doc120 miliona KM - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora BiH
download 
Report Transcription
120 miliona KM - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora BiH
Uvodnik InfoKOM Broj 47 Novembar 2011. Cijenjeni čitaoci Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Uređivački kolegij: Bruno Bojić Amir Zukić Prof. dr. Faruk Jašarević Velibor Peulić Almira Huseinović Igor Gavran Aida Alić Vanjski saradnici: Elvira Ahmetović, savjetnik Duda Adžović Čedomir Spasojević Almir Terzić Adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava Đurđeva 10 71000 Sarajevo Kontakt: Aida Alić Služba za informiranje Tel: +387 33 56 62 72 Fax: +387 33 21 42 92 E-mail: [email protected] Dizajn i priprema: Vedad Voloder Štampa: DOBRA KNJIGA d.o.o. Tiraž: 2000 pred vama je novembarsko izdanje poslovnog magazina InfoKom. U ovom broju za vas smo priredili pregled aktuelnih događaja koji su obilježili protekli mjesec, te izdvojili one teme za koje smatramo da će svojim sadržajem privući vašu pozornost. Ono o čemu nismo pisali, a svakako je vrijedno spomena, jeste da je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kao društveno odgovorna institucija u skladu sa ISO standardima i direktivama EU u svoje poslovanje uvela Sistem okolinskog upravljanja po EN ISO 14001:2004. Svrha ovog sistema, po kojem je u našoj zemlji certificirano oko 130 institucija i kompanija, jeste prepoznavanje negativnih utjecaja na okoliš, njihovo ocjenjivanje i rangiranje te izrada i realizacija programa za unapređenje odnosa prema okolišu. Naime, Vanjskotrgovinska komora BiH je krajem 2010. godine pokrenula projekat implementacije zahtjeva standarda EN ISO 14001:2004, a kompletna dokumentacija je u primjeni od juna 2011. godine. Certifikacijskim auditom provjerena je i potvrđena potpuna implementiranost i kvalitetna primjena sistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklađenost sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Ovim činom Komora je još jednom potvrdila svoju opredijeljenost i uvođenjem Sistema zaštite okoliša prema standardu ISO 14001:2004 nastavila slijed i unapređenje certifikacije koju je započela prije nešto više od dvije godine uvođenjem Sistema upravljanja kvalitetom po EN ISO 9001:2008. Svečano uručenje certifikata ISO 14001:2004 od strane predstavnika certifikacijske kuće TÜVadria d.o.o. Sarajevo upriličeno je 15. novembra u prostorijama Komore. U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić I Izdvajamo iz sadržaja.... 10daIntervju: Bruno Bojić, predsjednik VTK BiH: Komora će nastaviti štiti interese privrednika Odlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji funkcija, u narednom mandatnom periodu od 16 mjeseci funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH od 1. 11. 2011. obavlja Bruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljašević i potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu će obavljati funkcije potpredsjednika. U specijalnom intervjuu za InfoKom Bojić otkriva šta će biti njegovi prioriteti u radu VTK. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 17Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EU Kako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu. Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja će iskoristiti potencijalne pozitivne efekte. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 20Nedeljko Despotović, v.d. direktora Udruženja GS1 VTK BiH Istina i pravda izlaze na površinu Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon više od dvije godine konačno je po žalbi Vanjskotrgovinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra 2011.) kojom je poništeno prvostepeno rješenje o osnivanju “paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom organu na ponovni postupak. To, ali i aktivnosti koje provodi jedino legalno i legitimno Udruženje za numerisanje artikala BiH - GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio je povod za intervju za InfoKom sa Nedeljkom Despotovićem, v.d. direktorom Udruženja GS1 VTK BiH. S obzirom na važnost poslova kojima se bavi Udruženje GS1 razgovarali smo i o njegovim trenutnim aktivnostima i planovima rada i djelovanja. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 37Neangažiranje kredita BiH je koštalo 26,6 miliona KM Poražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama ne znaju iskoristiti brojne kredite vrijedne nekoliko milijardi maraka koje su državi Bosni i Hercegovini odobrili brojni kreditori za realizaciju značajnih projekata u našoj zemlji, što je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranje tih “umrtvljenih” sredstava donosi i prilične troškove. Naša zemlja je na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 46Anuga – 10 sajamskih manifestacija na jednom mjestu Na sajmu Anuga Fine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su: Heko d.o.o. Bugojno, Kuća prirode d.o.o. Kakanj, Mladegs pak d.o.o. Prnjavor, Sava Semberija d.o.o. Bijeljina, Smrčak d.o.o. Zvornik i Voćar d.o.o. Brčko. Reakcije učesnika sajma su više nego pozitivne. Hoće li delikatesni i drugi industrijski prehrambeni proizvodi naći svoj put do njemačkog tržišta? >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> 56Izabrani najbolji biznis planovi Od 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Komisiji je bilo teško da među mnoštvom dobrih ideja odabere dvije najbolje. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 3 Ozvaničeno strateško partnerstvo Mercatora BH i Drvoprometa Priznanje magazina EMEA Finance Renomirani finansijski magazin EMEA Finance dodijelio je Raiffeisen Bank International AG nagradu u kategoriji “Najbolja usluga cash menadžmenta u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Zajednici Nezavisnih Država“. Ceremonija dodjele ove nagrade održana je krajem septembra na sajmu SIBOS u Torontu. Podsjećamo, EMEA Finance je u julu već nagradio RBI u kategorijama “Najbolja banka u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Zajednici Nezavisnih Država“ i “Najbolja banka u Austriji“. “Naša banka sarađuje sa međunarodnim klijentima na način da im nudi profesionalne know-how usluge i prilagođena rješenja koja garantuju kvalitet i sigurnost. Sa svojim inovativnim lokalnim i globalnim rješenjima, RBI predstavlja čvrstog partnera za zahtjeve klijenata. Ova najnovija nagrada, također, potvrđuje naš pristup u odnosima sa klijentima“ – izjavio je Karl Sevelda, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog odbora RBI za poslovanje sa pravnim licima. Šteta od privrednog kriminala u Banjoj Luci 16,9 miliona KM 4 Materijalna šteta počinjena krivičnim djelima privrednog kriminala tokom devet mjeseci ove godine na području koje pokriva Centar javne bezbjednosti Banja Luka iznosi 16.956.000 maraka. Evidentirano je 225 krivičnih djela privrednog kriminaliteta i bilježi se povećanje u odnosu na isti period 2010. kada je bilo prijavljeno 199 tih krivičnih djela. Nadležnim tužilaštvima podneseno je tokom ove godine 138 izvještaja protiv 213 osoba, saopćio je načelnik banjalučke policije Darko Ćulum, ali nije precizirao detaljnije slučajeve utvrđenog privrednog kriminala od policije. Za razvoj elektroenergetskog sistema u FBiH 54,5 miliona KM Drvopromet Sarajevo i Mercator BH potpisali su ugovor o strateškom partnerstvu. Potpisivanjem ovog ugovora Mercator BH preuzima u dugoročni poslovni zakup 63 trgovačka objekta DP Marketi društva Drvopromet, na području Sarajeva i drugih gradova širom BiH, ukupne prodajne površine veće od 24.000 kvadratnih metara. “Strateško povezivanje sa Mercatorom za nas predstavlja izuzetno važno partnerstvo. Naš brend DP Marketi već dugi niz godina uspješno posluje na tržištu BiH, pa je povezivanje sa Mercatorom logičan strateški korak ka ostvarenju bolje konkurentnosti“ – izjavio je predsjednik Uprave Drvoprometa Jakup Mešević. Grupa Mercator trenutno zapošljava oko 24.000 radnika na tržištima Slovenije, Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Bugarske i Albanije i prepoznatljiva je po svojoj korporativnoj kulturi, vrijednostima i poslovnoj politici, saopćeno je iz kompanije Mercator BH. Za 15 godina USAID-a uložio 1,5 milijardi dolara u BiH Elektroprivreda BiH će do 2013. godine u razvoj elektroenergetskog sistema na području Unsko-sanskog, Hercegovačkoneretvanskog, Sarajevskog, Tuzlanskog, Bosanskopodrinjskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona investirati dodatnih 54,5 miliona KM. Projekt izgradnje i modernizacije elektroenergetske infrastrukture koji se finansira iz kreditnog aranžmana s Evropskom investicionom bankom nastavak je ulaganja u izgradnju i modernizaciju elektrodistributivne mreže, rekonstrukciju i izgradnju elektrodistributivnih objekata s ciljem da se osigura povećanje sigurnosti, pouzdanosti i kvaliteta isporuke električne energije kupcima kao i smanjenje gubitaka električne energije i povećanje efikasnosti rada elektrodistributivnog sistema, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH. U povodu obilježavanja 50 godina rada USAID-a u svijetu i 15. godišnjice kontinuiranog angažmana ove organizacije u BiH, na Trgu djece Sarajeva održan je jednodnevni sajam na kojem je predstavljeno 20-ak projekata čiju realizaciju je pomogao USAID. Sajam je posjetio i direktor USAID-a u BiH Allan Reed koji je istakao da je vlada SAD-a, uglavnom putem USAID-a, u proteklih 15 godina uložila 1,5 milijardi dolara u BiH. On je kazao da je BiH prioritet USAID-a i vlade SAD-a. USAID je finansijski podržavao projekte poput rekonstrukcije infrastrukture koja je tokom rata većim dijelom uništena. U posljednje vrijeme ova organizacija je fokusirana na pomoć razvoju ekonomije i demokratskog društva. Ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon je istakao da je USAID u BiH od samog kraja rata. “Pomogli smo obnovu i rekonstrukciju, InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. a danas radimo na projektima koji su od direktne važnosti za građane ove zemlje, poput jačanja demokratije, okupljanja mladih, otvaranja novih radnih mjesta itd. Ovim potvrđujemo našu opredijeljenost za partnerstvo s BiH i danas i u budućnosti“ – rekao je Moon. Globalna sedmica preduzetništva u BiH od 14. do 20. novembra Globalna sedmica preduzetništva u BiH, čiji je cilj da inspiriše mlade ljude na inicijativnost, originalnost i maštovitost kako bi svoje ideje pretvorili u stvarnost, bit će održana od 14. do 20. novembra u Banjoj Luci, a njen domaćim, već treću godinu zaredom, biće Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća. Predstavnica Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Maja Knežević rekla je da će u okviru Globalne sedmice preduzetništva u BiH biti predstavljene tri aktivnosti koje se ocjenjuju i nagrađuju na globalnom nivou, a to su: Cleantech Open – javni poziv za svjetsko takmičenje za najbolju poslovnu ideju, takmičenje za najbolju fotografiju i takmičenje za mlade ljude Start up vikend. Inovatori iz BiH dobili najviša priznanja u Skoplju Na svečanosti dodjele priznanja, održanoj na Skopskom sajmu, u okviru 31. međunarodne izložbe inovacija Makinova, sedam puta su prozvana imena laureata iz BiH, saopćeno je iz Asocijacija inovatora BiH. Podatak da je Asocijacija inovatora BiH dobila nagradu za najveći broj predstavljenih inovacija, 10 (dok su kolege iz Egipta, Irana, Makedonije, SrInfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. bije, Tajvana i Ukrajine predstavili još ukupno 30), govori da je upravo bh. udruženje dobilo najviše priznanja – navodi se u saopćenju. Zlatnu medalju dobio je Zdravko Bosnić iz Banje Luke za turbinu koja može raditi i na sporim, ravničarskim vodotocima, s fantastičnim stepenom iskorištenja kinetike vode koji je 30 puta veći od postojećih riječnih turbina. Srebrne medalje dobili su Ajla Sadiković, gimnazijalka iz Ljubuškog, za kornet iz kojeg se ne otapa sladoled i Ejub Karadžić iz Prijedora za uređaj za prečišćavanje zraka u zatvorenim prostorima. Bronzanim medaljama nagrađeni su Joža Benković iz Banje Luke za rešetku za pritiskanje povrća i voća u posudama za kiseljenje (površina rešetke može se podešavati prema veličini posude) i Sašenko Sadiković iz Ljubuškog za brijaći aparat koji automatski odstranjuje obrijane dlačice, čisti nožiće i olakšava brijanje. Posebno priznanje dobila je Renebella Đurić, domaćica na štandu Asocijacije inovatora BiH, za najbolje uređen štand i predstavljanje inovacija. Održana prezentacija o saradnji EBRD-a i CEI-ja Predstavnički ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH i Srednjoevropska inicijativa (CEI), odnosno Ured CEI fonda pri EBRD-u, u saradnji sa Ambasadom Italije u Sarajevu, organizovali su u Sarajevu prezentaciju “Saradnja EBRD-a i CEI-ja: Izvještaj o aktivnostima”. Ovom prilikom su prezentirani EBRD-ovi projekti u BiH za koje su sredstva data iz CEI fonda pri EBRD-u, a koji u potpunosti finansira italijanska vlada. Direktor programa u Uredu CEI fonda pri EBRD-u Guido Paolucci rekao je novinarima da je svrha ovog fonda da osigura tehničku pomoć projektima i izradu fisibility studija za projekte koje prati EBRD, ali i održavanje dijaloga i aktivnosti koje pomažu razvoj projekata. Paolucci je istakao da su aktivnosti CEI fonda u BiH prvobitno bile usmjerene na energetiku i Aerodrom Sarajevo. “Tokom vremena smo se preorijentisali i sada više pomažemo razvoj malih i srednjih preduzeća, projekte energetske efikasnosti, a također učestvujemo u projektu Koridora 5c i u obnovi puteva u BiH“ – naglasio je Paolucci. Brojke 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, a 18 posto spada u kategoriju izuzetno siromašnih osoba, rečeno je u Sarajevu na konferenciji povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva. 0,3 posto bio je viši indeks potrošačkih cijena u septembru u Federaciji BiH u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. 25 radnika zaposleno je u novom prodajnom objektu u Fojnici koji je otvorio Trgovački centra Škafa iz Sarajeva. Ovo je šesti prodajni objekat TC Škafa, koji od ranije ima dva u Sarajevu, te po jedan u Mostaru, Ilijašu i Jablanici. 12,5 miliona tona iznosila je količina otpada nastalog u Federaciji BiH u 2010. godini iz proizvodnih djelatnosti. Količina nastalog opasnog otpada u FBiH u 2010. iznosi 17.006 tona ili 0,1 posto od ukupne količine otpada iz proizvodnih djelatnosti. 203 zahtjeva za dodjelu podsticajnih sredstava za poljoprivredne podsticaje podnesena su u okviru javnog poziva koji je objavila Općina Bugojno, od čega 123 za animalnu i 80 za biljnu proizvodnju. Sredstva bi trebala biti isplaćena do kraja godine. 732 iznosio je izvoz BiH u septembru ove godine, dok je ostvareni uvoz iznosio 1,4 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. U posmatranom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,6 posto. 822 marke iznosila je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u BiH za august 2011, što pokazuje nominalni rast za 0,5 posto, u odnosu na decembar 2010. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za august 2011, u odnosu na isti mjesec prošle godine, nominalno je viša za 2,8 posto. 692.471 zaposlena i 531.058 nezaposlenih osoba u BiH bilo je registrovano u augustu 2011. godine. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći je broj nezaposlenih osoba (190.155) sa VKV i KV kvalifikacijom, a slijede osobe sa NK - 161.480 i sa srednjom stručnom spremom – 130.736 osoba. 29.557 nezaposlenih osoba bilo je krajem septembra na evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, što je u poređenju sa prosječnom nezaposlenošću u 2010. godini manje za 0,5 posto, a u odnosu na prošli mjesec manje za 0,8 posto, podaci su iz Statističkog biltena Službe za zapošljavanje HNK. 5 EU: Velike kompanije više uložile u inovacije Velike evropske kompanije lani su znatno povećale ulaganja u inovacije, ali i dalje zaostaju za velikim konkurentima iz SAD-a i Azije, saopćila je Evropska komisija. Ovogodišnji podaci Evropske komisije o industrijskim ulaganjima u istraživanje i razvoj pokazuju da su se ulaganja u ključnim evropskim kompanijama znatno povećala prošle godine, s postotkom rasta od 6,1 posto, nakon pada od 2,6 posto godinu prije. Međutim, podaci za 1.400 svjetskih kompanija pokazuju da evropske kompanije općenito zaostaju za ključnim konkurentima iz SAD-a i Azije kada se radi o rastu ulaganja u istraživanje i razvoj. U globalnih top 50 nalazi se 15 kompanija iz EU, uz 18 američkih i 13 iz Japana. Dvije farmaceutske kompanije drže vrh liste: švicarski Roche (7,2 milijarde eura), nakon kojeg slijedi američki Pfizer (sedam milijardi). Volkswagen (6,3 milijarde) na šestom je mjestu i on je najveći ulagač u istraživanje i razvoj iz EU. Nakon njega slijede Nokia (11. mjesto sa 4,9 milijardi eura), Daimler (13. mjesto s 4,8 milijardi) i Sanofi-Aventis (14. mjesto s 4,4 milijarde). Američke kompanije prošle su godine podigle ulaganja za 10 posto, kompanije iz nekih azijskih zemalja nastavile su intenzivan rast ulaganja, pa su tako neke u Kini zabilježile rast od 29,5 posto, a u Južnoj Koreji 20,5 posto. Srbija privukla najviše investicija Partner revizorske kompanije KPMG James Thornley izjavio je da će, uprkos krizi, priliv stranih investicija u Srbiju ove godine biti najveći u regionu. On je ocijenio da u zemlji i dalje treba raditi na poboljšanju poslovne klime. Državni zvaničnici u Srbiji očekuju investicije od oko tri milijarde dolara do kraja 2012. Thornley, koji je i šef revizije KPMG za Srbiju i Crnu Goru, napomenuo je da je prilivu investicija ove godine doprinijela i transakcija belgijskog Deleza, koji je kupio Delta maksi za 932 miliona eura. Thornley je, odgovarajući na pitanje kako privući više stranih ulaganja u Srbiju, rekao da investitori planiraju na duži rok i traže da u tom periodu budu izbjegnuta iznenađenja, kao što je iznenadno povećanje poreza na zarade, akciza ili pojavljivanje nekih skrivenih poreskih nameta. Nacrt zakona o INA-i nije u skladu sa zakonima EU Evropska komisija potvrdila je da nacrt zakona, po kojem niko osim hrvatske države ne bi mogao imati više od 49 posto dionica INA-e u svom sadašnjem obliku, nije u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije. Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji INA-e predložene su na ograničeno vrijeme dok se ne završi sudski proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kojeg USKOK sumnjiči da je primio 10 miliona eura mita od MOL-a kako bi mu, uprkos činjenici da nema većinski vlasnički udjel, omogućio većinska upravljačka prava u INA-i i iz nje u posebnu kompaniju izdvojio neprofitabilnu trgovinu prirodnim plinom. Virginia Rometty direktorica IBM-a Korporacija IBM dobila je prvu direktoricu u stogodišnjoj historiji. Imenovanje že- 6 ne na tako visoku poziciju u IBM-u dokazuje da je sve više žena na najvišim rukovodećim mjestima u sektoru tehnologije. Dvije najveće tehnološke kompanije imat će od sljedeće godine žene na najvišim pozicijama – IBM i Hewlet Packard, navodi AP. Virginia Rometty će posao u IBM-u preuzeti 1. januara, dok je HP prošlog mjeseca postavio za direktoricu Meg Whitman, bivšu čelnicu eBaya i kandidatkinju za guvernerku Kalifornije. Rometty ima 54 godine i do sada je bila direktorica prodaje IBM-a i šefica marketinga. U kompaniji je od 1981. godine, a prvi posao dobila je kao inžinjer. Ona će na poziciji generalnog direktora zamijeniti Sama Palmisana, koji puni 60 godina i, kao što je običaj u IBM-u, povlači se iz direktorske fotelje. Nijemci našli zagubljenih 55,5 milijardi eura Njemačka je bogatija za 55,5 milijardi eura nego što je mislila zbog greške na računu banke za problematičnu imovinu FMS Wertmanagement. Ta banka je povezana s hipotekarnom bankom Hypo Real Estate, saopćilo je njemačko ministarstvo finansija. “Izgleda da se to dogodilo zbog toga što su iznosi greškom dvaput uneseni“ – rekao je portparol tog ministarstva. Vlada je pozdravila tu vijest, dok je opozicija izrazila svoju zapanjenost zbog takve greške. Najveća evropska ekonomija sada očekuje da će udio duga u BDP-u biti 81,1 posto za 2011. godinu, što je 2,6 posto manje od prethodnih prognoza. Inače, FMS Wertmanagement, banka za problematičnu imovinu, uspostavljena je nakon što je Hypo Real Estate nacionalizovan 2009. godine. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. Gazprom: Jeftiniji gas za Njemačku Ruski koncern Gazprom odobrio je popust na cijenu svog gasa i trećem njemačkom partneru, kompaniji Verbundnetz Gas (VNG AG). Ta kompanija važi za jednog od najvećih distributera tog energenta u istočnoj Njemačkoj, piše ruski poslovni dnevnik Komersant. Ne precizirajući visinu popusta na koji je Gazrpom pristao, list podsjeća da je holding prošle godine toj njemačkoj kompaniji prodavao gas po 286 dolara za hiljadu kubnih metara. Početkom 2010. godine dvije njemačke energetske kompanije, E.ON Ruhrgas i Wingas, uspjele su kod Gazproma dobiti popust. Ruski koncern je, naime, pristao da pojedinim evropskim partnerima isporučuje gas po berzanskim cijenama, koje su sada za oko 100 dolara niže od cijena u dugoročnim ugovorima Gazproma. ma Jungman i Pang Da za 100 miliona eura (141,8 miliona dolara). Kompanija Swan je objavila da je potpisan Memorandum o razumijevanju sa kompanijama Pang Da i Jungman o prodaji i kupovini 100 procenata akcija kompanije Saab i sestrinske firme Saab Britain za 100 miliona eura. Zahtjev da se okonča reorganizacija Saaba stigao je nakon što je Swan saopćio da su kineske kompanije propustile da ispoštuju dogovor o partnerstvu i da osiguraju 70 miliona eura kredita za premošćavanje u periodu reorganizacije Saaba. Švedski dnevnik Svenska dagbladet objavio je početkom sedmice da su kompanije Pang Da i Jungman, umjesto 70 miliona eura ponudile 21,9 miliona eura za kupovinu čitavog Saaba. Ta je kompanija suspendovala proizvodnju u većem dijelu godine kada se zbog finansijske krize i dugova borila da isplati zaposlene i obezbijedi dijelove za montažu automobila. Microsoft najbolje mjesto za rad Saab prešao u kineske ruke Grupa Švedski automobili (Swan) prodala je kompaniju Saab kineskim partneriInfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 71 milion eura iznosili su gubici najvećeg svjetskog proizvođača telefona Nokia u trećem kvartalu ove godine. Iz kompanije ističu da je prodaja pala za 13 posto, a prodaja smartphona za 39 posto. 22 miliona eura iznosit će u ovoj godini izvoz ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja iz Srbije, izjavio je ministar poljoprivrede Srbije Dušan Petrović. 11,1 milijardu kuna (1,5 milijardi eura) dospjelih dugova za ranije izdate državne obveznice morat će, odmah nakon izbora, dakle već 2012, vratiti nova vlada Hrvatske. 767 eura iznosila je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za septembar ove godine u Crnoj Gori, pokazuju zvanični podaci. 1,3 miliona eura uložila je ove godine kompanija Henkel Ceresit u proizvodnju i modernizaciju tehnike u fabrici ljepila za građevinarstvo u Inđiji. 1,116 Avionom iz Beograda direktno za Dubai Beogradski aerodrom Nikola Tesla počeo je primjenjivati zimski red letenja u okviru kojeg će aviokompanije uvesti direktne letove od Beograda do Dubaija i Berna. Prema podacima sa internetske stranice aerodroma (www.beg.aero) tokom zimskog reda letenja, koji će se primjenjivati do 24. marta, iz Beograda će letjeti 26 aviokompanija do 47 gradova u Evropi, Africi i Aziji, a aerodrom na osnovu najavljenog reda letenja očekuje porast broja putnika i obima saobraćaja. Brojke miliona noćenja ostvareno je u Beču u septembru ove godine, podaci su zajednice Wien Tourismus. Time je postavljen novi rekord u broju noćenja turista, saopćio je Compress. 