Prostorni plan Varaždinske županije

Transcription

REPUBLIKA HRVATSKA
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Županijski zavod za prostorno uređenje
PROSTORNI PLAN
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Varaždin, svibanj 2000. godine
REPUBLIKA HRVATSKA
Klasa: 350-02/99-01/8
Urbroj: 2186/1-01-00-16
Varaždin, 18. svibnja 2000.
Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne
novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ od 19.
siječnja 2000. godine i članka 15. točke 9. Statuta Varaždinske županije ("Službeni
vjesnik Varaždinske županije" br. 8/99. - pročišćeni tekst i 18/99), Županijska skupština
Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2000. donosi
ODLUKU
o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije
Članak 1.
Donosi se Prostorni plan Varaždinske županije.
Članak 2.
Prostorni plan Varaždinske županije sastavni je dio ove Odluke i sadrži:
Tekstualni dio:
Uvod
I Obrazloženje
1. Polazišta
2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja
3. Plan prostornog uređenja
II Odredbe za provođenje
Grafički dio:
Kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena prostora
2. Infrastrukturni sustavi
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
Grafički prilozi - kartogrami:
1. Teritorijalno-politički ustroj
2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta
3. Sustav naselja i razvojnih središta
5. Postupanje s otpadom
Članak 3.
Danom stupanja na snagu Odluke o donošenju Prostornog plana Varaždinske
županije, prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi
Marof, ostaju na snazi do donošenja prostornih planova uređenja općina/gradova, osim u
dijelovima koji su protivni Prostornom planu Varaždinske županije.
Stupanjem na snagu odluke o donošenju prostornog plana uređenja općine/grada
prestaje važiti dio Prostornog plana bivše općine za to područje.
Članak 4.
Tekstualni dio Prostornog plana Varaždinske županije objavit će se u
"Službenom vjesniku Varaždinske županije", a kartografski prikazi se čuvaju u
Županijskom zavodu za prostorno uređenje Varaždinske županije.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku
Varaždinske županije".
PREDSJEDNIK:
Dragutin Gložinić, dipl.ing.
PROSTORNI
PLAN
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Nositelj izrade:
Varaždinske županije
Stručni tim Zavoda:
Ravnatelj i voditelj tima:
Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prometa
Koordinatori, savjetnici i suradnici:
Tanja Martinec, dipl. inž. arh.
Višnja Jalušić, dipl. inž. arh.
Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh.
Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh.
Marina Kögl, dipl. inž. arh.
Grafička obrada:
Biserka Bračić, građ. tehničar
Višnja Jakovac, građ. tehničar
Obrada teksta:
Vera Biljan, upr. ref.
Snježana Oreški, steno.dak.
Tim vanjskih suradnika:
dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol.
Ivana Dukši, dipl. inž. biolog.
Ksenija Gomaz, dipl. inž. arh.
Emil Flajšman, dipl. inž. biolog.
Zvonko Kranjc, dipl. inž. šum.
Plan je izrađen na računalima INTERGRAPH i COMPAQ uporabom programskih alata
MICROSTATION i MICROSOFT OFFICE, a otisnut je pomoću štampača HP Laserjet 4P,
HPDeskJet 1120C i PLOTERA HP 650C.
Obrazac
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
(službeno glasilo): "Službeni vjesnik
Varaždinske županije", br. 2/1998.
Javna rasprava (datum objave):
"Varaždinske vijesti" 14.04.1999.
"Večernji list" 15.04.1999.
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne
rasprave:
Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana
(službeno glasilo): "Službeni vjesnik
Varaždinske županije", br. 8/2000.
Javni uvid održan
od: 30.04.1999.
do: 30.06.1999.
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom.
_________________________________
(ime, prezime i potpis)
Suglasnost na plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94.,
68/98. i 35/99.),
Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ
datum: 19. siječnja 2000.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA - ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Odgovorna osoba:
________________________________
Koordinator plana:
Stručni tim u izradi plana:
1. Tanja Martinec, dipl. inž. arh.
2. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh.
3. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh.
4. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh.
5. Marina Kögl, dipl. inž. arh.
Pečat predstavničkog tijela:
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:
Višnja Jalušić, dipl. inž. arh.
______________________________
6. dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol.
7. Biserka Bračić, građ. teh.
8. Višnja Jakovac, građ. teh.
9. Vera Biljan, upr. ref.
10. Snježana Oreški, steno.dak.
Predsjednik predstavničkog tijela:
Dragutin Gložinić, dipl. inž.
________________________________
Pečat nadležnog tijela:
PROSTORNI PLAN
SADRŽAJ:
TEKSTUALNI DIO
UVOD
0-
1
1-
1
1-
2
1-
5
1111-
5
5
8
11
I. O b r a z l o ž e nj e
1.
POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja
u odnosu na prostor i sustave Države
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost
a) Površina
b) Stanovništvo
c) Naseljenost
d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema
dosad važećim prostornim planovima bivših općina
na području Županije
e) Novije demografske promjene
1- 22
1- 24
1.1.1.2. Naselja
1- 26
1.1.1.3. Područje uz državnu granicu
1- 39
1.1.1.4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka
o stanju u prostoru
1- 41
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Zemljopisna obilježja
a) Geološka obilježja
b) Obilježja reljefa
c) Hidrografska obilježja
d) Klimatska obilježja
1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta
1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu
na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
b) Energetika
c) Turizam
d) Poljoprivreda
I
1- 43
11111-
43
43
44
44
46
1- 49
11111-
52
52
54
54
57
PROSTORNI PLAN
e) Šumarstvo
f) Vodni resursi
g) Eksploatacija mineralnih sirovina
h) Krajolik
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav
b) Vodoopskrba i odvodnja
c) Elektroopskrba
d) Plinoopskrba
e) Groblja
f) Zbrinjavanje otpada
1.1.2.5. Društvena infrastruktura
a) Obrazovanje i odgoj
b) Zdravstvo i socijalna skrb
c) Uprava i administracija
d) Kultura
e) Šport i rekreacija
1.1.2.6. Zaštićena graditeljska i prirodna baština
1111-
58
60
66
69
1111111-
70
70
76
84
85
87
88
1- 92
1- 92
1- 95
1- 98
1- 99
1-102
a) Graditeljska baština
b) Prirodna baština
c) Osobite biljne i životinjske zajednice
1-104
1-104
1-112
1-114
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
i ocjena postojećih prostornih planova
1-116
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
1-116
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1-120
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
1-122
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I
UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i
međunarodnog značaja
2.1.1. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava
2-
1
2-
2
2- 5
2.1.1.1. Razvoj gradova
2- 5
2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi
2- 7
II
PROSTORNI PLAN
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2- 12
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2- 15
2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2- 17
2- 17
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2- 22
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale
infrastrukture
2- 28
2.2.3.1. Razvoj naselja
2- 28
2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture
2- 30
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
2- 32
2- 32
2- 34
2- 37
2- 39
a) Prometni sustav
b) Vodnogospodarski sustav
c) Energetski sustav
d) Zbrinjavanje otpada
2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
a) Vodni resursi
b) Šume
c) Tla
d) Mineralne sirovine
e) Graditeljska baština
f) Prirodna baština
g) Bioraznolikost
h) Zrak
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području
Županije
2- 40
2- 44
2- 45
2- 49
2- 50
2- 51
2- 52
2- 54
2- 61
2- 63
2- 64
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2- 64
2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
2- 68
III
PROSTORNI PLAN
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3-
1
3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu
na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i
Države
3-
2
3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje
prostora
3- 4
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
3- 11
3.3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
3- 12
3.3.1. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja
3- 12
3.3.2. Sustav središnjih naselja
3- 21
3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
od značaja za Županiju i Državu
3- 25
3.4.1. Gospodarstvo u prostoru
3- 25
3.4.2. Društvene djelatnosti
3- 32
3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša
b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3- 33
3- 33
3- 36
3.5.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva
područja i cjeline
3- 39
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava
3- 40
3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav
3- 40
3.6.2. Vodnogospodarski sustav
3- 47
3.6.3. Energetski sustav
3- 55
3.7. Postupanje s otpadom
3- 58
3.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3- 61
IV
PROSTORNI PLAN
II. Odredbe za provođenje
1.
Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju,
korištenju i namjeni
4- 1
Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti
za Državu i Županiju
4- 3
3.
Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru
4- 5
4.
Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru
4-10
5.
Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja
izgrađena i neizgrađena dijela područja
4-11
Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja
prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
4-13
7.
Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti
4-17
8.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
4-19
9.
Postupanje s otpadom
4-22
10.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
4- 23
11.
Mjere provedbe
4- 27
2.
6.
11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
4-27
11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
4-29
11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i
procesa u prostoru
4-30
Dokumentacija i suradnja
5- 1
a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata
5- 2
b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata
5- 6
V
PROSTORNI PLAN
GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000
Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora
Kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi
Kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
Grafički prilozi - kartogrami u mjerilu 1:200.000
Kartogram 1. Teritorijalno-politički ustroj
Kartogram 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i
županijskih cesta
Kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
4.1. Pošta i telekomunikacije
4.2. Vodovod i odvodnja
4.3. Elektroenergetika i korištenje voda
4.4. Plinoopskrba
Kartogram 5. Postupanje s otpadom
VI
PROSTORNI PLAN
Uvod
0 -1
PROSTORNI PLAN
Uvod
Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle
novonastale općine i gradovi s područja bivših općina: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i
Varaždin, a kojima su se naknadno pripojila još 3 naselja s područja Koprivničko-križevačke
županije: Ljubelj Kalnički, Segovina i Sudovec.
Županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske
zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu, koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i
interesima građana lokalnog značenja, a osobito:
- o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju,
- o uređivanju naselja i stanovanja,
- o komunalnim djelatnostima,
- o brizi za djecu,
- o socijalnoj skrbi,
- o kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi, te
- o zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.
Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi utvrđuje da županija u okviru samoupravnog
djelokruga između ostalog:
- usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i
društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline,
- određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije, ako zakonom nije drugačije
određeno,
- usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih,
komunalnih i drugih institucija kao i građevina infrastrukture od važnosti za područje
županije kao cjeline, ako zakonom nije drugačije određeno.
U tom globalnom okviru, Zakon o prostornom uređenju temeljno mjesto daje
prostornom planu županije kojim se razrađuju načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi
prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora.
Prostorni plan županije treba sadržavati prostornu i gospodarsku strukturu županije,
sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture,
osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i
unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i
zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju.
Prostorni plan Varaždinske županije izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje.
Pripremne radnje na izradi Prostornog plana Županije započele su tijekom 1994. godine
prikupljanjem, obradom i analizom svih relevantnih podataka i elemenata od značaja za prostor
i aktivnosti u prostoru Županije, i ti su podaci sistematizirani, obrađeni i prezentirani u
posebnom elaboratu "Županija varaždinska - Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja".
Nakon toga izrađeno je Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske ("Službeni
vjesnik Županije varaždinske" br.14/94.), Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br.10/95.), kao i Osnove
korištenja i zaštite prostora područja bivših općina Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin,
koje je Županijski zavod izradio tijekom 1994. i 1995. godine.
U radu na Prostornom planu Županije korištena su općinska Izvješća i Programi,
studijska i projektna dokumentacija izrađena za pojedina tematska područja, postojeća
dokumentacija prostora i svi drugi raspoloživi podaci o prostoru i elementima prostora
Županije.
0 - 2
PROSTORNI PLAN
Prilikom izrade Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera Županije ukazano je na
poželjnost izrade dodatne dokumentacije koja bi omogućila kvalitetnu pripremu i izradu
Prostornog plana, te je između ostalog preporučeno pribavljanje:
- analize demografskih kretanja, prognoza i migracija,
- klimatskih i meteoroloških karakteristika područja,
- gospodarske analize i projekcije,
- analize stanja okoliša i utjecaja na okoliš,
- sociološke studije.
U tijeku rada na Prostornom planu Županije izrađena je slijedeća dokumentacija:
Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Varaždin (Zavod za prostorno
uređenje Varaždinske županije, 1994. godine);
Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Ivanec (Zavod za prostorno
Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Ludbreg, Donji Martijanec, Mali
Bukovec i Sveti Đurđ (bivša Općina Ludbreg) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske
županije, 1995. godine);
Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Novi Marof, Breznica, Hum Breznički,
Ljubešćica, Varaždinske Toplice i Visoko (bivša Općina Novi Marof) (Zavod za prostorno
Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske
(Hidroekoing d.o.o, Varaždin, prosinac 1994. godine);
Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (Državni
Hidrometeorološki Zavod, Centar za meteorološka istraživanja, Zagreb, prosinac 1995. godine);
Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske ("Coning" Varaždin, 1996.
godine);
Studija razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996. - 2005. godine (City Trust,
Zagreb, Razvojno-istraživački centar, 1996. godine);
Vodoopskrbni plan Varaždinske županije ( AT Consult d.o.o. Varaždin, 1998. godine);
Županija varaždinska - Pogranično područje, uređenje i zaštita prostora (Zavod za
prostorno uređenje Varaždinske županije, siječanj 1997. godine);
Izvješće o stanju u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske", br. 14/94.) i
Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 1995.-1997. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije", br. 2/98.);
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni vjesnik Županije
varaždinske", br. 10/95.) i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 1998.1999. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/98. i 4/98.).
Plan je izrađen u skladu s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne
novine" broj 106/1998.)
Prostorni plan Varaždinske županije temelji se na Strategiji prostornog uređenja
Republike Hrvatske koju je u lipnju 1997. godine donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora i na Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/1999.
godine).
Prostorni plan Varaždinske županije donosi Skupština Županije po prethodno
provedenoj javnoj raspravi i po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog
uređenja, graditeljstva i stanovanja o usklađenosti Prostornog plana sa Strategijom prostornog
uređenja i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
0 - 3
PROSTORNI PLAN
Napomena:
Na osnovi Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine 90/92.) formirana je Varaždinska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav
su ušle novonastale općine i Grad Varaždin s područja bivših općina: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i
Varaždin, te naselje Ljubelj Kalnički s područja Koprivničko-križevačke županije.
Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine 10/97.) regulirane su slijedeće promjene teritorijalnog ustroja odnosno naziva općina/naselja na
području Varaždinske županije:
- Općine Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice dobivaju status Grada,
- Naselja Sudovec i Segovina s područja Koprivničko-križevačke županije ulaze u sastav
Varaždinske županije (Sudovec-Grad Novi Marof, Segovina-Grad Ludbreg),
- Iz Općine Mali Bukovec izdvajaju se naselja Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela Podravska i
tvore novu Općinu Veliki Bukovec,
- Naselje Viletinec iz Grada Lepoglava prelazi u sastav Općine Bednja,
- Naselje Vinično iz Općine Breznica prelazi u sastav Općine Visoko,
- Naselje Donje Vratno cijepa se u dva dijela od kojih jedan ostaje u Općini Vinica a drugi dio
prelazi u Općinu Petrijanec,
- općina/naselje Hum Breznički mijenja naziv u Breznički Hum.
Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 128/99.) izvršena je teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz
Općine Bednja u Grad Lepoglava, a u sastav Općine Bednja dodano je naselje Sveti Josip.
Svi podaci vezani na broj stanovnika temelje se na Popisu stanovništva iz 1991.godine a
ažurirani su te prilagođeni novom teritorijalnom ustrojstvu prema Zakonu o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97.) i kao takvi korišteni u Planu.
Glede naziva i razdvajanja naselja Županijska skupština Varaždinske županije donijela je
slijedeće odluke:
- Odluka o određivanju novih imena naselja "Trnovec Bartolovečki" i "Štefanec Bartolovečki"
("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.19/97.) - nova imena su "Trnovec" i "Štefanec",
- Odluka o određivanju novog imena naselju "Sveti Petar Ludbreški" ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije " br.10/98.) - novo ime je "Sveti Petar",
- Odluka o određivanju novog imena naselju "Tkalec Breznički" ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije " br.10/98.) - novo ime je " Tkalec",
- Odluka o određivanju novog imena naselja "Donji Martijanec" ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije " br.23/98.) - novo ime je "Martijanec",
- Odluka o razdvajanju naselja Petrijanec na naselje Zelendvor i Petrijanec("Službeni vjesnik
Varaždinske županije " br.4/99.),
- Odluka o izdvajanju dijela naselja Viletinec u novo naselje i određivanju imena novom naselju
("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 10/99.).
Prema gore navedenom izvršeno je ažuriranje podataka u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana
sa stanjem srpanj 1999. godine, bez dodatnih obrazloženja uz pojedine tablične prikaze.
U ovom se Planu upotrebljavaju slijedeće kratice:
- PPŽ:
Prostorni plan županije,
- PPPPO:
Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- PPUO/G:
Prostorni plan uređenja općine ili grada,
- GUP:
Generalni urbanistički plan,
- UPU:
Urbanistički plan uređenja,
- DPU:
Detaljni plan uređenja.
0 - 4
PROSTORNI PLAN
1. Polazišta
1- 1
PROSTORNI PLAN
1.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u
odnosu na prostor i sustave Države
Slika 1
Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske.
Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom, a granični karakter daje joj i blizina
susjednih zemalja: Austrije i Mađarske. Susjedne županije su joj: Međimurska, Koprivničkokriževačka, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska.
Pripada prostoru središnje Hrvatske. Jedna je od manjih županija površinom. Za
površinu Županije navode se različiti podaci, a u ovom Planu koristi se podatak od 1.261,29
km2, usklađen prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97.), a dobiven je u Zavodu za
fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine. Broj stanovnika na tom prostoru
prema Popisu iz 1991. godine iznosi 187.853, gustoća naseljenosti je 148,9 st/km2, te je time
Varaždinska županija jedna od najgušće naseljenih županija u Republici Hrvatskoj.
U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: većeg, koji pripada dravskom porječju i
manjeg koji pripada savskom porječju. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i
Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito
nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. Južni dio je manji, većinom brežuljkast i izdužen od
sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi.
1- 2
PROSTORNI PLAN
Glavni integracijski pravci za Hrvatsku
Slika 2
Glavni cestovni pravci od važnosti za Varaždinsku županiju
Slika 3
1- 3
PROSTORNI PLAN
Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna
prometna koridora: transverzalni primarnog značenja, koji je najkraća i prometno najpogodnija
veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. "hrvatskog praga") i longitudinalni
sekundarnog značenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim
i istočnim susjedima.
Vrednovanje geostrateških, geopolitičkih, položajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i
prednosti, ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju
Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom, te u prirodnoj,
gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu,
Mediteranu i izlazu na svjetska mora.
Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašenu važnost i
prednost daje geoprometnom značenju našeg područja, pa iskorištenje te prednosti, uz
aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s užim i
širim okruženjem, predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka.
1- 4
PROSTORNI PLAN
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine", br. 10/97.) Varaždinska županija obuhvaća 6 gradova, a to su: Ivanec,
Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine, a to su: Bednja,
Breznica, Breznički Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec,
Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ,
Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
Grad Varaždin je sjedište Varaždinske županije.
U sastav Varaždinske županije ušle su bivše općine: Varaždin, Ivanec, Novi Marof i
Ludbreg, a naselja Ljubelj Kalnički, Segovina i Sudovec bila su ranije u bivšoj Općini
Koprivnica, odnosno Križevci.
Slika 4
a) Površina
Prema teritorijalnom ustrojstvu od siječnja 1997. godine došlo je do promjene površine
i broja stanovnika Županije tako da su raniji podaci o površini i broju stanovnika (dobiveni kao
zbroj površina bivših općina i naselja Ljubelj Kalnički) uvećani za površinu i broj stanovnika
naselja Segovina i Sudovec.
Podatak o površini Županije od oko 1.261,29 km2 koji je dobiven za potrebe izrade ovog
Plana od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine, može se
koristiti samo kao orijentacijski, jer nije temeljen na katastarskim površinama.
1- 5
PROSTORNI PLAN
Slika 5
Varaždinska županija graniči:
- na sjeveru
- s Međimurskom županijom;
- na zapadu
- s Republikom Slovenijom;
- na jugu
- s Krapinsko-zagorskom i Zagrebačkom županijom;
- na istoku
- s Koprivničko-križevačkom županijom.
Geografski gledano granice joj teku:
- na sjeveru
- rijekom Dravom i umjetnim akumulacijama na njoj;
- na zapadu
- Maceljskim pobrđem i istočnim Halozama;
- na jugoistoku - pretežno grebenom Kalničkog gorja;
- na jugozapadu - visovima Ivančice.
Osnovni podaci o teritoriju Županije:
Tablica 1
*km2, km
1.261,29*
54,20
265,20
69,10
44,10
površina
dužina državne granice
opseg granice
udaljenost krajnjih točaka zapad - istok (A)
udaljenost krajnjih točaka sjever - jug (B)
% u RH
(kopneni dio)
2,2
2,7
-
Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju
1997. godine. (U Statističkom ljetopisu 1997. g. - površina Županije iznosi 1260 km2)
1- 6
PROSTORNI PLAN
Tablica 2
Prostorna jedinica
Općina
Površina
(km2)
Grad
1. Varaždin
2. Ivanec
3. Lepoglava
4. Ludbreg
5. Novi Marof
6. Varaždinske Toplice
1. Bednja
2. Beretinec
3. Breznica
4. Breznički Hum
5. Cestica
6. Donja Voća
7. Donji Martijanec
8. Gornji Kneginec
9. Jalžabet
10. Klenovnik
11. Ljubešćica
12. Mali Bukovec
13. Maruševec
14. Petrijanec
15. Sračinec
16. Sveti Đurđ
17. Sveti Ilija
18. Trnovec Bartolovečki
19. Veliki Bukovec
20. Vidovec
21. Vinica
22. Visoko
Ukupno
%
59,45
96,10
64,58
68,30
111,75
79,75
78,01
12,40
34,06
26,11
45,91
35,90
54,65
22,34
38,43
25,66
35,60
37,28
50,15
47,98
23,41
45,24
17,22
38,74
22,95
31,99
32,14
25,19
1.261,29
4,71
7,61
5,12
5,42
8,85
6,32
6,18
0,98
2,70
2,07
3,64
2,84
4,33
1,77
3,04
2,03
2,82
2,95
3,97
3,80
1,85
3,58
1,36
3,07
1,82
2,53
2,55
2,09
100,00
Izvor: Podaci o površini se temelje na teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.
Grad Lepoglava
Grad Ludbreg
Grad Ivanec
Breznica
Brezni~ki Hum
Beretinec
Grad Vara`din
Cestica
Visoko
Vinica
Donja Vo}a
Vidovec
Veliki Bukovec
Donji Martijanec
Gornji Kneginec
Trnovec
Bartolove~ki
Jal`abet
Sveti Ilija
Klenovnik
Sveti \ur|
Ljube{}ica
Sra~inec
Mali Bukovec
Petrijanec
Maru{evec
Grad Novi Marof
Bednja
Graf 1
Grad Vara`dinske
Toplice
Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije
1- 7
PROSTORNI PLAN
b) Stanovništvo
Na području Varaždinske županije živi 187.853 stanovnika (prema popisu iz 1991.
godine), što iznosi 3,9 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.784.265
stanovnika).
Podatak o gustoći naseljenosti može biti različit s obzirom na različite podatke o
površini Županije, a prema izmjeri površine koja se koristi u ovom Planu iznosi 148,9
stanovnika po km2, što je vrlo visoka gustoća u odnosu na republički prosjek koji iznosi 84,6
stanovnika po km2.
Tablica 3
ukupan broj
stanovnika
(a)
gustoća naseljenosti
(stan./km2)
(b)
broj
domaćinstava
(a)
broj
stanova
(c)
187.853
148,9
56.706
56.880
Izvor: a) "Statistički ljetopis 1997.",
b) Na temelju podatka o površini kao za tablicu 1,
c) Varaždinska županija, Ured za statistiku.
Tablica 4
Prostorna jedinica
Grad
Općina
1. Varaždin
2. Ivanec
3. Lepoglava
4. Ludbreg
5. Novi Marof
1. Bednja
2. Breznica
3. Breznički Hum
4. Beretinec
5. Cestica
6. Donja Voća
7. Donji Martijanec
8. Gornji Kneginec
9. Jalžabet
10. Klenovnik
11. Ljubešćica
12. Mali Bukovec
13. Maruševec
14. Petrijanec
15. Sračinec
16. Sveti Đurđ
17. Sveti Ilija
18. Trnovec Bartolovečki
19. Veliki Bukovec
20. Vidovec
21. Vinica
22. Visoko
Ukupno
Broj stanovnika
1971.
1981.
39.383
45.848
11.992
13.790
9.557
9.333
7.240
8.052
14.331
14.154
7.495
7.282
8.564
6.829
3.125
2.801
2.395
2.041
2.198
2.171
6.240
5.990
4.475
3.734
5.048
4.841
4.416
4.787
3.974
3.842
2.952
2.740
2.330
2.152
3.333
2.992
7.303
7.257
4.437
4.508
4.194
4.408
4.788
4.572
3.616
3.621
5.765
6.129
1.934
1.605
5.330
5.450
4.048
3.974
2.296
2.024
182.759
186.927
Izvor: Statistički ljetopisi - uz napomenu da su podaci prilagođeni novoj teritorijalnoj podjeli.
1- 8
1991.
48.834
14.630
8.730
8.485
14.350
7.236
5.653
2.573
1.740
2.239
5.790
3.091
4.619
4.977
3.751
2.487
2.116
2.724
7.089
4.910
4.570
4.410
3.587
6.474
1.679
5.426
3.815
1.868
187.853
PROSTORNI PLAN
Grad Vara`din
Visoko
Vinica
Bednja
Breznica
Vidovec
Brezni~ki Hum
Beretinec
Veliki Bukovec
Trnovec
Bartolove~ki
Cestica
Sveti Ilija
Donja Vo}a
Sveti \ur|
Donji Martijanec
Sra~inec
Gornji Kneginec
Jal`abet
Petrijanec
Klenovnik
Ljube{}ica
Maru{evec
Mali Bukovec
Grad Vara`dinske
Toplice
Grad Ivanec
Grad Lepoglava
Grad Novi Marof
Grad Ludbreg
Graf 2
Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom
stanovništvu Županije
Tablica 5
Dob (godine)
Dobna struktura stanovništva (prema popisu 1991.)
0 - 14
15 - 29
30 - 49
37.083
39.959
51.000
50 i više
57.336
Izvor: Popis stanovništva 1991, Dokumentacija 882. od siječnja 1994, a razlika do ukupnog broja odnosi se na nepoznatu starost.
50 i vi{e g
30%
0 -14g
15 - 29g
30 - 49g
50 i vi{e g
0 -14g
20%
30 - 49g
28%
15 - 29g
22%
Graf 3
Dobna struktura stanovništva (popis 1991.)
1- 9
PROSTORNI PLAN
Tablica 6
Broj stanovnika u
Varaždinu (bez okolnih
naselja)
41.846
Broj stanovnika u ostalim
naseljima Županije
146.007
Broj stanovnika u graničnom
području
Grad/Općina
1. Lepoglava (dio)
2. Bednja
3. Cestica
4. Donja Voća
5. Petrijanec
6. Sračinec
7. Klenovnik
8. Vinica
Ukupno
Broj stanovnika
4.201
5.653
5.790
3.091
4.910
4.570
2.487
3.815
34.517
Izvor: Popis stanovništva 1991, uz prilagodbu podataka novoj teritorijalnoj podjeli.
Napomena: Naselja Muričevec, Očura, Vulišinec i Lepoglava iz sastava Grada Lepoglave nisu u graničnom području.
1 - 10
PROSTORNI PLAN
c) Naseljenost
Tablica 7
R.
br.
1
2
3
4
5
6
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Gustoća
naseljenosti
st/km2
Grad
Varaždin
Ivanec
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
Varaždinske Toplice
Općina
Bednja
Beretinec
Breznica
Breznički Hum
Cestica
Donja Voća
821,4
152,2
135,2
124,2
128,4
90,7
72,5
180,6
75,5
66,6
126,1
86,1
Donji Martijanec
Gornji Kneginec
Jalžabet
Klenovnik
Ljubešćica
Mali Bukovec
Maruševec
Petrijanec
Sračinec
Sveti Đurđ
Sveti Ilija
Trnovec Bartolovečki
Veliki Bukovec
Vidovec
Vinica
Visoko
Županija
Izvor: - podaci o površini su preuzeti s podloge o teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1,
- podaci o broju stanovnika su iz Statističkog ljetopisa, uz prilagodbu novoj teritorijalnoj podjeli..
Slika 6
1 - 11
84,5
222,8
97,6
96,9
59,4
73,1
141,4
102,3
195,2
97,5
208,3
167,1
73,2
169,6
118,7
74,2
148,9
PROSTORNI PLAN
Tabelarni pregled po gradovima/općinama
Tablica 8
GRAD VARAŽDIN
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Naziv naselja
Črnec Biškupečki
Donji Kućan
Gojanec
Gornji Kućan
Hrašćica
Jalkovec
Kućan Marof
Poljana Biškupečka
Varaždin
Zbelava
Ukupno:
1971.
583
500
481
905
1.020
779
401
34.312
402
39.383
Broj stanovnika
1981.
1991.
613
613
592
636
508
580
969
1.093
498
667
1.168
1.277
1.064
1.227
447
441
39.545 41.846
444
454
45.848 48.834
% (1991.)
1,25
1,30
1,19
2,24
1,37
2,61
2,51
0,90
85,70
0,93
100,00
Površina
km2
%
2,37
3,99
2,35
3,95
2,32
3,90
2,84
4,78
3,47
5,84
3,78
6,35
2,34
3,94
3,25
5,47
34,22
57,56
2,51
4,22
59,45 100,00
Gustoća
st/ km2
258,6
270,6
250,0
384,9
192,2
337,8
524,4
135,7
1.222,8
180,9
821,4
Tablica 9
GRAD IVANEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Naziv naselja
Bedenec
Cerje Tužno
Gačice
Gečkovec
Horvatsko
Ivanec
Ivanečka Željeznica
Ivanečki Vrhovec
Ivanečko Naselje
Jerovec
Kaniža
Knapić
Lančić
Lovrečan
Lukavec
Margečan
Osečka
Pece
Prigorec
Punikve
Radovan
Ribić Breg
Salinovec
Seljanec
Stažnjevec
Škriljevec
Vitešinec
Vuglovec
Željeznica
Ukupno:
1971.
943
159
440
2.991
345
396
903
257
88
311
457
134
467
333
96
640
442
347
128
558
168
350
336
138
381
184
11.992
Broj stanovnika
1981.
1991.
933
874
164
175
427
396
148
125
155
4.718
5.342
305
284
306
317
198
241
956
913
309
319
82
95
347
338
474
515
134
130
386
402
314
261
99
94
660
668
430
438
339
363
142
155
538
500
180
212
367
351
316
292
135
114
369
391
196
165
13.790 14.630
% (1991.)
5,97
1,20
2,71
0,85
1,06
36,52
1,94
2,17
1,65
6,25
2,18
0,65
2,31
3,52
0,89
2,75
1,78
0,64
4,57
3,00
2,48
1,06
3,42
1,45
2,40
2,00
0,78
2,67
1,13
100,00
1 - 12
Površina
km2
%
6,95
7,23
3,08
3,20
5,20
5,42
0,78
0,81
3,16
3,29
8,73
9,08
5,83
6,07
1,06
1,10
2,31
2,40
3,63
3,78
2,97
3,09
4,23
4,40
0,49
0,52
3,16
3,29
1,90
1,98
4,22
4,39
2,68
2,79
1,56
1,62
6,85
7,13
2,12
2,21
1,43
1,49
1,80
1,87
4,76
4,95
4,86
5,06
3,25
3,38
3,47
3,61
1,09
1,13
1,95
2,03
2,58
2,68
96,10 100,00
Gustoća
st/ km2
125,8
56,8
76,1
160,3
49,1
611,9
48,7
299,1
104,3
251,5
107,4
22,5
689,8
163,0
68,4
95,3
97,4
60,3
97,5
206,6
253,8
86,1
105,0
43,6
108,0
84,1
104,6
200,5
63,9
152,2
PROSTORNI PLAN
Tablica 10
GRAD LEPOGLAVA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Naziv naselja
Bednjica
Crkovec
Donja Višnjica
Gornja Višnjica
Jazbina Višnjička
Kamenica
Kamenički Vrhovec
Kameničko Podgorje
Lepoglava
Muričevec
Očura
Vulišinec
Zalužje
Zlogonje
Žarovnica
Ukupno:
1971.
