se nakon 18. godine mogao opredijeliti za djelovanje u vatrogasnim organizacijama. U vrijeme mojih početaka
nije bilo kontinuiranog rada s mladima
tijekom cijele godine, nije bilo ni takvog
osposobljavanja, jer danas se s djecom
može raditi tijekom čitave godine. Zato
mogu skrenuti pozornost da upravo zabočki kraj ima najzapaženije rezultate u
radu s djecom i mladeži. Samo na posljednjem natjecanju imali smo više od
20% svih sudionika, a treća smo županija u Hrvatskoj po odazivu na takva natjecanja. Dakle, onaj naš program daje
svoje rezultate i u našoj županiji nema
bojazni za budućnost vatrogastva u idućih 30 do 50 godina.
36
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
VV: Možete li nam usporediti rad s
djecom i mladeži u nas i u drugim zemljama s kojima ste surađivali?
Zajec: Ne bih mogao ocijeniti gdje
smo u odnosu na druge zemlje, ali od
Slovenije smo puno naučili, a oni mi
kažu da već sada polako uče i od nas.
V V: I vi ste gospodine Fricki došli
na ovu skromnu proslavu 50 godišnjice rada u vatrogastvu Rudolfa Zajeca.
Naravno, i vi ste puno surađivali s njim
kao predsjednik HVZ-a. Kako vi ocjenjujete njegov rad i osjećaju li se plodovi toga rada u zagorskom vatrogastvu?
mr.sc. Teodor Fricki: Meni je itekako drago da sam danas ovdje i da
mogu od srca čestitati Rudolfu Zajecu jedan tako značajan jubilej. Od tih
njegovih 50 godina ja sam punih 35 godina bio dužnosnik u HVZ-u i imao
sam često priliku sa slavljenikom razmjenjivati iskustva, čuti njegove savjete, jer on ima puno iskustva u tome, pa
smo i zajedno radili na napretku vatrogastva. Zajec se vrlo rano prihvatio
rada s vatrogascima i mi smo sretni da
za suradnike imamo intelektualce. On
ne samo da se prihvatio rada, nego je i
kao zapaženi djelatnik bio često biran
na vodeće funkcije, posebno bih spomenuo vođenje DVD-a Zabok koje je
utjecalo na bolji rad ostalih društava
u Zagorju.
Niz godina je bio uspješan u vođenju velike organizacije, a isto tako i u
radu županijske vatrogasne zajednice.
Bio je i član skupštine HVZ-a u 3 mandata. Posebno smo cijenili njegov rad s
mladima, pa je bio i u našem Savjetu za
vatrogasnu mladež u 2 mandata.
Vrlo aktivan, s puno iskustva, dao
je svoj veliki doprinos. Posebno bih želio istaknuti da je vidljivo kako je po
Rudolfu Zajecu najvažnije mlade ljude
odgajati kako bi postali humanisti koji
pomažu drugima u nevolji. Isto tako,
njegov je veliki doprinos u radu i suradnji s djecom i mladima iz Slovenije
osnivajući Kup pionira dviju zemalja.
Također, Rudolf Zajec bio je angažiran i u izradi novog Pravilnika za rad s
mladima kao glavni konzultant
Zbog svega toga, HVZ je Rudolfa
Zajeca odlikovao najvišim priznanjima,
sve do Povelje Đure Deželića za životno djelo 2006. godine, najvišim prizna-
njem što se može dobiti. Kada smo na
Olimpijadi 2005. razmišljali što pokazati čelnicima Međunarodne vatrogasne organizacije, zbog stručnjaka poput
Zajeca mi smo odlučili svijetu predstaviti upravo odličnu organizaciju vatrogastva u Zagorju. To dovoljno govori o
Zagorcima kao vatrogascima i ljudima
koji su ih obučavali. Na kraju, bilo mi
je posebno zadovoljstvo raditi i družiti
se s Rudolfom Zajecom, pa mu od srca
još jednom čestitam veliki jubilej i želim mu dobro zdravlje i dug život.
VV: U svim tim prohujalim godinama u radu s djecom, zacijelo postoji i jedan događaj koji ste upamtili?
Rudolf Zajec: Moj rad s djecom u
cjelini mi je posebno drag. No, sjećam
se odlaska na izlet u Gorski Kotar kada
smo se iskrcali i krenuli u koloni, netko
je primijetio: «Otkud ovi zvireju?», jer
nas je tamo bilo sigurno pola od ukupnog broja svih natjecatelja. Naglašavam, takvi su izleti veliki poticaj djeci
za njihov trud tijekom cijele kalendarske godine.
Time osiguravamo kontinuitet napretka našeg podmlatka.
Upitali smo i Ivicu Glasa, predsjednika VZ KZŽ za kratak komentar o
radu Rudolfa Zajeca.
V.V.: Kako ocjenjujete vašu suradnju
s R. Zajecom?
Ivica Glas: Rudolf Zajec je od samog osnutka vatrogasne zajednice u
našoj županiji njezin potpredsjednik,
a mojim dolaskom načelo VZ-a u Zagorju on ostaje kao «korektur» cijelog
Predsjedništva, jer raspolaže iznimnim
iskustvom i mudrošću te je zaslužan za
sve naše programe rada. Mislim da je on,
usprkos brojci jubileja koji slavi, u duši
još uvijek veliki mladić, možda i veći od
nas. Njegov rad u Zajednici naše županije ima velike rezultate i zbog svega što
radi on je skoro pa nezamjenjiv kadar.
Važno je napomenuti kako on svoje znanje ne čuva ljubomorno za sebe, već ga
prenosi na nas mlađe i tako osigurava
kontinuitet pozitivnog rada naše županijske vatrogasne zajednice.
Dean Stulić
Susret
Marijanina vatrogasna obitelj
S
vi članovi četveročlane obitelji
41-godišnje Marijane Đođ iz Ferdinandovca članovi su vatrogasnih društava. Energična i ambiciozna Marijana
cijenjeni je vatrogasac u svoj sredini, ali
i šire. Ima zvanje vatrogasnog časnika
1. klase i položeni državni ispit za voditelja intervencija i jedna je od dviju
žena zapovjednica vatrogasnih postrojbi u Koprivničko-križevačkoj županiji.
U vatrogastvo se uključila od
rane mladosti, od svoje 13 godine. Rano se i udala za supruga Zlatka, koji je član DVD-a
Ferdinandovac. Član Društva
je i najmlađi sin 16-godišnji
Matija dok je tri godine stariji
sin Zoran u intervencijskoj postrojbi JVP Đurđevac. Osim
što je zapovjednica domicilnog
društva Marijana Đođ je i zapovjednica VZ Općine Ferdinadovac, član Predsjedništva
VZ Županije, poznati je vatrogasni sudac, a sudjelovala je na
brojnim natjecanjima diljem
Hrvatske te gotovo na svakom
natjecanju u Županiji. Odnedavna trenira mušku “A” ekipu
DVD-a Batinske. Za svoj predani i požrtvovni rad u vatrogastvu dobila je brojna priznanja
od kojih joj je najdraže Zlatna
plamenica Hrvatske vatrogasne
zajednice. Zapovjednica je već
deset godina u DVD-u Ferdinandovac, jednom od najstarijih društva u Podravini, osnovanog 1889. godine, Društva
koje danas u svojim redovima
okuplja 43 člana.
- Od kada sam preuzela zapovjedništvo DVD-a Ferdinandovac, rad sam usmjerila
na preventivnu i operativnu
djelatnost, edukaciju članova,
opremanje potrebitom opremom i vozilima, te uključivanje
u rad mladih i njihovo stručno
obrazovanje. Tako smo iz sredstava VZ Županije kupili opremu, vatrogasni kombi koji isključivo služi za transport ljudi
i opreme. Nedavno smo od do-
bivenih sredstava kupili zaštitnu opremu, pumpu za bunar, deset pari čizama
i drugo. Za vatrogasnu cisternu, dobivenu od JVP Grada Đurđevca, trebamo
proširiti garažu u našem Vatrogasnom
domu, kojeg smo također uređivali i
u kojem se nalaze prostorije za rad te
velika dvorana namijenjena za potrebe
svih udruga, javnih manifestacija, sastanaka, ponosno nam je rekla Marija-
na i nadodala: Želim posebno istaknuti
dobru suradnju s Općinskim poglavarstvom na čelu s načelnikom Andrijom
Kudumijom, te Vatrogasnom zajednicom Županije i njezinim predsjednikom
Marijanom Kicivojem i zapovjednikom
Slavkom Tucakovićem, rekla je na kraju
vrijedna i sposobna zapovjednica Marijana Đođ.
D. Rendić
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
37
Reportaža
Model vatrogastva utemeljen na
lokalnoj zajednici i otočkom zajedništvu
Gospodarski razvoj, posebice u velikim gradovima, nosi sobom i gubitak duha zajedništva i ljudskog
ponosa pridonoseći gubitku interesa za služenje svojim zajednicama. Općenito se smatra da
gospodarski razvoj neminovno otuđuje ljude i čini ih nezainteresiranima za služenje na dobrobit
svoje zajednice. Da tome nije tako pokazuje primjer Dobrovoljno vatrogasnog društva Baška na
otoku Krku. Naime, članovi tog društva uspjeli su svojim radom pridonijeti znatnom turističkom
razvoju mjesta, istodobno se utkavši u život lokalne zajednice koja članove Društva izuzetno cijeni.
B
aška se inače nalazi na krajnjoj jugoistočnoj točci otoka Krka i nije
tranzitno odredište što je pridonijelo
tome da se i žitelji Baške oslone na vlastite snage.Otok Krk bio je važno središte
glagoljske pismenosti, o čemu, između
ostalih spomenika, svjedoči Baščanska
ploča iz Jurandvora pokraj Baške
Dobrovoljno vatrogasno društvo
osnovano je 1972. godine, ali je sve do
1999. bilježena stagnacija u radu kojoj
su pridonijeli nedostatak društvenog i
spremišnog prostora te nedostatak vatrogasne opreme koja se svodila na traktor, cisternu, pumpu i metlanice. Stoga
nije ni čudno što se tih godina Baška u
zaštiti od požara oslanjala na Javnu vatrogasnu postrojbu Krk.
No, potreba za sigurnošću u lokalnoj
zajednici, ali i za sigurnošću turista koji
su se nakon Domovinskog rata počeli
vraćati na priobalje Jadrana, učinila je
izvjesnim potrebu aktiviranja DVD-a
Baška. Stoga je na inicijativu dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i Općine Baška 1999. reaktivirano Društvo
u Baškoj.
Uzlet DVD-a Baška
❚❚ O uzletu DVD-a Baška urednik
Vatrogasnog vjesnika razgovarao je na
izmaku ovogodišnje turističke sezone,
jedne subote,27. listopada, s predsjednikom Društva Tomislavom Perićem,
inače jednim od direktora tvrtke Hoteli Baška, zapovjednikom Borislavom
Jelušićem, inače službenikom iste tvrtke
i tajnikom Društva Ivicom Bonefačićem,
inače službenikom u Općini Baška.
Saznajemo da je nakon nanovog
pokretanja rada Društva 1999. valjalo riješiti početničke probleme. Naime,
38
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Društvo nije imalo sredstava, opreme,
školovanih vatrogasaca. Stoga se odmah
otpočelo s osposobljavanjem 24 vatrogasaca, te s opremanjem. Već 2000. godine Društvo je na poklon dobilo malo
navalno vozilo posredstvom nekolicine
Gradišćanskih Hrvata, na čelu s dr. Petrom Krajačićem, koji na području Baške imaju kuće za odmor ili ,pak, ljetuju u
Baški. Vatrogasna zajednica otoka Krka
pribavila je Društvu cijevi i mlaznice, a
tvrtka Dezinsekcija, Rijeka Društvu je
donirala 2 vatrogasne pumpe, intervencijske odore i branu za sprječavanje zagađivanja i td. Općina je potom 2001.
Društvu dodijelila jednu stariju zgradu
koju su članovi DVD-a uredili, te su
time stvoreni početni uvjeti za ozbiljan
rad Društva. Financijskim sredstvima
Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije i Općine Baška Društvu je
2001. nabavljano malo navalno vozilo,
proizvođača MG Rijeka.
sto nezgode. Za opsluživanje ambulantnog vozila i pomoć pri nesrećama i nezgodama dva su vatrogasca osposobljena
za pružanje prve pomoći. Ti su vatrogasci tijekom protupožarne sezone, od
15. lipnja do 15. rujna, zaposleni kao
sezonci. O značaju te aktivnosti DVDa kazuje i činjenica da jednog sezonca
financira Turistička zajednica Baška, a
drugog u jednakim iznosima DVD i
VZO Krka. Tu aktivnost, ali i obavljanje poslova zaštite i spašavanja, posebno
ovih vatrogasaca na dobrovoljnoj osnovi, uz punu profesionalnost tijekom 24
sata dnevno, prepoznali su žitelji Baške.