2,19 Od svih međunarodnih američkih korporacija najbolji uslovi za rad su u Microsoftu, objavio je Institut Dobro mjesto za rad (Great place to work) iz SAD-a. Prema istraživanjima Instituta koji na osnovu ankete rangira preduzeća po uslovima koje pružaju svojim zaposlenima, američke multinacionalne kompanije zauzimaju prvih 10 mjesta, a prvi je Microsoft. U anketi su učestvovali zaposleni u multinacionalnim kompanijama 45 zemalja. Iza Microsofta su informatička kompanija SAS, američka korporacija specijalizovana za internet pretragu Google i poštansko-kurirska služba Fedex i njen avioprevoznik. Lanac restorana McDonald’s zauzima osmo mjesto, dok se na listi od ukupno 25 preduzeća ne nalazi nijedno iz Azije. Na 11. mjestu je britanska kompanija specijalizovana za proizvodnju vina i drugih alkoholnih pića Diageo, a na 15. mjestu je kompanija Hilti za prozivodnju alata, čije je sjedište u Lihtenštajnu. miliona eura iznosio je gubitak koji je ostvarila Željeznička infrastruktura Crne Gore za devet mjeseci ove godine, odnosno 18 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je iz kompanije. 737 eura (5.514 kuna) iznosila je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za august ove godine, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na juli prosječna neto plaća za august je bila nominalno viša za 2,8 posto ili za 20 eura. 350 miliona dolara uložit će njemačka grupa Deimler u proizvodnju petog MercedesBenz modela u fabrici Vens, u Alabami. 0,7 posto iznosila je u oktobru inflacija u Sloveniji, za koliko su u odnosu na septembar poskupjele osnovne životne potrepštine. Na godišnjem nivou cijene su više za 2,7 posto, a prosječni 12-mjesečni rast cijena iznosio je 1,7 posto. 1,75 miliona stanovnika Srbije bilo je zaposleno krajem augusta, procijenila je zvanična statistika, što je oko 20.000 radnih mjesta manje nego u julu. 7 INTERVJU >>> Aktivnosti komore SAD: Obnovljen preferencijalni tretman za robe porijeklom iz BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je objavilo informaciju da je Vlada SAD-a retroaktivno obnovila primjenu Generalnog sistema preferencijala (GSP), a na listi zemalja korisnica je i Bosna i Hercegovina. Povlašteni tretman će važiti do 31. 7. 2013. godine. S obzirom na retroaktivnu obnovu, uvoznicima će biti refundirani iznosi naplaćeni u obliku carina za period prekida (od 31. 12. 2010. do 5. 11. 2011. godine). Uvoznici koji su podnijeli elektronsku deklaraciju će dobiti automatsko refundiranje naplaćenih dažbina. Ostali uvoznici moraju podnijeti pisani zahtjev u roku od 180 dana od dana obnove GSP programa (do 18. 4. 2012. godine). Više informacija je moguće naći na web stranicama: http://www.usitc.gov/tata/hts/, http://www.cbp.gov/xp/cgov/trade/trade_programs/international_agreements/special_trade_programs/. Provjera mogućnosti korištenja GSP tretmana po pojedinim proizvodima može se izvršiti korištenjem elektronske baze kojoj je moguće pristupiti na web stranici: http://dataweb.usitc.gov/scripts/gsp/gsp_tariff.asp. Neznatno povećanje kontingenta austrijskih dozvola Na sastanku Mješovite komisije za transport Republike Austrije i Bosne i Hercegovine, održanom 2. i 3. novembra 2011. godine u Beču, kontingenti bilateralnih i univerzalnih dozvola za prijevoz tereta su uvećani za cca 11%, tako da će u narednoj godini bosanskohercegovačkim prijevoznicima biti na raspolaganju ukupno 5.000 bilateralnih i 5.000 univerzalnih dozvola. Kao što se vidi iz potpisanog Protokola, austrijska delegacija se izjasnila da CMR može predstavljati dokaz za tranzit austrijske teritorije bez dozvole, ali samo pri obavljanju prijevoza iz Bosne i Hercegovine za Švicarsku ili Norvešku. Održana sjednica Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je sjednica Odbora Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika na kojoj je razmatran čitav niz pitanja iz ove oblasti. Na sjednici je razmatran problem nerealiziranja obaveza predviđenih Protokolima sa posljednjih sastanka mješovitih komisija za transport sa Republikom Slovenijom i Republikom Crnom Gorom. Osim pitanja koja je neophodno razmotriti na predstojećem sastanku Mješovite komisije sa Republikom Austrijom, posebna pažnja data je problemu ugrožavanja bezviznog režima. Učesnici sastanka zaključili su da Udruženje daje punu podršku aktivnostima koje provode organi u Bosni i Hercegovini te osuđuje aktere čije djelovanje predstavlja opasnost za opstanak bezviznog režima. Na sjednici je konstatirano da se zbog stanja u oblasti međunarodnog i međuentitetskog prijevoza sastanci trebaju održavati jednom mjesečno, kako bi se održao kontinuitet i potreban nivo intenziteta u djelovanju prema nadležnim institucijama, a naročito prema Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu Hannover 2012 Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa USAID-SIDA FIRMA projektom i Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO), organizira zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Fair – najvećem Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu, koji će se održati u Hannoveru (Njemačka) od 23. do 27. aprila 2012. godine. Sajam Hannover je idealno mjesto upoznavanja poslovnih partnera i preko 60 godina je vodeći sajam na tržištu inovativnih tehnologija, materijala i ideja. Prijaviti se mogu kompanije članice VTK BiH koje su proizvođači u oblasti metaloprerađivačke, mašinske ili elektro industrije. Kompanija mora imati iskustvo u izvoznim poslovima i biti strateški opredijeljena za izvoz na tržište EU te posjedovati adekvatan kvalitet proizvoda i potrebne certifikate. 8 InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> U Minhenu održan okrugli sto – Metalska industrija BiH Prošlog mjeseca Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske u Minhenu su ugostili učesnike okruglog stola “Metalska industrija BiH“. Pored predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH u prvom dijelu programa su učestvovali predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH, Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH te predstavnici Privredne komore Minhena i Gornje Bavarske. Predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Enes Ališković održao je prezentaciju o metalskom sektoru u Bosni i Hercegovini, a nakon toga je predstavio prisutne bh. kompanije i njihove djelatnosti. Od petnaest prijavljenih kompanija, u Minhenu je prisustvovalo dvanaest: Inox Ajanović, ZE-Steel, Metalna industrija a.d, Elvaco a.d, Airvent d.o.o, Maxmara d.o.o, Praktik d.o.o. Sarajevo, Braća Karić d.o.o. Zenica, SIK d.o.o. Mostar, ALU-CO d.o.o. Sarajevo, Širbegović grupa, Ornament. Sam okrugli sto je bio odlično organizovan, samo je očekivana veća posjećenost događaja od strane njemačkih privrednika iz metalskog sektora, mada Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske naglašavaju da ovo ne znači i pad njihovog interesovanja za bh. metalski sektor. Pero Bukejlović novi predsjednik Odbora Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH Primjena Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u FBiH i RS komore Odbor Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH razmatrao je informaciju o održanom Forumu metalske industrije BiH 2011. u okviru sajma ZEPS Intermetal te informaciju o održanom Okruglom stolu predstavnika metalske industrije Srbije, Hrvatske i BiH. Odbor Asocijacije je za novog predsjednika, na mandatni period od 16 mjeseci, izabrao Peru Bukejlovića. Razmatrajući informaciju o održanom Forumu metalske industrije BiH 2011. u okviru sajma ZEPS Intermetal, na kojem je usvojen Manifest Foruma metalaca BiH, zaključeno je da je Manifest ključni dokument za metalsku industriju kojim se od vlasti traže političke i aktivne industrijske reforme bez odgađanja, brža i efikasnija realizacija javnih investicija, osiguravanje povoljnih kredita, reforma razvojno-investicijskih banaka, promocija stranih direktnih investicija i još niz konkretnih mjera. Na sjednici Odbora Asocijacije je konstatovano, između ostalog, da su trendovi u proizvodnji i izvozu metalskog sektora pozitivni, ali da je istovremeno poslovni ambijent limitirajući za realizaciju planova. Metalski sektor industrije BiH u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio je rast izvoza gotovo 20 posto. U VTK BiH je održan okrugli sto o temi “Primjena pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj“, u organizaciji projekta USAID-SIDA FARMA i Grupacije proizvodnje, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova Vanjskotrgovinske komore BiH. U raspravi su prezentirani stavovi Grupacije o načinu primjene postojećih Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima i zaključci s radionice “Mogućnosti za održivo upravljanje resursima nedrvnih šumskih proizvoda u Jugoistočnoj Evropi, s posebnim naglaskom na ljekovito bilje“, održane nedavno na ostrvu Vilm u Njemačkoj. Predavači su bili predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i resornih entitetskih ministarstava. Vanjskotrgovinska komora BiH na sajmu Ambienta u Zagrebu Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa Projektom CEFTA-DIHK organizovala je promotivni štand na 38. Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta, koji je održan od 19. do 23. oktobra 2011. godine u Zagrebu. Ambienta je uspješan i atraktivan međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije i kao takav predstavlja važno mjesto susreta proizvođača i trgovaca namještajem, poslovnih ljudi, stručnjaka i medija, te uz poslovni ima i snažan promotivni utjecaj. Ambienta je već niz godina, pored hrvatskog tržišta, značajna i za tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, ali i za italijansko, poljsko, mađarsko, austrijsko i njemačko tržište. Cilj ovog štanda bila je promocija bh. proizvođača namještaja i prateće opreme putem kataloga, reklamnih materijala, prikupljanja informacija te upoznavanja distributera i potencijalnih kupaca. Nekoliko zainteresovanih bh. kompanija imalo je mogućnost korištenja štanda VTK BiH za sastanke i B2B razgovore. Aktivnosti InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 9 INTERVJU >>> Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vanjskotrgovinska komora nastavit će da štiti interese privrednika Odlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji funkcija, u narednom mandatnom periodu od 16 mjeseci funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH od 1. 11. 2011. godine obavlja Bruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljašević i potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu će obavljati funkcije potpredsjednika. U intervjuu za InfoKom Bojić ističe kako je za njega jedan od glavnih prioriteta oživljavanje Međukomorskog vijeća. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je uvijek u partnerskom odnosu s vlašću štitila interese privrednika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i s novom vladom, kada ona bude formirana, ističe Bojić. Razgovarala: Aida Alić Koliko ste zadovoljni urađenim u proteklom šesnaestomjesečnom mandatu i sa aspekta toga što je učinilo rukovodstvo Komore, ali i Vi lično? “Relativno sam zadovoljan i smatram da smo mogli više uraditi mada smo po planu i programu uradili više nego što je to usvojila Skupština VTK BiH. U mandatu predsjednika učinit ću sve da se organi Komore kao i uposlenici uključe u proces 10 planiranih aktivnosti, kako bi zajedničkim snagama pomogli gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo Komore i ja osobno učinili smo mnogo kada je u pitanju prezentiranje aktivnosti i nadležnosti Komore. Mogu reći da smo radili u koordinaciji kao tim i tvrdim da smo na najkvalitetniji način izvršavali povjereno, odnosno predstavljali smo gospodarstvo i potencijale BiH na jedan reprezentativan način.“ Šta je ono što biste izdvojili kao posebne aktivnosti Komore u godini na izmaku, od čega će svakako najprije koristi imati njeni članovi, ali i cjelokupna bosanskohercegovačka privreda? “Zajedničke aktivnosti sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvom inozemnih poslova, MinistarInfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> stvom prometa i komunikacija, međunarodnim organizacijama (USAID, SIPPO, Delegacija EK i drugi) i predstavljanje bh. gospodarstva putem sajamskih i gostujućih nastupa. Korist je uistinu velika, a dokaz su veliki broj čestitki upućenih rukovodstvu.“ Povjeren Vam je predsjednički mandat u trajanju od 16 mjeseci, šta će biti Vaši prioriteti i zadaci? “Najprije oživljavanje Međukomorskog vijeća. Međukomorsko vijeće će dobiti na značaju jer ćemo pokušati raspodijeliti određene poslove s jednim ciljem, a to je povećati i poboljšati proizvodnju i izvoz iz Bosne i Hercegovine. U partnerstvu sa institucijama Bosne i Hercegovine osigurati gospodarstvenicima povoljnije uvjete za rad i poslovanje. Predstaviti gospodarstvo Bosne i Hercegovine, njezine prirodne potencijale i resurse gdje je god moguće na najkvalitetniji način. Također, raditi na izradi projekata značajnih za razvoj Bosne i Hercegovine. Radit ću na izradi Strategije i primjeni zajedničkog nastupa sa drugim komorama na trećim tržištima.“ Vanjskotrgovinska komora BiH ima širok dijapazon u djelovanju i pomoći privrednim subjektima. Na šta biste Vi posebno podsjetili? “U partnerskom odnosu sa institucijama Bosne i Hercegovine raditi na poboljšanju uvjeta samog rada i funkcioniranja gospodarskih subjekata, a to planiramo putem edukacije, informiranja, zastupanja, stručnih savjeta, sajamskih manifestacija, bilateralnih susreta i dr.“ Možete li navesti neke korake na kojim će raditi Komora kako bi pomogla privrednicima u prevazilaženju njihovih problema? “Razvijati partnerstvo sa svim komorama u BiH i svijetu sa posebnim osvrtom na eurointegrativni proces. Osigurati plasman roba i usluga u inozemstvu našim gospodarstvenicima iz Bosne i Hercegovine.“ Imamo priliku često da čujemo kako BiH ima kapaciteta i šansi, ali da su nedovoljno iskorišteni. Koji su to šanse BiH u smislu privrede i privrednih grana na koje biste dali poseban akcenat? “Bosna i Hercegovina uistinu obiluje i prirodnim i ljudskim potencijalima i oni su nedovoljno iskorišteni. Naš hidroenergetski potencijal je među prvih 10 u Evropi. Oko 53 % teritorije Bosne i Hercegovine je pokriveno šumama, što predstavlja impresivan temelj za razvoj drvne industrije. Moramo se truditi da tržištu ponudimo gotove drvne proizvode, a ne poluproizvode ili sirovine kao u prethodnom periodu. Metalski i građevinski sektor su naši značajni resursi, kao i namjenska industrija. Potrebno je u mnogo većoj mjeri iskoristiti turističke potencijale Bosne i Hercegovine.“ Šta je to nužno učiniti kako bi se privrednicima osiguralo da počnu sa agresivnijim nastupima na tržištu? “Dignuti pognutu glavu i prihvatiti izazove, jer svaka kriza ima i prednosti. Onaj ko se uhvati u koštac s njom će i pobijediti, a onaj koji kaže ‘teško nam je’, ‘drugi su bolji’, ‘drugi imaju više novca’ i tome slično, on će i propasti. To je najveća istina – uzdignuti se i raditi! Potrebno je utjecati na svijest i proizvođača i potrošača da je ono što mi proizvodimo i konzumiramo u BiH uistinu najbolje.“ Kakva je za građane i privrednike bila godina koju smo skoro ispratili? “Godina je bila iznimno teška, kako za gospodarstvo, tako i za građane, a do takvog stanja doveli su i vanjski i unutarnji faktori. Prije svega, svjetska ekonomska kriza je pogodila i Bosnu i Hercegovinu i još uvijek se najveći dio gospodarstva suočava s njenim teškim posljedicama, iako je došlo do značajnog opoInfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. ravka vodećih izvoznika i poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene. Dodatni teret domaćem gospodarstvu je nepovoljno poslovno okruženje, opterećeno visokim poreskim i drugim izdacima, administrativnim barijerama, necarinskim i drugim barijerama našem izvozu, tehnološkim zaostajanjem i nedostatkom povoljnih uvjeta financiranja i drugim problemima.“ U kojoj mjeri je politika uzročnik takvom stanju? “Bez obzira na politička dešavanja i neizbor nove vlasti, gospodarstvenici su morali i moraju da rade svoj posao. Normalno je da je to otežavalo u određenoj mjeri njihov učinak, koji smatram ne tako velikim. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je uvijek u partnerskom odnosu s vlašću štitila interese gospodarstvenika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i s novom vladom.“ Vaša poruka privrednicima – poduzetnicima i javnosti općenito? “Cijeniti svoje, raditi na promociji proizvoda i usluga, boriti se s novim izazovima i razvijati se. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će biti uvijek uz njih.“ 11 TEMA >>> BiH na 125. mjestu na svijetu po lakoći poslovanja Korupcija i administracija tjeraju strane investicije Vijeće stranih investitora BiH upozorilo je da je ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija u BiH smanjen u odnosu na proteklu godinu, te je u prvom polugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19,5 posto manje nego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih preporuka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse i poštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti. Piše: Ruždija Adžović P rema Izvještaju o poslovanju za 2012. – poslovanje u transparentnijem svijetu, koji su objavili Međunarodna finansijska korporacija i Svjetska banka, naša zemlja se sada nalazi na 125. mjestu od 183 zemlje svijeta, što znači da je, u odnosu na godinu ranije, popravila svoje rangiranje za dva mjesta. Međutim, slika o poslovnom ambijentu u BiH jasnija je kada se stanje uporedi sa ostalim zemljama Jugoistočne Evrope. Naime, podaci Svjetske banke govore da je, prema sveukupnoj lakoći poslovanja, Makedonija na 22. mjestu, Slovenija na 37, Crna Gora na 56, Bugarska na 59, Rumunija na 72, Hrvatska na 80, Moldavija na 81, Albanija na 82, Srbija na 92, a Kosovo na 117. mjestu. Na listi ekonomija koje su najviše unaprijedile uslove za poslovanje, dvije ekonomije iz regiona istočne Evrope i centralne Azije su zabilježile značajan napredak: Moldavija se pomjerila sa 99. na 81. mjesto, a Makedonija sa 34. na 22. mjesto. 12 Pozitivni pomaci No, šefica Ureda Svjetske banke u BiH Anabela Abreu smatra da je BiH, ipak, napravila značajan napredak. “BiH je prošle godine bila na 127, a ove godine na 125. mjestu, što znači da je došlo do poboljšanja u odnosu na prošlu godinu i to je bitno. U BiH su napravljeni pozitivni pomaci kada je u pitanju lakoća poslovanja. Zemlja je ostvarila značajan napredak u reformiranju procesa pokretanja poslovne djelatnosti, jer je došlo do zamjene potrebe za dobivanjem dozvole za početak poslovanja jednostavnim obavještenjem o početku poslovanja, kao i do pojednostavljenja procesa dobivanja identifikacijskog broja firme. Te reforme su smanjile proces za 24 dana. Također, smanjen je broj dana potrebnih za dobivanje identifikacijskog broja firme sa 15 na pet dana. Pojednostavljeni su i procesi dobivanja građevinskih dozvola, smanjenjem vremena koje je potrebno za upis objekta u katastar sa 89 na 15 dana“ – kazala je Abreu i poručila da BiH treba nastaviti raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i investicione klime, a da će Svjetska banka nastaviti pružati pomoć organima vlasti u BiH. O otklanjanju administrativnih barijera u cilju unapređenja poslovnog okruženja govorilo se polovinom oktobra i u Federalnom parlamentu, gdje je, uz učešće članova Vlade FBiH, InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> predstavnika privrednih komora, udruženja poslodavaca, sindikata, Vijeća stranih investitora, zavoda za zapošljavanje i više kompanija održana tematska sjednica posvećena problemima s kojima se susreću investitori. Vijeće stranih investitora BiH upozorilo je da su poreska administracija i korupcija neki od ključnih problem sa kojima se suočavaju kompanije u BiH, kao i razlozi što je BiH i dalje neatraktivna za strane investitore. Kako je rečeno, ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija u BiH smanjen je u odnosu na proteklu godinu, te je u prvom polugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19, 5 posto manje nego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih preporuka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse i poštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti. Predstavnici Vijeća stranih investitora BiH Aida Soko i Sead Miljković su, između ostalog, ukazali na kompliciranu proceduru za primjenu međunarodnih sporazuma BiH iz oblasti izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, naglašavajući da ovaj problem ne zahtijeva izmjenu zakonske regulative, već dosljednu primjenu propisa o međusobnoj saradnji na državnom nivou. U Federaciji BiH treba izmijeniti niz zakonskih normi i drugih propisa te donijeti određeni broj novih da bi postala povoljniji poslovni ambijent, stimulativniji za domaće i strane investitore, jedna je od poruka sa tematske konferencije, održane, kako je rečeno, isključivo zbog toga što niz aktuelnih administrativnih propisa u FBiH, uz složeno ustavno uređenje, komplikuje razvoj biznisa i naprednijeg poslovnog okruženja, a što u konačnici odbija potencijalne investitore. Između ostalog, treba promijeniti i pojednostaviti sadašnje složene procedure za zapoPrezentiran Nacrt strategije rasta izvoza BiH do 2015. PredstavniciMinistarstvavanjsketrgovineiekonomskihodnosa BiH, Agencije za promociju izvoza BiH i eksperti Projekta EU za podršku promociji izvoza prezentirali su u parlamentu BiH Nacrt strategije rasta izvoza Bosne i Hercegovine za period od 2012. do 2015. godine. Naglašeno je da su strateški ciljevi za rast izvoza podizanje svijesti o izvoznom potencijalu BiH na ključnim tržištima, povećanje broja preduzeća sposobnih za proaktivni izvoz, poboljšanje sposobnosti izvoznih preduzeća da budu konkurentna na međunarodnim tržištima i omogućavanje efikasne infrastrukturne podrške. Unutar toga, kako je istaknuto, potrebno je pripremiti i provesti strategiju brendiranja za BiH, pružiti podršku razvoju saradničkih izvoznih grupa, pojednostaviti finansijske instrumente koji izvoznicima stoje na raspolaganju te pojednostaviti carinske procese. “Nosilac izrade Nacrta strategije rasta izvoza bilo je Izvozno vijeće BiH, koje je nakon analiza trgovinskih tokova u ključnim sektorima i potencijala za rast izvoza, formiralo osam radnih grupa koje su bile usmjerene na identificiranje prepreka za izvoz i predlaganje mogućih rješenja. Poslije toga su definirani strateški zadaci u cilju povećanja izvoza, s elementima potrebnim za njihovu realizaciju, saopćeno je iz parlamenta BiH. Oblasti djelovanja radnih grupa bile su finansiranje izvoza, transport i logistika, brendiranje i promocija BiH, metalski, drvni, poljoprivredno-prehrambeni, građevinski sektor i turizam. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. činjanje biznisa i investiranja, koje provodi glomazni administrativni aparat. Poboljšanje ambijenta Administrativne prepreke su u sadašnjim normama i propisima, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Denisa Zvizdića, pa će biti preporučeno šta i u kojim aktuelnim federalnim zakonima treba mijenjati te eventualno koje nove norme i propise treba donijeti da bi Federacija postala atraktivnija destinacija za poduzetnike. “Prvim setom zaključaka treba precizirati prioritete za izmjenu propisa, kojima se može brzo, amandmanski intervenirati, da bi se stanje promijenilo u korist privlačnijeg poslovnog ambijenta. Drugim setom treba konkretizirati nove potrebne propise, a trećim inicirati mjere za državni nivo. Cijeli posao vezan za zaključke treba da bude završen do kraja novembra da bi možda već u decembru Federacija imala precizirane mjere za unapređenje poslovnog ambijenta“ – rekao je Zvizdić. Federalni premijer Nermin Nikšić rekao je da poboljšanje poslovnog okruženja i investiranja predstavlja zajednički interes. “Konačan cilj je omogućiti da Federacija BiH postane mjesto poželjno za poslovanje, zbog čega je Vlada u proteklom periodu poduzela brojne aktivnosti sa ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta, dok je niz ovih rješenja već upućen u parlamentarnu proceduru“ – kazao je Nikšić. Premijer Nikšić i član Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH Giulio Moreno potpisali su polovinom oktobra zajedničku izjavu radi otklanjanja pravnih i drugih prepreka za ulaganja. Nikšić je kazao da su potpisivanjem ovog sporazuma operacionalizirali nastojanja Vlade FBiH da Federaciju učini mjestom jednostavnijeg i unosnijeg poslovanja i investiranja. “Praktično, potpisivanjem ovog sporazuma mi smo preporuke iz Bijele knjige na određeni način prihvatili i kao dio programa rada Vlade FBiH i preuzeli obavezu da uskoro ono što je utvrđeno u Bijeloj knjizi pretvorimo u izmjene zakonskih propisa koje će Vlada ponuditi Parlamentu FBiH na usvajanje“ – naglasio je Nikšić. Vijeće stranih investitora od početka, kako je kazao Moreno, na različite načine i putem Bijele knjige pokušava da ukaže na probleme i prioritete za strane investicije u BiH. “Trenutno, Vlada FBiH je na puno konkretniji i ozbiljniji način počela prihvatati naše preporuke i zbog toga ćemo na svaki mogući način poduprijeti rad i saradnju s relevantnim ministarstvima da bismo poboljšali situaciju i nadamo se da će ovaj sporazum doprinijeti razvoju i napretku BiH“ – istakao je Moreno. U Bijeloj knjizi sadržano je 67 preporuka koje tretiraju različite sektore i u kojoj se vlastima sugerira koje su to prioritetne reforme radi rješavanja ključnih prepreka za ulaganja. Predstavljajući aktualne probleme i preporuke za njihovo uklanjanje, većina učesnika konferencije ocijenila je da nepovoljnom poslovnom okruženju doprinose kompleksne procedure za pokretanje biznisa, te neusaglašeni i neharmonizirani propisi koje provodi ogroman, skup i neefikasan administrativni aparat. Među brojnim aktima, za koje je rečeno da moraju biti podložni hitnim izmjenama, jesu zakoni o Poreznoj upravi, privrednim društvima, trgovini, radu, doprinosima, korištenju zemljišta, zdravstvenom osiguranju i stečaju. 13 ANALIZA >>> Državna pomoć u Bosni i Hercegovini na čekanju Bosni i Hercegovini je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivoima vlasti, kako bi se identificirali prioriteti, napravile analize učinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati konkurencija između BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smiju negativno utjecati na trgovinu s Unijom. S obzirom na to da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji u pitanju državnih pomoći ima jednog sagovornika – nezavisnu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnih pomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoći i uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH. Piše: prof. dr. Duljko Hasić N acionalni sistemi državne pomoći izvan EU prvi put su se pojavili 1990-ih u okviru evropskih sporazuma sa većinom zemalja koje su se kandidirale za članstvo. Ključna ideja u tom pogledu bila je da se te zemlje naviknu na režim državne pomoći, a posebno na zahtjeve koji se tiču izvještavanja kako bi kontrolu državne pomoći po prijemu u članstvo EU započela Evropska komisija. No, u slučaju država zapadnog Balkana uspostava kontrole državnih pomoći zahtijeva se prije članstva, a u trenutku prijema u EU ovlasti za odobravanje državnih pomoći prelaze na Evropsku komisiju, tj. Generalni direktorat za konkurenciju. Osnovna je ideja da će EU otvoriti aranžmane o slobodnoj trgovini samo sa zemljama koje mogu osigurati da njihove firme ne budu neadekvatno subvencionirane kako bi se suočile s konkurencijom firmi iz Evropske unije. Značaj državne pomoći Značaj državne pomoći ogleda se prvenstveno u intervenciji na tržištu, da bi država, pomažući preduzećima, sektorima, regijama, ostvarila ciljeve socijalne i političke prirode; radi održavanja određenog nivoa zaposlenosti, unapređenja izvoza, u uslovima kad je stepen iskorištenja kapaciteta na nivou države nizak, kada je slučaj o osjetljivim regijama. Uz već navedene razloge, motiv pomoći može biti i pomoć preduzećima koja figuriraju kao polovi razvoja u regijama u kojima se nalaze (velika koncentracija zaposlenosti), da bi se zadržao izvor dohodaka velikog dijela stanovništva te regije. Cilj konkurentske politike jeste osigurati da tržišta steknu i održavaju fleksibilnost koja im je potrebna u formi dodatnog prostora za inicijativu i inovacije, a u svrhu što efektivnije i dinamičnije alokacije društvenih resursa. Kao takva ima brojne indirektne i direktne dodirne tačke s ostalim parcijalnim politikama kao što su: razvojna politika unutrašnjeg tržišta, politika usmjerena na rast i konkurentnost, politika razvoja i istraživanja, ekološka politika i politika zaštite potrošača. Teorijski, ali i kroz praksu najrazvijenijih zemalja, legitimno postojanje državne pomoći nije problematično, već se problematizira definiranje državne pomoći i određivanje kriterija pod 14 kojima se dopušta intervencija u tržišnu strukturu na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Interes je Bosne i Hercegovine, kao jedne od tranzicijskih zemalja, da određivanjem tih pravila igre dinamizira proces tranzicije u dominantno privatnu, tržišnu privredu. (Ne)sistemski pristup praksi državne pomoći U realnosti bh. privređivanja trend je upravo suprotan. Zbog sporog provođenja restrukturiranja i slabog pomaka u smislu razvoja, država se odlučila za osnivanje posebnih koordinacija, tj. za nesistemski pristup praksi državne pomoći. Osim unutrašnje dimenzije problema, koja govori o poremećaju konkurencije na tržištu, indirektno se radi i o vanjskotrgovinskoj dimenziji tog sredstva ekonomske politike. Državna pomoć, koja se u specifičnom obliku javlja u teoriji industrijskog razvoja, za Bosnu i Hercegovinu je dugoročno teško prihvatljiva, jer je suprotna tranzicijskom imperativu liberalizacije trgovine. Da bi se stvorili kriteriji za nacionalnu politiku i praksu državne pomoći, i više je nego korisno analizirati politiku državne pomoći unutar EU, da bi to figuriralo kao teorijsko-praktična osnovica referentna za bh. slučaj. Sistemski bi praćenje državne pomoći i izgradnja dugoročnih i preciznih kriterija za nju, značilo i smanjenje konstantnog pritiska na državu sa zahtjevima za državnu pomoć. Na taj bi se način izbjegavao palijativni pristup državne intervencije u privrednu strukturu. U makroekonomskom kontekstu koji počiva na prognozama stagnacije bruto domaćeg proizvoda, slabljenja domaće potrošnje i stagnacije vanjske potražnje za bh. izvozom, potreba daljnjeg restrukturiranja i uloga države u tom procesu mora se sagledati kroz strogo lučenje državne pomoći preduzećima kojima je potrebno “spašavanje“. Na kraju, kao što sugeriraju nalazi analize državne pomoći u Evropskoj uniji, državna se pomoć u tranzicijskoj zemlji poput Bosne i Hercegovine mora definirati i tretirati kao korektivno sredstvo politike rasta i restrukturiranja, a nikako kao njihov supstitut. EU želi jednog sagovornika Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom stupio je na snagu 1. 7. 2008. godine, a odredbe koje se tiču državne pomoći potpadaju pod Privremeni sporazum. Zbog toga je BiH 1. 7. 2010. ušla u prvo InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> konkretno kršenje obaveze definirane prijelaznim periodom od dvije godine u kojem je trebala donijeti zakon i uspostaviti nezavisno operativno tijelo za državne pomoći na nivou BiH. Državi je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivoima vlasti kako bi se identificirali prioriteti, napravile analize učinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati konkurencija između BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smiju negativno utjecati na trgovinu s EU. S obzirom na to da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji u pitanju državnih pomoći ima jednog sagovornika – nezavisnu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnih pomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoći i uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH. Euroatlantske integracije su osnovni multilateralni vanjskopolitički prioritet BiH, to konkretno zahtijeva i punu podršku institucija na svim nivoima vlasti u procesu ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Ipak, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s nizom problema u ispunjenju svojih obaveza iz SSP-a koji je svojevrsna konkretizacija Kopenhaških kriterija (pravila koja definiraju koja je zemlja podobna pridružiti se EU). Pri tome i pitanja iz domena tržišne ekonomije u BiH zbog prirode njena uređenja imaju tendenciju stvaranja problema političke prirode. Takav je slučaj i s uspostavom sistema državnih pomoći i usvajanjem neophodnog zakonodavstva u toj oblasti. Predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći Usvojeni Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH u skladu je sa ustavnim i zakonskim nadležnostima države i entiteta. Ovim nacrtom je predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova – dva izabrana na nivou Vijeća ministara BiH, po dva člana izabrana na nivou entitetskih vlada i član iz Distrikta Brčko. Po ugledu na Fiskalno vijeće BiH, ovaj Savjet bi imao svoj sekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku pomoć članovima Savjeta i finansirao bi se u jednakim omjerima InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole pojedinačnih i programa državne pomoći bi se uključila i implementaciona tijela u Zakonu, putem ministarstava finansija. Veoma je bitno da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag “de minimis“. Prag “de minimis“ podrazumijeva najviši iznos državne pomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, državna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći. Nacrt zakona o sistemu državne pomoći, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, podrazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH, čija je osnova regulisanje općih uslova, procedura za odobravanje, kontrola i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći i izvještavanje o dodijeljenim državnim pomoćima, u namjeri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodne obaveze BiH. Zakon daje definicije privrednih subjekata, javnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu pomoć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć “de minimis“, referentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći. Ponuđeni Zakon je dao i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni i općine u Bosni i Hercegovini, a definirao je i da su korisnici državne pomoći svi privredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu. Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hoc) državne pomoći. Zakon će se primjenjivati na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proizvoda dvojne namjene. Prema zakonu, svaka pojedinačna ili program državne pomoći, koja se daje na osnovu bilo kog zakona, odluke ili uputstva podnosi se Savjetu na prijavljivanje i odobravanje. 15 >>> Zakon o državnoj pomoći pao u parlamentu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine okončalo je rad na izradi Nacrta zakona o sistemu državne pomoći i Nacrt je upućen u parlamentarnu proceduru. Nakon usvajanja, Vijeće ministara BiH treba uspostaviti operativno nezavisno tijelo za kontrolu državnih pomoći koje će imati nadležnost da odlučuje o povratu nezakonitih državnih pomoći kada za to dođe vrijeme, saglasno sa rokovima iz SSP-a. To uključuje i pravovremeno imenovanje direktora i sistematizacije radnih mjesta u novoj instituciji do kraja 2011. godine. Nažalost, Prijedlog zakona o državnoj pomoći, koji je jedan od uvjeta za daljnje napredovanje BiH ka EU, opet je pao u državnom parlamentu. Poslanici iz RS nezadovoljni su planiranim načinom finansiranja te se zalažu da se Savjet za državnu pomoć BiH, čije je formiranje predviđeno zakonom, treba finansirati iz dva entiteta i države. Pojedinačna državna pomoć unutar programa državne pomoći se smatra odobrenom, ukoliko je dati program državne pomoći odobren. Opća zabrana državne pomoći se podrazumijeva ukoliko je dodijeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH. Razne vrste državne pomoći Također, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, finansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima dozvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos “de minimis“ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena. Postoji i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a to je ona koja prelazi prag “de minimis“ u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti regulisano podzakonskim aktima. Najbitnija nadležnost Savjeta za kontrolu državne pomoći će biti razmatranje i odobravanje pojedinačnih i programa državne pomoći, određivanje povrata državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, iniciranje izmjene zakona, itd. Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti tužba u vidu upravnog spora pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je i u slučaju njenog korištenja Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu. Kontrolu korištenja državne pomoći vrše davaoci državne pomoći, a naknadnu kontrolu vrši Savjet. Značaj Zakona o sistemu državne pomoći za stimulaciju izvoza Nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercegovine, djelovanje Vanjskotrgovinske komore usmjereno prema izvoznicima bit će vezano za osiguravanje kontinuirane sistemske edukacije o mogućnostima korištenja fondova Evropske unije i državnih poticaja, s ciljem povećanja konkurentnosti. 16 Pomoć pri povećanju konkurentnosti predstavlja jedan od najznačajnijih prioriteta. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će i dalje inicirati određivanje prioritetnih bosanskohercegovačkih izvoznih tržišta i izvoznih sektora prema kojima bi se mogli usmjerili posebni programi i usluge različitih institucija, kao i izradu analize kojom bi se identificirali dinamični bh. proizvodi i usluge. Osnovne smjernice djelovanja Vanjskotrgovinske komore BiH, nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercegovine, biće usmjerene kroz: • kontinuiranu sistemsku edukaciju o mogućnostima korištenja fondova Evropske unije i državnih poticaja s ciljem povećanja konkurentnosti; • traženje određivanja prioritetnih bh. izvoznih tržišta i izvoznih sektora ili proizvoda, prema kojima bi se usmjerili posebni programi i usluge različitih institucija (povoljniji kreditni programi); • zaštitu bh. preduzetnika u procesu domaćih javnih natječaja stavljanjem u ravnopravni položaj u odnosu na stranu konkurenciju; • uređivanje kontrole ulaska nekvalitetnih i subvencioniranih roba na bh. tržište, te instituciju koja će tu kontrolu provoditi; • pokretanje ciklusa javnih investicija s ciljem stvaranja referenci domaćih preduzeća za strana tržišta; • izradu analize kojom bi se identificirali dinamični bh. proizvodi i usluge, koji kroz primjenu visoke tehnologije u sebi sadrže znatnu komponentu bh. znanja i pameti, a poticanje kojih može u budućnosti osigurati porast BDP-a; • posebnim programima i/ili mjerama zaštititi preduzeća koje investiraju s ciljem očuvanja radnih mjesta i zadržavanja tržišta; • izradu analize utjecaja ulaska Republike Hrvatske u EU na bh. izvoz, prema djelatnostima i prema tržištima. Bosanskohercegovački izvoz ne može više podnijeti subvencioniranje koje se usmjerava u projekte i sektore koji ne stvaraju dodanu vrijednost, koji nisu ekonomski opravdani i ne stvaraju mogućnosti povrata uloženog kapitala. Takve subvencije urušavaju bh. privredu. Sredstva po osnovu državne pomoći potrebno je usmjeriti prema izvozu provedbom mjera koje će, prije svega, imati cilj da kapital izvoznicima bude što dostupniji i povoljniji te putem horizontalnih mjera podrške koje treba da budu potpuno prilagođene potrebama izvoznika. Bosanskohercegovački izvoznici predlažu da se 5% vrijednosti svih državnih subvencija u 2011. preraspodjeli za izvoznike. Daljnja snažnija pomoć privredi odnosno izvoznicima treba se tražiti putem jačanja razvojno-investicijskih banka. Stoga je nužno i hitno da se za potrebe bh. izvoznika omoguće posebne kreditne linije. Neophodna je hitna politika subvencioniranja proizvodnje namijenjene izvozu, zatim mjere za finansiranje i podsticanje izvozno orijentisane proizvodnje koje se odnose na cijenu kapitala i načine za dobijanje kredita za obrtna sredstva i investicionih kredita. Dakle, nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercegovine izvoznici moraju imati jasnije i preciznije izvozne stimulacije, bolje i jeftinije finansiranje proizvodnje koja je namijenjena izvozu te korištenje mehanizama vancarinske zaštite koji destimulišu uvoz i istovremeno stimulišu proizvodnju i izvoz. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. TEMA >>> Vijeće ministara BiH naložilo ministarstvima i državnim institucijama Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EU Kako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu. Potpisivanje će biti objavljeno na samitu čelnika članica Unije. Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske u EU za BiH, odnosno koja će iskoristiti potencijalne pozitivne efekte. Piše: Almir Terzić V ijeće ministara BiH na sjednici krajem oktobra usvojilo je informaciju Direkcije za evropske integracije (DEI) o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji uz izmjene koje je na sjednici predložio ministar komunikacija i prometa u vezi s izgradnjom Jadransko-jonske autoceste. Državni ministri preporučili su svim institucijama da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja će iskoristiti potencijalne pozitivne efekte, o čemu će redovno izvještavati Direkciju za evropske integracije. Zadužene su nadležne institucije da pokrenu rješavanje postojećih otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske. Jasne obaveze Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da ponovo preduzme inicijativu na usaglašavanju stavova unutar članova delegacije InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. BiH za pregovore s Hrvatskom te na rješavanju imovinskopravnih odnosa BiH i Hrvatske. Zadužena je Državna komisija za integrirano upravljanje granicama da u pregovorima o izmjenama Ugovora o određivanju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske nastavi promovirati interese bh. strane, u prvom redu proizvođača izvoznika, u pogledu uspostave granične inspekcijske stanice sa svim inspekcijskim službama na graničnom prijelazu Izačić – Ličko Petrovo Selo. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Uprava za indirektno oporezivanje zaduženi su za intenziviranje priprema na izgradnji i potpunom opremanju graničnih prelaza Bijača – Metković II i Stara Gradiška – Bosanska Gradiška, kako bi bili operativni 1. januara 2013. godine. Prilikom izvođenja ovih radova, potrebno je ispoštovati rokove postavljene Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji južnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c. Istovremeno je Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo da uradi neophodnu plansko-studijsku i projektnu dokumentaciju kojom će biti definirana Jadransko-jonska autocesta i kontaktne tačke s Republikom Hrvatskom i Crnom Gorom. Zaduženo je i Ministarstvo vanjskih poslova da intenzivira bilateralne pregovore s Hrvatskom radi usaglašavanja stavo17 >>> va oko Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske te postizanja dogovora o spornim pitanjima akvatorija Neumskog zaliva. Ministarstva vanjskih poslova i komunikacija i prometa zadužena su da se potpuno angažiraju i intenziviraju razgovore s Hrvatskom u pogledu primjene Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora i postignu pravično razgraničenje na moru. Državna komisija za integrirano upravljanje granicom zadužena je da tokom pregovora o izmjenama Ugovora o određivanju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske pokrene i provede proceduru uspostave i otvaranja pomorskog graničnog prelaza. Također, Komisija je zadužena da u pregovorima o izmjenama ovog ugovora pokrene i provede proceduru uspostave i otvaranja dva dodatna granična prelaza za proizvode biljnog porijekla, i to na dijelovima između graničnog prelaza Gradiška i granice s Republikom Srbijom te između graničnih prelaza Izačić – Metković II. Zadužene su sve nadležne institucije da ubrzaju proces usklađivanja zakonodavstva s acquisem u oblasti tehničkih proizvoda, veterinarskih, fitosanitarnih i standarda u oblasti sigurnosti hrane kako bi se ispunili zahtjevi za izvoz u EU. Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je za intenziviranje dijaloga o Sporazumu o slobodnom tranzitu preko teritorije Hrvatske u Luku Ploče i iz nje te preko teritorije BiH u Neumu, kako bi došlo do njegove ratifikacije i u Saboru Hrvatske. Istovremeno Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je za iniciranje ratifikacije Sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske i zaključivanja sporazuma o privremenom zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj. Zadužena su ministarstva pravde i vanjskih poslova da pokrenu pregovore i pripreme prednacrt sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske o rješavanju pitanja otpuštenih radnika iz BiH, kao osnov za pregovore s Hrvatskom radi zaključivanja sporazuma. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Državna regulatorna komisija za električnu energiju zaduženi su da, u koordinaciji s Međudržavnim vijećem za saradnju BiH i Hrvatske i entitetskim ministarstvima nadležnim za energetiku, aktueliziraju rješavanje otvorenih pitanja u vezi s raspodjelom električne energije na rijeci Trebišnjici, raspolaganjem 18 električnom energijom iz hidroelektrana na zajedničkim vodotocima s Hrvatskom i drugim otvorenim pitanjima, kao što su gradnja druge faze Hidroelektrane Dubrovnik, HES Gornji horizonti, HE Ombla i druga. Stalna koordinacija Nadležne institucije BiH zadužene su da prilikom programiranja pretpristupne pomoći za 2012. i 2013. godinu, uz pomoć Direkcije za evropske integracije, predvide sredstva za one oblasti u kojima je finansijska intervencija neophodna kako bi se spriječili negativni efekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Zadužena je Direkcija za evropske integracije da informaciju o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji dostavi svim radnim grupama za evropske integracije koje, u ime institucija BiH, djeluju u sastavu pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, radi iznalaženja i predlaganja Vijeću ministara BiH načina rješavanja i prevazilaženja posljedica koje za BiH proizlaze iz pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Članovi radnih grupa za evropske integracije, koji u ime institucija BiH djeluju u sastavu pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, zaduženi su da u saradnji s Ministarstvom finansija i trezora BiH pripreme kvantitativnu procjenu implikacija pristupanja Hrvatske Uniji i u okviru svoje nadležnosti predlože moguće mjere za ublažavanje negativnih posljedica za BiH. Rok za izradu kvantitativne analize je šest mjeseci. Zadužena je Direkcija za evropske integracije da o ovoj informaciji upozna članove Predsjedništva BiH i Komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Sve navedene institucije u skladu sa svojim nadležnostima do kraja 2011. godine, posredstvom Direkcije za evropske integracije, izvijestit će Vijeće ministara BiH o preduzetim aktivnostima na realizaciji zaključaka. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. ANALIZA >>> Carine, pravila porijekla i dijagonalna kumulacija proizvoda U organizaciji CEFTA Sekretarijata iz Brisela u Skoplju je 3. 11. 