313
404
627
407
106
227
302
791
3.473
266
310
330
254
624
1.123
9.557
Broj stanovnika
1981.
1991.
299
216
322
272
684
614
391
353
86
55
193
196
303
276
635
478
3.786
3.781
230
227
278
248
278
273
228
211
573
503
1.047
1.027
9.333
8.730
% (1991.)
2,47
3,12
7,03
4,04
0,63
2,25
3,16
5,48
43,31
2,60
2,84
3,13
2,42
5,76
11,76
100,00
Površina
km2
%
2,51
3,89
3,85
5,96
5,11
7,91
3,12
4,83
1,09
1,69
0,74
1,15
1,41
2,18
7,30
11,30
15,06
23,32
0,87
1,35
5,46
8,46
1,51
2,34
2,87
4,44
4,27
6,61
9,41
14,57
64,58 100,00
Gustoća
st/ km2
86,1
70,6
120,2
113,1
50,5
264,9
195,7
65,5
251,1
260,9
45,4
180,8
73,5
117,8
109,1
135,2
Napomena: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine"
br. 128/99.) u sastav Grada Lepoglava ulazi naselje Viletinec
Tablica 11
GRAD NOVI MAROF
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Naziv naselja
Bela
Donje Makojišće
Filipići
Gornje Makojišće
Grana
Jelenščak
Kamena Gorica
Ključ
Krč
Madžarevo
Možđenec
Novi Marof
Orehovec
Oštrice
Paka
Podevčevo
Podrute
Presečno
Remetinec
Strmec Remetinečki
Sudovec
Topličica
Završje Podbelsko
Ukupno:
1971.
70
764
168
504
540
413
524
1.100
467
1.118
749
1.067
314
585
891
725
898
1.443
510
562
919
13.769
Broj stanovnika
1981.
1991.
79
78
821
627
172
166
372
392
575
566
354
305
388
350
1.015
1.054
512
377
940
984
732
698
1.482
2.017
253
276
555
534
101
899
859
664
598
886
912
1.482
1.547
535
498
515
441
32
85
891
885
13.639 14.350
% (1991.)
0,54
4,37
1,16
2,73
3,94
2,13
2,43
7,35
2,63
6,86
4,86
14,06
1,92
3,72
0,70
5,99
4,17
6,36
10,78
3,47
3,07
0,59
6,17
100,00
1 - 13
Površina
km2
%
2,41
2,16
8,22
7,36
0,96
0,86
3,45
3,09
1,38
1,23
1,57
1,40
5,03
4,50
6,20
5,55
1,69
1,51
7,80
6,98
10,05
8,99
3,71
3,32
3,02
2,70
3,74
3,35
5,23
4,68
6,36
5,69
7,90
7,07
5,04
4,51
6,28
5,62
3,64
3,26
9,41
8,42
1,02
0,91
7,64
6,84
111,75 100,00
Gustoća
st/ km2
32,4
76,3
172,9
113,6
410,1
194,3
69,6
170,0
223,1
126,1
69,4
543,7
91,4
142,8
19,3
135,1
75,7
180,9
246,3
136,8
46,9
83,3
115,8
128,4
PROSTORNI PLAN
Tablica 12
GRAD LUDBREG
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Naziv naselja
Apatija
Bolfan
Čukovec
Globočec Ludbreški
Hrastovsko
Kučan Ludbreški
Ludbreg
Segovina
Selnik
Sigetec Ludbreški
Slokovec
Vinogradi Ludbreški
Ukupno:
1971.
385
550
250
456
816
225
2.238
107
792
605
340
476
7.133
Broj stanovnika
1981.
1991.
348
329
498
467
255
319
501
503
792
805
242
237
3.023
3.327
73
69
853
900
701
736
310
313
448
480
7.971
8.485
% (1991.)
3,88
5,50
3,76
5,93
9,49
2,79
39,21
0,81
10,61
8,67
3,69
5,66
100,00
Površina
km2
%
2,20
3,22
8,77
12,84
4,13
6,05
4,92
7,20
4,86
7,12
0,95
1,39
7,02
10,28
5,64
8,26
4,55
6,66
3,38
4,95
2,78
4,07
19,10
27,96
68,30 100,00
Gustoća
st/ km2
149,5
53,3
77,2
102,2
165,6
249,5
473,9
12,2
197,8
217,7
112,6
25,1
124,2
Tablica 13
GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Naziv naselja
Boričevec Toplički
Črnile
Čurilovec
Donja Poljana
Drenovec
Gornja Poljana
Grešćevina
Hrastovec Toplički
Jalševec Svibovečki
Jarki Horvatićevi
Leskovec Toplički
Lovrentovec
Lukačevec Toplički
Martinkovec
Petkovec Toplički
Pišćanovec
Retkovec Svibovečki
Rukljevina
Svibovec
Škarnik
Tuhovec
Vrtlinovec
Ukupno:
1971.
62
249
177
570
576
358
255
240
413
118
593
185
97
98
368
129
70
35
465
135
677
1.293
332
7.495
Broj stanovnika
1981.
1991.
46
50
222
190
149
166
527
509
551
487
334
316
218
196
210
237
390
376
103
84
572
565
151
148
64
51
71
66
319
262
95
90
54
36
27
26
393
366
97
85
707
727
1.642
1.891
340
312
7.282
7.236
% (1991.)
0,69
2,63
2,29
7,03
6,73
4,37
2,71
3,28
5,20
1,16
7,81
2,05
0,70
0,91
3,62
1,24
0,50
0,36
5,06
1,17
10,05
26,13
4,31
100,00
1 - 14
Površina
km2
%
3,12
3,91
1,07
1,34
1,35
1,69
4,10
5,14
13,10
16,42
2,36
2,96
1,64
2,06
0,84
1,05
5,50
6,90
1,42
1,78
13,07
16,39
2,36
2,96
0,43
0,54
2,22
2,78
1,45
1,82
6,50
8,15
0,89
1,12
0,82
1,03
1,32
1,65
2,27
2,85
2,48
3,11
6,72
8,43
4,72
5,92
79,75 100,00
Gustoća
st/ km2
16,0
177,6
123
124,1
37,2
133,9
119,5
282,1
68,4
59,1
43,2
62,7
118,6
29,7
180,7
13,8
40,4
31,7
277,3
37,4
293,1
281,4
66,1
90,7
PROSTORNI PLAN
Tablica 14
OPĆINA BEDNJA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Naziv naselja
Bednja
Benkovec
Brezova Gora
Cvetlin
Jamno
Jazbina Cvetlinska
Ježovec
Mali Gorenec
Meljan
Osonjak
Pašnik
Pleš
Podgorje Bednjansko
Prebukovje
Purga Bednjanska
Rinkovec
Šaša
Šinkovica Bednjanska
Šinkovica Šaška
Trakošćan
Veliki Gorenec
Viletinec*
Vranojelje
Vrbno
Vrhovec Bednjanski
Ukupno:
1971.
778
417
348
635
359
613
654
242
420
136
223
535
115
508
180
436
196
195
316
25
82
293
288
473
97
8.564
Broj stanovnika
1981.
1991.
773
783
351
308
228
141
493
422
223
151
498
461
475
387
188
155
319
241
96
76
145
99
442
374
60
33
341
250
146
116
414
356
209
149
174
146
244
162
24
30
74
66
243
205
225
177
381
324
63
41
6.829
5.653
% (1991.)
13,85
5,45
2,49
7,47
2,67
8,15
6,85
2,74
4,26
1,34
1,75
6,62
0,58
4,42
2,05
6,30
2,64
2,58
2,87
0,53
1,17
3,63
3,13
5,73
0,73
100,00
Površina
km2
%
6,03
7,73
4,54
5,82
7,55
9,68
3,68
4,72
2,64
3,38
2,54
3,26
6,92
8,87
1,97
2,53
2,47
3,17
1,27
1,63
2,23
2,86
4,14
5,30
1,33
1,70
3,43
4,40
1,79
2,30
2,03
2,60
2,82
3,61
1,97
2,52
3,57
4,58
4,24
5,43
0,64
0,82
1,84
2,36
4,72
6,05
2,92
3,74
0,73
0,94
78,01 100,00
Gustoća
st/ km2
129,8
67,8
18,7
114,7
57,2
181,5
55,9
78,7
97,6
59,8
44,4
90,3
24,8
72,9
64,8
175,4
52,8
74,1
45,4
7,1
103,1
111,4
37,5
111,0
56,2
72,5
* Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.
128/99.) iz
sastava Općine Bednja briše se naselje Viletinec a dodaje naselje Sveti Josip
Tablica 15
OPĆINA BERETINEC
R.br.
1.
2.
3.
Naziv naselja
Beretinec
Črešnjevo
Ledinec
Ukupno:
1971.
1.072
733
393
2.198
Broj stanovnika
1981.
1991.
1.037
1.053
745
801
389
385
2.171
2.239
% (1991.)
47,03
35,77
17,20
100,00
Površina
km2
%
5,32
42,90
4,43
35,73
2,65
21,37
12,40 100,00
Gustoća
st/ km2
197,9
180,1
145,3
180,6
Tablica 16
OPĆINA BREZNIČKI HUM
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv naselja
Breznički Hum
Butkovec
Krščenovec
Radešić
Šćepanje
Ukupno:
1971.
714
287
285
356
753
2.395
Broj stanovnika
1981.
1991.
645
568
244
218
229
195
309
275
614
484
2.041
1.740
% (1991.)
32,64
12,53
11,21
15,80
27,82
100,00
1 - 15
Površina
km2
%
5,44
20,84
2,28
8,73
3,52
13,48
5,63
21,56
9,24
35,39
26,11 100,00
Gustoća
st/ km2
104,4
95,6
55,4
48,8
52,4
66,6
PROSTORNI PLAN
Tablica 17
OPĆINA BREZNICA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Naziv naselja
1971.
210
146
1.240
44
548
163
256
163
152
203
3.125
Bisag
Borenec
Breznica
Čret Bisaški
Drašković
Jales Breznički
Jarek Bisaški
Mirkovec Breznički
Podvorec
Tkalec
Ukupno:
Broj stanovnika
1981.
1991.
196
197
134
115
1.121
1.026
32
32
478
453
152
132
228
201
149
131
150
136
161
150
2.801
2.573
% (1991.)
11,44
4,16
38,87
1,14
17,10
5,03
7,11
4,99
5,01
5,15
100,00
Površina
km2
%
1,55
4,55
3,70
10,86
10,38
30,48
0,52
1,53
7,28
21,37
2,22
6,52
1,32
3,88
2,27
6,66
1,14
3,35
3,68
10,80
34,06 100,00
Gustoća
st/ km2
127,1
31,1
98,8
61,5
62,2
59,5
152,3
57,7
119,3
40,8
75,5
Tablica 18
OPĆINA CESTICA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Naziv naselja
Babinec
Brezje Dravsko
Cestica
Dubrava Križovljanska
Falinić Breg
Gornje Vratno
Jarki
Kolarovec
Križanče
Križovljan Radovečki
Mali Lovrečan
Malo Gradišće
Natkrižovljan
Otok Virje
Radovec Polje
Radovec
Selci Križovljanski
Veliki Lovrečan
Virje Križovljansko
Vratno Otok
Ukupno:
1971.
503
285
340
260
150
1.208
189
254
308
383
75
156
414
441
275
491
508
6.240
Broj stanovnika
1981.
1991. % (1991.)
458
448
7,74
279
236
4,06
453
485
8,38
287
291
5,03
110
99
1,71
1.129
1.169
20,19
170
155
2,68
270
268
4,63
241
158
2,73
304
300
5,18
141
65
1,12
129
109
1,88
375
332
5,73
233
248
4,28
159
158
2,73
303
284
4,91
252
218
3,77
331
393
6,79
309
298
5,15
57
76
1,37
5.990
5.790 100,00
1 - 16
Površina
km2
%
1,96
4,27
1,22
2,66
3,81
8,30
2,35
5,12
2,44
5,31
5,03
10,96
1,53
3,33
2,87
6,25
2,70
5,88
0,85
1,85
1,35
2,94
0,92
2,00
2,63
5,73
3,51
7,65
1,31
2,85
1,24
2,70
2,16
4,71
3,60
7,84
2,30
5,01
2,13
4,64
45,91 100,00
Gustoća
st/ km2
228,6
193,4
127,3
123,8
40,6
232,4
101,3
93,4
58,5
352,9
48,1
118,5
126,3
70,7
120,6
229,0
101,0
109,2
129,6
35,7
126,1
PROSTORNI PLAN
Tablica 19
OPĆINA DONJA VOĆA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naziv naselja
Budinščak
Donja Voća
Fotez Breg
Gornja Voća
Jelovec Voćanski
Plitvica Voćanska
Rijeka Voćanska
Slivarsko
Ukupno:
1971.
224
1.544
91
1.191
181
184
644
416
4.475
Broj stanovnika
1981.
1991.
180
168
1.420 1.231
72
70
961
753
151
93
117
94
492
376
341
306
3.734 3.091
% (1991.)
5,44
39,83
2,26
24,36
3,01
3,04
12,16
9,90
100,00
Površina
km2
%
1,88
5,24
9,69
26,99
0,94
2,62
9,32
25,96
2,04
5,68
1,25
3,48
7,33
20,42
3,45
9,61
35,90 100,00
Gustoća
st/ km2
89,4
127,0
74,5
80,8
45,6
75,2
51,3
88,7
86,1
Tablica 20
OPĆINA DONJI MARTIJANEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Naziv naselja
Čičkovina
Martijanec
Gornji Martijanec
Hrastovljan
Križovljan
Madaraševec
Poljanec
Rivalno
Slanje
Sudovčina
Vrbanovec
Ukupno:
1971.
312
452
154
546
376
301
788
94
870
373
782
5.048
Broj stanovnika
1981.
1991.
278
263
427
447
113
77
476
457
371
336
269
250
874
853
91
81
783
715
395
417
764
723
4.841 4.619
% (1991.)
5,69
9,68
1,67
9,89
7,27
5,41
18,47
1,75
15,48
9,03
15,66
100,00
Površina
km2
%
5,27
9,64
2,88
5,27
4,89
8,95
3,84
7,03
3,69
6,75
2,76
5,05
5,24
9,59
1,19
2,18
18,45
33,76
1,62
2,96
4,82
8,82
54,65 100,00
Gustoća
st/ km2
49,9
155,2
15,7
119,0
91,1
90,6
162,8
68,1
38,7
257,4
150,0
84,5
Tablica 21
OPĆINA GORNJI KNEGINEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv naselja
Donji Kneginec
Gornji Kneginec
Lužan Biškupečki
Turčin
Varaždin Breg
Ukupno:
1971.
666
1.362
465
747
1.176
4.416
Broj stanovnika
1981.
1991.
670
733
1.576 1.597
462
436
840
974
1.239 1.237
4.787 4.977
% (1991.)
14,74
32,08
8,76
19,57
24,85
100,00
1 - 17
Površina
km2
%
2,89
12,94
2,86
12,80
3,31
14,82
1,43
6,40
11,85
53,04
22,34 100,00
Gustoća
st/ km2
253,6
558,4
131,7
681,1
104,4
222,8
PROSTORNI PLAN
Tablica 22
OPĆINA JALŽABET
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naziv naselja
Imbriovec Jalžabetski
Jakopovec
Jalžabet
Kaštelanec
Kelemen
Leštakovec
Novakovec
Pihovec
Ukupno:
1971.
333
548
945
513
652
320
596
67
3.974
Broj stanovnika
1981.
1991.
354
336
533
489
942
1.013
508
468
607
576
282
272
555
546
61
51
3.842
3.751
% (1991.)
8,95
13,04
27,01
12,48
15,36
7,25
14,56
1,35
100,00
Površina
km2
%
1,76
4,58
6,32
16,45
7,90
20,56
3,52
9,16
7,42
19,31
5,22
13,58
5,17
13,45
1,12
2,91
38,43
100,00
Gustoća
st/ km2
190,9
77,4
128,2
132,5
77,6
52,1
105,6
45,5
97,6
Tablica 23
OPĆINA KLENOVNIK
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv naselja
Dubravec
Goranec
Klenovnik
Lipovnik
Plemenšćina
Vukovoj
Ukupno:
1971.
632
125
1.252
381
257
305
2.952
Broj stanovnika
1981.
1991.
616
500
84
52
1.198
1.187
391
403
196
171
255
174
2.740
2.487
% (1991.)
20,10
2,09
47,73
16,20
6,88
7,00
100,00
Površina
km2
%
5,01
19,53
3,57
13,91
8,27
32,23
4,50
17,54
1,24
4,83
3,07
11,96
25,66 100,00
Gustoća
st/ km2
99,8
14,6
143,5
89,6
137,9
56,7
96,9
Tablica 24
OPĆINA LJUBEŠĆICA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv naselja
Kapela Kalnička
Ljubelj Kalnički
Ljubelj
Ljubešćica
Rakovec
Ukupno:
1971.
379
165
172
1.460
154
2.330
Broj stanovnika
1981.
1991.
371
327
134
188
152
91
1.358
1.369
137
141
2.152
2.116
% (1991.)
15,46
8,88
4,30
64,70
6,66
100,00
Površina
km2
%
1,72
4,83
15,88
44,61
1,67
4,69
14,40
40,45
1,93
5,42
35,60 100,00
Gustoća
st/ km2
190,1
11,8
54,5
95,1
73,1
59,4
Tablica 25
OPĆINA MALI BUKOVEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv naselja
Lunjkovec
Mali Bukovec
Martinić
Novo Selo Podravsko
Sveti Petar
Županec
Ukupno:
1971.
311
1.184
205
327
960
346
3.333
Broj stanovnika
1981.
1991.
269
253
1.048
942
186
176
318
278
854
816
317
259
2.992
2.724
% (1991.)
9,29
34,58
6,46
10,21
29,96
9,50
100,00
1 - 18
Površina
km2
%
3,46
9,28
12,35
33,12
1,11
2,98
2,12
5,69
16,13
43,27
2,11
5,66
37,28
100,00
Gustoća
st/ km2
73,1
76,3
158,6
131,1
50,6
122,7
73,1
PROSTORNI PLAN
Tablica 26
OPĆINA MARUŠEVEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Naziv naselja
Bikovec
Biljevec
Brodarovec
Čalinec
Cerje Nebojse
Donje Ladanje
Druškovec
Greda
Jurketinec
Kapelec
Korenjak
Koretinec
Koškovec
Maruševec
Novaki
Selnik
Ukupno:
1971.
306
206
244
552
480
1.348
537
587
468
127
146
402
243
555
660
442
7.303
Broj stanovnika
1981.
1991.
262
246
256
267
218
219
603
615
479
460
1.337
1.249
478
426
604
609
479
483
131
117
142
133
422
428
242
258
523
550
616
598
465
431
7.257
7.089
% (1991.)
3,47
3,77
3,09
8,67
6,49
17,62
6,01
8,59
6,81
1,65
1,88
6,04
3,64
7,76
8,43
6,08
100,00
Površina
km2
%
1,17
2,33
1,74
3,47
2,39
4,77
2,92
5,82
3,85
7,68
7,22
14,40
4,72
9,41
2,35
4,68
6,52
13,00
1,10
2,19
2,16
4,31
1,74
3,47
2,35
4,69
5,12
10,21
3,28
6,54
1,52
3,03
50,15 100,00
Gustoća
st/ km2
210,3
153,4
91,6
210,6
119,5
173,0
90,2
259,1
74,1
106,4
61,6
246,0
109,8
107,4
182,3
283,5
141,4
Tablica 27
OPĆINA PETRIJANEC
R.br.
Naziv naselja
1971.
Broj stanovnika
1981.
1991.
%
Površina
%
km2
Gustoća
st/ km2
(1991.)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Donje Vratno - dio
Družbinec
Majerje
Nova Ves Petrijanečka
Petrijanec
Zelendvor**
Strmec Podravski
Ukupno:
551
694
1.058
1.452
592
757
1.071
1.440
*234
566
820
987
1.593
4,77
11,53
16,70
20,10
32,44
682
4.437
648
4.508
710
4.910
14,46
100,00
1,43
7,36
7,37
9,58
13,31
1,28
7,65
47,98
2,98
15,34
15,36
19,97
27,73
2,69
15,94
100,00
163,4
76,9
111,3
103,0
109,2
92,8
102,3
* Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997. godine.
** Zelendvor - nema službenih podataka o broju stanovnika.
Tablica 28
OPĆINA SRAČINEC
R.br.
1.
2.
Naziv naselja
Sračinec
Svibovec Podravski
Ukupno:
1971.
3.273
921
4.194
Broj stanovnika
1981.
1991.
3.457
3.613
951
957
4.408
4.570
% (1991.)
79,06
20,94
100,00
1 - 19
Površina
km2
%
10,12
43,23
13,29
56,77
23,41 100,00
Gustoća
st/ km2
357,0
72,0
195,2
PROSTORNI PLAN
Tablica 29
OPĆINA SVETI ĐURĐ
R.br.
Naziv naselja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Hrženica
Karlovec Ludbreški
Komarnica Ludbreška
Luka Ludbreška
Obrankovec
Priles
Sesvete Ludbreške
Struga
Sveti Đurđ
Ukupno:
1971.
1.074
697
209
297
138
291
666
700
716
4.788
Broj stanovnika
1981.
1991.
1.025
1.004
681
648
196
191
306
307
133
138
278
262
633
561
660
574
660
725
4.572
4.410
% (1991.)
22,77
14,69
4,33
6,96
3,13
5,94
12,72
13,02
16,44
100,00
Površina
km2
%
14,51
32,07
6,74
14,90
2,66
5,88
1,83
4,05
0,40
0,88
1,37
3,03
6,99
15,45
6,44
14,24
4,30
9,50
45,24 100,00
Gustoća
st/ km2
69,2
96,1
71,8
167,8
345,0
191,2
80,3
89,1
168,6
97,5
Tablica 30
OPĆINA SVETI ILIJA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naziv naselja
Beletinec
Doljan
Križanec
Krušljevec
Seketin
Sveti Ilija
Tomaševec Biškupečki
Žigrovec
Ukupno:
1971.
1.127
345
315
312
429
514
353
221
3.616
Broj stanovnika
1981.
1991.
1.095
1.061
371
392
312
313
296
260
420
417
508
542
406
390
213
212
3.621
3.587
Površina
km2
%
5,05
29,32
1,16
6,74
0,92
5,34
1,93
11,21
2,66
15,45
2,85
16,55
1,16
6,74
1,49
8,65
17,22 100,00
% (1991.)
29,58
10,93
8,72
7,25
11,62
15,12
10,87
5,91
100,00
Gustoća
st/ km2
210,1
337,9
340,2
134,7
156,8
190,2
336,2
142,3
208,3
Tablica 31
OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv naselja
Bartolovec
Šemovec
Štefanec
Trnovec
Zamlaka
Žabnik
Ukupno:
1971.
550
915
424
3.200
515
161
5.765
Broj stanovnika
1981.
1991.
598
667
915
961
415
393
3.551
3.845
486
462
164
146
6.129
6.474
% (1991.)
10,30
14,84
6,07
59,39
7,14
2,26
100,00
Površina
km2
%
4,78
12,34
12,09
31,21
4,90
12,65
12,10
31,23
3,60
9,29
1,27
3,28
38,74 100,00
Gustoća
st/ km2
139,5
79,5
80,2
317,8
128,3
115,0
167,1
Tablica 32
OPĆINA VELIKI BUKOVEC
R.br.
1.
2.
3.
Naziv naselja
Dubovica
Kapela
Veliki Bukovec
Ukupno:
1971.
420
582
932
1.934
Broj stanovnika
1981.
1991.
201
369
574
543
830
767
1.605
1.679
% (1991.)
21,98
32,34
45,68
100,00
1 - 20
Površina
km2
%
8,00
34,86
3,56
15,51
11,39
49,63
22,95 100,00
Gustoća
st/ km2
46,1
152,5
67,3
73,2
PROSTORNI PLAN
Tablica 33
OPĆINA VIDOVEC
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Naziv naselja
Budislavec
Cargovec
Domitrovec
Krkanec
Nedeljanec
Papinec
Prekno
Šijanec
Tužno
Vidovec
Zamlača
Ukupno:
1971.
287
457
239
235
1.486
154
193
249
1.013
685
332
5.330
Broj stanovnika
1981.
1991.
251
203
445
427
249
237
244
243
1.529
1.499
126
118
167
203
235
240
1.019
1.033
824
846
361
377
5.450
5.426
% (1991.)
3,74
7,87
4,37
4,48
27,63
2,17
3,74
4,42
19,04
15,59
6,95
100,00
Površina
km2
%
2,94
9,19
4,63
14,47
1,64
5,13
2,31
7,22
6,47
20,22
0,67
2,09
0,70
2,19
1,29
4,03
4,96
15,51
2,82
8,82
3,56
11,13
31,99 100,00
Gustoća
st/ km2
69,0
92,2
144,5
105,2
231,7
176,1
290,0
186,0
208,3
300,0
105,9
169,6
Tablica 34
OPĆINA VINICA
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv naselja
Donje Vratno - dio
Gornje Ladanje
Goruševnjak
Marčan
Pešćenica Vinička
Vinica Breg
Vinica
Ukupno:
1971.
316
1.153
98
640
219
484
1.138
4.048
Broj stanovnika
1981.
1991.
446
*306
1.049
1.053
73
103
613
652
213
171
408
308
1.172
1.222
3.974
3.815
% (1991.)
8,03
27,60
2,70
17,09
4,48
8,07
32,03
100,00
Površina
km2
%
1,35
4,20
7,78
24,21
1,59
4,95
3,51
10,92
1,82
5,66
6,32
19,66
9,77
30,40
32,14 100,00
Gustoća
st/ km2
226,7
135,3
64,8
185,7
94,0
48,7
125,1
118,7
* Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997. godine
Tablica 35
OPĆINA VISOKO
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv naselja
Čanjevo
Đurinovec
Kračevec
Presečno Visočko
Vinično
Visoko
Vrh Visočki
Ukupno:
1971.
424
265
169
250
340
680
168
2.296
Broj stanovnika
1981.
1991.
337
276
234
208
148
140
228
225
289
285
625
597
163
137
2.024
1.868
% (1991.)
14,78
11,13
7,49
12,05
15,26
31,96
7,33
100,00
1 - 21
Površina
km2
%
3,02
12,00
3,78
15,01
2,84
11,27
1,92
7,62
3,89
15,44
8,23
32,67
1,51
5,99
25,19 100,00
Gustoća
st/ km2
91,4
55,0
49,3
117,2
73,3
72,5
90,7
74,2
PROSTORNI PLAN
Slika 7
Tablica 36
Površina i gustoća naseljenosti
U Županiji
U graničnom području
Površina (km2) Gustoća (st/km2)
Grad/Općina
Površina (km2)
Gustoća (st/km2)
1.261,3
148,9
1. Lepoglava (dio)
42,0
100,0
2. Bednja
78,0
72,5
3. Cestica
45,9
126,1
4. Donja Voća
35,9
86,1
5. Petrijanec
48,0
102,3
6. Sračinec
23,4
195,2
7. Klenovnik
25,7
96,9
8. Vinica
32,1
118,7
Ukupno
331,0
104,3
Izvor: - podaci o površini su preuzeti s podloge o tetirorijalnoj podjeli kao za tablicu 1,
- podatak o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.
d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim
planovima bivših općina na području Županije
Demografska kretanja i procesi uvijek su bili među najvažnijim komponentama u
planskim promišljanjima, pa su i dosadašnji prostorni planovi bivših općina (iz 1983.g.)
analizirali demografsku problematiku na promatranom prostoru i davali odgovarajuće
projekcije.
1 - 22
PROSTORNI PLAN
Temeljne karakteristike su slijedeće:
- Područje bivše Općine Varaždin izrazito je imigracijsko i bilježi stalan porast broja
stanovnika (koji je većim dijelom upravo rezultat tih imigracija), "pomlađivanje" stanovništva
(zbog imigracija uglavnom mlađeg stanovništva), povećanje broja zaposlenih (osobito u
industriji), smanjenje broja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizacija), te značajne dnevne
migracije.
(Sam grad Varaždin, koji bilježi najveće imigracije, od II svjetskog rata do danas je
apsorbirao oko jedne trećine ukupnog prirodnog prirasta svoje regije.)
- Područja bivših općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof karakteriziraju emigracijski
procesi. U njima je prisutan stalan pad broja stanovnika (veće emigracije od prirodnog
priraštaja) i proces starenja stanovništva (odlazak mlađeg stanovništva). Dugoročno, ovakav
nastavak demografskih kretanja doveo bi do depopulacije stanovništva, tj. uslijedio bi prirodni
pad broja stanovnika, te smanjivanje ukupnog broja stanovnika i bez emigracija, jer bi
mortalitet bio veći od nataliteta.
Demografsku sliku našeg područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i
sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju. Relativno je mali broj naselja koja bilježe
porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta
različitih funkcija, te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda.
Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima
uz granicu sa Slovenijom tj. u Gradu Lepoglavi, i općinama: Bednja, Donja Voća, Cestica i
Klenovnik, te u prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. u općinama:
Visoko, Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica, zapadnom i jugoistočnom dijelu Grada Novog
Marofa, te istočnom dijelu Grada Varaždinske Toplice. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u
Županiji.
Također je uočeno da u većini područja postoji višak poljoprivrednog stanovništva.
Stanovništvo je ovisno o razvoju gospodarstva i promjeni njegove strukture, pa se na povoljnije
demografske procese, kao i povoljniji razmještaj nastanjenosti može utjecati odgovarajućom
politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja.
Uočene negativne trendove pokušalo se u dosadašnjim planovima ublažiti i postupno
usmjeriti u pozitivnom pravcu predviđanjem ubrzanog razvitka gospodarstva. Na tom osnovu,
uz pretpostavke da će se 80-ih godina zaustaviti tendencija pada broja stanovništva, kreiran je
optimističan stav prema demografskim kretanjima za period do kraja stoljeća, te je projiciran
slijedeći broj stanovnika za 1991. i 2000. godinu za pojedina područja bivših općina i (posebno)
za grad Varaždin:
Tablica 37
teritorijalna
jedinica
b.O. Varaždin
b.O. Ivanec
b.O. Ludbreg
b.O. Novi Marof
Ukupno:
grad Varaždin
Broj stanovnika - popisi i projekcije iz planova
1971.
1981.
1991.
1991.
(popis)
(popis)
(popis)
(projekcije)
83.601
46.360
22.340
31.245
183.546*
90.729
43.860
22.371
29.805
186.765*
34.312
39.545
2000.
(projekcije)
94.373
41.680
21.917
29.883
187.853
99.000
45.000
22.500
30.400
196.900
108.000
46.600
22.700
31.000
208.300
41.846
55.000
70.000
* Podaci su uzeti iz navedenih planova bez korekcija koje su nastale zbog naknadnih izmjena u teritorijalnom ustrojstvu, pa se
razlikuju od izvedenih podataka koji se koriste u ovom Prostornom planu Varaždinske županije.
1 - 23
PROSTORNI PLAN
Uspoređujući te projekcije za 1991. godinu i podatke iz "Statističkog ljetopisa" prema
izvršenom popisu 1991. godine, vidljivo je da očekivanja nisu ispunjena u cijelosti, tj. da nije
zaustavljen trend pada broja stanovnika, naročito u nekim područjima bivših općina Ivanec,
Ludbreg i Novi Marof, dok je porast stanovništva u bivšoj Općini Varaždin nastavljen i to
uglavnom kao rezultat migracione komponente, no sa znatno manjim povećanjem od planiranog.