Stoga vatrogasci Baške imaju poseban
status i podršku cijele lokalne zajednice,
ali i obrtnika i tvrtki u kojima su dobrovoljni vatrogasci zaposleni. Primjerice, tvrtka Hoteli Baška u kojoj je čak 12
od ukupno 30 operativnih vatrogasaca
DVD-a zaposleno, ali i druge tvrtke, s
naklonošću daju potporu Društvu.
Vatrogasci pružaju prvu pomoć
Opremanje Društva
❚❚ Općina Baška, odnosno njena 4 naselja: Jurandvor, Draga Baščanska, Batomalj i Baška, broji 1600 stanovnika
dok se tijekom ljetne sezone taj broj, zahvaljujući turistima, poveća i na više od
20 000 ljudi.U takvim uvjetima, posebice zbog nedostatka vozila turistička ambulanta u Baški nije mogla primjereno
funkcionirati. Naime, u hitnim slučajevima vozilo hitne pomoći iz Krka nije
moglo zadovoljiti potrebe velikog broja
turista u Baški. Stoga je na inicijativu
DVD-a Baška, posredstvom dr. P. Krajačića, Društvo dobilo 2003. godine vozilo hitne pomoći, tada staro 7 godina.
Tako je to vozilo postalo dijelom voznog
parka DVD-a za prijevoz povrijeđenih i
bolesnih te za prijevoz liječnika na mje-
❚❚ Sve veći značaj DVD-a Baška očituje se i potpori VZO Krka tom društvu. Tako je iz JVP Krk 2003. dislocirano u DVD Bašku navalno vozilo
TAM s duplom kabinom i cisternom
zapremine 2,5 tisuća litara. Premda je
vozilo 25 godina staro nakon remonta
u MG Rijeci to vozilo primjereno služi
za vatrogasne intervencije. Ove je godine sredstvima VZO Krka i VZ Primorsko-goranske županije nabavljeno
malo navalno vozilo za šumske požare i
tehničke intervencije. Na podvozju Nissana tvrtka Ziegler je izradila kvalitetnu nadogradnju. Nedavno je nabavljena
kvalitetna intervencijska obuća i odjeća od Nomexa za 30 vatrogasaca. Dio
opreme Društvo uspijeva dobiti i dona-
Reportaža
cijama tako da se procjenjuje da je DVD
Baška najbolje opremljeno Društvo na
otoku Krku. Društvo raspolaže i sa specifičnom opremom za spašavanje, poput
posebno nosila ( korita ) za spašavanje,
sklopiva nosila za spašavanje helikopterom, užad za spašavanje i sl.
O profesionalnosti u radu dobrovoljnih vatrogasaca Baške ukazuje i praksa
da vatrogasci DVD-a Baška preuzimaju ulogu profesionalaca JVP Krk kada
pripadnici te postrojbe interveniraju van
Otoka. Vatrogasci Baške pripravni su i
za gašenje požara s mora, te su stoga dogovorili s Lučkom kapetanijom angažiranje 5 brodica na koje se mogu instalirati pumpe sa svom potrebnom opremom
za gašenje s morskom vodom.
Prevencija
❚❚ O primjerenim preventivnim aktivnostima na području Baške govori i relativno mali broj intervencija. Naime, još
prije desetak godina na području Baške
bilježilo se i više od 20 intervencija godišnje, dok se posljednjih godina u prosjeku godišnje bilježi tek do dva požara raslinja, 5 tehničkih intervencija, te
6 intervencija zbog različitih povreda,
uglavnom turista. No, tom broju valja
pridodati i specifičnu aktivnost Društva – opsluživanje vozila hitne medicinske pomoći. U ljetnoj sezoni zabilježi se
180 do 200 izlazaka ambulantnog vozila
DVD-a Baške.
Primjerene preventivne aktivnosti
provode se planski i redovito, ne samo
na području Baške , već i na području
cijelog Otoka, Pored redovitih dežurstava u Društvu, uređenja okoliša, orezivanja drveća, upozorenja na požarne
opasnosti putem letaka i izravnim kontaktima sa žiteljima općine Baška. Na
razini Otoka, putem Vatrogasne zajednice, organizirano je stalno nadgledanje čak 2/3 površine otoka Krka putem
2 instalirane kamere koje su povezane
s JVP. Pored toga članovi DVD-a sudjeluju u akcijama čišćenja puteva, plaža, sakupljanja otpada, izrade prosjeka,
organiziranja različitih manifestacija na
području Općine ( Ribarski dani, Dan
općine, bakljade i sl. ). DVD Baška otpočela je suradnju s Osnovnom školom u
sklopu koje se organiziraju vježbe i edukacija s učenicima. Inače, žitelji općine
Baška i Otoka redovito se informiraju o
vatrogastvu i intervencijama putem Radija OK s Krka.
T. Perić, B. Jelušić i I. Bonefačić
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
39
Reportaža
Vatrogasno zajedništvo
na otoku Krku
❚❚ Primjerenom radu vatrogastva u općini Baška svakako pridonosi organizacija ukupnog vatrogastva na Otoku
Krku. Naime, svih 5 dobrovoljnih vatrogasnih društava i JVP Krk udruženi
su u Vatrogasnu zajednicu otoka Krka
koja djeluje već 7 godina. Dobrovoljna
društva osnovana su u Njivicama, Dobrinju, Vrbniku, Krku i Baškoj. U Puntu
i Malinskoj nisu osnovana društva jer to
područje „pokriva“ JVP Krk. Svih 6 općina i grad Krk izdvajaju sredstva za vatrogastvo otoka Krka. Tim se sredstvima u iznosu od 50 posto financira JVP
Krk, 40 posto sredstava namijenjeno je
dobrovoljnim vatrogasnim društvima i
10 posto zajedničkim potrebama Zajednice. Na razini VZO Krka planiraju se
nabavka vozila i opreme te druge potrebe i aktivnosti članica, što se pokazalo
izuzetno racionalnim, posebno u pogledu opreme i vozila koja se nadopunjuju,
a ne multipliciraju u društvima i JVP.
Tako su tijekom proteklih 7 godina nabavljena 4 velika navalna vozila z JVP,
3 mala navalna vozila za DVD, jedno
zapovjedno vozilo za JVP i jedno malo
kombinirano vozilo za DVD Bašku. Od
oko 3 milijuna kuna, koliko je godišnji
proračun VZO Krka, DVD Baška godišnje dobiva za redovito funkcioniranje
oko 100 tisuća kuna. Dakako da to nije
iznos koji bi DVD mogao dobiti temeljem izdvajanja iz općinskog proračuna,
ali je postojeći sustav financiranja kroz
zajedništvo svih vatrogasnih činitelja
Otoka racionalan i oslanja se na suradnju i zajedničko planiranje. O zajedništvu na Otoku kazuje i i to da je Marina
40
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Punat svoj specijalno plovilo za gašenje
požara dala na raspolaganje Vatrogasnoj
zajednici Otoka. Konačno otok Krk je
jedno jedinstveno i specifično požarno
područje koje u svakom trenutku mora
računati na svoje udružene vatrogasne
snage. Ukoliko se tom zajedništvu pridoda i zadovoljavajuća suradnja s lokalnom samoupravom, odnosno općinskom vlašću, tada žitelji i turisti mogu
spokojno obitavati na području Baške,
ali i čitavog Otoka. Zaštita od požara i
vatrogastvo mogli bi biti i boljim da vatrogasce, ali i žitelje i turiste primjereno
prati treća strana u trokutu – Hrvatske
šume koje na području Baške imaju više
od 50 posto površina šumskog zemljišta.
U DVD-u, naime, nisu zadovoljni održavanju šumskih puteva, te im predstoji izgradnja bolje suradnje s ispostavom
Hrvatskih šuma na tom području.
Raznolike i djelotvorne
intervencije i aktivnosti
❚❚ U DVD-u misle da ni dojava na 112
nije dovoljno iskordinirana, brza i racionalna. Naime, kada se o požaru ili nekom drugom događaju dojavi na telefon
93, tada se dojava zaprima u JVP Krk
koji odmah alarmira lokalne vatrogasce,
dok se dojavom na 112 produžava vrijeme potrebno za početak intervencije.
Čak, štoviše kada žitelji izravno dojave
o događaju na telefone domicilnih vatrogasaca, tada se istodobno otpočinje s
intervencijom i obavještava se JVP Krk.
Komentirajući intervencije zapovjednik
DVD-a Berislav Jelušić navodi primjer
kako su na požaru stare visoke borove
šume u Baškoj u kolovozu 2004. vatrogasci već za pet minuta otpočeli s gašenjem te da je već u to vrijeme vatra već
bila u krošnjama. Zahvaljujući brzoj intervenciji izgorjela su samo tri bora. Zapovjednik se prisjeća požara kuće 2004.
godine u starom djelu Baške koji je izbio
u 3 sata izjutra. Nakon dojave o požaru
vatrogasci DVD-a počeli su s gašenjem
za 15 minuta te su uspjeli spasiti cijelu
kuću o čemu svjedoči i posebna zahvalnica vlasnice upućena Društvu. Zabilježene su i specifične intervencije, poput one u kolovozu prošle godine kada
je jednog turista iz Njivica na stazi 3,5
km iznad Baške ugrizao poskok. Brzom
intervencijom vatrogasaca turist je prenesen i prevezen vozilom hitne pomoći DVD-a te uspješno medicinski zbrinut. Vatrogasci DVD-a Baška su i ove
godine od 25. kolovoza, gotovo mjesec
dana, sudjelovali u pretraživanju terena
u potrazi za izgubljenom turistkinjom iz
Reportaža
Slovenije. Nakon što su pastiri 23. rujna
pronašli mrtvo tijelo turistkinje izvlačenje posmrtnih ostataka povjereno je
vatrogascima Baške. Zapovjednik ističe
da žitelji Baške imaju znatno povjerenje
u vatrogasce Baške jer je u svako doba
dana i noći spremno u roku od 10 minuta intervenirati30 vatrogasaca.
Premda Društvo ima samo jednu
natjecateljsku ekipu u B kategoriji, valja istaknuti da je član DVD-a Nikola
Kereković, inače već otprije poznat po
izvrsnim rezultatima na vatrogasnim trkama u Italiji, ove godine od 16. do 25
ožujka sudjelovao na Svjetskim policijskim i vatrogasnim igrama u Adelaidu
u Australiji za reprezentaciju Hrvatske
vatrogasne zajednice. Nikola je na tim
igrama osvojio u petkilometarskom krosu izvrsno šesto mjesto. Pored odlične
suradnje s dobrovoljnim vatrogasnim
društvima Otoka Krka i Gradišćanski
Hrvatima te posebno s Petrom Krajačićem, vatrogasci DVD-a Baške održavaju već tri godine prijateljske odnose s
vatrogascima iz Čeških Budovica, te od
ove godine i s DVD Strizivojna kojem
je DVD Baška ove godine doniralo rabljeno vatrogasno vozilo Ford.
Zaključak
❚❚ U zaključku valja istaknuti da se
uspješan i istaknuti rad DVD-a Baška temelji na podršci lokalne zajednice koja je
prepoznala u vatrogascima partnera koji
odgovorno vodi računa o sigurnosti žitelja i posjetitelja Baške. Stanovnici Baške,
ali i turistički činitelji na tom području
prepoznali su u DVD-u partnera svojoj
sigurnosti, posebice u pogledu specifičnih aktivnosti poput one s pružanjem
prve pomoći i opsluživanjem vozila hitne pomoći. Valja istaknuti i da je model
suradnje svih vatrogasnih snaga na otoku
Krku, model financiranja i nabavke vozila i opreme putem Vatrogasne zajednice
otoka Krka uvelike pridonio djelotvornom vatrogastvu na specifičnom otočkom području. Priredio.mr.sc.Miroslav Kirinčić
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
41
Reportaža
Dragovoljci profesionalne spremnosti
Brojnošću i časničkom strukturom članstva, ostvarenim radnim i natjecateljskim rezultatima od prvenstva Hrvatske, Jugoslavije i
Europe, među kojima 5 zlatnih i 6 srebrenih europskih medalja, te uređenim vatrogasnim domom od 3200 m² i sudjelovanjem na
stotinama požara DVD “Mladost“ Kaštel Sućurac, obilježilo je 35 godina postojanja kao jedno od, ako ne i najbolje DVD u Hrvatskoj.
Od siječnja do kraja rujna 2007. godine ekipe DVD-a sudjelovale su na gašenju ravno 100 požara i 75 raznih tehničkih
intervencija, pružajući ujedno svoju vatrogasnu vještinu u obrani požarom ugroženih naselja od Dubrovnika, preko
Hvara do Dalmatinske Zagore i Šibenika. Na tim akcijama sudjelovalo je 769 vatrogasaca s 239 vozila koji su radili 694 sati!
P
rema ostvarenim rezultatima na
učinkovitim djelovanju na požarima zatim u provođenju stalne preventivne djelatnosti, te postignutim natjecateljskim i radnim rezultatima DVD
„Mladost“ Kaštel Sućurac svrstalo se u
sam vrh najuspješnijih dobrovoljnih vatrogasnih društava u Hrvatskoj.
