Radiološki

Transcription

Radiološki

radiologija
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
Godina XXXVIII; broj 1/2008
Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije
teme broja
MR angiografije
MR srca
MSCT artefakati
Kvaliteta MSCT snimke
Medavis RIS i PACS
Radon u zatvorenim
prostorima
KONGRES
HRVATSKOG DRUŠTVA INŽENJERA
MEDICINSKE RADIOLOGIJE
s međunarodnim sudjelovanjem
Opatija, Grand Hotel Adriatic
22. – 25. svibnja 2008.
Generalni sponzor
Medavis I&I d.o.o., Hondlova 2, Zagreb
Zlatni sponzori
Sponzori: Infomedica Merus Newport Medical Oriana-Invatec Siemens Simon Art Zuccon
No NSF Reported !
Because Gd3+
can bite ...
... Control it !
20 years of clinical experience
used in over 11 million patients
licensed in 60 countries
8.
indicated for use in adults, children and infants
XENETIX
®
www.guerbet.com
lobitridol
Base your Choice
on a Wide Published Experience
NEWPORT MEDICAL GmbH
Representative office Croatia
Ksaverska cesta 16
10000 Zagreb
Phone: +385(0)1 45 00 055
Fax:
+385(0)1 46 46 160
The Power of Contrast
Iopromide
Ultravist®
Gadopentetate dimeglumine
Bayer d.o.o., Bayer Schering Pharma, R.Cimermana 64 a, 10 020 Zagreb
CR2007.0046
Magnevist®
5
radiološki
vjesnik
02/2003
radiološki
vjesnik
01/2008
MR angiografije
Milan Gržan, inž. med. radiologije, Igor Fučkan, inž.
med. radiologije, Katavić Helena, inž. med.radiologije,
Tihomir Mandić, inž. med. radiologije
Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju
K.B. ”Dubrava”
k a z alo
13
MR3T u Poliklinici Neuron – Siemens Magnetom Trio
14
Morfološki i funkcionalni mri srca
21
Nova generacija artefakata – Multislice computed
tomography (MSCT)
Siemens
Pamela Maras, ing.medicinske radiologije
KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju, Odjel opće i specijalne
dijagnostike Sušak
Domagoj Mihaldinec, inž. med. rad.; Morana Čapeta, inž. med. rad.;
Mario Zrno, inž. med rad.
Poliklinika Sunce, Trnjanska cesta 108, Zagreb
27
Kvaliteta slike MSCT uređaja i njezino praćenje kroz tehnološki razvoj
31
Medavis RIS i PACS – integralna radiološka informatička rješenja
35
Mamografije spašavaju živote ali povećavaju
lažno pozitivne nalaze
Morana Čapeta, inž. med. radiologije; Domagoj Mihaldinec, inž. med.
radiologije; Mario Zrno, inž. med radiologije
Denis Bičanić, Medavis GmbH, I&I d.o.o. Zagreb, Hondlova 2
Pripremio: Julio Pirović, inž. med. rad.
39
Problem radona u zatvorenim prostorima
43
Kako smanjiti stres?
44
ECR-Europski kongres radiologije
46
Europski kongres radiologije, Beč, 2008.
Valerija Žager, dipl. inž. rad.
Onkološki institut, Odjel za teleradioterapiju, Ljubljana
Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.
GE Healthcare
Benaković Tomislav, inž. med. rad., Ćorković Ljuboja inž. med. rad., Labor
Željko inž. med. rad.
Klinička bolnica Osijek, Odjel za radiologiju, UIMRSiB
3
RADIOLOŠKI VJESNIK
ISSN: 0352-9835
Izdavač
HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA
10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38
fax: 01 466 80 80
žiro račun: 2360000-1101213577, MB: 3241343
Za izdavača:
Marko Čupić inž. med. radiol.
e-mail: [email protected]
Glavni i odgovorni urednik:
Nikola Gačić inž. med. radiol.
Zamjenici glavnog urednika:
Damir Ciprić inž. med. radiol.
[email protected]
Helena Medvedec inž. med. radiol.
[email protected]
Urednički kolegij:
Domagoj Boban, Andrija Čop, Igor Fučkan,
Dražen Horvatinec, Maja Karić, Hrvoje Laušić,
Frane Mihanović, Julio Pirović, Demir Puljizović,
Nenad Vodopija
Stručni suradnici:
Neven Carev, Stipan Janković, Siniša Kardum,
Dragan Kubelka, Zoran Klanfar, Mario Medvedec,
Mladen Novaković, Krunoslav Pavlinek, Renata
Plahutnik Borić, Goran Roić, Sandra Senečić,
Petar Strugačevac, Miroslav Šaban, Damir Zuccon
Riječ urednika
Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
pred nama je 3. Kongres Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije sa međunarodnim
sudjelovanjem, koji se održava u Opatiji od 22. do 25. svibnja 2008. Kongres je u stručnom
dijelu programa sadržajno ispunjen kvalitetnim temama inženjera medicinske radiologije,
pozvanih predavača specijalista radiologije i podržanim predavanjima dobavljača medicinske
opreme i sredstava. Sudionici kongresa zasigurno će imati priliku obnoviti i usvojiti nova
znanja i vještine iz područja radiologije, i primjeniti ih u svakodnevnoj medicinskoj praksi
na korist pacijenata.
Radiološki vjesnik nam i u ovom broju donosi niz kvalitetnih stručnih tema, među kojima
su; MR angiografija je u posljednjih deset godina doživjela značajan razvoj zahvaljujući
novim hardverskim i softverskim rješenjima, te poboljšanim kontrastnim sredstvima. Kao
neinvazivna metoda ima mnogo prednosti u odnosu na invazivne tehnike, ali i neke nedostake
koje će nove tehnologije i aplikacije sigurno uskoro nadići. Više o tome pročitajte u temi
broja.
MR srca zahtjevna je i složena dijagostička metoda, njezina neinvazivnost i vrijednost
podataka koje daje nameće je kao metodu izbora, osobito kod djece. Kao potpuno neinvazivan
pregled koji daje mnoštvo prostornih, morfoloških i funkcionalnih podataka svakako zaslužuje
značajniju ulogu u dijagnostici srčanih grešaka, poremećaja funkcije i ostalih morfoloških
promjena srca i velikih krvnih žila.
Grafičko uređenje:
Željko Podoreški
Radiološki informatizacijski sustav, RIS, putem mnogobrojnih konfiguracijskih opcija
optimizira radni tijek svih poznatih radioloških postupaka na radiologiji. Jednostavna
Lektorica:
Danijela Lugarić, prof.
integracija dodatnih modula omogućava prilagodbu sustava prema zahtjevima korisnika na
radiološkim odjelima i bolnicama. Novi PACS sustavi poboljšavaju mogućnosti akvizicije
i arhiviranja, digitalne dijagnostike, kao i distribuciju snimaka i nalaza, uz potpunu podršku
DICOM standarda. Putem integrirane distribucije slika i nalaza slikovni podaci mogu biti
dostupni na svim radnim stanicama u sustavu zajedno s nalazom i ostalim dokumentima.
Grafička priprema za tisak:
Tko zna zna d.o.o.
Tisak:
Alfacommerce d.o.o.
Adresa uredništva:
10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38
E-mail adresa:
[email protected]
Internet adresa:
http://www.hdimr.hr
Predstavljamo studije o radonu kao onečišćivaču zatvorenih prostora. Radon (222Rn) je
prirodni radioaktivni plin. Kemijski je neutralan i ne možemo ga vidjeti ni okusiti jer je bez
boje i mirisa. U zraku se pojavljuju uglavnom kao aerosoli i naša ih pluća pri disanju odvoje
od zraka te tako ostanu na stijenkama dišnih putova. Na tim mjestima ozrače obližnje tkivo i
time mu nanesu štetu. Proces može dovesti i do kancerogenog oboljenja pluća. Za sveukupnu
populaciju potrebni su preventivni edukacijski tečajevi o radonu jer nas prati kroz cijeli život
i može postati prilično opasnim suputnikom na našem putu. Zato oprez, i poznavanje te
problematike biti će korisno.
Srdačno Vaš,
Nikola Gačić
Glavni urednik
Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito
dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Izneseni stavovi predstavljaju stavove autora i ne
predstavljaju nužno stav uredništva. Očekujemo nove materijale i zahvaljujemo na suradnji.
Sljedeći broj izlazi u studenome 2008.
Rok za prijavu materijala za objavljivanje je 10. listopada 2008.
radiološki vjesnik 01/2008
Milan Gržan, inž. med. radiologije, Igor Fučkan, inž. med. radiologije,
Katavić Helena, inž. med.radiologije, Tihomir Mandić, inž. med. radiologije
Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju K.B. ”Dubrava”
[email protected]
MR angiografije
turiranih spinova u tekućoj krvi koja utječe u tkivo
sa saturiranim stacionarnim spinovima. Slika 1.
MR angiografija (u daljnjem tekstu MRA) je u posljednjih deset godina zahvaljujući napretku u području
MR softvera i hardvera (jačine polja, novi gradijenti) te poboljšanim kontrastnim sredstvima postala ne
samo moguća već i teži prema izboru broj jedan kad
se radi o dijagnosticiranju vaskularnih bolesti.
Kao neinvazivna metoda ima mnogo prednosti
naspram invazivnih tehnika ali i neke nedostake koje
će nove tehnologije i aplikacije nadamo se ubrzano nadići.
MR arteriogram uvelike nas podsjeća na konvencionalni DSA arteriogram ali sličnost je samo u
prikazanim strukturama sve ostalo je u potpunosti
drugačije i to treba imati na umu jer je bitno shvatiti kako su te slike nastale kako ne bi došlo do krivog interpretiranja nalaza. Jedna od bitnih prednost
MRA naspram DSA je što kod MRA dobijemo 3D
volumen i možemo ga naknadno obrađivati i analizirati iz svih potrebnih projekcija te različitim softverskim alatima dok kod DSA imamo 2D sliku u nekoliko projekcija što ponekad nije dovoljno.
Sloj snimanja je saturiran sa TR vremenom mnogo
kraćim od T1 relaksacijskog vremena stacionarnih
spinova. Krv koja utječe ima puno veći signal od stacionarnog saturiranog tkiva i stoga je kasnije prikazana kao svjetla uz niski signal okolnog tkiva.
TOF tehnike snimanja
Kad govorimo o MRA značajno je razgraničiti osnovne kategorije po kojima se dijele, pa tako danas
imamo TOF (time-of-flight) MRA, PCA (phase contrast angiography), te CE (contrast-enhanced) MRA.
Kao što im i imena govore može se naslutiti da je
u osnovi razlika u fizikalnim fenomenima nastanka
signala te neapliciranju ili apliciranju GD-DTPA
kontrasta.
Danas poznajemo i u praksi koristimo 2D i 3D
tehnike snimanja i svaka ima svoje prednosti ali i
mane, tako da se određene tehnike najčešće koriste
za određene regije.
Primjerice 2D tehnika kod intracerebralnog venskog
sustava dok se 3D tehnika koristi za snimanje karotida te intracerebralnog arterijskog sustava.
I. TOF (time-of-flight) MRA
Kako ne bi stvorili krivi utisak bitno je napomenuti
da TOF ima i nedostatke na koje treba obratiti pozornost kad se ova tehnika odabire kao izbor za MRA.
TOF angiografija (u daljnjem tekstu TOFa) je
najčešće korištena MRA tehnika snimanja. Prvenstveno iz razloga što bez kontrastnog sredstva i
nekog dodatnog fizičkog angažmana dobivamo iznimno kvalitetne i dijagnostički pouzdane podatke u
kratkom vremenu. TOFa se zasniva na osnovi nesa-
TOFa je iznimno osjetljiva na kompleksni protok ili
turbulencije koji daju niski signal, u nemogućnosti
je pokriti duge krvne žile te je iznimno osjeljiva na
pomicanje pacijenta prilikom snimanja.
5
2D PCA primjenujemo kao orijentacijsku metodu
za kvalitetno planiranje, te izvođenje metode TEST
BOLUS kod CE MRA. Slika 4.
TOFa zasad ima nezahvalnu ali učinkovitu ulogu
kao “screening” meotoda u dijagnostici cerebrovaskularnih poremećaja, aneurizma,insuficijencija,
AVM. Slika 2.
Slika 2.
II. PCA (phase contrast angiography)
Metoda koja se zasniva na razlici u faznom pomaku
koji nastaje primjenom gradijentnih polja, između
pokretnih (tekuća krv) i stacionarnih (okolno
tkivo)protona. Jačina signala pritom je proporcionalna brzini protoka. Ovisno o odabiru brzine protoka (velocity) određujemo prikaz arterijskog (4080ml/sec), ili venskog sustava (do 20ml/sec).
U primjeni su 2D, te 3D PCA. 3D PCA najčešće se
koriste za prikaz cerebralnog venskog sustava (ali
i dijagnosticiranje AVM, tromboza venskih sinusa,
prikazivanje varikoziteta, kavernosnih hemangioma,
te vrlo često za lokalizator vasculature kod planiranja CE MRA). Slika 3.
Slika 4.
III. CE MR angiografije
CE MRA se kao metoda koristi od otprilike 1993
g. ali je postala korisna tek 1996 g. dolaskom novih
iznimno brzih sekvenci, gradijenata visokih performansi te novih “coil”-ova. Od tada do danas
MRI sistemi su znatno poboljšani i CE MRA danas
postaje jedna od važnijih dijagnostičkih metoda kod
vaskularnih bolesti.
Uz već opisane i vrlo dobro poznate MRA tehnike snimanja postavlja se pitanje kada i u kojim
slučajevima koristiti CE MRA. Kad usporedimo s
DSA ili CT angiografijom prvo nam se nameće pomisao na smanjenu invazivnost kod CE MRA (nema
potrebe za ulazak u arteriju, nema ionizirajučeg
zračenja, nema hospitalizacije).
Slika 3.
6
Pa prije svega kod pacijenata za koje znamo da su
imali alergijsku reakciju na jodno kontrastno sredstvo (mala vjerojatnost da će imati i na paramagnetsko kont. sreds.)
Aparatura
U KBD se CE MRA obavljaju na Siemens Magnetom Avanto (Bo = 1.5 Tesla,
I-class gradijenti). Uz sistem dolazi i Medtron Accutron MR automatski injektor s dva spremnika (CE i
fiziološka otopina). Automatski injektor kompatibilan sa MR (komponente od nemagnetičnih materijala) ima ugrađenu bateriju te “wireless” (bežićni
komunikator) tako da je iznimno mobilan što uvelike olakšava CE MRA pretrage. Slika 5.
CE MRA treba koristiti svaki put kada nam ta tehnika može dati suvislu informaciju u kojem smjeru
valja nastaviti liječenje. Ukoliko je neophodno da se
učini angiografija za vrijeme trudnoće CE MRA je
metoda izbora.
Primjena CE MRA
• Angio. luka aorte i karotida
• Angio. renalnih arterija
• Pulmonalna angiografija
• Angio. mezenteričnih arterija
• Angio. perifernih arterija
Priprema pacijenta
Iznimno važan prvi korak je ispunjavanje upitnika i
usmeno uzimanje anamnestičkih podataka kako bi
se izbjegli problemi kod pacijenata sa eventualnim
kontraindikacijama za pretragu s MR-om. Iznimna
se pozornost polaže na stentove, klipse ili implatante
(npr. pacemaker, pokožna punpica za ljekove) koji bi
mogli biti kontraindikacija za MR pretragu!!!
Upravo je automatski injektor jedan od važnijih
faktora za kvalitetnu MRA. Naime izrazito je teško
da ne kažemo gotovo nemoguće ravnomjerno u
određenom vremenskom periodu predati određenu
količinu kontrasta i fiziološke otopine na “ruku”.
Taj naoko jednostavan ali ključni segment izvrsno
odrađuje automatski injector.
Tu se naravno upliću i administrativno pravni aspekti koji imaju izrazito velik značaj.
Pacijent 4 do 6 sati prije pretrage ne konzumira ništa
na usta kako bi crijeva bila što mirnija tokom pretrage (ukoliko se radi o toj regiji). Prije pretrage od
pacijenata tražimo da obave nuždu kako bi osigurali
nesmetan pregled do kraja.
Ovisno o pregledavanom segmentu koristi se kombinacija različitih “coil-ova”(Body, Spine, Head, Head
and Neck, CP PA Array – periferija).