2011. održan seminar o temi “Carine, pravila porijekla i dijagonalna kumulacija proizvoda” na kojem su prisustvovali predstavnici zemalja CEFTA-e. Piše: prof. dr. Duljko Hasić B ilateralna kumulacija porijekla podrazumijeva “sabiranje“ porijekla između dvije države dok dijagonalna kumulacija porijekla podrazumijeva učešće najmanje tri ugovorne strane (države), tj. korištenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda iz različitih zemalja, pri čemu se te sirovine tretiraju kao domaća komponenta. Za razliku od bilateralnih sporazuma, na osnovu kojih se primjenjivala samo bilateralna kumulacija porijekla robe, CEFTA omogućava dijagonalnu kumulaciju, odnosno kumuliranje porijekla robe više zemalja u regionu koja će imati status domaćeg porijekla. Ukoliko proizvod ili neka sirovina, najprostije rečeno, iz jedne zemlje CEFTA-e u drugoj zemlji bude dorađena ili obrađena, promijenit će svoje porijeklo i u drugu zemlju u okviru CEFTA-e bit će izvezena kao proizvod te zemlje. Ako bi sljedeća uvoznica ponovo taj proizvod doradila, opet bi promijenio porijeklo. Porijeklo proizvoda je iz države članice CEFTA-e u kojoj je proizvod dovršen. Kumulacija na osnovu protokola Da bi se, međutim, kumuliralo porijeklo sa zemljama izvan područja CEFTA-e, neophodno je ispuniti sljedeće uslove: prvi je da svaka od zemalja CEFTA-e ima potpisan sporazum sa Evropskom unijom, EFTA-om ili Turskom, da taj sporazum bude baziran na panevropskim pravilima i da u okviru samog tog sporazuma postoji protokol koji dozvoljava jednu takvu kumulaciju. U okviru CEFTA-e takve sporazume sa EU ima Hrvatska, Makedonija, Albanija i Crna Gora. Naime, za teritorije država koje nisu članice CEFTA-e, prvenstveno EU, Turska, Švicarska, Island i Norveška, može se primjenjivati pravilo kumulacije, pod uslovom da sa ovim dr- InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. žavama postoje već potpisani bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini. Izvoz u zemlje EU (uz preferencijalni tretman) moguć je samo ako je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Dijagonalna kumulacija porijekla Osnovne prednosti dijagonalne kumulacije porijekla su: • plasman proizvoda na širem tržištu po sniženim ili nultim carinama; • širi asortiman robne razmjene; • niži troškovi poslovanja; • pogodnost za investitore koji mogu da pokrenu proizvodnju u bilo kojoj zemlji sa kojom je moguća kumulacija i uživaju pogodnosti preferencijalne trgovine sa svim zemljama partnerima; • rast stranih investicija. Osnovni uslovi dijagonalne kumulacije porijekla su: • da svi potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini stupe na snagu; • da svi sadrže panevropska pravila o porijeklu robe (Protokol 3 Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU). Roba porijeklom iz određene države ili zajednice država jeste: • roba koja je u cjelini proizvedena u određenoj državi; • roba koja je u dovoljnoj mjeri prerađena u određenoj državi. Za robu u čiju je proizvodnju uključeno više od jedne države, uzima se porijeklo iz države u kojoj je prošla posljednju bitnu, ekonomski opravdanu obradu ili preradu. Uslov je da je tom preradom proizvod značajno promijenjen ili je stvoren potpuno nov proizvod. 19 INTERVJU >>> Nedeljko Despotović, direktor Udruženja GS1 VTK BiH Istina i pravda izlaze na površinu Nije jasno kako je “novo“ udruženje moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VTK BiH, nakon što je doneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žalbu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvostepeno rješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje, nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadležni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postupku registracije “novog“ udruženja. Međutim, i pored toga što smo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji “novog“ udruženja je objavljeno u augustu 2009. godine u Službenom glasniku BiH. Odluku o našoj žalbi čekali smo više od dvije godine. I na kraju, drugostepeni organ je 12. oktobra 2011. donio rješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak. Razgovarao: Almir Terzić M inistarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon više od dvije godine konačno je po žalbi Vanjskotrgovinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra 2011.) kojom je poništeno prvostepeno rješenje o osnivanju “paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom organu na ponovni postupak. To, ali i aktivnosti koje provodi jedino legalno i legitimno Udruženje za numerisanje artikala BiH 20 - GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio je povod za intervju za InfoKom sa Nedeljkom Despotovićem, v.d. direktorom Udruženja GS1 VTK BiH. S obzirom na važnost poslova kojim se bavi Udruženje GS1, razgovarali smo i o njegovim trenutnim aktivnostima i planovima rada i djelovanja. Na službi korisnicima Udruženje za numerisanje artikala Bosne i Hercegovine (GS1) osnovano je još januara 1995. godine pri tadašnjoj Privrednoj komori BiH, čiji je pravni nasljednik sadašnja Vanjskotrgovinska komora BiH. Možete li pojasniti koje su InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> činjenica da ste referentna institucija za područje cijele BiH kada je u pitanju numerisanje artikala? “Jedan od ključnih ciljeva VTK BiH je pružanje svih usluga njenim članicama, pa i kada su u pitanju poslovi iz djelokruga GS1. Komora postoji preko stotinu godina i to je sasvim sigurno dobra referenca koju respektuju svi njeni inostrani partneri. Zatim, Komora je, kako i sami kažete, još u toku rata postala članicom međunarodne asocijacije GS1 (nekada EAN International). Dakle, već tada smo prepoznali značaj uključivanja u ovaj sistem numeracije proizvoda utemeljen na informacionim tehnologijama. Iskoristit ću priliku da podsjetim čitaoce da je Poslovni sistem UPI iz BiH prvi registrirao svoj(e) EAN kod u bivšoj SFRJ, a u Sarajevu je 1988. godine otvorena, na Grbavici, prva samoposluga u koju je bila instalirana tzv. POS oprema.“ Važnost GS1 to trenutne aktivnosti koje provodi Udruženje GS1 BiH? “Nažalost, odgovor na ovo pitanje moram početi sa iznošenjem problema. Zbog nekih nesporazuma na relaciji VTK BiH i administracije međunarodne asocijacije Global Standard One (GS1) iz Brisela došlo je do zastoja u saradnji. Tome su kumovali i neki ljudi iz BiH, a što je posebno žalosno i neki uposlenici VTK BiH. Registrovano je ‘novo’ udruženje, iako udruženje koje djeluje pri VTK BiH nikada nije prestalo postojati. Nastupio je svojevrsni pravni galimatijas, jer prema pravilima Asocijacije GS1 iz Brisela u svakoj zemlji samo jedna institucija se može baviti poslovima GS1. Udruženje GS1 BiH, koje djeluje pri VTK BiH, nikada nije prestalo postojati niti je isključeno iz pomenute međunarodne asocijacije, a u isto vrijeme Ministarstvo pravde BiH je registriralo ‘novo’ udruženje. I u takvoj situaciji naše udruženje je nastavilo da radi, jer su organi VTK BiH rezolutni u stavu da je naš rad legalan. Znači, obavljamo redovne aktivnosti u okviru djelokruga rada Udruženja GS1BiH.“ Od maja 1995. godine Udruženje GS1 BiH je i punopravni član svjetske asocijacije za standarde GS1 i od tada ima pravo da omogući primjenu GS1 sistema standarda na cijeloj teritoriji države BiH. Od kolike je važnosti upravo InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. Udruženje se bavi izdavanjem bar kodova, odnosno numeracijom. Zašto je važno za svaku kompaniju u BiH da bude članica GS1? Šta su prednosti koje donosite članicama svoga Udruženja? “Izvrsno pitanje, ali bi sveobuhvatan odgovor na njega mogao biti tema posebnog članka. No, ja ću pokušati dati što jednostavniji odgovor. Mi već nekoliko decenija živimo u informatičkoj eri gdje se količina informacija enormno povećava, pa i kada su u pitanju robni tokovi. Povećanje količine informacija nužno ubrzava i poslovne procese. Podaci o proizvodima su također informacija. Malo stariji čitaoci se sjećaju vremena kada su se tzv. inventure u prodavnicama radile, u pravilu, jednom godišnje i vršio se ručni popis stanja u magacinima. Danas inventuru možete završiti, zahvaljujući uvođenju informacionih tehnologija, u roku od nekoliko sati. Ključnu ulogu u tome imaju bar kodovi koji su svojevrsna lična karta svakog proizvoda. U eri u kojoj živimo vrlo je važno pravovremeno donositi pravilne poslovne odluke koje se temelje na pouzdanim informacijama, što informacione tehnologije omogućavaju. Dakle, riječju, danas je nemoguće zamisliti protok roba bez njihovog numeriranja, bez obzira da li se radi o skladištu proizvođača, kompanija koje se bave trgovinom na veliko ili maloprodajnom objektu.“ GS1 djeluje u sastavu Vanjskotrgovinske komore BiH. Vjerujem kako su upravo aktivnosti Udruženja koje se provode u saradnji sa VTK BiH ključne za kompanije članice. Kakva je trenutna saradnja Udruženja GS1 i Vanjskotrgovinske komore BiH? “Udruženje GS1 BiH djeluje pri VTKBiH i ima jedan specifičan status, koji karakterizira određeni nivo samostalnosti. Udruženje ima svoj podračun, uslovi rada su vrlo dobri, imamo podršku najviših rukovodilaca u Komori za ono što radimo. S druge strane, mi nastojimo da, prije svega, brzo i efikasno servisiramo kompanije članice Udruženja GS1 BiH, a preduzimamo i sve mjere u zaštiti naših prava, pa ako hoćete, i interesa.“ Podrška Komore puno znači Koji su to akcenti djelovanja koje zajednički provode Udruženje GS1 i Vanjskotrgovinska komora BiH? “Djelimično sam već odgovorio na to pitanje. Ovdje bih dodao još nešto – jedinstveni smo u stavu da treba preduzeti sve mjere u zaštiti prava i interesa Udruženja GS1 BiH kako pred or- 21 >>> ganima u BiH tako i u Asocijaciji GS1 u Briselu. U tom cilju mi smo pokrenuli neke postupke i pred organima u BiH, ali i u Belgiji. Mi se nadamo da ćemo uspjeti da zaštitimo svoja prava i interese. Kada kažem interese, onda, prije svega, mislim na interese naših sadašnjih članova, ali i onih koji to namjeravaju postati.“ U BiH se još uvijek nalazimo u periodu ekonomske krize i recesije. Koliko se ona osjeti u djelovanju vaših članica? Pretpostavljam da u Udruženju GS1 ne biste mogli provoditi sve aktivnosti bez potpore Vanjskotrgovinske komore BiH? “Rijetki su oni koji nisu osjetili pogubne posljedice svjetske ekonomske krize. I sami samo svjedoci s kakvim se sve problemima susreće naša privreda, a samim tim i članovi Udruženja GS1 BiH. Već sam rekao da imamo punu podršku VTK BiH i to nam puno znači. Pored toga, važno je napomenuti i odlučan stav Izvršnog odbora našeg udruženja, koji je na nedavno održanoj sjednici zaključio da treba nastaviti borbu za naša prava i interese. To zaista djeluje ohrabrujuće.“ Planovi za 2012. u toku Informacija kako u BiH djeluju dva udruženja sličnog naziva i bave se istom djelatnošću u proteklom periodu izazvala je određene nedoumice u javnosti. Koliko je meni poznato, Udruženje GS1 je jedino legalno i legitimno priznato u BiH. Zašto je uopće došlo do ove nedoumice? “Istina, pa ako hoćete i pravda, polako izlaze na površinu. Ja sam u ovom razgovoru pokušao da interpretiram stavove organa VTK BiH i Udruženja GS1 BiH s kojima se u cijelosti slažem. Sada ću iznijeti svoje mišljenje u tome kako je registrirano ‘novo’ udruženje. Meni nije jasno kako je ‘novo’ udruženje 22 moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VTK BiH, nakon što je doneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žalbu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvostepeno rješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje, nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadležni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postupku registracije ‘novog’ udruženja. Međutim, i pored toga što smo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji ‘novog’ udruženja je objavljeno u augustu 2009. godine u Službenom glasniku BiH. Mi smo čekali odluku o našoj žalbi više od dvije godine. I na kraju, drugostepeni organ je 12. oktobra 2011. godine donio rješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet je vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak. Dakle, posmatrano iz stručnog ugla, ‘novo’ udruženje, u ovom trenutku, pravno ne postoji i cijeli postupak je vraćen u stadij kada je ‘novo’ udruženje podnijelo zahtjev za registraciju. Ova odluka drugostepenog organa proizvodi i druge pravne posljedice, ali to je posebna tema.“ Pri kraju smo 2011. godine. Šta je ono što su planovi Udruženja GS1 za narednu godinu? Šta je to što kao novinu već sada možete najaviti svojim članicama? “Mi smo već pripremili Prijedlog programa rada za 2012. godinu i on će biti predmet razmatranja kako Izvršnog odbora Udruženja GS1 BiH, tako i organa VTK BiH. Navest ću neke akcente iz tog dokumenta: unapređenje rada sa članovima Udruženja i prijem novih, poboljšanje regulative i dalja izgradnja metoda i sadržaja rada organa Udruženja, podizanje nivoa usluga koje Udruženje pruža članovima na viši, preduzimanje svih zakonskih mjera u cilju zaštite prava i interesa Udruženja.“ InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. ANALIZA >>> Šesta konferencija kvaliteta u BiH U BiH nema certifikacijskih kuća s državnom akreditacijom Na Šestoj konferenciji kvaliteta u BiH, koju povodom svjetskog dana kvaliteta i evropske nedjelje kvaliteta u Tuzli organizuju Asocijacija za kvalitet u BiH i Privredna štampa d.o.o. iz Sarajeva, razmjenom iskustava dobre prakse došlo se do određenih zaključaka. N a Konferenciji su prikazana postignuća na svim nivoima, od naučnog istraživanja, preko sistemskog pristupa, sve do konkretnih primjera iz prakse kako velikih sistema tako i malih i srednjih preduzeća. Uspješni privrednici su vlastitim primjerom još jednom pokazali kako čak i mala preduzeća mogu imati značajnu korist od uvođenja i certificiranja sistema kvaliteta. Evidentan je nedostatak domaćih certifikacijskih kuća, koje bi morale biti akreditovane od strane Instituta za akreditaciju BiH – BATA. Potrebno je unaprijediti položaj menadžera kvaliteta u svim organizacijama u kojima ta funkcija nije u upravljačkim strukturama, nego ima status i ovlaštenja na nivou administrativne podrške. Sistem upravljanja sigurnošću informacija postaje sve značajniji aspekt modernog poslovanja i mora se posmatrati kroz integrisani sistem, zajedno sa upravljanjem kvalitetom i upravljanjem okolišem. Infrastruktura kvaliteta Učesnici konferencije su saglasni da Bosna i Hercegovina ima dovoljno resursa i stručnog osoblja koje je u stanju unaprijediti InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. kvalitet proizvoda i usluga, ali da usljed lošeg upravljanja i neučinkovite vlasti, ti resursi nisu pravilno raspoređeni, čime se koči dalji razvoj i napredak bh. društva. Treći dan konferencije je u cijelosti posvećen informacijama o infrastrukturi kvaliteta, odnosno institucijama koje čine taj sistem. Bit će predstavljeni primjeri implementacije sistema upravljanja kvalitetom u općinama, primjeri državnih i drugih poticaja za te svrhe te iskustva susjednih zemalja u certificiranju menadžera kvaliteta prema evropskoj shemi. VTK BiH jedan od pokrovitelja Pokrovitelji konferencije su Vanjskotrgovinska komora BiH i Asocijacija poslodavaca BiH. Zaključke konferencije će organizatori, u saradnji s pokroviteljima, uputiti svim relevantnim državnim institucijama, kako bi se implementirali u praksi. Konferencija je uspješno organizovana zahvaljujući podršci sponzora: Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta, BH Telecom, Kap d.o.o. Sarajevo, Menprom d.o.o. Tuzla i Institut za privredni inženjering Zenica. 23 OTKRIVAMO >>> Šta sve traže kompanije iz Bosne i Hercegovine u republikama bivše SFRJ kao svoju imovinu (II) Potraživanja iz osam kantona veća od 400 miliona KM Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prostora Kantona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijede preduzeća sa prostora Hercegovačkoneretvanskog kantona, čija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM. Evidentirano podnošenje ukupno 331 tužbe (podaci za osam kantona, bez Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona). Piše: Almir Terzić K Agencija Broj nekretnina Tuzlanski kanton 34 Zeničko-dobojski kanton 6 Bosanskopodrinjski kanton 10 Hercegovačko-neretvanski kanton 3 Kanton Sarajevo 117 Unsko-sanski kanton 5 antonalne agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, u registru pasivne podbilance iz svoje nadležnosti evidentirale su ukupno 175 stvari preduzeća koje oni potražuju na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ, a sadašnjim državama: Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji. Najveći broj nekretnina, čak 117, potražuju kompanije sa područja Kantona Sarajevo, a 34 su evidentirane iz Tuzlanskog kantona. Ukupni iznos potraživanja kompanija, i to iz samo osam od deset kantona u Federaciji BiH, koja se nalaze na prostoru nekadašnjih pet republika bivše SFRJ, procijenjen je na čak 404.884.623,53 KM. Četiri kantona bez imovine Milionska potraživanja Na prostorima pet nekadašnjih republika bivše SFRJ nalazi se i deset nekretnina preduzeća sa prostora Bosanskopodrinjskog kantona, šest iz Zeničko-dobojskog kantona, pet iz Unsko-sanskog kantona te tri sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ostali kantoni: Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10 (Livno) nisu iskazali stvari iz pasivne podbilance u državama nastalim raspadom SFRJ. Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo ustupile su predmete kantonalnim pravobraniteljstvima radi povrata imovine. Agencija Tuzlanskog kantona ustupila je predmete poduzećima i ona vode sporove pred stvarno i mjesno nadležnim sudovima, dok je agencija za privatizaciju Bosanskopodrinjskog kantona angažirala advokate radi zastupanja pred sudovima. Kantonalne agencije su u registru pasivne podbilance evidentirale stvari poduzeća iz svoje nadležnosti: Kako agencije za privatizaciju nisu dostavile iznos tužbenih zahtijeva, izuzev Bosanskopodrinjskog i Zeničko-dobojskog kantona, iznos potraživanja je preuzet iz Centralnog registra pasivne podbilance koji je formirala i vodi Agencija za privatizaciju FBiH. Tako je sasvim izvjesno da je iznos konačnih potraživanja i veći. Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prostora Kantona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijede preduzeća sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona čija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM. Kompanije iz Tuzlanskog kantona potražuju imovinu vrijednu 8.835.421 KM, Zeničko-dobojskog kantona 6.794.813,53 KM, Unsko-sanskog kantona 1.710.166 KM, Srednjobosanskog kantona 1.663.621 KM, a Bosanskopodrinjskog kantona 1.223.778 KM. Iz Kantona 10 (Livno) iskazana su potraživanja u iznosu od 468 KM. Nisu navedeni podaci koji se odnose na eventualna potraživanja iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona. 24 InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> Agencija Iznos potraživanja Broj podnesenih tužbi Unsko-sanski kanton 1.710.166,00 KM nema podnesenih tužbi Tuzlanski kanton 8.835.421,00 KM predmeti ustupljeni poduzećima Zeničko-dobojski kanton 6.794.813,53 KM 318 podnesenih tužbi Bosanskopodrinjski kanton 1.223.778,00 KM pet podnesenih tužbi Srednjobosanski kanton 1.663.621,00 KM nema podnesenih tužbi; APF podnio pet tužbi u Srbiji i jednu u Hrvatskoj Hercegovačko-neretvanski kanton 43.218.386,00 KM nema podnesenih tužbi Kanton Sarajevo 341.437.970,00 KM osam podnesenih tužbi; APF podnio jednu tužbu u Srbiji i jednu u Hrvatskoj Kanton 10 468,00 KM nema podnesenih tužbi S ciljem ostvarivanja potraživanja kantonalne agencije za privatizaciju trebale su poduzeti sve aktivnosti radi podnošenja tužbi pred stvarno i mjesno nadležnim sudovima u državama nastalim raspadom SFRJ. Evidentirano je da je podnesena ukupno 331 tužba (podaci za osam kantona, bez Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona). Najviše pojedinačnih tužbi dostavljeno je iz Zeničko-dobojskog kantona, i to 318. Iz Kantona Sarajevo je podneseno osam tužbi, dok je dodatne dvije podnijela Agencija za privatizaciju FBiH (po jednu u Srbiji i Hrvatskoj), dok je pet podnesenih tužbi koje su pristigle iz Bosanskopodrinjskog kantona. Iz Srednjobosanskog kantona nema podnesenih tužbi, ali ima šest onih koje je dostavila Agencija za privatizaciju FBiH i to pet u Srbiji i jedna u Hrvatskoj. U Tuzlanskom kantonu predmeti su ustupljeni poduzećima, a u Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) nema evidentiranih podnesenih tužbi. Nekima veće njihove obaveze Kantonalne agencije za privatizaciju nisu dostavile informaciju o obavezama niti informaciju vode li se sporovi pred sudovima radi potraživanja obaveze povjerilaca iz država nastalih raspadom SFRJ. Informacija o obavezama utvrđena je iz baze podataka Centralnog registra pasivne podbilance po agencijama i u ukupnom zbiru za kantone u FBiH iznosi 81.312.983 KM. Agencija Iznos obaveza Unsko-sanski kanton 1.710.820,00 KM Tuzlanski kanton 12.309.958,00 KM Zeničko-dobojski kanton 2.621.460,00 KM Bosanskopodrinjski kanton 96.145,00 KM Srednjobosanski kanton 0,00 KM Hercegovačko-neretvanski kanton 5.387.484,00 KM Kanton Sarajevo 58.111.352,00 KM Kanton 10 0,00 KM Zapadnohercegovački kanton 1.075.864,00 KM Posavski kanton 0,00 KM Najveće pojedinačne obaveze su iz Kantona Sarajevo i to u iznosu od 58.111.352 KM, a potom slijedi Tuzlanski kanton sa 12.309.958 KM. Obaveze iz Hercegovačko-neretvanskog kantona prema utvrđenim podacima iznose 5.387.484 KM, Zeničko-dobojskog 2.621.460 KM, Unsko-sanskog kantona 1.710.820 KM, a Zapadnohercegovačkog kantona 1.075.864 KM. Evidentirane obaveze iz Bosanskopodrinjskog kantona utvrđene su u visini od 96.145 KM, dok za Srednjobosanski, Kanton 10 (Livno) i Posavski kanton iznos obaveza naveden je u visini od 0 KM. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 25 TEMA >>> Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani U organizaciji Slovenskog poslovnog kluba iz Sarajeva i Gospodarske zbornice Slovenije, u Ljubljani je održana manifestacija – Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani. U okviru ove manifestacije održan je okrugli sto “Privredna saradnja Slovenije i Bosne i Hercegovine“, B2B – Bilateralni susreti slovenskih i bosanskohercegovačkih privrednika, prezentacija turističkih potencijala Bosne i Hercegovine: “Bosna i Hercegovina – raj za turiste i ljubitelje prirode“ te upriličena prezentacija i degustacija enogastronomske ponude Bosne i Hercegovine “Ljubav dolazi kroz želudac“. P rivrednu delegaciju Bosne i Hercegovine predvodili su Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, i Nihad Imamović, predsjednik Udruženja poslodavaca Bosne i Hercegovine. U ime institucija Bosne i Hercegovine, u radu skupa je učestvovao Midhat Salić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Vanjskotrgovinsku komoru na ovom skupu predstavljali su i Amir Zukić, potpredsjednik Komore, i Igor Gavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem. U svom obraćanju na Okruglom stolu, predsjednik Bojić je istakao značaj i neophodnost ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Slovenije i predstavio osnovne karakteristike međusobne vanjskotrgovinske razmjene i privredne potencijale Bosne i Hercegovine. Iako je trend povećanja izvoza i pokrivenosti uvoza izvozom koji je naša zemlja ostvarila ocijenio pozitivnim, naglasio je potrebu i realan potencijal za značajnim poboljšanjima u narednom periodu. Nihad Imamović je naveo više konkretnih primjera uspješne saradnje iz prethodnog perioda i najavio njeno unapređenje i nove projekte, čija realizacija je u toku ili se planira u skoroj budućnosti. Podijelio je s prisutnima i svoja iskustva i ideje za pokretanje novih poduzetničkih poduhvata, ističući primjer uspjeha ASA Prevent grupe, koja je od svojih početaka neposredno poslije rata do danas izrasla u najveću privatnu poslovnu grupaciju u našoj zemlji. Predsjednik Bojić i potpredsjednik Zukić su se potom susreli sa Samom Hribarom Miličem, predsjednikom Gospodarske zbornice Slovenije, i razgovarali o mogućnostima dalje pri- 26 vredne saradnje. Na ovom sastanku je dogovoren sporazum o saradnji asocijacija namjenske industrije dvije komore, kao i posjeta Bosni i Hercegovini privredne delegacije Slovenije. U narednom periodu će se intenzivirati kontakti u cilju kreiranja konkretnih planova zajedničkih aktivnosti i povezivanja poslovnih subjekata iz dvije države, unapređenja vanjskotrgovinske razmjene, zajedničkih nastupa na trećim tržištima i drugih vidova ekonomske saradnje. Ljubljanski gradonačelnik lično se angažirao na unapređenju ekonomske saradnje s BiH Cijeneći značaj bosanskohercegovačke delegacije, Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane i kandidat za novog slovenskog premijera, upriličio je prijem u Gradskoj vijećnici, na kojem je dao punu podršku dogovorenoj posjeti slovenskih privrednika Bosni i Hercegovini i najavio lični angažman na unapređenju ekonomske saradnje. S obzirom na to da je riječ o jednom kandidata za novog slovenskog premijera, ovakva podrška je još značajnija. Nakon zapaženih prezentacija turističkih i enogastronomskih potencijala Bosne i Hercegovine, održani su bilateralni poslovni susreti zainteresiranih privrednika iz dvije države, na kojim su dogovarani zajednički projekti i konkretna poslovna saradnja. Ugovoreni su i novi aranžmani za dolazak većeg broja slovenskih turista u Bosnu i Hercegovinu, a promotivne aktivnosti i kontakti nastavit će se i u narednom periodu. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. TEMA >>> Značajno unaprijeđeni poslovni odnosi naše zemlje s Pakistanom Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u okviru zvanične posjete Odbora za investicije i trgovinu pakistanske pokrajine Pendžab (PBIT) Bosni i Hercegovini, organizirala je poslovne susrete privrednika iz ove pakistanske pokrajine i BiH. Na sastanku privrednika dvije zemlje, predsjednik VTK BiH Bruno Bojić i direktor Odbora za investicije i trgovinu Pendžaba Jalal Hassan potpisali su Memorandum o razumijevanju između VTK BiH i PBIT-a. Formiran je i Poslovni forum privrednika BiH i Pakistana, koji će se ubuduće održavati šest puta godišnje. P oslovni susreti organizirani su s ciljem unapređenja vanjskotrgovinske razmjene dvije zemlje te sagledavanja potencijala i mogućnosti za uspostavljanje viših oblika saradnje putem zajedničkih projekata i investicija. U plenarnom dijelu susreta predsjednik Bruno Bojić je privrednike iz Pakistana upoznao sa funkcioniranjem komorskog sistema u BiH te aktivnostima i uslugama Vanjskotrgovinske komore BiH. Također, Bojić je istakao da ekonomski odnosi između BiH i Islamske Republike Pakistan nisu na zadovoljavajućem nivou i izrazio nadu da će potpisani memorandum doprinijeti unapređenju saradnje dvije zemlje. Direktor Odbora za investicije i trgovinu Pendžaba Jalal Hassan je rekao, između ostalog, da će novoformirani Poslovni forum privrednika Pakistana i Bosne i Hercegovine u narednom periodu biti održavan šest puta godišnje, te izrazio nadu da će doprinijeti saradnji dvije prijateljske zemlje. Direktan kontakt privrednika Nakon plenarnog dijela u prostorijama Komore su upriličeni i poslovni razgovori između predstavnika bh. kompanija Spektar Brčko, SOKO Transmisije Mostar, ASWIN d.o.o. Sarajevo, Rima pak d.o.o. Zenica, Mladegs Pak d.o.o. Prnjavor i Centro- ( ) • 1.741.289 KM vrijednost robne razmjene BiH s Pakistanom u 2010. • 1.560.392 KM uvoz BiH iz Pakistana u 2010. • 180.908 KM izvoz BiH u Pakistan u 2010. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. trans Eurolines sa predstavnicima pakistanskih kompanija Naru Hitech Pvt Ltd, Hafiz Ayub Di Hatti, Natt Transport Company, Mak Interprizes i Mian Rice Mills. Domaći privrednici imali su priliku obaviti poslovne razgovore sa pakistanskim privrednicima koji se bave različitim profilima poslova od investicija, preko proizvodnje i prodaje riže te predstavnicima kompanije zainteresirane za partnerstva sa bh. lancima restorana radi zajedničkog ulaganja ili franšiznog na području Pendžaba i BiH. Također, poslovnim susretima su prisustvovali i predstavnici kompanija koje se bave uvozom transportnih vozila i rezervnih dijelova, kao i kompanije koje se bave izvozom zlata, dijamanata, dragog kamenja, nakita te kompanije zainteresirane za uvoz mašina i opreme iz BiH kao i za zajednička ulaganja u građevinske firme. Inače, ukupna vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Islamske Republike Pakistan u 2010. godini je iznosila 1.741.289 KM, od čega je vrijednost bh. robe izvezene u Pakistan iznosila 180.908 KM, dok je uvoz iz Pakistana u BiH iznosio 1.560.392 KM. Iz toga proizlazi da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 12%. Kada je u pitanju struktura izvoza bh. proizvoda u Pakistan, najviše je izvezeno proizvoda od papirne mase, papira ili kartona (164.645 KM) i ostalih gotovih tekstilnih proizvoda (15.000 KM). U strukturi uvoza pakistanskih proizvoda u BiH dominiraju pamuk (650.000 KM) i ostali gotovi tekstilni proizvodi (437.022 KM), zatim odjeća i pribor za odjeću (120.000 KM), umjetni ili sintetički filamenti (98.000 KM), alati (52.764 KM), umjetna ili sintetička vlakna (48.882 KM) i igračke (44.966 KM). 27 TEMA >>> Brojne mogućnosti saradnje s Azerbejdžanom Ministar ekonomskog razvoja Republike Azerbejdžan Shahin Mustafayev i njegovi prvi saradnici posjetili su Vanjskotrgovinsku komoru BiH. U razgovoru s predstavnicima VTK BiH kao polja zajedničke saradnje označene su oblasti drvne i metalske industrije, energije, turizma, oblast prehrambene industrije, hemijske industrije, ali i neke druge industrijske grane koje BiH planira revitalizirati. B iH sa Azerbejdžanom ima dobre i prijateljske odnose, ali ih, nažalost, ne prate jednako dobre ekonomske veze. S tim u vezi, ministar ekonomskog razvoja Republike Azerbejdžan Shahin Mustafayev rekao je da je u pripremi pet sporazuma koji će biti pravni osnov za unapređenje ekonomske saradnje. Na sastanku u Vanjskotrgovinskoj komora BiH je, između ostalog, inicirano da se u što skorije vrijeme potpiše međukomorski sporazum o saradnji i upriliče poslovni susreti privrednika ove dvije prijateljske zemlje. ( BiH u Azerbejdžan najviše izvozi: • vojnu municiju • brodske zakretne dizalice • lijekove • žive životinje • prehrambene proizvode 28 ) Pozitivna vanjskotrgovinska razmjena BiH s Azerbejdžanom Ukupna vrijednost bh. robe izvezene u Republiku Azerbejdžan u 2010. godini iznosila je 1.483.205 KM, dok uvoza azerbejdžanskih proizvoda u BiH nije bilo. Kada je u pitanju struktura ovog izvoza, najviše je izvezeno vojne municije (bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija) u vrijednosti oko 845.000 KM, zatim brodskih zakretnih dizalica (oko 235.000 KM), lijekova (225.000 KM) i živih životinja (118.000 KM). U 2011. godini, također, nije bilo uvoza iz Azerbejdžana, a izvoz iz BiH je u prvih devet mjeseci iznosio 662.926 KM. U ovom periodu je BiH u Republiku Azerbejdžan najviše izvezla brodskih zakretnih dizalica (oko 236.000 KM), lijekova (194.000 KM) i prehrambenih proizvoda (120.000 KM). InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. ANALIZA >>> U Crnoj Gori održan seminar “Marketing komora“ U okviru uspješne saradnje DIHK-CEFTA partnerskog projekta komora “Implementacija CEFTA-e u cilju unapređenja internacionalizacije privreda Jugoistočne Evrope”, Privredna komora Crne Gore organizovala je 27. i 28. oktobra 2011. godine seminar o temi “Marketing komora”. Pored učesnika iz Privredne komore Crne Gore, seminaru su prisustvovali predstavnici Privredne komore Makedonije (Stopanska komora), Privredne komore Srbije, Privredne komore Moldavije, Vanjskotrgovinske komore BiH kao i koordinator projekta iz DIHK-a. Tema dvodnevnog seminаrа je bila jačanje kapaciteta komora u oblasti marketinga. Analizom elemenata marketinškog miksa (4P) u interaktivnom radu učesnika urađeno je sagledavanje usluga koje pružaju, kao i očekivanja poslovne zajednice koja su sve zahtjevnija. Naime, primjetno je da su usluge koje InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. privredne komore pružaju članicama sveobuhvatnije i kvalitetnije, kao i da je porasla svjesnost o njihovom značaju i ulozi u društvu uopće. Konstatovano je da su ove usluge i dalje nedovoljno promovisane i prepoznate, kako u privrednoj tako i u društvenoj sferi. Njemačka finansira projekat Sa ciljem podsticanja regionalne trgovine i doprinosa političkoj stabilnosti, privrednom razvoju regionalnoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi, ovaj projekat finansira Asocijacija privrednih komora Njemačke (DIHK), Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ) putem Fondacije za privredni razvoj i stručnu kvalifikaciju (SEQUA). Vrijeme trajanja je tri godine i njegova realizacija je počela u junu 2010. godine. 29 ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena BiH Rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo U periodu I – IX 2011. godine nastavljen je pozitivan trend povećanja izvoza, ali je rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo. U ovom periodu ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 6.322.072.340 KM, što je za 936.217.646 KM, odnosno 17,38 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 11.180.020.203 KM, što je za 1.470.393.767 KM, odnosno 15,14 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. Ostvareni rezultati doveli su do povećanja nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 1,94 %, te je u ovom periodu iznosio 56,55 %. Međutim, ukupan vanjskotrgovinski deficit je istodobno znatno povećan i iznosio je 4.857.947.863 KM, što je za 534.176.121 KM, odnosno 12,35 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. Piše: Igor Gavran U strukturi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine ostvarene u periodu I – IX 2011. godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje i izvoza i uvoza u svim sektorima. Izvoz je najviše povećan u sektorima: Rude, metali i proizvodi (23,04 %), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (22,52 %), Drvo, papir i namještaj (18,91 %) Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma (18,53 %) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. (17,38 %), a najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (1,63 %). Istovremeno je uvoz najviše povećan u sektorima Mineralna goriva (27,26 %), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (17,39 %) i Rude, metali i proizvodi (14,85 %), 30 a najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (4,69 %). Susjedne zemlje i EU i dalje najznačajniji trgovački partneri Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u periodu I – IX 2011. godine ostale su pojedine članice CEFTA-e (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je kontinuirano Evropska unija (55,76 % izvoza i 48,60 % uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,85 % izvoza i 17,96 % uvoza), Njemačka (14,99 % izvoza i 8,80 % uvoza), Srbija (12,30 % izvoza i 11,09 % uvoza), Italija (11,37 % izvoza i 7,66 % uvoza) i Slovenija (8,73 % izvoza i 9,23 % uvoza). Najveće povećanje izvoza u istom periodu ostvareno je na tržištima Slovačke (155,95 %), Holandije (94,58 %), Turske InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> (87,83 %), Makedonije (86,81 %) i Albanije (68,83 %), a smanjenje u trgovini s Belgijom (51,78 %), Velikom Britanijom (26,54 %), Francuskom (25,27 %) i Švicarskom (8,09 %). Uvoz je najviše povećan iz Sjedinjenih Američkih Država (64,33 %), Rusije (53,33 %), Luksemburga (49,20 %) i Švicarske (47,76 %), a smanjen iz UNMIK/Kosova (54,00 %), Velike Britanije (29,22 %) i Crne Gore (15,03 %). Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana (dostigla je 66,16 % sa zemljama CEFTA-e i 64,88 % s Evropskom unijom), a ostvaren je suficit s UNMIK/Kosovom (8.135,14 %), Albanijom (1.615,05 %), Crnom Gorom (629,44 %), Švedskom (125,37 %) i Slovačkom (109,08 %), kao i nekim manje značajnim partnerima. Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Makedonijom (97,65 %), Njemačkom (96,31 %), Italijom (83,95 %), Holandijom (74,09 %) i Srbijom (62,74 %), a značajan još sa Španijom, Austrijom, Francuskom i Slovenijom. Područje odvijanja najvećeg dijela naše vanjskotrgovinske razmjene već godinama je ograničeno na relativno mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja njihovih potencijala za poboljšanje našeg vanjskotrgovinskog položaja. Pozitivan izuzetak je tržište Turske, gdje kontinuirano ostvarujemo sve bolje rezultate, te smo prethodnih godina dostigli nivo pokrivenosti uvoza izvozom od 38,63 %, uz dalja optimistična očekivanja. Pozitivne promjene U razmatranom periodu dogodile su se i neke značajne promjene u poslovnom okruženju, koje su uticale ili će uticati na vanj- ( ) Vanjskotrgovinska razmjena u brojkama • 6.322.072.340 KM vrijednost bh. izvoza u 2011. • 11.180.020.203 KM vrijednost bh. uvoza u 2011. • 4.857.947.863 KM vanjskotrgovinski deficit BiH u 2011. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. skotrgovinsku razmjenu. Prije svega, na zahtjev Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine izmijenjen je Zakon o carinskoj politici BiH i ukinuta je naknada za carinsko evidentiranje od jedan posto, koja je predstavljala veliko opterećenje domaćim proizvođačima, posebno izvoznicima, čineći uvoz neophodnih repromaterijala skupljim, a izvoz nekonkurentnijim. U periodu od jula do oktobra odlukom vlasti UNMIK/Kosova privremeno je obustavljena primjena preferencijalnog tretmana bosanskohercegovačke robe i nametnuto je carinsko opterećenje od 10 %. Istodobno je vođena i aktivna negativna kampanja u javnosti, te su naši izvozni rezultati na ovome tržištu bili za nekoliko procenata lošiji od očekivanja. Sjedinjene Američke Države su početkom novembra obnovile primjenu Generaliziranog sistema preferencija (GSP) za proizvode iz Bosne i Hercegovine, koji omogućava trgovinske povlastice za naše proizvode i olakšava pristup američkom tržištu. Primjena je retroaktivna, odnosno sve u međuvremenu naplaćene carinske dažbine mogu se refundirati. Evropska unija je pokrenula proceduru obnove tzv. autonomnih trgovinskih preferencijala za proizvode iz Bosne i Hercegovine, također, uz retroaktivnu primjenu i nadoknadu ranije uplaćenih carinskih dažbina, što će mnogim domaćim proizvodima donijeti povoljniji tretman od predviđenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Navedene promjene trebale bi olakšati plasman domaćih proizvoda na aktuelna i nova izvozna tržišta i doprinijeti poboljšanju ukupnih vanjskotrgovinskih rezultata u narednom periodu. Ipak, negativne promjene na domaćem tržištu, među kojima posebno teške posljedice po konkurentnost proizvođača i izvoznika ima rast cijena energenata (prije svega, plina i električne energije) i komunalnih usluga, prepreka su koja sva pozitivna očekivanja dovodi u pitanje. 31 SASE >>> Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH novim dugom zatvara stari dug Početkom novembra sedmični promet na Sarajevskoj berzi porastao je na 25,5 miliona KM. Za milionski promet zaslužni su trezorski zapisi koje je emitirala Vlada FBiH u iznosu od 24.714.958,70 KM. Bez njih bi statistike Sarajevske berze bile sumorne, kao i prethodnih mjeseci. Emisija trezorskih zapisa putem berze značajna je jer putem njih Vlada FBiH novim dugom zatvara stari, što je u svim razvijenim zemljama sasvim uobičajena praksa. Piše: Elvira Ahmetović V lada Federacije BiH je u razmaku većem od mjesec emitirala 90 miliona KM trezorskih zapisa. Prva aukcija trezorskih zapisa obavljena je u septembru ove godine, kada su komercijalne banke doslovno razgrabile trezorske zapise vrijedne 65 miliona KM. Isto se desilo i sa drugom aukcijom trezorskih zapisa, koja je održana 8. novembra, a putem koje je Vlada zaradila gotovo 25 miliona KM. U oba slučaja ukupan iznos pristiglih ponuda bio je veći od očekivanog. 32 Novembarska ponuda za kupovinu trezorskih zapisa iznosila je 35.750.000 KM, a ukupan iznos planiranih i prihvaćenih ponuda je 25.000.000 KM. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.500 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosječnoj cijeni od 98,863% od nominalne vrijednosti, čime je postignut prosječan prinos aukcije od 2,31%. Ministarstvo finansija FBiH time je prikupilo ukupno 24.714.958,70 KM. Rok dospijeća ovih trezorskih zapisa je šest mjeseci i na naplatu dospijevaju 9. maja 2012. godine. Na ovaj način su osigurana sredstva za pokrivanje izdataka po osnovi ratnih šteta, a dio sredstava će i ovaj put biti iskorišten za isplatu obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, ističu u Federalnom ministarstvu finansija, koje je realizacijom druge aukcije trezorskih zapisa ostvarilo plan za ovu InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> godinu. U Ministarstvu finansija dodaju kako je ovo jedini način da se osigura da Federacija ne bude ovisna o događanjima u budžetu i da može bez problema izmiriti obaveze koje dospijevaju na isplatu. Praksa izdavanja trezorskih zapisa bit će nastavljena i u idućem razdoblju. Zakon je odredio granicu do koje se entiteti i država mogu zadužiti u jednoj fiskalnoj godini. Za kratkoročne vrijednosne papire to je 10 posto, dok za dugoročne ta granica iznosi 18 posto u odnosu na originalne prihode ostvarene u jednoj godini. Banke pokupovale trezorske zapise Trezorski zapisi su kratkoročni dužnički vrijednosni papiri koje uglavnom emitiraju ministarstva finansija da bi prikupila novac za poboljšanje likvidnosti budžeta. Oni se emitiraju u nominalnoj vrijednosti, a kupuju se s diskontnom kamatnom stopom. To znači da vlasnici naplaćuju nominalni iznos, ali kupuju ih uz diskontnu cijenu. U našem slučaju, kupci trezorskih zapisa su banke, koje raspolažu ogromnim viškovima sredstava. Prema podacima Centralne banke BiH u martu ove godine banke su na računu CB BiH držale 1,8 milijardi KM iznad obavezne rezerve. Kupovinom trezorskih zapisa banke su se oslobodile značajnog viška sredstava, a ujedno će na njima zaraditi dobru kamatu. Za SASE su trezorski zapisi značajni jer se na ovaj način obogaćuje ponuda na tržištu, koje bi moglo postati interesantno i onim investitorima koji traže sigurne instrumente za ulaganja, u što, prema definiciji, spadaju instrumenti ili vrijednosni papiri koje izdaju država i niži nivoi vlasti. Osim trezorskih zapisa, Federacija BiH je emitirala i obveznice stare devizne štednje i ratnih potraživanja, kojima se već trguje na Sarajevskoj berzi. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. Afirmacija tržišta kapitala Na zahtjev Ministarstva finansija 6.500 trezorskih zapisa je 2. 11. 2011. godine uvršteno u Kotaciju SASE. Nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa je 10.000 KM. Trgovina naprijed navedenim vrijednosnim papirima putem berzanskog trgovinskog sistema (BTS) omogućena je od 8. 11. 2011. godine, međutim do momenta pisanja ovog teksta, nije bio unesen nijedan nalog za kupovinu ili prodaju trezorskih zapisa. Upućeniji kažu da su trezorski zapisi na kotaciju uvršteni tek radi forme, te da se ne može očekivati da se u narednih šest mjeseci s njima napravi značajniji promet, već da će banke čekati mart, odnosno maj iduće godine kako bi upisale kamatu po trezorskim zapisima. Do emisije trezorskih zapisa u FBiH došlo je nakon što je nekoliko mjeseci ranije Vlada Republike Srpske u dva navrata emitirala trezorske zapise u ukupnom iznosu od 65 miliona KM s kamatom od 3,1% na godišnjem nivou. Inače, Vlada RS je mnogo više od FBiH uradila na afirmaciji i razvoju tržišta kapitala u tom entitetu, zbog čega je Banjalučka berza naprednija i uspješnija od Sarajevske. Iako je dugo Sarajevska berza imala mnogo veći promet od Banjalučke, posljednjih godina situacija se preokrenula u korist BLSE, koja u razvojnim planovima ima snažnu podršku Vlade RS. Stoga ne iznenađuje što je za prvih šest mjeseci ove godine Banjalučka berza ostvarila promet od 192 miliona KM, a Sarajevska tek 83 miliona KM. 33 BLSE >>> Emisija obveznica “teška“ 120 miliona KM Vlada RS je zadužila Ministarstvo finansija da najkasnije do 1. 3. 2012. godine, u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti RS, Centralnim registrom i Banjalučkom berzom uspostavi repo tržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta je obezbjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalo uticaj na postizanje što niže kamatne stope prilikom primarne prodaje obveznica. Vlada je zadužila Investiciono-razvojnu banku RS, Garantni fond RS i Penzijski rezervni fond RS da daju podršku likvidnosti repo tržištu i to na način da: imaju obavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvartalno i da iznos sredstava koji podržavaoci likvidnosti nude na repo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 % ukupne emisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Republike Srpske javnom ponudom. Piše: Čedomir Spasojević V lada Republike Srpske izdala je 24. 10. 2011. godine javni poziv za upis i uplatu Prve emisije obveznica Republike Srpske javnom ponudom. Planirano je da se emituje 1,2 miliona obveznica, nominalne vrijednosti 100 KM sa fiksnom kamatnom stopom od 5% na godišnjem nivou i ukupnim planiranim iznosom emisije od 120.000.000 KM. Takođe 34 je planirano da se glavnica isplati jednokratno, sedam godina od dana registracije emisije, dok će se kamata isplaćivati dva puta godišnje, po isteku svakog polugodišta od dana registracije emisije. Na ovaj način će se Republika Srpska zadužiti za 120 miliona KM, ali će se istovremeno na tržištu kapitala pojaviti novi tržišni materijal, koji u budućnosti može igrati značajnu ulogu na berzi. Ove obveznice mogu imati poseban značaj za institucionalne investitore (npr. osiguravajuća društva) koji značajan dio svojih plasmana investiraju u državne hartije od vrijednosti, mada je pitanje koliko je očekivani prinos od 5 % stimulativan za ulaganje. Imajući u vidu skromne promete koji se na Banjalučkoj berzi ostvaruju u posljednjih nekoliko godina, odmah se postavlja pitanje kolika će biti likvidnost ovako velike emisije obveznica InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> i da li će potencijalni kupci u budućnosti moći brzo da prodaju svoje obveznice u slučaju potrebe. Zbog te činjenice Vlada RS je zadužila ministarstvo finansija da najkasnije do 1. 3. 