Zasluga je to nekoliko generacija,
od osnivačke koja je danas organizirana u Klubu veterana predvođena utemeljiteljem i počasnim predsjednikom
Ivicom Batinom do generacije mladića
iz 1960-tih i kasnijih godina, predvođenih današnjim predsjednikom Ljubišom Musinovim.
Naime, nakon 35 godina djelovanja
osnivačke generacije, koja je pronijela
glas Kaštel Sućurca, diljem Hrvatske
i Europe, od 11. veterana-utemeljitelja
(u Domovinskom ratu poginuo je Mato
Šunjić) njenih 10 živućih utemeljitelja:
Ivan Miolin, Ivica Batina, Vesna Batina,
Silvestar Batina, Marija Antičević, Fra-
42
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
ne Biočić, Vesna Bulog, Tonči Kompara, Mladenka Slavić i predsjednik Đuro
Šečer, nastavili su radom u Klubu veterana, prepustivši ove godine upravljanje
Društvom mladim generacijama. Mladi su, nakon višegodišnjih nastupa na
natjecanjima djece i mladeži, stasali u
vatrenu ekipu koja se dokazivala i dokazuje podjednako na natjecateljskim
vježbalištima diljem Hrvatske i uspješnim djelovanjem na požarištu diljem
Dalmacije.
Lj. Musinov
Zapovjedništvo prednjači
na požarima
❚❚ Ovog ljeta, dok je Dalmacija gorila,
ekipe DVD-a iz Kaštel Sućurca nalazile su se na požarištima od Dubrovnika
do Šibenika i brojnim otocima, bdijući
istodobno nad drugim operativnim područjem Kaštela smještenim uz izuzetno
prometnu i opasnu jadransku magistralu. Poslije jednog od tih požara pred-
sjednik Ljubo, kako ga jednostavno
zovu prijatelji, predstavio nam je vatrogasce Društva.
Uspješno djelovanje ekipa na požarima savjesno organiziraju članovi Zapovjedništva našeg društva u sastavu:
zapovjednik Ivan Barić, zamjenik zapovjednik Petar Elez, dozapovjednik Joško
Božin, te članovi zapovjedništva: Frane
Žuvela, Bojan Prungl, Ivica Tuta, Marin
Vicetin, Brunov Malenović i spremištar
Joško Zokić, kaže nam skromni i agilni
predsjednik Musinov i dodaje: Bez njih
gotovo da nema izlazaka na požarište,
a posebno je angažiran dozapovjednik
Petar Elez, koji rukovodi i s pripremama
ženske i muške ekipe, te koordinira rad
mladeži za predstojeća natjecanja.
Dozapovjednik Petar Elez, koji
ujedno radi u klupskom kafiću i studira
na Vatrogasnoj školi u Zagrebu, nerado
govori o sebi. Ipak o njemu govore zapisi i službenih dopisa prema kojima je,
osim u gašenju niza mjesnih požara u
Kaštelima i okolici, sudjelovao i na gašenju požara na Hvaru zajedno s Bojanom
Prunglom i Jakovom Tantom, te Dubrovniku, zajedno s Franom Žuvelom,
Romeom Komparom, na Platama, dok
je druga ekipa u sastavu: Bruno Malenović, Branko Matetić i Vatroslav Bradarić
sudjelovala u gašenju požara u Župi Du-
Reportaža
brovačkoj. Bili su to istinski i opasni vatrogasni dvoboji s prijetećim požarom:
odlazak Sućurana noćnim izvanrednim
trajektom na Hvar i noćno gašenje, ili
spašavanja naselja i stanovništva iz naselja okolice Dubrovnika koji se našao u
vatrenom obruču.
Tim požarima treba dodati i one na
domaćem terenu od Malačke do Žrnovnice i intervencije u teškim prometnim
nesrećama na cesti za Prgomet i Jadranskoj magistrali iznad Sućurca. Tako je
samo na noćnom požaru kod Malačke,
iznad Trogira, Bruno Malenović, kao
jedan od rukovoditelja, rukovodio s 20
vatrogasaca i 6 vozila.
Na gašenjima požara redovito se
odazivaju i članovi Upravnog odbora,
koji djeluje u sastavu. Ljubiša Musinov,
njegov zamjenik Denis Delić, tajnica
Jelena Barić i članovi: Pero Dragičević,
Robert Žuvela, Boris Šimović, Željko Ban, te predstavnici zapovjedništva
Ivan Barić i Petar Elez. Poslije požara,
uz pripadnike mladeži najviše posla ima
ekipa kojom rukovodi Pero Dragičević,
inače profesionalni vozač, pažljivo pregledavajući stvarno stanje bogatog vo-
znog parka, od 12 različitih specijaliziranih vatrogasnih vozila, koja su stalno
u pokretu. Tako dokazujući se svojim
primjerom članovi Upravnog odbora i
zapovjedništva zajednički uspješno vode
članove društva na vatru, na izgradnju
društvenog doma i razna natjecanja.
Generacije stasala u vatri:
od Đardina do Miolina i
najvećeg doma u Hrvatskoj
❚❚ Naime treba podsjetiti da je generacija počasnog predsjednika Društva
Ivice Batine, nakon nekoliko promijenjenih lokacija od Đardina do Miolina,
počela kopanjem „štapinima“ temelja
današnjeg najvećeg vatrogasnog doma
jednog DVD-a u Hrvatskoj, veličine
oko 3200 m² natkrivenog i oko 5000
m² otvorenog prostora. Za to vrijeme
također se intenzivno gasilo i natjecalo
a Društvo su vodili zapovjednici: Ivan
Miolin, prvi zapovjednik, najutjecajniji
zapovjednik Nedjeljko Bradarić Šljujo,
zapovjednik u nekoliko mandata, zatim Zoran Bonacin, Vlado Oštrić, inače međunarodni vatrogasni sudac i Jure
D. Delić
Žegarac. Istodobno dužnost predsjednika obnašali su Ivica Batina, više od tri
desetljeća, te Zoran Bonacin. U izgradnji tijekom proteklih 35 godina značajna su u brojna druga imena Sućurana,
koji se spominju u bogatoj arhivi društva, koju sređuju veterani, a broji 19.500
listova i fotografija. Uspješno je počela i
digitalizacija 20-tak filmskih zapisa, uz
pomoć novinara Đure Gajdeka i Kino
saveza Hrvatske.
Kao što je često isticao stari član
Društva Joško Bonacin, brigadir HV-a
u mirovini, u nekoliko navrata predsjed-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
43
Reportaža
I. Barić
nik senata DVD-a, Društvo je postalo
srce starih i mladih Kaštelana odanih
svom mjestu, sv. Juri i Kozjaku, za koji
se u Domovinskom ratu borilo i dvadesetak članova Društva osim u sastavu
Civilne zaštite u dragovoljačkim i gardijskim postrojbama Hrvatske vojske.
Sam Vatrogasni dom postao je vatrogasnim središtem ovog dijela Dalmacije, prema tehnici, stručnom kadru,
aktivnostima i mogućnostima voznog
parka te velike mogućnosti smještaja
ljudi. Prema posljednjem godišnjem izvješću Društvo okuplja preko 200 članova, od kojih je 117 operativaca, gotovo
svi položeni vatrogasci, te 12 dočasnika,
13 časnika i 11 viših časnika. Četvrtinu Društva čini mladež, a u njemu je
aktivno oko pedesetak članova ženske
mladeži, djevojaka i žena. Ti kadrovi
upravo su najznačajniji potencijal daljnje napretka.
Svjesna toga značaja i položaja u
Društvu nova mlada, Ljubina generacija,
nastavila je uređenjem društvenih prostorija vatrogasnog doma, koji osim: velike vatrogasne garaže i nekoliko uredskih prostorija, dežurane, vatrogasnog i
zapovjednog tornja, tehničkog servisa,
posjeduje klupski kafić, nekoliko učionica, dvije sale, veliku dvoranu, automatsku kuglanu i 20-tak suvremenih
apartmana u rangu vatrogasnog motela.
Soba trofeja, s kojom se ne može nitko
pohvaliti u Hrvatskoj, podsjeća na brojna natjecanja i posebno uspješnu žensku
ekipu.
Sućuranke, prvakinje Europe,
pronijele ime
Kašteč Sućurca kroz Europu
❚❚ Ženska ekipa, osnovana 1975. godine, tijekom punih 30 godina aktivnog
djelovanja, vježbanja i natjecanja, ostvarila je izvanredne, zasigurno neponovljive rezultate.
Sućuranke su bile prvakinje Hrvatske: 1983, 1985., 1987., 1989., 1992.
1996. i 2000. godine. Prvom mjesto u
Jugoslaviji osvojile su: 1980., 1984. i
1985. godine, a prvom mjesto u Europi
1981. godine. Osvojile su čak 5 zlatnih
medalja na vatrogasnim olimpijadama
CTIF-a: kao „A“ ekipa: 1981., 1985. i
1989. a kao „B“ ekipa 1997. i 2001. godine.
Nakon 30 godina aktivnog sudjelovanja i dokazivanja na stotinama natjecanja Sućuranke su imale svoj zadnji,
počasni nastup na Vatrogasnoj olimpijadi u Varaždinu 2005. godine. U ime dvadesetak natjecateljki koje su prošle kroz
ekipu, tada su se međunarodnoj publici
Europe predstavile na svojoj posljednjoj
službenoj vježbi: Vesna Batina, Anisija
Cindrić, Jelenka Žuvela, Ljubica Erceg,
Marija Bradarić Šljuje, Tonka Šimović,
Dragana Barić. Marija Luketin, Mira
Marinović Batić i Marija Ljubenkov.
Njihovim stopama uskoro kreće
nova mlada ženska ekipa koja je počela
radom prije dvije godine. Zanimljivo je
naglasiti da se u današnjem sastavu ženske „A“ekipe, nalazi čak pet studentica:
Sanja Kujundžić (DIF), Jelena Barić
(Pravo),Vlatka Kljaković-Gašpić, (Biokemija) Dragana Ljubenkov (Ekonomija) i Dragana Vranjiš (Farmacija). Tridesetak aktivnih djevojaka i žena, tako
ponovno daje ritam nastupa natjecateljskim ekipama angažirajući se posebno
prigodom organiziranja tradicionalnog
Kupa sv. Florijana koji organizira DVD
„Mladost“ Kaštel Sućurac. Osim toga Jelena Barić i Sanja Kujundžić pripremaju
32 pripadnika djece i mladeži za njihova natjecanja i, osim redovitih vikend
dežurstava, kad ustreba djevojke i žene
izlaze i na požarište.
Sav taj bogat i raznovrstan društveni
život, brojni odlasci na kup-natjecanja,
bratimljenja i prihvat vatrogasnih ekipa s kontinenta, djelomično se našao na
web- stranici Društva. Kompjuterskom
izazovu nisu mogli odoljeti ni stari ni
mladi. Tako je stri vatrogasni vuk, utemeljitelj-član društva Acivi pokrenuo
Vatrogasni portal hrvatskih vatrogasaca, koji je uskoro postao jedan od najposjećenijih. U kompjutersko nadmetanje
krenuli su i mladi sa svojim blogom nazvanim „Vatrogasne kacige“ koji su pokrenuli Ivan Jurčević, Joško Šarić, Mijo
Jarebić i Marin Bratinčević. Poseban
doprinos u praćenju društvenog života
dali su i drugi članovi među kojima se
bez sumnje najviše ističu Josip Mandarić Tojo kao snimatelj s brojnih slavlja i
natjecanja te foto-kroničar vatrogasnih
zbivanja Ante Bratančević Ferata, bez
postojanja čijih fotografija bi i brojni
podvizi vatrogasaca pali u zaborav.
Tekst: Đuro Gajdek
Foto: Ante Bratančević Ferata
44
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Aktualnosti
Analiza protupožarne
sezone
G
lavni vatrogasni zapovjednik g. Mladen Jurin sazvao je 29.
studenog 2007. godine sastanak svih županijskih vatrogasnih zapovjednika. Sastanak se, s osnovnom temom „Analiza protupožarne sezone 2007. i prijedlozi za 2008. godinu“
održao u prostorima Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja. Uz navedene, pozivu su se odazvali general-bojnik g. Josip Stojković, načelnik HVZ g. Željko Popović te predsjednik
UPVH g. Goran Franković.
Otvarajući sastanak g. Jurin pozvao
je nazočne da minutom šutnje odaju počast vatrogascima preminulim 30. kolovoza na otoku Kornat. U uvodnom slovu naglasio je da će Kornatska tragedija
zauvijek promijeniti sliku vatrogastva u
Republici Hrvatskoj. Dogodine se neće
dozvoliti da se na požarište upućuju vatrogasci koji nisu prošli odgovarajuću
obuku, koji nisu prošli stroge kriterije
zdravstvenog pregleda i koji neće biti odgovarajuće opremljeni. Revizija sustava
provodit će se postepeno, a pripremit će
se novi prijedlog Zakona o vatrogastvu.