Na Siemens Avanto MR sistemu u KBD na dva
načina se izvode CE MRA
• Care Bolus tehnika
• Test Bolus tehnika
Prilikom postavljanja venskog puta za injiciranje
kontrastnog sredstva pacijentu objasnimo kako izgleda pretraga, upozorimo ga na bitne aspekte ponašanja
za vrijeme pretrage i ohrabrimo one kojima to treba, a ujedno i skrenemo pažnju sa postavljanja venskog puta ( 20 G braunila). Kao i kod drugih pretraga tako i kod MRA naša tendencija je da isti kolega vodi cijelu pretragu (primanje povijesti bolesti,
provjeravanja ispravnosti uputnice i popunjavanje
upitnika pa do samog kraja kada se pacijent otpušta
iz dijagnostike) kako bi se izgradilo povjerenje kod
pacijenta i pretraga što lakše obavila.
CARE BOLUS TEHNIKA
Koristeći se ovom tehnikom možemo vidjeti u
stvarnom vremenu na fluoroskopski način dolazak
kontrasta u određenu regiju uz pomoć “INLINE
DISPLAY”-a ( prikaz 2D slika u realnom vremenu
1 slika / 1 sekundi) i potom proizvoljno startati akviziciju 3D mjerenja.
7
Slika 7. Primjer CE MRA KAROTIDA
Na neki način ovdje možemo izbjeći kašnjenje kontrasta ukoliko je pacijent kardiološko lošijeg stanja,
primjetiti ukoliko je kontrast istekao u okolno tkivo
a ne u venu. Ali isto tako ovaj način ukoliko nije jako
dobro uvježban i isproban može dovesti vrlo lako do
propale pretrage. Prekasno ili prerano startanje izravno će se odraziti na kvalitetu pretrage (u smislu prerane arterijske ili kasne arterijske tj. venske faze). Po
sekvencama predstavljamo klasični CARE BOLUS
protokol za karotide.
1. Localizer (lokalizator)
2. Vessel_neck (lokalizator luka aorte i karotida
primjer slika 6.).
Slika 6.
3. Fl3d-cor_pre ( “flash” 3d sekvenca prije kontrasta
za subtrakciju)
4. Care_Bolus_cor (koronarni presjeci u području
luka aorte i karotida)
5. Fl3d-cor_post (“flash” 3d sekvenca poslje
kontrasta)
Slika 7.
8
Kako to funkcionira je iznimno jednostavno i korisno. MR sistem počne snimanje određene regije i radi
po jednu sliku u sekundi kroz planiranu regiju (uglavnom polazište planirane arterije, na slici prikazan
položaj aksijalnog sloja za “Test Bolus”). Slika 9.
TEST BOLUS TEHNIKA
Za razliku od CARE BOLUS tehnike test bolus tehnika je proračunata i za svakog pacijenta prilagođena
prema njegovom “Transit Time-u” (vremenu putovanja kontrasta do ciljane regije).
Test bolus se provodi sa smanjenom količinom kontrasta. Uglavnom se radi o količini od 2 ml kontrasta
koje potom potiskuje 15 do 25 ml fiziološke otopine
kako bi bili sigurni da je kontrast napustio konektor
automatskog injektora.
Ovisno o regiji snimanja radi se dinamičko snimanje
arterije (axialni ili koronarni slojevi) gdje nam je
iznimno važno da vidimo koje vrijeme je potrebno
kontrastnom mediju da dodje do planirane vaskulature. U tome nam pomaže “Mean Curve” programski modul gdje kroz vremenski period mjerimo maksimalni intezitet kontrasta u određenoj regiji
(slika 8.).
Slika 9.
Automatski injektor se starta u isto vrijeme (2 ml
CM + 15-25 ml fiz. otopine).
Jednom kad dobijemo vrijeme maksimalnog inteziteta kontrasta “Time to peak” do dane nam vaskulature sve ostalo je samo rutina.
Koristimo provjerenu formulu kako bi izračunali
točan “delay” za kontrast kako bi kod akvizicije u
određenoj regiji u centru “k-spacea” imali maksimalni intezitet.
FORMULA
„Scan delay = time-to-peak + ˝(injection time) –
time-to-center of k-space“
• SCAN DELAY – odgođeno vrijeme skeniranja od
startanja automatskog injektora
• TTP – time-to-peak – vrijeme potrebno da kontrast
dosegne određenu regiju i u njoj izmjereni
maksimalni intezitet (dobiven iz „Mean Curve“)
• TTC – vrijeme do popunjavanja središta „kspace“ prostora (lako se može isčitati u angio
parametrima) Slika 10.
Slika 8.
9
Po sekvencama predstavljamo klasični TEST
BOLUS protokol za abdominalnu aortu, zdjelične
arterije i arterije nogu.
1. I_Scout_pelvis_800 mm (800 mm iznad centra
potkoljenica)
2. II_Scout_upper_leg_400mm
3. III_Scout_lower_leg_0 mm ( lokaliz. potkoljenica)
4. Vessel-pelvis ( lokaliz. abd. aorte i zdjeličnih
arterija)
5. Vessel-upper-leggs ( lokaliz. arterija natkoljenica)
6. Test_bolus_cor (otprilike infrarenalno)
7. I_Fl3d-cor_pelvis_pre_800mm (“flash” 3d
sekvenca prije kontrasta za subtrakciju)
8. II_Fl3d_cor_upper-leg 400mm
9. III_Fl3d_cor_lower-leg
10. I_Fl3d-cor_pelvis_post_800mm (postkontrastna sekvenca)
11. II_Fl3d_cor_upper-leg_post400mm
12. III_Fl3d_cor_lower-leg_post
Reference:
1. M.R.Prince, T.M.Grist, J.F.Debatin – 3D Contrast
MR Angiography
2. MR Angiography, Siemens Medical Application
Brochure
3. MAGNETIC RESONANCE ANGIOGRAPHY
(MRA) Greg Brown SMRT Royal
Adelaide
Hospital
4. SIEMENS MAGNETOM Avanto syngo MR B15
manual0
ZAKLJUČAK
Znajuči da je gotovo nemoguće ukratko opisati sve
metode i načine izvođenja MRA ( različiti uređaji
imaju sebi specifične protokole) namjera nam je bila
napraviti napraviti što kvalitetniji presjek kroz dodirne točke s posebnim osvrtom na protokole i metode
koje se rade u KBD. U nadi da će Vam ovaj tekst biti
koristan prikazat ćemo Vam i rezultate nekih pregleda.
Slika 11, 12, 13, 14.
10
MEDICEM SERVIS d.o.o.
Zagreb, Lašćinska c. 102
t. 01 234 7337
f. 01 234 7921
Siemens
MR3T u Poliklinici Neuron – Siemens Magnetom Trio
U Poliklinici Neuron u Zagrebu, u rujnu 2007.
svečano je započeo s radom uređaj za magnetsku
rezonancu 3 Tesla, Magnetom Trio 3.0 T tvrtke Siemens.
Ovaj događaj predstavlja zajednički poduhvat Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog
bolničkog centra Zagreb, a u okviru ustanove Poliklinike Neuron osnovane od Centra za kliničku primjenu neuroznanosti. Novi uređaj, s novom moćnom
tehnologijom, omogućit će suradnju s vodećim centrima u području neuroimaginga i neurogenomike.
TIM tehnologija i koncept matričnih zavojnica
podržava kombinaciju i do 102 elementa zavojnice s najviše 32 radiofrekfencijska kanala, što
omogućava brže dobivanje i bolju kvalitetu snimke.
TIM omogućava paralelno snimanje cijelog tijela
duž tri osi do dužine od 181cm.
Uređaj 3 T, koji radi na u Poliklinikci Neuron,
uz znanstvenu podršku Hrvatskog instituta za
istraživanje mozga, Medicinskog fakulteta i klinika
Medicinskog fakulteta, jedini je takav uređaj u Hrvatskoj i spada u tehnički najnaprednije i najmodernije dijagnostičke uređaje u svijetu. Istodobno je i
najskuplji uređaj koji će se koristiti u zdravstvu i
znanosti na razini Hrvatske. Tek sada je Hrvatska
izjednačena sa susjednim državama, jer su dosad
preko državnih investicija nabavljeni takvi uređaji
u Sloveniji, Srbiji i BiH, a najveći broj uređaja ima
Mađarska.
Siemens Magnetom Trio 3.0 T
MR3T u Poliklinici Neuron veliki je doprinos
razvoju znanosti u Hrvatskoj. Zahvaljujući inovativnim i naprednim programimaomogućit će znanstvenom osoblju da uđe u istraživačke sfere prikaza
nekih aplikacija mozga i ostalih dijelova tijela koji
dosadašnjom tehnologijom nisu mogli biti prikazani. Poboljšat će se razina dijagnostike pacijenata jer
će se ,osim u znanstvene svrhe, upotrebljavati i za
svakodnevnu MR dijagnostiku.
13
info
Pamela Maras, ing.medicinske radiologije
KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju, Odjel opće i specijalne dijagnostike Sušak
[email protected]
MORFOLOŠKI I FUNKCIONALNI MRI SRCA
Petogodišnji dječak sa recidivnom neoplazmom srčanog septuma – Prikaz slučaja
MRI srca zahtjevna je i složena dijagostička metoda,
njezina neinvazivnost i vrijednost podataka koje daje
nameće je kao metodu izbora, osobito kod djece.
Instaliranjem novog MRI uređaja jačine 1.5 T,
krajem 2007. godine na Kliničkom zavodu za radiologiju KBC-a Rijeka na lokalitetu Sušak, otvaraju
se nove mogućnosti i pristup složenijim MRI pregledima. Jedan od takvih pregleda je svakako i MRI
srca.
Srce je mišićni organ u pokretu, veličine stisnute
šake, smješten unutar koštanog dijela prsišta između
dva plućna krila.(Slika 1)
Sastoji se od dvije predklijetke (desnog i lijevog
atrija) i dvije klijetke (desnog i lijevog ventrikula).
Iz srca se granaju velike krvne žile koje dovode ili
odvode krv iz srčanih šupljina. To su gornja i donja
šuplja vena, plućna arterija, plućne vene i aorta.
Srce možemo podjeliti na lijevo i desno, a podjeljeno je srčanom pregradom ili septumom.
Slika 1
Srčane šupljine (predklijetke i klijetke) i izlazišta
velikih krvnih žila pregrađena su uvjetno propusnim pregradama tzv. zaliscima (valvulama). Tako
je desna predklijetka odvojena od desne klijetke
trikuspidalnim zaliskom, lijeva predklijetka od lijeve klijetke mitralnim zaliskom, plućna arterija od
desne klijetke plućnim zaliskom i aorta od lijeve
klijetke aortalnim zaliskom.(Slika 2)
Opskrbu srčanog mišića krvlju omogućava mreža
tzv. koronarnih krvnih žila koja se širi površinom
srca, a sastoji se od dvije glavne koronarne arterije
koje polaze iz aorte i dijele se na manje žile koje prolaze kroz srčani mišić. Koronarne vene vensku krv
odvode u desnu predklijetku.
Složeni krug cirkulacije kroz srce uvjetovan je
kontrakcijama srčanog mišića koje nastaju usljed
električnih impulsa koje vizualiziramo pomoću elek-
Slika 2
14
Ortogonalnim multi-slice localizer-om dobijemo
presjek srca u 3 ravnine.
trokardiograma (EKG-a). Jedan srčani otkucaj ima
tri faze: dijastola – srce se opušta i krv iz plućnih
vena utječe u predklijetke, sistola predklijetki – kontrakcija obje predklijetke čime se krv potiskuje u
klijetke, sistola klijetki – kontrakcija obiju klijetki
i potiskivanje krvi u aortu i plućnu arteriju. Zbog
razlike tlakova sistemskog i plućnog optoka, odnosno razlike tlakova između arterija i vena klijetke
imaju deblju stijenku od predklijetki, osobito lijeva.
Zašto je to bitno? U daljnjem opisu pregleda srca
MRI-om pokazati ću da se najviše presjeka i tehnika
prikaza odnosi na što bolji prikaz lijeve klijetke, njezine morfologije i funkcije.
2-chamber localizer planiramo po transverzalnom
presjeku, kroz apeks lijevog ventrikula i paralelno sa
srčanim septumom, čime dobijemo vertikalni longaxis view lijevog atrija i lijevog ventrikula.
4-chamber localizer planiramo kroz srčani apeks i
sredinu mitralne valvule na 2-chamber localizer-u.
Rezultat je horizontalni long axis view, odnosno 4chamber view (localizer).
Short-axis localizer planiramo paralelno sa
projekcijom srčanih valvula, okomito na septum
na 4-chamber localizer-u, obuhvaćajući dio atrija,
cirkulacijski put iz lijevog ventrikula i oba ventrikula.Položaj provjeravamo i na 2-chamber localizer-u
gdje planiramo okomito na long axis.
Kvaliteta učinjenog MRI srca uvjetovana je srčanim
ritmom, odnosno usklađivanjem prikupljanja podataka (MRI) i EKG-a. Ako usporedimo brzi rad srca,
nastanak MRI slike je prilično spor, te je potrebno
sinkronizirati prikupljanje podataka (MRI) i srčani
ritam (pomicanje).To postižemo tzv. Triggering-om
ili mjerenjem u istoj točki srčanog ciklusa (triggerreferentna točka u fiziološkom signalu).
Standardni presjeci
Najčešće određeni standardni
presjeci su osnova dobrog MRI
pregleda koji kasnije možemo
proširiti nekim drugim dodatnim
presjecima i sekvencama.
Kod djece i osoba s poremećajem srčanog ritma znatno bolji prikaz postižemo tzv. Gating-om (retrospective gating), odnosno retrospektivnim usklađivanjem
prikupljenih podataka i srčanog ritma. To nam
omogućava snimanje cjelokupnog srčanog ciklusa.
4-chamber view prikazuje lijevi i
desni ventrikul u njihovoj punoj
dužini, te oba atrija - Horizontalni
long-axis view. Planiramo ga po
short-axis localizer-u, vertikalno
na septum, kroz sredinu oba ventrikula. Na 2-chamber localizer-u
planiramo kroz sredinu mitralne
valvule i apexa srca.Slika 3 a,b,c
Na kvalitetu pregleda svakako utječe i disanje. Da bi
dobili kvalitetnije podatke tamo gdje je to moguće
koristimo Respiratory breath-hold tehniku (kod djece to najčešće nije moguće).
Prostorni smještaj (localization) «u 4
koraka»
Položaj, oblik i veličina srca znatno varira od pacijenta do pacijenta, stoga je prostorni smještaj osnova dobrog MRI pregleda. Što je prostorni smještaj
točniji to imamo vjerniji i točniji prikaz patoloških
promjena i smetnji u funkciji.
Drugi, nezanemariv način planiranja je po 2-chamber view-u, i
Short-axis view-u. U tom slučaju
redosljed planiranja je drugačiji i
ovisi o području interesa i stanju
pacijenta.
Da bi učinili dobar prostorni smještaj koristimo 4
vrste localizer-a, odnosno učinimo 4 različite localizer sekvence po Fast single-shot protokolima (TrueFISP, TurboFLASH i HASTE): Orthogonal multislice localizer, 2-chamber localizer, 4-chamber localizer i Short-axis localizer.
2-chamber view (left ventricle view) prikazuje lijevi ventrikl, njegovu prednju i stražnju
stijenku, mitralnu valvulu i srčani
apex. Planiramo ga po short-axis
localizer-u, paralelno sa linijom
15
Slika 3a. Short-axis loc.
Slika 3b. 2-chamber loc.
Slika 3c. 4-chamber view
Značajan za naknadnu obradu podataka (Argus) i
analizu funkcije lijevog ventrikula.
Planiramo ga po 2-chamber view-u, okomito na vertikalni long-axis i 4-chamber localizer-u okomito na
septum. Ovim presjekom obuhvaćamo oba ventrikula od visine AV valvula do apexa. Slika 5 a,b,c,d,e
Slika 4a. Short-axis loc.
3-chamber view (LVIOT) prikazuje lijevi ventrikul,
lijevi atrij, prednji dio septuma, stražnju stijenku
lijevog ventrikula, aortu, aortalnu i mitralnu valvulu,
cirkulacijski put desnog ventrikla i plućnu arteriju.
Slika 4b. 4-chamber view.
Slika 6a. Shortaxis view –
«Snowman view»
Slika 4c. 2-chamber
(LV) view.
koja povezuje prednju i stražnju spojnu točku desnog
ventrikla i prolazi sredinom lijevog ventrikla. Na 4chamber view planiramo kroz srčani apex i sredinom
mitralne valvule. Slika 4 a,b,c.
Short-axis view istovremeno prikazuje oba ventrikula okomito na septum, uključujući prednju,
postraničnu i stražnju srčanu stijenku.
Slika 6b. 2chamber (LV) view
Slika 5b. 4-chamber view.