Nije realno očekivati da će projekcije postavljene za 2000. godinu biti ostvarene.
Dosadašnjim planovima predviđen pad broja poljoprivrednog stanovništva ostvaruje se
čak i nešto bržom dinamikom od predviđene.
Tablica 38
Kretanje udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovnika
terit. jedinica
stvarno stanje 1991. godine
predviđanja za 2000. godinu
iz planova
7.873
8,3%
7.500
7,0%
b.O. Varaždin
6.007
14,4%
8.800
18,9%
b.O. Ivanec
5.969
27,2%
6.410
28,2%
b.O. Ludbreg
5.771
19,3%
6.700
21,6%
b.O.Novi Marof
25.620
13,7%
29.410
14,1%
Ukupno:
Izvor: - "Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust, Zagreb,
- podaci Državnog zavoda za statistiku RH,
- podaci iz prostornih planova.
Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da su već 1991. godine gotovo dostignuta
predviđanja za 2000. godinu.
e) Novije demografske promjene
Glavni problem Varaždinske županije je emigracija stanovništva mlađe dobi koja je na
ovom području prisutna već duže vremensko razdoblje. Nekada je većinu emigriranog
stanovništva predstavljala mlada nekvalificirana i niskokvalificirana radna snaga, dok je danas
prisutan trend emigriranja visokoobrazovane i stručne mlade populacije.
U svrhu sprečavanja takvih pojava, koje se negativno reflektiraju na cjelokupnu kako
demografsku tako i gospodarsku sliku kraja, potrebno je posebnu pažnju posvetiti mjerama i
aktivnostima kojima bi se smanjio interes mlade populacije za iseljavanjem.
Prema popisu iz 1991. g. razvidno je da je problem starenja i prirodni pad stanovništva
(smanjenje nataliteta, porast mortaliteta) prisutan u Republici Hrvatskoj, a posljedice
Domovinskog rata su još više pogoršale zatečeno stanje.
Ovi problemi su prisutni i u Varaždinskoj županiji:
Vitalni indeks (broj živorođenih/100 umrlih) u Varaždinskoj županiji:
Tablica 39
godina
vitalni indeks
90.
97,2
91.
87,2
92.
86,0
Izvor: "Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993." i "Statistički ljetopis 1995."
1 - 24
93.
89,3
PROSTORNI PLAN
U periodu od 1971-91. g. Županija bilježi blagi porast broja stanovnika, no iz priložene
tabele razvidno je da je stopa nataliteta sve niža:
Prirodno kretanje stanovništva - natalitet u Varaždinskoj županiji:
Tablica 40
godina
stopa nataliteta
81.
149
82.
148
83.
145
84.
143
85.
133
86.
130
87.
132
88.
125
89.
118
90.
114
Izvor: "Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske".
Stopa nataliteta i stopa mortaliteta u Varaždinskoj županiji nešto je viša od prosjeka za
cijelu Republiku Hrvatsku. Razlika između stope nataliteta je nešto veća od razlike u stopi
mortaliteta, što je uvjetovalo da je i stopa prirodnog priraštaja na području Varaždinske županije
veća od republičkog prosjeka.
1 - 25
PROSTORNI PLAN
1.1.1.2. Naselja
Popis gradova i naselja po gradovima i općinama
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Jelenščak
Kamena Gorica
Ključ
Krč
Madžarevo
Možđenec
Novi Marof
Orehovec
Oštrice
Paka
Podevčevo
Podrute
Presečno
Remetinec
Strmec Remetinečki
Sudovec
Topličica
Završje Podbelsko
Grad Varaždin
Naziv naselja
1. Črnec Biškupečki
2. Donji Kućan
3. Gojanec
4. Gornji Kućan
5. Hrašćica
6. Jalkovec
7. Kučan Marof
8. Poljana Biškupečka
9. Varaždin
10. Zbelava
Grad Varaždinske Toplice
Naziv naselja
1. Boričevec Toplički
2. Črnile
3. Čurilovec
4. Donja Poljana
5. Drenovec
6. Gornja Poljana
7. Grešćevina
8. Hrastovec Toplički
9. Jalševec Svibovečki
10. Jarki Horvatićevi
11. Leskovec Toplički
12. Lovrentovec
13. Lukačevec Toplički
14. Martinkovec
15. Petkovec Toplički
16. Pišćanovec
17. Retkovec Svibovečki
18. Rukljevina
19. Svibovec
20. Škarnik
21. Tuhovec
23. Vrtlinovec
Općina Bednja
Naziv naselja
1. Bednja
2. Benkovec
3. Brezova Gora
4. Cvetlin
5. Jamno
6. Jazbina Cvetlinska
7. Ježovec
8. Mali Gorenec
9. Meljan
10. Osonjak
11. Pašnik
12. Pleš
Grad Ivanec
Naziv naselja
1. Bedenec
2. Cerje Tužno
3. Gačice
4. Gečkovec
5. Horvatsko
6. Ivanec
7. Ivanečka Željeznica
8. Ivanečki Vrhovec
9. Ivanečko Naselje
10. Jerovec
11. Kaniža
12. Knapić
13. Lančić
14. Lovrečan
15. Lukavec
16. Margečan
17. Osečka
18. Pece
19. Prigorec
20. Punikve
21. Radovan
22. Ribić Breg
23. Salinovec
24. Seljanec
25. Stažnjevec
26. Škriljevec
27. Vitešinec
28. Vuglovec
29. Željeznica
Grad Lepoglava
Naziv naselja
1. Bednjica
2. Crkovec
3. Donja Višnjica
4. Gornja Višnjica
5. Jazbina Višnjička
6. Kamenica
7. Kamenički Vrhovec
8. Kameničko Podgorje
9. Lepoglava
10. Muričevec
11. Očura
12. Vulišinec
13. Zalužje
14. Zlogonje
15. Žarovnica
Grad Ludbreg
Naziv naselja
1. Apatija
2. Bolfan
3. Čukovec
4. Globočec Ludbreški
5. Hrastovsko
6. Kučan Ludbreški
7. Ludbreg
8. Segovina
9. Selnik
10. Sigetec Ludbreški
11. Slokovec
12. Vinogradi Ludbreški
Grad Novi Marof
Naziv naselja
1. Bela
2. Donje Makojišće
3. Filipići
4. Gornje Makojišće
5. Grana
1 - 26
PROSTORNI PLAN
13. Podgorje Bednjansko
14. Prebukovje
15. Purga Bednjanska
16. Rinkovec
17. Trakošćan
18. Šaša
19. Šinkovica Bednjanska
20. Šinkovica Šaška
21. Veliki Gorenec
22. Viletinec*
23. Vranojelje
24. Vrbno
25. Vrhovec Bednjanski
Općina Breznica
Naziv naselja
1. Bisag
2. Borenec
3. Breznica
4. Čret Bisaški
5. Drašković
6. Jales Breznički
7. Jarek Bisaški
8. Mirkovec Breznički
9. Podvorec
10. Tkalec
Općina Breznički Hum
Naziv naselja
1. Breznički Hum
2. Butkovec
3. Krščenovec
4. Radešić
5. Šćepanje
Općina Beretinec
Naziv naselja
1. Beretinec
2. Črešnjevo
3. Ledinec
Općina Cestica
Naziv naselja
1. Babinec
2. Brezje Dravsko
3. Cestica
4. Dubrava Križovljanska
5. Falinić Breg
6. Gornje Vratno
7. Jarki
8. Kolarovec
9. Križanče
10. Križovljan Radovečki
11. Mali Lovrečan
12. Malo Gradišće
13. Natkrižovljan
14. Otok Virje
15. Radovec Polje
16. Radovec
17. Selci Križovljanski
18. Veliki Lovrečan
19. Virje Križovljansko
20. Vratno Otok
Općina Donja Voća
Naziv naselja
1. Budinščak
2. Donja Voća
3. Fotez Breg
4. Gornja Voća
5. Jelovec Voćanski
6. Plitvica Voćanska
7. Rijeka Voćanska
8. Slivarsko
Općina Donji Martijanec
Naziv naselja
1. Čičkovina
2. Martijanec
3. Gornji Martijanec
4. Hrastovljan
5. Križovljan
6. Madaraševec
7. Poljanec
8. Rivalno
9. Slanje
10. Sudovčina
11. Vrbanovec
Općina Gornji Kneginec
Naziv naselja
1. Donji Kneginec
2. Gornji Kneginec
3. Lužan Biškupečki
4. Turčin
5. Varaždin Breg
Općina Jalžabet
Naziv naselja
1. Imbriovec Jalžabetski
2. Jakopovec
3. Jalžabet
4. Kaštelanec
5. Kelemen
6. Leštakovec
7. Novakovec
8. Pihovec
Općina Klenovnik
Naziv naselja
1. Dubravec
2. Goranec
3. Klenovnik
4. Lipovnik
5. Plemenšćina
6. Vukovoj
Općina Ljubešćica
Naziv naselja
1. Kapela Kalnička
2. Ljubelj Kalnički
3. Ljubelj
4. Ljubešćica
5. Rakovec
Općina Mali Bukovec
Naziv naselja
1. Lunjkovec
2. Mali Bukovec
3. Martinić
4. Novo Selo Podravsko
5. Sveti Petar
6. Županec
Općina Maruševec
Naziv naselja
1. Bikovec
2. Biljevec
3. Brodarovec
4. Čalinec
5. Cerje Nebojse
6. Donje Ladanje
7. Druškovec
8. Greda
9. Jurketinec
10. Kapelec
11. Korenjak
12. Koretinec
13. Koškovec
14. Maruševec
15. Novaki
16. Selnik
Općina Petrijanec
Naziv naselja
1. Družbinec
2. Majerje
3. Nova Ves Petrijanečka
4. Petrijanec
5. Strmec Podravski
6. Zelendvor
7. Donje Vratno - dio
1 - 27
PROSTORNI PLAN
Općina Sračinec
Naziv naselja
1. Sračinec
2. Svibovec Podravski
Općina Sveti Đurđ
Naziv naselja
1. Hrženica
2. Karlovec Ludbreški
3. Komarnica Ludbreška
4. Luka Ludbreška
5. Obrankovec
6. Priles
7. Sesvete Ludbreške
8. Struga
9. Sveti Đurđ
Općina Sveti Ilija
Naziv naselja
1. Beletinec
2. Doljan
3. Križanec
4. Krušljevec
5. Seketin
6. Sveti Ilija
7. Tomaševec Biškupečki
8. Žigrovec
Općina Trnovec Bartolovečki
Naziv naselja
1. Bartolovec
2. Šemovec
3. Štefanec
4. Trnovec
5. Zamlaka
6. Žabnik
Općina Veliki Bukovec
Naziv naselja
1. Dubovica
2. Kapela
3. Veliki Bukovec
Općina Vidovec
Naziv naselja
1. Budislavec
2. Cargovec
3. Domitrovec
4. Krkanec
5. Nedeljanec
6. Papinec
7. Prekno
8. Šijanec
9. Tužno
10. Vidovec
11. Zamlača
Općina Vinica
Naziv naselja
1. Gornje Ladanje
2. Goruševnjak
3. Marčan
4. Pešćenica Vinička
5. Vinica Breg
6. Vinica
7. Donje Vratno - dio
Općina Visoko
Naziv naselja
1. Čanjevo
2. Đurinovec
3. Kračevec
4. Presečno Visočko
5. Vinično
6. Visoko
7. Vrh Visočki
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, "Narodne novine" br. 10/1997.
(* vidjeti napomenu na strani 0-4)
Slika 8
1 - 28
PROSTORNI PLAN
Gradovi - povijesni razvoj
VARAŽDIN
Varaždin, kao jedan od najstarijih gradova u sjevernoj Hrvatskoj prvi put se spominje u
ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III iz 1181. godine. Povlastice slobodnog i kraljevskog
grada dobiva 1209. godine. Dobivanje takvog statusa, kao prvog grada u sjevernoj Hrvatskoj
(Zagreb je tu povlasticu dobio tek 1242.godine) značilo je da je Varaždin imao i šire značenje za
cijelu Kraljevinu.
Turska opasnost je istaknula važnost grada Varaždina u širim razmjerima. U 16.
stoljeću grad se utvrđuje i pretvara u ključnu tvrđavu za obranu Carstva.
U razdoblju od 1756. godine, pa do velikog požara 1776. godine Varaždin je bio glavni
i brojem žitelja najveći grad u Hrvatskoj. Nakon požara taj primat preuzima Zagreb, a Varaždin
postaje provincijski gradić.
Razvojem obrta i trgovine grad ponovno doživljava svoj kulturni i privredni uspon. U
19. stoljeću počinje razvoj manufakturne proizvodnje (motavaonica svile, suknara, tiskara i dr.),
a dolaskom 20. stoljeća nov i snažan industrijski razvoj.
Arheološka nalazišta govore o prisustvu čovjeka na ovom lokalitetu i u doba
predpovijesti, kao i u doba rimske dominacije, srednjeg vijeka, pa sve do danas.
Kulturna prošlost Varaždina ostavila je neprocjenjivu graditeljsku baštinu, vrijednosti
koje je grad uspio sačuvati do danas. Povijesna urbana cjelina renesanse i baroka, jezgra oko
koje se razvio suvremeni urbani i industrijski grad sa svim socio-ekonomskim obilježjima
geopolitičkog središta sjeverozapadne Hrvatske, danas je nominirana za upis u Listu svjetske
baštine.
Za grad Varaždin oduvijek je od presudnog značaja bio izuzetno povoljan strateški i
prometni položaj u dolini rijeke Drave, na sjecištu važnih prometnih i drugih infrastrukturnih
pravaca u transverzalnom i longitudinalnom smjeru.
Danas je Varaždin sjedište i najveći grad na području Varaždinske županije, a spada u
srednje velike gradove na području Republike Hrvatske. Prema Strategiji prostornog uređenja
Republike Hrvatske Varaždin ima status regionalnog središta.
I u bivšem sistemu Varaždin je imao važnu upravnu funkciju kao sjedište bivše Općine
Varaždin i sjedište Zajednice općina Varaždin. Uz upravnu funkciju grad je dobro opremljen
društvenom infrastrukturom i danas je centar gravitacije čitave Županije, a i šireg područja.
Prema svojoj funkcionalnoj strukturi grad Varaždin je polifunkcionalan.
IVANEC
Ivanec se smjestio na kontaktu podgorja Ivančice i južnog ruba doline Bednje, na
prometnom pravcu Varaždin - Krapina, duž kojeg se već formirala osovina urbanizacije na kojoj
se Ivanec i Lepoglava ističu kao centri urbanizacije.
Ivanec je po broju stanovnika drugo naselje u Varaždinskoj županiji, i uz Varaždin
jedno od važnijih razvojnih žarišta.
Ivanec se prvi put spominje 1395. godine u povelji Ivana Paližne, priora belskog, koji je
stanovnicima Ivanca potvrdio njihove povlastice, prava i slobode.
Arheološka nalazišta u Ivancu i okolnim područjima svjedoče o predpovijesnom
prisustvu čovjeka na ovom području (paleolit, neolit), zatim u rimsko doba, preko srednjeg
vijeka pa sve do danas, što govori u prilog kontinuitetu postojanja i povoljnom položaju naselja
u prostoru - "genius loci".
Krajem 19. stoljeća dolazi do značajnog prodora industrijske proizvodnje u ovaj kraj
(otvaranje ugljenokopa 1888. godine, izgradnja željezničke pruge Varaždin - Golubovec 1890.
1 - 29
PROSTORNI PLAN
godine), što je do danas ostalo najvažnija funkcionalna usmjerenost Ivanca i u znatnoj mjeri
utjecalo na njegov izgled.
Ivanec ima značajnu upravnu i samoupravnu funkciju. Ranije je bio sjedište bivše
Općine Ivanec, a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ivanca,
najveće od šest teritorijalnih jedinica na koje se podijelila nekadašnja Općina. Novonastale
općine/gradovi (koje su bile u sastavu bivše Općine Ivanec) još uvijek gravitiraju gradu Ivancu
zbog njegovih upravnih i drugih centralnih funkcija, te dobre opremljenosti društvenom
infrastrukturom.
LUDBREG
Ludbreg se smjestio u podnožju Kalničkog gorja, u dolini rijeke Bednje, na rubu
pridravske ravnice. Ističe se svojim izrazito povoljnim položajem na važnom prometnom pravcu
Varaždin - Koprivnica, kao najveći centar na toj osovini urbanizacije.
Ludbreg je naselje s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može pratiti od
kamenog doba, preko brončanog i željeznog, o čemu svjedoče brojne iskopine. Antički Ludbreg
- Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1.-5.st) sa svim funkcijama i
infrastrukturom tadašnjih gradova. Srednjovjekovni Ludbreg spominje se u pisanim
dokumentima u 13. i 14. st. kao kraljevski posjed (Bela IV). Doba feudalizma donosi gradu
razvoj obrta i trgovine, a u doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije, koja je do danas
ostala najvažnija funkcionalna usmjerenost Ludbrega.
Za Ludbreg je veoma važna tradicija kršćanskih i katoličkih događaja: od koncila
kršćanskih općina između Save i Drave održanog 381. godine, utemeljenja župe oko 1300.
godine, nastanka prošteništa priznatog od 1513. godine - Svetište Presvete Krvi Isusove, pa do
izgradnje zavjetne kapele 1994. godine. Znamenita ludbreška hodočašća (svake prve nedjelje u
rujnu), sakralna spomenička baština i izgradnja novog Svetišta pridonose sve značajnijem
razvoju vjerskog turizma.
Ludbreg ima važnu upravnu funkciju: bio je sjedište bivše Općine Ludbreg, a prema
novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ludbrega, najveće teritorijalne
jedinice nastale podjelom bivše Općine Ludbreg. I danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava
bivše Općine zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama, koje treba
upotpunjavati s ciljem da još ojača svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora.
NOVI MAROF
Postanak naselja Novi Marof seže u 18. stoljeće i veže se uz vlastelinstvo Greben,
osnovano u 12. stoljeću. Grebengrad (stari majur), izuzetno povoljnog strateškog položaja, bio
je centar tog vlastelinstva do 1710. godine kada ga je uništio požar. S obzirom da je tada već
minula opasnost od Turaka, pa je sigurno i u ravnici, tadašnji vlasnici posjeda, grofovi Erdödy
napuštaju stari majur i osnivaju novi u dolini rijeke Bednje. Zbog nepovoljnosti ovog položaja
(poplave), 1776. godine grade novi dvorac na brežuljku, s parkom i gospodarskim zgradama
(danas bolnica), zdanje koje je temelj današnjeg naselja Novi Marof. Od druge polovice 18.
stoljeća pa do 1925. godine Novi Marof je sijelo porodice Erdödy. U tom razdoblju tu se
formira feudalna uprava i sud. Do 1886. godine novomarofski kotar spada u Koprivničkokriževačku županiju, a te godine reorganizacijom uprave prelazi u Varaždinsku županiju.
Razvoju naselja značajno je pridonio izuzetno povoljan prometni položaj na raskršću
puteva prema Zagorju na zapadu, i prema Podravini na istoku, sa starim putem Zagreb Varaždin. To je privuklo i prve zanatlije, trgovce i krčmare, koji su tijekom 19. st. počeli
naseljavati Novi Marof. 1925.g. grof Rudolf Erdödy prodaje imanje Centralnoj banci za
trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu, a bivši vlastelinski dvorac kupuje država koja uz postojeću
1 - 30
PROSTORNI PLAN
zgradu gradi još neke građevine i otvara bolnicu pod nazivom "Državno lječilište za plućne
bolesti".
Ranije je Novi Marof bio sjedište bivše Općine Novi Marof, koja se novim
teritorijalnim ustrojstvom podijelila na 6 jedinica lokalne samouprave (4 općine i 2 grada).
Najveća od njih je Grad Novi Marof sa sjedištem u Novom Marofu kojem gravitiraju još uvijek
sva naselja iz sastava bivše Općine.
Primarna funkcionalna usmjerenost Novog Marofa donedavno je bila zdravstvo (bolnica
za TBC), međutim u novije vrijeme sve veći primat preuzima industrija (drvna, tekstilna,
građevinska).
Upravna funkcija Novog Marofa kao društveno-političkog i administrativnog centra
odigrala je presudnu ulogu u razvoju Novog Marofa i procesu urbanizacije (u posljednjih 20
godina broj stanovnika naselja Novi Marof se udvostručio).
LEPOGLAVA
Ime Lepoglava (Lepaglawa) prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399. godine,
a već 1400.g. u Lepoglavi je osnovan Pavlinski samostan koji postoji sve do 1786. g. kad su
ukinuti svi kontemplativni redovi i samostani u Monarhiji. Iz tog perioda potiče značajan
gotičko-barokni sakralno-samostanski kompleks, višestoljetno žarište hrvatske kulture,
prosvjete, slikarstva i književnosti (u 16. st. u Lepoglavi djeluje redovnička i svjetovna
gimnazija, 1656. g. pokrenut je u Lepoglavi studij filozofije, prvo hrvatsko sveučilište, 13 g.
prije početka visokoškolske nastave na Isusovačkom kolegiju u Zagrebu).
U velikom je kontrastu, prema svim ostvarenim vrijednostima, odnos koji prema
Lepoglavi vlada od kad su iz nje silom istjerani redovnici, a osobito od kad je 1854. g. u
samostanu osnovana kaznionica i započela devastacija Pavlinskog kompleksa koja je trajala do
kraja drugog svjetskog rata.
Izgradnjom nove zatvorske zgrade 1914. godine, tzv. Zvijezde, na principima moderne
penologije pokušalo se humanizirati kazneni postupak, no rat i događaji poslije njega ubrzo su
takove planove gurnuli u zaborav.
Problem izmještanja kaznionice iz centra Lepoglave načet je već 1876. godine i
predmet je rasprava sve do danas (Lepoglavski zbornik 1992.g.).
Lepoglava se smjestila, kao i Ivanec, na obroncima Ivančice i uz dolinu rijeke Bednje,
na prometnom pravcu Varaždin - Krapina, duž kojeg se razvio oblik urbanizacije u formi
osovine na kojoj su Ivanec i Lepoglava značajne jezgre prostornog razvoja.
Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Lepoglava ima status sjedišta Grada Lepoglave i
time dobiva ponovo upravnu i samoupravnu funkciju; u bivšem sistemu bila je sjedište bivše
Općine Lepoglava do 1963. godine.
Značajna funkcionalna usmjerenost Lepoglave je na državno-upravnu funkciju (velik
broj zaposlenih u kazneno-popravnom domu, lokalnoj samoupravi, udruženjima i fondovima) i
na industriju (građevinsku, metalnu i drvnu).
Smatra se da Lepoglava svojim geoprometnim položajem, slikovitom i zdravom
okolicom, komunalnom i društvenom infrastrukturom, a prije svega kulturno-povijesnim
nasljeđem predstavlja izrazit turistički potencijal i zajedno s obližnjim Trakošćanom
prvorazrednu vizitacijsku atrakciju.
VARAŽDINSKE TOPLICE
Naselje Varaždinske Toplice nastalo je na obroncima Topličkog gorja i spušta se u
omanju kotlinu rijeke Bednje. Uz slikovitost položaja na terasama južnih padina, naselje ima
zaklonjen položaj, te ima nešto blažu klimu nego obližnji Varaždin.
1 - 31
PROSTORNI PLAN
Zahvaljujući položaju uz termalmi izvor ljekovite vode ovaj lokalitet ima neprekinuti
kontinuitet naseljenosti od pretpovijesti, preko ilirsko-panonskih Jasa, Rimskog doba iz kojeg je
poznato naselje Aquae Iasae, kontroverznog srednjeg vijeka, doba kapitalizma u kojem je
kupališno lječilište podijeljeno na oazu za malobrojnu elitu i rezervat za brojni puk, pa do danas
kad su Varaždinske Toplice značajno turističko središte lječilišnog tipa.
Varaždinske Toplice imaju relativno izoliran položaj i prometno su vezane uz čvorište u
Varaždinu. Izgradnjom autoceste Zagreb - Varaždin - Goričan, čija trasa prolazi blizu naselja,
prometni položaj Varaždinskih Toplica bit će znatno povoljniji.
Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Varaždinske Toplice imaju status sjedišta Grada
Varaždinske Toplice i time dobivaju ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. U bivšem
sistemu bile su sjedište bivše Općine Varaždinske Toplice, do 1963. godine, a i ranije 1886. g.
osnovana je općina Varaždinske Toplice unutar novomarofskog kotara.
Primarna funkcionalna usmjerenost Varaždinskih Toplica je lječilišni turizam, a u 20.
st. značaj dobiva i industrija (metalna, prehrambena).
Kontinuitet urbanističkog planiranja prisutan je na području Varaždinske županije u
gradu Varaždinu, Ivancu, Ludbregu, Novom Marofu, Varaždinskim Toplicama i Lepoglavi.
Kontinuirano urbanističko planiranje u razvoju grada Varaždina primjenjuje se od
1958. godine, kada je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradio prvi
Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Danas važeći GUP grada Varaždina donesen je
1982. godine (uz naknadne izmjene i dopune), a u međuvremenu je izrađeno još niz
provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog
praćenja razvoja grada Varaždina.
"Kriza grada", tj. proces metropolizacije zbog sve veće složenosti gradova čija najveća
boljka je prometni kolaps, već je dugo prisutan problem u civiliziranom svijetu, a i u najvećim
gradovima Republike Hrvatske. Ovaj problem narasta i u gradu Varaždinu, a treba ga ublažavati
sustavnim integralnim planerskim pristupom, osigurati što kvalitetniji proces decentralizacije i
višestrukog oplemenjivanja suburbanog (periferije) i šireg (regije) područja sa sistemom
policentričnog razvoja manjih gradova. Grad Varaždin treba planirati kao "grad po mjeri
čovjeka" tj. kao mjesto u kojem je ugodno živjeti, ideal kojem je grad Varaždin veoma blizu.
Ivanec, Ludbreg i Novi Marof imaju važnu upravnu funkciju. Bili su sjedišta bivših
općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a prema novom teritorijalno-političkom ustrojstvu dobili
su status sjedišta grada. I danas im gravitiraju sva naselja iz sastava bivše općine zbog njihove
opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama koje treba upotpunjavati s ciljem da još
ojačaju svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora.
1960. godine izrađen je prvi Urbanistički plan mjesta Ivanca - idejna studija s idejnom
skicom centra. 1982. godine donesen je GUP Ivanca i kontaktnih građevinskih zona (za 12
samostalnih naselja), a nadalje je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što
dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja Ivanca kao naselja gradskog
karaktera i Ivanca kao razvojnog žarišta mikroregije.
Smjernice i postava generalnog urbanističkog plana Ludbrega izrađene su 1966.g., a
1967.g. prvi GUP mjesta Ludbreg. Novi GUP "Ludbreg 2000" donesen je 1977.g. koji je do
danas važeći, uz nekoliko izmjena i dopuna. Za dijelove Ludbrega izrađeni su provedbeni
urbanistički planovi i urbanistička rješenja.
Iz 1962. datira prva Odluka o Urbanističkom planu naselja Novi Marof. Detaljni
(provedbeni) urbanistički plan centralnog dijela naselja Novi Marof donesen je 1970. godine.
Nadalje su izrađivani provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone, industrijsku
1 - 32
PROSTORNI PLAN
zonu, zonu šireg centra. Danas važeći Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i
kontaktnih zona, donesen je 1998. godine.
Ostali gradovi Lepoglava i Varaždinske Toplice, u prijašnjem ustrojstvu bivših općina
nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu, funkcionalno su uže usmjereni ka
autonomnom razvoju, bez formiranja vlastitih urbanih zona.
1962. g. izrađena je Idejna studija urbanističkog plana s rješenjem centra Lepoglave.
Urbanistički institut SR Hrvatske iz Zagreba izradio je 1979.g. Urbanistički plan Lepoglave,
koji postaje okvirna programska osnova za sve akcije u Lepoglavi do kraja 80-ih godina. Bit
urbanističke koncepcije ovog plana bio je uskladiti suprotnosti, tj. "revalorizirati do maksimalno
moguće mjere iskonski i originalni prostor dragocjenog Pavlinskog kompleksa, jedinstvenog po
svojoj vrijednosti i značenju u Hrvatskoj, i kaznione u obliku zvijezde, te uskladiti s novim
naseljem Lepoglave, izgradnjom koja već postoji ili će tek nastati kao logična posljedica novih
funkcija".
Današnja situacija prostorno-planskog praćenja razvoja gradskog naselja Lepoglava nije
zadovoljavajuća, te se Programom mjera Grada planira izrada novog plana koji bi reafirmirao
autentične vrijednosti Lepoglave, nepravedno zapostavljene u bivšem sistemu.
Prva prostorno-planska dokumentacija izrađena za naselje Varaždinske Toplice je
Urbanistički plan iz 1969. godine. Odluka o Detaljnom (provedbenom) urbanističkom planu za
športsko-rekreacijski centar Varaždinske Toplice donesena je 1970. godine. Nadalje su
izrađivani urbanistički planovi i provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone,
vikend naselje, industrijsku zonu, povijesnu jezgru i bolničku zonu, što govori u prilog
kontinuiranom prostorno-planskom praćenju razvoja naselja Varaždinske Toplice, osobito što se
tiče pokrivenosti naselja PUP-ovima.
Ubrzo nakon formiranja novog teritorijalnog ustrojstva izrađen je novi Generalni
urbanistički plan naselja Varaždinske Toplice (1995. godine).
Trendovi, funkcije, žarišta
Urbanizacija, a s njom i razvoj gradova kao opći i ubrzani svjetski proces, danas je
jednako prisutan u čitavoj Republici Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji. Ovaj proces
je nemoguće zaustaviti, ali ga je potrebno prije svega istražiti i spoznati, te ga nastojati
odgovarajućim aktivnostima: prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim, političkim i
drugim mjerama, ispravno usmjeriti.
Kod svih gradova u Varaždinskoj županiji prisutan je kontinuirani porast broja
stanovnika, i to nešto manji u periodu od 1981-91.godine, nego u periodu od 1971.-81.godine.
Značajan porast stanovnika u posljednjih 20 godina dogodio se u Ivancu i Novom Marofu, u
kojima se broj stanovnika skoro udvostručio.
Broj stanovnika u gradovima Varaždinske županije 1971. - 1981. - 1991. godine
Tablica 41
Gradovi Varaždinske
županije
Varaždin
Ivanec
Ludbreg
Novi Marof
Lepoglava
Ukupno:
Broj stanovnika
1981. godina
39.545
4.718
3.023
1.482
3.786
1.642
54.196
1971. godina
34.312
2.991
2.238
1.067
3.467
1.293
45.368
Izvor: Popis stanovništva 1971.-1981.-1991. godine.
1 - 33
1991. godina
41.846
5.342
3.327
2.017
3.781
1.891
58.204
PROSTORNI PLAN
Iz navedenog tabelarnog prikaza proizlazi da je od ukupnog broja stanovnika u
Varaždinskoj županiji 1971. godine cca 25% stanovnika stanovalo u gradskim naseljima, 1981.
godine 29% stanovnika, a 1991. godine 31% stanovnika, što je nešto manje od 1/3 ukupnog
broja stanovnika Županije, a znatno niže od prosjeka Hrvatske (1991.g. - 2/3 stanovništva u RH
živi u 157 gradova - naselja s gradskim obilježjima).
Dinamika urbanizacije (indeks porasta gradskog stanovništva) u Varaždinskoj županiji
sporija je od prosjeka Hrvatske. U periodu od 1981.-91. g. porast gradskog stanovništva u RH
bio je 12,4%, a u Varaždinskoj županiji 7,4%.
Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991. godine) - prema Strategiji prostornog
uređenja Republike Hrvatske
Tablica 42
GRAD
Broj stanovnika
Broj zaposlenih
(mještani i dnevni
migranti)
Udio dnevnih
migranata u %
Broj stanovnika
na 1 zaposlenog
Usmjerenost na
pojedinu djelatnost
Varaždin
Ivanec
Ludbreg
Novi Marof
41.846
5.342
3.327
2.017
31.790
4.796
5.272
3.388
52,7
64,3
76,9
81,7
1,3
1,1
0,6
bez
industrija
industrija
0,6
industrija i
zdravstvo
Značajnu funkciju rada na području Varaždinske županije ima jedino Varaždin, koji
spada u 12 gradova u Hrvatskoj s više od 20.000 zaposlenih. Ivanec, Ludbreg i Novi Marof još
uvijek spadaju u male centre rada s 3-5.000 zaposlenih.
Odnos funkcije rada i stanovanja u gradovima Varaždinske županije kreće se u rasponu
od 0,6-1,3 stanovnika na jednog zaposlenog, dok se taj odnos u Državi kreće od 0,6-7,5 (prosjek
2,1).
U gradovima Varaždinske županije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju
zaposlenih. U slučaju Ludbrega i Novog Marofa taj odnos u korist funkcije rada je takav da
ukupan broj zaposlenih značajnije prelazi ukupan broj stanovnika u naselju.
Ovakva situacija nameće pokretanje pojedinih procesa u gradovima i okolici: rješavanje
stambenih problema u gradu, razvoj prigradskog prometa, uređenje urbanih podsustava, lokacija
novih industrijskih pogona, decentralizacija razvoja gradova i sl.
Varaždin je polifunkcionalan grad, dok Ivanec i Ludbreg pokazuju određenu
usmjerenost na industriju. Funkcionalna usmjerenost Novog Marofa na zdravstvo posljednjih
godina nije toliko naglašena, jer se povećava utjecaj industrije i privatnog poduzetništva.
U Strategiji Republike Hrvatske govori se o 117 do 157 gradova. Varaždin, Ivanec,
Ludbreg i Novi Marof spadaju u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i socioekonomske kriterije grada (prava žarišta), dok Lepoglava i Varaždinske Toplice zadovoljavaju
slične kriterije tek s uključenim kružnim područjem (žarišta potencijalnog okupljanja i
forsiranog planskog ulaganja).
U slijedećem tabelarnom prikazu vidljivo je da je u najznačajnijim razvojnim žarištima
u našoj Županiji, (osim u razvojnom žarištu uz grad Varaždin) više od pola domaćinstava s
gospodarstvima, ali udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva je neznatan, što je uz broj
zaposlenih važan socioekonomski kriterij razvoja gradova.
1 - 34
PROSTORNI PLAN
Gradovi sa svojim kružnim područjima kao najznačajnija razvojna žarišta i područja
koncentracije stanovništva Varaždinske županije (stanje 1991. godine)
Tablica 43
Funkcija
upravna
funkcija
r -radijus kružnog
područja (km)
broj naselja u
kružnom području
broj stanovnika u
kružnom području
broj zaposlenih
stanovnika
rade i stanuju
u naselju
poljoprivrednici
aktivni
poljoprivrednici
broj
domaćinstava
broj
gospodarstava
Varaždin
Ivanec
sjedište
Županije
Novi
Ludbreg
Marof
sjedište teritorijalne jedinice i
ispostave županijskih ureda
Lepoglava
Var.
Toplice
sjedište teritorijalne
jedinice
4,5
3,5
3,5
3,5
2,5
2,5
5
12
11
8
4
11
45.597
8.888
8.530
7.301
4.557
3.759
17.864
2.841
2.841
1.470
15.444
746
1.291
806
553
757
639
97
350
662
477
65
15.485
2.428
2.195
1.361
2.876
1.619
1.321
871
Izvor: - Strategija prostornog uređenja RH, a podaci o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.
S obzirom na veliku koncentraciju stanovništva u ovom dijelu Republike Hrvatske duž
državne ceste D3 Varaždin - Čakovec stvorila se značajna osovina urbanizacije u kojoj se kroz
bivše planske dokumente nastojalo formirati dvojni grad Varaždin - Čakovec. I danas se s
državnog nivoa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske potencira takav razvoj,
iako takvo funkcioniranje nikada nije saživjelo u praksi.
Broj i veličina naselja
Hrvatska je zemlja malih naselja i disperzne naseljenosti što je prisutno i u
Varaždinskoj županiji, a ta činjenica zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u uređivanju
prostora (organizacija prostora, opremanje infrastrukturom i sl.).
Postoje međutim neke značajne razlike u strukturi naselja i naseljenosti naše Županije u
odnosu na Republiku Hrvatsku.
U slijedećem tabelarnom prikazu date su komparativne vrijednosti Varaždinska
županija - Republika Hrvatska za naselja, prema popisu iz 1991. godine:
Tablica 44
Popis stanovništva 1991.g.
broj stanovnika
gustoća naseljenosti
broj naselja
(stanovnika/km2)
prosječna veličina naselja (br. st./naselju)
naselja od 0-1.000 st. (% od ukup. broja)
broj stanovnika u naseljima do 1.000 st.
broj naselja iznad 2.000 st.
broj stanovnika u naseljima iznad 2.000 st.
Varaždinska županija
187.853
(3,9% u odnosu na RH)
148,9
299*
(4,45% u odnosu na RH)
630
90%
94.370 (50,2%)
7
65.662 (34%)
Republika Hrvatska
4.784.265
85
6.694
715
91%
1.464.000 (30,6%)
235
2.819.856 (59%)
Izvor: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,
- Statistički ljetopis 1995. godina.
* Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.
128/99.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na naselja - Viletinec i Sveti Josip.
Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da je gustoća naseljenosti u Varaždinskoj
županiji znatno (skoro dvostruko) veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj, no veličina
prosječnog naselja je nešto manja od prosjeka.
1 - 35
PROSTORNI PLAN
Vidljivo je također da je u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% naselja
do 1.000 stanovnika, a slična je struktura i u Varaždinskoj županiji gdje je od ukupnog broja
naselja 90% naselja do 1.000 stanovnika.
Analizirajući pojedine veličine naselja, unutar grupacije naselja do 1.000 stanovnika,
dolazi se do podataka da je u Republici Hrvatskoj od 6.694 naselja čak 51% naselja do 200
stanovnika, dok je u Varaždinskoj županiji od ukupnog broja naselja, 27% naselja do 200
stanovnika, što je upola manje od podataka za cijelu Hrvatsku.
Iako je udio naselja do 1.000 stanovnika u ukupnom broju naselja u Varaždinskoj
županiji i Republici Hrvatskoj gotovo jednak, udio stanovnika koji žive u tim naseljima u
odnosu na ukupan broj stanovnika veći je u Varaždinskoj županiji (50,2%) nego li u Republici
Hrvatskoj (30,6%).
Iz toga proizlazi da polovica stanovništva naše Županije živi u pretežito seoskim
naseljima, dok je na razini Republike Hrvatske broj stanovnika koji žive u takvom tipu naselja
manji od trećine.
Ovaj podatak znakovito ukazuje na strukturu stanovništva naše Županije, odnosno
strukturu naselja i naseljenosti u našoj Županiji, a koju treba posebno uvažavati u planiranju
budućeg razvitka.
O različitoj strukturi i razmještaju stanovništva po naseljima u Varaždinskoj županiji u
odnosu na Republiku Hrvatsku govore i slijedeći podaci:
U Varaždinskoj županiji u sedam najvećih naselja (5 gradova i 2 naselja s više od 2.000
stanovnika) živi 63.771 stanovnik (34%), dok u preostalim naseljima živi 124.082 stanovnika.
U 235 gradova i većih naselja (iznad 2.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj živi
2.819.856 stanovnika (59%), a u ostalih 6.459 manjih naselja živi 1.964.409 stanovnika.
Iz navedenog proizlazi da je koncentracija stanovništva u gradskim naseljima
Varaždinske županije znatno niža od prosjeka u RH, tj. da većina stanovništva u Varaždinskoj
županiji živi u provincijskim naseljima, stoga je poticanje razvoja gradova u Varaždinskoj
županiji strateško pitanje.
Slika 9
1 - 36
PROSTORNI PLAN
Tablica 45
Veličine naselja (prema broju stanovnika)
501-1.000
1.001-2.000
2.001-5.000
5.001-10.000
61
24
5
1
do 500
207*
10.001-50.000
1
Tablica 46
UKUPNO
NASELJA
299*
GRADOVI
naziv i br. stanovnika
za cijelu terit. jedinicu
Varaždin
48.834
Ivanec
14.630
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
Var. Toplice
8.730
8.485
14.350
7.236
*Napomena uz tablicu 45 i 46:
Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o
područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.
128/99.) Općina Bednja dobiva novo naselje
Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec
na dva naselja - Viletinec i Sveti Josip.
NASELJA VEĆA OD 1.000 STANOVNIKA
redni
naziv
broj stanovnika
broj
1. Varaždin
41.846
2. Ivanec
5.342
3. Trnovec
3.845
4. Lepoglava
3.781
5. Sračinec
3.613
6. Ludbreg
3.327
7. Novi Marof
2.017
1.891
9. Gornji Kneginec
1.597
10. Petrijanec**
1.593
11. Remetinec
1.547
12. Nedeljanec
1.499
13. Ljubešćica
1.369
14. Jalkovec
1.277
15. Donje Ladanje
1.249
16. Varaždin Breg
1.237
17. Donja Voća
1.231
18. Kučan Marof
1.227
19. Vinica
1.222
20. Klenovnik
1.187
21. Gornje Vratno
1.169
22. Gornji Kučan
1.093
23. Beletinec
1.061
24. Ključ
1.054
25. Beretinec
1.053
26. Gornje Ladanje
1.053
27. Tužno
1.033
28. Žarovnica
1.027
29. Breznica
1.026
30. Jalžabet
1.013
31. Hrženica
1.004
Izvor: Popis stanovništva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992.
Tablica 47
OSNOVNI PODACI ZA 10 NAJVEĆIH NASELJA U ŽUPANIJI
redni
broj
naziv
naselja
broj
stanovnika
(a)
41.846
površina
građevinskog
područja (b)
km2
24,5
gustoća
naseljenosti
st/km2
(građ.podr.)
1.708,0
1.
Varaždin
2.
Ivanec
5.342
5,2
1.027,3
3.
Trnovec
3.845
2,8
1.373,2
4.
Lepoglava
3.781
5,5
687,5
5.
Sračinec
3.613
2,7
1.338,1
6.
Ludbreg
3.327
3,4
978,5
7.
Novi Marof
2.017
3,0
672,3
8.
1.891
1,7
1.112,4
Gornji Kneginec
Petrijanec**
1.597
1.593
1,7
1,6
939,4
995,6
68.852
52,0
9.
10.
Ukupno
funkcija
naselja
sjedište Županije
(veće regionalno središte)
gradsko sjedište
(manje regionalno središte)
općinsko sjedište i
veće lokalno središte
gradsko sjedište
(veće lokalno središte)
gradsko sjedište
gradsko sjedište
gradsko sjedište
(veće lokalno središte)
malo razvojno središte
Izvor: a - popis stanovništva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992.,
b - podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.
** Podaci za naselje Petrijanec iskazani bez izuzimanja novog naselja Zelendvor zbog nepostojanja službenih podataka.
1 - 37
PROSTORNI PLAN
Tablica 48
Površine građevinskih područja naselja (ha)
ukupno
grad Varaždin (područje naselja)
23.250
2.450
Izvor: podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.
Tablica 49
ukupno
8,1
Gustoća naseljenosti (st/ha) u građevinskim područjima
grad Varaždin (područje naselja)
ostala naselja
17,1
7,0
Izvor: - za broj stanovnika - Popis stanovništva 1991, Dokumentacija 881. od travnja 1992.,
- za površine - podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 u Županijskom zavodu za prostorno
uređenje.
Napomena:
Građevinska područja iz tablice 47, 48 i 49 odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor
za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.
1 - 38
PROSTORNI PLAN
1.1.1.3. Područje uz državnu granicu
Prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom
prometu i suradnji, u pograničnom području Varaždinske županije nalaze se slijedeća naselja:
- u Općini Bednja sva naselja,
- u Općini Cestica sva naselja,
- u Općini Donja Voća sva naselja,
- u Općini Klenovnik sva naselja,
- u Općini Petrijanec sva naselja,
- u Općini Sračinec sva naselja,
- u Općini Vinica sva naselja,
- u Gradu Lepoglavi slijedeća naselja: Bednjica, Crkovec, Donja Višnjica, Gornja
Višnjica, Jazbina Višnjička, Kamenički Vrhovec, Kameničko Podgorje, Kamenica, Zalužje,
Zlogonje, Žarovnica.
Tablica 50
Grad/Općina
1. Lepoglava (dio)
2. Bednja
3. Cestica
4. Donja Voća
5. Petrijanec
6. Sračinec
7. Klenovnik
8. Vinica
Ukupno:
% u Županiji
Osnovni podaci o pograničnom području
Broj stanovnika
Površina
(km2)
4.201
42,0
5.653
78,0
5.790
45,9
3.091
35,9
4.910
48,0
4.570
23,4
2.487
25,7
3.815
32,1
34.517
331,0
18,4
26,2
Slika 10
1 - 39
Gustoća naseljenosti
(st/km2)
100,0
72,5
126,1
86,1
102,3
195,2
96,9
118,7
104,3
PROSTORNI PLAN
Granični prijelazi po pojedinim kategorijama navedeni su u slijedećoj tablici:
Tablica 51
GRAD
OPĆINA
1. Lepoglava
NASELJE
uz graničnu
crtu
Zlogonje
2. Bednja
Cvetlin
3. Cestica
Dubrava
Križovljanska
Otok Virje
4. Donja Voća
Gornja Voća
KATEGORIJA GRANIČNOG PRIJELAZA
međunarodni
međudržavni
pogranični
I kategorija
II kategorija
Zlogonje Meje
Cvetlin Z. Leskovec
Dubrava
Križovljanska Zavrč
Otok Virje Ormož
Gornja Voća Drenovec
Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/1996.).
1 - 40
PROSTORNI PLAN
1.1.1.4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru
Zbirna tablica 1.
Naziv županije
VARAŽDINSKA
ŽUPANIJA
STANOVNICI
POVRŠINA
Popis 1981.
STANOVI
Popis 1991.
Popis 1981.
DOMAĆINSTVA
Popis 1991.
Popis
Popis
1981.
1991.
Gustoća
naseljenosti
(1991.)
broj
km2
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
broj
stan/km2
Županija
Ukupno
1.261,3
100
186.927
100
187.853
100
51.452
100
56.880
100
52.845
56.706
148,94
Ukupno
213,1
Gradovi
479,9
38,05
98.459
52,7
102.265
54,4
28.578
55,6
32.362
56,9
29.581
32.258
1. Varaždin
59,5
4,71
45.848
24,5
48.834
26,0
14.275
27.7
16.377
28,8
15.267
16.707
821,4
2. Ivanec
96,1
7,61
13.790
7,4
14.630
7,8
3.698
7.1
4.143
7,3
3.725
4.175
152,2
3. Lepoglava **
64,6
5,12
9.333
5,0
8.730
4,6
2.463
4,8
2.597
4,6
2.428
2.573
135,2
4. Ludbreg
68,3
5,42
8.052
4,3
8.485
4,5
2.295
4,5
2.671
4,7
2.346
2.575
124,2
111,7
8,85
14.154
7,6
14.350
7,6
3.741
7,3
4.214
7,4
3.698
4.065
128,4
79,7
6,32
7.282
3,9
7.236
3,9
2.106
4,2
2.360
4,1
2.117
2.163
90,7
109,5
5. Novi Marof
6. Varaždinske
Toplice
Općine
781,4
61,95
88.468
47,3
85.588
45,6
22.875
44,4
24.518
43,1
23.264
24.498
1. Bednja **
Ukupno
78,0
6,18
6.829
3,6
5.653
3,0
1.808
3,5
1.809
3,2
1.798
1.790
72,5
2. Beretinec
12,4
0,98
2.171
1,2
2.239
1,2
529
1,1
590
1,0
564
612
180,6
3. Breznica
34,1
2,70
2.801
1,5
2.573
1,4
759
1,4
778
1,4
740
728
75,5
4. Breznički
Hum
26,1
2,07
2.041
1,1
1.740
0,9
580
1,1
559
0,8
561
542
66,6
5. Cestica
45,9
3,64
5.990
3,2
5.790
3,1
1.523
2,9
1.628
2,8
1.519
1.610
126,1
6. Donja Voća
35,9
2,84
3.734
2,0
3.091
1,7
975
1,9
1.062
1,8
953
946
86,1
54,6
4,33
4.841
2,6
4.619
2,5
1.335
2,6
1.354
2,3
1.339
1.288
84,5
222,8
7. Donji
Martijanec
8. Gornji
22,3
1,77
4.787
2,6
4.977
2,6
1.298
2,5
1.467
2,6
1.368
1.503
9. Jalžabet
38,4
3,04
3.842
2,1
3.751
2,0
948
1,8
993
1,7
973
1.003
97,6
10. Klenovnik
25,7
2,03
2.740
1,5
2.487
1,3
702
1,4
669
1,2
711
716
96,9
11. Ljubešćica
35,6
2,82
2.152
1,2
2.116
1,1
646
1,2
762
1,3
643
671
59,4
Kneginec
12. Mali
37,3
2,95
2.992
1,6
2.724
1,5
735
1,5
759
1,3
749
724
73,1
13. Maruševec
50,2
3,97
7.257
3,9
7.089
3,8
1.923
3,8
2.039
3,6
1.910
2.071
141,4
14. Petrijanec
47,9
3,80
4.508
2,4
4.910
2,6
1.049
2,0
1.159*
2,8
1.084
1.180*
102,3
15. Sračinec
23,4
1,85
4.408
2,4
4.570
2,4
1.115
2,1
1.223
2,2
1.149
1.295
195,2
Bukovec
16. Sveti Đurđ
45,2
3,58
4.572
2,4
4.410
2,4
1.139
2,2
1.222
2,1
1.141
1.210
97,5
17. Sveti Ilija
17,2
1,36
3.621
1,9
3.587
1,9
879
1,8
986
1,7
932
973
208,3
38,7
3,07
6.129
3,3
6.474
3,5
1.593
3,2
1.796
3,2
1.704
1.998
167,1
18. Trnovec
Bartolovečki
19. Veliki
Bukovec
22,9
1,82
1.605
0,9
1.679
0,9
432
0,8
470
0,8
440
453
73,2
20. Vidovec
32,0
2,53
5.450
2,9
5.426
2,9
1.319
2,6
1.480
2,6
1.399
1.469
169,6
21. Vinica
32,1
2,55
3.974
2,1
3.815
2,0
1.078
2,1
1.075*
1,9
1.085
1.060*
118,7
22. Visoko
25,2
2,09
2.024
1,1
1.868
1,0
509
0,9
521
0,8
502
486
74,2
* Bez dijela naselja Vratno Donje, koje dijelom pripada Petrijancu, a dijelom Vinici, a 1991. godine je imalo ukupno 117 stanova i
120 domaćinstava.
** Navedeni podaci ne obuhvaćaju promjene utvrđene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i
općina u
Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 128/99.) kojom prilikom je izvršena teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz
Općine
Bednja u Grad Lepoglavu, a u sastav Općine Bednja dodaje se naselje Sveti Josip.
1 - 41
PROSTORNI PLAN
Zbirna tablica 2.
Naziv županije
POVRŠINA
STANOVNICI
GUSTOĆA NASELJENOSTI
km2
udio u
povr.
žup.
%
broj
%
broj
-
-
-
-
-
-
-
KONTINENTALNO
GRANIČNO
331,0
26,2
OSTALO
930,3
1.261,3
VARAŽDINSKA
ŽUPANIJA
PODRUČJE ŽUPANIJE
Popis 1981.
Popis 1991.
Popis 1981.
Popis 1991.
%
broj
broj
-
-
-
-
-
-
-
-
-
36. 944
19,8
34.517
18,4
111,6
104,3
73,8
149. 983
80,2
153.336
81,6
161,3
164,8
100,0
186. 927
100,0
187. 853
100,0
148,2
148,9
OBALNO
čl. 45. Zakona o prostornom uređenju
OTOČNO
čl. 45. Zakona o prostornom uređenju
ŽUPANIJA
Ukupno
1 - 42
PROSTORNI PLAN
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Zemljopisna obilježja
a) Geološka obilježja
Prostor Varaždinske županije karakterizira složena geološka građa.
a) U zagorskom sektoru ističu se planinski masivi Ravne gore, Ivančice i Kalnika.
Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu od istočne Slovenije prema Podravini.
Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m), najviša planina sjeverozapadne Hrvatske. Planine
su izgrađene od različitih paleozojskih, mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena.
Morfološki izraženi dijelovi reljefa pretežno se sastoje od trijaskih, rjeđe tercijarnih karbonatnih
stijena - različitih tipova vapnenaca i dolomita. Prigorja obuhvaćaju pobrđa navedenih planina.
Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi 400 m. U litološkom sastavu
dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori, pijesci, pješčenjaci, les i dr.).
Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih vapnenačkih stijena. Nizine se
nalaze u dolinama Bednje, Lonje i Plitvice, koje su maksimalne širine 2-3 km. Ispunjene su
kvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima. Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom
ne prelaze 200 m.
b) Podravski sektor obuhvaća uzdužni pojas zemljišta južno od rijeke Drave. Geološki
predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito-pjeskovitim sedimentima
pleistocensko-holocenske starosti. Debljina šljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada
(Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg, prelazi 120 m). Debljina se smanjuje prema
brežuljkastom području gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage.
Područje Varaždinske županije nalazi se u graničnom području triju velikih
geotektonskih cjelina: Istočnih Alpi, Unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena. Stijene koje
izgrađuju ovo područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u
završnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa, pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i
neotektonskim pokretima. Konačno strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji
su započeli između oligocena i donjeg miocena. Od srednjeg se miocena istraživano područje,
pod utjecajem neotektonskih pokreta, razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.
Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I - Z do SI - JZ, a drugi rasjedi
pružanja SZ - JI. U prvom se sustavu rasjeda ističu reversni rasjedi Velenje - Rogatec - Drava,
Ivančica - Kuna gora i Brežice - Koprivnica. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni
rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem, među kojima je najznačajniji rasjed Maribor Varaždin - Koprivnica.
Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 - 8
stupnjeva MCS skale. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela
(Varaždinske Toplice, Topličica).
Potresi jačeg intenziteta od 1946. do 1995. godine:
Tablica 52
NASELJE
IVANEC
IVANČICA
V. TOPLICE
JAČINE POTRESA
STUPANJ MCS
VII
VII
VII
DATUM
11.6.1973.
16.3.1983.
1.6.1993.
VRIJEME POTRESA
SAT
MINUTA
03
15
13
52
19
51
Izvor: "Statistički ljetopis 1997."
1 - 43
SEKUNDA
42
52
09
PROSTORNI PLAN
b) Obilježja reljefa
Na prostoru Županije tri su osnovne vrste reljefa:
1. Naplavne ravni;
2. Brežuljci;
3. Gore.
1. Naplavne ravni
Naplavne ravni i brežuljkasti krajevi najrašireniji su elementi reljefa. Najveća naplavna
ravan je prostrano varaždinsko polje. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih
obilježja brzo pritječe iz viših krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo
naplavnog materijala osobito šljunka.
Karakteristika ravni je da ima šljunkovitu podlogu velike debljine. Mijenjajući svoj
položaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine, osobito u središnjem dijelu.
2. Brežuljci
Nastali su na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom
kvartara, a čine ih:
a) podgorja na prisojnim (južnim) stranama gora,
b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora i
c) pobrđa koja se ne vežu uz gorske masive.
a) Podgorja na prisojnim padinama gora nisu jače zastupljena u Varaždinskoj županiji.
Nalazimo ih kod Ravne gore u jugoistočnom dijelu Ivančice i jugozapadnom dijelu Kalničkog
gorja. Ti su prostori dobro obrađeni i gusto naseljeni.
b) Podgorja na osojnim padinama gora znatno je više, jer se protežu čitavom dužinom
Ivančice, Kalničkog gorja i Ravne gore. Nešto su slabije obrađena. Pretežito su to šumske
površine s mjestimičnom eksploatacijom kamena.
c) Samostalna pobrđa su najrasprostranjenija. Čine ih Varaždinsko-toplička gora,
Maceljsko pobrđe i najistočniji obronci Haloza, nastavak Slovenskih gorica.
3. Gore
Čine najmanju površinu, a ističu se visinom. To su gorski masivi: Ivančica, Kalničko
gorje i Ravna gora.
Planine i planinski vrhovi viši od 500 m:
Tablica 53
PLANINA
IVANČICA
RAVNA GORA
KALNIČKO GORJE
VRH
Ivančica
Ravna gora
Kalnik
NADMORSKA VISINA (m)
1.059
686
642
c) Hidrografska obilježja
1. Podzemne vode
S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Županije razlikujemo:
a) temeljna gorja,
b) tercijarni sedimentni kompleks i
c) zone kvartarnih naslaga.
1 - 44
PROSTORNI PLAN
a) Temeljna gorja Ivančica, Kalnik i Ravna gora, izgrađena su od pretežno mezozojskih
karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama. Veće
akumulacije vode ne postoje, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta.
b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima. Ima stijene
primarne poroznosti. Na takvim stijenama su izvorišta Bednje i Plitvice.
c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najveće količine
podzemne vode. Šljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik
pogodan za vodoopskrbu šireg područja. Zbog visoke urbanizacije, neriješene odvodnje i
intenzivne poljoprivrede, vodonosnik je podložan onečišćenju. Dolinske ravni oko gornje i
srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdašnih vodonosnih slojeva, a i zbog
plitke temeljnice skloniji su zagađivanju.
2. Tekućice
Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko
čvorište u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najveći dio
prostora. S desne strane Dravi pritječu Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. Južni dio prostora odvodnjava
rijeka Lonja, lijeva pritoka Save.
Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu).
Bednja, Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u
proljeće (ožujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike.
Slika 11
Rijeke:
Tablica 54
RIJEKA
DRAVA
BEDNJA
PLITVICA
LONJA
DUŽINA u km
UKUPNO
U ŽUPANIJI
707
106
65
133
71
106
65
25
U RH
505
106
65
133
POVRŠINA PORJEČJA u km2
UKUPNO
U RH
40.150
651
144
5944
Izvor: "Statistički ljetopis 1997." i "Hrvatske vode".
1 - 45
6.038
651
144
5944
UTJEČE U
Dunav
Dravu
Dravu
Savu
PROSTORNI PLAN
Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno V. Lubenjaka, a sliv rijeke Lonje zahvaća
samo južni dio područja Županije. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi oko 25 km.
3. Jezerske površine
Najmanja i najstarija akumulacija je Trakošćansko jezero (0,2 km2), u izvorišnom
dijelu rijeke Bednje, nastalo polovicom 19. st. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca, dok
su ostale jezerske površine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog
iskorištavanja rijeke Drave.
d) Klimatska obilježja
Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka
podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske", izrađenoj u Državnom
hidrometeorološkom zavodu u prosincu 1995. godine.
Klima čitave Županije je umjerena toplo-kišna klima, a općenite karakteristike te klime
(tzv. grupacija - klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne
prelazi 22°C). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito između 3°C i 18°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C. Sušnih
razdoblja nema. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom
dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen.
Ispitivanje vremena na području Županije je rezultat analize relevantnih meteoroloških
veličina za klimatsko razdoblje 1961-1990, a korišteni podaci su sa meteoroloških postaja od
kojih su glavne: Varaždin, Lepoglava, Ludbreg i Novi Marof.
Tablica 55
postaja
Varaždin
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
kategorija
postaje
glavna
obična
obična
obična
nadmorska
visina h (u m)
167
227
158
272
geografska
širina (ϕ
ϕ)
46°18′
46°13′
46°15′
46°10′
geografska dužina
(λ
λ)
16°23′
16°05′
16°37′
16°20′
Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske".
Temperatura zraka
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je
srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i
poklapa se s vegetacijskim razdobljem.
Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C, a
najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini
čija je srednja temperatura niža od 0°C.
Tablica 56
najtopliji mjeseci
srpanj u 70% slučajeva
kolovoz u 20% slučajeva
lipanj u 13% slučajeva
najhladniji mjeseci
siječanj u 70% slučajeva
prosinac u 20% slučajeva
veljača u 17% slučajeva
Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske".
Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti, dok se u zimskim mjesecima više razlikuju
(posebno u veljači).
1 - 46
PROSTORNI PLAN
Oborine
Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema
gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1.162 mm u
Klenovniku.
Od ukupne godišnje količine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do
rujan), a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak).
Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30-40% dana u godini
(115-140 dana). Veće dnevne količine oborine su rjeđe. Od svih oborinskih dana u samo 8-12%
dana dnevne količine oborine su 20 mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju).
Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. U prosjeku se može
očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1cm i više (od prosinca do veljače s
maksimumom u prosincu: 16-17 dana).
Vlaga zraka
Područje Varaždinske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine.
Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%.
U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%), a maksimum u studenom ili
prosincu (85-86%).
Strujanje zraka
Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog,
te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta, koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću
od 20-35%.
U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću
slabih vjetrova (oko 80%).
U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova
vjetrova (u%) određene jačine, za cijelu godinu, u sva tri klimatološka termina i to za Varaždin,
Lepoglavu, Ludbreg i Novi Marof.
Graf 4
Detaljniji podaci i prikazi vjerojatnosti pojavljivanja različitih smjerova vjetrova po
sezonama, po klimatološkim terminima i po klasama jačina vjetrova obrađeni su u
Meteorološkoj podlozi za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (izrađivač:
Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, prosinac 1995. godine).
1 - 47
PROSTORNI PLAN
Naoblaka i insolacija
Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu.
Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. Vedri su najučestaliji ljeti,
kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno, dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. U
prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna.
Područje Varaždina s 1994 sata sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana
područja Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a
najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno).
Meteorološke pojave
Na području Županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom, pri čemu se u siječnju
javlja oko 10 dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje.
Učestalija je u nizinama i dolinama rijeka.
Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u
vegetacijskom razdoblju.
Tuča se javlja prosječno jednom godišnje, a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati
da se to dogodi od svibnja do srpnja.
1 - 48
PROSTORNI PLAN
1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta
Varaždinska županija je do teritorijalnog ustroja po Zakonu o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj imala manju površinu, tako da su svi katastarski podaci
o osnovnim kategorijama zemljišta prvobitno bili evidentirani sukladno toj manjoj površini koja
je iznosila oko 1.229 km2. Donošenjem navedenog Zakona je prvo 1992. godine u sastav
Županije ušlo naselje Ljubelj Kalnički, a potom, sukladno novom Zakonu od siječnja 1997.
godine u sastav Županije još su ušla i naselja Segovina i Sudovec. Nova, povećana površina
Županije iznosi oko 1.261,29 km2, ali katastarski podaci još se usklađuju prema toj novoj
površini, pa se u nastavku navode osnovne kategorije korištenja zemljišta prema raspoloživim
statističkim i katastarskim podacima (Katastarski podaci su za površinu Županije od 1.235,33
km2 - bez naselja Sudovec i Segovina).
Tablica 57
2
Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km )
Poljoprivredno
zemljište
714,85*
723,75**
Šume
Vode
322,57*
380,39**
40,99**
Zgrade i
dvorišta
40,41**
Ceste i
putevi
33,04**
Željeznice
Ostalo
2,39**
14,36**
Izvor: * - "Statistički ljetopis 1997.",
**- katastarski podatak - raspored po kulturama i klasama zemljišta (Ured za katastarsko-geodetske
poslove Varaždinske županije - prije novog teritorijalnog ustrojstva 1997.g. - stanje 31.12.1997. g.).