G. Branko Smrekar, ravnatelj Učilišta (ujedno voditelj ekspertnog tima za
Kornatsku tragediju) izrazio je nadu da
će se uskoro utvrditi pravi uzrok tragedije nezabilježene u povijesti hrvatskog
vatrogastva. Potvrđujući sve što je glavni
vatrogasni zapovjednik rekao, istaknuo
je da će do slijedeće školske godine izraditi novi programi obrazovanja za vatrogasce.
Predsjednik UPVH, g. Franković,
pozdravio je promjene koje su njegovi
prethodnici najavili i naglasio da je ubuduće potrebno pronaći način izjednačavanja statusa vatrogasaca koji djeluju operativno, bez obzira na matičnu postrojbu
(profesionalnu ili dobrovoljnu).
G. Popović u više navrata je naglasio
kako je HVZ, kao suizvršitelj DUZS, u
potpunosti proveo sve naložene zadaće.
Prema Planu angažiranja postrojbi DVD
opremljeno je i glavnom vatrogasnom zapovjedniku stavljeno na raspolaganje 500
vatrogasaca.
Pomoćnici glavnog vatrogasnog zapovjednika Tomislav Vuko i Đulijano
Grum prezentirali su nazočnima prezentaciju „Analiza protupožarne sezone
2007“.
General-bojnik Josip Stojković u raščlambi uporabe OS RH u protupožarnoj sezoni istaknuo je da su svi resursi
dati na raspolaganje glavnom vatrogasnom zapovjedniku djelovali u skladu s dogovorenim Državnim planom.
U raspravi svi su županijski zapovjednici istaknuli doprinos ovogodišnjoj sezoni, ali isto tako potrebu da se novom
standardizacijom odrede minimumi opremanja vatrogasaca i
promijeni model financiranja vatrogasaca koji se dislociraju
na priobalje.
Temeljeno na prijedlozima i raspravi glavni vatrogasni zapovjednik zaključio je da je u 2008. godini nužno pokrenuti
izradu novog zakona, provesti dodatno opremanje i temeljitiju obuku vatrogasaca za požare raslinja te isto tako pojačati
kontrolu svih vatrogasaca koji se daju na raspolaganje tijekom
ljetne sezone.
Đulijano Grum
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
45
Aktualnosti
Seminar o šumskim
požarima
S
eminar pod nazivom „Wipfelfeuer 2007“ koji je održan u
Vatrogasnoj školi Frankfurt 6. listopada 2006. bio je predviđen uglavnom za visokopozicionirane djelatnike vatrogasnih
postrojbi (Höhere Dienst) a realiziran je kao niz predavanja
pozvanih stručnjaka uz organizirani sajam opreme i vozila. O
važnosti Seminara što su ga organizirali tvrtka Pro-Inforum i
Njemačka vatrogasna organizacija koja sudjeluje pri gašenjima
šumskih požara diljem svijeta „@fire“ govori podatak da je Seminar otvorio potpredsjednik Njemačkog vatrogasnog saveza
DFV Hartmut Ziebs.
Važno je napomenuti da je samo predavanje o šumskim
požarima dogovoreno i predano prije velike tragedije hrvatskih vatrogasaca na Kornatima te o njoj na seminaru nije bilo
govora. Sama taktika gašenja malobrojnih šumskih požara u
Njemačkoj je drugačija nego ona na mediteranskom kršu, ali
je sve više njemačkih vatrogasaca zainteresirano za taktičke
nastupe vatrogasnih postrojbi kakvi se koriste na cijelom Mediteranu, a koji se baziraju na zajedničkom djelovanju zračnih
snaga, vatrogasnih vozila i sa posebnim naglaskom na interventne vatrogasce „pješake“ te njihovu opremu i obuku.
Na seminaru je kao pozvani predavač sudjelovao i Siniša
Jembrih, dipl. ing., voditelj najveće intervencijske vatrogasne
postrojbe u Hrvatskoj, one JVP Zagreb koja broji 60 pripadnika. Temeljem vlastitog iskustva, ali prije svega temeljem iskustva kolega vatrogasaca s priobalja S. Jembrih dao je pregled or-
46
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
ganizacije hrvatskih vatrogasnih snaga, njihove opreme, obuke
i taktike s posebnim naglaskom na intervencijske vatrogasne
postrojbe i njihovo samostalno djelovanje.
Prvo predavanje o vatrogasnoj tehnici održao je Ulrich Cimolino, tehnički rukovoditelj Vatrogasne postrojbe Dusseldorf
i autor desetak stručnih vatrogasnih knjiga i mnogobrojnih
članaka u raznim časopisima diljem svijeta te član više međunarodnih vatrogasnih agencija.
Mike Benefield (SAD), regionalni direktor velike i poznate
američke vatrogasne agencije „Department of Interior-Bureau
of Land Managment“, pod čijim su zapovjedništvom vatrogasne snage za gašenje šumskih požara uključujući zračne snage,
intervencijske vatrogasce ali i legendarni „Smoke jumpersi“.
On je na konkretnom primjeru predstavio taktiku i organizaciju navedenih snaga.
Na isto tako konkretnom primjeru katastrofalnog šumskog
požara na području „Lunerberger Heide“, daleke 1975. godine a sa stajališta šumarske službe ondašnje i sadašnje analize,
Aktualnosti
predstavio je šumarski stručnjak i autor njemačkog priručnika
za gašenje šumskih požara Peter Lax.
Detlef Maushake iz vatrogasne postrojbe Salzgitter i glavni instruktor @fire, kao jedan od najiskusnijih njemačkih vatrogasaca za šumske požare koji je sudjelovao u gašenjima u
Oregonu (SAD), Portugalu i Grčkoj, upravo je temeljem tih
iskustava prenio svoja iskustva o gašenju požara otvorenih prostora iz tih zemalja.
Hanswerner Kügler iz vatrogasne postrojbe Ottendorf u
svom predavanju opisao je poteškoće pri relejnoj dobavi vode
u gašenju požara na njemačkom krškom području.
Posljednje predavanje održao je vjerojatno najpoznatiji njemački autor s područja vatrogastva Jan Südmersen, voditelj obuke u Vatrogasnoj postrojbi Osnabrück, također autor desetak
knjiga i mnogobrojnih članaka, čovjek koji je uveo Flashover
obuku u Njemačku i koji je instruktor tvrtke Weber hydraulik i
@fire-a. On se u svom predavanju osvrnuo na svjetska iskustva
pri gašenju požara otvorenih prostora i prijedlozima za poboljšanje gašenja tih požara u Njemačkoj. Mario Rogina, dipl. ing., JVP Varaždin
Vatrogasni seminar
u Böblingenu
S
iniši Jembrihu je iskazana još veća čast pozivom na ovaj seminar na kojemu svoja izlaganja drže priznati i poznati velikani vatrogasne struke. Sam seminar se održao u njemačkom
gradu Böblingenu u organizaciji tamošnje vatrogasne postrojbe,
nakon izuzetno uspješnog 1. prošlogodišnjeg seminara, održan
je 10. studenoga 2007 Vatrogasni seminar, ovaj puta pojačan
zvučnim vatrogasnim imenima. Na Vatrogasnom seminaru
održao je predavanje i Siniša Jembrih, voditelj intervencijske
postrojbe JVP Zagreb. Predavanje S. Jembriha odnosilo se na
općenitu organizaciju hrvatskog vatrogastva, a posebno na njegova razmišljanja o potrebi i načinu izvođenja „Hot fire“ vježbi
za povećavanje ukupne sigurnosti vatrogasaca u unutarnjoj navali putem uporabe simulatora plamenih udara.
Kako bi naglasili važnost ovog seminara navodimo i ostala
predavanja, uz impresivne reference predavača:
• John Taylor, (Engleska): Dim i njegove opasnosti
Sam autor je vatrogasac s 30-godišnjim iskustvom rada u
Manchesteru i North Yorkshireu. Njegovo područje zanimanja
je razvoj požara u zatvorenom prostoru i realistična obuka vatrogasaca. U vodećoj engleskoj vatrogasnoj organizaciji CFOA
(Chief Fire Officers Association) zadužen je za certificiranje
instruktora. Autor je knjige „Smoke burns“ („Dim gori“) i voditelj TV emisije koja se bavi razvojem požara i opasnostima za
vatrogasce, a koja je emitirana na Discovery Channelu. Njegovi radovi objavljivani su i u SAD-u, Irskoj i Francuskoj a sam
autor posebno podržava i uvođenje Standardnih operativnih
postupaka u vatrogastvo.
• Shan Raffel (Australija): Čitanje dima
Autor je vatrogasac s 24 godine iskustva i zapovjednik u
jednoj od najzaposlenijih vatrogasnih postaja u Quenslandu
(Australija), suautor poznate knjige 3D gašenje požara te priznati međunarodni stručnjak IFSTE (International Fire Service Training Association) za obuku vatrogasaca u Simulatorima
plamenih udara.
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
47
Aktualnosti
•
Ed Hartin (SAD): Taktička ventilacija
Suautor je knjige 3D gašenje požara, pionir uvođenja kontejnerske obuke u simulatorima plamenih udara u SAD s objavljenima radovima o planiranju obuke, sigurnosti vatrogasaca i
potrebi „vruće obuke“ u vatrogastvu. Ima 32 godine iskustva u
vatrogastvu i pred doktoratom je na Sveučilištu u Oregonu.
• Holger de Vries: Taktička upotreba CAFS-a
Autor je doktor kemije i najpriznatiji njemački stručnjak za
pjenila i njihovu taktičku uporabu te profesor na više sveučilišta, autor više članaka i knjiga o pjenilima, pjenama i kemiji.
• Jan Ole Unger: Taktička uporaba vatrogasne ljestve
Autor je vatrogasac Vatrogasne postrojbe Hamburg, bavi
se taktičkom uporabom vatrogasnih ljestava te je autor njemačkog standardnog operativnog postupka pri radu automobilskim ljestvama.
• Jurgen Ernst: Uvježbavanje vatrogasaca
Domaćin i organizator tog međunarodnog seminara, koji
je u matičnoj postrojbi zadužen za uvježbavanje vatrogasaca,
već se godinama posebno bavi uvježbavanjem u simulatorima plamenih udara. Međunarodno je certificirani instruktor
vruće obuke.
Mario Rogina, dipl. ing.. JVP Varaždin
Prezentacija Simulatora
plamenih udara
U
48
organizaciji Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske i tvrtke Vatropromet u Karlovcu je pred mnoštvom
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
gostiju održana prezentacija Simulatora plamenih udara. Sam
simulator izrađen je sukladno europskim normama i pokrepljen svjetskim iskustvima, što je bilo i potvrđeno dolaskom
vjerojatno najpoznatijih stručnjaka za to područje: Edom Hartinom i Shanom Raffelom. Sama prezentacija otpočela je predavanjem Siniša Jembriha (JVP Zagreb) o realističnoj obuci u
vatrogastvu i upotrebi Simulatora plamenih udara. Sam predavač je predstavio razvoj tog projekta kojeg vodi zajedno s
Mariom Roginom (JVP Varaždin), od prvih kontakata preko
izdavanja „Upute za izgradnju i korištenje SPU“ pa do međunarodne potvrde samog projekta. Kratka predavanja održali
su i posebni gosti Ed Hartin (Gresham, SAD) i Shan Raffel
(Quensland, Australija). Posebno impresivno bilo je predstavljanje samog simulatora koje su prikazali hrvatski vatrogasci
koji su prošli obuku za rad sa SPU u Njemačkoj: Tihomir Varga (JVP Velika Gorica), Darinko Kos (JVP Karlovac), Mario
Rogina i Damir Martan (JVP Varaždin). Gostima je prikazana konstrukcija Simulatora te način njegovog korištenja. Samo
Aktualnosti
korištenje je zamišljeno kao niz teoretskih predavanja (uvod,
sigurnost, razvoj požara), „mokrih“ vježbi (upotreba mlaznica, kretanje u zadimljenom prostoru, sigurnost), „suhih vježbi“
(obilazak Simulatora prije paljenja, sigurnosne upute i činitelji) te naposljetku više ulazaka u Simulator (privikavanje na
toplinu, promatranje razvoja požara, promatranje plamenog
udara, blokiranje plamenog udara, kretanje i gašenje požara u
zatvorenom prostoru). Prezentaciji su bili nazočni i veliki broj
predstavnika medija te je samo predstavljanje bilo izuzetno
medijski popraćeno što dokazuje i prilog o prezentaciji u središnjem dnevniku HTV-a.
Nakon same prezentacije održan je i prvi sastanak članova
Komisije UPVH za izradu Postupnika za obuku vatrogasaca
na simulatoru plamenih udara koji su raspravljali o samom postupniku, ali i o datumu nastavka obuke za djelatnike postrojbi
koji su bili na obuci u Njemačkoj.
Prezentacija je bila izuzetno uspješna jer su joj bili nazočni
svi važni činitelji hrvatskog vatrogastva. Posebno je zanimljivo
i za pohvalu što je veliki dio hrvatskih vatrogasaca izrazio želju
za konkretnijim sudjelovanjem u tom projektu.