Slika 6c. 4chamber view
Slika 5a. 2-chamber
view.
Slika 5d. Short-axis view
Slika 6d. 3chamber view
(LVIOT)
Slika 5c. Short-axis view «Snowman view»
16
Planiramo ga po Short-axis view-u (baza Short-axis
view-a, «snowman view») sredinom «snješka»,
odnosno kroz aortu i sredinom lijevog ventrikula,
po 2-chamber view, sredinom mitralne valvule i kroz
apex srca, te po 4-chamber view , paralelno sa septumom kroz apex srca. Slika 6 a,b,c,d
Dodatni presjeci
Slika 7a. Dark blood tech.
Od dodatnih presjeka svakako treba spomenuti
presjeke kojima prikazujemo srčane valvule, presjeke za prikaz desnog atrija i ventrikula (2-chamber view (RV), vertical Long-axis), te presjeke kojima prikazujemo cirkulacijski put lijevog ventrikula
i aortalnu valvulu (LVOT)
Tehnike snimanja i prikaza
Sve navedene presjeke moguće je prikazati različitim
tehnikama ovisno o regiji interesa, odnosno uputnoj
dijagnozi.
Slika 7b. Bright blood
technique
Za morfološki prikaz srčanog mišića i velikih krvnih
žila najčešće se koriste TrueFISP (Trufi)-True Fast
Imaging with Steady Precession, HASTE – HalfFourier Acquisition Single-Shot TurboSE, TIRMTurbo Inversion Recovery Magnitude, TSE i FLASH
– Fast Low Angle Shot tehnike (high speed techniques) u kombinaciji sa Dark blood (DIR – Double
Inversion Recovery) i Bright blood tehnikom. Obje
tehnike nam omogućavaju bolje razlučivanje miokarda i krvi. Kod Dark blood tehnike krv je prikazana kao potpuna crnina, dok je kod Bright blood tehnike krv prikazana visokim signalom.Slika 7a,b.
Cine tehnika nam omogućava prikaz kompletnog
srčanog ciklusa u Real time-u, odnosno kontrakcije
srčanih komora i funkciju srčanih valvula.
Podaci nastali Cine tehnikom upotrebljavaju se i u
postprocesingu, odnosno pri analizi pomoću Argusa.
Od ostalih tehnika koje se upotrebljavaju spomenula bih još i Tags grig T2 tehniku, gradijentnu mjernu tehniku sa upotrebom mreže, kojom prikazujemo napetost, pokretljivost i snagu srčanog mišića
Slika 8a,b.
Iako je prvi MRI srca učinjen još davne 1983.godine, do prije nekoliko godina bio je ograničen na
morfološki prikaz. Tek nakon uvođenja brzih sekvenci započelo se sa prikazom funkcije srca.
Za dobar funkcionalni prikaz često se rade i postkontrastne sekvence (MR angio) – Fast gradient echo, u
3D T1 mjernoj slici.
Spomenula bih još i First pass perfusion tehniku
za prikaz cirkulacijske insuficijencije i područja
nekroze miokarda, te Delayed Enhancement (Late
Enhancement) tehniku za procjenu vitalnosti tkiva
myocard-a u periodu do 90 minuta po intravenski
datom kontrastnom sredstvu.
Za funkcionalni prikaz srčanog mišića i velikih krvnih žila koristi se Cine tehnika sa gradient-echo
sekvencama FLASH i TrueFISP kombinirana sa
iPAT, Segmentation i Phase sharing tehnikama, dok
se TrueFISP sekvence mogu kombinirati još i sa
Radial i Real time tehnikama. Najčešće se za Cine
tehniku i koriste TrueFISP sekvence baš iz razloga
prikaza srčanog mišića u Real time-u bez upotrebe Triggering-a i Breath-hold-a, što je od izričitog
značaja kod djece i nekooperabilnih pacijenata.
Obrada podataka
Osim klasičnih tehnika obrade MRI podataka kao što
su mjerenje dimenzija, MPR, SSD, MIP i slično, Sie17
trenutku. Program za obradu perfuzijske opskrbe srčanog tkiva arterijskom krvi omogućava nam
da usporedimo protok i opskrbu različitih dijelova
myocard-a.
ZAKLJUČAK:
MRI srca – ZAŠTO?
MRI srca je potpuno neinvazivna metoda pregleda koja u relativno kratkom vremenu daje mnoštvo
Slika 8a. Tags grid 2chamber
Slika 8b. Tags grid
Short-axis
mens-ov Syngo MR software nudi sustav programa
za obradu podataka. On se sastoji od Argus Viewera kojim pregledavamo i uspoređujemo napravljene
snimke, odnosno serije, programa za obradu ventrikula (syngo Ventricular Analysis), programa za 4D
obradu lijevog ventrikula (4D Ventricular Analysis),
programa za obradu protoka, odnosno srčane cirkulacije (syngo Flow Analysis) i programa za obradu
perfuzijske opskrbe srčanog tkiva arterijskom krvi
(syngo Dynamic Signal Analysis).
podataka o morfologiji i funkciji srca i velikih krvnih žila. Omogućava karakterizaciju tkiva miokarda, vizualizaciju i mjerenje protoka krvi unutar srca
i velikih krvnih žila, a sve to uz dobru kontrastnost i
odličnu prostornu orjentaciju.
Petogodišnji dječak sa recidivnom
neoplazmom srčanog septuma
– Prikaz slučaja
Instalacijom novog MRI uređaja jačine 1.5 T, na
Kliničkom zavodu za radiologiju na lokalitetu Sušak
Program za obradu ventrikula omogućava nam volumnu analizu ventrikula i uvid u promjenu debljine srčane stijenke lijevog ventrikula. Program
za 4D obradu lijevog ventrikula omogućava analizu funkcije lijevog ventrikula, odnosno njegovih
funkcijskih parametara.
Program za obradu protoka koristi se za procjenu
brzine protoka krvi (minimalne i maksimalne) na
određenom presjeku kroz
krvnu žilu u određenom
18
započeli smo sa MRI pregledima srca i još uvijek
dorađujemo tehnike pregleda.
upotrebu u pedijatrijskoj radiologiji), dostupni smo
prilagodili dijelu tijela kojeg snimamo.
Petogodišnjem dječaku indiciran je pregled srca
MR-om s ciljem evaluacije od ranije poznate neoplazme septuma koja je predhodno operacijski reducirana.
Iz Siemens-ove liste pregleda odabrali smo pregled
dječjeg srca bez breath-hold tehnike, prilagođen
uzrastu djeteta od 2-7 godina – Pediatric heart non
breath-hold.
Pregled se učini bez sedacije, odnosno anesteziranja
dječaka, ali uz stalno prisustvo roditelja (oca).
Pregled se započinje TrueFISP Orthogonal multi-slice localizer-om, kojim dobijemo prikaz prsnog koša
u 3 ravnine (po 3 slice-a u svakoj ravnini). Slika
11a,b,c
Za sinkronizaciju i praćenje rada srca upotrijebili
smo dječje EKG elektrode i PERU sustav za prijenos signala.
Pregled smo prilagodili dobi pacijenta i uputnoj dijagnozi, te smo odstupili od uobičajenih presjeka. Na
učinjenom TrueFISP Orthogonal multi-slice localizer-u planirali smo SE multi-slice sekvencu u T1
Dark blood tehnici, u mirnoj fazi srčanog ritma.
Obuhvatili smo cjelokupni volumen srca i prikazali ga u transverzalnim presjecima. Na kojima se
prikazala neoplastična solidna lezija koja zahvaća
dio interventrikularnog septuma i mjeri cca. 7,0 x
4,2 cm u najvećem presjeku. Slika12.
Upotrebom Body matrix-a i Spine matrix-a obuhvatili smo znatno veći dio tijela nego što je stvarno
potrebno, ali u nedostatku manjeg Body matrix-a (za
Slika 11a
Slika 11b
Slika 12. SE multi-slice T1 Dark blood
Učinili smo po jedan transverzalni presjek kroz
ranije opisanu leziju u različitim mjernim vremenima (T1 i T2) TSE Dark blood tehnikom. Presjeci učinjeni u T1 mjernoj slici pokazuju da je centralni dio lezije pretežito niskog signala, hipointezivan, a periferni izointezivnu čahuru što odgovara
patohistološkom nalazu fibroma.
Funkcionalni prikaz učinjen je u 4 standardna presjeka, Cine tehnikom sa Trufi gradient-echo sekvencama i Real time tehnici.
Slika 11c. Orthogonal localizers
19
4-chamber view (horizontal long-axis view) planiran
je kroz sredinu mitralne valvule i apex srca na sagitalnom localizer-u, Short-axis view planiran je okomito na septum u visini valvula i neoplastične tvorbe
na transverzalnom localizer-u, 2-chamber (vertical
long-axis) view planiran je paralelno sa septumom
kroz sredinu mitralne valvule na transverzalnom
localizer-u, dok je prikaz cirkulacijskog puta lijevog ventrikula i aortalne valvule (LVOT) planiran na
3-chamber view slice, koju smo planirali na osnovi
short-axis i 4-chamber localizer-a . Slika13a,b,c,d.
Slika 13a. Trufi
Cine GE – 4chamber view
Učinjeni presjeci pokazuju izostanak kontrakcije
lijeve i desne klijetke u području neoplazme, dok je
prikaz oba atrija i njihovih kontrakcija uobičajen.
Sve učinjene sekvence pokazuju neoplazmu septuma koja se prati sve do izlazišta aorte kojeg ipak ne
kompromitira. Lezija je također u neposrednoj blizini pulmonalnog trunkusa koji također nije značajno
kompromitiran.
Ovako planiran pregled (prilagođen dobi pacijenta i
uputnoj dijagnozi) od ulaska pacijenta u «magnetni
kavez», uz pripremu EKG-a i matrixa, te samo snimanje traje nešto više od 40 minuta.
Slika 13b.Trufi
Cine GE – Shortaxis view
Je li 40 minuta predugo vrijeme u odnosu na količinu
dobivenih podataka?!
ZAKLJUČAK:
MRI srca kod djece, kao potpuno neinvazivan pregled
koji daje mnoštvo prostornih, morfoloških i funkcionalnih podataka svakako zaslužuje značajniju ulogu
u dijagnostici srčanih grešaka, poremečaja funkcije
i ostalih morfoloških promjena srca i velikih krvnih žila.
Slika 13c. Trufi
Cine GE –
Horizontal Longaxis view
Slika 13d. Trufi
Cine GE – LVOT
20
Domagoj Mihaldinec, inž. med. rad.; Morana Čapeta, inž. med. rad.; Mario Zrno, inž. med rad.
Poliklinika Sunce, Trnjanska cesta 108, Zagreb
[email protected]
Nova generacija artefakata – Multislice computed
tomography (MSCT)
Artefakti uzrokovani zbog odstupanja detektora od
kalibriranih vrijednosti
Somatom definition multi slice CT (dual source) zvuči jako moćno. I jest! Napretkom tehnologije došli smo u jednu posve novu sferu oslikavanja
koja sa sobom donosi nevjerojatne prikaze ljudskog
organizma i njegove nutrine, te također i neke nove
artefakte koji zahtijevaju da se njima pozabavimo
kao zasebnom cjelinom. Prednosti multislice CT-a
su njegova brzina akvizicije, pokrivenost volumena,
3D vizualizacija i post-procesing. Mane koje donosi sa sobom a koje su neminovne; specifični artefakti (multislice artefacts i cone-beam artefacts), te
također povećanje doze zračenja prema pacijentu
zbog geometrijske nepravilnosti pri akviziciji podataka na detektorima.
Spiralni i multi-slices artefakti nastali zbog
nesavršenosti u samom procesu rekonstrukcije
Specifični MSCT artefakti jesu:
– Artefakti stožastog snopa (eng. cone beam
artefacts)
– spiralni artefati (eng. helical artefacts)
STOŽASTI SNOP (eng. cone beam)
I NASTANAK ARTEFAKATA
Stožasti snop uzrokuje linijske artefakte koji se
povećavaju sa brojem akvizicijskih slojeva samog
MSCT uređaja.
Svi uobičajeni artefakti koji se pojavljuju kod SSCTa (single slice CT) mogu zadesiti i MSCT. Uz njih,
tu su i neki novi puno veći „neprijatelji“ kvalitete
prikaza koje ćemo pokušati približiti i objasniti u
nastavku teksta.
Sekvencijalne detektorske sisteme opisujemo N
brojem detektora koji su posloženi u jednom redu
po x osi. Izvor zračenja potiče iz jedne točke koja
na putu do detektora zbog divergencije zraka stvara lepezasti snop „fan beam“. Detektorski sistem za
MSCT akviziciju sastoje se od dvodimenzionalne
matrice detektora (detekori poredani i po z-osi). Sam
izvor X-zraka divergira u dvije dimenzije stvarajući
snop u obliku stožca koji ima svoj promjer i pada
na detektore poredane po x i z-osi. Proces u kojem
vršimo akviziciju podataka iz tri dimenzije naziva
se „cone-beam scaning“. Zbog kretanja snimanog
Tipovi artefakata koji se mogu javiti na SSCT I
MSCT jesu:
Streaking (linijski artefakti) – uglavnom nastaju
zbog nepravilnosti u mjerenju jednog detektorskog
elementa.
Shading (artefakt zasjenjenja) – nastaje zbog odstupanja u mjerenju signala na grupi detektora.
Rings (prstenasti artefakti) – nastaju zbog grešaka u
individualnoj detektorskoj kalibraciji.
Distortion (izobličenje) – nastaju prilikom spiralnih
rekonstrukcija (javljaju se samo kod MSCT-a)
Porijeklo ovih artefakata moguće je grupirati u 4
kategorije a to su:
Artefakti nastali zbog fizičkih procesa samog CT
uređaja
Artefakti uzrokovani od strane snimanog objekta
Slika 1.
21
Slika 2.
tore X zrake padaju pod sve većim kutom. Što se
više udaljavamo od centralne ravnine akvizicija na
detektorima je siromašnija a samim tim dobivamo
artefakte izobličenja (distortion artefacts). Slika 2.
objekta po z-osi i geometrije snopa x zraka (spiralna
akvizicija) gotovo niti jedan akvizicijski sloj nema
paralelnu projekcijsku ravninu. Geometrijski gledano akvizicijski sloj gdje x zrake padaju na središte
kruga koji opisuje stožasti snop x zraka predstavlja
centralni akvizicijski sloj (centralna ravnina). Ako
zamislimo dva stožasta snopa x zraka jedan nasuprot drugom pod kutom od 180 stupnjeva (zrcalna
projekcija). Slika 1.
Razvijene su posebne rekonstrukcijske tehnike kao
npr. ASSR (Advanced single-slice rebinning) i FELDKAMP 3D rekontrukcija koje nam pomažu u otklanjanu navedeni nepovoljnih učinaka.
Postoje i spiralni artefakti koje nećemo pokušati
objasnit u ovom članku jer zahtijevaju svu silu
matematičke znanosti. Bitno je za znati da osobe
koje su radile na rješavanju spiralnih rekonstrukcija
i njihovih artefakata slove kao najveći matematičari
našeg doba. Oni su ti kojima trebamo zahvaliti za
tako zorne prikaze našeg organizma.
Njihovim preklapanjem akvizicija podataka na
detektorima biti će najkvalitetnija u području oko
centralne ravnine. Povećanjem broja slojeva dolazi
do veće divergencije po z-osi, te na udaljenije detek-
RADIOLOŠKI KALENDAR DOGAĐANJA 2008.
Hrvatsko Društvo Inženjera Medicinske Radiologije
web: www.hdimr.hr
Događaj
Mjesto i Datum
Organizator
3. Kongres Hrvatskog društva
inženjera medicinske radiologije
Opatija
Hotel A driatic,
22.-25. svibnja 2008.
8. Srednje-Europski simpozij radiografera i radioloških tehnologa
Sarajevo
Hotel Hollywood
13. – 15. 06. 2008.
36. MEDICINA I TEHNIKA
Međunarodni sajam
medicine,farmacije laboratorijske
i rehabilitacijske opreme, optike i
dentala
Zagreb
Zagrebački velesajam
22.-25. svibnja 2008.
Zagrebački velesajam
www.zv.hr/medicina
[email protected]
25. Međunarodni kongres radiologije
Marrakes, Maroko
5.-8. 06. 2008.
Međunarodna
organizacija
radiologije
www.icr.2008.org
3. X-ray regata
Listopad 2008.
Hrvatsko društvo
www.hdimr.hr
[email protected]
22
Hrvatsko društvo
Kontakt
www.hdimr.hr
[email protected]
www.uvrt.ba
Pola stoljeća strukovnog djelovanja
1957. – 2008.