Poljoprivredno zemlji{te
Vode
Ceste i putevi
Ostalo
Graf 5
[ume
Zgrade i dvori{ta
@eljeznice
Osnovne kategorije korištenja zemljišta
Tablica 58
Obradive površine
km2
oranica i vrt
457,30
voćnjak
25,00
vinograd
37,18
livada i pašnjak
203,12
Ukupno:
722,60
oranica i
vrt
%
63,28
3,46
5,15
28,11
100,00
vo}njak
vinograd
livada i
pa{njak
Graf 6
Poljoprivredne površine
1 - 49
PROSTORNI PLAN
Prema podacima iz Izvješća o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove
Varaždinske županije za 1995. godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varaždinskoj županiji
iznosio je oko 812.950 sa 100.050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika),
odnosno 81.700 domaćinstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domaćinstvo posjeduje
gotovo 10 parcela). Područje Županije podijeljeno je na 108 katastarskih općina. S 31.12.1997.
g. broj parcela iznosio je 830.830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove), što je
povećanje za 17.880 novih parcela.
Tablica 59
Poljoprivredne površine (ha)
Ukupno
71.485
2,38% u RH
Obradive
66.717
3,62% u RH
Ostale
4.768
0,41% u RH
Tablica 60
Šumske površine (ha)
32.257
1,55% u RH
Tablica 61
Stanovnika po hektaru
poljoprivrednih površina ukupno
2,63
obradivih površina
2,82
šuma
5,82
Podatke o površini ukupnog područja za razvoj naselja prema dosadašnjim planskim
dokumentima (232,50 km2), posjeduje Županijski zavod za prostorno uređenje, a to su područja
prikazana na slici 12.
Slika 12
Napomena: Građevinska područja odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom
planskom dokumentacijom.
1 - 50
PROSTORNI PLAN
Slika 13
Slika 14
1 - 51
PROSTORNI PLAN
1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Nositelji gospodarskog razvitka i najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Županiji su
gradovi Varaždin, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Lepoglava. Njihov
razmještaj u prostoru je povoljan i pruža mogućnost uravnoteženog razvitka cijelog prostora
Županije.
Počeci industrijskog razvoja ovog područja datiraju s kraja prošlog stoljeća. Nastajanje
industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskorištenju prirodnih resursa
područja (ugljen, glina, drvo, kamen), a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. U Varaždinu kao
glavnom urbanom centru postupno se razvila tekstilna industrija, prehrambena industrija,
industrija građevnog materijala i drvna industrija. Na nalazištima ugljena razvilo se rudarstvo, a
na nalazištima ostalih sirovina industrija građevnog materijala. Takva struktura i razmještaj
industrije ostala je gotovo nepromjenjena do neposredno iza II svjetskog rata.
Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na
dominantnoj ulozi društvenog vlasništva. Tada se, pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i
druge djelatnosti, npr. metaloprerađivačka industrija, elektroindustrija, kemijska industrija te
industrija papira, pa je oko 1965. godine u industriji ovog područja bilo zastupljeno desetak
industrijskih grana.
U razdoblju 60-ih i 70-ih godina najviše se povećavalo učešće metaloprerađivačke
industrije, drvne industrije, prehrambene industrije, industrije kože i obuće, dok je smanjen
udio tekstilne industrije.
Učešće industrije ovog područja tako se je stalno povećavalo u ukupnoj industriji
Hrvatske, pa je krajem 70-ih godina razvijenost industrije ovog područja bila iznad prosjeka
ukupne razvijenosti industrije Hrvatske.
Tijekom sedamdesetih godina, obilježenih značajnim promjenama u svjetskom
gospodarstvu, taj je relativno dinamičan razvitak gospodarstva održavan rastućim zaduživanjem
u inozemstvu.
Izbijanje krize dugova početkom osamdesetih godina iznijelo je na vidjelo
nemogućnost razvitka zasnovanog na neefikasnom korištenju inozemnog kapitala, te je cijelo
desetljeće gospodarskog života u Hrvatskoj obilježeno stagnacijom proizvodnje, padom
standarda stanovništva i općim zastojem u razvitku.
Na ovom području ovo se razdoblje odrazilo još naglašenije upravo zbog radno
intenzivne, niskoakumulativne i pretežito izvozno orijentirane strukture gospodarstva.
Sadašnje stanje obilježava upravo ovaj naslijeđeni sustav i struktura gospodarstva i
intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog
gospodarstva.
Najzastupljenija industrijska grana na ovom području je tekstilna industrija, koja je
zastupljena na svim područjima Županije, a glavni kapaciteti koncentrirani su u Varaždinu.
U značajnije industrije ovog područja ubraja se prehrambena industrija koju
sačinjavaju različite grane (proizvodnja kruha i peciva, prerada voća i povrća, klanje stoke,
prerada mesa, prerada mlijeka, prerada biljnih ulja, proizvodnja stočne hrane i dr). Razvitak ove
industrije omogućen je kroz stalno osuvremenjivanje postojećih i izgradnjom novih
proizvodnih kapaciteta, visokim stupnjem specijalizacije proizvodnje, te ostvarenjem značajnih
integracija koje su omogućile proširenje tržišta. Kapaciteti prehrambene industrije nalaze se
uglavnom u većim mjestima (bivšim općinskim središtima).
Među tradicionalne djelatnosti na ovom području spada i drvna industrija. U strukturi
kapaciteta i proizvodnje prevladava proizvodnja finalnih proizvoda od drveta. Takva razvojna
orijentacija rezultat je nedovoljnih količina drvne mase na vlastitom području, zbog čega se
sirovina u obliku proizvoda primarne prerade drveta dopremala s drugih područja.
Najrazvijenija grupacija je proizvodnja namještaja, a dalje slijede: proizvodnja predmeta od
pruća, rezana građa, drvna galanterija i građevni elementi.
1 - 52
PROSTORNI PLAN
Industrija kože i obuće razvila se uglavnom iz zanatstva te je dugo vremena stagnirala
na niskoj razini razvijenosti, a uzroci takvom stanju bili su nedovoljna i neadekvatna tehnička
opremljenost proizvodnih kapaciteta, zastarjeli proizvodni programi i zbog toga
nekonkurentnost na tržištu. Sedamdesetih godina ova industrija počinje ubrzaniji razvoj što je
rezultat određenih rekonstrukcija i osuvremenjivanja kapaciteta, te povezivanja s razvijenim
industrijama izvan ovog područja. Proizvodnim programima obuhvaćena je proizvodnja krupne
kože, te kožne obuće i galanterije.
Danas u Varaždinskoj županiji, u strukturi industrijskih djelatnosti prevladavaju
slijedeće grane: tekstilna, metalna, drvna, kožarska i industrija građevnog materijala.
U strukturi društvenog proizvoda gospodarstva Županije, industrija čini više od 45% i u
njoj je zaposleno oko 55% radnika od ukupnog broja zaposlenih u privredi.
Industrijska proizvodnja u Županiji bilježi stalan pad od 1990. godine. Grane industrije
koje bilježe pad proizvodnje osnovni su nositelji izvoza u Županiji: tekstilna industrija,
drvoprerađivačka industrija, industrija kože i obuće i druge. Pojedine grane, kao
metaloprerađivačka, proizvodnja električnih strojeva i aparata ili strojogradnja, u 1995. godini
pokazuju rastući trend u odnosu na 1994. godinu, međutim, sektor industrije, u svom najvećem
dijelu prilično je jalov, nema razvojnih funkcija i egzistira preživljavanjem.
Zaposlenost u gospodarstvu smanjena je od 1990. do konca 1995. godine oko 25%, dok
je istodobno nezaposlenost porasla za 253%, te je krajem 1995. godine zabilježeno 8.795
nezaposlenih.
Uz problem viška radne snage, problem je i tehnološko zaostajanje ključnih industrija,
a posebno nepostojanje strateške orijentacije poduzeća, neinventivnost menadžmenta. Zbog
toga je strateška pozicija mnogih poduzeća na svjetskom tržištu nedefinirana ili slaba.
Činjenica je da je bez razvoja industrije otežan i razvoj poljoprivrede, a nije realno da
turizam kao dio sektora usluga u Županiji može riješiti gospodarske probleme.
Navedeni podaci i konstantacije preuzeti su iz "Analize stanja gospodarstva Županije
varaždinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za brži gospodarski razvoj" (Upravni odjel za
gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije, veljača 1996. god.).
Za područje Županije izrađena je Studija razvitka Varaždinske županije: "Osnovne
smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije
varaždinske do 2005. godine" (izrađivač: City Trust, Razvojni centar Zagreb, 1996. godina) u
kojoj je analiziran dosadašnji razvoj gospodarstva, te date polazne osnove, pravci i okviri
razvoja s projekcijom, mjerama, aktivnostima i prijedlozima za budući razvoj.
Za poboljšanje i unapređenje stanja u gospodarstvu poduzima se niz aktivnosti i
inicijativa kojima je cilj stvaranje uvjeta za rast materijalne proizvodnje i smanjenja broja
nezaposlenih, te brže prilagođavanje gospodarstva tržišnim uvjetima poslovanja.
U posljednje se vrijeme posebni napori ulažu u oživljavanje malog poduzetništva, te je
donesen Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji kao temeljni dokument za
dugoročno i sustavno poticanje malog gospodarstva. Program se razvija u suradnji s
Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva.
Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva
osigurane su u gotovo svim većim naseljima naše Županije, a pregled najznačajnijih lokacija za
mogući smještaj i razvoj gospodarskih djelatnosti obrađene su u posebnom elaboratu "Prostorne
mogućnosti za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva" (Županijski zavod za
prostorno uređenje - 1996. godina).
Naselja u kojima su planirane (dijelom i aktivirane) zone i lokacije za različite
gospodarske djelatnosti su osim gradova i: Cestica, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Jalžabet,
Hrženica, Ljubešćica, Ključ, Petrijanec, Vinica, D. Ladanje, D. Voća, Klenovnik i Žarovnica, a
sada su u tijeku aktivnosti za formiranje takovih zona i u naseljima Trnovec i Maruševec.
1 - 53
PROSTORNI PLAN
b) Energetika
Hidropotencijal rijeke Drave iskorišten je u prostoru Varaždinske županije izgradnjom
hidrocentrala: HE "Varaždin" i HE "Čakovec" te akumulacije za HE "Dubrava", pa
hidroenergetika ima značajnu ulogu u energetskoj slici Županije.
Iskorištenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o
vodnim resursima.
Postoje ideje o iskorištavanju manjih vodnih potencijala za izgradnju malih
hidroelektrana, ali one za sada nisu našle uporište u ekonomskoj isplativosti.
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata, a
visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora i to su bitne
pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.
Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektra" iz
Varaždina, dok ostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice, Zeline i Križevaca. Neki
najzapadniji rubni dijelovi Županije i dio potrošača u njima za sada još dobivaju električnu
energiju od elektroprivrede Slovenije.
Na području Varaždinske županije nema nalazišta prirodnog plina i nafte, kao niti
sustava naftovoda, ali je prilično razvijena opskrba plinom. Za područje Županije izrađena je
posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj
ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent.
Prostor Županije opskrbljuje prirodnim plinom poduzeće "INA - Industrija nafte" d.d.
Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i
transportira sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim
potrošačima na mjerno-redukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potrošnje. Za
distribuciju plina na području Varaždinske županije nadležna su tri distributera KP
"Termoplin" Varaždin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof.
Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o
komunalnoj infrastrukturi.
c) Turizam
U odnosu na razvijenost turističke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, Varaždinska
županija ne bilježi značajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosadašnjem razvoju nije
predstavljala posebno značajno i atraktivno turističko područje. Unatoč tome turizam ima svoje
mjesto i ulogu u gospodarskom razvoju i znatno je razvijeniji u odnosu na neka druga
kontinentalna područja, a blizina Zagreba kao velikog emitivnog centra trebala bi se
maksimalno iskoristiti.
Polazeći od koncentracije turističke ponude i korištenja pojedinih kapaciteta može se
cijeniti da su motivi dolaska i boravka turista za sada dosta usko usmjereni.
Najveći broj noćenja se realizira u Gradu Varaždinske Toplice, gdje je najznačajniji
motiv dolaska turista lječilišno-kupališna, odnosno zdravstvena ponuda. Motiv dolaska stranih
turista na područje Županije je lovni turizam, a dolazak i boravak domaćih turista uvjetovan je
uglavnom poslovnim razlozima.
Na području Varaždinske županije osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma (i
ugostiteljstva) određivali su i određuju: prirodno-geografski i kulturno-povijesni uvjeti,
dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti, dostignuta razina turističkog prometa i
stanje turističke ponude. Prirodni preduvjeti razvoja turizma (i ugostiteljstva) na ovom
području, u cjelini su skromniji od primjerice uvjeta uz jadransku obalu, što ne znači da u
Varaždinskoj županiji razvoj turizma u budućnosti ne može preuzeti i značajniju ulogu u
gospodarskom razvoju i zapošljavanju od dosadašnje, posebice u razvoju seoskog turizma kao i
različitim kombinacijama primorskog i kontinentalnog turizma.
Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: termalne ljekovite vode, interesantna lovna
područja s raznovrsnom divljači, povijesni spomenici, prisutnost voda tekućica pa i
akumulacijskih
1 - 54
PROSTORNI PLAN
površina prikladnih za ribolov i rekreaciju, veći broj raznovrsnih i atraktivnih šumskih i
brežuljkastih predjela za šport i rekreaciju, te prometno-geografski odnosno tranzitni položaj
Varaždinske županije, što je sve još prilično slabo iskorišteno, ali kao potencijal može
predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja.
Po svom značenju naročito se ističu izvori ljekovitih voda. To su u prvom redu
Varaždinske Toplice na podnožju Topličke gore, Topličica kod Novog Marofa, te prostori u
ludbreškom području (izvor sumporne termalne vode koji se za sada ne koristi).
Na području Županije postoje i uvjeti za daljnji razvoj lovstva, ali uz obogaćivanje
lovišta svim vrstama divljači i stvaranje uvjeta za njihov uzgoj i odgovarajuću zaštitu. Dobrim
gospodarenjem proteklih je godina očuvano bogatstvo niske i visoke plemenite divljači na
75.000 hektara lovnih površina. U dosadašnjem razdoblju ono je imalo uglavnom športskorekreacijski karakter i značaj, a brigu o očuvanju i uzgoju fonda divljači vodila su lovačka
društva. Sada je u tijeku reguliranje pitanja lovnog gospodarenja na novim osnovama.
Područje Varaždinske županije ima vrlo bogato kulturno-povijesno nasljeđe s većim
brojem vrlo značajnih kulturno-povijesnih spomenika. To nasljeđe nije u turističkom pogledu
dovoljno valorizirano što bi u narednom razdoblju trebalo učiniti.
Na ludbreškom području uz spomenute mogućnosti razvoja rekreacijskog, lovnog i
športskog turizma, sve naglašenije se razvija vjerski turizam.
U varaždinskom području pretpostavke za izletnički, lovni i tranzitni turizam temelje se
na postojanju lovišta (Zelendvor i druge površine u okolici Varaždina), ribolovnih lokaliteta
(prvenstveno dravski meandri, rukavci i akumulacije, ali i ribnjaci), te kulturno-spomeničkoj i
prirodnoj baštini (povijesna jezgra grada Varaždina, groblje u Varaždinu, Arboretum Opeka,
polururalna cjelina Vinica, Dravski park).
Mogućnosti značajnijeg razvoja turizma na novomarofskom području i području
Varaždinskih Toplica prvenstveno leže u unapređenju zdravstvenog i rekreacijskog turizma
zahvaljujući termalnim izvorima (Varaždinske Toplice, Topličica), ali ne bi trebalo zanemariti
ni iskorištenje Grebengrada, pa i šumskih predjela Pake.
Ivanečko područje obiluje različitim potencijalima turističkih resursa dovoljno
interesantnim za razvoj izletničkog, seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Okosnicu tih
potencijala čini kompleks Trakošćan u kojem su stvorene temeljne pretpostavke za boravišni
turizam, pa u kombinaciji s planinarsko-izletničkom zonom Ravne gore i Ivančice, te kulturnopovijesnim sadržajima Lepoglave i drugih okolnih prostora čini jednu interesantnu bogatu i
raznovrsnu cjelinu na malom području.
Vinogradarska područja, osobito od Višnjice do Gornje Voće i ivanečko vinogorje,
daju pretpostavke za razvitak izletničkog turizma, a time i aktiviranje ovih područja, a kroz
valorizaciju lokalne kuhinje i autohtonog ambijenta (klijeti, autohtone seljačke kuće, lovačke
kuće, vinske ceste, te uključivanje lokaliteta spilje Vindija i nalazišta kamena ahata Gaveznica,
nedavno promoviranog u Lepoglavi). Određene mogućnosti pružaju i lovišta u nizinskim,
brežuljkastim i planinskim područjima, te rijeke (npr. Bednja - mogućnost ribolova) i postojeći
bajeri koji sanacijom pružaju mogućnosti formiranja ribnjaka.
Jedna od mogućnosti za revitalizaciju kritičnih ruralnih područja je seoski turizam
kojim bi se populacijski opustjela ili gospodarski nerazvijena i izolirana seoska područja mogla
uključiti u suvremeni život, a čime bi se postupno mogla uravnotežiti i demografska kretanja. U
Varaždinskoj županiji registrirano je samo šest kućanstava koja se povremeno ili stalno bave
seoskim turizmom. Iako je taj oblik turističke ponude zahtjevan, za njegovu realizaciju postoje
povoljni uvjeti, a uz dodatna ulaganja još više seoskih kućanstava moglo bi se početi baviti tom
vrstom turizma, koja u Europi ima sve veći udio u cjelokupnoj turističkoj ponudi.
1 - 55
PROSTORNI PLAN
Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede ("NN", broj
75/94.,69/97.,78/99.) turistička mjesta u Varaždinskoj županiji razvrstana su u slijedeće
razrede:
Tablica 62
RAZRED
A
GRAD
-
OPĆINA
-
B
D
Varaždin, Ivanec, Lepoglava,
Ludbreg, Varaždinske Toplice
G. Kneginec, Vinica,
Bednja, Maruševec
NASELJE
Trakošćan,
Varaždin
-
Na razini Županije procijenjeno je da turistički potencijal zaslužuje posebnu pažnju, pa
je izrađena zasebna studija iskorištenja turističkih mogućnosti cijelog prostora ("Strateški
marketinški plan turizma Varaždinske županije" - Institut za turizam, Zagreb, 1997.g.).
Prema valorizaciji u toj Studiji, temeljni resursi Županije razvrstani su kao što je
navedeno u slijedećoj tablici:
Tablica 63
Valorizacija turističkih resursa Varaždinske županije
Turistička opremljenost
VAŽNOST
A (100%)
B (66%)
Dvorac Trakošćan
Stari grad Varaždin
I
Međunarodna
Varaždinske
barokne večeri
Trakošćansko jezero
i park šuma
Lepoglavska čipka
Dvorac Šaulovec
Bednjanska svadba
Čevo na Ivančici
Regionalna
Ivančica
Značajni krajolik
Kalnik
- arheološko nalazište
Pavlinski kompleks u
Lepoglavi
Dvorac Batthany
- Ludbreg
Lepoglavski Rangerov
put
Drava s umjetnim
jezerima
Sajam lova i ribolova
Varaždin
"Deset dana Sv.
Nedjelje" Ludbreg
Ravna gora
II
Nacionalna
III
Varaždinsko groblje
Urbana jezgra
Varaždina
Lovište Zelendvor
Grebengrad na
Ivančici
Vraždinske Toplice
- povijesno središte
"Aqua city"
Termalno kupalište
Topličica
C (33%)
Dvorac Klenovnik
Dvorac Veliki Bukovec
Termalno izvorište
Ludbreg
Zatvorski kompleks
u Lepoglavi
Dvorac Krkanec
Remetinec - crkva
Blažene Djevice Marije
Lepoglavski dani
Povijesni kompleks
središta Ivanca
Dvorac Vinica Donja
Dvorac Vidovec
Dvorac Jalkovec
Dvorac Martijanec
Bela - dvorci
Ivanečka Kamenica
- crkve
Dvorac Čalinec
Dvorac Jalžabet
Dvorac Bisag
Lončarstvo Jerovec
1 - 56
D (0%)
Arboretum Opeka
Spilja Vindija - Rijeka
Voćanska
Hodočašće predrage
krvi Isusove - Ludbreg
Park prirode Hrvatsko
zagorje
Mačkova špilja Goranec
Dvorac Maruševec
Planirana park šuma
Križančija
Dvorac Križovljan
Grad
Dvorac Bajnski
dvori
Dvorac Novi Marof
PROSTORNI PLAN
Varaždinska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku sudjeluje u turističkoj ponudi s
0,337% postelja, 1,085% turista i 0,502% noćenja turista.
Za područje Varaždinske županije osnovana je Turistička zajednica Varaždinske
županije, čije su članice Turističke zajednice grada Varaždina, Ludbrega, Varaždinskih
Toplica, Lepoglave i Ivanca, te općina Vinica, Bednja i Gornji Kneginec.
d) Poljoprivreda
Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 56,7%, a obradive površine oko 52,9%
ukupnog teritorija Županije.
Ukupna poljoprivredna površina uglavnom se ne mijenja, a od ukupno oko 715 km2
poljoprivrednog zemljišta oko 668 km2 je u privatnom vlasništvu. Hidromelioracijom, zaštitom
od poplava, odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim uređenjem zemljišta bilo bi
moguće još nešto povećati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, ali bi svakako
trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata.
Tablica 64
Poljoprivredne površine Županije prema kategorijama i vlasništvu (ha)
Poljoprivredna
Obradiva površina
površina
Ukupno
Individualno
Poslovni subjekti i
državno vlasništvo
Ukupno
Oranica i vrt
Voćnjak
Vinograd
Livada
71.485
66.898
66.717
63.316
45.297
42.515
2.380
2.359
3.721
3.627
15.319
14.815
4.587
3.401
2.782
21
94
504
Izvor: - Statistički ljetopis 1997. godine.
Prema iskazanim podacima 93,58% ukupnih poljoprivrednih površina, odnosno 94,9%
obradivih površina je u individualnom vlasništvu.
Od ukupnih obradivih površina oranice su zastupljene sa 67,89%, voćnjaci i vinogradi s
9,15%, a livade s 22,96%.
Osnovno obilježje je rascjepkanost - usitnjenost posjeda.
U porječju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata došlo do određenih promjena,
pa bi bilo svrhovito izučiti pedološke karakteristike tala i preporučiti mjere za poboljšanje.
Prema geološkoj karti šireg područja Varaždina, poljoprivredna tla u nizinskom dijelu
protežu se na riječnim nanosima - šljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen), te
riječnim terasama - šljuncima s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (pleistocen).
Na prijelazu prema pobrđima tla su praporasta s malo pjeskovite gline, ilovačom i pijescima
(pleistocen) ili s naslagama gline, odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora.
Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za
poljoprivrednu proizvodnju, ali treba daleko više pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i
pesticida radi zaštite vodonosnika.
Prema navedenim podacima iz Statističkog ljetopisa za 1997.g. u Županiji je ukupno
zasijano 43.994 ha površina, od čega se na individualne proizvođače odnosi 42.173 ha ili
95,9%, a na poslovne subjekte 1.821 ha ili 4,1%.
U strukturi sjetve na području Županije veliko učešće imaju žitarice (68,8%), dok je
manje zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje. Odnos između grupa kultura u duljem
vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja.
Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci, mada
je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla, odnosno broj osnovnog stada u
odnosu prema raspoloživim površinama, ali je već bilježio stagnaciju. Uz stočni fond i razvoj
stočarstva vezani su i klaonički i prerađivački kapaciteti prehrambene industrije. Razvoj i
ekspanziju doživjelo je peradarstvo, koje je imalo vodeću ulogu u stočarstvu ovog područja.
Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu, tako da ih
danas nalazimo
1 - 57
PROSTORNI PLAN
razmještene po prostoru cijele Županije. Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku
(vodocrpilišna područja) valjalo bi podići na višu ekološku razinu proizvodnje i uporabe
prostora u cilju zaštite resursa podzemne pitke vode.
U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oživljavanja stočarstva kroz seosko
gospodarstvo i poduzetništvo. Tome prehrambena industrija kroz kooperativne odnose daje
određene poticaje (kozarstvo, pa i ovčarstvo), ali su oni zapravo tek u začetku. Takve bi
mogućnosti valjalo temeljitije procijeniti, tim više što karakter pojedinih prostora pruža dobre
polazne mogućnosti za uspješni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva, ali treba
osigurati i prostorne i druge preduvjete za smještaj i razvoj djelatnosti.
U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su
globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine
namjene, pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine:
a) zemljište pogodno za poljoprivredu,
b) zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu,
c) zemljište mješovite namjene - mozaik poljoprivrednog i degradiranog
šumskog zemljišta isprepletenog s područjima za razvoj naselja.
U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna
proizvodnja te nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji
će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetništva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, vodeći računa o zaštiti prirodnih potencijala.
U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja
poljodjelstva u Varaždinskoj županiji.
e) Šumarstvo
Ukupno gledajući Županija ne obiluje šumskim pokrovom i on se tijekom vremena
smanjuje.
Brdske šume predstavljaju jedno od osnovnih prirodnih bogatstava Županije, a nizinske
imaju zaštitnu ulogu i ne smiju se više smanjivati. Prema podacima iz statističkog ljetopisa
ukupna šumska površina iznosi 32.257 ha, što je oko 26% površine Županije. Od ukupnog
šumskog fonda u vlasništvu države je oko 1/3 šuma (oko 35%).
Tablica 65
Šumske površine Županije
Ukupno
Individualni posjed
Poslovni subjekti
sječa m3
41.359
1.515
39.844
ukupno ha
32.257
21.068
11.189
pošumljavanje ha
71
71
Izvor: - Statistički ljetopis 1997. godine.
Velika naseljenost ovog područja i relativno laka pristupačnost šumama imala je za
posljedicu osjetno smanjenje šumskih površina. O relativnoj očuvanosti šuma može se govoriti
samo u brdskom i brežuljkastom dijelu, na stranama koje nisu pogodne za podizanje vinograda.
No, i tu su većim dijelom šume prisutne samo pokrovnošću, a ne i kvalitetom, zbog
dugogodišnjeg negativnog utjecaja čovjeka: sakuplja se listinac i vrši negativna selekcija među
stablima (pogotovo u privatnim šumama).
Na prostoru Županije šumski se pokrov pojavljuje u svim prostornim cjelinama
(nizinski, brežuljkasti i brdski predjeli), ali je različit ovisno o vertikalnoj rasprostranjenosti
šumskih zajednica. S obzirom na konfiguraciju terena i hidrografske karakteristike najčešće su
prisutne kombinacije.
1 - 58
PROSTORNI PLAN
- U nizinskom predjelu zastupljene su:
- zajednice vrba (Salix alba, purpurea, viminalis, fragilis, triandra),
- šume vrba i topola (Salici-Populetum),
- šume crne i bijele topole (Populetum nigro-albae),
- nizinske šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).
- U brežuljkastom predjelu zastupljene su:
- šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Qerco petrae-Carpinetum illyricum),
- šume crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae).
- U brdskom predjelu zastupljene su:
- brdske bukove šume (Fagetum illyricum boreale montanum),
- bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum boreale).
Na području Županije postoje i umjetno podignute šumske sastojine (bez nekog pravila,
visinske rasprostranjenosti, ali uglavnom na terenima iskrčenih, degradiranih prirodnih
sastojina ili bivšim nešumskim površinama). To su kulture crnogoričnih vrsta: smreke,
duglazije,borova i ariša koje svojom površinom nisu beznačajne (područje Zelendvora i
Maruševca), te plantaže euroameričkih topola (brzorastućih klonova).
U manjim dijelovima su sačuvane kvalitetnije bukove šume, a tek fragmentarno ostaci
šuma hrasta kitnjaka i kestena. U ravničarskom dijelu najvažnija je šuma hrasta lužnjaka, koja
se pojavljuje u dvije asocijacije, vlažnijoj s jasenom (nekada brijestom), johom, topolom i sušoj
s grabom, klenom i trešnjom.
Izgradnja hidroenergetskog sustava utjecala je na promjenu vodnog režima u tlu, što se
nepovoljno odrazilo na nizinske šume hrasta lužnjaka. Zbog akumulacijskih jezera kao novih
namjena u prostoru, došlo je do smanjenja šumskog pojasa i do promjena u razvoju šuma.
Danas glavni dio šuma uz Dravu čine mješovite šume crne i bijele johe, te šume vrbe i topole.
Konstantno smanjenje šumskih površina, kao i veliki udio privatnih šuma koje su
znatnim dijelom degradirane, ne pruža mogućnost za ozbiljniju proizvodnju drvne mase.
Varaždinska županija ne predstavlja značajnije šumsko područje u Hrvatskoj, ali na
masivima Ivančice, Ravne gore, Kalnika te znatnog dijela pobrđa, šume predstavljaju
najracionalniji oblik iskorištenja zemljišta i prirodni su resurs o kojem treba voditi računa. U
gospodarenju šumama nužno je, u ovisnosti od obujma sječe, obavljati obnovu šuma, najbolje
prirodnim putem ili pošumljavanjem (kod onih sječa kod kojih nije osigurana prirodna obnova
šuma), te provoditi mjere uzgoja i zaštite. Racionalnim gospodarenjem šumski kompleksi
gorskih masiva i pobrđa mogu postati relativno značajnim izvorištima drvne mase za
zadovoljenje potreba većeg dijela lokalnog stanovništva za drvom.
Uz tako osmišljenu gospodarsku vrijednost šumskog fonda, posebno značajna i
nedovoljno iskorištena je rekreacijska, lovna i turistička vrijednost. Zbog toga ukupnom
šumskom fondu treba osigurati uz gospodarski naročito ekološki aspekt razvoja.
Na području Županije Zakonom o zaštiti prirodezaštićena je park-šuma Trakošćan, kao
prirodna, odnosno sađena šuma veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena odmoru i rekreaciji.
Osim ove park-šume i državnih šuma uz rijeku Dravu (Varaždinske podravske šume) koje su
proglašene šumom s posebnom namjenom, ne postoje drugi posebno zaštićeni rezervati šumske
vegetacije, iako postoje evidentirane površine: prostor Križančije, šumske površine okolice
Varaždinskih Toplica, te Dravski park sjeverno od Varaždina, a postoje inicijative za zaštitu
prostora Kalnika, nizinskih šuma u području Zbela i dravskog prostora od Šemovca prema
Hrženici.
Gospodarska namjena ne znači isključivo namjenu u svrhu proizvodnje i eksploatacije
drvne mase (iako je po Zakonu o šumama to osnovna namjena takovih šuma), već naznaku da u
označenim prostorima postoji mogućnost zadržavanja i daljnjega kontroliranog osmišljavanja
ove djelatnosti sa sve većim naglaskom na općekorisne funkcije tih šuma.
1 - 59
PROSTORNI PLAN
Zaštitna funkcija šuma u sebi objedinjava zaštićena šumska područja u smislu Zakona o
zaštiti prirode, ali i zaštitnu ulogu šuma radi štićenja sadržaja u prostoru. Po Zakonu o šumama
takove šume po namjeni spadaju u zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, gdje su
primarne općekorisne funkcije tih šuma (unapređenje rekreativne, športske, lovne, turističke i
slične namjene).
Mješovita namjena označava mozaik uglavnom degradiranih šuma isprepletenih
enklavama poljoprivrednog zemljišta i područja za razvoj naselja, tj. površinski manjih šumskih
kompleksa, s gospodarskog stanovišta manje značajnih, ali sa stanovišta općekorisnih funkcija
šuma također vrijednih šumskih površina.
f) Vodni resursi
Rijeka Drava
Srednja Drava svojim tokom kroz široku aluvijalnu dolinu od Maribora do ušća Mure,
dugim oko 125 km ima relativni pad blizu 0,1%, a srednje godišnje protoke kreću se od 297
m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ušća Mure. Vodni režim je fluvio-glacijalni s najnižim
protokama u siječnju i veljači, a najvišim u svibnju i lipnju.
Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u ovom stoljeću. Do danas su na čitavom
toku Drave izgrađene ukupno 23 vodne stepenice, a u Hrvatskoj su, od planiranih 8, izgrađene 3
(Varaždin, Čakovec i Dubrava).
Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za
hidroenergetsko korištenje, jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog krša.
Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu, te velike protoke, u
prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka.
Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako
da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Zbog promjena
riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i
ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo.
Rijeka Plitvica
Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskog gorja, podno viničkih gorica,
koje samo malo prelaze visinu 300 m n.m.
U početku Plitvica teče u smjeru jugoistoka između brežuljaka s kojih prima
mnogobrojne pritoke, a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku gotovo
usporedno sa rijekom Dravom, vrlo krivudavim tokom. Nakon cca 65 km vodotoka ona se
ulijeva u rukav Drave nedaleko Velikog Bukovca.
Osim potočića u goricama, Plitvica u svom nizinskom toku prima većinom južne
pritoke sa sjevernih obronaka Topličke gore (Varaždin breg), ali i sa sjeverne strane nekoliko
nizinskih potočića kojima hrbat dravske obale sprečava otjecanje u Dravu.
Slivno područje Plitvice iznosi cca 144 km2. Njegova tromeđa je zapadno od mjesta
Vinice na obroncima Maceljskog gorja. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno
područje Drave, a na jugu i jugozapadu područje rijeke Bednje. Južna granica prema Bednji je
uska i ide grebenom Varaždinsko Topličkog gorja sve do Ludbrega, gdje i Plitvica i Bednja
teku u ravnici, pa je vododjelnicu prilično teško odrediti. No i vododjelnica Plitvice i Drave je
dosta nejasna. Može se reći da je područje Plitvice i neposredni sliv Drave zapravo jedinstveno
područje.
Desnoobalni pritoci Plitvice su pretežno brdski vodotoci, a tek manjim dijelom su
nizinski potoci, a svi lijevoobalni su izrazito nizinski, mjestimično s vrlo malim uzdužnim
padom, pa se i zamočvaruju.
Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji
prekriva razmjerno tanak sloj humusa. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u
takvim
1 - 60
PROSTORNI PLAN
prilikama veća, uzrok je u tome, da je nivo Plitvice viši od nivoa niske Drave, što potvrđuje i
pretpostavku, da je tim područjem nekad tekla matica Drave, i tek se s vremenom povukla više
na sjever u niži i manje otporan teren sadašnje matice. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu
nadvisuje veliku vodu Plitvice.
Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama, a krivudavo korito (ne
osobito izražajno), još je više zamuljeno i obraslo. Vodotok na dijelu od odušnog kanala do
ušća u Dravu ne presuši, a već više srednje oborine izazivaju poplave.
Dužina toka Plitvice, koja je bila predviđena za uređenje, ukupno iznosi u svom
nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varaždin - Lepoglava 51,67 km. Uzvodni dio tog poteza od
km 26,7 do km 51,67 je već uređen, a dijelom, je uređen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste
Varaždin - Ludbreg i cca 8 km kod ušća Plitvice u Dravu).
Na km 31 Plitvica je spojena pomoću rasteretnog kanala sa Dravom tako, da se velike
vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time
odterećuje nizvodni dio toka. U nizvodni dio toka propušta se protoka od cca 2m3.
Rijeka Bednja
Bednja je najveći vodotok poslije Drave u Varaždinskoj županiji. Izvire u zapadnom
dijelu Županije ispod Brezove gore, te nakon proticanja kroz Trakošćansko jezero teče
općenitim smjerom zapad - istok i utječe u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec.
Površina slivnog područja rijeke Bednje iznosi cca 65.100 ha, od čega na poplavno
područje otpada 12.500 ha. Dužina vodotoka iznosi oko 106 km.
Vrlo nepovoljan oblik slivnog područja koje je lepezasto prošireno u gornjem dijelu s
nepovoljnom podjelom oborina (najveće su oborine upravo na lepezasto proširenom dijelu
sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka
Ivančice, Ravne gore i Kalničkog gorja) glavne su karakteristike vodnog režima rijeke Bednje.
Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo učestale poplave, veliko
razaranje korita, a s time u vezi i prijenos i taloženje krupnog nanosa.
Obzirom na nagli dolazak palih oborina s gornjeg dijela sliva rijeke Bednje, za smirenje
vodnih valova je predviđeno 37 akumulacija - retencija ukupne zapremnine cca 8.000.000 m3
prema Idejnom rješenju vodnog sistema Plitvice - Bednje (Varaždin 1989. godina).
Bujični potoci trebat će se urediti pregradama i stepenicama, a neophodno je da im se
uredi i režim namjene i održavanja sliva kako bi se smanjio nagli dotok i stvaranje erozivnih
područja.
Ovi bujični vodotoci imaju slabije ili jače bujično djelovanje, ovisno o konfiguraciji
terena i geološkim i pedološkim karakteristikama. Zato je potrebno svaki sliv detaljno obraditi,
kao bi se ispravnim rješenjem interveniralo na vrijeme da se spriječe veće štete. Činjenica jest
da se u slučaju zakašnjenja, radovi, a prema tome i troškovi, znatno povećavaju. Dakle
evidentiranjem i tretiranjem erozivnih procesa mogu se unaprijed otkloniti mnoge štete.
Rijeka Lonja
Sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije (novomarofsko područje).
Proteže se do vododjelnice na Kalničkom gorju koju sačinjavaju Lonjica i Grojanska šuma.
Korito rijeke Lonje na našem području još nije uređivano. Priprema se izrada studije
koja bi dala rješenje vodotoka s trasom, uzdužnim padovima, poprečnim profilima i
građevinama, te eventualnim rješavanjem s akumulacijama (retencijama) koje bi služile kao
ribnjaci.
Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi cca 18 km. Ona je danas kao i njeni pritoci na
ovom području bujičnog karaktera. U gornjim tokovima nastaju erozije, a u nižim poplave polja
i livada.
Pritoke na ovom području relativno su male, a nisu još mjerene niti računate.
Na ovom području Lonja ima niz pritoka. Lijevi pritoci Kračevec, Visoka i Sudovec su
uglavnom uređeni, kao i desni pritok Breznica s Manjevcem, te Trstenik. Svi ostali potoci
nisu
1 - 61
PROSTORNI PLAN
još uređeni, te treba pristupiti njihovom uređenju s obzirom na štete koje prouzrokuju. Oni ne
protiču direktno kroz naselja, pa ima štete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama.
Podzemne vode
Vodonosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju
kvalitetnu, prirodnu i filtriranu vodu. Ti horizonti predstavljaju najvažniju vodoopskrbnu zonu
Županije, tim više jer se nalaze u području najjače urbanizacije i najveće potrošnje vode.
Na području Županije postoji nekoliko vodocrpilišta i izvorišta zaštićenih
odgovarajućim pravilnicima i odlukama Skupštine Varaždinske županije:
- vodocrpilište "Varaždin", Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona
sanitarne zaštite crpilišta "Varaždin" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik
Županije varaždinske" br. 7/95 od 17.05.1995. godine),
- vodocrpilište "Bartolovec", Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona
sanitarne zaštite crpilišta "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik
Županije varaždinske" br. 7/95 od 17.05.1995. godine),
- izvorište "Belski dol", Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne
zaštite izvorišta "Belski dol" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije
varaždinske" br. 12/95. od 06.07.1995. godine),
- izvorišta "Bistrica", "Beli zdenci", "Žgano vino" i "Šumi", Odlukom o zaštiti izvorišta
"Bistrica", "Beli zdenci", "Žgano vino" i "Šumi" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", br.
4/98. od 25.03.1998. godine),
- izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska", Odlukom o zaštiti izvorišta i određivanju zona
sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije",
br. 9/98. od 26.05.1998. godine).
Slika 15
1 - 62
PROSTORNI PLAN
Tablica 66
Varaždin
Bartolovec
Belski dol
Površine nekih zaštićenih vodocrpilišnih područja u km2
ukupno
III zona
II zona
I zona
A
B
74,6
7,2
74,6
1,10
0,70
47,0
7,2
47,0
0,18
0,12
7,3
7,3*
0,59
-
instalirani
kapaciteti
500 l/s
85-90 l/s
70 l/s
Izvor: podatak dobiven digitaliziranjem karte M 1 : 100 000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje
*Vodocrpilišno područje Belski dol nema podijeljenu III. zonu
Osim tih štićenih područja treba spomenuti i podatke iz Studije o istraživanju,
eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg iz 1991.
godine, gdje se o vodnim resursima hladne podzemne vode navodi slijedeće:
- Tijekom 1971. godine pokušala se riješiti vodoopskrba na ludbreškom području iz
vlastitog vodocrpilišta lociranog u okolici mjesta Selnik, no nakon istraživanja i bušenja bunara
ustanovljeno je da kemijski sastav vode ne odgovara sanitarnim uvjetima zbog prekomjerne
količine željeza u vodi.
- Ludbreško područje obuhvaća dobrim dijelom kvartarne naslage dravske potoline, a
šljunčani slojevi kao potencijalni vodonosnici čine ovo područje perspektivnim u smislu
osiguranja pitke vode. Međutim, učinjeno je relativno malo istražnih radova za definiranje
kvartarnog kompleksa naslaga, tako da je najveći broj podataka vezan uz istraživanja provedena
u svrhu izgradnje HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (istražni radovi bili su ograničeni na uski
pojas uz Dravu i to većim dijelom na lijevu obalu). Podaci za južni dio lubreškog područja
dobiveni su kompilacijom s površinskim geološkim podacima i nisu provjereni istražnim
radovima.
- Značajne mogućnosti u smislu planiranja osiguranja vode za vodoopskrbu nalaze se u
kvartarnim holocenskim naslagama, a njihov najdeblji sloj smješten je uz sjevernu granicu
Županije, između mjesta Karlovec Ludbreški (Općina Sveti Đurđ) i Prelog (Međimurska
županija). Debljina tih naslaga procjenjena je na cca 140 metara, a oplićivanje ovog kompleksa
kreće se prema Varaždinu, Ludbreško-legradskom pragu, te obroncima Kalničkog gorja.
Istražne hidrogeološke bušotine tu su registrirale glinovito-prašinasti međusloj koji ovaj
vodonosni kompleks naslaga dijeli u gornji i donji vodonosni horizont, što je značajno u
pogledu kvalitete vode (kvalitetna zaštita vode od površinskih zagađenja).
Pleistocenske naslage na ovom području manjeg su značaja u smislu vodoopskrbe zbog
česte izmjene glinovito-prašinastih i šljunkovito-pjeskovitih slojeva, a nije poznata ni kvaliteta
podzemne vode.
- Tercijarne naslage ne opravdavaju interes za istraživanja u smislu vodoopskrbe jer
njihov pretežno glinovito-laporoviti razvoj s ulošcima pješčenjaka spada u slabo propusne
naslage (osim prostorno malog dijela miocena). Na prostorima tih naslaga registriran je manji
broj izvora koji bi mogli poslužiti za lokalnu vodoopskrbu mjesta smještenih na višim kotama
od postojećih vodoopskrbnih građevina. Podaci o tim izvorima nisu dokumentirani, a već su
kaptirani izvori za lokalni vodovod na području mjesta Čukovec, čiji kapaciteti premašuju
potrebe samog mjesta.
Kompletiranje podataka o ovakvim izvorima dovelo bi do saznanja o mogućnostima
lokalne vodoopskrbe mjesta do kojih nije ekonomski opravdana izgradnja javne vodoopskrbne
mreže (bilo zbog malih potreba ili visinskog položaja mjesta).
- U sklopu istraživanja poduzeća "Bednja" u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih
površina pronađene su relativno kvalitetne vode (bez većih količina željeza), veće izdašnosti i
značajnih rezervi na prostorima kod Sesveta Ludbreških i Velikog Bukovca, te su tu izvedeni
bunari. Premda su bunari bili namijenjeni za sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina,
danas nisu u upotrebi, jer je podzemna voda relativno niske temperature pa djeluje negativno na
navodnjavanje bilja u ljetnim mjesecima.
Prema navedenim podacima vidljivo je da je značajniji prostor u smislu vodoopskrbe
koji bi valjalo štititi, prostor između naselja Karlovec Ludbreški i Prelog, gdje je registriran
vodonosni
1 - 63
PROSTORNI PLAN
kompleks u dva horizonta. Premda se taj prostor spominje u tekstualnom dijelu spomenute
Studije, nije posebno obilježen u grafičkom prikazu uz Studiju, te nije moguće točno definirati
koje područje bi trebalo štititi. Naime, kompilacijske karte prikazuju pojedina područja
određenih karakteristika (propusnosti tla, vrste nanosa, pretpostavljeni rasjedi, smjerovi toka
podzemne vode, izolinije debljine vodonosnog kompleksa i sl.).
Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i
perspektive ovog područja.
Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnološkom vodom) i
hidropotencijala, a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao što su mineralno-termalna
vrela i vode geotermalnog porijekla, te druge oblike gospodarskog korištenja (poljoprivreda,
ribnjačarstvo, korištenje šljunka, rekreacija i turizam).
Korištenje vode za vodoopskrbu
Za stanovništvo Županije, ali i širi prostor od presudne je važnosti zaštita i korištenje
vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava.
Velik dio Županije pokriven je izgrađenom vodovodnom mrežom koja se realizira u
sklopu Regionalnog vodovoda Varaždin. Vodovod Varaždina i regije crpi podzemne vode sa
crpilišta lociranog na sjeverozapadnom dijelu grada, sa crpilišta u Bartolovcu i s izvorišta u
Belskom dolu. Izrađeni su bušeni zdenci i crpne stanice.
Prema provedenim ispitivanjima, predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne
sadašnje lokacije crpilišta, već će biti potrebno oformiti novo crpilište. Jedna od mogućih
lokacija (prema dosadašnjim ispitivanjima) je prostor između odvodnog kanala HE Varaždin i
starog korita Drave, pa je služba vodoprivrede već istakla prijedlog i potrebu rezervacije i
štićenja tog prostora u prostornom planu, a ispitivanja su u tijeku.
Sekundarna vodoopskrbna zona vezana je uz prostor gorja i pobrđa. Vodne resurse na
tom području čine prvenstveno izvori, a samo u manjoj mjeri temeljne vode. Kvaliteta voda je
uglavnom dobra, no ograničen im je kapacitet.
Osim Regionalnog vodovoda, na Ivanečkom području postoji nekoliko manjih
vodovodnih sistema koncipiranih na izvorištima podno Ivančice i Ravne gore: vodovod
Sutinska, vodovod Ivanec, vodovod Ravna gora.
Postoji i čitav niz lokalnih vodovoda o kojima su izrađeni slijedeći posebni nalazi i
elaboracije:
- "Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Novi Marof",
- "Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Ivanec",
- "Izvješće o stanju seoskih vodovoda i javnih zdenaca područja bivše Općine
Varaždin",i
- "Zapisnik o snimljenom stanju vodoopskrbne građevine seoskog vodovoda Čukovec Općina Ludbreg", što su izrađeni u Uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb
Varaždinske županije.
Stanje te vodoopskrbne mreže je na granici zadovoljavajućeg.
U Varaždinu postoje i samostalni industrijski vodovodi koji koriste podzemnu vodu. To
su vodovodi za Vindiju, Varteks, Vis, Ljevaonicu i Mundus.
Korištenje vode u energetske svrhe
Rijeka Drava i njezin hidropotencijal je na području Županije iskorišten za proizvodnju
električne energije. Prednost Drave u relativno velikom padu, uravnoteženosti protoka
tijekom
1 - 64
PROSTORNI PLAN
cijele godine, te mogućnost visoke proizvodnje u vrijeme smanjenih uvjeta proizvodnje
električne energije na tokovima drugih poriječja, realizirana je izgradnjom tri hidrocentrale: HE
"Varaždin", HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (na području Varaždinske županije smješteno je
samo dubravsko jezero, ali ne i HE "Dubrava").
Tablica 67
Vodna
stepenica
U pogonu
od
(god.)
Prosječna
protoka
(m3/s)
Instal.
snaga
(MW)
Prosječna
proizvodnja
(GWh/god)
Površina
(104m2)
Varaždin
Čakovec
Dubrava
1975.
1982.
1990.
450
500
500
86
76
75
480
414
408
300
1.050
1.660
Akumulacija
Volumen
Korisni vol.
(106m3)
(106m3)
7,7
53,0
96,3
2,8
3,0
3,0
Izvor: Hrvatska vodoprivreda, Ispostava Varaždin
Navodnjavanje i odvodnja
Iako su planirane, do danas još nema površina koje se navodnjavaju a nema ni
planiranja u tom smislu u bližoj budućnosti. Navodnjavanje će eventualno doći u obzir u
kasnijim etapama uređenja i iskorištenja vodnih resursa, a u skladu sa specifičnim potrebama
pojedinih zemljišta, najvjerojatnije za uzgoj povrća, voća i cvijeća.
Potrebne količine osigurat će se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija građenih za
više namjena, a gdje je to moguće i podzemnih voda. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za
navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju
kanalskog sistema.
Prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja
rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz
1989. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem
glavnih natapnih kanala VAR1, VAR2 i ČAK1, te jezera Dubrava putem kanala DUB1.
Regulacijom rijeke Drave i izgradnjom akumulacijskih jezera razina podzemne vode se
uzvodno povisuje, a nizvodno smanjuje, što zahtjeva natapanje na području sniženih razina.
Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i
vodoprivredni nasipi, a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. Uz
akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali, koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju
ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale. Kod planiranja raspodjele vodnih
količina hidroelektrana na Dravi, osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30m3/sec vode za
potrebe navodnjavanja.
Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se
koristile za natapanje površina ispod retencija, odnosno nizvodno.
Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju, no efekti u
slivu Bednje su nezadovoljavajući, prvenstveno zbog nerješene zaštite od erozije. Detaljno
uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu
provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3.811 ha), te na
površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). Aktivnosti usmjerene na provođenje
predviđenih komasacija, koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu
građevina odvodnje (kanali i dr.), sada su u zastoju.
Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima Županije koji se pretežito
koriste za poljoprivredu, ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima, unaprijeđena je u
posljednjih tridesetpet godina, ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u
tom dijelu, pa čak i u održavanju. To se očitovalo posebno u drugoj polovici 1998. godine
tijekom nekoliko pojačanih kišnih perioda, kad su se izlile rijeke Bednja, Plitvica i Lonja i
izazvale znatne štete u pojedinim dijelovima Županije.
1 - 65
PROSTORNI PLAN
Posebni vodni resursi
U specifične vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog
porijekla.
Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralnotermalnih vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna,
slana) i temperaturu vode (hladna, mlačna, topla). Najpoznatija su Varaždinske Toplice i
Topličica. Vrelo Varaždinske Toplice koristi se u zdravstvene svrhe, a zapisi o postojanju i
korištenju datiraju još iz rimskog doba (Aqua Iasae). Prevladavajući element ovog vrela je
sumpor, a temperatura vode iznosi 57,6oC.
Drugi specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova
podzemlja. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istražna bušenja za naftu i plin (primjer
bušotine Lunjkovec kraj Ludbrega).
g) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prema saznanjima osnovnih, regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na ovom su
području dominantne nemetalne mineralne sirovine. Samo manji dio je istražen i predstavlja
istražene, odnosno eksploatacijske rezerve. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su
pojave ruda cinka, olova, mangana i željeza, no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju
ekonomičnost eksploatacije. U prošlosti se eksploatirao ugljen, no uslijed iscrpljenja rezervi i
neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena,
mrkog ugljena na potezu Lepoglava - Beletinec - Varaždinske Toplice i Podrute - Ivanovo Polje
- Drenovec. U prošlosti su se ispirali zlatonosni pijesci rijeke Drave.
U prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog
građevinskog kamena, šljunka i pijeska, te opekarske gline. Ležišta tehničkog građevinskog
kamena građena su uglavnom od karbonatnih stijena, vapnenaca i dolomita. Ležišta dolomita
vezana su uz trijaske naslage Ivančice i manjim dijelom Ravne gore. S obzirom na petrografska
i mehanička obilježja prisutni su razni varijeteti dolomita, a prema kemijskim analizama
prisutan je i gotovo čisti dolomit. Najznačajnija je eksploatacija dolomita u kamenolomu Očura
(Lepoglava) građenom od trijaskih dolomita, koji se oplemenjuju i koriste u cestogradnji u
proizvodnji habajućeg sloja asfalta za ceste prvog reda i za tamponski materijal. U
visokogradnji se koriste za izradu betona i mortova, dok se kao industrijska sirovina
upotrebljava u staklarskoj industriji. U proizvodnji kamene vune primjenjuje se kao topitelj.
Trijaski dolomiti Ivančice, Ravne gore i Kalnika za sada se slabo koriste kao industrijska
sirovina, no s obzirom na visoki udio od 29,8% MgO iz kamenoloma Očure postoji mogućnost
šire upotrebe. Za sada se koristi u poljoprivredi kao magnifert. Za lokalne potrebe postoji više
manjih kamenoloma.
Ležišta vapnenca vezana su uz naslage trijasa i tortona. Trijaski vapnenci eksploatiraju
se u Belskom Dolu, a vapnenci i dolomitizirani vapnenci u kamenolomu Špica (Ljubešćica). U
Belskom Dolu eksploatira se vapnenac i dolomitizirani vapnenac trijaske starosti pogodan za
utvrđivanje obala. Zbog izvorišta i utvrđenih vodozaštitnih zona, tijekom slijedećih godina i ta
će eksploatacija prestati. U kamenolomu “Špica” eksploatiraju se trijaski vapnenci i
dolomitizirani vapnenci, koji se koriste u građevinarstvu, cestogradnji i visokogradnji.
Vapnenac ležišta “Špica” ima industrijsku primjenu kao stočna kreda i za kalcitizaciju teških
tala. U prošlosti je vapnenac eksploatiran na području Ravne gore kao građevinski materijal, a
vapnenac u Presečnom i Podrutskom Gupcu za proizvodnju vapna.
U kamenolomu Marčan (Vinica) eksploatira se tortonski vapnenac, koji ima
industrijsku primjenu te se prerađuje za stočnu kredu i za kalcitizaciju tla.
Litotamnijski vapnenci brda Kožljak i Mehuni kod Podruta intenzivno su istraživani
80-tih godina kao sirovinska osnova za tada planiranu tvornicu cementa u Podrutama. Također
su detaljno istraženi i lapori Kamene gorice i Jelenščaka kod Podruta za potrebe cementare.
Kao sirovina za tvornicu cementa istražen je i masiv andezitskog tufa u blizini Podruta.
1 - 66
PROSTORNI PLAN
Magmatskih i metamorfnih stijena nema mnogo. Od eruptivnih su stijena
najzastupljeniji dijabazi. Pojave eruptivnih stijena vezane su uz bazični inicijalni magmatizam
koji se odvijao početkom krede. Intruzije gabra i tijela dijabaza registrirane su na više mjesta uz
sjeverni rub Ivančice i Kalnika. Gabro u blizini Ljubešćice ne eksploatira se zbog tektonski
razlomljenog ležišta i malih rezervi. Eksploatacija andezita u kamenolomima Kameni vrh i
Vudelja prestala je 80-tih godina uslijed iscrpljenih rezervi. U Možđencu (Novi Marof) nalazi
se tijelo dacita izrazito bijele boje koje nije detaljnije istraženo. Najznačajnija je eksploatacija u
kamenolomu Hruškovec (Ljubešćica) gdje se kopa dijabaz kao sirovina za proizvodnju kamene
vune. Dijabaz se u cestogradnji koristi za habajuće slojeve cesta prvog reda i kao tamponski
materijal. U Podevčevu se eksploatira tehnički građevni kamen - dolomit, koji se koristi kao
sirovina za zidanje i žbukanje, a zadovoljava potrebe korisnika na području Županije.
U Jerovcu kod Ivanca eksploatiraju se kvarcni pijesci plio-kvartarne starosti. Zbog
visokog sadržaja SiO2 (preko 90%) i niskog sadržaja svih ostalih mineralnih sastojaka, te
povoljnog granulometrijskog sastava, kvarcni pijesci predstavljaju rijetku mineralnu sirovinu.
Kemijski sastav odgovara za proizvodnju ambalažnog stakla. Kvarcni pijesci nižeg sadržaja
SiO2 upotrebljavaju se u građevinarstvu kao agregat za žbuku. Ležište u Jerovcu je maleno i
ograničenih rezervi.
Na području Varaždinske županije za sada se eksploatiraju vrlo male količine
arhitektonskog građevnog kamena i to samo s lokaliteta “Pećina” kraj Vinice. Sirovina
(organogeni vapneni pješčenjak) poznata je pod nazivom “vinicit” i ugrađuje se u sakralne i
profane građevine. Pokazuje izrazitu otpornost prema atmosferilijama i klimatskim utjecajima,
lako se obrađuje, te se eksploatacijom dobivaju veliki blokovi od kojih se mogu rezati ploče.
Opekarska glina eksploatira se za potrebe ciglana u Cerju Tužnom, Čretu, Ludbreškim
Vinogradima, i Turčinu. Gornjopleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovača mineralna su
sirovina za opekarske proizvode. Problem ciglana je kvalitetna mineralna sirovina, a isto tako i
količine. Danas jedino ciglana u Cerju Tužnom ima dostatne sirovine za dulju eksploataciju.
Osim za opekarske proizvode glina je pogodna i za proizvodnju crijepa. Kvalitetan se crijep
proizvodi u ciglani Čret (Lepoglava). Jedino je ciglana u Podrutama koristila trošne lapore
donjeg ponta. Ležište je bilo premaleno da bi ciglana bila eksploatabilna, zbog čega je i
zatvorena. Ciglana Ludbreški Vinogradi eksploatira opekarsku glinu za vlastite potrebe već 40ak godina i posjeduje dokumentaciju o kakvoći i rezervama opekarske gline. Spomenuta
dokumentacija nije revidirana od nadležnih državnih organa, te je zbog toga istraživanje u
tijeku. Za potrebe ciglane u Turčinu, na eksploatacijskom polju "Cukavec" iscrpljene su rezerve
gline pogodne za opekarske proizvode (iz gornjih slojeva ležišta). Glina u donjim slojevima
ležišta je, zbog svojih mineraloških karakteristika i visoke plastičnosti, pogodna kao brtveni sloj
za odlagališta.
Kod Bednje se javljaju montmorilonitne gline, koje su zbog izražene apsorpcije i
kationske izmjene klasificirane kao bentonitne gline. Eksploatirale su se u rudniku Šaša.
Ležišta šljunka i pijeska vezana su uz aluvij Drave. U dolini rijeke Drave nataložene su
velike količine šljunka i pijeska. Debljina šljunkovito-pjeskovitog horizonta povećava se od
zapada prema istoku. Kod Otok Virja iznosi 8 m, kod Varaždina 60 m, da bi kod Hrastovljana
iznosila preko 100 m. Debljina se smanjuje prema obodu Varaždinsko-topličkog gorja, kao i
prema krajnjoj granici Varaždinske županije. Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku
izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve nemetalne mineralne sirovine. Šljunci
sadrže valutice različitog petrografskog sastava u kojem prevladava kvarc. Postoji veći broj
napuštenih šljunčara (Strmec, Sračinec) kao i šljunčara koje je koristilo lokalno stanovništvo.
Šljunak se eksploatira u šljunčarama Motičnjak (Varaždin), Hrastovljan i Lešće (Ludbreg).
Separacijom se dobivaju različiti granulati šljunka i pijeska, koji se koriste u građevinarstvu.
Šljunčara u Motičnjaku danas obuhvaća prostor od 52 ha i koristi se dubinski iskop do 40 m.
Kako ova šljunčara ima
1 - 67
PROSTORNI PLAN
ograničene prostorne mogućnosti daljnjeg širenja (djelomično se već sanira uređenjem
rekreacijskih prostora), na njoj će se eksploatacija postupno napuštati i zamijeniti korištenjem u
športsko-rekreativne svrhe.
Na području Varaždinske županije postoje termalni izvori u Varaždinskim Toplicama i
Topličici (Madžarevo). Termalna voda eksploatira se u turističko-rekreativne i terapeutske
svrhe. U Varaždinskim Toplicama kontinuirano i organizirano se koristi voda u terapeutske
svrhe od kraja 18 st., a koristili su je već i Rimljani. Po hidrokemijskim obilježjima voda je
CaMg-HCO3SO4 tipa. S ukupnom mineralizacijom može se uvrstiti u termomineralne vode.
Visoke temperature utvrđene u dubokim istražnim bušotinama, mjestimično anomalnih
vrijednosti, navode na zaključak da je područje potencijalni izvor geotermalne energije.
Slika 16
Područje Varaždinske županije za sada nije detaljnije istraženo na naftu. Bušotinom
Varaždin-1 lociranom kod sela Imbriovec utvrđeno je da je područje perspektivno za naftu.
Bušotina je obustavljena na 2700 m. Bušotine kod Ludbrega bile su negativne za razliku od
Selnice, gdje je utvrđeno postojanje nafte i plina. Tokom slijedeće godine započet će nova
istraživanja za naftu i plin snimanjem 2D profila, koja će odgovoriti o perspektivnosti područja.
Bilo bi poželjno da se dosadašnja istraživanja sistematiziraju i nastavi sa sistematskim
radom na daljnjem istraživanju, što bi dalo realnu sliku mogućnosti razvoja pojedinih grana
koje se temelje na tim sirovinama.
Za prostor Županije postoje slijedeći studijski materijali koji obrađuju ovu
problematiku:
- Mineralne sirovine područja (bivše) Zajednice općina Varaždin - Studija izrađena
1985. godine u poduzeću INA Projekt Zagreb - OOUR Kompleksna geološka istraživanja,
- Studija o istraživanju, eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području
(bivše) Općine Ludbreg - izrađena 1991. godine u poduzeću INA - Geološki konzalting d.o.o.
Zagreb.
Na području Varaždinske županije eksploatiraju se mineralne sirovine s isključivom
primjenom u graditeljstvu. Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta,
1 - 68
PROSTORNI PLAN
a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim
okvirima, bez postojane gospodarske politike.
Značajnija napuštena eksploatacijska polja su: Šaša (bentonitna glina), Kameni Vrh
(andezit), Lepoglavska Ves (dolomit), Velika Sutinska (dolomitizirani vapnenac), Presečno
(litotamnijski vapnenac), Tiglin Horvatsko, Brodarovec, Ivanovo Polje i Ladanje (ugljen).
h) Krajolik
U prostorno-planskom kontekstu pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu
prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili
gotovo potpuno antropogene. Fizionomija područja Županije rezultat je kombinacije biofizičkih
i antropogenih značajki koje čine značajnu, jedinstvenu i osebujnu cjelinu ovog dijela Hrvatske.
Krajolik se može podijeliti, odnosno razvrstati s obzirom na postanak, značajke, način
korištenja i stupanj antropogenih promjena u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni
krajolik.
Prirodni krajolik je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno
stabilni ekosustavi, a među elementima vlada određeni strukturni red i zakonitosti razvitka.
Na području Županije se, s obzirom na lokalne posebnosti, mogu prepoznati prirodni
predjeli sa skupnim obilježjima od kojih izdvajamo najznačajnije i najprostranije: veće šumske
cjeline Ivančice, Kalnika, Pake, Ravne gore i kod Varaždinskih Toplica, manje šumske cjeline
kao Zelendvor, Križančija, Zbel i dr., područje uz rijeku Dravu, vodni ekosustavi Plitvice,
Bednje, Lonje, Zbela i ostalih manjih vodotoka i sl.
Kultivirani krajolik ili pretežito ruralna struktura sadrži gotovo sve značajke prirodnog
krajolika, a raščlanjuje se u manje cjeline s obzirom na vrstu i opseg antropogenih promjena.
Kultivirani krajolik određen je poljodjelstvom kao osnovnim načinom korištenja zemljišta, a
može se opisati s obzirom na smještaj (nizinski dio - ratarstvo, brežni dio - voćarstvo,
vinogradarstvo) i veću ili manju zastupljenost prirodnih elemenata. Prevladavaju manja gustoća
naseljenosti i opsegom manja naselja koja se stapaju s prirodnim okružjem. Posebnu značajku
kultiviranom krajoliku daje njegova unutarnja strukturiranost i kulturni identitet (tipologija
gradnje, oblikovanje naselja, raštrkanost zaselaka, ambijentalna uklopljenost, prepoznatljiva
obilježja, tradicija i sl.), ali i naglašeni problemi kao što je neprimjerena vikend izgradnja u
vinogradarsko-voćarskim predjelima.