Mario Rogina, dipl. ing., JVP Varaždin
Međunarodna Vježba
U
petak 30. studenoga održana je međunarodna združena
Vježba zaštite i spašavanja Mađarske županije Somogy i
Koprivničko-križevačke županije pod imenom “Dravis 2007.”
Cilj te vježbe, koja je održana na željezničkoj postaji Mađarskog mjesta Vizvar u blizini granice dviju država u neposrednoj
blizini rijeke Drave, bila je provjera funkcioniranja međudržavnog sustava obavješćivanja, uključivanja vatrogasnih snaga
i pripadnika civilne zaštite u rješavanju akcidentnih situacija,
a temeljem dugogodišnje suradnje Službe zaštite i spašavanja
susjedne Mađarske i JVP grada Koprivnice te Državne uprave za zaštitu i spašavanje - Područni ured Koprivnica. Bila je
to provjera sustava za intervenciju u katastrofama Republike
Mađarske u željezničkom prometu odnosno županije Somogy,
te sustava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, spremnost i mobilnost profesionalnih vatrogasnih postrojbi gradova Koprivnice i Nagyatada, te sustava civilne zaštite dviju
susjednih država.
U Vježbi je sudjelovala profesionalna ekipa Javne vatrogasne postrojbe grada Koprivnice s nekoliko vozila, te profesionalci iz Đurđevca. Taktička pretpostavka vježbe bila je
izlaženje plina klora iz cisterne u željezničkom transportu kraj
željezničke postaje Vizvar, što se desilo zbog havarije i iskakanja vagona iz tračnice.
U neposrednoj blizini zatekla se i cisterna s naftom koja
je bila oštećena i iz nje je isticala nafta, što je pretpostavljala dodatnu opasnost za zagađenje vodotoka i rijeke Drave, a
koncentracija plina širila se nad mjestom iz kojeg je trebalo
evakuirati stanovništvo.
- Svi zadaci uspješno su riješeni od strane naših vatrogasnih
postrojbi, istaknuo je zapovjednik hrvatskih vatrogasca Slavko Tucaković, i nadodao: Svi sudionici pokazali su vrhunsku
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
49
Aktualnosti
profesionalnost u suradnji s mađarskim kolegama i smatram
da je vježba uspješno završena, a sama analiza vježbe obavit će
se u dogledno vrijeme.
Vježbu su s posebnim zanimanjem promatrali predstavnici
Državne uprave za zaštitu i spašavanje iz Zagreba i Koprivnice, dožupan Vjekoslav Flamaceta, dogradonačelnik Koprivnice
Zdravko Gašparić, načelnik PU Koprivničko-križevačke Dragutin Vurnek sa suradnicima, načelnici i predstavnici lokalne
samouprave općina uz rijeku Dravu, predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice, te Vatrogasne zajednice Koprivničko-križevačke županije, kao i predstavnici Državne službe za spašavanje Mađarske, profesionalni vatrogasci i ostali.
Naši vatrogasci pokazali su svoju profesionalnost i obučenost.
D. Rendić
Treći Susret
vatrogasnih blogera
i webmastera
U
prigorskom mjestu Dubravici (područje Zagrebačke
županije) održan je teći Susret vatrogasnih blogera i
webmastera.
U ime domaćina blogere Mladena i Josipa iz Oštarija, Lady Di iz Lakteca, Zmajaa iz Otoka, Čižma, Daria i
Malog Rangera iz Svete Nedelje Mateja iz Molvica, Kruno
iz Ruda, Baje iz Mraclina, Kety, Barby i Ivana iz Bobovca,
Slavek iz Tuhlja, Gormo iz Popovaće, Brq iz Jaske, mala
Dro iz Starog Čiča, Tomek1 iz Zaprešića, Ranger iz Brezja,
dočekao je tajnik VZO Dubravica Tomislav Horvat i sam
bloger pod nickom Tomek te predsjednik VZO Dubravica
Dragutin Štritof. Od gostiju Susretu su bili nazočni Stjepan
Ptiček, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice Miroslav
50
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Kirinčić i Ivica Sikra, Miroslav Šladarec,
predstavnik MG Rijeka te načelnik općine Dubravica Franjo Štos.
Na Susretu su predstavljani blogovi i
uz razvidan napredak u dizajnu blogova
koji su u odnosu na prethodna dva susreta u znatnom napretku. Blogeri su se
upoznali i sa hackiranjem stranica pojedinih blogova, uvođenjem flasha na
blogove, jednostavno ubacivanje slika
na stranicu, kako stranice da budu što
lakše za otvaranje, kako ubaciti pojedine
animacije i sl.
U ime HVZ-a nazočnima na Susretu Ivica Sikra, Sik prenio je stav HVZ-a,
o potpunoj podršci u radu vatrogasnih
blogera i webmastera te obostrana zainteresiranost u daljnjem radu krovne organizacije sa blogerima i webmasterima.
HVZ je kao mjesto održavanja narednog
susreta ponudila Fažanu što je prihvaćeno s velikim zadovoljstvom.
Miroslav Kirinčić nije krio iznenađenje ovim skupom “Znao sam da su skupovi održavani, ali ste me više nego ugodno iznenadili načinom, pristupom i druženjem. Ovakvo nešto
nisam očekivao”. M. Kirinčić je pozvao sve zainteresirane da se
uključe u dopisništvo Vatrogasnog vjesnika putem svojih županija te u kreiranje Virtualnog muzeja HVZ-a putem posebnog
računalnog programa u sklopu Vatrogasne mreže.
Miroslav Šladarec, predstavnik MG Rijeka pohvalio je rad
blogera te zaželio još bolji rad, podijelivši majice s natpisom
Susreta svakom sudioniku.
-”Za mene oni nisu iznenađenje, mladi ljudi okruženi sa par
iskusnih lisaca i to je recept za pravu ekipu” rekao je predsjednik VZŽZ-a Stjepan Ptiček, napominjući kako Županija stoji
iza takvih projekata i u buduće će se zalagati za takav oblik aktivnosti u vatrogastvu. Za izradu vatrogasne stranice Županije
upaljeno je zeleno svjetlo, što je doprinos blogera i webmastera
Zagrebačke županije.
Sudionike susreta pozdravili su predsjednik VZO Dubravica Dragutin Štritof te načelnik Općine Franjo.
Valja zahvaliti sponzorima Susreta: Vatrogasnoj zajednici
Zagrebačke županije, Svetonedeljskom listu, knjižari Žitković
iz Svete Nedelje te VZO Dubravica. Damir Marenić
Županijske vijesti
Županijske vijesti
Dubrovačko-neretvanska
Edukacija djece
❚❚ Područni ured za zaštitu i spašavanje
Dubrovnik (PUZS) provodi Nacionalni
program edukacije djece u području zaštite i spašavanja (nastavni sat), koji je
namijenjen djeci predškolske i školske
dobi. Navedeni program provodi se uz
odobrenje i potporu Agencije za odgoj
i obrazovanje, Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, te Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačkoneretvanske županije.
Uz nazočnost ravnateljice Osnovne škole Lapad Vedrane Radović i pročelnika PUZS Dubrovnik Goran Vio-
lić održan je nastavni sat 15. studenoga
2007. u Osnovnoj školi Lapad, PŠ Montovjerna za 262 učenika.
Na nastavnom satu sudjelovalo je i
tridesetak mališana-predškolaca iz obližnjeg Dječjeg vrtića Palčice s odgojiteljicom Marinom Padovan.
Pročelnik PUZS podijelio je učenicima Škole edukativne bojanke i upoznao ih, zajedno sa zapovjednikom JVP
Dubrovački vatrogasci, prometnim policajcima PU Dubrovačko-neretvanske,
doktorima hitne pomoći i pripadnicima
HGSS, kroz power point prezentaciju i uz aktivno sudjelovanje učenika, s
ulogom žurnih službi i kako će koristiti jedinstveni broj za žurne pozive 112,
na koji učenici i mališani mogu pozivati pomoć. Učenicima su date upute na
koji način smanjuju mogućnost izazivanja požara te kako bi trebali postupati u
slučaju da ih zateknu nesreće (požari u
stanu, potres, poplava i sl.).
Na školskom dvorištu učenicima i
mališanima iz dječjeg vrtića prikazano
je kako žurne službe interveniraju te su
razgledali vatrogasna vozila i opremu
vatrogasaca i HGSS-a, vozila hitne pomoći, policije i razgovarati sa službenicima.
Nakon završetka edukacijskog programa učenici su se počastiti slatkišima
i sokovima koje je za njih osigurala JVP
„Dubrovački vatrogasci”.
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
51
Županijske vijesti
Cilj programa edukacije djece u području zaštite i spašavanja je:
• upoznati učenike sa korištenjem broja 112 i ulogom žurnih službi,
• poticati interes kod učenika za spoznavanje i prepoznavanje opasnosti,
• razvijati svijest kod učenika o reagiranju i postupanju u opasnim situacijama (požari u stanu, potres, poplava
i sl.).
Ujedno se navršila i prva godina u
kojoj se provedbom programa edukacije djece u području zaštite i spašavanja obuhvatilo više od 2 000 učenika u
osnovnim školama i dječjim vrtićima diljem Dubrovačko-neretvanske županije.
Potporu Programu te davanju na
važnosti provođenju edukaciji djece u
području zaštite i spašavanja svojom
nazočnošću na nastavnom satu dali su
predstavnici Grada Dubrovnika i Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
mr. Goran Violić
Istarska
Promovirano četrdeset
vatrogasaca
❚❚ Nakon polaganja ispita 16. studenog 2007, u prostorijama Lovačke
udruge «Kolinka» u Brljafima, svečano
je promovirano 40 novih članova novoutemeljenog Dobrovoljnog vatrogasnog
društva Gračišće. Prigodna je svečanost
upriličena u zgradi izgrađenoj 1953. godine za potrebe škole, a koja će biti preuređena u Vatrogasni dom gračaških dobrovoljaca. Nakon što je čestitao svim
članovima DVD-a Gračišće na uspješno
52
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
položenom ispitu, županijski vatrogasni
zapovjednik Dino Kozlevac istaknuo
je da je time završena važna stepenica osposobljavanja kadra u organizaciji
DVD-a, no sada predstoji važna zadaća
u pogledu stvaranja uvjeta za rad i djelovanje Društva. Riječ je o Vatrogasnom
domu i osiguranju potrebne tehnike i
opreme. Stoga će budući dom biti uvršten među županijske prioritete, rekao
je Kozlevac. Isto tako, posebno je odao
priznanje gračaškom načelniku Ivanu
Mijandrušiću na angažiranju u formiranju DVD-a.
Načelnik Mijandrušić je izrazio nadu
da će radovi na preobrazbi zgrade u dom
vatrogasaca započeti još ove, a bit će završeni iduće godine. Predsjednik Područne vatrogasne zajednice Pazin Igor
Merlić, također je čestitao novim vatrogascima, dok je zapovjednik PVZ-a Pazin i Javne vatrogasne postrojbe Pazin
Serđo Šilić istaknuo da su svi kandidati
uspješno prošli ispit. A. Čabaravdić
Vatrogasno natjecanje
u Umagu
❚❚ Grad Umag bio je 13. listopada 2007.
domaćinom sedmog Natjecanja djece i
mladeži te četvrtog Natjecanja profesionalaca i DVD-a. Na nogometnom
stadionu u Stella Marisu, u organizaciji
Vatrogasne zajednice Istarske županije
sudjelovalo je 41 ekipa s 450 natjecatelja,
no na tom tradicionalnom susretu istarskih vatrogasaca okupilo se gotovo 800
sudionika iz sedam područnih vatrogasnih zajednica. Na svečanosti otvaranja
govorili su župan Ivan Jakovčić, predsjednik Vatrogasne zajednice Istarske
županije Valter Drandić, umaški gradonačelnik Vlado Kraljević i županijski
zapovjednik Dino Kozlevac.
Prva tri mjesta u kategoriji djevojčica osvojili su DVD Peroj, DVD Brioni-Fažana i DVD Ližnjan. U kategoriji
dječaka poredak je bio: DVD Ližnjan
I., DVD Peroj i DVD Ližnjan II. U
ženskom dijelu mladeži najbolje su bile
Žminjke, a u kategoriji muških ekipa
poredak je bio: DVD Pula, DVD Žminj
i DVD Svetvinčenat. U kategoriji odraslih žena slavile su Buzećanke, a druge
su bile Žminjke. U muškoj kategoriji pobijedili su Buzećani, drugi su bili Perojci,
a treći Puljani. U kategoriji javnih vatrogasnih postrojbi prvo mjesto osvojili su
Umažani, drugi su bili Pazinjani, a treći
Rovinjci. Najuspješnije ekipe nagrađene
su peharima, medaljama i vatrogasnom
opremom.
Na fotografiji detalj s natjecanja u
Umagu A. Čabaravdić
Županijske vijesti
Karlovačka
Obuka za sve
❚❚ U Vatrogasnoj zajednici Karlovačke
županije, na čijem je čelu Želimir Misir,
ing., edukaciji vatrogasnih kadrova pridaje se veliki značaj. Zimski su dani već
tradicionalno pravo vrijeme za osposobljavanje vatrogasaca.