Društvo započinje organiziranim radom 1957.g. kao
strukovno udruženje Hrvatske. Danas je u Hrvatskom
zdravstvenom sustavu ukupno uposlenih 800 inženjera
medicinske radiologije, a od toga Društvo broji
500 članova. Misija Društva je stručno usavršavanje
članova, unapređenje, razvoj i poboljšanje profesionalnog i društvenog statusa struke, uvođenje visoke kvalitete stručnog rada na dobrobit bolesnika, unapređenje
obrazovanja sukladno standardima zemalja Europske
unije, te aktivno sudjelovanje u Europskim i Svjetskim
udruženjima.
Predsjednici Društva
Zvonko Pribudić
Ante Rukavina
Đuka Cerenko
Ante Rukavina
Ivan Lubina
Zvonimir Došen
Miroslav Jirsa
Alen Bartoš
Luka Šokić
Marko Čupić
1957 – 1961
1961 – 1962
1962 – 1964
1971 – 1981
1981 – 1985
1985 – 1987
1987 – 1991
1991 – 1995
1995 – 1999
1999 – 2008
Tajnici
Mirjana Tomeković
Albina Tonšetić
Katarina Pervan
Bernarda Margeta
Nenad Javorić
Ana Malbašić
Nikola Gačić
Demir Puljizović
1971 – 1985
1985 – 1987
1987 – 1991
1991 – 1995
1995 – 1999
1999 – 2003
2003 – 2007
2007 – 2008
Blagajnici
Vjekoslav Božić
Luka Šokić
Igor Fučkan
Dražen Horvatinec
Urednici Radiološkog vjesnika
Blaženka Novosel
Mirjana Tomeković
Bernarda Margeta
Zlatko Janković
Nikola Škegro
Neven Krivec
Nedjeljka Duvnjak
Demir Puljizović
Nikola Gačić
Tajnici za međunarodnu suradnju
Mirjana Tomeković
Bernarda Margeta
Ivica Bogadi
Nenad Vodopija
Igor Fučkan
Frane Mihanović
1971 – 1987
1987 – 1995
1995 – 1999
1999 – 2008
HDIMR je punopravni član i aktivni sudionik
međunarodnog udruženja radiografera i radioloških
tehnologa (ISRRT), europskog udruženja radiografera i radioloških tehnologa (EFRS) te srednjeeuropske
strukovne regije radiografera i radioloških tehnologa.
Radiološki vjesnik stručni je časopis HDIMR, i ima tradiciju izlaženja 38 godina. Časopis izlazi dva puta
godišnje, i jedini je na hrvatskom području koji se ciljano bavi radiološkom strukom. Otvoren je za suradnju
svima čije je područje djelovanja vezano za radiologiju,
radioterapiju i nuklearnu medicinu.
Organizacija kongresa, simpozija,
seminara
Kongresi HDIMR
1. Kongres HDIMR
2. Kongres HDIMR
3. Kongres HDIMR
Osijek 1999.
Cavtat 2000.
Opatija 2008.
Srednjeeuropski kongres Brijuni 2004.
Strukovni simpoziji i seminari;
1. Stubičke Toplice
2. Zagreb – Brezovica
4. Crikvenica
5. Malinska – Haludovo
7. Selce 1979.
8. Čakovec
9. Crikvenica
10. Karlovac
11. Pula 1986.
12. Vukovar
13. Split 1990.
15. Varaždin
16. Dubrovnik
17. Zadar
18. Crikvenica
19. Split – Kaštel Stari
20. Čakovec
21. Opatija
22. Brijuni
23. Zagreb
1991.
1993.
1995.
1996.
1997.
1998.
2001.
2003.
2004.
2006.
Onkološki simpoziji
1. Opatija
2. Zagreb
3. Zagreb
2004.
2006.
2008.
1972.
1973.
1974.
1975.
1977.
1978.
1980.
1982.
1985.
1989.
Društvo je bilo glavni inicijator osnivanja strukovnog
Sindikata djelatnika s područja ionizirajućeg zračenja
koji je osnovan 1997. godine u Crikvenici, u vrijeme održavanja Stručnog seminara HDIMR. Suradnja
Društva i strukovnog Sindikata intenzivna je u cilju
zaštite interesa struke.
U cilju unapređenja i razvoja struke HDIMR ima
djelotvornu suradnju i s Ministarstvom zdravstva,
Državnim zavodom za zaštitu od zračenja, Zdravstvenim veleučilištem u Zagrebu i Hrvatskim društvom radiologa.
Putem Internet stranice i elektronske pošte HDIMR je
odgovorilo izazovima moderne komunikacije i postalo
još dostupnije s informacijama članovima i svima koje
interesira ovo područje djelovanja.
Herausragend!
Bis zu 24 Zoll
Detektordiagonale
Opet ispred vremena
Heartspeed
Kardiološki sustav
RADspeed
Ultra moderan
radiološki uređaj
• za kardiologiju i radiološke intervencije
• najbrža rotacija DSA (60°/sec)
• najviša akvizicija slike
• brz, regulacija doze zračenja
Opescope MobileArt Sonialvision
Mobilni kirurški
RTG uređaj s C-lukom
Mobilni motorizirani
RTG-sistem
Teledirigirani
RF-Multifunkcionalni,
sistem najviše klase
Shimadzu konstantno izrađuje tehnologije koje su ispred vremena
i koje otvaraju nove mogućnosti za lakšu dijagnozu: još od vremena
prvog RTG uređaja u Japanu. Bezbrojni patenti i svijetske inovacije,
koje su danas postale standard u postavljanju što bolje dijagnoze
postavljaju Shimadzu u svijetski vrh.
Shimadzu je predvodnik u tehnologiji
ravnih detektora (FPD) sa direktnom konverzijom:
• direktna konverzija RTG zraka u digitalne podatke
• kazete i RTG filmovi postaju stvar prošlosti
• daleko najbolja kvaliteta slike za najkvalitetniju dijagnozu
• prepolovljena doza zračenja
• potpuno digitaliziran s brzom obradom slike
• potpuno DICOM kompatibilan
Dijagnostika pomoću ravnih detektora s direktnom konverzijom je
tehnika 21. stoljeća. To je sadašnjost i budučnost.
Radiološki i dijaskopski Shimadzu sistemi ekonomični su, ispunjavaju
najvise dijagnostičke kriterije te su jednostavni za održavanje.
Shimadzu d.o.o.
Zavrtnica 17, 10000 Zagreb
Tel: 01/6185-777, Fax: 01/6185-207
www.shimadzu.hr
Morana Čapeta, inž. med. radiologije; Domagoj Mihaldinec, inž. med. radiologije;
Mario Zrno, inž. med radiologije
[email protected]
Kvaliteta slike MSCT uređaja i njezino praćenje kroz
tehnološki razvoj
i visokovoltažne cijevi (100-140Kv). Niskovoltažne
se primjenjuju kod MSCT angiografija, zbog boljeg
prikaza kontrastnosti, jodnog kontrastnog sredstva od okolnog tkiva, ili kod MSCT kolonografija, kontrastnost zraka u crijevima od okolnog tkiva. Ali nižim kV povećavamo šum na slici i tako
kvalitetu slike možemo pogoršati do dijagnostičke
neiskoristivosti. Zbog toga nisku voltažu koristimo
samo u akvizicijama za torax, vrat i mozak, te kod
pediajtrijskih MSCT metoda.
UVOD
Još davne 1973.godine u klinici Mayo instaliran
je prvi CT uređaj. Koristio se samo za dijagnostiku mozga jer su njegove mogućnosti bile prilično
ograničene. Princip rada CT uređaja bazira se na rotiranju RTG cijevi oko pacijenta na čijoj suprotnoj strani su postavljeni detektori. Kompjuterizirana tomografija je metoda mjerenja atenuiranih x zraka koje
prolazeći kroz pacijentovo tijelo oslabljuju i padaju
na detektore. Tokom godina bilježimo razvoj i modifikaciju CT-a u MSCT metodu zahvaljujući razvoju
višeslojnih detektora. 1991.godine bilježimo prvi 2slojni, 1998.god. 4-slojni, 2002.god. 16-slojni, 2003.
god. 32-slojni dok se danas susrećemo sa 64-slojnim
MSCT uređajima.
KVALITETA SLIKE
Tokom razvoja svih MSCT uređaja kvaliteta slike
je uvijek ovisila o nekoliko parametara;
– filterima za oblikovanje x-zrake
(beam shaping filter)
– mA
– vremenu skeniranja
– kV
Slika br.1
Ako ovi parametri nisu dobro podešeni direktno
utječu na stvaranje šuma u slici.
Filter za oblikovanje zrake osim što ima funkciju formiranja također smanjuje broj artefakata od rasapa kao
i što utječe na smanjenje doze za oko 20%. S vremenom se mijenjao i oblik filtera ovisno o broju redova
detektora koji su rasli. Ekspozicija tj. mA su produkt
struje cijevi i vremena rotacije. Manjim mA postižemo
veliki broj artefakata zbog nedovoljno informacija
koje je zraka sakupila prolazeći kroz tijelo.
Slika br.2 (slika a. sa idealnom ekspozicijom i
slika b. sa nedovoljnom ekspozicijom)
– konvolucijski filter
– veličina detektora
– broj uzoraka
Voltaža cijevi također utječe na kvalitetu slike jer
danas poznajemo nisko-voltažne cijevi (80-100kV)
Postoji pet različitih konvolucijskih filtera podjeljenih po djelovima tijela. Tako je H za glavu, B za tije-
Sljedeća tri parametra direktno utječu kako na šum
tako i na plošnu rezoluciju uređaja.
27
lo, C za djecu, S za specijalne aplikacije a svi oni su
podjeljeni još po brojevima čime se postiže oštrina
slike, pa što je veći broj to je i oštrina izraženija.
Veličina detektora se mijenjala s godinama, a
danas govorimo o detektorima veličine 0.6mm.
Smanjenjem veličine detektora postigli smo puno
veću rezoluciju.
Slika br.5 ( primjer promjene „pitcha“)
Slika br.3
– debljina slike
– širina zrake
– pitch
Ostali parametri koji utječu na šum i na
rezolucij po Z-osi
Tijekom MSCT akvizicije pacijent se kontinuiranom
brzinom kreće kroz gentrij. Brzina stola, vrijeme
rotacije gentrija i debljina sloja određuju hoće li se
aksijalni slojevi preklapati, biti dodirni ili će postojati
prostor odstupanja između njih. Ti akvizicijski parametri određuju „pitch“. Za preklapajuće slojeve CT
pitch je manji od 1, za dodirne je jednak 1, a one kod
kojih postoji razmak CT pitch je veći od 1.
Slika br.6 Kod jednoslojnog CT-a povećavajući
„pitch“ uz konstantnu količinu mA povećava se i
debljina sloja.
Slika br.7 Kod MSCT-a povećavajući pitch uz
konstantnu količinu mA dolazi do šuma na slici.
smo gledajući prostornu rezoluciju imali hrpu štapića,
jer je po z-osi bilo nemoguće dobiti manju debljinu
sloja od nekoliko milimetara, a danas smo postigli
idealnu prostornu rezoluciju jer smo volumne elemente – voxele promjenili iz štapića u kockice.
Slika br.4
CT pitch je u korelaciji i sa mA.
Spomenuli smo da o ovim parametrima ovisi i prostorna rezolucija tj. rezolucija po z-osi. Do nedavno
28
Naš ljubimac momentalno nema kokurencije u svijetu MSCT-a. Sa dvostrukom cijevi i
dvostrukom“bananom“ detektora, Definition rutinski proizvodi slike dvostruke temporalne rezolucije, dvostruko brže i sa dvostrukom energijom
svakog pojedinog izvora zračenja, a svoju kvalitetu
slike bazira na nekoliko sofisticiranih izuma koji su
vlasništvo samog Siemensa.
Slika br.8 Povećavajući pitch i mA kvaliteta slike
se ne gubi uz istu debljinu sloja.
Slika br.10
Stratonova x-cijev je novitet u MSCT tehnologiji.
Proizvedena je u Siemensu i ubačena u kompjuteriziranu tomografiju zbog njezinih visokih tehnoloških
perfomansi. Karakteristika te cijevi i ono što je
razlikuje od prijašnjih je anodni disk koji je čvrsto
povezan sa stijenkom cijevi tako da je u direktnom
kontaktu s uljem za hlađenje, dakle nije anoda ta
koja rotira, već rotira cijela cijev. To omogućuje
puno veću izdržljivost anode bez negativnih efekata, kao i dvije ekspozicije iz dva različita fokusa, a
time čini uvod u z-sharp tehnologiju. Ne smijemo
zaboraviti naglasiti da se radi o trenutno najlakšoj
cijevi koja se koristi u proizvodnji MSCT uređaja,
što ovom uređaju omogućuje nevjerojatnu brzu rotaciju od 0.33 sekunde.
Slika br.9
Dakle, svi navedeni parametri međusobno više ili
manje koreliraju. Pa tako kako bi održali artefakte na minimumu neophodno je uzeti pitch manji od
1. Tako kod 4-slojnog CT-a, kako bi dobili kvalitetu slike kao kod 1-slojnog nećemo povećati brzinu rotacije 4, nego 3 puta kako bi došlo do „overlapinga“. Uz to se može koristiti niža struja cijevi.
Međutim, sistemi koji koriste z-filter interpolacije
kako bi održali debljinu sloja konstantnu s pitchem, sistem će automatski prilagoditi mA kako se
pitch mijenja, što rezultira konstantom doze, šuma
i debljine sloja.
Siemens Somatom Definition-dual source
Z-Sharp je tehnologija u kojoj su se prvi put primjenile karakteristike Stratonove cijevi. Funkcionira tako što cijev generira dvije preklapajuće x-zrake
koje dupliraju informacije prolazeći kroz tijelo. To
omogućuje bolju rezoluciju slike jer dvostruka xzraka pretvara 32 detektora u 64, tj. 32-slojni u 64slojni MSCT. Ovdje govorimo o izotropnoj rezoluciji, rezoluciji koja je jednaka u sve tri ravnine, po
x,y i z-osi i postiže 0.33mm.
Međutim, većina ranije navedenog potpuno pada u
zaborav na samu pomisao o ovom uređaju.
Početkom 2007. godine u Poliklinici Sunce ZagrebTrnje instaliran je jedan od prvih takvih 100 proizvedenih uređaja u svijetu. Malo je reći da se radi o tehnologiji bližoj onoj „space shuttle-u“. Tako smo ga
i prozvali.
29
Slika br.11
Detektori Somatom Definitiona po z-osi formiraju
centralno 32 detektora po 0.6mm te sa svake strane 4 vanjska po 1.2mm. Dakle, po z-osi imaju širinu
28.8mm, dok cijela „banana“je dužine 1.5m.
Četvrta stavka ovog uređaja kojom se uvelike
razlikuje od ostalih je AEC-sistem ili automatska
kontrola ekspozicije. Ova funkcija je olakšala postizanje idealne kvalitete slike tako što kontrolira izmjenu parametara mA ovisno o veličini pacijenta tj. ovisno o snimanom dijelu tijela. Sistem AEC podešava
ekspoziciju tokom rotacije, povećava ekspoziciju u
lateralnoj projekciji odnosno smanjuje u frontalnoj
projekciji. Dakle, AEC omogućuje standardnu kvalitetu slike za pacijente različitih veličina.
Automatskim biranjem kolimacije bira se i debljina
sloja koja je kod Definitiona neovisna o pitch-u tj.
ono što izabereš je uvijek ono što ćeš dobiti. Dakle,
ne moraš brinuti o vrijednostima pitcha jer ga software bira sam.
Pitch = pomak stola po rotaciji / z-pokrivanje(broj
detektora x kolimacija sloja)
I na kraju zadnje ali ne i manje važno je sustav Ultra
Fast Ceramic Detectors. Visoko efikasni detektori
zahtjevaju najmanju moguću dozu kako bi ostvarili
prihvatljivu kvalitetu slike čak i kod niskih mA. U
detektorimak eramički konverteri x-zrake mijenjaju
u svjetlosne fotone koji se dalje u fotodiodama transformiraju u elektronski puls.
Podaci dobiveni sa pitch faktorom od 1.5-2 se mogu
koristiti za rekonstrukciju debljine sloja ispod 7mm
(kod kolimacije 1.2mm), i debljine sloja ispod 5mm
(kod kolmacije 0.6mm).