2012. godine, u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti RS, Centralnim registrom i Banjalučkom berzom uspostavi repo tržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta je obezbjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalo uticaj na postizanje što niže kamatne stope prilikom primarne prodaje obveznica. Vlada je zadužila Investiciono-razvojnu banku RS, Garantni fond RS i Penzijski rezervni fond RS da daju podršku likvidnosti repo tržištu i to na način da: imaju obavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvartalno i da iznos sredstava koji podržavaoci likvidnosti nude na repo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 % ukupne emisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Republike Srpske javnom ponudom. Ovaj potez Vlade RS svakako treba pozdraviti pošto daje određenu garanciju potencijalnim investitorima da će se održavati određeni nivo likvidnosti ovih obveznica koji će garantovati mogućnost da se njihovo ulaganje u slučaju potrebe može pretvoriti u novac i prije isteka perioda od sedam godina. Takođe, može se očekivati da će promet tih obveznica slati pozitivan signal o banjalučkom tržištu kapitala i da će pozitivno uticati na promet ostalih hartija od vrijednosti. Odluke Komisije sporne? Nažalost, tržište kapitala u Republici Srpskoj ne može da funkcioniše bez afera. Najnovija je vezana za činjenicu da je Komisiji za hartije od vrijednosti, koja je regulator tržišta, već više od godinu dana istekao mandat i da su sudovi poništili neke od odluka Komisije, ne zato što komisija nije bila u pravu, već zbog činjenice da je članovima istekao mandat. Po zakonu, članove Komisije bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika RS. Iako iz Vlade uvjeravaju da je izbor u toku i da Komisija Akcije Jahorina osiguranja podigle promet Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u oktobru je iznosio skoro 40 miliona KM. Na ovaj relativno visok promet nije uticao redovan promet, već blok transakcija sa akcijama Jahorina osiguranja a.d. Pale u iznosu od 33,5 miliona KM. Na taj način je okončano preuzimanje Jahorina osiguranja a.d. Pale od strane Vienna Insurance Group (VIG), jedne od najvećih austrijskih osiguravajućih kuća. Ova transakcija je označila i ulazak na tržište osiguranja u Republici Srpskoj do sada najznačajnijeg stranog “igrača“ i može se očekivati da ima pozitivan uticaj na rast tržišta osiguranja. Međutim, ne treba zanemariti činjenicu da je i u redovnom prometu akcija ostvareno nešto više od 4 miliona KM, što predstavlja rast od skoro milion KM u odnosu na prethodni mjesec. Rastom se u oktobru mogu pohvaliti i svi indeksi BLSE. Kao i prethodni mjesec, najveći rast od 2,77% je ostvario Indeks investicionih fondova (FIRS), što je ipak dosta skromnije u odnosu na dvocifreni rast u septembru. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) ostvario je rast od 1,12% dok je Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) u oktobru blago porastao, za 0,32%. Na godišnjem nivou sva tri indeksa su i dalje u plusu, s tim da je najizraženiji rast indeksa ERS 10, koji je porastao za čak 51,54% u odnosu na kraj oktobra prošle godine. Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze u oktobru 2011. godine je blago opala za 0,01 % i iznosila je 4,030 milijardi KM. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. normalno funkcioniše, ovakve odluke suda unijele su dodatno nepovjerenje među investitore. Oni upozoravaju da su, osim potencijalnog “obaranja“ stotine rješenja i odluka Komisije za hartije od vrijednosti, dugoročne posljedice loš signal investitorima i obezvređivanje, odavno narušenog tržišta kapitala. Nadamo se da će se ovaj problem riješiti u što skorijem roku i da će biti imenovani novi članovi Komisije za hartije od vrijednosti, da ne bismo došli u situaciju da i to bude ozbiljna prepreka razvoju tržišta kapitala. ZIF-ovi pred transformacijom Jedan od prvih zadataka kojim će se baviti novi članovi Komisije za hartije od vrijednosti je transformacija zatvorenih investicionih fondova. Ona će, po svemu sudeći, biti sprovedena kroz dva pravca – pretvaranjem u otvorene investicione fondove ili holding društva. O tim krupnim reformama za tržište kapitala RS raspravlja se već duže vrijeme, a ulazak u cijeli proces ozvaničen je nedavnom odlukom Vlade RS o formiranju Radne grupe za izmjenu Zakona o investicionim fondovima. Investitori i mali akcionari fondova godinama se žale da nemaju praktične mehanizme kontrole rada društava za upravljanje ZIFovima koji nemaju prevelik interes za rast tržišne cijene akcija fondova s obzirom na to da svoju naknadu za upravljanje obračunavaju na višestruko više neto vrijednosti imovine fondova. Cijena i prometi akcijama ZIF-ova proteklih godina drastično su pali, dok društva i dalje naplaćuju relativno visoke provizije. U Komisiji za hartije od vrijednosti RS kažu da je koncept ZIF-ova prevaziđen, što je pokazalo dosadašnje njihovo poslovanje s nizom slabosti, od izostanka značajnijih aktivnosti u upravljanju portfeljom do niskog obima trgovanja na tržištu kapitala. Postoje i mišljenja da bi ZIF-ovima trebalo ostaviti mogućnost prerastanja u holding društva koja bi suštinski izašla iz nadzorne nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti RS. Osnovna karakteristika holding društva je ukidanje postojećeg ograničenja ulaganja ZIF-ova koji bi dobili priliku da sa većim vlasničkim udjelima ojačaju upravljačku ulogu u preduzećima. Konačna odluka o načinu transformacije zatvorenih fondova u RS biće donesena na najvišem entitetskom nivou. 35 NAFTNA KOLUMNA >>> (Opet) kriza Već duže vrijeme, tržište nafte igra samo sporednu ulogu u drami evropske finansijske krize. A to je drama koju ni Agatha Christie ne bi mogla inscenirati, a niti bi je Sherlock Holmes mogao riješiti. Ova drama traje već mjesecima. Počela je sporo, gotovo dosadno, u stilu grčke tragedije. Drama je postala interesantnija ulaskom novih likova koji su dodali malo francuskog šarma, njemačke tvrdoglavosti i, naravno, italijanske komedije. Potom, radnja je postala dinamična, i kako ovo pišem, još se ne zna ko će biti ubijen, a kamoli ko će biti ubica. Jedino znamo da će biti žrtava. Z ato ću prvo govoriti o ekonomiji. Finansijeri su gotovo zaboravili na Grčku. Problemi dugova ove zemlje bi se mogli riješiti sa svega nekih 150 milijardi eura. Evropski stabilizacioni fond ima na raspolaganju nešto iznad 400 milijardi. Naravno, 150 milijardi su samo državni dugovi. Individualni dugovi firmama u Grčkoj su nekoliko puta veći. Međutim, pravi problem za Evropu su španski i italijanski državni dugovi. Tržište vrijednosnih papira (bondova) ove dvije zemlje iznosi oko 2,75 triliona eura. Da bi normalno otplatila dugove, Italija mora prodati barem 300 milijardi eura novih bondova iduće godine. Italija, kao ni većina zemalja mediteranske Evrope, nije konkurentna. U vrijeme kada su ove zemlje imale svoju vlastitu valutu, one bi devalvirale i tako postale konkurentnije. U okviru eurozone, one mogu samo restrukturirati privredu, smanjiti plaće, penzije i ukupnu državnu potrošnju. Nažalost, investitori su izgubili povjerenje u odlučnost političara da naprave te strukturne promjene. Zbog većeg rizika, oni traže veće kamate na kredite, a veće kamate znače da će zemlje kao što su Italija i Španija, sa relativno dobrom privredom, imati ogromne probleme da otplaćuju dugove (kamate na italijanske vrijednosne papire ili 10-godišnje bondove su prešle “kritični“ nivo od 7%, grafikon ispod iz Financial Timesa). Piše: Adnan Imširović Naravno, i druge države, kao što su Velika Britanija i SAD, imaju velike dugove. Međutim, centralne banke ovih zemalja mogu štampati novac (i to rade vrlo aktivno već duže vrijeme) i tako otplaćuju dug novim novcem. Evropska centralna banka (ECB) nema tu mogućnost zbog njemačkoga veta (Nijemci se još sjećaju 1929. godine). Dakle, evropska finansijska kriza nije samo ekonomski problem (državni dugovi), već je to puno više politički problem. Kao takav, on je rješiv: države “evropske periferije“ treba prestrukturirati, dugove djelimično otpisati, podići nove kredite preko MMF-a i dati ECB-u moć da djeluje kao prava centralna banka. Ako se kriza ne riješi, ona će biti mnogo teža i duža nego 2008. godine (u stvari, ovo je ta jedna te ista kriza, samo nikad potpuno nije riješena). Konačno, šta to sve znači za tržište nafte? Kao što to grafikon iznad dobro ilustruje, cijene nafte su bile izuzetno nestalne od maja ove godine, u skladu sa općom finansijskom krizom. Dobre vijesti sa političkoga fronta izazivaju euforiju i veće cijene, da bi potom negativne vijesti dovele do ponovnog pada. Ukupna situacija nije nimalo pozitivna. To bi trebalo dovesti do znatnog pada cijena nafte. Ovaj pad bi posebno trebalo očekivati s obzirom na kraj rata u Libiji (trenutna proizvodnja je preko 500 mbd i očekuje se nivo od oko 850 mbd do kraja godine) i ponovni izvoz iz Jemena (gdje je mjesecima bio obustavljen). Nažalost, politika se i ovdje petlja sa ekonomijom. Sve više je vijesti o mogućem napadu SAD-a i Izraela na nuklearne pogone u Iranu, što drži cijene nafte na povišenom nivou. Kao da nam evropska kriza nije dovoljna! 36 InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. TEMA >>> Na čekanju gotovo dvije milijarde KM odobrenih sredstava Neangažiranje kredita BiH je koštalo 26,6 miliona KM Naša zemlja je na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine manji je za 378.100.183 KM u odnosu na 31. decembar 2010. godine. Pregled neangažiranih kredita i plaćenih troškova Piše: Ruždija Adžović P oražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama ne znaju iskoristiti brojne kredite vrijedne nekoliko milijardi maraka koji su državi Bosni i Hercegovini odobrili brojni kreditori za realizaciju značajnih projekata u našoj zemlji. To je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranje tih “umrtvljenih” sredstava donosi i poprilične troškove (commitment fee). Neangažirani krediti koji su odobreni Bosni i Hercegovini 1. septembra ove godine iznosili su oko dvije milijarde maraka, kaže se u informaciji o neangažiranim sredstvima po odobrenim kreditima i iznosu troškova koji se plaćaju za neangažirana sredstva – commitment fee, koju je, na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sačinilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Od 1998. do 1. septembra ove godine država BiH platila je, po osnovu neangažiranja dobijenih kredita, troškove u iznosu većem od čak 26,6 miliona maraka, InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. ili preciznije 26.609.065 maraka, što je uzalud bačeni novac. Za neangažirana sredstva odobrena od strane Svjetske banke plaćeni su ukupni troškovi od 4.142.147 maraka, EBRD-a 21.358.368 maraka, Eurofima 52.600 KM, Španije 216.347, KfW-a 635.430, Raiffeisen banke 76.210, Austrijske banke 90.265 i BAWAG-a 7.797 maraka. Rezultat povlačenja Naša zemlja je, kaže se u spomenutoj informaciji, na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Naime, l. septembra 2011. godine neangažirani krediti iznosili su 1.954.509.838 KM, od čega se 1.402.863.464 KM odnosi na multilateralne kreditore – Svjetska banka, IDA i IBRD, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka; dok se 551.646.374 KM odnosi na bilateralne kreditore. Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine manji je za 378.100.183 KM u odnosu na 31. decembar 2010. 37 >>> godine, a što je rezultat “povlačenja” dijela do tada neangažiranih kredita u iznosu od 370.242.853 KM, dok se razlika od 7.856.097 KM odnosi na kursne razlike i angažovanja novih kredita te otkazani dio kredita u iznosu od 1.233 marke. Za troškove po osnovu neangažiranih kredita u periodu od 1. januara do 1. septembra 2011. godine plaćeno je 2.133.689 KM, dok je u toku 2010. godine plaćeni commitment fee iznosio 3.875.546. Analiza isplate predmetnih troškova u iznosu od 2.133.689 KM tokom 2011. godine ukazuje da se najveći dio navedenog iznosa odnosi na troškove po projektima, odnosno odobrenim kreditima EBRD-a sa učešćem od 89,3 posto ili 1.905.307 KM. Preostali plaćeni iznos odnosi se na neke od bilateralnih kreditora – KfV 182.617 KM (8,56 posto), Kraljevina Španija 18.540 KM (0,87 posto), Raiffeisen Bank 26.099 KM (1,23 posto) i Austrijska banka 1.126 KM (0,06 posto). Za neangažirane kredite EBRD-a za projekat Koridora 5C u ovoj godini plaćeni su najveći troškovi i oni su iznosili 851.704 marke. Za projekat Željeznice II 504.130 KM, za projekat Rekonstrukcije puteva 175.144 KM, za projekat Regionalni putevi 81.292 KM, za projekat Mahovljani 84.807 KM, za projekat Gasifikacija Srednjobosanskog kantona 158.150 KM, za projekat Električna energija III 27.590 KM, odnosno, Električna energija II 1.658 KM, za projekat Vazdušni saobraćaj 16.570 KM, za projekat Elektroenergetski sistem 1.905 KM i za projekat Kanalizacioni sistem Bijeljina 2.357 maraka. Kada su u pitanju španski krediti, plaćeni troškovi za neangažirana sredstva za nabavku devet garnitura talgo vozova i vagona iznosili su 17.007 maraka, a za projekat Voda Široki Brijeg, Ljubuški i Fojnica 1.534 KM. Neangažirani krediti KfV ponijeli su sljedeće troškove: za projekat Mesihovina 130.185 KM, za projekat Voda za Banju Luku 24.448 KM, za projekat Sanacija Hidroelektrane Rama 24.448 KM i za projekat Sanacija vodovoda Unsko-sanskog kantona 3.536 KM. 38 Nisu zanemarivi ni troškovi po osnovu neangažiranih kredita dobijenih od Raiffeisen banke: za projekat Nova bolnica Bijeljina plaćeno je 24.957 maraka, za projekat Vodosnabdijevanje Livno 1.152 marke. Za projekat Voda Fojnica-Kiseljak plaćeni troškovi iznosili su 1.126 maraka, a riječ je o kreditu Austrijske banke. Commitment fee predstavlja trošak koji se obračunava u skladu sa generalnim uslovima nekih od kreditora (EBRD, KfW, Raiffeisen, Kraljevina Španija, Austrijska banka) i kao takav ugrađen je, uglavnom, u standardne uslove poslovanja stranih kreditora. Ugovorena dinamika Visina obračunatih sredstava po osnovu troškova na neangažirana sredstva zavisi, prije svega, od visine ugovorenih sredstava, datuma efektivnosti sredstava, ali u najvećoj mjeri od realiziranja ugovorene dinamike implementiranja projekata za čiju namjenu su sredstava i posuđena. Dakle, visina troškova za commitment fee zavisi od stepena izvršenja ugovorenih projekata. U većini slučajeva radi se o velikim infrastrukturnim projektima koji iziskuju značajna finansijska ulaganja, a njihova implementacija uglavnom je u ingerenciji entiteta, odnosno Jedinica za implementiranje projekata (PIU), navodi se dopisu koji je Ministarstvo finansija i trezora BiH uputilo Predstavničkom domu PS BiH. Naime, Predstavnički dom je na jednoj od ranijih sjednica, povodom rasprave o Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2010. godine, usvojio zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i trezora BiH da izradi i dostavi informaciju o neangažiranim sredstvima po odobrenim kreditima i iznosu troškova koji se plaćaju za neangažirana sredstva. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. TEMA >>> Ekonomski dio izvještaja Evropske komisije o napretku u 2011. Mali napredak BiH prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji Poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefikasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napredak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor, ocjena je Bruxellesa naglašena u izvještaju o napretku BiH. Piše: Almir Terzić B osna i Hercegovina je ostvarila mali napredak prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, ocjena je Evropske komisije u izvještaju o napretku BiH za 2011. godinu koji se odnosi na ekonomske kriterije. Bruxelles je upozorio kako su neophodni značajni daljnji reformski napori kako bi se omogućilo da zemlja može dugoročno podnijeti konkurentni pritisak i tržišne snage unutar Unije. Ekonomija BiH, ocjena je Evropske komisije, donekle je napredovala u 2011. godini, ali oporavak je još uvijek na niskom nivou i uglavnom vođen vanjskom potražnjom. Direktor za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Pierre Mirel upozorio je kako je u izvještaju u oblasti ekonomskog stanja u BiH zabilježena i dalje velika stopa nezaposlenosti, kao i da su vlasti BiH obavezne donijeti jasna pravila kojim će ohrabriti strane investicije u BiH. Sve na vlastima BiH Evropska komisija je ukazala i na nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, koji se, kako je istakao Mirel, ne odnosi na nužnost da se to pitanje isključivo uredi na državnom nivou kako se to želi predstaviti, već da vlasti BiH unutrašnje tržište urede u skladu sa zakonodavstvom i propisima EU. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. “Preovladava mišljenje kako se iz Evropske komisije često čuju žargonske poruke. Ali, mi govorimo o problemima koje treba riješiti. Imamo konkretan primjer javnih nabavki koje se tiču pitanja tenderske konstrukcije. Tu je evidentan nedostatak transparentnosti i oni koji trpe takvo stanje su poreski obveznici. To su stvari koje se moraju rješavati. Slično je sa poljoprivredom. Nesporno je, i to stalno ukazujemo, kako BiH ima velike potencijale u toj oblasti, ali je izražen problem certificiranja, kao i činjenica da sporazum o trgovinskoj razmjeni (SSP), iako je potpisan prije tri godine, još nije stupio na snagu zbog neizvršavanja dijela obaveza. A BiH, odnosno izvoznici će se 1. jula 2013. godine, kada Republika Hrvatska uđe u EU, susresti sa velikim problemima, ako se u međuvremenu ta pitanja ne riješe“ – upozorio je Mirel. Stoga, naglašava Mirel, koliko će BiH biti blizu ili daleko od aplikacije za članstvo u EU, na vlastima je naše države. “Vijeće EU potvrdilo je opredijeljenost za evropsku perspektivu BiH. Političari u BiH treba da uzmu stvari u svoje ruke i povedu državu tim, evropskim putem. Oni ne smiju varati one koji su glasali za njih, a koji žive u veoma teškom ekonomskosocijalnom stanju. Evropska komisija, Bruxelles, Delegacija EU u BiH su tu da pomognu, usmjere, ali mi ne možemo donositi odluke. To treba da rade vlasti ove zemlje“ – poručio je Mirel. Evropska komisija u svom izvještaju o napretku BiH u 2011. u ekonomskim kriterijima navela je i da je fiskalna situacija u BiH donekle ublažena kao rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja realizovanog u okviru programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i povećanja prihoda. 39 >>> Brojni nedostaci Prioritetno djelovanje Međutim, konstatovano je kako je srednjoročna fiskalna održivost veoma otežana zbog neusvajanja Globalnog okvira za fiskalne politike u periodu 2011-2013. godine. Predanost strukturalnim reformama i racionalna javna potrošnja i dalje je slaba i neujednačena u zemlji, a kvalitet javnih finansija je i dalje nizak. Uprkos nekim poboljšanjima, poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefikasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napredak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor, stav je Evropske komisije. Konstatovano je kako je postignut određeni napredak u usklađivanju regulative, politika i kapaciteta zemlje s evropskim standardima u područjima kao što su sloboda kretanja roba, intelektualno vlasništvo, državna pomoć, istraživanja, kultura, transport i niz pitanja vezanih za pravosuđe, slobodu i sigurnost. U području energetike, postignut je određeni napredak u pogledu snabdijevanja električnom energijom u Distriktu Brčko i pokretanju sveobuhvatnog pregleda regulative iz oblasti električne energije. No, napredak je i dalje nezadovoljavajući u drugim oblastima, kao što su slobodno kretanje roba, lica i usluga, carina i poreza, konkursi, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, obrazovanje, industrija, mala i srednja preduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni sektor, životna sredina i klimatske promjene, energetika, informaciono društvo i mediji i statistika. Sveobuhvatna strategija o energetici treba biti usvojena i uspostavljeno državno preduzeće za prenos funkcionalno na teritoriji cijele države. Trajni napori u osjetljivim područjima, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, također su prioritet, jasan je stav Bruxellesa. Iz Evropske komisije su i stava da BiH već krši odredbe Privremenog sporazuma kada je u pitanju nedonošenje zakona o sistemu državne pomoći u BiH, a što je bila obaveza najkasnije do 1. jula 2010. Direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Neveka Savić upozorila je kako je Vijeće EU još marta 2011. upozorilo na kršenje SSP-a te pozvalo na hitno donošenje ovog zakonskog akta. “Zakon o sistemu državne pomoći je jedan od preduslova za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU. Osim zakona, nužno je donijeti i mjere za sistem državne pomoći, kojih još uvijek nema“ – navela je Savić. Kada je u pitanju provedba trgovinskog dijela Privremenog sporazuma od BiH se očekuje i da ispuni obaveze koje se odnose na donošenja zakona o vinu koji je osporen na posljednjoj sjednici Doma naroda PS BiH, te uskladi Zakon o carinskoj tarifi BiH sa pravnim tekovinama EU (aqui communitaire), čija je procedura u toku. Inače, u smislu usklađivanja zakonodavstva BiH sa aqui communitaireom zatražena je pomoć Republike Slovenije u dijelovima koji se odnose na definicije. BiH treba da utvrdi i izmjene i dopune protokola o trgovinskoj saradnji sa Turskom, čija je procedura trenutno u Predsjedništvu. Veoma važnim ocijenjeno je i donošenje državnog (nacionalnog) programa integrisanja. Program integrisanja bio bi sveobuhvatni planski dokument koji bi objedinio Akcioni plan za provođenje prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH, program mjera za provođenje Privremenog sporazuma te program prioriteta usklađivanja u zakonodavnim aktivnostima za provođenje Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma. U DEI-ju očekuju “zeleno svjetlo“ najviših političkih predstavnika u BiH kako bi se uspostavili mehanizmi koordinacije i integrisanja, što je neophodno za pripremu odgovora na upitnik, odnosno preduslov za članstvo. Daljnje ugrožavanje SSP-a S druge strane, ako se što prije ne donese zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, BiH bi uskoro mogla proširiti spisak obaveza koje nije ispunila, a zbog kojih Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ne može biti ratificiran. Na ovo su ukazali iz Evropske komisije, odakle vlastima BiH dolaze upozorenja na ozbiljna kašnjenja u ispunjavanju obaveza iz odredbi Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. Naime, najkasnije do 1. jula 2013. godine BiH mora imati proveden popis stanovništva kako bi imala jasan ekonomski pokazatelj o bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Kako bi se ovo osiguralo, najmanje godinu dana prije toga, odnosno najkasnije do kraja juna 2012. godine, zakon o popisu stanovništva mora biti usvojen. Ono što bi BiH ubrzo moglo dovesti do novih kršenja odredbi SSP-a jeste i to što Federacija BiH (RS je to uradila prije osam mjeseci) još nije donijela izmjene zakona o javnim preduzećima u tom entitetu kojim se propisuje da se državna pomoć dijeli na jednak način i državnim i privatnim kompanijama. Zbog zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH naša država bi se uskoro mogla naći, također, na udaru novih kršenja SSP-a. Naime, ovim zakonom kojim je propisano da se u trgovinskim objektima većim od 1.000 kvadratnih metara na policama nalazi najmanje 50 posto domaćih proizvoda u Bruxellesu su ocijenili diskriminirajućim. Osim što krši SSP, ovaj zakon u FBiH je suprotan i pravilima Svjetske trgovinske organizacije jer količinska ograničenja u bilo kom obliku ne smiju postojati. 40 Alarmantni podaci Alarmantnim je ocijenjen i stepen provedbe realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za prvih šest mjeseci ove godine. Naime, stepen provedbe je svega 13,9 posto i najniži je do sada, a zabrinjavajuće je i to što je većina institucija zatražila prolongiranje rokova za implementaciju. Evropska komisija upozorila je da se od BiH u oblasti općih i političkih kriterija očekuje napredak u uspostavljanju koordinacije pitanja EU u zemlji, uključujući i IPA fondove kao nastavak reforme javne uprave. U ekonomskim kriterijima dokumenta Evropsko partnerstvo BiH upozoreno je na obavezu usvajanja zakona o bankarskoj superviziji i obligacijama, te stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja (skraćivanje administrativnih procesa i rokova za registraciju poslovnih subjekata). Što se tiče evropskih standarda, vlasti BiH treba da donesu izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, formiraju Ekonomsko-socijalno vijeće BiH, donesu razvojnu i energetsku strategiju, te donesu zakon o okolišu na nivou BiH kao i osnuju agenciju iz te oblasti. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. TEMA >>> Vlasti BiH propustile još jednu šansu ispunjavanja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva Osporen Prijedlog zakona o vinu BiH Donošenje zakona o vinu BiH osiguralo bi da se proizvođačima vina iz naše države omoguće sve pretpostavke (klasifikacija, standardi) koje bi im garantovale ravnopravan nastup na tržištu Evropske unije. Piše: Almir Terzić Z bog protivljenja delegata iz klubova srpskog i hrvatskog naroda na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine polovinom septembra osporen je Prijedlog zakona o vinu BiH u drugom čitanju, čime je definitivno propalo donošenje ovog zakonskog akta u parlamentarnoj proceduri. Tako će Vijeće ministara BiH, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, morati u narednom periodu pripremiti novi tekst prijedloga zakona te ga nakon usvajanja u tom izvršnom organu uputiti na ponovno očitovanje u Parlamentarnu skupštinu BiH. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. Donošenje zakona o vinu Bosne i Hercegovine, inače, obaveza je vlasti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, ali i definirano dokumentom Evropsko partnerstvo između BiH i EU. Kao argument koji su predstavnici Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ponudili zbog kojeg su glasali protiv naveli su “njegove brojne manjkavosti“. “Ponuđeni Prijedlog zakona o vinu nije u skladu sa pravnim naslijeđem Evropske unije i na to su jasno ukazali iz Delegacije Evropske unije u BiH“ – naveo je delegat Staša Košarac. Regionalne sorte - po entitetima Iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH istakli su kako su prvobitno imali namjeru podržati zakon, ali da su stav promijenili nakon naknadnih sa41 >>> znanja. Naime, predsjednica Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH Borjana Krišto navela je kako su “dobili uvjeravanja da su vinari – proizvođači dali svoju suglasnost na ponuđeni tekst zakona, odnosno da su konzultirani prilikom njegove izrade, no da se ispostavilo drugačije“. “Iz Udruge vinara smo, međutim, dobili navode kako njih nitko nije konzultirao prilikom donošenja zakona te da na utvrđeni tekst imaju puno primjedbi. Njihova je ocjena kako bi zakonski prijedlog u praksi bio neprovodiv. Upravo ti razlozi opredijelili su nas za promjenu stava i da glasamo protiv donošenja zakona na Domu naroda PS BiH“ – navela je Krišto. No, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac cijeni kako je na djelu “novi klasični pokušaj opstrukcija iz RS“. “Delegati u Klubu srpskog naroda iznijeli su tvrdnju kako je Prijedlog zakona o vinu BiH suprotan pravnom naslijeđu EU, a istovremeno su ulagali amandmane kojim se on još više udaljava od toga, što je krajnje nelogično. Tako je jedan od njihovih zahtjeva bio da se kod određivanja regionalnih sorti vina obavezno traži saglasnost entiteta. To je apsurdno, jer regionalne sorte vina nisu niti mogu biti određene granicama entiteta. Dakle, i u ovom slučaju, donošenju zakona o vinu BiH, iz RS su pokušali primijeniti sistem kao da se radi o prenosu nadležnosti, što uostalom rade u posljednje vrijeme sa svim zakonskim aktima, dok su kao argument za njegovo osporavanje potegli nešto sasvim suprotno, neusklađenost sa pravnim naslijeđem EU. Tek nakon što su na Komisiji za vanjsku i trgovinsku 42 politiku, carine, saobraćaj i komunikacije osporeni njihovi amandmani, odlučili su se da ne podrže prijedlog zakona na sjednici Doma naroda PS BiH“ – istakao je Genjac za InfoKom. Primjedbe EU bile otklonjive On je priznao da je Evropska komisija, odnosno Delegacija EU u BiH, imala određenih primjedbi u pogledu Prijedloga zakona o vinu BiH, ali da su one mogle biti otklonjene naknadnim, amandmanskim popravkama. Naime, kako doznajemo iz Delegacije EU u BiH, iznijeli su primjedbe koje su se odnosile u pogledu sastava vina u predloženom tekstu zakona (količina šećera, dodataka) kao i oko njihovih naziva – pjenušci, crna i bijela vina u skladu sa njihovim klasifikacijama. “Ovo, ipak, nisu krupne primjedbe u odnosu na činjenicu da je osporen Prijedlog zakona o vinu BiH u cijelosti. Određena odstupanja u zakonu mogla su se amandmanima popraviti i time dovesti do usvajanja i stupanja na snagu zakona. Čak nije bilo razumijevanja ni da se izjašnjavanje odgodi i u međuvremenu pokuša doći do rješenja. Umjesto toga, sada imamo situaciju da, kada je u pitanju zakon o vinu, vraćamo se na sami početak“ – navodi Genjac. Najveću štetu zbog nedonošenja zakona o vinu BiH imat će njegovi proizvođači – vinari. Naime, donošenje zakona o vinu BiH osiguralo bi da se proizvođačima vina iz naše države omoguće sve pretpostavke (klasifikacija, standardi) koje bi im garantovale ravnopravan nastup na tržištu Evropske unije. Ovo potvrđuje i predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH Halid Genjac. “Zakon bi omogućio vinarima iz BiH da budu ravnopravni sa svojim kolegama iz EU kada je u pitanju tržište. Njegovo donošenje tako bi uvelo više reda u tu oblast jer bismo imali situaciju kojom bi se otklonile sve prepreke i omogućilo vinarima naše države da budu dovedeni u istu ravan sa onim iz EU. Sada je sve to odloženo. Oni će i dalje imati otežan pristup tržištu EU, ostaje otvoreno i pitanje neusklađenosti pravnih propisa te ono što je najgore, i dalje će biti izloženi nelojalnoj konkurenciji“ – ocijenio je Genjac. No, osim proizvođača vina neusvajanje zakona iz te oblasti na državnoj razini veliki je minus i za državu BiH jer na spisku obaveza na evropskom putu naše zemlje umjesto da se on smanjuje – zadatak (zadaća) ostaje. A, upravo na neispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa EU u prvoj polovini ove, ali i 2010. godine, koje je krajnje alarmantno i zabrinjavajuće, upozorili su iz Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. To posebno, budući da dokument Evropsko partnerstvo služi za ocjenu pripreme države BiH za približavanje Evropskoj uniji, ažuriranje prioriteta i njegovo provođenje je jedan od ključnih i hitnih procesa. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija COST C OST (Evropska saradnja u oblasti naučnih i tehničkih istraživanja) je međuvladin instrument podrške saradnji naučnika i istraživača iz oblasti nauke i tehnologije iz čitave Evrope. COST je najstariji okvir naučne saradnje evropskih zemalja uspostavljen 1971. godine, a uz Eureku i FP7 predstavlja jednu od najznačajnijih inicijativa EU u oblasti nauke i istraživanja. Doprinosi razvoju evropskog istraživačkog prostora putem jačanja istraživačkih aktivnosti te osiguravanjem platforme evropskim naučnicima u svrhu saradnje na specifičnim projektima i razmjene ekspertiza. Aktivnosti COST-a usmjerene su na InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. devet oblasti: biomedicina i molekularna bionauka; prehrambeni proizvodi i poljoprivreda; šumarstvo, proizvodi i usluge; sirovine, fizika i nanonauka; hemija i molekularna nauka i tehnologije; ekosistem i okoliš; informacione i komunikacione tehnologije; transport i ruralni razvoj; pojedinci, društva, kulture i zdravlje. U COST-u učestvuje 36 zemalja. Bosna i Hercegovina, kojoj je na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principima učešća BiH u programima Zajednice (2004/2007.) otvorena mogućnost pristupa, postala je 26. i 27. maja 2009. godine 35. članica COST-a. 43 TEMA >>> Poslovna saradnja – novembar2011. Poštovani čitatelji, putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među kojima su sve zemlje Evropske unije. U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za novembarsko izdanje magazina InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka. 44 Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected]. Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne. U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude: InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 45 SAJMOVI >>> Anuga: Deset sajamskih manifestacija na jednom mjestu Sajam Anuga je najveći svjetski sajam za prehrambenu industriju. Ovaj prestižni događaj obuhvata deset specijaliziranih sajamskih manifestacija koje se odvijaju istovremeno. Osnovni cilj organiziranja ovako sveobuhvatnog, a ipak specijaliziranog sajma je da na jednom mjestu promovira kompanije i najrazličitije prehrambene proizvode iz cijelog svijeta te stvori prilike za produbljivanje poslovnih odnosa i stvaranje novih. Organizator sajma (Koelnmesse) posebnu pažnju posvećuje najnovijim svjetskim trendovima u proizvodnji i konzumiranju hrane, te shodno tome realizira i niz pratećih događaja. Piše: Eldina Begović Ukratko o sajmu Anuga Sajam Anuga je namijenjen poslovnim posjetiocima, a glavna ciljna grupa su predstavnici menadžmenta veletrgovina i maloprodajnih lanaca, nabavnih službi hotela i restorana, distributeri, agenti i sl. U 2011. godini, Anugu je posjetilo 150.000 zainteresovanih, od čega oko 50% iz inostranstva (kako iz Evrope, tako i iz prekookeanskih zemalja), što sajmu s pravom daje epitet najvećeg svjetskog događaja ove vrste. Zemlja domaćin – Njemačka, najveće je potrošačko tržište u EU sa 82 miliona stanovnika, a ujedno je druga zemlja na svijetu po vrijednosti uvoza. 46 • Sajam Anuga je najvažniji svjetski sajam prehrambene industrije i pratećih oblasti privrede; • Prvi put, sajam Anuga je organiziran 1924. godine i održava se u oktobru, svake druge godine; • Anuga se održava na sajmištu (Messeplatz) koje se nalazi u samom centru Kelna – velikog sajamskog grada u Njemačkoj (pored sajma Anuga, kompanija Koelnmesse GmbH također organizira i druge važne manifestacije, poput ISM – vodećeg svjetskog sajma slatkiša i keksa, IMM – međunarodnog sajma namještaja, itd); • Sajam Anuga ima na raspolaganju 153.483 m2 zatvorenog prostora (11 hala), a ukupan prostor je oko 300.000 m2; • U 2011. godini na sajmu je nastupilo više od 6.500 izlagača iz 95 zemalja. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. >>> U domenu prehrane, posebno proizvoda koje BiH može ponuditi, Njemačka je: • najveći potrošač kafe u EU (tržišni udio 21%); • treći po redu potrošač čaja (10% udjela); • najveći potrošač sokova i koncentrata od voća i povrća u EU (23% tržišnog učešća); • najveći potrošač smrznutog povrća u EU (27% udjela); • najveći potrošač smrznutog voća u EU (30% udjela); • na listi vanjskotrgovinskih partnera BiH, prvi partner među zemljama EU. Višemjesečne pripreme za nastup bh. privrede na Anugi Na osnovu Godišnjeg plana aktivnosti BHEPA-e, koji se odnosi na prezentacije na međunarodnim sajmovima u inostranstvu, Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine je u decembru 2010. godine počela aktivnosti oko pripreme zajedničkog nastupa privrede Bosne i Hercegovine na sajmu Anuga 2011. Za nastup bh. privrednika Agencija za promociju izvoza BiH odabrala je sajam Anuga Fine Food, koji omogućava izlaganje najšireg spektra bh. proizvoda. Shodno tome, aktivnosti animiranja kompanija bile su fokusirane na proizvođače i izvoznike sljedećih prehrambenih proizvoda: • Prerađevine od voća i povrća; • Začini, gotove supe i praškasti proizvodi; • Snack-proizvodi. Sajamske manifestacije • Anuga Fine Food – sajam delikatesnih i drugih industrijskih prehrambenih proizvoda; • Anuga Drinks – sajam pića; • Anuga Chilled & Fresh Food – sajam svježe hrane i ribe; • Anuga Meat – sajam mesa (crvenog mesa, mesa divljači i peradi) i mesnih prerađevina; • Anuga Frozen Food – sajam smrznutih proizvoda i sladoleda; • Anuga Diary – sajam mliječnih proizvoda; • Anuga Bread & Bakery, Hot Beverages – sajam kruha, pekarskih proizvoda, namaza i toplih napitaka; • Anuga Organic – sajam organskih proizvoda; • Anuga Food Service – sajam opreme za ugostiteljstvo; • Anuga Retail Tec – sajam tehnologija i usluga za maloprodaju. Preliminarno testiranje interesa bh. firmi koje imaju šansu i potrebne certifikate za izvoz na tržište EU, izvršeno je u saradnji sa Sektorom za privredu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Projektom USAID-SIDA FARMA. Na sajmu Anuga Fine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su: • Heko d.o.o. Bugojno (proizvodnja svježeg, smrznutog i sušenog voća); • Kuća prirode d.o.o. Kakanj (proizvodnja prirodnih sokova bez dodatka šećera i konzervansa); • Mladegs pak d.o.o. Prnjavor (proizvodnja praškastih proizvoda, čajeva, kečapa i začina); • Sava Semberija d.o.o. Bijeljina (proizvodnja kiselih salata, ajvara, sokova od paradajza, paradajz pirea, marmelada, džemova, kompota); • Smrčak d.o.o. Zvornik (organska proizvodnja bilja, šumskih plodova i gljiva); • Voćar d.o.o. Brčko (proizvodnja snack-proizvoda, keksa, vafli, i sl). Bitno je spomenuti da su u organizaciji VTK BiH sajam posjetili i predstavnici tri bh. kompanije: Prijedorčanka a.d. Prijedor (proizvodnja destilata, koncentrata i voćnih rakija), Halilović d.o.o. Ilijaš (proizvodnja brašna od heljde, ječma i pšenice te čajevi), Eco-Line Mostar (udruženje proizvođača voća i povrća). Pozitivne reakcije Reakcije domaćih kompanija, vezane za nastup na sajmu Anuga, bile su više nego pozitivne. Svi izlagači i posjetioci izrazili su želju da ponovo nastupe na sajmu u organizaciji VTK BiH. Naredni sajam održava se za dvije godine, a s obzirom na njegov izuzetan značaj, bilo bi neophodno iznova podržati bh. izvoznike u njihovom nastupu na evropskom tržištu. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 47 SAJMOVI >>> Uspješno predstavljanje bh. privrede na sajmu SASO u Splitu Zajednički nastup bh. firmi iz metalskog i drvnog sektora, čiji proizvodi imaju primjenu u građevinarstvu, na Međunarodnom sajmu SASO u Splitu od 19. do 23. 10. 2011. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (BHEPA) realizirala je u partnerstvu sa USAID-SIDA FIRMA projektom, Regionalnom razvojnom agencijom SERDA i udruženjem Drvni klaster u BiH. Svrha pokretanja ove aktivnosti je pružanje podrške bh. kompanijama da se uspješno promoviraju i prezentiraju svoje proizvode na tržištu Hrvatske i regiona, što bi doprinijelo učvršćivanju postojećih i uspostavljanju novih poslovnih kontakata i konačno povećanju izvoza na ova tržišta. Učešće na sajmu polučilo konkretne rezultate Piše: Lejla Međedović N astup bh. privrede na sajmu SASO nastavak je aktivnosti podrške prodoru na tržište regiona, započete prošlog oktobra kada su USAID-SIDA FIRMA projekat i Razvojna agencija Zeničko-dobojskog kantona omogućili nastup 21 bh. kompanije na sajmu SASO 2010. S obzirom na pozitivne rezultate toga nastupa (šest mjeseci nakon nastupa bh. kompanije učesnice su ostvarile ukupnu vrijednost izvoza na tržište Hrvatske i regiona u iznosu od 600.000 eura) i iskazan interes bh. izvoznika, VTK BiH/BHEPA je u svoj godišnji plan za 2011. godinu uvrstila i ovu aktivnost. Fokus je bio na proizvođačima građevinske stolarije (drvene, aluminijske), metalnih konstrukcija, inox elemenata za građevinarstvo i ugostiteljstvo, podnih i zidnih drvenih elemenata (parket, brodski pod), tj. na onim podsektorima koji odgovaraju opisu izložbenih proizvoda na sajmu i istovremeno predstavljaju rastuće izvozne grane bh. privrede. Konačna postavka zajedničkog štanda BiH obuhvatila je osam bh. kompanija: AM Međugorje iz Banje Luke, B&H Stainless iz Lukavca, DI Janj TGS iz Donjeg Vakufa, Mićan iz Doboja, MP Pandurević iz Miloševca, Stolarija-prom iz Lukavca, Plamingo iz Gračanice, te Xylon Corporation iz Podlugova. Uređenje štanda bilo je u nadležnosti FIRMA projekta, a u izvedbi dizajnerske kuće Ad Arte d.o.o. iz Sarajeva. ( - 16. sajam SASO - 1.326 izlagača iz 13 zemalja - Osam učesnika iz BiH - Grupni nastupi izlagača iz BiH, Njemačke, Austrije, Poljske, Mađarske i Slovenije 48 ) Bh. firme su za vrijeme sajma imale u prosjeku po 20-30 kontakata, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate – prodaju bh. proizvoda na hrvatskom tržištu ili ugovore o zastupanju. Stoga se može reći da je nastup Bosne i Hercegovine bio prilično zapažen. Pored mnogobrojnih privrednika, paviljon BiH su posjetili: predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije Miljenko Kardum, predsjednica HGK Splitsko-dalmatinske županije Jadranka Radovanić te direktor Sajma d.o.o. Bogdan Šarić. Jedan od najznačajnijih sajmova u regiji Sajam SASO postoji već 16 godina i to je najznačajniji sajam za graditeljstvo, drvnu i metalsku industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu u Hrvatskoj, pa i u regiji. Organizira ga kompanija Sajam d.o.o. sa sjedištem u Solinu, Hrvatska. U sklopu sajma SASO 2011, održani su: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalske industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam finansija, investicija i razvoja te SEKO – Sajam ekologije. Ove godine, na sajmu SASO je izlagalo 1.326 izlagača iz 13 zemalja. Evidentan je porast broja izlagača u sektoru obnovljivih izvora energije kojih je ove godine bilo 3,5 puta više nego lani. SASO 2011. obilježili su grupni nastupi privrednika iz Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Mađarske i Slovenije. Za vrijeme sajma organizirane su i specijalne manifestacije kao što su: Energetski summit, Dan arhitekata, Dan građevinara, Dan ekologije, Dan zavarivanja te B2B susreti (u organizaciji Sajma Split, HGK i mreže Euro-info centara EEN). S obzirom na tešku situaciju u građevinskom sektoru, uzrokovanu globalnom ekonomskom krizom, te uzevši u obzir termin održavanja (kraj građevinske sezone), opća ocjena kvaliteta ovogodišnjeg SASO-a je srazmjerno pozitivna. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. SAJMOVI >>> Promoviran sajam BAU 2013. V anjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa USAID-SIDA FIRMA projektom i Predstavništvom njemačke privrede u Bosni i Hercegovini, organizirala je promociju sajma BAU, koji će se održati od 14. do 19. 1. 2013. godine u Minhenu. Prisutnim na promociji prikazan je film o sajmu BAU 2013, prezentirana iskustva izlagača i posjetitelja te ukazano na prednosti izlaganja na međunarodnim sajmovima. Promotor i zastupnik sajma iz Predstavništva njemačke privrede u BiH Samir Mušić je istakao da sajam BAU ima tradiciju oko 60 godina te da predstavlja jedan od najvećih i najznačajnijih međunarodnih sajmova graditeljstva, arhitekture, pratećih djelatnosti i sistema gradnje. On je istakao da na sajmu izlaže više od 2.000 izlagača iz cijelog svijeta, a posjeti ga oko 280.000 posjetilaca. Najviše su prisutni izlagači iz Njemačke, Italije, Švicarske i Austrije, ali i iz Turske, Poljske i Češke. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. Na prezentaciji je istaknuto da je sajam BAU 2011. posjetilo oko 350 zainteresovanih iz BiH, a da je plan da se u 2013. godini, prvi put, pojave i izlagači iz naše zemlje. Prednost inovacijama Na sajmu BAU 2013. najviše pažnje bit će posvećeno inovativnim rješenjima u oblastima toplinske tehnike te novim materijalima koji se upotrebljavaju u oblasti građevinarstva. Izlagački prostor sajma BAU 2013, koji čini 180.000 m2 izložbenog prostora u halama, već sada je popunjen oko 95 posto, a zakup prostora po m2 košta oko 250 eura, zavisno od forme izlagačkog prostora, plus PDV. 49 TEMA >>> Uvod u veliko pospremanje u međunarodnom linijskom prijevozu putnika? Postojanje velikih ovlasti koje Mješovitoj komisiji za transport daju odredbe Sporazuma između Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine, pogodovale su da se krene u uvođenje svojevrsnog reda u obavljanju linijskog prijevoza putnika između ove dvije države. Na posljednjem sastanku Mješovite komisije za transport Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine, donesena su dva veoma važna zaključka: da se slovenskoj strani dostavi Daljinar BiH i da se formira ekspertna grupa koju sačinjavaju predstavnici ugovornih strana i koja će na osnovu nalaza organa nadzora i kontrole obje zemlje predložiti Mješovitoj komisiji efikasne načine i mjere za rješavanje otvorenih pitanja. Piše: Zijad Sinanović U Sarajevu je zasjedala ekspertna grupa, formirana na sastanku Mješovite komisije za transport Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na ovom sastanku, bosanskohercegovačka strana, poštujući ranije donesene zaključke, uručila je slovenskoj strani Daljinar BiH. Istini za volju, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Odjeljenje za saobraćaj Distrikta Brčko i Vanjskotrgovinska komora BiH, uložili su velike, zajedničke napore u izradi jedinstvenog Daljinara BiH. Bez tih, zajedničkih napora, jednostavno, takvo što ne bi bilo moguće realizirati. Kako bi se ispoštovao i drugi zaključak Mješovite komisije, ekspertna grupa je analizirala podatke koje su dostavili nadležni organi nadzora i kontrole te je ustanovila da se uredno održava 13 linija, zbog neodržavanja je potrebno brisati 14 linija, dok je za 14 linija potrebno provesti dodatne provjere i postupke. Prijevoznicima se trebaju dostaviti tabelarno prikazani podaci koji čine sastavni dio zapisnika, kako bi im se omogućilo da u slučaju, da im se red vožnje predlaže za brisanje, do 1. decembra 2011. godine dostave dokaze o održavanju linije u skladu sa redom vožnje i uslovima iz dozvole. Naredni sastanak ekspertne grupe trebalo bi da se održi do sredine februara 2012. godine, a u skladu sa 50 obavezama koje proizlaze iz posljednjeg Protokola sa sastanka Mješovite komisije za transport. Do tada, obje strane treba da poduzmu sve zakonom predviđene mjere kako bi se osiguralo održavanje polazaka u skladu sa redovima vožnje i uvjetima iz dozvole, ne ulazeći u ugovorne odnose prijevoznika. Slovenci će pozitivno rješavati zahtjeve za promjenu redova vožnje Bosanskohercegovačka strana informirala je kolege iz Slovenije da je u pripremi novi Pravilnik o usklađivanju redova vožnje na međunarodnim autobusnim linijama. Isto tako, slovenska strana je obavijestila bosanskohercegovačku da će od 1. januara 2012. godine, u skladu sa zakonodavstvom Republike Slovenije, pozitivno rješavati zahtjeve za promjenu redova vožnje na linijama između BiH i Slovenije, na dijelu trase koja se nalazi na teritoriji Slovenije, bez obzira na postojanje ili nepostojanje saglasnosti bosanskohercegovačke strane. Da li je ovo uvod u veliko pospremanje u oblasti međunarodnog linijskog prijevoza putnika ili ne, ostaje da se vidi u naredna dva-tri mjeseca. Uvid u Zapisnik sa sastanka ekspertne grupe BiH i Slovenije, kao i detaljan tabelarni pregled statusa svih linija, možete naći na službenoj stranici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine: www.komorabih.ba. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. SAJMOVI >>> Češki turistički operateri u Bosni i Hercegovini Česi otkrili nove turističke destinacije u našoj zemlji Udruženje za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine bilo je krajem oktobra domaćin predstavnicima Asocijacije čeških turističkih agencija i turoperatora (AČCKA), koji su našu zemlju posjetili s ciljem da se upoznaju sa najatraktivnijim turističkim destinacijama i prošire turističku ponudu na češkom tržištu. Tokom posjete, koja je trajala od 24. do 31. oktobra, gosti iz Češke obišli su Sarajevo, Konjic, Mostar, Blagaj, Čapljinu, Počitelj, Neum, Trebinje, Nacionalni park Sutjeska, Foču, Goražde, Višegrad, Bijeljinu, Brčko, Banju Luku, Kupres i olimpijske planine Bjelašnicu i Jahorinu. Piše: Smilja Žuža ce i Grand, gdje je gostima iz Češke prikazan dio bogatog folklora i kulturnog naslijeđa naše zemlje. Zahvaljući angažmanu Turističke agencije Fortuna tours, gosti iz Češke upoznali su se i sa turističkom ponudom grada Mostara i Zapadne Hercegovine. Prilikom obilaska hotela Naum u Neumu, češki turistički radnici iskazali su interes za ponudu u narednoj ljetnjoj turističkoj sezoni. Put vina istočne Hercegovine Domaćini iz Turističke organizacije Trebinja predstavili su Česima bogato kulturno-istorijsko naslijeđe grada i okoline te ih upoznali sa turističkim proizvodom Puta vina Istočne Hercegovine, u okviru kog su posjetili vinarije Vukoje, Tvrdoš i Anđelić, pogodne i za jednodnevne izlete iz Dubrovnika i sa crnogorskog primorja. Gosti iz Češke bili su oduševljeni prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Sutjeska i planine Zelengore, kao i rafting ponudom za ljubitelje avanturističkog turizma u okolini Foče. Česi impresionirani bh. turističkim atrakcijama P osjeta čeških turističkih operatera je realizovana u saradnji sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Pragu, koja je Udruženju prenijela informacije o sve većem interesovanju čeških gostiju za bosanskohercegovačke turističke destinacije. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine predstavnici AČCKA-e obišli su stari dio grada i degustirali najbolja jela iz nacionalne kuhinje. Domaćini u Sarajevu bili su im hoteli Sun- Saradnju podržao i ambasador Češke Posljednjeg dana posjete gostima iz Češke u sarajevskom hotelu Grand priređena je svečana večera, uz bogat kulturno-umjetnički program u kom je učestvovao ansambl Kulturno-umjetničkog društva Lola iz Sarajeva. Večeri su prisustvovali predstavnici Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, turistički privrednici iz naše zemlje, kao i ambasador Češke Republike u Sarajevu gospodin Tomaš Sunjog. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. U Bijeljini gosti su boravili u Etno selu Stanišić, najpoznatijoj turističkoj atrakciji ovoga kraja, gdje ih je dočekao i pozdravio predsjednik SO Bijeljina Dragan Đurđević. Za izvanredne impresije o turističkim destinacijama Bosne i Hercegovine, koje su ponijeli češki turoperatori, zaslužna je i Turistička organizacija grada Banje Luke (TOBL), koja je prezentovala turističke potencijale ovog kraja, s posebnim akcentom na avanturistički i etnoturizam. Kako je za InfoKom potvrdio predsjednik TOBL-a Ostoja Barašin, posjeta je rezultirala konkretnim dogovorima o nastavku i intenziviranju saradnje Banje Luke i čeških turističkih agencija. Prilikom posjete Ski-centru na Kupresu i olimpijskim planinama Bjelašnici i Jahorini gosti iz Češke upoznali su se i sa ovogodišnjom zimskom turističkom ponudom Bosne i Hercegovine. Na osnovu dogovorenih aranžmana, očekuje se da bi ove, kao i ostale zimske turističke centre u našoj zemlji, mogao posjetiti značajan broj skijaša iz Češke. 51 SAJMOVI >>> Uspješno učešće bh. turističkih privrednika na sajmu turizma u Poznanju Velik interes za naše turističke destinacije Na međunarodnom sajmu turizma Tour salon 2011, koji je u poljskom gradu Poznanju održan od 19. do 22. oktobra ove godine, prvi put predstavljena je kompletna turistička ponuda Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uspostavljanju saradnje između Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Turističke komore Poljske, kao i aktivnostima Udruženja za turizam i ugostiteljstvo STK BiH, naša turistička preduzeća i privrednici bili su u prilici da na ovoj uglednoj sajamskoj manifestaciji na jedinstven način predstave svoju turističku ponudu. Najatraktivnije bosanskohercegovačke turističke destinacije, koje su bile predstavljene na štandu STK BiH, privukle su veliki broj posjetilaca i poslovnih ljudi iz Evrope i cijelog svijeta. Piše: Smilja Žuža P romotivnim aktivnostima najatraktivnijih turističkih destinacija iz cijele Bosne i Hercegovine prisustvovali su predstavnici vodećih turističkih agencija iz zemalja Evropske unije. Posebno interesovanje pokazali su predstavnici agencija iz Bugarske, Poljske, Češke, Turske i Mađarske, koji su tokom održavanja sajamske manifestacije uspostavili kontakte s našim turističkim privrednicima i izrazili želju da svoje go- Raste broj gostiju iz Poljske Učešću naših turističkih privrednika na Sajmu turizma u Poznanju prethodile su brojne aktivnosti Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine sa našim partnerima iz Poljske, s ciljem još veće posjete gostiju iz te prijateljske zemlje, koja je u ovoj godini, na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, rasla za više od dva procenta u odnosu na 2010. godinu. U junu ove godine Udruženje sa svojim članovima organizovalo je prezentaciju bosanskohercegovačkog turizma u Varšavi, nakon čega je u avgustu ove godine uslijedila posjeta poljskih turističkih operatora i novinara Bosni i Hercegovini. Na osnovu najavljenih aranžmana, u narednoj godini moguće je očekivati dalji porast broja posjeta i noćenja gostiju iz Poljske u Bosni i Hercegovini. 52 ste dovedu u Bosnu i Hercegovinu. Pored brojnih zvaničnika i velikog broja gostiju sajma, naš štand posjetili su ambasadorka Bosne i Hercegovine u Poljskoj gospođa Koviljka Špirić i generalni sekretar Turističke komore Poljske gospodin Jozef Ratajski, koji su istakli važnost prisustva turističkih privrednika iz BiH na sajmu u Poznanju i poželjeli uspjeh u privlačenju što većeg broja gostiju iz Poljske i cijele Evrope u našu zemlju. Razmjena iskustava Istovremeno, ova prestižna sajamska manifestacija, na kojoj tradicionalno učestvuje oko 40 zemalja i preko 740 izlagača, a posjeti je više od 20.000 posjetilaca, bila je prilika za razmjenu iskustava sa predstavnicima brojnih nacionalnih i regionalnih turističkih organizacija sa turoperatorima, hotelijerima, aviokompanijama te preduzećima iz oblasti osiguranja i transporta. Tokom sajma naši izlagači imali su priliku i da prisustvuju brojnim pratećim manifestacijama, seminarima, izložbama i prezentacijama, posebno onim na velikoj sceni Tour salona, specijalno opremljenoj za turističke promocije. 11 učesnika iz BiH Na štandu Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine svoju ponudu predstavili su Turistička organizacija RS, Turistička agencija Fortuna tours iz Mostara, hoteli Grand i Sunce iz Sarajeva, hoteli Termag i Vučko sa Jahorine, Turistička organizacija grada Banje Luke, Turistička organizacija Bijeljina, Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica, Rafting klub Bodo i Turistička agencija Interturs iz Foče. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar Cijena kukuruza u konstantnom padu Porastom vodostaja Dunava i uplovljavanjem prvih barži za izvoz kukuruza iz Srbije polovinom oktobra je došlo do rasta cijene. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su za samo sedam dana porasle za 10,00 eura/t. Takva cijena se zadržala vrlo kratko, toliko koliko je bila pojačana potražnja zbog izvoza. Odmah potom dolazi do slabljenja dinara u odnosu na euro i novog pada cijene. Početak novembra donosi nove znatno niže cijene kukuruza. Vještački suv kukuruz standardnog kvaliteta se u periodu od 7. do 10. novembra nudi po cijeni od 155,00 do 160,00 eura/t, dok se prirodno suv kukuruz može kupiti po cijeni od 152,00 do 154,00 eura/t, a sirov kukuruz 14-16% vlage od 144,00 do 146,00 eura/t, što je niža cijena za 10,00 eura/t u odnosu na protekli period. Cijena kukuruza na domaćem tržištu se kretala od 345,00 do 420,00 KM/t + PDV, zavisno od pariteta i kvaliteta kukuruza. Pala i cijena pšenice Tokom proteklog mjeseca je došlo i do blažeg pada cijene pšenice. Pad cijene je zabilježen kada su u pitanju ponude i sa tržišta Mađarske, a i sa tržišta Srbije. Pšenica boljeg kvaliteta se i dalje najviše uvozi iz Mađarske, gdje se cijena visokokvalitetne pšenice kretala od 190,00 do 207,00 eura/t, dok se pšenica standard kvaliteta B1 nudila po cijenama od 180,00 do 185,00 eura/t. Realizovane cijene su niže i do 5,00 eura/t. Najniže cijene pšenice su i dalje sa tržišta Srbije, odakle se pšenica nudila po cijenama od 164,00 do 191,00 euro/t, zavisno od kvaliteta, što je i pad cijene za 10,00 eura/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kretale od 180,00 do 195,00 eura/t. Cijena domaće pšenice se kretala od 410,00 do 450,00 KM/t + PDV. Mađarsko tržište najpovoljnije za kupovinu ječma Najpovoljnije ponude ječma su i dalje sa tržišta Mađarske, odakle se ječam nudio po cijeni od 180,00 do 186,00 eura/t. Na tržištu Hrvatske i Srbije je cijena znatno veća i nije konkurentna mađarskim cijenama. Na domaćem tržištu cijena se nije mijenjala i kretala se od 420,00 do 470,00 KM/t + PDV. Cijena sojine sačme je niža u odnosu na protekli mjesec. Ponude sa tržišta Slovenije u odnosu na protekli mjesec su niže za 7,00 do 8,00 eura/t, tako da se sačma 46% proteina nudila od 290,00 do 311,00 eura/t. Na domaćem tržištu najniža nuđena cijena za sojinu sačmu 46% proteina je 645,00 KM/t + PDV. Ponude suncokretove sačme 33-36% proteina iz uvoza su se kretale od 136,00 do 153,00 eura/t, što je znatno niža cijena, dok se sačma niže proteinske vrijednosti 26% proteina sa tržišta Slovačke nudila po cijenama 113,00 do 115,00 eura/t. Došlo je i do značajnijeg pada cijene suncokretove sačme na domaćem tržištu pa se sačma nudila po znatno nižim cijenama i do 60,00 KM/t u odnosu na protekli mjesec – zavisno od proteinske vrijednosti. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 53 BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar U oktobru snižene cijene ulja i šećera Tokom oktobra cijene prehrambenih roba bilježile su izvjesne promjene. Kraj proteklog mjeseca je obilježio pad cijene šećera za 0,015 KM/kg te je njegova prodajna cijena iznosila 1,45 KM/kg + PDV. Kada je ponuda ulja u pitanju, u toku proteklog mjeseca dolazilo je do postepenog pada cijene ulja na domaćem tržištu u prosjeku za 0,10 KM/l. Tendencija pada cijene šećera je nastavljena i početkom novembra za 0,03 KM/kg i trenutno se domaći šećer nudi po 1,42 KM/kg + PDV, dok je cijena brazilskog šećera pala za oko 3 % u odnosu na prošli mjesec i nudi se po 1,41 KM/kg + PDV. Izvozna ponuda šećera iz Srbije iznosi od 790,00 do 800,00 eura/t i zbog svoje nekonkurentne cijene u odnosu na brazilski šećer, čija je cijena u lukama 610,00 eura/t, veletrgovci se i dalje ne odlučuju na uvoz iz Srbije. Floriol suncokretovo ulje se u oktobru nudilo od 2,136 do 2,307 KM/l + PDV, a Floriol Plus, Familly i Duet od 2,13 do 2,307 KM/l + PDV. Izvozna ponuda ulja iz Mađarske prema BiH iznosila je od 1,04 do 1,10 eura/l, iz Srbije 1,04 do 1,06 eura/l, a iz Makedonije 1,13 eura/l. Bimal je takođe snizio svoje cijena ulja za 0,08 KM/l i cijena se kreće od 2,14 do 2,22 KM/l + PDV. Cijene uljane repice i suncokreta na mađarskoj berzi imale su uzlazni trend i kreću se za uljanu repicu 397,00 eura/t, a za suncokret 415,00 eura/t. Kretanje cijena od 11. 10. do 10. 11. 2011. Potražnja za brašnom manja od ponude Cijena brašna je na domaćem tržištu stabilna, potražnja je i dalje mnogo manja od ponude, ali većih promjena cijene i dalje nema. Trenutno cijene su za T-400 0,60 do 0,70 KM/kg + PDV, T-500 je 0,528 do 0,717 KM/kg + PDV. Što se uvoznog brašna iz Srbije tiče, cijena je pala za još 5,00 eura/t, tako da se T-400 nudio od 250,00 do 330,00 eura/t, T-500 240,00 do 270,00 eura/t, T-850 230,00 eura/t. 54 InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar Smanjena potražnja oborila cijene građevinskih materijala Nedostatak većeg obima radova u oblasti visokogradnje doveo je i do smanjene potražnje za građevinskim robama. Period koji je iza nas, kod građevinara je bio obilježen značajnim sniženjem cijena armaturnog željeza i akcijskim ponudama opekarskih proizvoda. Prva sedmica novembra značajna je po promjeni cijena armaturne mreže i betonskog gvožđa te je to najvažnije dešavanje što se tiče građevinskih materijala. Domaći proizvođači i veletrgovci armaturnog željeza 1. novembra objavili su nove, znatno niže cijene svojih proizvoda. Nuđene cijene niže su za 20 eura/t. Na ovakav potez proizvođači su se odlučili zbog privođenja građevinske sezone samom kraju, kao i smanjene potražnje ovog proizvoda. Najniža ponuda za armaturnu mrežu iznosi 1.135,00 KM/t + PDV, dok se kod betonskog gvožđa u zavisnosti od profila bilježi kretanje od 998 do 1.080,00 KM/t + PDV. Što se tiče opekarskih proizvoda, cijene su stabilne i bez većih oscilacija, a ponuda je raznolika, jer su na tržištu BiH značajno prisutni, pored domaćih, i proizvođači sa tržišta Hrvatske i Srbije. Primjera radi, najniža ponuda za blok giter 25x19x 19 u veleprodaji je iznosila 0,48 KM/kom, a najviša 0,88 KM/kom. cijena sirovine nije mijenjala. Najniža ponuda za grede jela/ smrča iznosi 243,00 KM/m3 + PDV, dok je za dasku d=24 mm potrebno izdvojiti 220,00 KM/m3 + PDV. Građevinski radovi, a samim tim i veći promet građevinskih materijala će u narednom periodu biti sveden na najmanju moguću mjeru, a veći obim radova se očekuje sa prvim povoljnim vremenskim prilikama. Kretanje cijena od 10. 10. do 10. 11. 2011. Zacementirane cijene Domaće tvornice cementa nisu mijenjale cijene već duži vremenski period, ali ponuda na tržištu varira u zavisnosti od toga kako su veletrgovci potpisali ugovore sa cementarama. Najniža ponuda za cement je Tvornice cementa Kakanj i iznosi, za kvalitet PC 45, 161,00 KM/t + PDV. Cijene rezane građe koja se koristi u građevinarstvu su ostale na nivou koje su imale u prethodnom periodu, jer se ni InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 55 TEMA >>> Škola malog biznisa Izabrani najbolji biznis planovi Od 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Komisiji je bilo teško da među mnoštvom dobrih ideja, odaberu dvije najbolje. Piše: Aida Ajanović P okretanje vlastitog biznisa jedan je od suštinskih elemenata američkog sna. U SAD-u postoji 28 miliona malih firmi koje pokreću kotač poduzetništva s udjelom od 57 posto radne snage, piše Business Insider. Ako analiziramo stanje, današnje velike kompanije su u većini slučajeva na početku bile mala preduzeća. Tako je krenuo i osnivač Applea Steve Jobs, koji je tvrdio da na početku pokretanja biznisa morate imati strast i upornost. Male firme za velike poslove U 70 posto malih firmi u SAD-u upravlja samo jedna osoba. Među zanimljivim činjenicama stoji i ona da male firme zapošljavaju 57 posto radne snage, a one plaćaju i 44 posto američkih plaća. Od država koje se najviše oslanjaju na male poduzetnike, to su sjeverozapadne Montana i Wyoming. Za razliku od Kine, kojoj je za početak poslovanja potrebno 38 dana, američkim malim firmama je potrebno samo šest dana. Udio u malim poduzetnicima čini i 12,5 posto imigranata koji svojim inovacijama doprinose poslovnoj sceni. Tako u New Yorku, imigranti čine 46 posto samozaposlenih u svojim poduzećima. Tome ide u prilog i činjenica da takve male firme stvaraju 13 puta više patenata po zaposleniku nego velike kompanije za patentiranje. Ipak, ako nakon deset dana od finansijske ili bilo koje druge katastrofe američka mala firma ne može nastaviti poslovanje, ona propada. Samo njih 50 posto preživi svojih pet godina poslovanja, dok 70 posto njih na tržištu ostaje dvije godine. 56 Svakih osam minuta novi stečaj Iako su mala poduzeća u 2009. godini odlazila u stečaj svakih osam minuta te se trećina njih oslanja na kredite za finansiranje, 60 do 80 posto novih radnih mjesta dolazi upravo od njih. Vođeni ovim činjenicama i prateći svjetske trendove, Vanjskotrgovinska komora BiH – Institut za edukaciju u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i Fondacijom za socijalno uključivanje u BiH pokrenula je projekat “Daj ideju – postani poduzetnica”, koji ima cilj da motivira nezaposlene žene na pokretanje samostalnog biznisa. Realizacija projekta je počela u augustu 2011. godine. Nezaposlene žene su najprije pohađale Školu malog biznisa, a zatim su izrađivale biznis planove za djelatnost koju žele da osnuju. Jedna od aktivnosti projekta je bila “Izbor dva najuspješnija biznis plana“, koji će biti finansirani iznosom od po 10.000 KM i asistencijom u prva tri mjeseca rada. Od 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta prošle obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Zadatak Komisije za izbor najuspješnijih budućih poduzetnica nije bio nimalo lak jer je bilo dosta dobrih ideja. Na kraju su izabrana dva najbolja biznis plana i to: “Plastenička proizvodnja začina, začinskih salata i mente“ Aide Smajić i “Izrada suvenira – rad na staklu i kaligrafija“ Amine Oprašić. ”Vaša adresa za edukaciju” U narednom periodu Vanjskotrgovinska komora BiH će pružiti punu podršku osnivanju i ostvarivanju poslovnih aktivnosti ovih firmi putem različitih aktivnosti. Uz pomoć konsultanata, bit će pokrenute procedure za registraciju obrta/firme, nabavku neophodne opreme, povezivanje sa budućim potencijalnim partnerima, dobavljačima, različite edukacije i druge neophodne aktivnosti prema procjeni konsultanata i poduzetnica. Po završetku projekta podrška Vanjskotrgovinske komore BiH neće prestati jer Komora predstavlja pouzdan izvor informacija, gdje se na jednom mjestu kako domaćim tako i stranim partnerima pruža veliki broj usluga (poslovne i tržišne informacije, informacije o propisima i zakonima, savjetodavne usluge, promotivne aktivnosti, baze podataka itd). Uvjereni smo da će mlade poduzetnice, ali i sve bosanskohercegovačke kompanije Vanjskotrgovinsku komoru BiH prepoznati kao svog pouzdanog partnera, a ECOS – Institut za edukaciju će biti ”Vaša adresa za edukaciju”. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. MALA ŠKOLA PRODAJE >>> Molim vas, pomozite mi! U ovom broju InfoKoma naš saradnik iz Slovenije Evgen Gec prenosi nam pismo osobe koju je izdala komunikacija. Svi smo se mi ponekad zapitali da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili je isključivo teorija. Upravo zbog toga vrijedi pročitati sljedeće redove. Piše: Evgen Gec Bila je prva rečenica napisana u pismu osobe, koja je često bila prisutna na različitim radionicama. P riznati moram, da sam u nepovoljnoj situaciji za koju jednostavno ne mogu naći rješenja, zato se obraćam vama. Radim u poznatoj kompaniji na odgovornom radnom mjestu pa vjerovatno imam nešto veće mogućnosti popunjavanja vlastitog prodajnog znanja. Svakako sam oduševljena što mogu pridobiti informacije, koje mogu u praksi da koristim, ali često se u potpunosti razlikuju od realnosti i to mi stvara poteškoće. Otrovana novim idejama, jakom energijom i širokim znanjem, saradnicima pružam prijedloge, kojima bi svakako mogli poboljšati posao u cjelini, posebno sada kada situacija u prodajnim sferama nije baš najbolja. Percepcija između snage motivacije u toku obrazovanja i izvođenja svojih radnih zadataka postaje sve snažnija i sve teže obavljam svoj posao. Još i više! Moji prijedlozi i želja za boljim stvaranjem sve češće pogoršavaju odnose sa saradnicima. Na sastancima me gledaju kao da sam s prijedlozima i preporukama za bolje stvaranje pala s neba, da uvijek nešto izmišljam, da bih neprekidno nešto mijenjala... Kako god, postala sam saradnica koja se pravi suviše pametna, koji želi da je neprekidno ispred drugih. To je dovelo do nesuglasica zbog kojih su neke stvari otišle još dalje. Počelo se govoriti da se družim sa... i da zato... To što osjećam o okvirima obrazovanja, daje mi snagu i vjerujem da je to nešto čime mogu bolje stvarati. Ali često se pitam, da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili je isključivo teorija, koja djeluje ukoliko... Jednostavno, pitam se zašto mi je sve to trebalo da sam sa tolikom ambicijom ušla u svijet poduzetništva, posebno prodaje u kojoj ne postoje granice znanja. Toliko sam zbunjena da stvarno više ne znam šta učiniti. Što više pokušavam prema saradnicima mijenjati svoj stav, sve više se moram prilagoditi njihovom ponašanju. Zbog njihovog neodgovornog i nepoštenog ponašanja prema drugima, to mi svakako ne odgovara. Ukoliko se suviše družim sa podređenima i pokušavam se prilagoditi njima, imam poteškoće sa nadređenima i obrnuto. Jednostavno nisam više pametna! Posao koji radim volim i ponosna sam na to da kompanija u kojoj sam zaposlena ulaže u moje znanje. Svakako nemam odgovora zašto zapravo to čine, zašto ne šalju na edukacije i druge, odnosno, zašto mi, ukoliko znaju da time napredujem, ne dozvoljavaju da obavljam svoj posao bolje, naprednije i na kraju krajeva – s većim doprinosom u cjelini. Za vaš odgovor ili prijedlog, unaprijed se lijepo zahvaljujem. (Kraj pisma) InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 57 >>> Svaki odnos ljude spaja, udaljava ili razgrađuje njihove interese Da biste mogli primjer dobro razmotriti, bilo bi dobro popuniti sljedeće rečenice: • Razlog što se osoba nalazi u situaciji koju je navela u pismu, prema vašem mišljenju je .................................................................. ............................................. • Kompanija koja izvodi takvu politiku rada ................................. ............................................................................ • Što se saradnici prema osobi ponašaju na takav način, uzrok je u ........................................................................................... • Da bi osoba u potpunosti promijenila vlastito djelovanje prema drugima, trebala bi ................................................................ .............................................. Pismo kao takvo navodi na niz mogućih odgovora i svaki među njima mogao bi biti pravi. Odgovor koji opisujem u narednom tekstu je konkretan i vjerujem da ste sami istakli rješenja, koje ste, neki među vama, već koristili, međutim, drugima može biti od pomoći ukoliko se nađe u sličnim situacijama. 1. Kao što ste, vjerujem, i sami primijetili, osobu u navedenom pismu izdala je komunikacija. Sebe prikazuje kao primjer dobrog i naprednog ponašanja, što nije pogrešno. Naprotiv! To je dobro, ali isključivo kada se tačno zna šta i zašto se nešto čini. Da li se odnosi na radne zadatke, ponašanje ili obrazovanje? Biti napredan i vjerovati u to da se želi činiti dobro u svoje ime i ime kompanije, pošteno je i vrijedno hvale. U kompanijama se u praksi primijeti da osobe koje se suviše ističu svojim ponašanjem, iako je to dobro, time razbijaju prosjek ostalih i tako dolazi do nesuglasica. Obično se takve vrste poteškoća rješavaju na način da se takva osoba, iako je produktivna, mijenja. 2. Iz pisma se, najprije, može prepoznati kako stanje osobe u njezinom kontekstu djelovanja nije stabilno. Nema vlastitih ciljeva koje bi pratila i više se bavi drugima nego sobom. U 58 pismu kaže kako se drugi ponašaju, šta kompanija za nju čini, zašto to radi. Takvo zapažanje dodatno se potvrđuje upotrebom riječi “percepcija“. Potvrdila je da se u situaciji ne snalazi, zato i okolina prema njoj tako djeluje. 3. Iz navedene situacije u pismu moglo bi se razmotriti da je u samoj kompaniji prisutan mobing. To se primijeti iz događaja, odnosno načina ponašanja zaposlenih, uključujući i rukovodeći kadar. 4. Ono što je u pismu pozitivno, jeste da osoba ima volju i želju da kvalitetno radi, ali radna okolina u odnosu na očekivanja to ne prihvaća u njezinom kontekstu razmišljanja. Glavna poteškoća je zapravo u njoj samoj, a ne u okolini! Sama mora razumjeti šta zapravo želi, kakav je njen cilj u kontekstu budućeg rada i kako ga na najbolji i pošten način postići. Pažljivo sa upotrebom riječi! Riječi vas u svakoj od situacija mogu spasiti ili ugroziti. Kako se kaže, nije toliko važan kontekst onoga što se želi reći, koliko je važan način kojim se to čini. Klonite se korištenja riječi koje u razgovorima odbijaju. Često se primijeti kako pojedinci, da bi istakli svoje vrijednosti, u razgovorima i pisanim tekstovima koriste rečenice sa komplikovanim ili stranim izborom riječi. To čitaoca odbija i sprečava dalje praćenje. Tekst u pismu koje ste pročitali bio je jednostavan i jasno se moglo razmotriti šta osoba s njim želi postići. Istovremeno je izborom riječi upropastila sebe, iako to nije bila namjera. U potpunosti je razumljivo da je pismo sastavila na takav način zato jer je željela odgovor od strane treće osobe koja nije vezana za samu kompaniju. Uporedo s tim, vjerujem da je očekivala i odgovor koji bi bio drugačiji. Takav koji bi nju pohvalio za zauzimanje, da bi se njene inicijative, koje su isključivo usmjerene ka većoj i kvalitetnijoj produktivnosti kompanije, razumjele i da bi joj se, jer sve to čini, ukazalo više poštovanja. U sličnim situacijama je najvažniji pristup rukovodećeg kadra. Mora se znati takvo djelovanje pravilno pojasniti i istovremeno održavati sve prethodne segmente koji su za kompaniju najbolji. To nije jednostavno, ali svakako je tema koja se može nadograditi u sljedećem broju. InfoKOM - Broj 47 - novembar 2011.