Županijska vatrogasna zajednica
“bogatija” je za 103 časnika I. klase. Predavanja o vatrogasnoj preventivi, spravama, opremi i taktici, koju su održali
inženjeri i viši vatrogasni časnici Želimir Misir, Dragutin Foschio i Robert
Hranilović, odslušala su 118 polaznika.
Na završni ispit odazvalo se njih 103 i
svi su s uspjehom položili.
– Pokazali su vrlo visoko znanje –
ocijenio je pri podjeli uvjerenja županijski vatrogasni zapovjednik Dragutin
Foschio.
Od Davora Vrbanića, tajnika karlovačke i Županijske vatrogasne zajednice
saznajemo da je okončan tečaj u Vatrogasnoj zajednici Ozalj, na kojem je sudjelovalo 35 polaznika, koji su savladali 74 sata teoretske i praktične nastave.
Završeni su i ispiti za 25 kandidata iz
vatrogasnih zajednica Kamanja i Žakanja, koji su se osposobljavali za vatrogasne časnike. Za Vatrogasnu zajednicu
Karlovca pri kraju je tečaj za zvanje vatrogasca na kojem sudjeluje 30-tak polaznika iz svih DVD-a koji djeluju na
karlovačkom području.
Papa. U toj će zgradi biti i vatrogasni
muzej. U prizemlju objekta već su postavljene police za izloške i čekaju se
stakla.
- Čim se police ostakle počet će doprema izložaka i različitih dokumenata
o osnivanju prve vatrogasne postrojbe u
gradu, doznajemo od Davora Vrbanića,
tajnika Županijske i Gradske vatrogasne
zajednice. Dragutin Rendulić, dogradonačelnik i predsjednik Gradske vatrogasne zajednice, ističe da je za stolariju izdvojeno 70.000 kuna. I ta su ulaganja
sastavni dio projekta u etapnom stvaranju Vatrogasnog centra Karlovac.
Velimir Franić
Koprivničko-križevačka
Vježba u Jagnjedovcu
❚❚ Cilj vježbe koja je održana na sabirnoj stanici INA-e u Jagnjedovcu u Ininom pogonu Koprivnica bila je provjera
spremnosti, koordinacije i taktika teritorijalnih vatrogasnih postrojbi i radnika
Pogona Koprivnica u slučaju iznenad-
nog požara na Sabirnoj stanici Jagnjedovec. Vježbom je potvrđena organiziranost i osposobljenost svih sudionika
vježbe, ispravnost i uporaba vatrogasne
opreme i tehnike, a posebno suradnja s
JVP-om Koprivnica, DVD-ima Jagnjedovec i Legrad. Na kraju Vježbe bili su
nazočni i upravitelj Pogona Koprivnica
Ivica Mađer, zapovjednik JVP Koprivnica Slavko Tucaković, te uime INANaftaplin Danko Mlinac, rukovoditelj
poslovne jedinice sektora Zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša te Janoš Konc
Inine službe zaštite zdravlja, sigurnosti
i okoliša. Na uspješno završenoj vježbi
čestitke učesnicima uputio je poslovođa
polja Jagnjedovec Ivan Brodnik, a Ivica
Mađer istaknuo je dobru suradnju s vatrogasnim postrojbama koja će se i dalje
nastaviti i zaželio svima sretan Božić i
Novu godinu. Vježbu je dobro ocijenio
i zapovjednik JVP-a Koprivnica Slavko
Tucaković. Plan te zadnje uspješne ovogodišnje vježbe izradio je Marijan Jagarinec, inženjer tehničke zaštite.
Na fotografiji detalj sa završne vatrogasne vježbe u Jagnjedovcu
D. Rendić
Velimir Franić
Nastavlja se uređivanje
Vatrogasnog centra
❚❚ Radnici dugoreške tvrtke Kolos nastavljaju ubrzano pripremne radove za
postavljanje nove fasade na starom vatrogasnom objektu iz 1871. godine na
Gažanskom trgu u Karlovcu, u kojem su
sjedišta Vatrogasne zajednice Karlovačke županije, Grada Karlovca i DVD-a
Karlovac.
Nositelj investicije je DVD Karlovac,
najstarija vatrogasna udruga u županiji,
a financijeri su Županijska i Gradska vatrogasna zajednica. Građevinski dio zahvata ugovoren je na 120.000 kuna.
Vjerujem da ćemo poslije nanošenja
toplinske žbuke, koja treba stajati barem
dva tjedna i završnog dijela žbuke, fasadu dovršiti do sredine prosinca. Sve će
zapravo ovisiti o povoljnim vremenskim
prilikama, rekao je poslovođa Marijan
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
53
Županijske vijesti
Vatrogasna vježba
“Peteranec 2007”
❚❚ U nedjelju 18. studenoga u Peterancu je održana vatrogasna vježba “Peteranec-2007” u kojoj je sudjelovalo pedesetak vatrogasca iz pet vatrogasnih
društava. Cilj vježbe bila je provjera
ispravnosti opreme te osposobljenosti
i uvježbanosti vatrogasaca u gašenju
požara i spašavanju ugroženih osoba.
Osnovna zamisao bila je gašenje industrijskog objekta i spašavanje unesrećenih, a taktički zadatak gašenje istog
u industrijskom objektu gdje se nalaze
razni lakozapaljivi materijali. Do zapaljenja materijala došlo je uslijed udara
groma u trafostanicu. Mjesto događaja
bila je Podravkina mjenjačnica brašna u
Peterancu. Vježbu je uspješno provedena pod zapovjedništvom mladog Damira Jakupca, zapovjednika DVD-a Peteranec.
Loše vremenske prilike sa snijegom,
koji je neprekidno padao, nisu smetale
vatrogascima u izvršenju zadataka vježbe, koju su sa posebnim zanimanjem
promatrali brojni mještani. U vježbi su
sudjelovala dobrovoljna vatrogasna društva Peteranca, Sigeca, Torčeca, Legrada i Podravke. Nakon završene Vježbe
predsjednik Vatrogasne zajednice općina Drnje-Peteranec Damir Palaš rekao
je da je vježba završila uspješno zahvaljujući zalaganju svih sudionika.
Vježba su sa zanimanjem pratili mještani Peteranca
Na fotografiji detalj s Vježbe u Peterancu
D. Rendić
Međimurska
Županijsko natjecanje
u Zasadbregu
❚❚ Na natjecanju Vatrogasne zajednice
Međimurske županije što je održano 30.
lipnja 2007. godine u Zasadbregu postignuti su sljedeći rezultati:
•
•
muškoj «A» kategoriji nastupilo je
U
35 ekipa, uz rezultate:
1. Mjesto DVD Slakovec,
2. Mjesto DVD Nedelišće,
3. Mjesto DVD Draškovec.
muškoj «B» kategoriji nastupilo je
U
23 ekipa, uz rezultate:
1.Mjesto DVD MTČ Tvornica
Čarapa,
2. Mjesto DVD MTČ Čakovec,
3. Mjesto DVD Slakovec.
•
ženskoj «A» kategoriji nastupilo
U
je 17 ekipa, uz rezultate:
1. Mjesto DVD Vularija,
2. Mjesto DVD Lopatinec,
3. Mjesto DVD Štefanec.
•
U ženskoj «B» kategoriji nastupilo je
7 ekipa, uz rezultate:
1. Mjesto DVD Slakovec,
2. Mjesto DVD Mala Subotica,
3. Mjesto DVD Savska Ves.
•
muškoj «B» PVP kategoriji nastuU
pila je 1 ekipa: JVP Čakovec
Fotografija pobjedničke ekipe DVD-a
Slakovec
Damir Novak
Osječko-baranjska
Uspješna mladež VZG Belišće
❚❚ Na Gradskom vatrogasnom natjecanju održanom u Belišću najbolje rezultate ostvarile su ekipa DVD-a Belišće i
DVD-a Veliškovci. Svojim zapaženim
nastupom i rezultatima ekipe mladeži
ta dva vatrogasna društva osigurale su
pravo nastupa na Županijskom vatrogasnom natjecanju, gdje su predstavljali
VZG Belišće, koje je početkom mjeseca
listopada održano u Josipovcu Punitovačkom. U kategoriji muške mladeži, u
kojoj je nastupila mladež DVD-a Belišće i DVD-a Veliškovci, nastupilo je
ukupno 25 natjecateljskih ekipa. U svojoj natjecateljskoj kategoriji mladež Veliškovaca osvojila je 21. mjesto, dok je
ekipa mladeži DVD-a Belišće osvojila
odlično 3. mjesto, te se stavila uz rame
prvoplasirane ekipe mladeži domaćina
54
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Županijske vijesti
natjecanja, te mladeži Budrovaca, koja
je ostvarila 2. mjesto. Vatrogasnom
društvu Belišće ostvareni rezultat velika je pohvala za cjelokupni trud koji je ta
ekipa mladeži zajedno s voditeljem Draganom Anušićem uložila tijekom godine. Prije gotovo deset godina to vatrogasno društvo je po prvi puta s jednom
ekipom mladeži ostvarilo tako dobar
rezultat, koji je izostao i nedostajao sve
do danas. Ostvarenim rezultatom ekipa
nije iznenađena.
Rezultat te ekipe mladeži DVDa Belišće nesumnjivo pokazuje da se
trud uvijek isplati i da se uz entuzijazam i upornost može puno toga ostvariti. Ovom prilikom treba pohvaliti ekipu
mladeži DVD-a Veliškovci na ostvarenom rezultatu, ali osobitu ekipu mladeži DVD-a Belišće i voditelja Dragana
Anušića koji će nastupiti na Državnom
vatrogasnom natjecanju.
Na fotografiji: ekipa mladeži DVD-a
Belišće
Slavko Milekić, dipl. iur.
Požeško-slavonska
Detaljna izvješća
i predstojeće zadaće
❚❚ Polovicom studenoga Predsjedništvo, Zapovjedništvo i Savjet mladeži
Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske
županije i istovjetna tijela Požeštine na
zajedničkom su sastanku razmotrila čak
dvadesetak tema, bitnih za ostvarenja u
minulom polugodišnjem razdoblju, ali
i za naredno zimsko razdoblje. Sažeto
izvješće o požarima u devetomjesečnom
periodu 2007. godine, snabdijevanju pučanstva pitkom vodom, dislokaciji tehnike i ljudi na priobalje, sudjelovanju
mladeži u Kampu Fažana, dežurstvu
tijekom žetvene i ljetne turističke sezone, stručnom nadzoru nad središnjim
DVD-ima i JVP grada Požege, vježbama, smotrama i županijskim natjecanjima, te o obilježenim obljetnicama
podnio je pročelnik i v.d. zapovjednika
VZŽ Požega Željko Petrović, a svojim
osvrtom u raspravu su se uključili i ostali članovi rukovodećih tijela Županijske
zajednice. Čelništvo je također prihvatilo rebalans financijskog plana obje zajednice nakon podnesenih izvješća, a
utvrđeni su i planovi za narednu 2008.
godinu.
S posebnom pozornošću saslušano je
izvješće vatrogasnog nadzornika Franje
Drkulca iz Područnog ureda DUZS Požega o obavljenom stručnom nadzoru i
ispunjavanju preuzetih obveza gradova i
općina prema rješenjima Državne uprave prema vatrogasnim centrima. Konstatirano je da su najznačajnije obveze
ispunjene, ali i nadalje ima poteškoća u
pojedinim sredinama da se u skladu s
propisima popuni oprema, osobito osobna, kao i da se ispune obveze o liječničkim pregledima operativaca. Ponovno
je potaknuto pitanje daljnjeg stručnog
osposobljavanja vatrogasnih kadrova,
jer je zamijećeno kako je nakon nekoliko godina, kada se u svim DVD-ima
potrebita pozornost poklanjala izobrazbi, došlo do stagnacije. Stoga je od svih
zapovjednika zatraženo da se u predstojećim zimskim mjesecima pojačano
angažiraju na provođenju tečaja za mladež, vatrogasce, vatrogasne dočasnike i
časnike. Bilo je riječi i o aktualnoj problematici ustrojavanja novih vatrogasnih
profesionalnih postrojbi u Županiji, pri
čemu je naglašeno kako iz nadležnog
ministarstva nema “pozitivnog signala”,
te je stopirano daljnje povećanje broja
JVP-a.
Članovi Predsjedništva, Zapovjedništva i Savjeta mladeži iscrpno su informirani o zbivanjima u vatrogasnoj
organizaciji sa sjednica tijela HVZ-a, o
održavanju izborne sjednice Skupštine,
o Statutu, te izmjenama i dopunama
Zakona o vatrogastvu, a najavljena su i
državna vatrogasna natjecanja u Makarskoj (mladež) i Splitu (seniori). Dati su i
osnovni naputci za predstojeće održavanje redovitih godišnjih skupština DVDa i VZ-a, bilo je govora o žurnosti uspostavljanja sustava Vatrogasna mreža, a
najavljeni su i nadzorni obilasci DVD-a
od strane načelnika HVZ-a.