ZAKLJUČAK:
Osnovne karakteristike ovih detektora su;
– ne mijenjaju kemijska svojstva nakon izloženosti
zračenju
– ne proizvode dodatni puls nakon prestanka
zračenja
– dobro apsorbiraju x-zrake i brzo reagiraju na
promjenu intenziteta zračenja (kost-mast) – tj.
moraju imati minimalni after-glow efect. Afterglow efekt UFC detektora opada četristo puta brže
nego kod prijašnjih detektora.
Krenuli smo s jednoslojnim CT-om čija brzina
rotacije je bila 1 sekunda. Kroz određene stepenice
razvoja susretali smo se sa sve boljim preformansama.
Tako je npr. 4-slojni MSCT ima brzinu rotacije 0.5
sekundi, što je osam puta brže od onog prvog. Danas
govorimo o uređajima koji su sto puta brži. Uz to
smo CT metodu promijenili iz slojnog u volumno
skeniranje. Kvaliteta slike nam je danas rutinski
izotropna. Većim pokrivanjem po z-osi i bržom
rotacijom smo dobili nevjerojatnu brzinu skeniranja
sa temporalnom rezolucijom od 83ms. I danas nakon
odrađenih preko tisuću MSCT koronarografija i isto
toliko ostalih MSCT metoda možemo sa sigurnošću
jednoglasno ustvrditi da je nama korisnicima užitak
raditi na takvom uređaju.
Krajnji proizvod za UFC detektore je žuta, kruta
materija koja teži kao zlato, a toliko otprilike i vrijedi i to je jedino što je Siemens za sada ponudio.
Dakle, recept ostaje i dalje tajna. Šef odjela za razvoj
CT detektora dr.Thomas von der Haar je usporedio
taj recept kao i onaj Coca-Cole.
30
Denis Bičanić
Medavis GmbH, I&I d.o.o. Zagreb, Hondlova 2
[email protected]
Medavis RIS i PACS – integralna radiološka
informatička rješenja
Tvrtka Medavis specijalizirana je software tvrtka za
RIS i PACS sustave. Danas samo u Njemačkoj broji
preko dvije stotine instaliranih sustava, te je prisutan
u cijeloj Europi, SAD, Bliskom Istoku i Kini s više
od stotinu instalacija. Medavis RIS i PACS zadovoljava sve potrebne standarde u radiologiji i komunikaciji (DICOM, HL7, IHE, TUV, CE) što ga čini
jednim od najpouzdanijih sustava ove vrste u svijetu.
Jedini je sustav ove vrste u svijetu koji omogućava
potpunu vertikalnu i horizontalnu komunikaciju i
integraciju s drugim sustavima i podsustavima.
U Hrvatskoj i regiji preko svog partnera tvrtke I&I
iz Zagreba pruža integralna radiološka informatička
rješenja, visokokvalitetnu uslugu i edukaciju korisnika kroz 7/24 organiziranu logističku i operativnu podršku. Software je u potpunosti lokaliziran
na hrvatski jezik i razvijen u suradnji radiologa,
inženjera medicinske radiologije i informatičara, i
predstavlja vrh u ovim sustavima.
31
godljiva vremenska traka , kao i markiranje bojom
trenutnog statusa pretrage, osigurava da korisnik
nikada ne gubi pregled situacije u dijagnostici.
Medavis RIS
Medavis RIS je moderan, fleksibilan radiološki
informatički sustav koji optimizira radni tijek na
radiologiji. Svi poznati radiološki postupci optimizirani su putem mnogobrojnih konfiguracijskih opcija.
Jednostavna integracija dodatnih modula u Medavis
RIS omogućava prilagodbu sustava prema zahtjevima korisnika na radiološkim odjelima i bolnicama.
Kako bi zadovoljili posebne zahtjeve u radiologiji,
Medavis je integrirao slijedeće funkcije u svom
rasporedu. Tako je moguće predefinirati trajanje pretrage, vrijeme pripreme za pretragu, vrijeme potrebno za transport pacijenta s odjela na radiologiju, kao
i jednostavno traženje/pretraživanje slobodnih termina pretraga.
Korisničko sučelje
Medavis RIS standardizirano korisničko grafičko
sučelje našim korisnicima omogućava brzo i lagano
privikavanje na korištenje sustava. Specifičan prikaz
na radnoj stanici s predefiniranim funkcijskim tipkama omogućava brz pristup svim važnim funkcijama
radne stanice.
Obrada teksta
Integrirani procesor za unos i obradu teksta može biti
korišten za transfer teksta iz baze podataka direktno u nalaz. Svaka radna stanica može biti korisnički
ovisno individualno konfigurirana i personalizirana
s generiranjem osobnim predlošcima dokumenata.
Integrirane tarife/šifre
Medavis RIS podržava u potpunosti prilagodljiv i automatiziran obračun izvedenih pretraga i korištenog potrošnog materijala, tako da je
razduživanje svedeno na minimum.
Mail sustav
Informacije između korisnicima medavis RIS sustava mogu biti izmjenjivane putem integriranog RIS
sustava elektronske pošte. Poruke možete slati individualno ili prema grupama.
Klijent-server arhitektura
Medavis RIS arhitektura omogućava pristup svim
podacima sa svih radnih stanica. Sve funkcije su
dostupne (ovisno o razini korisničke autorizacije)
na svim Medavis RIS radnim stanicama u bilo koje
vrijeme jednostavnom prijavom korisnika u sustav.
Centralno upravljanje podacima omogućava brzu
izmjenu podataka između individualnih radnih stanica. Npr. čim administrator unese novu pretragu u
raspored, ista je odmah vidljiva na Medavis RIS radnoj stanici u odabranoj dijagnostici.
Konfiguracija sustava
Medavis RIS je prilagodljiv zahtjevima svojih korisnika. Dostupne su mnogobrojne konfiguracijske
mogućnosti koje osiguravaju prilagodbu sustava promjenjivim uvjetima radnog tijeka na Vašem
radiološkom odjelu.
Arhitektura sustava
Medavis RIS – standardni moduli
– medavis Digital Dictating (s podrškom za
Philips SpeechMike) – digitalni diktat dostupan
svim korisnicima u sustavu i prije pisanja nalaza
kao audio datoteka (urgentna medicina)
– medavis Call Center – brzo naručivanje putem
telefona i određivanje termina pretrage
– medavis Mail – interna mail komunikacija
– medavis WEB – elektronsko naručivanje/
uputnica, distribucija nalaza i slika putem web
aplikacije, osnovna funkcionalnost u naknadnoj
obradi radioloških slika,...
– medavis Statistics – statistički modul s preko
800 predefiniranih standardnih statistika s
mogućnošću grafičkog prikaza
Medavis RIS sistemska arhitektura bazirana je na
Microsoft Windows NT ili XP client-server rješenju.
Medavis RIS nije ovisan o broju radnih stanica u sustavu, te ostavlja mogućnost proširenja broja radnih stanica jednostavnim dodavanjem u bilo kojem trenutku.
Raspored
Kako kvalitetno upravljanje radnim tijekom radiološkog odjela započinje s rasporedom i s pretragama povezanim dijagnostikama, Medavis je razvio
grafički prikaz rasporeda gdje pretrage mogu biti
unesene direktno u odabranu dijagnostiku. Prikazana
dijagnostika može biti definirana za određenu radnu
stanicu tako da je raspored rada u određenoj dijagnostici s određenim terminima odmah prikazan. Prila32
– Medavis DICOM Importer Pro – brz i lagan
način unosa slikovnih podataka različitih formata
u PACS arhivu uz održanje konzistencije
podataka u sustavu
– medavis DICOM Worklist – transfer podataka
o pacijentu i pretrazi iz RIS na modalitet
(radiografski uređaj) – izostanak mogućnosti
krivog unosa podataka u sustav
– medavis PACS Interface – potpuna integracija s
PACS sustavom, prijava u RIS ujedno je prijava
na PACS sustav (pokretanje PACS sustava) –
medavis RIS može se povezati i s drugim PACS
sustavima (IHE)
– medavis PACS Patient Synchronisation –
održanje konzistencije podataka o pacijentima
i pretragama u RIS i PACS sustavu (IHE, HL7
ADT, HL7 ORM)
– medavis Framegrabber i medavis Scanner
Interface – interirano medavis RIS rješenje za
preuzimanje slika s analognih i non-DICOM
uređaja (UZV, skeneri, digitalne kamere).
Zajedno s medavis Image Gateway, snimljene
slike mogu biti pohranjene u PACS sustav
– medavis MPPS (DICOM Modality Performed
Procedure Steps) – svi podaci vezani za
provedenu pretragu ili postupak pohranjeni su i
mogu biti automatski transferirani u arhivu. Ovo
rješenje osigurava smanjenu potrošnju vremena i
izostanak grešaka pri ponovnom unosu.
– Medavis Billing – modul za obračun usluga i
potrošenog materijala kompatibilan s bolničkim
informatičkim sustavima
– Medavis DB direct
Medavis PACS
Zadnja generacija medavis PACS sustava. Naše
rješenje poboljšava mogućnosti akvizicije i arhiviranja, digitalne dijagnostike, kao i distribuciju slika
i nalaza.
Brz i fleksibilan
Medavis PACS karakterizira njegova konzistentna
integracija s medavis RIS sustavom i njegova brzina u radu. Modularna struktura i moderna sistemska
arhitektura omogućavaju slobodno skaliranje sukladno pojedinačnim zahtjevima u bilo koje vrijeme.
Zbog svoje potpune podrške DICOM standarda,
sustav je neovisan od većina većih proizvođača
opreme. medavis PACS je instaliran na najmodernijem hardware-u i operativnim sustavima i svojim
konceptom administriranja u jednoj točki maksimalno pojednostavljuje sistemsku podršku. Putem integrirane distribucije slika i nalaza, svi slikovni podaci ili po želji samo slike bitne za nalaz (Key Image)
mogu biti dostupne na svim radnim stanicama u sustavu zajedno s nalazom i ostalim dokumentima.
Optimum zaštite i dostupnosti podataka
Sukladno redundantnom konceptu upravljanja podacima, operabilnost i mogućnost sigurnog dugoročnog
arhiviranja je zagarantirana. Moderni postupak kompresije slika osigurava brz pristup ranijim pretragama. Arhivska strategija može biti prilagođena
pojedinačnim zahtjevima.
Pravo rješenje za svaki zahtjev
– medavis Entry – entry-level rješenje u
upravljanju digitalnim slikama. Bazične
funkcije mogu biti proširene i prilagođene
Vašim zahtjevima. Brza online arhiva i potpuna
33
(IE 5 i više) i njihovoj dostupnosti na svakoj
računalnoj platformi, svaki vanjski uputni liječnik i
bolnica mogu pristupiti medavis RIS podacima koji
se odnose na njih.
integracija medavis RIS i medavis PACS radne
stanice standardna su konfiguracija.
– medavis PACS Professional – konfiguracija
koja zadovoljava zahtjeve od digitalnog
arhiviranja do integralne distribucije slika i nalaza
– medavis PACS Premium – PACS konfiguracija
koja zadovoljava najzahtjevnije. Omogućava
olakšanu podatkovnu integraciju sukladno
smjernicama IHE Inicijative (Integrating
the Healthcare Enterprise). S digitalnim rtg
prikazima kao i integriranom distribucijom slika
i nalaza, uvijek ćete ostaviti dobar dojam.
Raspored/naručivanje
– prikaz dostupnih dijagnostika i termina,
– termini pretraga mogu biti zakazani bez prikaza
imena i prezimena pacijenta, tako da je vidljiv
samo termin kao pretraga u dijagnostici,
– korisnici mogu vidjeti svoje privatne pacijente
preko medavis WEB-a,
– jednostavno vremensko skaliranje za jednostavan
pregled rada u dijagnostikama,
– grupiranje dijagnostika i brza promjena između
grupa
Medavis PACS – sadržaj standardnog paketa
– medavis PACS Diagnostic Client – bazične
funkcionalnosti: prikaz (siva skala) u realnom
vremenu, image annotation, rotating, mirroring,
inversion, filtar (edge enhancement, interpolation
etc.), mjerenja i statistike, varijabilno uvećanje i
ROI zoom, Cine mod (film), MIP/MPR, odabir
Key Images, podjela pogleda/prikaza (2x2,
4x5,...), viseći izbornici, eksport slika, podrška
za DUAL monitor sustave (do 5MP rezolucije),
standardni 3D alati (system integration tool kit
3D), DICOM print, visoka kvaliteta non-DICOM
ispisa
– medavis PACS Review Client – slične
funkcionalnosti kao i dijagnostički klijent, ali
prilagođen za prikaz slika na jednom monitoru
– medavis PACS Referrer Client – klijent za
radiološki pristup slikama na drugoj lokaciji
(dislocirane dijagnostike)
– medavis PACS Web Review Client – pregled
slika preko interneta
– medavis PACS QA Client – klijent koji
omogućava administrativni pristup svim podacima
o pacijentima i studijama u svrhu ručnog
editiranja, zamjene ili ispravljanja podataka
Sučelje prema drugim informatičkim
sustavima
– nalazi i podaci o pretrazi dostupni su iz PACS
sustava putem DICOM šifri (HTML, ANSI ili
RTF),
– nalazi i podaci o pretrazi dostupni su HIS i EMR
po šifri pretrage,
– XDTML podrška
Radiološki EPA
– pristup podacima o pacijentu, uputnici i
pojedinostima o pretrazi ograničen na uputnog
liječnika ili grupu liječnika,
– prikaz svih nalaza pacijenta i uz nalaz vezanih
slika i serija,
– hyperlink prema PACS slikama u nalazu,
– pristup digitalnom diktatu (ako nalaz nije
napisan),
Transport lista
– pregled dolazećih pretraga i o njima ovisnog
transporta pacijenta
– prikaz termina s pojedinostima o pacijentu,
liječniku, tipu transporta i lokaciji dijagnostike
Medavis PACS – dodatni moduli
– medavis PACS 3D PLUS modul – napredni 3D
alati,
– medavis PACS ORTHO modul – alati u
ortopediji,
– medavis PACS MAMMO modul – alati za
mamografije,
– medavis PACS OP modul – alati za operacije,
– dostupni i drugi moduli (kardio, radioterapija,...)
Sustav naručivanja
– direktni link prema medavis RIS ili vanjskim
podsustavima putem HL7 protokola,
– odabir pacijenata iz HIS baze pacijenata,
– pregled dolazećih termina pretraga, prioriteta,
organizacije transporta, tipa transporta,
radiologa, uneseno prema (imenu), šifra
opasnosti, klinička informacija, dijagnoza, bilo
koji broj pretrage,...
Medavis WEB
Medavis WEB koristi najsuvremenija i uobičajena
sučelja kombinirajući HTTP i HTML www Internet tehnologije i posjeduje IHE 2006 certifikat.
Zahvaljujući širokoj zastupljenosti web pretraživača
Za sva dodatna pitanja obratite nam se na:
http://www.medavis.com
[email protected]
34
Pripremio: Julio Pirović, inž. med. rad.
[email protected]
Mamografije spašavaju živote ali povećavaju
lažno pozitivne nalaze
X-press
Nakon sedam godina, žene u skrining grupi su 2%
manje bile sklone umiranju od raka dojke nego žene
u kontrolnoj grupi. Isto smanjenje mortaliteta od
raka dojke je primjećeno i slijedećih 13 godina.
Pregled studije koja osigurava dobre i loše novosti
za žene koje su suočene sa pitanjem da li napraviti mamografiju.
Dobra je ta da skrining mamografija smanjuje mortalitet od raka dojke u žena. Pregled otkriva da žene
koje češće rade mamografiju 15% manje umiru
od raka dojke za razliku od žena koje nisu bile na
mamografiji. Loša vijest je ta da se u žena koje idu
redovito na mamografiju 30% češće dijagnosticira i
liječi tumor koji nikada nebi predstavljao ozbiljnu
prijetnju za njihovo zdravlje, no u žena koje ne idu
na mamografiju.
Slijedeći istraživače ovo 20% smanjenje nije sasvim
pouzdano zato jer svih šest ispitivanja nije bilo jednake kvalitete. Ocijenili su da su četiri ispitivanja
slabije kvalitete te su bili od najveće koristi za skrining mamografiju- 29% smanjenje mortaliteta od
raka dojke nakon sedam godina i 25% smanjenje
nakon 13 godina.
Za razliku od toga, u dva istraživanja za koja su
zaključili da su vrhunske kvalitete, nisu uvidjeli
značajne koristi od skrininga. Nakon sedam godina relativni rizik od smrti je bio malo veći u promatranoj populaciji; nakon 13 godina je bio malo
manji. Ni u jedno doba razlika nije bila statistički
značajna.