Na području Županije prevladava kultivirani (ruralni, poljodjelski) krajolik iz kojeg su
izuzeti prirodni predjeli i izgrađene strukture.
Izgrađeni krajolik je pretežito urbana struktura u kojoj je čovjek svojim zahvatima
(tehničko-tehnološkim) u potpunosti promijenio prirodni ili kultivirani krajolik i stvorio posve
novi svijet, gotovo neovisan od izvornog ekosustava.
Najznačajnijim izgrađenim strukturama u Županiji mogu se smatrati Varaždin, Ivanec,
Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varaždinske Toplice, a na nižim razinama i ostala naselja ili
dijelovi naselja s obilježjima izgrađenog krajolika.
Kulturno-povijesni krajolici su kultivirani i/ili izgrađeni krajolici koji su stvarani u
dugom vremenskom slijedu s nastojanjem da se životni prostor oplemeni i prilagodi
čovjekovim potrebama.
Najznačajniji takovi krajolici u Županiji su zakonski zaštićene povijesne graditeljske
cjeline i to: zaštićene urbane cjeline Varaždina i Varaždinskih Toplica, te zaštićene urbanoruralne cjeline Ludbrega i Vinice.
1 - 69
PROSTORNI PLAN
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav
Područje Varaždinske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja
sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U
valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se
prometnoj ulozi područja, pa u tom značaju prelazi okvire same Županije.
a1) Ceste
Prostorom Varaždinske županije prolaze strateški cestovni pravci Hrvatske i to
europski koridori E 65 i E 71 Mađarska-Varaždin-Zagreb-Rijeka i državni koridori koji su
sastavni dijelovi "Podravske magistrale". Oni se križaju u Varaždinu i čine okosnicu cestovne
mreže Županije.
Položaj u prostoru Županije, strateški najznačajnijeg cestovnog pravca, autoceste
Rijeka-Zagreb-Varaždin-Čakovec-Goričan,
utvrđen
je
odgovarajućom
projektnom
dokumentacijom i Studijom utjecaja na okolinu, cesta je u izgradnji, a dionica od Drave do
raskrižja "Varaždin" je realizirana.
Drugi po važnosti cestovni pravac je pravac "Podravske magistrale", odnosno cestovne
veze od granice s Republikom Slovenijom preko Varaždina prema istoku u pravcu Osijeka.
Ovaj je pravac svojevremeno istraživan odgovarajućom prostorno-prometnom studijom, za koju
su neki parametri i ulazna polazišta danas izmijenjeni činjenicom da je Republika Hrvatska
samostalna država. Radi toga je iskazan interes da se određeni elementi u prostornoj dispoziciji
planirane trase preispitaju i usklade s novim ili drugačijim saznanjima. Jedno od takvih
saznanja je i kategorizacija graničnih prijelaza, jer u graničnom prostoru Otok Virje - Ormož
kroz koji je spomenutom Studijom planirana trasa "Podravske magistrale" smješten je samo
međunarodni prijelaz II kategorije, dok je međunarodni prijelaz prve kategorije ustanovljen u
Dubravi Križovljanskoj pa je potrebno na temelju prethodnog međudržavnog dogovora utvrditi
buduće mjesto prijelaza ove prometnice iz jedne države u drugu, što determinira vođenje trase u
širem okolnom prostoru. Također je potrebno naglašenije štititi poljoprivredno zemljište.
Na ovaj cestovni pravac nastavlja se izuzetno bitan i značajan koridor državne ceste
prema Ivancu, Lepoglavi i Krapinsko-zagorskoj županiji sa spojem na autocestu Zagreb Maribor. U strategiji i politici razvoja cestovne mreže Hrvatske ovaj pravac treba također
valorizirati s motrišta svekolikih interesa Republike Hrvatske za uravnoteženim razvojem
svojih područja, jer se na ovom pravcu ogledaju i interesi susjedne nam Krapinsko-zagorske
županije.
Cestovna mreža u Županiji je prilično gusta i iznad je prosjeka Republike Hrvatske. To
je rezultat visoke gustoće naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog značenja ovog
prostora.
Sada su javne ceste razvrstane na državne, županijske i lokalne:
Tablica 68
Razvrstavanje javnih cesta na području Varaždinske županije
Asfaltirano (km)
Neasfaltirano (km)
Ukupno (km)
Državne ceste i AC
217,69
6,72
224,41
Županijske ceste
364,70
36,54
401,24
Lokalne ceste
286,16
167,17
453,33
Ukupno
868,55
210,43
1.078,98
Izvor: "Hrvatska uprava za ceste" i "Županijska uprava za ceste" - 1998. g.
Stanje kvalitete cesta dijelom je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan
nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano
održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg prioriteta
(neke županijske i lokalne).
1 - 70
PROSTORNI PLAN
Općenito se može konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela Županije
cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brežnim područjima.
Posebno nezadovoljavajuća situacija je uzduž pograničnog područja s Republikom
Slovenijom. Tim prostorom ne prolazi niti jedna prometnica državnog značenja, a pristup do
nekih naselja moguć je jedino cestama iz smjera Republike Slovenije.
Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture Županije, a posebno pograničnog
područja spada u glavne prioritete na razini Županije.
Slika 17
Po broju osobnih vozila na 1.000 stanovnika, Varaždinska županija je nešto iznad
prosjeka Republike Hrvatske, a on iznosi 180 osobnih vozila na 1.000 stanovnika (republički
prosjek je 175 vozila na 1.000 stanovnika, prema Statističkom ljetopisu 1997. g.).
Tablica 69
Ceste i registrirana cestovna motorna vozila u Varaždinskoj županiji
Ceste
Ukupno
(km)
1990. god.
1991. god.
1992. god.
31.12.1996.g.
1.202
941
945
945
Cestovna motorna vozila *
Suvremeni
kolnik (km)**
Gustoća cest.
mreže (m/km2)
775
694
696
738
981
768
771
763
Ukupno
56.344
57.725
53.297
46.360
Osobni
automobili
Osobni auto.
na 1000 st.***
26.682
27.450
22.850
33.599
143
147
122
180
Izvor: Statistički ljetopis 1997. g.
*
Podaci o registriranim cestovnim vozilima preuzeti su od Ministarstva unutarnjih poslova.
** Ceste izgrađene od asfalta, betona i kocke.
*** Broj stanovnika prema procjeni za 1994. godinu.
Cestovni granični prijelazi prema Republici Sloveniji na području Varaždinske
županije su: Dubrava Križovljanska (međunarodni I kategorije), Otok Virje i Sveti Florijan u
Zlogonju (međunarodni II kategorije), Cvetlin i Gornja Voća (pogranični). Granični prijelazi
utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj
97/96.).
1 - 71
PROSTORNI PLAN
a2) Željeznice
Željeznički promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je
uloga u sveukupnom razvoju tog područja bila vrlo značajna.
Osnovu tog prometa čini željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec Kotoriba - granica Mađarske. Tom prugom, kao i u nastavku prugom Zaprešić - Zagreb, ovo
područje je povezano s glavnim gradom Hrvatske. Na tu prugu se nadovezuju i čine s njom
jedinstvenu prometnu cjelinu željezničke pruge Zabok - Gornja Stubica, Zabok - Krapina Đurmanec - granica Slovenije, Varaždin - Golubovec, Koprivnica - Varaždin, Čakovec Mursko Središće - granica Slovenije i pruga Čakovec - Macinec - granica Slovenije.
Varaždin je od 1886. godine povezan željezničkom prugom sa Zagrebom.
Kako se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom području u prošlosti su se
prugama sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Uz ugljen to su bili
građevni materijali, drvo, poljoprivredni proizvodi i nafta. Prestankom eksploatacije ugljena
dolazi do razvoja prerađivačke industrije i manjih potreba za masovnim prijevozima.
Navedene željezničke pruge prolaze kroz najgušće naseljeno područje Hrvatske, te
istima gravitira preko 450.000 stanovnika ovog područja. Tradicionalna privrženost
stanovništva ovog područja željezničkom prometu u prošlosti je bila vrlo velika, a ona je i
danas ostala izražena, tako da je prijevoz putnika na ovom području dominantan.
Relativno gusta željeznička mreža kao i ostali kapaciteti željeznice zaostali su u
modernizaciji, što rezultira gubljenjem konkurentnosti, odnosno preraspodjelom prometa na
druge vidove, suprotno zakonitostima tržišta.
Željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec bila je svrstana u glavne
pruge II reda, tzv. "Zagorska magistrala". Ta pruga ima veliko značenje za ovaj dio Hrvatskog
zagorja u pogledu prijevoza putnika.
Željeznička pruga Koprivnica - Varaždin predstavlja zadnju dionicu tzv. "Podravske
magistrale" i ulazi u red vrlo značajnih prometnica za ovo područje. Ona povezuje gospodarske
i kulturne centre Podravine, od Osijeka do Varaždina. Ima važnu ulogu kao sjeverna paralela
pruzi Zagreb - Vinkovci. Ta je pruga također bila svrstana u glavne pruge II reda.
Željeznička pruga Varaždin - Golubovec bila je svrstana u sporedne pruge III reda.
Čitavom svojom dužinom, izuzev krajnjeg dijela, nalazi se na području Varaždinske županije.
Izgrađena je za potrebe zagorskih rudnika ugljena, te je zatvaranjem ugljenokopa promet na
ovoj pruzi znatno opao.
Ove su pruge prema posljednjoj kategorizaciji postale lokalne i s motrišta i interesa
Varaždinske županije do sada nisu dovoljno valorizirane, tako da su dominantni željeznički
koridori, onako kako su do sada planirani, a većim dijelom i realizirani, položeni izvan ovog
prostora.
Željezničko raskrižje Varaždin vrlo je važno prometno križanje u ovom dijelu
Republike Hrvatske. U okviru ovog raskrižja nalazi se veliki broj građevina i postrojenja, a
industrijskim kolosijecima povezan je veći dio industrije na području grada Varaždina.
Željeznička pruga Varaždin - Koprivnica je u tehničko-eksploatacijskom smislu u
najboljem stanju, jer je izvršen remont pruge, osovinski pritisak iznosi 225 kN po osovini, a
prometna brzina 100 km/h.
Najlošije stanje je na pruzi Varaždin - Golubovec.
Što se tiče brzine putovanja nepovoljna je situacija i na pruzi koja povezuje Varaždin
sa Zagrebom, jer je na toj pruzi brzina od Varaždina do Varaždinskih Toplica 80 km/h, od
Varaždinskih Toplica do Budinščine svega 45 km/h, te dalje opet 80 km/h. Ovakve, za
suvremenu željeznicu (posebice za prijevoz putnika) premale brzine, te velika dužina i slaba
kvaliteta ove pruge u velikoj mjeri negativno utječu na kvalitetno i brzo povezivanje
željeznicom dva velika grada - centra regija.
Tehničko-eksploatacijske karakteristike te pruge (veliki usponi, mali polumjeri zavoja),
nestabilnosti donjeg stroja pruge i nedovoljnog osovinskog pritiska od svega 180 kN/os ne
omogućuju podizanje razine prometne usluge na ovoj pruzi.
1 - 72
PROSTORNI PLAN
Što se tiče osovinskog pritiska, posebno je nepovoljno stanje na pruzi Varaždin Golubovec, koja je u tehničkom pogledu u izrazito lošem stanju, a osovinski pritisak iznosi
svega 160 kN/os. To je tradicionalna putnička veza ivanečkog područja s Varaždinom, ali se
tom prugom prevozi u većoj mjeri i građevinski materijal (posebno kamen), te je tako mali
osovinski pritisak izrazito nepovoljan, kako u tehničko-eksploatacijskom pogledu, tako i u
komercijalnom. Ova je pruga u tako lošem stanju da se na njoj iz godine u godinu uvode sve
veća ograničenja u brzini putovanja, tako da je trenutno ograničenje spušteno čak na 20 - 30
km/h.
Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki
zastarjelo ili ga uopće nema.
Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama
sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica Varaždin).
a3) Zračni promet
Na području Varaždinske županije postoji Aerodrom Varaždin koji danas služi
isključivo za športske potrebe.
Planskim postavkama bila je predviđena izgradnja zrakoplovnog pristaništa Varaždin
kao gospodarske građevine (tercijarno zrakoplovno pristanište) - radi gospodarskog razvoja i
povoljnih klimatskih uvjeta.
1987. godine izrađeno je i "Urbanističko i prometno-tehnološko rješenje aerodroma
Varaždin" u tadašnjoj prometnoj organizaciji "Aerodrom Zagreb". Ta je dokumentacija ukazala
na prostorna ograničenja postojeće lokacije u odnosu na pojedine moguće kategorije pristaništa.
Bez dodatne gospodarske i funkcionalne analize izgrađeni su određeni aerodromski
sadržaji i to:
- asfaltirana poletno-sletna staza pravca 16 - 34, dužine 1.723,53 m i širine 30,0 m,
- spojnica sa stajankom i parkiralištem za avione,
- hangar,
- kontrolni toranj i upravna zgrada,
- prilazna cesta i odgovarajuća infrastruktura.
Prostorne mogućnosti razvoja Aerodroma Varaždin ograničene su: s istoka blizinom
uzletno-sletne staze prema naselju Trnovec, sa zapada lokalnom cestovnom prometnicom iza
koje je područje za razvoj grada Varaždina i prostorni rezervat za slobodnu carinsku i
gospodarstvenu zonu, sa sjevera magistralnom cestom br. 3 Varaždin - Osijek i s juga
željezničkom prugom Varaždin - Koprivnica.
a4) Pošta i telekomunikacije
Pošta
U okviru hrvatske poštanske mreže za odvijanje poštanskog prometa na području
Varaždinske županije nadležno je poduzeće "Hrvatske pošte" - Središte pošta Varaždin, sa
svoje 32 pošte: 42253 Bednja, 42201 Beretinec, 42226 Bisag, 42208 Cestica, 42255 Donja
Višnjica, 42245 Donja Voća, 42232 Martijanec, 42225 Breznički Hum, 42240 Ivanec, 42203
Jalžabet, 42244 Klenovnik, 42250 Lepoglava, 42230 Ludbreg, 42220 Ljubešćica, 42231 Mali
Bukovec, 42243 Maruševec, 42220 Novi Marof, 42206 Petrijanec, 42242 Radovan, 42209
Sračinec, 42233 Sveti Đurđ, 42214 Sveti Ilija, 42254 Trakošćan, 42202 Trnovec, 42204 Turčin,
42000 Varaždin 1, 42103 Varaždin 3, 42104 Varaždin 4, 42223 Varaždinske Toplice, 42205
Vidovec, 42207 Vinica i 42224 Visoko. Svaka općina u Županiji na svom području ima barem
jedan poštanski ured.
1 - 73
PROSTORNI PLAN
Sve se pošte, kao mjesta izvršavanja poštanskih usluga, povezuju putem Poštanskog
centra za preradu poštanskih pošiljaka u jedinstvenu prometno tehnološku cjelinu. Poštanski
centar za preradu poštanskih pošiljaka nalazi se u sklopu Središta pošta Varaždin sa zadatkom
prikupljanja i raspodjele poštanskih pošiljaka, kao i transporta poštanskih pošiljaka u pravcu
Glavnog poštanskog centra u Zagrebu.
U okviru Središta pošta Varaždin postoji i Poštanski ured - 42103 Varaždin 3 (pošta
carinjenja) putem kojeg se obavlja carinski nadzor nad poštanskim pošiljkama u
međunarodnom prometu, što je od izuzetne važnosti za gospodarstvo Županije.
Razvijenost poštanske mreže u Varaždinskoj županiji prikazuju i podaci o njezinoj
pristupačnosti korisnicima, koja je slijedeća:
Tablica 70
Broj poštanskih ureda
Broj km2 na jedan poštanski ured
Broj stanovnika na jedan poštanski ured
Broj stanovnika na jedan šalter
Poštanski ormarići
Broj stanovnika na jedan poštanski ormarić
Središte pošta Varaždin
32
38
5.854
2.178
169
1.108
HP - ukupno
1.157
49
3.887
1.730
5.100
882
Izvor: HP, Središte pošta Varaždin - Plan razvitka HP za 1999. godinu.
Telekomunikacije
Komutacijski kapaciteti
U okviru hrvatske telekomunikacijske mreže, za odvijanje telekomunikacijskog
prometa na području Varaždinske županije nadležan je HT - TK centar Varaždin.
Ustrojen je kao jedna mrežna skupina s TC/PC centralom u Varaždinu (AXE-10,SSS i
ARF-102) i TC/PC centralom u Lepoglavi (AXE-10,SSS).
Stanje s 31.07.1998. g. na čitavom području TK centra Varaždin: dvije tranzitne
centrale, dvije centrale ARF-102, jedanaest RSM-ova, šezdesetosam RSS-ova i jedna centrala
ETC-960.
Do kraja 1998. godine trebala je biti izgrađena još jedna TC/PC centrala u Varaždinu,
te četiri nova RSS-a.
Prosječna starost telefonskih centrala je 2,7 godina (31.07.1998.g.).
Ukupan broj instaliranih tf. priključaka na lokalnim tf. centralama (31.07.1998. godine)
iznosio je 74.866. Iskorišteno je 55.500 priključaka ili 72,2%, a do kraja 1998. godine bilo je
predviđeno korištenje 56.500 priključaka ili 74,2%.
Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 40,7, a gustoća je 60,5
priključaka na km2. Gustoća telefona (31.07.1998. g.) je 44,5 telefona/km2.
UPS (udaljeni pretplatnički stupanj) u radu (postojeći) su: Brezova Gora, Vrbno,
Cvetlin, Bednja, Žarovnica, Donja Višnjica, Klenovnik, Donja Voća, Gornja Voća, Lepoglava,
Koškovec, Maruševec, Donje Ladanje, Vinica, Cestica, Veliki Lovrečan, Bisag, Breznica,
Visoko, Breznički Hum, Novi Marof, Podrute, Remetinec, Ljubešćica, Ključ, Varaždinske
Toplice, Petkovec Toplički, Tuhovec, Jalševec Svibovečki, Svibovec, Martinkovec, Vrtlinovec,
Lužan Biškupečki, Filipići, Radovan, Beretinec, Turčin, Kaštelanec, Jalžabet, Slanje,
Hrastovsko, Vinogradi Ludbreški, Ludbreg, Globočec Ludbreški, Bolfan, Sveti Petar, Sigetec
Ludbreški, Selnik, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sesvete Ludbreške, Sveti Đurđ, Hrženica,
Martijanec, Šemovec, Trnovec, Jalžabet, Donji Kućan, Nedeljanec, Vidovec, Sračinec,
Petrijanec.
1 - 74
PROSTORNI PLAN
Prijenosni kapaciteti
U prijenosnoj mreži između ATC-a na području TKC-a Varaždin (a u nekim
slučajevima i izvan područja), kao prijenosni medij koriste se:
a) simetrični kabeli
b) koaksijalni kabeli
c) kabeli sa staklenim (optičkim) nitima.
Svi prijenosni sustavi koji se koriste na području TK centra Varaždin digitalni su, a
njihovo brojčano stanje i kapaciteti s obzirom na prijenosne medije na dan 30.09.1998. godine
bili u radu/postojali su:
a) Digitalni sustavi po simetričnim kabelima
- 30 DPG-a (digitalnih primarnih grupa) i 5 kanala, od kojih najveći broj otpada na
prihvat digitalnih pretplatničkih centrala,
b) Digitalni sustavi po nesimetričnim kabelima
- 256 DPG-a, od čega veći dio otpada na tzv. magistralne kapacitete na relaciji
Varaždin - Zagreb, dok manji dio pripada relaciji Varaždin - Čakovec,
c) RR (radio-relejni) digitalni sustavi
- instalirani kapacitet 480 kanala, od čega je u radu 35 kanala
(Od infrastrukture na RR-vezama postoji pasivni reflektor "Sv. Katalena" na relaciji
Varaždin - Ludbreg i antenski stup "Tonimir" kod Varaždinskih Toplica),
d) Digitalni sustavi po optičkim kabelima
- kapacitet 749 DPG-a, od čega je u prometu 380 DPG-a i 308 kanala.
Osim navedenoga u uporabi je:
- 42,3 km NF kabela s iskorištenih 48 NF parica, ukupne duljine parica 84,6 km,
- 22,5 km koaksijalnog kabela sa 6 koaksijalnih parica, ukupne duljine parica 29 km,
čemu treba dodati i 34 parice ispune, ukupne duljine 71,6 km,
- 360,4 km kabela s optičkim nitima sa 130 iskorištenih optičkih niti, ukupne duljine
1.254 km.
Ukupno u mrežnoj skupini Varaždin, tj. na području TKC-a Varaždin, ukupna duljina
prijenosnih medija za veze unutar mrežne skupine iznosi oko 425 km.
Pretplatnička mreža
Do 31.12.1997. godine u TK centru Varaždin izgrađene su 64 pretplatničke mreže, u
koje je ugrađeno 4.853 km kabela. Osim pretplatničkih TK mreža koje su završene, još su bile u
izgradnji TK mreže Petkovec, Martinkovec, Tuhovec, Vrtlinovec i Selnik, a podzemna TK
mreža Varaždin - PS "CENTAR" i TK mreža Varaždinske Toplice rekonstruirale su se.
Od spomenute duljine 4.853 km kabela na dan 31.12.1997. godine, na podzemne kabele
otpadaju 2.352 km, dok je duljina nadzemnih kabela 2.501 km.
Kapacitet pretplatničke mreže na dan 31.12.1997. g. iznosio je 287.359 km/parica. Od
toga 282.076 km/parica pripada podzemnim mrežama, dok 5.283 km/parica otpada na
nadzemne TK mreže.
U pretplatničkoj mreži broj izlaznih parica iznosi 153.990, a broj parica na kabelskim
izvodima iznosi 98.819.
U odnosu na broj izlaznih parica, pretplatnička mreža iskorištena je 34,30%, a u odnosu
na broj parica na kabelskim izvodima iskorištenost mreža iznosi 53,46%.
Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm u pretplatničkoj TK
mreži na području TK centra Varaždin iznosi 29,33 km, na kojoj je duljini izgrađeno 357
kabelskih zdenaca i položeno 191,24 km kabelske kanalizacije.
Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm u pretplatničkoj
TK mreži TK centra Varaždin iznosi 98,43 km, s 1.625 kabelskih zdenaca i 213,08 km cijevi
kabelske kanalizacije.
1 - 75
PROSTORNI PLAN
Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj TK mreži u urbanom području je 1,62
km.
Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj mreži ruralnog područja iznosi 2,48
km, dok je maksimalna duljina pretplatničkih parica na takvom području 9,29 km.
Do 31.12.1997. g. nalazilo se u uporabi:
- 273,84 km međumjesnog svjetlovodnog kabela ukupne duljine niti 6.666,9 km s
ukupno 1.538 niti,
- 86,525 km magistralnog svjetlovodnog kabela duljine 2.076,3 km s ukupno 96 niti,
- za višestruko korištenje parica u pretplatničkoj TK mreži na području TKC-a
Varaždin u uporabi su uređaji 1+1 FM (201) i četverokanalni PCM uređaji (698).
Slika 18
b) Vodoopskrba i odvodnja
b1) Vodoopskrba
Varaždinska županija ima značajne vodne resurse i prilično razgranatu vodoopskrbnu
mrežu. Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih
zadataka jedinica lokalne samouprave, a u vrijeme izrade ovog Plana izrađena je Studija
vodoopskrbe Varaždinske županije, odnosno vodoopskrbni plan, koji će sveobuhvatno prikazati
stanje vodoopskrbe i koncipirati budući razvoj.
Opskrba vodom na prostoru Županije obavlja se putem regionalnog sustava vodovoda
"Varaždin" (na najvećem dijelu prostora), sustava "Ivanec", "Ravna gora" i "Sutinska", te većih
i manjih lokalnih vodovoda u zapadnom i južnom dijelu Županije.
Obuhvat Regionalnog vodovoda "Varaždin" postavljen je Planom i programom razvitka
regionalnog sustava, a obuhvaća područje Varaždinske županije i dijelom Općinu Sveti Ivan
Zelina, međutim u Varaždinskoj županiji ne obuhvaća Općinu Bednja i dijelom Grad Ivanec.
To područje opskrbljuje se vodom iz dva vodoopskrbna sustava. Regionalni vodovod
1 - 76
PROSTORNI PLAN
"Varaždin" pokriva vodom cca 35% stanovnika tog područja, dok se planira da vodovod
"Ivanec" pokriva vodom ostatak. Nažalost oko 11.800 stanovnika još nema riješenu
vodoopskrbu kvalitetnom i zdravom pitkom vodom, i to naselja na relaciji Lepoglava, Bednja,
Trakošćan, Vrbno i Višnjica. Posebnu težinu ima područje Lepoglave, Bednje i Trakošćana,
koji svojim privrednim, kulturno-povijesnim i turističkim razvojnim potencijalima nalažu
kvalitetno rješenje vodoopskrbe.
Općenito se može istaći da je u dosadašnjoj praksi kod rješavanja vodoopskrbne
problematike pojedinih područja često bio prisutan slučaj da granice pojedinih društvenopolitičkih zajednica predstavljaju ujedno i granice vodovodnih sustava. To je posebno izraženo
na prostoru sjeverozapadne Hrvatske gdje je praktički za svako bivše općinsko područje, kao
zasebnu jedinicu, izrađena studija opskrbe vodom, a na temelju nje i prateća tehnička
dokumentacija prema kojoj se provodi i realizacija vodoopskrbnih građevina.
REGIONALNI VODOVOD "VARAŽDIN"
Plan i Program razvoja Regionalnog vodovoda Varaždin razmatrao je rješenja za
pojedina područja unutar zajedničkog vodoopskrbnog sustava. Promatrana su slijedeća
područja obuhvata:
- sjeverozapadno područje, obuhvaća regiju zapadno i sjeverozapadno od grada
Varaždina zaključno do granice s Republikom Slovenijom,
- jugoistočno područje, obuhvaća teritorij jugoistočno od Varaždina, do sistema
Koprivnice,
- južno područje - do Zeline.
Regionalni vodovod "Varaždin" trenutno ima instalirani kapacitet od 720 l/s, uz
potencijalnu mogućnost za daljnje proširenje. Opskrbljuje vodom oko 91% potencijalnog
konzumnog područja, a to znači da u narednom periodu razvoja treba pokriti oko 9%
konzumnih potreba.
Nepokriveni su još dijelovi područja gradova: Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske
Toplice, te općina: Jalžabet, Vinica, Cestica, Bukovec, Sveti Đurđ, Ljubešćica, Breznički Hum,
Visoko, Breznica, Donja Voća i Klenovnik.
Regionalni vodovod "Varaždin" u funkciji vodoopskrbe sadrži slijedeće resurse,
odnosno građevine:
a) vodocrpilišta,
b) hidrotehničke građevine,
c) cjevovode.
U sustavu Regionalnog vodovoda "Varaždin" izgrađene su slijedeće hidrotehničke
građevine putem kojih se obavlja kompletna vodoopskrba:
Tablica 71
Vodospreme
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
V = 800 m3
V= 600 m3
V = 500 m3
V = 500 m3
V = 400 m3
V = 100 m3
V = 400 m3
V = 500 m3
V = 100 m3
V = 500 m3
V = 200 m3
Vodosprema "Varaždin"
Vodosprema "Budim"*
Vodosprema "Lužan"
Vodosprema "Tonimir"
Vodosprema "Vinica"
Vodosprema "Barbara"
Vodosprema "Lepoglava"
Vodosprema "Ludbreg"
Vodosprema "Bolfan"
Vodosprema "Briška"
Vodosprema "Topličica"
Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije, Upravni
odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije, 1995.god.
* Vodosprema "Budim" - naknadno uvrštena u popis prema podacima JKP "Varkom" Varaždin.
1 - 77
PROSTORNI PLAN
Tablica 72
Crpilišta
1.
2.
Crpilište "Varaždin"
Crpilište "Bartolovec"
3.
Izvorište "Belski dol"
Q = 500 l/s
Q = 80 l/s
Q = 100 l/s
Q = 70 l/s
Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije, Upravni
odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije, 1995.god.
Crpna stanica: Seketin
Prepumpne stanice:
1. PS "Melinec"
2. PS "Petrijanec"
3. PS "Ladanje - Vinica"
4. PS "Ladanje - Lepoglava"
5. PS "Marčan"
6. PS "Poljanec"
7. PS "Bolfan"
8. PS "Topličica"
9. PS "Filipić"
VODOOPSKRBNI SUSTAV "IVANEC"
Ivanečki vodovod čine tri odvojena sustava:
A) Sustav "Ivančica"
B) Sustav "Ravna gora"
C) Sustav "Sutinska"
ukupno
ukupno
ukupno
101,00 lit/sek.
10,00 lit/sek
12,00 lit/sek
A) Sustav "IVANČICA"
Sustav "Ivančica" temelji se na izvorima koji su locirani na sjevernim obroncima gore
Ivančice, i to:
- Kaptaža "Žgano Vino", iskoristivog kapaciteta Q= 12,00 l/sek., nalazi se na koti
H=+450,00 m.n.v. Voda se otprema u vodospremu "Pahinsko", volumena V= 500,00 m3.
Vodosprema "Pahinsko" locirana je na koti H=+300,00 m.n.v. što pruža mogućnost efikasne
opskrbe čitavog naselja Ivanec.
- Kaptaža i izvorište "Bistrica", cijeni se s minimalnim kapacitetom Q= 61,00 l/sek., a
nalazi se na koti H=+435,00 m.n.v. Voda iz kaptaže se odvodi u vodospremu "Pilana".
Vodosprema "Pilana" izgrađena je na istoj koti kao i "Pahinsko", što osigurava jedinstvenu
funkcionalnost u vodoopskrbnoj mreži. Vodosprema "Pahinsko" volumena je 500,00 m3.
Na tom području postoje dvije starije vodospreme izgrađene 1930. godine, ukupne
zapremnine V= 110,00 m3.
Izvorište "Bistrica" pokriva čitavo istočno područje Ivanca preko lokalne vodospreme
"Vitešinec", zapremnine V= 80,00 m3, a koja zapravo funkcionira kao prekidna komora na
opskrbnom sistemu niže gravitirajućih naselja.
Od vodospreme "Vitešinec" izveden je cjevovod do vodospreme "Vrhovec",
zapremnine V= 80,00 m3. Ta vodosprema funkcionira također kao prekidna komora za krajnje
nizvodne potrošače ovog vodoopskrbnog sustava.
Posredstvom vodospreme "Vitešinec" i "Vrhovec" obavlja se vodoopskrba naselja
Vitešinec, Punikve, Ivanečki Vrhovec, Salinovec, Stažnjevec, Gačice, Lukavec, Cerje,
Koškovec i dio Druškovca.
1 - 78
PROSTORNI PLAN
Iz vodovodne mreže Ivanec izveden je cijevni priključak na magistralni cjevovod
regionalnog vodovoda kojim se doprema voda prema Lepoglavi.
Za vodoopskrbu perifernih naselja Ivanec u uporabi su još tri izvorišta:
- "Bijeli zdenci", na koti H=+425,00 m.n.v. ukupnog kapaciteta 9,00 l/sek, koji za sada
još uvijek funkcionira kao lokalni sustav za snabdijevanje Prigorca i kao javni vodovod za
naselje Ivanečka Željeznica.
- Zapadni dio Ivanca (Vuglovec, Gečkovec, Kaniža i Lančić) snabdijevaju dva
izvorišta, i to "Vuglovec", Q= 3,00 l/sek. i "Melišće", Q= 2,00 l/sek, koja su povezana u cjelinu.
Za to područje građene su dvije vodospreme: "Vuglovec" V=100,0 m3 i "Melišće" V=20,0 m3.