Zajednička sjednica tijela VZŽ Požega zaključena je uz napomenu kako
se i nadalje očekuje uspješan nastavak
rada, koji je veoma pozitivnim ocjenama
iskazan na dan ranije održanoj sjednici Predsjedništva HVZ-a. Naime, domaćin skupa bila je VZŽ, upriličena su
primanja kod gradonačelnika dr. Marijana Cesarika i župana Zdravka Ronka,
organiziran je obilazak novoizgrađenog
Vatrogasnog doma u Industrijskoj zoni
Požege, a u tim razgovorima iskazane su
visoke ocjene o uspješnom radu i uzornom ustrojstvu, što može biti temelj za
mnoge druge županije u Hrvatskoj.
B.O.
Priznanje mr. Teodoru Frickom
❚❚ Uvodni dio na nedavno održanoj
sjednici Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice u Požegi imao je i svoj
svečani dio. Naime, nakon pozdravnih
riječi vršitelja dužnosti predsjednika
Ante Sanadera i predsjednika VZŽ Požega Stjepana Pavličeka, uručeno je posebno priznanje počasnom predsjedniku
mr. sc. Teodoru Frickom. Odlukom tijela Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije željelo se odati priznanje i
izraziti zahvalnost dugogodišnjem čelnom čovjeku hrvatske vatrogasne organizacije, koji je imao puno razumijevanja
i shvaćanja za ono što se u toj županiji
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
55
Županijske vijesti
čini za dobrobit ukupnog vatrogastva u
Republici Hrvatskoj. Isto tako su vatrogasci s područja Požege, Pakraca, Kutjeva, Brestovca, Lipika, Pleternice i ostalih općinskih i gradskih središta uvijek
nailazili na svekoliku potporu T. Frickog u provođenju učinkovitog, jeftinog
i razvojnog vatrogastva, često naglašavajući da takav ustrojstveni sustav može
biti ogledni i za mnoge druge županije
u našoj zemlji.
Izražavajući zahvalnost na primljenom priznanju počasni predsjednik
HVZ-a T. Fricki podsjetio je i na česte susrete s čelnicima požeške vatrogasne organizacije, na ostvarene rezultate
na lokalnoj razini, ali i na puni doprinos dužnosnika VZŽ Požega prilikom
rješavanja bitnih pitanja od interesa za
ukupno hrvatsko vatrogastvo. – Učinio
sam onoliko koliko je bilo moguće u datom trenutku – rekao je mr. Fricki – a
među vatrogascima Požeško-slavonske
županije uvijek sam nailazio na puni
entuzijazam i predanost odgovornom
humanom djelovanju u svim sredinama, od najmanje do najveće. Stoga mi
je osobito drago što ovdje, na sjednici
Predsjedništva HVZ-a i u nazočnosti
požeškog gradonačelnika mogu iskazati zadovoljstvo svime do sada učinjenom
na vatrogasnom planu u Županiji koja
doista postiže zavidne rezultate, unatoč
nedostatnoj financijskoj i materijalnoj
potpori. Počasni predsjednik T. Fricki
osvrnuo se na aktualna kretanja u vatrogastvu Hrvatske, uvjeren kako će sadašnja županijska i državna vodstva vatrogasne organizacije imati mudrosti i
odlučnosti da osigura još uspješnije djelovanje u godinama koje dolaze.
B.O.
Susret mladeži
Brestovca i Primoštena
❚❚ DVD Brestovac iz Požeško-slavonske i DVD Primošten iz Šibensko-kninske županije uspješno surađuju već nekoliko godina i redovite se u nekoliko
navrata predstavnici tih dviju društava
susreću u Brestovcu ili u Primoštenu.
Do sada su ti susreti uglavnom bili u
vrijeme održavanja izbornih ili redovnih
skupština, zatim prilikom obilježavanja
stote obljetnice rada DVD Brestovac i
50-godišnjice opstojnosti DVD Primošten, a sada je suradnja proširena i na
mlađe naraštaje. Naime, na inicijativu
čelništva DVD Primošten, te uz dogo56
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
vor dužnosnika dva vatrogasna društva
- Đure Haka, Josipa Drlje, Alena Ugrina,
Jere Luketa, Igora Smoljanovića, Borisa
Ožanića i drugih - početkom listopada
je ekipa ženske mladeži DVD Brestovac tri dana boravila u Primoštenu. Uzvratni susret uslijedio je potkraj istoga
mjeseca u Brestovcu, gdje je djevojkama i vodstvu DVD Primošten priređen
prijateljski doček u Vatrogasnom domu
Brestovac, te višesatno druženje s ostalim članovima središnjeg općinskog
društva.
Druženje mladeži dva vatrogasna
društva nastavljeno je i za posjete novootvorenom Vatrogasnom domu s garažama i spremištem u Požegi. U ime
domaćina JVP grada Požege i DVD Požega goste je pozdravio Stjepan Šajgo,
voditelj dežurne smjene. On ih je proveo
kroz garaže, spremište, operativni centar, dvorane za obrazovanje i sjednice, te
posebno uređeni prostor za pripadnike
mladeži domicilnog DVD Požega. Veoma loše vremenske prilike, popraćene
s dosta snijega, onemogućile su posjet
Parku prirode «Papuk», jer se na gotovo tisuću metara nadmorske visine nije
moglo proći zavojitom šumskom cestom,
ali je stoga upriličen obilazak baroknog
sjedišta Požeško-slavonske županije, te
upoznavanje sa znamenitostima toga
grada. U kasnijim poslijepodnevnim i
večernjim satima priređena je veselice
u brestovačkom Vatrogasnom domu uz
slavonske specijalitete.
Nedjeljno prijepodne iskorišteno je
za posjet DVD Zakorenje, jednom od
društava u Vatrogasnom centru Brestovac i njihovim članovima. To je jedno
od najboljih malih DVD-a u Požeštini, gdje su ih dočekali predsjednik Mile
Starčević, zapovjednik Slavko Lončarević, tajnik Zlatan Kukuruzović i drugi
članovi. Rano poslije podne uslijedio je
oproštaj ispred Doma u Brestovcu, uz
želju svih da se takvi susreti nastave u
sklopu plodne suradnje dvaju DVD-a iz
unutrašnjosti i priobalja Hrvatske.
B.O.
Uspješna suradnja s
DUZS Požega
❚❚ Požega i tamošnja Vatrogasna zajednica polovicom studenoga bili su domaćini redovite sjednice Predsjedništva
Hrvatske vatrogasne zajednice. Osim susreta s gradonačelnikom Požege dr. Marijanom Cesarikom i županom Zdrav-
kom Ronkom, najuže vodstvo HVZ-a
je boravilo i u prostorijama Područnog
ureda DUZS, dok je pročelnik Cvjetko
Obradović sudjelovao i u radnom dijelu
sjednice rukovodećeg tijela HVZ-a. To
je značajno istaknuti, budući da je u Požeško-slavonskoj županiji uspostavljena
izuzetno plodna, konstruktivna i obostrano korisna suradnja pripadnika vatrogasne organizacije i Područnog ureda DUZS, koja se od početka očituje u
međusobnom uvažavanju i značajnoj pomoći te državne institucije, što je u konačnici rezultiralo pozitivnim učinkom.
Naime, u okvirima svojih ovlasti nadležne osobe u Područnom uredu DUZS
Požega su utjecale na promjenu odnosa
pojedinih čelnika i tijela lokalne i područne samouprave prema pripadnicima vatrogasne organizacije. To je rezultiralo uvažavanjem financijskih potreba
DVD-a i vatrogasnih centara i ispunjavanjem zakonskih okvira kada je riječ o
visini izdvajanja iz proračuna, osiguravanjem dodatnih sredstava za nabavku
nužne osobne i skupne vatrogasne opreme, ali i neposrednom pomoći Područnog ureda DUZS u poboljšanju materijalne osnove vatrogastva. Primjera radi,
valja istaknuti kako je uz njihovu potporu postavljena sirena na objektu novoga
Vatrogasnog doma s garažama i spremištem u Jakšiću, u svim gradovima i općinama nadležna su tijela lokalne uprave utvrdila programe opremanja svojih
DVD-a u skladu sa zakonskim okvirima. A upravo je nedostatak opreme, što
je proizlazilo iz nedovoljne financijske
potpore za dodatnim izdvajanjem novca,
omogućilo ubrzanije opremanje velikog
broja DVD-a u Požeštini i na području
VZ Pakrac-Lipik.
Uspješna suradnja vatrogasaca i odgovornih osoba u Područnom uredu
DUZS očituje se i u stalnoj međusobnoj razmjeni informacija od interesa za
sustav zaštite od požara. Tako vatrogasni nadzornik, uz obvezu zakonske
kontrole ispunjavanja postavljenih zadaća, ujedno je i konstruktivan savjetnik u prevladavanju mogućih problema.
Putem Centra 112 ostvaruje se uspostava komunikacijskih veza u svakom trenutku kada je neophodna intervencija
vatrogasnih operativaca, a predstavnici
DVD-a i zajednica u svakom trenutku
mogu doći u Područni ured radi savjetovanja i rješavanja neke teškoće. Svakako valja spomenuti kako je Područni ured DUZS Požega minulih godina
Županijske vijesti
prepustio vatrogascima dio opreme koja
nije bila u funkciji, ali je mogla koristiti DVD-ima, a priprema se i poseban
program nabavke opreme s naslova Državne uprave, odnosno sredstvima koja
će DUZS usmjeriti u nužno opremanje
pojedinih DVD-a i zajednica, čime će
bitno unaprijediti opremljenost, osobito
središnjih općinskih DVD-a. Bit će to i
konkretna pomoć pojedinim općinama,
posebice onih s manjim proračunima.
Sve postignuto u suradnji između
Područnog ureda DUZS Požega i Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske
županije u osnovnim je crtama prezentirano članovima Predsjedništva HVZa na sjednici održanoj u Požegi. Takva
konstruktivnost i razumijevanje stoga
daje i pozitivne rezultate, pa požeška
iskustva zasigurno mogu biti primijenjena i u drugim hrvatskim županijama, moglo se razumjeti iz neformalnih
razgovora nakon sjednice. Jer, na taj se
način u cijelosti ostvaruje intencija nadležnih državnih tijela prilikom osnivanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje što, nažalost, nije prepoznato u
mnogim hrvatskim županijama, gdje
nema suradnje i nema konkretizacije
zajedničkog djelovanja.
Sisačko-moslavačka
75 godina DVD Husain
❚❚ Dana 20. listopada 2007. godine
održana je u Društvenom domu u Husainu svečana sjednica DVD-a Husain
u povodu obilježavanja 75 godina postojanja Društva.
Otvarajući sjednicu predsjednik
DVD-a Husain Milan Podhraški pozdravio je nazočne goste i uzvanike
među kojima posebno gradonačelnika grada Kutina mr. Davora Žmegača
pod čijim je pokroviteljstvom održana
ova svečanost, zamjenika predsjednika
HVZ-a i predsjednika VZŽ Sisačko
moslavačke Miju Brlečića, Željka Uzela, Ivana Miklenića, Franju Lipšanski, predsjednika, zapovjednika i tajnika VZG Kutina, predstavnike drugih
DVD-a, goste i uzvanike.
Izviješće o radu Društva u proteklih
75 godina pročitao je Jurica Buneta, zapovjednik Društva. DVD Husain osnovano je 4. lipnja 1932. godine. Svi viđeniji mještani Husaina i susjednog naselja
Batina okupili su se tog dana na osnivačkoj Skupštini Društva.
Čestitke i lijepe želje Društvu i članovima Društva u ime pokrovitelja grada Kutina uputio je gradonačelnik mr.
Davor Žmegač. Uručujući priznanje
HVZ-a i VZŽ Sisačko moslavačke Mijo
Brlečić čestitao je Društvu vrijedan jubilej i odao priznanje DVD-u za postignuća u 75-godišnjem radu, te uputio
želje za uspješan budući rad. Predajući
vatrogasna priznanja, spomenice i medalje VZG Kutina Društvu i članovima
čestitkama su se pridružili Željko Uzel
i Ivan Miklenić.
Na sjednici su dodijeljena mnogobrojna priznanja članovima Društva za
dosadašnje uspjehe u radu. Zlatne vatrogasne medalje primili su Ankica Kozić,
Marija Bizomec, Marija Podhraški, Barica Pleša, Ivan Ribarić i Želimir Rumišek; srebrne medalje Mirjana Podhraški,
Josip Pšenko i Antun Pleše, brončane
medalje Katica Rumišek, Željko Bosnar,
Snježana Podhraški i Refija Mehmedović, zlatnu plamenicu Alen Kožić, Jurica
Buneta i Josip Prugovečki; srebrnu plamenicu Ivan Slekovac, Robert Podhraški, Dalibor Golik, Hrvoje Buneta, Damir Golik i Marijan Pleše, brončane
plamenice Ivana Terek, Marija Pleše,
Davor Šajn, Zlatko Podhraški, Miljenko Bosnar, Mario Kiš, Marijan Pleše,
Zvonko Slekovac i Dražen Vuga.