„Vjerojatnije je da skrining mamografija smanjuje
mortalitet od raka dojke, ali druga strana medalje
je šteta koja nastaje lažnom dijagnozom i nepotrebnim liječenjem.“ kaže autor Peter Gotzsche, direktor
Nordic Cohrane Centre.
Studija je objavljena 18. listopada 2006. u članku
„The Cohrane Library“, u izdanju The Cohrane Collaboration-internacionalne organizacije koja potiče
istraživanje svih vidova zdravlja. Cjelokupni pregled
studije prikazuje zaključke temeljene na dokazima
u medicinskoj praksi nakon čega razmatra sadržaj i
kvalitetu istraživanja predmeta.
Dr Gotzsche je rekao: „Mi više vjerujemo dobrim
istraživanjima, ali smo u obzir uzeli i druga
istraživanja te smo došli do kompromisa od 15%.
Ne nalazimo da je veći od ovoga.“
Slijedeći dr Stephen Taplina, starijeg znanstvenika u
SAD National Cancer Institute, procjenom kvalitete
ovih istraživanja- od kojih su neka započeta prije 30
ili 40 godina- procjena uključuje ocjenu i malo drugih pretpostavki. On je rekao: „Bitno je napomenuti da je to subjektivna interpretacija. No najvažnije
pitanje je da li je previše temeljnih grešaka koje
dovode do krivih zaključaka?“
Mamogram može prikazati tumor koji je premali
da bi se mogao napipati, hipotetski prepoznaje rak
u njegovu najranijem i najizliječivijem stadiju. U
SAD-u je preporuka da žene započnu sa redovitom
mamografijom sa 40 godina. Dok je u većini Europskih zemalja preporuka da se započne sa skrining
mamografijom u dobi od 50 godina.
Sa iznimkom ispitivanja koje su kritičari isključili iz
analize, dr Taplin se ne slaže. Dr Wiliam Barlow stariji biostatističar u Istraživanjima tumora i Biostatistici je također zaključio da je greška pronađena kod
ispitivanja, za veći dio istraživanja manji problem.
On je rekao: „Iako je smanjenje rizika za 15%, za
mene je to značajno smanjenje mortaliteta od raka
dojke. Tada pravo rješenje postaje ustupak između
smanjenja mortaliteta od raka dojke i štetnih posljedica uzrokovanih detektiranjem tumora dojki koji
nebi trebali ići na daljnju obradu.“
Da odluče koji su mamogrami zaslužni za smanjenje
mortaliteta kod žena koje nemaju simptome raka
dojke, istraživači su uspoređivali nalaze u šest
slučajno odabranih kontrolnih ispitivanja koje
obuhvaća pola miliona žena. Istraživači su izdvojili
sedmo istraživanje iz analize zato jer je zaključeno
da je previše pristrano da bi osiguralo pouzdane
podatke. Većina ispitivanja obuhvaća žene u dobi
od 45-64 godine, takođe jedno Kanadsko ispitivanje
obuhvaća žene u dobi 40-49 godina.
35
Istraživači su ustanovili da za svaku od 2000 žena
koja je imala mamografiju kroz 10 godina , jednoj
ženi će život biti produžen kao rezultat detektiranja
i liječenja potencijalno smrtonosnog raka. Također
daljnjih 10 zdravih žena će postati žene oboljele
od raka dojke i nepotrebno će se liječiti od istog.
Nadalje 200 žena će imati iskustvo sa tjeskobom
uzrokovanom lažno pozitivnim nalazom- misli se
na suspektne nalaze na mamogramu za koje daljnja
testiranja dokažu da su neekspanzivni procesi.
pronađene u mliječnim kanalićima, neće nikad napasti okolna tkiva. Poteškoća je što istraživači ne znaju
koji će od ovih tumora progredirati, a koji neće. Kao
rezultat ovoga svim ženama kojima se dijagnosticira
DCIS preporučuje se da uklone leziju.
Dr Barlow smatra da problem ne leži u mamografiji. „Kada bi bolje prosuđivali o tumorima tada
nebi imali problema sa lažno pozitivnim nalazima.“ – kaže on. „Ne optužujem skrining za to. Ja
optužujem našu nesposobnost da odlučimo koji
tumori su prijetnja po život, a koji nisu. Dakle izazov
je u boljem odlučivanju prognostičkog potencijala
dotičnog tumora, radije nego bespotrebno optuživati
skrining poradi njegovog otkrivanja.“
„Skrining mamografija je jasno mač sa dvije oštrice“,
kaže dr Lisa Schwartz doravnatelj Veterans Administration Outcomes Group. „Skrining mamografija će
spasiti neke živote, ali će uzrokovati više štete za
više žena kroz nepotrebnu dijagnostiku i liječenje
raka koji nikad nebi naštetili njihovom zdravlju da
nije bilo skrininga.“
Mnogi od ovih karcinoma su vrsta tzv. duktalni karcinomi in situ (DCIS). DCIS je premali da bi se osjetio kao kvržica i skoro uvijek se otkrije na mamografiji. Otprilike jedan od pet tumora detektiranih
na mamografiji su ovog tipa – 60 000 slučajeva
godišnje u SAD-u.
Bolje predviđajući testovi će možda biti dostupni
jednog dana. Za sada , slijedeći dr Schwartz, žene
su suočene sa teškom odlukom, i, dodala je, to je
izbor. „Naš pristup skriningu za rak dojki je potican
općim raspoloženjem gdje su žene smatrane neodgovornima ukoliko mu ne pristupe. Ali skrining čini
važne ustupke.“, kaže ona. „Trebamo biti sigurni da
žene razumiju da je ovo stvarna odluka zato jer snosi realne konsekvence u oba smjera.“.
U većem broju slučajeva, ove abnormalne stanice
Članak preuzet iz: „Medical Imaging International“ broj 1-2/2007
Glavni odbor HDIMR
Članovi Glavnog odbora HDIMR
1. Marko Čupić, predsjednik
[email protected]
9. Domagoj Boban [email protected]
10. Andrija Čop [email protected]
2. Demir Puljizović, tajnik
[email protected]
3. Dražen Horvatinec, blagajnik
[email protected]
4. Igor Fučkan, tajnik za međunarodnu
suradnju [email protected]
5. Frane Mihanović, tajnik za obrazovanje i
edukaciju [email protected]
6. Nikola Gačić, urednik Radiološkog
vjesnika [email protected]
7. Damir Ciprić, voditelj sekcije
radioterapiju i nuklearnu medicinu
[email protected]
8. Mirela Blat [email protected]
11. Maja Karić [email protected]
12. Hrvoje Laušić
[email protected]
13. Helena Medvedec
[email protected]
14. Julio Pirović [email protected]
15. Nenad Vodopija
[email protected]
Članovi Nadzornog odbora su:
1. Tomislav Benaković
2. Damir Legčević
3. Jadranka Novaković
36
GE Healthcare
When one thing might
lead to another
Contrast medium-induced nephropathy can have many far-reaching consequences for patients.
Considering the choice of contrast medium is one of a number of measures that may help to reduce
their risk of developing CIN now - meaning you can help patients.
www.gehealthcare.com
PRESCRIBING INFORMATION VISIPAQUE™ iodixanol
Indications and approvals may vary in different countries. Please refer to
the local Summary of Product Characteristics [SPC] before prescribing.
Further information available on request.PRESENTATION An isotonic,
aqueous solution containing iodixanol, a non-ionic, dimeric contrast
medium, available in three strengths containing either 150 mg, 270 mg
or 320 mg iodine per ml. INDICATIONS X-ray contrast medium for use in
adults in cardioangiography, cerebral angiography, peripheral arteriography, abdominal angiography, urography, venography, CT enhancement,
studies of the upper gastro-intestinal tract, arthrography, hysterosalpinography (HSG) and endoscopic retrograde cholangiopancreato-graphy
(ERCP). Lumbar, thoracic and cervical myelography in adults. In children
for cardioangiography, uro-graphy, CT enhancement and studies of the
upper gastrointestinal tract. DOSAGE AND ADMINISTRATION Adults
and children: Dosage for intravascular and oral use varies depending on
the type of examination, age, weight, cardiac output, general condition
of patient and the technique used (see SPC and package leaflet). CONTRAINDICATIONS Hypersensitivity to the active substance or to any of
the excipients. Manifest thyro-toxicosis. History of serious hypersensitivity
reaction to Visipaque. PRECAUTIONS, WARNINGS, ETC A positive history
of allergy, asthma, or reaction to iodinated contrast media indicates
need for special caution. Premedication with corticosteroids or H1 and
H2 antagonists should be considered in these cases. Although the risk of
serious reactions with Visipaque is regarded as low, iodinated contrast
media may provoke anaphylactoid reactions or other manifestations of
hypersensitivity. Therefore the necessary drugs and equipment must be
available for immediate treatment. Patients should be observed for at
least 30 minutes following administration of contrast medium, however
delayed reactions may occur. Non-ionic contrast media have less effect
on the coagulation system in vitro, compared to ionic contrast media.
When performing vascular catheterization procedures one should pay
meticulous attention to the angiographic technique and flush the catheter frequently (e.g. with heparinised saline) so as to minimize the risk of
procedure-related thrombosis and embolism. Ensure adequate hydration
before and after examination especially in patients with renal dysfunction, diabetes mellitus, paraproteinemias, the elderly, children and infants.
Special care should also be taken in patients with hyperthyroidism,
serious cardiac disease, pulmonary hypertension, patients predisposed
to seizures (acute cerebral pathology, tumours, epilepsy, alcoholics and
drug addicts), and patients with myasthenia gravis or phaeochromocytoma. Particular care is required in patients with severe disturbance of
both renal and hepatic function as they may have significantly delayed
contrast medium clear-ance. All iodinated contrast media may interfere
with laboratory tests for thyroid function, bilirubin, proteins, or inorganic
substances (e.g. iron, copper, calcium, and phosphate). To prevent lactic
acidosis, serum creatinine level should be measured in diabetic patients
treated with metformin prior to intravascular administration of iodinated
contrast medium. Normal serum creatinine/renal function: Administration
of metformin should be stopped at the time of administration of contrast
medium and not resumed for 48 hours or until renal function/serum
creatinine is normal. The timing of this should be amended based upon
serum creatinine/renal function levels. (Refer to SPC). An increased risk
of delayed reactions (flulike or skin reactions) has been associated with
patients treated with interleukin-2 up to two weeks previously. The safety
of Visipaque in pregnancy has not been established. The degree of excretion into human milk is not known. Breast feeding should be discontinued
prior to administration and not recommenced until at least 24 hours after
administration. SIDE EFFECTS Usually mild to moderate, and transient
in nature, they include discomfort, general sensation of warmth or cold,
pain at the injection site or distally. Serious reactions are only seen on
very rare occasions. Nausea, vomiting, and abdominal discomfort are
rare. Hypersensitivity reactions occur occasionally with symp-toms such
as rash, urticaria and pruritus (immediate or delayed). Severe reactions
such as bronchospasm, angioedema, dyspnoea and fatal anaphylaxis
are very rare. Anaphylactoid reactions may occur irrespectively of the
dose and mode of administration and mild symptoms of hypersensitivity
may represent the first signs of a serious reaction. Neurological reactions,
headache, dizziness, seizures, and transient motor or sensory disturbance (e.g. taste or smell alteration) are very rare. Severe respiratory
symptoms and signs (including dyspnoea and non-cardiogenic pulmonary oedema), and cough may occur. Also reported very rarely; vagal
reactions, cardiac arrhythmia, hypertension and ‘iodide mumps’. Arterial
spasm may follow injection. A minor transient rise in creatinine is common. Renal failure is very rare. Post phlebographic phlebitis or thrombosis
is very rare. Gastrointestinal disturbances including diarrhoea, nausea/
vomiting and abdominal pain and systemic hyper-sensitivity reactions
occur occasionally (<1:10, >1:100). Endoscopic Retrograde Cholangiopancreatography (ERCP): Some elevation of amylase and lipase is common.
Pancreatitis has occasionally been observed; however, pancreatitis is
a well known complication with ERCP. Fever, abdominal pain, nausea
and vomiting occur occa-sionally. Intrathecal use: Headache, nausea,
vomiting or dizziness. Mild local pain and pain at the site of injection may
occur. Meningeal irritation giving photophobia and meningism and frank
chemical meningitis have been observed with other nonionic iodinated
contrast media. The possibility of an infective meningitis should also be
considered. Use in body cavities: Endoscopic Retrograde Cholangiopancreatography (ERCP): Elevation of amylase levels, pancreatitis. Oral use:
diarrhoea, nausea, vomiting, abdominal pain. Hysterosalpingography
(HSG): Tran-sient pain in the lower abdomen. Vaginal bleeding/discharge,
nausea, vomiting, headache, fever. Arthrography: Pressure sensation and
post procedural pain. OVERDOSE In the event of accidental overdosing,
renal function should be monitored for at least 3 days in addition to supportive measures. Haemodialysis should be considered if needed.
MARKETING AUTHORISATION HOLDER GE Healthcare AS, Nycoveien 1-2,
Postboks 4220 Nydalen, NO-0401 Oslo, Norway. CLASSIFICATION FOR
SUPPLY Subject to medical prescription (POM). DATE OF REVISION OF
TEXT 20 October 2006
© 2007 General Electric Company – All rights reserved.
GE and GE Monogram are trademarks of General Electric Company.
Visipaque is a trademark of GE Healthcare Limited.
GE Healthcare Limited, Amersham Place, Little Chalfont,
Buckinghamshire, England HP7 9NA
www.gehealthcare.com
03-2007 JB2599/MB002807/OS INT ENGLISH
Uvoznik i ekskluzivni distributer:
10000 Zagreb
Ozaljska 95
tel.: 01/3650 111
fax: 01/3650 110
PJ Osijek
Vinkovačka cesta 61a
31 000 Osijek
tel.: 031/275 300
fax: 031/24 101
PJ Solin
Don Frane Bulića b.b.
21 210 Solin
tel.: 021/218 122
fax: 021/218 133
PJ Rijeka
Viškovo 138
51216 Viškovo
tel: 051 257 678
fax: 051 257 679
NX
RTG filmovi
RIS (HIS)
Cassette
& Plate
Kazete
Kemikalije
Komore
Laserski printeri
So
oftco
t py
CR sustavi
PACS sustavi
Hardcopy
RIS sustav
HIS sustav
Digitizer
d.o.o. za unutrašnju, vanjsku trgovinu i zastupanje Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 48 00 111, Fax: +385 1 48 43 626 Email: [email protected], Web: www.medic.hr
Valerija Žager, dipl. inž. rad.
Onkološki institut, Odjel za teleradioterapiju, Vrazov trg 3, 1000 Ljubljana
Problem radona u zatvorenim prostorima
1 UVOD
1.1 Što je radon?
Radon je prirodni radioaktivni plin s vremenom
poluraspada 3,85 dana. Kemijski je neutralan i ne
možemo ga vidjeti ni okusiti jer je bez boje i mirisa. Radon nastaje u prirodi kao produkt triju raspadnih lanaca: od urana (238U) gdje nastaje radon – 222
(222Rn), od torija (232Th) gdje nastaje – radon 220
(220Rn) i od aktinija (235U), gdje nastaje aktinon –
radon 219 (219Rn). To su izotopi plina radona.
Kako toron i aktinon imaju kratko vrijeme poluraspada (55,6 sekunde i 4,0 sekunde), u velikoj se mjeri
raspadnu u zemlji i ne dospiju na površinu. A radon –
222, s vremenom poluraspada od 3,85 dana, usprkos
radioaktivnom raspadu difuzijom i konvekcijom
iz zemlje prelazi u atmosferu. Zato, ako drugačije
nije navedeno, kada govorimo o radonu, mislimo na
radon – 222. Dalje se radon raspada u polonij - 214
(214Po), polonij - 218 (218Po), bizmut - 214 (214Bi)
i olovo - 214 (214Pb) koji su također radioaktivni.
Nazivamo ih radonovim kratkoživućim raspadnim
produktima jer imaju vrlo kratko vrijeme poluraspada (3 do 26 minuta).
Slika 1: Raspadni lanci plina radona
koncentracija obično od 100.000 do 500.000 Bq/m3,
u vanjskom zraku – a u atmosferi se brzo razrijedi i
koncentracije rijetko prelaze 50 Bq/m3), podzemne i
površinske vode (koncentracije od nekoliko 100 do
10.000 Bq/m3; faktor prelaska iz vode u zrak je 10-4,
što znači da je 10.000 Bq/l radona u vodi jednako kao
1 dodan Bq/m3 radona u zraku), zemaljski plin (koncentracije od nekoliko 10 do 1000 Bq/m3), stambeni okoliš (koncentracije od nekoliko 10 do 1.000 Bq/
m3). Radon prolazi kroz zemaljsku koru na različite
načine i s različitim intenzitetom. Sve to ovisi od
mnogih čimbenika kao što su: koncentracija urana i
radija u zemlji i stijenama, sastav i propusnost slojeva zemlje te količina vode (vlažnost) u zemlji.
1.2 Radon i radioaktivna ravnoteža
U slučaju mirne atmosfere radioaktivna ravnoteža bi
se mogla uspostaviti, na primjer, kad bi aktivnosti
radona i njegovih kratkoživućih raspadnih produkata
bile jednake. Ali kako je radon plin, njegovi raspadni
produkti su metali koji se u zraku pojavljuju uglavnom kao aerosoli, a radioaktivna ravnoteža praktično
nikad nije postignuta. To je posljedica različite prirode radona i njegovih raspadnih produkata. Stupanj ravnoteže dobivamo ravnotežnim faktorom
koji u različitim sredinama može biti vrlo različit, a
u okolišu u kojem živimo njegove su vrijednosti od
0,20 do 0,60 (20% do 60%).
1.3 Izvori i koncentracije radona
Izvori radona mogu biti različiti, a o tome ovisi i koncentracija radona u zatvorenim prostorima. Među
izvore radona ubrajamo zemaljsku koru (koncentracije od 1.000 do 100.000 Bq/m3, uz tlo je njegova
Slika 2: Načini prelaska radona u zatvorene
prostore i u atmosferu
39
1.4 Zašto je radon opasan za čovjeka?
2.1.1 Mjerenja radona u zgradi
Problem radona odnosno opasnost za zdravlje
čovjeka zapravo ne leži u njemu jer ga pri disanju
izdišemo. Opasni su njegovi kratkoživući radioaktivni raspadni produkti (polonij – 214, polonij – 218,
olovo – 218 i bizmut – 214) koji su alfa emiteri i u
zraku se uglavnom nalaze kao aerosoli. A naša ih
pluća pri disanju profiltriraju od zraka te oni ostanu na stijenkama dišnih putova. Na mjestima gdje se
ti produkti deponiraju ozrače obližnje tkivo i na taj
mu način štete. Cijeli proces može dovesti do kancerogenog oboljenja. Studije su dokazale da su na
radon najosjetljivije bazalne i sekretorne stanice u
plućima. U nekim studijama pronašli su i povezanost s izloženošću povećanim koncentracijama radona i određenim vrstama leukemija i raka u području
trbuha. Sljedeća bitna činjenica je veza između
radona i pušenja. Ako su ljudi pušači i istodobno
izloženi povećanim koncentracijama radona, vrlo
je preporučljivo da prestanu pušiti, (primjer su recimo rudari). Radon je na ljestvici, kao uzročnik raka
pluća, drugi po redu. Odmah iza pušenja.
Mjerenja radona u prostorima izveli su s četirima
različitim stupnjevima ventilacije u 24 sata i to od
0,0 vol/h protoka zraka – air exchange - AE (potpuno zatvoreni prozori i bez ventilacije) do 1,3 vol/h
protoka zraka (uključena ventilacija na položaj 2).
Rezultati mjerenja koje su dobili pod tim uvjetima
bili su sljedeći:
Graf 1: Koncentracije radona u zatvorenim
prostorima u različitim uvjetima ventilacije (P.
Orlando i sur., 2004: 262)
Rezultati su pokazali da su koncentracije radona
u prva dva slučaja bile visoke (od 1600 Bq/m3 do
1700 Bq/m3), a u druga dva slučaja su se vrijednosti
prilično snizile (od 600 Bq/m3 do 700 Bq/m3), iako
su ostale još uvijek iznad dopuštene granice (u Italiji je granična vrijednost za radon za radno okružje
500 Bq/m3). Iz dobivenih rezultata u grafu 1 možemo
zaključiti da već i jednostavna ventilacija prostora
prilično smanjuje koncentracije radona u prostoru.
2.1.2 Mjerenja unutarnjega i vanjskog tlaka,
mjerenja vanjskih koncentracija radona,
koncentracije radona u radionuklidima,
mjerenja radona vani u tlu oko zgrade te
u podrumskim prostorima
Osim ostalih mjerenja proveli su i mjerenja mikroklimatskih parametara, kao što su temperatura, tlak
i relativna vlažnost, koji također mogu utjecati na
Slika 3: Radon i njegovi raspadni produkti kao
mogući uzročnici oboljenja od raka pluća
2 PRIMJERI STUDIJA O MJERENJIMA
RADONA
2.1 Mjerenja radona u eksperimentalnoj
zgradi u Milanu, Italija
Studija govori o mjerenjima radona u eksperimentalnoj zgradi u Milanu u Italiji. Zgrada je izgrađena
na području koje po svojem geološkom sastavu tla
sadržava niske koncentracije radona. Radon su mjerili u zatvorenim prostorima, vani oko zgrade, u
građevnom materijalu, u podovima i u podrumskim
prostorima, da bi utvrdili povećane koncentracije
radona i njihov glavni izvor.
Graf 2: Mjerenja unutarnjega i vanjskog tlaka u
usporedbi s vremenom (P. Orlando i sur., 2004: 263)
40
povećane koncentracije radona u prostoru. Na grafu
2 možemo pogledati rezultate mjerenja unutarnjega
i vanjskoga tlaka u usporedbi s vremenom. Možemo
zaključiti da se krivulje međusobno gotovo potpuno
prekrivaju, vrlo se malo razlikuju i to je pokazatelj da
tlak nije čimbenik koji bi utjecao na povećane vrijednosti radona u prostorima.
2.1.3 Sustav ventilacije u podrumskim prostorijama
S obzirom na sva provedena mjerenja pokazalo se
da se glavni izvor povećanih koncentracija radona
nalazi u podrumskim prostorijama. Zato su proveli
sanacijsku mjeru i to dodatnu ventilaciju tih prostorija. Namjestili su četiri zračnika i to dva na južnoj
i dva na sjevernoj strani podruma s promjerom od
16 cm i 20 cm iznad tla. U tablici 2 možemo vidjeti kako su se pod različitim ventilacijskim uvjetima
koncentracije radona bitno smanjile (od 93 Bq/m3 do
194 Bq/m3).
Kao mogući uzrok povećanih koncentracija radona u
prostorima mjerili su i radon u vanjskom zraku. Na
grafu 3 možemo vidjeti da su dobivene vrijednosti
niske i time nevažne za ukupno mjerenje.
UZORAK
AE = 0,3
vol./h
AE = 1,0
vol./h
AE = 1,2
vol./h
Radon
(Bq/m3)
155 ± 10
194 ± 5
93 ± 10
Tablica 2: Koncentracije radona s dodatnom
ventilacijom podrumskih prostorija (P. Orlando i
sur., 2004: 265)
To je primjer studije o mjerenjima radona kad su
nakon otkrića povećanih koncentracija otkrili njihov
izvor i primjernim ih sanacijskim mjerama smanjili
do okvira dopuštenih vrijednosti.
Graf 3: Mjerenja vanjskih koncentracija radona
(P. Orlando i sur., 2004: 264)
Radionuklide prisutne u građevnom materijalu mjerili su gama spektrometrom. Mjerenja su pokazala
da je radioaktivnost u tim materijalima dosta niska i
njezin doprinos akumulaciji radona u prostorima na
njihov račun vrlo je mali.
2.2 Mjerenja radona na Onkološkom institutu
Mjerenja radona na Onkološkom institutu provedena su 2002. godine u sklopu mjerenja radona u slovenskim bolnicama. U deset prostorija mjerili su
trenutačne koncentracije radona alfa scintilacijskim
stanicama, a prosječne koncentracije radona detektorima tragova jezgri. Koncentracije radona u zraku
bile su niske, a samo u dvjema od svih istraženih
prostorija trenutačne i također prosječne vrijednosti
bile su nešto više od 200 Bq/m3 (u praonici u zgradi C Onkološkog instituta i u kuhinji u zgradi B). U
Sloveniji su granične propisane vrijednosti za radon
za stambeno okružje 400 Bq/m3, s preporučenom
vrijednošću 200 Bq/m3. Za radno okružje granične
su propisane vrijednosti 1.000 Bq/m3. U tablici 3 su
vidljivi rezultati mjerenja trenutačnih i prosječnih
koncentracija radona.
Mjerenja radona provodili su i vani u tlu oko zgrade te podrumskim prostorijama. Dobiveni rezultati
ukazuju na visoke koncentracije radona podrumskim
prostorijama (od 15.000 Bq/m3 do 16.100 Bq/m3).
Isto tako dobivamo i usporedive vrijednosti radona
vani oko zgrade (tablica 1).
Koncentracije Rn (Bq/m3)
TLA
1
15 000 ± 1430
2
16 100 ± 1590
3
15 700 ± 1550
4
15 950 ± 1580
Godišnje efektivne doze kod radnika na Onkološkom
institutu zbog udisanja raspadnih produkata radona
u prostorima gdje su se provodila mjerenja bile su
izračunane za 92 osobe. U prosjeku su primljene
doze bile niske, a samo na radnim mjestima kuhar –
pomoćnik, kuhar i voditelj kuhinje prelazile su 1 mSv
na godinu. (J. Vaupotič i sur., 2005: 7)
KLET
S1
15 900 ± 1580
S2
15870 ± 1540
U tablici 4 su rezultati mjerenja godišnjih efektivnih
doza zbog udisanja raspadnih produkata radona na
Onkološkom institutu.
Tablica 1: Mjerenja radona vani oko zgrade i u podrumskim prostorijama (P. Orlando i sur., 2004: 263)
41
na tim područjima (geološki sastav tla). Potrebno je
imati znanje o tome kako spriječiti ulazak radona u
prostore te znanje o načinima smanjenja povećanih
koncentracija radona kad je već u prostoru. U tim
slučajevima potrebno je provesti i odgovarajuće
popravke (popravak umivaonika pri odvodnim cijevima, bolja izolacija podova, začepljivanje rupa
u podovima, začepljivanje napuklina u zidovima,
popravak napuklina između podova i zidova…) i
nakon njihova završetka izvršiti ponovna mjerenja
novih (obično smanjenih) koncentracija radona.
3 ZAKLJUČCI O RADONU KAO
ONEČIŠĆIVAČU ZATVORENIH
PROSTORA
Za smanjenje povećanih koncentracija radona u
zatvorenim prostorijama u nekim slučajevima dovoljna je tek jednostavna ventilacija (otvaranje prozo-
Za sveukupnu populaciju potrebni su preventivni
edukacijski tečajevi o radonu jer on nas prati kroz
cijeli život i može postati prilično opasnim suputnikom na našem putu. Zato oprez i poznavanje te
problematike neće biti suvišno.
4 LITERATURA
1. Abbady A., Abbady Adel G.E., Rolf Michel. 2004. Indoor radon
measurement with the Lucas cell technique. Applied Radiation and
Isotopes, 61 (6): 1469-1475.
http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_
aset=B-WA-A-B-AUUU-MsSAYVA-UUA-AAUBUVWAVVAAUUZWWEVV-DVCYACDYU-WDCA-U&_rdoc=4&_
fmt=summary&_udi=B6TJ0-4CBDB5C-1&_coverDate=1
2%2F31%2F2004&_cdi=5296&_orig=search&_st=13&_
sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_
urlVersion=0&_userid=10&md5=cca98a6668d7339146c08b2d5ac
31bf2 (12.11.2004.)
2. Bossew P. 2003. The radon emanation power of building materials,
soils and rocks. Applied Radiation and Isotopes, 59 (5-6): 389-392.
udi=B6TJ0-49H1HGX-1&_coverDate=12%2F31%2F2003&
_alid=221842571&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_qd=1&_
cdi=5296&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_
urlVersion=0&_userid=10&md5=5d647e26941687703c16527d12
ab4133 ( 12.11.2004)
3. Frumkin H., Samet JM. 2001. Radon. CA Cancer J Clin, 51 (6):
337-44, 322; quiz 345-8.
h ttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db
=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=11760568 (8.11.2004.)
4. Orlando P., Trenta R., Bruno M., Orlando C., Ratti A., Ferrari
S., Piardi S. 2004. A study about remedial measures to reduce
222Rn concentration in an experimental building. Journal of
Environmental Radioactivity, 73 (3): 257-266.
aset=B-WA-A-B-AUUU-MsSAYVA-UUA-AAUBUVWAVVAAUUZWWEVV-DVCYACDYU-WDCA-U&_rdoc=141&_
fmt=summary&_udi=B6VB2-4B1SKFP-3&_coverDate=1
2%2F31%2F2004&_cdi=5914&_orig=search&_st=13&_
sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_
urlVersion=0&_userid=10&md5=096db98af60000ec2528898f87f
206c4 (10.11.2004.)
5. Polpong P., Bovornkitti S. 1998. Indoor radon. J Med. Assoc. Thai,
81 (1): 47-57.
6. Sundell J. 2004. On the history of indoor air quality and health.
Indoor Air, 14 ( 7): 51-8.
7. Vaupotič J., Roglič A., Dujmovič P., Kobal I. Radon v slovenskih
bolnišnicah: Onkološki institut Ljubljana, Institut Jožef Stefan,
Ljubljana, Slovenija. Ljubljana, siječanj 2005; 1-11.
Tablica 3: Trenutačne i prosječne koncentracije
radona na Onkološkom institutu
ra i vrata). Zbog povećanih koncentracija radona
noću, preporučljivo je također prozračivanje prostorija posebno ujutro (škole, vrtići…). Kod novogradnja je preporučljivo provesti mjerenja radona
Tablica 4: Godišnje efektivne doze kod radnika
na Onkološkom institutu zbog udisanja raspadnih
produkata radona (J. Vaupotič i sur., 2005:10)
42
Pripremio: Andrija Čop, inž. med. rad.
info
Kako smanjiti stres?
Vrijeme za svakodnevnu relaksaciju u mirnoj okolini je neophodno.Ti su trenuci prikladni za donošenje
važnih odluka koje će usmjeriti budući život i
povećati našu efikasnost.Tjelesna aktivnost ukoliko se provodi redovito djeluje višestruko pozitivno. Pri laganoj tjelesnoj aktivnosti, šetnja i slično,
u mozgu se luče endorfini koji djeluju umirujuće.
Osim toga cirkulacija se poboljšava , krvni tlak i tjelesna težina se bolje reguliraju, razina «zdravog»
kolesterola (HDL) u krvi raste.
Kada nas uobičajene situacije koje nas nikad nisu
smetale počnu uzrujavati, kada osjećamo stalni umor, kada nas sitnice počnu ljutiti, kada se
osjećamo nezadovoljni , nismo u stanju uživati u
malim stvarima koje su nas ranije veselile , kada se
ne možemo rješiti tjeskobe - vrijeme je da te znakove prepoznamo kao stanje stresa i pronađemo prave nefarmakološke odgovore. U prevenciji stresa
djelotvorno je:
1. restrukturirati prioritete
Danas se puno govori i piše o principima zdrave ,
dobro izbalansirane prehrane kao uvjetu za dobro
zdravlje i prevenciju mnogih kardiovaskularnih,
cerebrovaskularnih i malignih bolesti, koje se nalaze visoko na ljestvici morbiditeta i mortaliteta u
svijetu i u Hrvatskoj. Zdrava hrana je uvjet za dobro
funkcioniranje svih organa, pa i mozga.
2. naći vremena za relaksaciju
3. prakticirati redovito tjelesnu aktivnost
4. osigurati tijelu kvalitetnu hranu
5. osigurati dnevni i tjedni odmor
Svi imamo na raspolaganju istu količinu vremena od 24 sata dnevno. Povremeno je korisno učiniti
malu analizu na što trošimo svoje vrijeme , gdje ga
najčešće provodimo, čime smo zaokupljeni veći
dio vremena tijekom dana .Možda ćemo se iznenaditi i ustanoviti da na stvari za koje mislimo da su
nam prioritet potrošimo najmanje vremena.Vrlo je
važno učiniti listu prioriteta u kući i na poslu, te one
manje važne stvari staviti u drugi plan. To uključuje
i naučiti reći NE kad se na nas postave nerealni
zahtijevi, bilo da ih postavimo sami ili netko drugi.
Dobro planirati vrijeme znači osigurati dovoljno
kvalitetnog sna kao i redoviti tjedni odmor . Odmor
nije luksuz nego potreba tijela . Uskraćivanje odmora remeti mnoge funkcije u organizmu i u konačnici
dovodi do bolesti.