Na fotografiji pozdravna riječ gradonačelnika Kutine Davora Žmegača
Franjo Lipšanski
Varaždinska
Terenska intervencijska vježba
❚❚ Sredinom listopada DVD Novi Marof organizirao je po treći puta terensku
intervencijsku vježbu-natjecanje pod nazivom “MAROF 2007”, a pod pokroviteljstvom Vatrogasne zajednice grada
Novog Marofa. Natjecanje je otvorio
zamjenik predsjednika VZ Varaždinske županije i predsjednik VZG Novog
Marofa Antun Kos, a svojom nazočnošću otvaranje su uveličali zamjenik zapovjednika VZ Varaždinske županije
ujedno i tajnik VZŽ Stjepan Kovaček te
gosti iz susjednih vatrogasnih zajednica
općina i gradova.
Kao i godinu dana ranije, prema zamisli organizatora, sve ekipe koje su nastupile na Natjecanju trebale su riješiti
nekoliko zadanih intervencijskih zadataka, koji su bili osmišljeni i postavljeni
na različitim lokacija na širem području
Grada Novog Marofa, tako da su natjecateljske ekipe uz pomoć orijentacijskih
zemljovida prvo trebale pronaći pravi
put, doći na mjesto zadatka, riješiti ga i
krenuti prema sljedećem zadatku.
Ove godine natjecatelji su trebali riješiti zadatke postavljene na različitim
mjestima: izvršiti dobavu određene količine vode iz osiguranog izvora vode podzemni hidrant, gašenje požara lako
zapaljive tekućine uz pomoć ručne brentače i zračne pjene te spašavanje unesrećenog iz vozila u prometnoj nesreći, iz-
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
57
Županijske vijesti
vršiti prelazak jezera dužine oko 150
m čamcem radi prebacivanja ugrožene
osobe s jedne na drugu obalu tog jezera,
izvršiti unutarnju navalu u prostorijama
zamračenog objekta te pronaći određenu vatrogasnu opremu, pronaći unesrećenu osobu u šumi te ju prenijeti uz veliku strminu na sigurno mjesto i na kraju
savladati određene vatrogasne prepreke
s tlačnim vodom i srušiti mete na kraju
staze s preprekama.
Za savladavanje svih tih zadataka,
iako se u početku činilo jednostavnom,
bilo je potrebno uložiti veliki trud svih
sudionika te pokazati zavidnu kondicijsku pripremljenost.
Na Natjecanju je nastupilo ukupno
12 ekipa s po 5 članova što je za ekipu
više nego prošle godine, dok su članovi DVD-a Ludbreg, DVD-a Ljubešćica,
te VZO Breznički Hum, VZO Breznica i PIGD Rudnik Trbovlje bili promatrači .
58
Vatrogasni  vjesnik  |  prosinac  [  2007  ]
Isplanirana staza sa zadacima bila je
dužine oko 20 km, pa je jednoj ekipi da
bi je prošla i riješila sve zadatke, trebalo
oko 1 sat i 30 minuta. Natjecanje je počelo u 09:30 sati prije podne, a završilo
oko 15:00 sati, nakon čega se pristupilo
proglašenju rezultata.
Prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a
Strmec, drugo mjesto DVD-a Medulin
i treće mjesto je osvojila ekipa DVDa Paukovec. Glavnu nagradu ove vježbe-natjecanja veliku statuu Sv. Florijana, kao prijelazna nagrada ove godine je
osvojila ekipa DVD-a Strmec.
Nedjeljko Vukalović
Zagrebačka
80 godina vatrogastva
u Rudama
❚❚ U podnožju Samoborskog gorja, ispod najvišeg vrha Oštrca uz rječicu Grad-
nu, smjestilo se mjesto Rude poznato po
nalazištima zlata, bakra, željeza i gipsa.
Intenzivan privredni život kao i
brojna seljačka gospodarstva s poljoprivrednim gazdinstvima bila su uzrokom
brojnih požara a povremeno i poplava
prilikom izlijevanja gorskih bujica.
I tako je nastala potrebe za organiziranom zaštitom od požara i drugih
elementarnih nepogoda. Na inicijativu
mještana Ruda Franje Regovića, Franje
Fresla i Ivana Štanjklera 1927.godine pristupilo se osnivanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rude.
Na osnivačkoj Skupštini izabrano je
prvo rukovodstvo Ivan Štengl-Grabner
predsjednik, Ivan Štanjkler zapovjednik, Franjo Regović blagajnik i članovi
Franjo Fresl, Antun Štengl-Grabner i
Ignac Prosoli, koje je ishodilo dozvolu
rada i djelovanja i registraciju kod Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice u
Zagrebu.
Županijske vijesti
Pomoć u radu pružilo je bratsko
društvo Samobor koje je stavilo na raspolaganje svoju opremu i stručne časnike koji su osposobljavali članove za vatrogasne dužnosti. Općina je prepoznala
rad vatrogasaca u Rudama te im darovala ručnu štrcaljku a druga pomagala,
ljestve i kola za prijevoz cijevi i ljestava
izradili su sami članovi.
Oprema se sakupljala na razne načine te se pokazala potreba za spremištem.
I taj problem je riješen zahvaljujući Karolini Haberle koja je darovala gospodarsku zgradu za spremište.
Društvo za desetu obljetnicu djelovanja 1937. godine dobiva barjak kojemu
je kuma bila Štefanija Štengl-Grabner.
U akciji izgradnje vatrogasnog doma
pomažu vatrogasce domaće obitelji, a
obitelji Franje Štengl-Grabner i Barice
Štengl-Gunčić daruju zemljište za vatrogasni dom. Gradnja je počela 1940.
a dovršena 1942. godine.
Nakon stagnacije u radu Društva
pokrenut je rad 1954. dobivanjem motornog agregata TMZ. Nailaze godine
intenzivnog rada na uređenju Vatrogasnog doma, nabavi vatrogasne opreme
školovanju članova. Tako je 1960. montirana električna sirena,1967. dobivena
je motorna pumpa, 1968. novi vatrogasni kombi, 1974. motorna pumpa Rosenbauer, a 1976. uveden je telefon u Vatrogasni dom.
Novi ustroj vatrogastva donosi bolje
dane te se nadograđuje Vatrogasni dom
koji je upravo za 80. obljetnicu uređen
do kraja.
Članovi Društva sudjeluju na brojnim intervencijama, gase na priobalju,
povezuju se s vatrogasnim društvima u
Istri .
Društvo uz pomoć VZG Samobor,
grada Samobora i drugih donatora nabavlja rabljeno navalno vozilo Unimog,
a novi vatrogasni kombi daruje grad
Samobor. U tom razdoblju zapažena je
velika aktivnost svih kategorija članova-djece, mladeži i članova. Predsjednik
Božo Skendrović, poznati zanatlija limarske struke, pokretač je svih aktivnosti.
Uz stalnu borbu za napretkom vatrogastva smjenjuju se generacije mještana
u radu Društva.
Svečanost 80. obljetnice je održana
na rukometnom igralištu u Rudama 30.
lipnja 2007. godine.
Svečanosti su bili nazočni predstavnici 25 vatrogasnih društava, pred-
stavnici VZG Samobor Jurica Domin,
predsjednik, Boris Bogolin, tajnik i VZ
Zagrebačke županije, zapovjednik Vladimir Domin. Predstavnici prijateljskog
DVD Buzet donirali su rabljeno vozilo
Lada Niva.
Svečanosti su u ime grada bili nazočni gradonačelnik Samobora Antun
Dubravko Filipec, Tomislav Masten,
zamjenik gradonačelnika, Željko Radovanić, pročelnik Odjela za gospodarstvo i Ronald Gajašak, pročelnik Odjela za financije, predsjednik Mjesnog
odbora Rude Dražen Štengl, ravnateljica Osnovne škole Rude Tanja Milek i
predstavnici udruga mjesta Rude.
Predsjednik DVD-a Rude Željko
Koščica u svom je izlaganju zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli rad
DVD-a a posebno organizaciju proslave
80. obljetnice.
Tajnik DVD-a Rude Martin Skendrović u izviješću je prikazao 80 godišnji rad.
Na svečanosti je uručena vatrogasna
spomenica Vlatku Hoferu za 70 godišnji
rad u DVD-u.
Medalju za posebne zasluge u vatrogastvu primio je Božo Skendrović, a
zlatne medalje Martin Skendrović, Janko Kuhar, Josip Štibuhar i Dubravko
Regović. Srebrnim vatrogasnim plamenicama su nagrađeni Planinčić Julijus i
Dubić Mladen, srebrnim medaljama nagrađeno je 11 članova, a brončanim plamenicama i medaljama 15 članova.
Društvo je dobilo posebno priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice za
80-godišnji rad koje je uručio Vladimir
Domin, član OTS-a HVZ-a, a prigodna priznanja uručena su u ime VZG Samobor i VZ Zagrebačke.
Na fotografiji detalj s obljetnice u Rudama
Boris Bogolin
Grad Zagreb
Natjecanje vatrogasaca
VZ Grada Zagreba
❚❚ Natjecanje vatrogasaca Vatrogasne
zajednice Grada Zagreba, nakon odgode radi tragedije na Kornatima, održano
je u subotu 13. listopada na terenima novoizgrađenog kompleksa uz sustav pročistača otpadnih voda Zagreba.
Na Natjecanju su ukupno nastupile 54 natjecateljske ekipe podijeljene u
četiri kategorije. U kategoriji „muški A“
nastupilo je 26, dok je u „muški B“ nastupilo 19 desetina. U kategoriji „žene
A“ nastupilo je 7, a u kategoriji „žene B“
samo 2 desetine.
Natjecanje je provedeno u skladu s
Pravilnikom za natjecanja vatrogasaca
u Republici Hrvatskoj, pa su tako izvođene po dvije vježbe: „3.1.A“ te štafetna utrka. Na Natjecanju je sudilo 20
sudaca VZ Grada Zagreba, a kontrolor
Natjecanja bio je Mijo Brlečić. Kako bi
Natjecanje prošlo u redu brinuli su članovi Povjerenstva za natjecanja Zajednice te Voditeljstvo Natjecanja na čelu
sa zapovjednikom Javorom Lozarom,
obračunski odbor, kao i redarska služba. Uz predstavnike VZ Grada Zagreba,
predsjednika Zlatka Križanića i tajnika
Damira Vlahovića, te članove Upravnog odbora, na Natjecanju je bio nazočan predstavnik Gradskog poglavarstva
Željko Basta. Prilikom proglašenja rezultata najboljim ekipama uručeni su
pehari i medalje.
Rezultati:
•
ŽENE A:
1. DVD Odranski Obrež,
2. DVD Lužan,
3. DVD Dragonožec.
•
ŽENE B:
1. DVD Odranski Obrež,
2. DVD Dragonožec.
•
MUŠKI A:
1. DVD Kašina,
2. DVD Blaguša,
3. DVD Granešina.+
•
MUŠKI B:
1. DVD Odranski Obrež,
2. DVD Blaguša,
3. DVD Granešina.
Najbolje plasirana društva VZ Grada Zagreba su:
1. DVD Odranski Obrež
- tri prva mjesta,
2. DVD Kašina - jedno prvo mjesto,
3. DVD Blaguša - dva druga mjesta,
4. DVD Dragonožec - jedno drugo i treće mjesto,
5. DVD Lužan - jedno drugo mjesto,
6. DVD Granešina - dva
treća mjesta.
Tekst i fotografije: Denis Ružić
prosinac  [ 2007 ]  |  Vatrogasni  vjesnik
59
Život nakon vatre na kamenjaru Kornata
U vatri nestade, ali i iz vatre se ponovno rodi! Čini
se nestvarno ali ipak istinito. Ova mala divlja kruška u
pustom kamenjaru Kornata odolijevala je suncu, suši,
vjetru, posolici i škrtoj zemlji. Gotovo je nevjerojatno da je
ipak smogla snage za kakav takav život. A onda ju je vatra
dokrajčila. U hipu nestade njene zelene ljepote male krošnje
koju je podarila surovom kamenjaru. Krošnja posta smeđe
vatrom opaljeno lišće. U vatri nesta život jedne voćke!
A onda nenadani obrat! U voćki još uvijek život buja! Malo
kiše i kamena joj «postelja» dade novu životnu snagu. Kao
Feniks iz pepela, voćka nudi ono svoje najljepše što ima. Bijele
cvjetove i zelene listiće uz one vatrom opaljene. Ne smeta joj
što je već i kalendarski jesen, tek ona mora što prije pokazati da
je jača i od vatre. Bitku s vatrom je dobila, ali sad je čeka bitka
s hladnom i britkom burom. No, kako je i do sad pobjeđivala
sve nedaće, i ovu će, te će na proljeće zelenom krošnjom i
bijelim cvjetovima opominjati na vatru i izgubljene živote.
Marko Vučetić