Navedene nefarmakološke mjere mogu biti djelotvorne jedino ako ih provodimo. Stresove ne
možemo izbjeći ali ih možemo smanjiti svakodnevnim pravilnim izborima.
43
Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.
GE Healthcare
[email protected]
ECR-Europski kongres radiologije
Beč, 7. – 11. ožujak 2008.
Izvještaj sa Simpozija GE Healthcare
kontrastnim sredstvom uzrokovane nefropatije,
koje uključuju izbor protokola hidracije i izbor
kontrastnog sredstva. Razmatrane su i strategije za
postizanje optimalne kvalite prikaza, koje uključuju
koncentraciju joda, otkucaje srca, sastav elektrolita
u kontrastnom sredstvu, te bol i nelagodu pacijenta.
Uzimajući u obzir najnovija klinička saznanja
kojima se poboljšavaju ishodi i smanjuju rizici od
komplikacija, moguće je osigurati visoko rizičnim
pacijentima najbolju moguću skrb.
Dr. Fulvio Stacul, Predstojnik odjela za ultrazvuk
na Radiološkom Institutu Kliničke bolnice u Trstu
bio je prvi predavač simpozija, te je predstavio temu
«Kako postići optimalnu učinkovitost u praksi i
osigurati pravilnu njegu pacijenata».
Tijekom Europskog kongresa radiologije u Beču,
u ožujku 2008. godine, bio je održan i simpozij
kompanije GE Healthcare pod nazivom: «Kako se
suočiti sa izazovom sve većeg broja visoko rizičnih
pacijenata prilikom pretraga CT-om.»
Zahtjevi za pretragama CT-om značajno se
povećavaju, te se procjenjuje da se godišnje u svijetu
obavi 93 milijuna CT pretraga. Prednosti CT pretraga
prilikom dijagnosticiranja bolesti i određivanja
liječenja jako su dobro poznate, međutim kod takvih
pretraga postoji i određeni rizik. Naime, mnogi su
liječnici zabrinuti zbog izloženosti zračenju kojem
je pacijent izložen prilikom CT pretraga, te se stoga
ističe utvrđivanje neophodnosti takve pretrage,
dok se alternativne metode mogu primjeniti ako su
dostupne i učinkovite.
Dr. Elliot K. Fishman, Profesor radiologije i onkologije, iz bolnice Johns Hopkins Hospital, Baltimore,
Maryland, USA, održao je uvodni govor te ukratko
predstavio teme i ciljeve ovog simpozija. Naglasio je
kako se uslijed kontinuiranog napretka tehnologije
i farmakologije, broj radioloških pretraga znatno
povećao, a sukladno tome u porastu je i broj sve
složenijih pretraga. Obzirom na povećan broj visoko
rizičnih pacijenata kod kojih postoji indikacija za
CT pretragama, izuzetno je važna da su liječnici
svjesni strategija kojima je moguće smanjiti rizik
od komplikacija kod takvih pacijenata. Jedan od
najznačajnijih rizika kod radioloških pretraga
uz primjenu jodnih kontrastnih sredstava je
kontrastnim sredstvom uzrokovana nefropatija
(CIN), čija je učestalost niska kod opće populacije,
međutim u značajnom je porastu ukoliko se radi
o pacijentima visokog rizika. Tijekom simpozija
prikazane su strategije kako smanjiti učestalost
Obzirom na činjenicu da je broj pretraga kod kojih
se primjenjuju kontrastna sredstva u značajnom
porastu, razvoj kontrastnim sredstvom uzrokovane
nefropatije jedna je od najozbiljnijih nuspojava
povezanih sa primjenom kontrastnih sredstava.
Premda je kod većine pacijenata nizak rizik od
CIN-a, učestalost takvog rizika može doseći i 50%
kod rizičnih pacijenata. Ukoliko pacijenati razviju
CIN, veća je mogućnost komplikacija, vrijeme
hospitalizacije je dulje, te je stopa mortaliteta viša u
odnosu na pacijente koji ne razviju CIN.
44
Dr. Elliot K. Fishman održao je osim uvodnog
i posljednje predavanje u kojem je predstavio
praktične savjete kojima je moguće poboljšati ishode
CT i CTA pretraga kod visoko rizičnih pacijenata.
U nekim situacijama, pretrage uz primjenu kontrastnih sredstava su jedina opcija. Premda se
nuspojave ponekad ne mogu predvidjeti, kod
pacijenata sa kroničnom bolešću bubrega, a posebno
ako boluju i od dijabetesa postoji povećan rizik
od zatajenja bubrega nakon primjene kontrastnog
sredstva. Ostali faktori rizika uključuju primjenu
nefrotoksičnih lijekova, kongestivan zastoj srca te
godine starosti. Što se više starijih pacijenata sa
brojnim komorbiditetima upućuje na CT prerage,
izuzetno je važno identificirati pacijente visokog
rizika, kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere
prije primjene kontrastnog sredstva.
Prednosti CT pretraga uvelike su poznate, a značajno
je pridonio toj činjenici i razvoj više slojnih CT aparata
(MSCT) koji su postali nezamjenjivi za otkrivanje
velikog broja bolesti. Premda je značajan razvoj
neinvazivnih pretraga rezultirao povećanjem broja
MSCT pretraga, ova vrsta pretraga ipak postavlja
nove izazove pred liječnike. Naime, zračenje
kojem je pacijent izložen prilikom CT pretrage
znatno je veće u odnosu na druge pretrage koje
također uključuju izloženost rendgenskim zrakama.
Upravo stoga je izuzetno važno provesti pretragu na
optimalan način i dobiti korisne informacije, kako bi
se izbjeglo nepotrebno ponavljanje pretrage. Također,
neophodno je definirati protokol, koji mora biti
prilagođen određenoj kliničkoj primjeni, vrsti aparata
i pacijentu. Protokoli kojima se definira primjena
kontrastnih sredstava uzimaju u obzir koncentraciju
joda, količinu kontrasta, brzinu injektiranja, vrijeme
potrebno za obradu podataka, a osmišljeni su sa
ciljem postizanja što boljeg prikaza uz primjenu što
manje količine kontrastnog sredstva.
Dr. Mark Downes, vodeći radiolog u vaskularnoj
i intervencijskoj radiologiji u bolnici Kent and
Canterbury Hospital, Canterbury, Kent, iz Velike
Britanije prikazao je pregled najnovijih saznanja iz
područja protokola hidracije i odabira kontrastnog
sredstva.
Klinička ispitivanja nalažu da se nakon identifikacije
pacijenata kod kojih postoji rizik od CIN-a primjeni
nekoliko jednostavnih strategija kako bi se smanjio
rizik od oštećenja bubrega povezan sa primjenom
kontrastnih sredstava. Većina stručnjaka se slaže da
je normalna fiziološka otopina bolja nego 45%-tna
za hidraciju pacijenata, te da je intravenska hidracija
učinkovitija nego peroralna za prevenciju CIN-a.
Međutim, novija istraživanja pokazuju da peroralna
primjena može biti podjednako učinkovita kao i
intravenska za prevenciju CIN-a kod rizičnih pacijenata koji se podvrgavaju radiološkim pretragama.
Idealno kontrastno sredstvo ne smije izazivati
oštećenja bubrega kod rizičnih pacijenata, te ne
smije izazivati oštećenje tkiva uslijed ekstravazacije.
Nadalje kontrastno sredstvo smije imati vrlo mali
utjecaj na stopu otkucaja srca i ne smije izazivati
nelagodu prilikom aplikacije. Promjena brzine
otkucaja srca i nelagoda mogu uzrokovati pomicanje
pacijenta, što utječe na kvalitetu i interpretaciju
prikaza.
Količina i vrsta kontrastnog sredstva ima značajan
utjecaj na razvoj CIN-a. Laskey i suradnici su
prikazali da maksimalna količina kontrastnog
sredstva koju pacijent smije primiti bez značajnijeg
povećanja rizika za oštećenjem bubrega se može
izračunati ako se pomnoži klirensa kreatinina sa
3,7. Osmolarnost kontrastnog sredstva ima velik
značaj kod razvoja CIN-a. Visoko osmolarna
kontrastna sredstva više su nefrotoksična nego nisko
ili izoosmolarna kontrastna sredstva. Najnovija
ispitivanja dokazuju da izoosmolarno kontrastno
sredstva jodiksanol značajno smanjuje rizik od CINa kod rizičnih pacijenata koji imaju kroničnu bolest
bubrega i dijabetes.
Posjećenost ovog vrlo zanimljivog simpozija bila
je velika, a sudionici simpozija su bili izuzetno
zadovoljni kvalitetom predavanja i aktualnom
tematikom koju su predstavili vrlo cijenjeni
stručnjaci iz područja radiologije.
Osim simpozija koje je organizirala kompanije GE
Healthcare, velik interes sudionika osigurao je i vrlo
impresivan izložbeni prostor, koji je nudio brojne
zanimljivosti kroz koje je bilo moguće saznati sve
informacije o proizvodima, aktivnostima i viziji
kompanije GE Healthcare.
45
Benaković Tomislav, inž. med. rad., Ćorković
Ljuboja inž. med. rad., Labor Željko inž. med.
rad.
Klinička bolnica Osijek, Odjel za radiologiju,
UIMRSiB
[email protected]
EUROPSKI KONGRES
RADIOLOGIJE
Beč, 2008.
radiografera u traumatološkoj dijagnostici: »Uvođenje
digitalnog aparata u traumatološku jedinicu« i »Hitna
radiografija«. Istog dana u popodnevnim satima se
održalo predavanje o strategijama smanjenja doze
zračenja s temama: »Omjer kvalitete dijagnostičkog
podatka i ekspozicijskih parametara s filtriranjem
rendgenskog snopa zračenja kod klasične radiografije i
kod CT-a«, »Doze kod CT koronarografije s MDCTom
(multi detection computed tomography)«. Nakon toga
se održalo predavanje »Kompjuterizirana tomografija –
CT i kontrast« s temama »Odabir optimalnog protokola
za davane kontrasta kod MDCT-a, da li je brže uvijek i
bolje?« i »Načini pojačanja signala kontrasta kod CT-a u
žilama i tkivima pri intravenoznoj aplikaciji kontrasta«.
Održano je i predavanje o nemedicinskim aplikacijama
rendgenskog zračenja s temama: »Radiologija u
arheologiji« i »Radiologija u umjetnosti«.
U organizaciji ESR-a (»European Society of Radiology«)
i ove godine je organiziran ECR (»European Congress of
Radiology«) u trajanju od 7. do 11. ožujka, tradicionalno
u Beču, pod sloganom »Innovation builds talent«.
Sa preko 18000 sudionika iz 94 zemlje ovo je jedan od
najvećih kongresa radiologije u svijetu. Ističe se svojim
temama i novim idejama u radiologiji. Posebnu pažnju
su nam privukla predavanja naših kolega radiografera i
radioloških tehnologa iz različitih zemalja. Posebno su
se isticala predavanja kolega iz Velike Britanije s Bradforskog sveučilišta, koje služi i nama za uzor u stvaranju nastavka studija i podizanja struke na razinu visoke stručne spreme. Uz njih su još sudjelovali i kolege
iz Češke, Danske, Estonije, Francuske, Grčke, Italije,
Mađarske, Norveške, Njemačke, Poljske i SAD-a.
Predavanja su bila raznolika i zanimljiva. Ovdje ću
spomenuti samo ona koja se odnose na struku inženjera
medicinske radiologije. Prvo predavanje je bilo na temu
magnetske rezonancije koje se sastojalo od dvije teme:
»Napredne snimke kod neuroradologije« i »Artefakti
kod prikaza slike magnetskom rezonancijom: njihovo
prepoznavanje i uklanjanje«. Drugo predavanje je
bilo pod nazivom »Razvoj i proširenje radiograferske
struke« s temama »Mijenjanje struke u 21. stoljeću« i
»Radiološka informatika: novo područje za istraživanje«.
Idući dan je na rasporedu bilo predavanje o ulozi
Osim predavanja, na kongresu radiologije vrijedilo je
posjetiti i izložbene prostore radioloških društava raznih
zemalja. Najveću pozornost privukli su izložbeni prostori
sa suvremenom dijagnostičkom aparaturom vodećih
svjetskih tvrtki.
Sudjelovanje na ECR-u je jedno izuzetno iskustvo i
svatko kome se pruži mogućnost trebao bi posjetiti jedan
od narednih Europskih kongresa radiologije u Beču.
ECR je jedan od najboljih primjera kako spojiti ugodno
s korisnim.
Sljedeće godine ECR će se održati u razdoblju od 6. do
10. ožujka 2009. godine, u Beču pod sloganom »The
summit of sience«
Na kraju zahvaljujemo Udruzi inženjera medicinske
radiologije Slavonije i Baranje, Odjelu za radiologiju
Kliničke bolnice Osijek i rukovoditelju odjela mr. sc.
Branki Kristek, te tvrtki »G. E. « na sponzorstvu, jer
bez njih ovaj posjet kongresu ne bi si mogli priuštiti.
Zahvaljujemo i našem kolegi Zlatku Abičiću, koji je
u Beču već dugi niz godina, što nas je ugostio na ovoj
posjeti metropoli Austrije.
46
Radiološki
vjesnik
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
Godina XXXII;broj 1/2002
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
Godina XXXII; broj 2/2002
tema broja
ISSN: 0352-9835
Mamografija
tema broja
Godina XXXIII; broj 2/2003
Spiralni CT
tema broja
Radiološke metode u kardiologiji
CT angiografija Willisovog kruga
CR - kompjuterizirana radiografija
MR spektroskopija
Krenula razlikovna godina
HDIMR na stručnim kongresima
Osobna dozimetrija
Uvjeti za zvanje inž. radiologije u
srednje europskim zemljama
Zakon o visokom obrazovanju
Oslikavanje u radioterapiji
vanjskim snopovima
Radiološki
vjesnik
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
Godina XXXIII; broj 1/2003
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
tema broja
radiologija
Godina XXXIV; broj 2/2004
Management u radiologiji
Godina XXXV; broj 1/2005
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
ISSN: 0352-9835
Godina XXXV; broj 2/2005
tema broja
Intervencijska radiologija
tema broja
Radioterapija
3D – Rotacijska angiografija
Primjena stentova u
intervencijskim zahvatima
Radiografski FD digitalni sustav
tema broja
Nuklearna medicina
6. centralno-europski simpozij
inženjera radiologije
Zahtjevi norme ISO 9001:2000
Postupak ozračenja
cijelog tijela
Novi plan i program
stručnog studija
ISRRT – Svjetski kongres
Hong Kong 3-6. veljače 2005.
Opće smjernice nuklearno
medicinskog oslikavanja
Elektrostimulatori srca
Euro-Med kongres, Malta, 2005
Protokoli MRI pregleda
radiologija
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
radiologija
ISSN: 0352-9835
Godina XXXVI; broj 1/2006
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
radiologija
Godina XXXVI; broj 2/2006
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
radiologija
Godina XXXVII; broj 1/2007
radioterapija
nuklearna
medicina
Radiološki
vjesnik
ISSN: 0352-9835
ISSN: 0352-9835
tema broja
Godina XXXVII; broj 2/2007
Suvremene tehnike slikovnog prikaza
tema broja
PACS – sustavi za pohranu
slika i komunikaciju
MSCT kolonografija
tema broja
Protokoliranje postupaka
u radioterapiji
Dinamički spiralni CT u praćenju
uspješnosti lokalne ablacije tumora jetre
tema broja
PET Mobile
IT & RIS
Popis pojmova i kratica
Povijesni osvrt na Studij
radiološke tehnologije
Simpozij HDIMR “Suvremene
tehnike slikovnog prikaza”
Problematika rada i
ostvarivanje prava IMR
Europski kongres radiologije
Beč, 2007.
Molekularno oslikavanje
DUAL SOURCE CT Koronarografija
CT artefakti
50 godina srukovnog udruženja
Metode dokazivanja
lezija dojke
1. X-ray regata
Endovenozno liječenje
varikoziteta
Korice-OK.indd 1
5.12.2007 12:32:06
3. X-RAY
REGATA
Listopad 2008.
Informacije i kontakt i prijave:
Damir Ciprić 091 500 73 51
[email protected] www.hdimr.hr
[email protected]

Radiološki

Transcription

Similar documents

Geokemijska analiza

Merjenje koncentracije radona v kletnih in bivalnih prostorih

Teleradiologija v Sloveniji - Informatica Medica Slovenica

atlas raziskava

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Utemeljeno 1896

službeni 1 2007. pmd.pmd - Šibensko

bibliografija škole narodnog zdravlja od 1927. do 2013.