- Na sjevernim obroncima Ivančice na koti H=+406,00 m.n.v., istočno od izvorišta
"Žgano Vino" i "Bistrica", postoji izvor "Šumi" s minimalnim iskoristivim kapacitetom Q=
25,00 l/sek.
Izvorišta:
- Žgano Vino
- Bistrica
- Melišće
- Vuglovec
- Bijeli Zdenci
- Gula
- Šumi
15,00 l/s
61,00 l/s
2,00 l/s
3,00 l/s
9,00 l/s
2,00 l/s
25,00 l/s
Vodospreme:
- Ivanec - Pilana
- Ivanec - Pahinsko
- Ivanec - Melišće
- Ivanečki Vrhovec
- Vitešinec
- Vuglovec
500,00 m3
500,00 m3
20,00 m3
80,00 m3
100,00 m3
100,00 m3
B) Sustav "RAVNA GORA"
Izvorište "Ravna gora" je kapaciteta Q= 12,00 l/sek. Kaptaža je zapremnine V= 20,00
m , a na brdu Sv. Jelena izgrađena je vodosprema V= 200,00 m3, do koje voda dolazi
gravitacijom, a isto tako i dalje za područje koje pokriva, a to su naselja: Kamenica, Žarovnica,
Bedenec i dio Klenovnika.
Izvorište "Ravna gora" je površinskog karaktera, te značajno varira i po izdašnosti i po
kvaliteti vode, obzirom na vremenske prilike. Postoji i problem zamućivanja vode kod jačih
kiša.
3
Na južnim obroncima Ravne gore nalazi se izvorište "Meljan", s minimalnom
izdašnošću Q= 3,00 l/sek. koje je do 1991. godine služilo kao lokalni vodovod hotela
"Trakošćan", a onda je hotel spojen na sistem "Sutinska". Tada je izgrađena vodosprema
"Meljan", zapremnine 40,00 m3 i time je gravitacijom riješena vodoopskrba naselja Meljan (cca
60 domaćinstava). Izvorište "Meljan" također je površinskog karaktera, podložno varijacijama
izdašnosti i zamućivanju.
Izvorišta:
- Ravna gora
- Meljan
12,00 l/s
3,00 l/s
1 - 79
PROSTORNI PLAN
Vodospreme:
- Ravna gora
- Sveta Jelena
- Meljan
20,00 m3
200,00 m3
40,00 m3
C) Sustav "SUTINSKA"
Izdašnost izvorišta "Sutinska" iznosi Q= 10,00 l/sek.
Izgrađena je kaptaža i crpna stanica "Sutinska", te vodosprema "Prečni Breg",
zapremnine V= 100,00 m3 na koti 355,00 m.n.v.
Sustav "Sutinska" za sada u prijelaznoj fazi pokriva vrlo veliko, a u topografskom
smislu zahtjevno područje, te pored crpne stanice postoji još 6 hidroboks uređaja za osiguranje
pogonske funkcionalnosti.
Izvorište "Sutinska" snabdijeva vodom slijedeća naselja: Vrbno, Šaša, Pleš, Trakošćan,
Cvetlin, Jamno, Višnjica, Zlogonje, Zalužje i Budinščak, tj. cijelo sjeverozapadno područje
bivše Općine Ivanec.
Sustav "Sutinska" ima vrlo veliki pogonski rizik, jer je veliko područje s puno
potrošača koje je potrebno pokriti u raznim visinskim zonama, a samo je jedna vodosprema od
100,00 m3.
Sustav "Sutinska" ima preko 1.100 korisnika, a još uvijek funkcionira kao privremeno
rješenje za područje Vrbna, Šaše, Pleša, Šinkovice i Trakošćana i ima nepovoljne pogonske
uvjete za čije unapređenje postoje rješenja, ali su potrebna znatna financijska sredstva.
Izvorište:
- Sutinska
Vodosprema:
- Sutinska - Prečni Breg
10,00 l/s
100,00 m3
Sveukupno za vodoopskrpni sustav "Ivanec" izdašnost izvora je oko 142 l/sek, kapaciteti
vodosprema iznose oko 1.660 m3, a dužina cjevovoda je oko 410.000 m.
Slika 19
1 - 80
PROSTORNI PLAN
LOKALNI VODOVODI
Na području Županije postoji niz manjih lokalnih vodovoda u njenom zapadnom i
južnom dijelu.
U zapadnom dijelu postoje slijedeći lokalni vodovodi: za naselje Seljanec, Prigorec,
Lepoglavska Ves, Bednja; za naselje Očura, Muričevec, Rinkovec, Slivarsko, te dio naselja
Lepoglava, Sestranec i Purga; za dio "KZ" Lepoglava - Čret; za kazneni zavod Lepoglava i
Bolnicu za plućne bolesti i TBC Klenovnik.
U južnom dijelu Županije (područje bivše Općine Novi Marof), osim vodovoda "Bela"
postoje slijedeći lokalni vodovodi:
- "Presečno", "Ključ - Oštrice", "Ljubešćica", "Kapelski Ljubelj", "Kapela Kalnička",
- ostala izvorišta - vodovodi na području bivše Općine Novi Marof za naselja:
Podevčevo, Možđenec, Petkovec, Hrastovec, Madžarevo, Podrute, Breznički Hum, Čanjevo,
Visoko, Presečno-Sudovec, Paka i Makojišće.
U istočnom dijelu Županije postoje lokalni vodovodi u Čukovcu i Segovini.
Lokalnih vodovoda u skoroj prošlosti bilo je više, ali širenjem javnih vodovoda
prestaju se koristiti lokalni, a konzumenti se postupno priključuju na javne vodovode. Kod svih
lokalnih vodovoda posebni problem predstavljaju ograničeni kapacitet, starost, način i kvaliteta
održavanja te kvaliteta vode zbog neodgovarajućih zaštitnih zona pojedinih crpilišta.
Tablica 73
Vodoopskrba Varaždinske županije,
načini snabdjevanja
R.
br.
GRAD/
OPĆINA
Broj stanovnika
Broj domaćinstava
Vodovod
Varaždi
n
Vodovod
Ivanec
Lokalni
vodovod
Hidrofor
Zdenci
udaljeni
Broj domaćinstava
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Grad
Varaždin
Ivanec
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
Vž. Toplice
Općina
Cestica
Gornji Kneginec
Jalžabet
Vidovec
Petrijanec
Sveti Ilija
Beretinec
Vinica
Sračinec
Bednja
Maruševec
Klenovnik
Donja Voća
Donji Martijanec
Sveti Đurđ
Mali Bukovec
Veliki Bukovec
Breznički Hum
Ljubešćica
Breznica
Visoko
48.686
14.568
8.866
8.396
13.908
7.187
16.510
4.148
2.624
2.537
3.907
2.161
14.510
850
120
1.687
2.247
1.692
2.148
1.173
-
650
931
350
610
129
2.000
420
250
420
750
230
80
150
80
300
110
5.745.
4.989
3.736
5.403
4.675
3.476
2.234
6.391
4.015
4.567
5.430
7.035
3.323
2.251
4.604
4.408
1.598
1.493
993
1.463
1.176
969
603
1.959
2.065
1.294
1.682
2.054
966
668
1.284
1.205
950
1.350
855
1.213
776
789
513
1.559
1.565
994
1.554
381
348
964
1.105
500
150
45
20
-
600
340
-
238
143
120
250
320
150
75
400
320
300
150
300
150
50
320
100
410
18
80
30
15
180
432
50
50
250
-
4.399
1.737
2.021
2.852
1.584
1.169
541
648
790
416
56.923
949
10
36.981
4.036
270
319
80
250
4.529
7,9%
220
131
149
330
120
8.406
14,8%
27,9%
140
180
370
46
2.971
5,2%
Ukupno
186.489
100%
65%
7,1%
Izvor: Podaci JVP "Hrvatska vodoprivreda" O.J. Osijek - Ispostava Varaždin iz travnja 1995. godine.
1 - 81
PROSTORNI PLAN
b2) Odvodnja
Na području Varaždinske županije odvodnja nije zadovoljavajuće riješena. Samo
pojedina veća naselja imaju više ili manje izgrađenu kanalizaciju, a i ona u nekim od tih naselja
ne zadovoljava. U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode riješavaju se septičkim
taložnicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim
jarcima u najbliže vodotoke.
Otpadne vode često se ispuštaju i bez ikakvih zahvata i septičkih jama nekontrolirano u
najbliži odvodni jarak i dalje u najbliži vodotok. Većina septičkih jama je procjedna, bez dna,
pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve.
Grad Varaždin ima izgrađenu kanalizaciju mješovitog tipa koja obuhvaća odvodnju
stambenih i industrijskih zona.
Izgradnja sustava za odvodnju grada Varaždina datira još iz razdoblja prije drugog
svjetskog rata kada su izgrađeni otvoreni kolektor od grada do Motičnjaka s ispustom u rijeku
Dravu i dijelovi kanalizacijske mreže središnjeg gradskog prostora. Intenzivniji razvoj i
izgradnja kanalizacije grada Varaždina započinje nakon 1960. godine, a sva rješenja temeljena
su uglavnom na idejnom projektu gradske kanalizacije izrađenom od R.O. Inženjerski projektni
zavod - Zagreb.
Kanalizacija grada Varaždina riješava se na način da se sve otpadne vode (kućanske,
industrijske i oborinske) prihvaćaju jedinstvenom mrežom kanala ukupne dužine oko 42 km i
usmjeravaju prema glavnom gradskom odvodnom kolektoru profila 300 cm, a njime dalje
prema uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda, odnosno nastavno dalje prema
biološkom uređaju za pročišćavanje koji je 1996. godine pušten u početnu funkciju.
Cijeli je tok odvodnje gravitacijski, a prepumpavanje se vrši na izlazu iz glavnog
gradskog kolektora u uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda.
Maksimalni računski protok (na koji je dimenzioniran glavni odvodni kolektor) iznosi
Q= 13,2 m3/s, dok je kapacitet uređaja za pročišćavanje Q= 1,3 m3/s.
Postojeću kanalizaciju grada Varaždina moguće je promatrati kao sustav šest internih
slivova i pripadajućih im većih kanala spomenutih kolektora:
- sjeverni obuhvatni kolektor,
- sjeverni gradski kolektor,
- centralni gradski kolektor,
- centralni gradski kolektor - jug,
- južni gradski kolektor,
- južni obuhvatni kolektor.
Preostalo, uglavnom rubno područje grada danas nije kanalizirano, a odvodnja otpadnih
voda provodi se u septičke jame i većinom se direktno infiltrira u podzemlje.
S obzirom da je za pretežni dio tog područja opskrba vodom uglavnom već riješena,
nužno je što hitnije pristupiti rješavanju odvodnje.
Radi toga je, kao i radi valorizacije postojećeg sustava izrađeno Koncepcijsko rješenje
kanalizacije Varaždin ("Coning" - 1990. godine) koje je riješilo gravitacijsku odvodnju na svim
perifernim dijelovima grada uz već izgrađeni sustav i to pomoću:
- sjevernog obuhvatnog kolektora (nastavak već izgrađenog do naselja
Hrašćica) u dužini od 2.950 m,
- glavnog odvodnog kolektora jugozapadne, južne i jugoistočne zone u dužini od 8.450
m.
Odvodnja pročišćenih otpadnih voda danas se vrši drenažnim kanalom akumulacije HE
Čakovec u staro korito Drave. To je povoljno jer se cjelokupna odvodnja obavlja gravitacijski
bez crpljenja, što je značajan gospodarski čimbenik, a predstavlja i sigurniji pogon.
U zapadnom dijelu Županije, u slivu Plitvice, kanalizaciju s uređajem za
kondicioniranje otpadnih voda ima manji dio Maruševca s dvorcem i novom izgradnjom.
Okolna sela nemaju kanalizaciju.
1 - 82
PROSTORNI PLAN
Rijeka Bednja koja je glavni recipijent na tom području prihvaća otpadne vode iz
većine naselja, a rijetka naselja koja i imaju neke elemente kanalizacijske odvodnje nemaju
nikakvo pročišćavanje tih otpadnih voda.
Hotel Trakošćan ima odvodni sistem sa septičkom jamom s odvodom u Bednju.
Lepoglava ima staru izgrađenu kanalizaciju koja je nedovoljna i ne funkcionira, a
odvodi sve otpadne vode direktno bez kondicioniranja u rijeku Bednju.
Ivanec ima specifično izgrađenu kanalizaciju, uglavnom u svim ulicama. Otpadne vode
pojedinih građevina disponiraju se u septičkim taložnicama, a efluent se iz njih ispušta u
kanalizaciju. Danas postoje tri kolektora usklađena s konfiguracijom terena. Recipijenti su
potoci Ivanuševec, Bistrica i Matačina (pritoci Bednje). Potrebno je izvesti cjelokupan sistem
kanalizacije kao i centralni uređaj za kondicioniranje otpadnih voda, za što postoji projektna
dokumentacija. Analiza postojećeg stanja i razvoj kanalizacijskog sustava područja naselja
Ivanec razrađen je u projektu "Idejno rješenje kanalizacije Ivanca i prigradskih naselja" iz 1988.
godine.
Bolnica u Klenovniku ima kanalizaciju koja se preko septičke jame odvodi u potok.
U južnom dijelu Županije, u slivu rijeke Lonje, nema posebno uređenih sustava za
odvodnju, ali i problemi odvodnje otpadnih voda i zaštite voda od zagađenja za sada nisu
kritični iako su prisutni.
U slivu rijeke Bednje na tom području smještena su naselja Novi Marof i Varaždinske
Toplice. Oba naselja imaju djelomično uspostavljenu odvodnju, ali bez pročišćavanja (osim za
tvornicu "Levi’s"), a postoje i određeni prijedlozi daljnjeg sustavnog rješavanja.
U istočnom dijelu Županije jedino naselja Ludbreg i Selnik imaju odvodnju otpadnih
voda uspostavljenu nezadovoljavajućom kanalizacijskom mrežom. Kanalizacija je mješovitog
sistema za veći dio naselja. Recipijent je rijeka Bednja. Postoji i niz rješenja sa septičkim
taložnicama, dok se oborinske vode odvode cestovnim jarcima.
Slika 20
1 - 83
PROSTORNI PLAN
Pošto Varaždinska županija ima relativno dobro razvijenu vodoopskrbu, a ima i vrlo
vrijedne vodne resurse nužno je što prije prići sustavnom rješavanju odvodnje naseljenih
područja, jer zbog gusto raspoređenog i izgrađenog sustava naselja i upotrebe sve većih
količina vode dolazi do sve intenzivnijeg ugrožavanja vodnih resursa.
c) Elektroopskrba
Područje Varaždinske županije električnom energijom opskrbljuju distributeri: DP
"Elektra" Varaždin, DP "Elektra" Koprivnica, DP "Elektra" Bjelovar, DP "Elektra" Zagreb Pogon Zelina, a dio se opskrbljuje iz sustava Elektroprivrede Slovenije. Najveći dio područja
Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektre" iz Varaždina, dok preostali
dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice i Zeline, a dio potrošača uz granicu električnu
energiju dobiva od elektroprivrede Slovenije. Značajan problem je loša kvaliteta u opskrbi
električnom energijom posebno u južnom dijelu Županije u općinama Breznica, Breznički Hum
i Visoko, te u pograničnom području sa Slovenijom u općinama Bednja, Donja Voća i Cestica.
DP "Elektra" Varaždin najveći je distributer električne energije na području
Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice:
- TS 110/35/10 kV "Varaždin", inst. snaga 63 MVA
- TS 110/35
kV "Nedeljanec", inst. snaga 80 MVA
- TS 35/10
kV "Varaždin I", inst. snaga 16 MVA
- TS 35/10
kV "Varaždin II", inst. snaga 16 MVA
- TS 35/10
kV "Varaždin III", inst. snaga 16 MVA
- TS 35/10
kV "Kneginec", inst. snaga 12 MVA
- TS 35/10
kV "Vinica", inst. snaga 6,5 MVA
- TS 35/10
kV "Ivanec", inst. snaga 16 MVA
- TS 35/10
kV "Lepoglava", inst. snaga 6,5 MVA
- TS 35/10
kV "Novi Marof", inst. snaga 5 MVA
- TS 35/10
kV "Novi Marof II", inst. snaga 8 MVA
- TS 35/10
kV "Varaždinske Toplice", inst. snaga 8 MVA
Na tom području izgrađeno je ukupno 666 trafostanica TS 10/0,4 kV.
Dužina 35 kV dalekovoda iznosi 74 km, a dužina 35 kV kabela je 10 km. Dužina 10
(20) kV dalekovoda iznosi 480 km, a dužina 10 kV kabela je 151 km.
DP "Elektra" Koprivnica distribuira električnu energiju na istočnom dijelu Županije od
Novakovca do Bolfana.
Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice:
- TS 110/35 kV "Selnik", inst. snaga 20 MVA
- TS 35/10 kV "Ludbreg", inst. snaga 2 x 8 MVA
Izgrađeno je i 97 TS 10/0,4 kV vezanih na n.n. mrežu, inst. snage 50 - 250 kVA.
Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 12,87 km, a 10 kV je 99,5 km zračnih dalekovoda i
16,53 km kabela. Osnovna karakteristika ovog područja jesu padovi napona koji se javljaju na
nivou 10 KV i 0,4 KV mreže, a postojeće trafostanice 10/0,4 KV traže postupnu zamjenu i
rekonstrukciju.
DP "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina distribuira električnu energiju na južnom dijelu
Županije od Pake do Mirkovca.
Na tom prostoru izgrađena je TS 35/10 kV "Vinično", inst. snage 4 x 2,5 MVA i 31 TS
10/0,4 kV - vezane na n.n. mrežu, inst. snage 3425 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda
iznosi 6 km, a dužina 10 kV zračnog voda iznosi 25,5 km.
Elektroenergetska mreža distribucijskog područja iz Zeline, a koja obuhvaća općine
Breznica, Breznički Hum i Visoko, građena je u vremenu od 1941. do 1955. godine s tehničkim
karakteristikama iz ondašnjeg vremena i u izrazito je lošem stanju. Za kvalitetnu distribuciju
1 - 84
PROSTORNI PLAN
električne energije na tom području bila bi potrebna rekonstrukcija nekih postojećih 10/0,4 kV
trafostanica, dijela niskonaponske mreže te kućnih niskonaponskih priključaka. Također bi bila
potrebna izgradnja nekih novih elektroenergetskih postrojenja.
Na području naselja Sudovec opskrbu električnom energijom obavlja DP "Elektra"
Bjelovar, Pogon Križevci preko niskonaponske mreže instalirane snage do 250 kVA.
U sjeverozapadnom dijelu Varaždinske županije jedan manji dio prostora uz granicu do
sada je bio priključen na elektroprivredni sustav susjedne države Slovenije, pa je potrebno
izgraditi odgovarajuća elektroenergetska postrojenja radi preuzimanja potrošača u sustav naših
distributera.
Slika 21
d) Plinoopskrba
Područje Varaždinske županije prirodnim plinom opskrbljuje "INA - INDUSTRIJA
NAFTE", d.d. Zagreb, NAFTAPLIN, SEKTOR ZA DOBAVU, TRANSPORT I PRODAJU
PLINA, a distribuciju plina na području Varaždinske županije obavljaju tri distributera: KP
"Termoplin" Varaždin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof.
Postojeći plinski sustav na području Varaždinske županije u vlasništvu "INA INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb sastoji se od slijedećih građevina:
1. Plinovodi
Na području Varaždinske županije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske
slijedećih osnovnih karakteristika (nazivni pritisak ovih plinovoda je 50 bara):
1 - 85
PROSTORNI PLAN
Tablica 74
VRSTA I NAZIV PLINOVODA
Zabok - Ludbreg
Ludbreg - Novigrad
Ludbreg - Budrovac
Ludbreg - Varaždin
Varaždin - Čakovec
Varaždin - Lepoglava
PROMJER PLINOVODA
mm
"(incha)
500
20
500
20
300
12
300
12
200
8
150
6
magistralni
magistralni
magistralni
magistralni
regionalni
regionalni
Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.
2. Mjerno redukcijske stanice
Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama gdje se vrši
redukcija pritiska i mjerenje količine. U Varaždinskoj županiji to se obavlja na slijedećim
mjerno redukcijskim stanicama:
Tablica 75
KAPACITET (m3/h)
20.000
16.000
6.600
2.600
4.000
4.000
1.000
1.600
MJERNO REDUKCIJSKA STANICA
Varaždin 1
Varaždin 2
Ludbreg
Novi Marof
Tuhovec
Cerje Tužno
Ivanec
Lepoglava
Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. * Postoji i MRS Podrute, ali nije u upotrebi-potrebna potpuna
rekonstrukcija
Na temelju ovog plinovodnog sustava u Varaždinskoj županiji se prilično intenzivno
razvija distributivna plinska mreža, a njezina izgradnja provodi se u skladu sa "Studijom
opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" (Coning - 1995. g.).
U vrijeme izrade ovog Plana pokrivenost teritorija Županije plinskom mrežom vidljiva
je na priloženoj slici.
Slika 22
1 - 86
PROSTORNI PLAN
e) Groblja
Na području Varaždinske županije postoje slijedeća groblja:
Grad Varaždin:
Gradska groblja:
- Varaždin
- Biškupec
Općina Gornji Kneginec
- Mjesno groblje Gornji Kneginec
Općina Breznički Hum
- Mjesno groblje Breznički Hum
Židovsko groblje
Spomen groblje Varaždin
Općina Jalžabet
- Mjesno groblje Jakopovec
- Mjesno groblje Jalžabet
Grad Ivanec
- Mjesno groblje Ivanec
- Mjesno groblje Margečan
- Mjesno groblje Prigorec
- Mjesno groblje Radovan
Općina Klenovnik
- Mjesno groblje Klenovnik
Grad Lepoglava
- Spomen groblje Lepoglava
Općina Ljubešćica
- Mjesno groblje Kapela
- Mjesno groblje Ljubešćica
- Mjesno groblje Lepoglava
- Mjesno groblje Kamenica
- Mjesno groblje Višnjica
Općina Maruševec
- Mjesno groblje Druškovec
- Mjesno groblje Maruševec
Grad Ludbreg
- Mjesno groblje Ludbreg
- Mjesno groblje Bolfan
- Mjesno groblje Čukovec
- Mjesno groblje Selnik
- Mjesno groblje Segovina
Općina Mali Bukovec
- Mjesno groblje Mali Bukovec
- Mjesno groblje Sveti Petar
Općina Petrijanec
- Mjesno groblje Nova Ves Petrijanečka
- Mjesno groblje Petrijanec
Grad Novi Marof
- Mjesno groblje Madžarevo
- Mjesno groblje Oštrice
- Mjesno groblje Presečno
- Mjesno groblje Remetinec
Općina Sračinec
- Mjesno groblje Sračinec
- Mjesno groblje Svibovec Podravski
Grad Varaždinske Toplice
- Mjesno groblje Rukljevina
- Mjesno groblje Svibovec
- Mjesno groblje Varaždinske Toplice
Općina Bednja:
- Mjesno groblje Bednja
- Mjesno groblje Cvetlin
- Mjesno groblje Vrbno
Općina Beretinec
- Mjesno groblje Črešnjevo
Općina Breznica
- Mjesno groblje Bisag
Općina Cestica
- Mjesno groblje Cestica
- Mjesno groblje Lovrečan
- Mjesno groblje Natkrižovljan
Općina Donja Voća
- Mjesno groblje Donja Voća
Općina Donji Martijanec
- Mjesno groblje Martijanec
- Mjesno groblje Poljanec
- Mjesno groblje Slanje
Općina Sveti Đurđ
- Mjesno groblje Hrženica
- Mjesno groblje Sveti Đurđ
- Mjesno groblje Sesvete Ludbreške
- Mjesno groblje Struga
Općina Sveti Ilija
- Mjesno groblje Beletinec
- Mjesno groblje Žigrovec
Općina Trnovec Bartolovečki
- Mjesno groblje Bartolovec
- Mjesno groblje Šemovec
Općina Veliki Bukovec
- Mjesno groblje Veliki Bukovec
Općina Vidovec
- Mjesno groblje Vidovec
Općina Vinica
- Mjesno groblje Marčan - Vinica
Općina Visoko
- Mjesno groblje Visoko
1 - 87
PROSTORNI PLAN
Slika 23
Na području Varaždinske županije postoji niz grobišta žrtava drugog svjetskog rata i
poraća. Popis poznatih daje se po gradovima/općinama:
- Općina Beretinec - "Sambolov brijeg" (Šinkova savica) ,
- Općina Cestica - grobište "Križara" i "Pancerica " Otok Virje,
- Općina Donji Martijanec - više grobišta,
- Općina Gornji Kneginec - "Kolnjak",
- Grad Lepoglava - "Belaš" Donja Višnjica,
- Grad Ludbreg - "Šoderana",
- Općina Maruševec - "Grabušnica" i "Imanje grofa Pongratz",
- Grad Novi Marof - "Srednji brijeg", "Kod bajsove vikendice", "Počivale", "Mostišće",
"Sokolovac"-Paka, "Tisavec" - Podevčevo, "Vrnešćine" - Paka i "Marof",
- Općina Trnovec Bartolovečki - "Plitvički kanal" Zamlaka,
- Grad Varaždinske Toplice - "Kruška" Leskovec,
- Općina Vidovec - "Drvarićeva šuma" Tužno.
Izvor: Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava - Istraživačko središte Varaždin.
f) Zbrinjavanje otpada
Jedan od najvećih problema u Varaždinskoj županiji je zbrinjavanje otpada.
Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti uređenih lokacija
za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom čitavog niza nekontroliranih odlagališta ili
privremenih rješenja, bez odgovarajućih dozvola, koja sada opterećuju i ugrožavaju okolni
prostor, a za jedinice lokalne samouprave predstavljaju vrlo neugodan problem.
Neke općine su započele rješavati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada sukladno
novim zakonskim odredbama, a postojeća divlja odlagališta na svojem području nastoje
zatvoriti, ukloniti, sanirati ili barem staviti pod kontrolu.
1 - 88
PROSTORNI PLAN
Na razini Županije pokušava se iznaći i koordinirati rješenje cjelovitog i ekološki
najprihvatljivijeg procesa i tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju izrađena je i
Studija izbora lokacija odlagališta otpada na području Varaždinske županije, kao početni korak
u razrješavanju ovog problema, kojom su naznačeni potencijalni prostori za moguće lociranje
deponija, kao i mogući etapni pristupi u rješavanju. Kako u svim provedenim raspravama o
Studiji nije prihvaćena niti jedna od potencijalnih lokacija, pokušava se u kombinaciji s
izborom najsuvremenije tehnologije iznaći prihvatljiv model cjelovitog razrješenja zbrinjavanja
otpada, koji bi minimizirao, a po mogućnosti i eliminirao potrebu za odlaganjem odnosno
deponiranjem kao trajnim rješenjem u Županiji.
Za sada je situacija u pogledu zbrinjavanja otpada u Županiji najkritičnija u području
Varaždina zbog velikih količina otpada, a neodgovarajuće rješenog pitanja odlaganja (u
Turčinu, Općina Gornji Kneginec), te u području Novog Marofa zbog odlaganja otpada
direktno uz rijeku Bednju na otvoreni i često plavljeni prostor. Nešto je povoljnija u
ludbreškom području zbog bolje organiziranosti i kontrole, iako se niti tu postojeće stanje ne
može smatrati prihvatljivim na duži rok, ali je odlaganje pod određenim nadzorom. Na području
Ivanca situacija je povoljnija zbog postojanja odlagališta u Jerovcu koje je u području
napuštenog dijela eksploatacijskog polja pješčare i pod nadzorom je komunalnog poduzeća, pa
su utjecaji u okolni prostor manje izraženi nego drugdje.
Na varaždinskom području organizirano prikupljanje komunalnog otpada do sada je
provodilo komunalno poduzeće "Varkom" a novom odlukom Grada Varaždina povjerena je ova
djelatnost poduzeću Saubermacher, dok su neke općine organizirale prikupljanje i odvoz otpada
putem drugih subjekata. Sav prikupljeni otpad od 1983. godine odvozi se na odlagalište u
blizini naselja Turčin, prema kojem je to odlagalište i dobilo naziv. Tim prostorom sada
upravlja Općina Gornji Kneginec. Kontrolira odlaganja u zadnje vrijeme je unaprijeđena i
poboljšane se zaštitne mjere. Za lokaciju je 11.5.1983. godine izdano Uvjerenje o uvjetima
uređenja prostora od tadašnje Općine Varaždin. Udaljena je od centra Varaždina oko 5 km i
nalazi se neposredno uz istočni rub državne ceste Varaždin - Zagreb. Površina odlagališta iznosi
oko 8 ha. Lokacija se nalazi uz južno rubno područje III B zaštitne zone vodocrpilišta
Bartolovec. Na jednom dijelu udaljenost od stambenih zgrada ne prelazi 100 metara. Dio
odlagališta omeđen je nasipom i ogradom. Na lokaciji postoje priključci za vodu i elektičnu
energiju i instalirana je telefonska veza, a postoji i građevina za zaposlene.
Otpaci se po istovaru razastiru, djelomice zbijaju i prekrivaju inertnim materijalom.
Otpadne vode s površine i iz tijela odlagališta se ne sakupljaju niti pročišćavaju. Na odlagalištu
nije rješeno otplinjavanje.
Raspoloživi prostor na odlagalištu "Turčin" trebao bi se prema posljednjim dogovorima
koristiti još najduže oko sedam godina u kojem vremenu bi se izvršila i postupna sanacija
lokacije.
Za lokaciju je u izradi odgovarajuća studijska dokumentacija kojom će se obuhvatiti
predviđeno razdoblje korištenja, sanacija i zatvaranje deponije po isteku njenog korištenja.
Područje Novog Marofa usprkos nastojanjima nema zadovoljavajuće riješeno pitanje
zbrinjavanja komunalnog otpada. Naime, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana
(bivše) Općine Novi Marof iz 1989. godine kao centralno odlagalište za područje bivše Općine
Novi Marof predložena je lokacija "Žulinec" kod DP "Kaming" u Ljubešćici. Ova lokacija
ocijenjena je sa svih aspekata kao najpovoljnija, pa su na njoj provedena i terenska istraživanja
koja su rezultirala "Hidrotehničkim elaboratom" Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu - (OOUR Institut za geotehniku Varaždin, 1989. godina).
Predloženo rješenje nije prihvaćeno od stanovnika Ljubešćice, koji su definitivno odbili
prijedlog. Slično je bilo i s kasnijim pokušajima na području Pake, te na području Možđenca.
Kao posljedica toga otpad se i dalje odlaže nekontrolirano, pa je uz 45 naselja
registrirano više od 100 divljih smetlišta. Posebno je loša situacija u samom Novom Marofu
gdje se smeće odlaže na lokaciju u dolini Bednje istočno od grada bez djelotvornih
mjera
1 - 89
PROSTORNI PLAN
zaštite. Problem odlaganja industrijskog otpada kamene vune od strane "Termike" d.d. Novi
Marof je riješen. Investicijom u tehnološke procese kamena vuna se reciklira i vraća u proces
proizvodnje, a prijašnja deponija kod bivše vapnare je sanirana. Neprimjereno odlagalište
otpada je i u Varaždinskim Toplicama uz stari rukavac rijeke Bednje, ali ipak bolje nego u
Novom Marofu.
Sada Grad Novi Marof i Grad Varaždinske Toplice, te Općina Ljubešćica svako na
svom području pokušava poboljšati stanje i uvjete zbrinjavanja komunalnog otpada, ali
problemi u svezi s lokacijama odlagališta i dalje nisu razriješeni.
U Ludbregu se komunalni otpad odlaže na lokaciji "Meka" kod Sigeteca južno od
obilaznice Ludbrega i zapadno od rijeke Bednje. Prikupljanje, transport i odlaganje otpada
provodi JKP "Lukom". Za tu lokaciju izdani su Vodoprivredni uvjeti od Hrvatske vodoprivede
27.12.1993, Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti od Sanitarne inspekcije 16.12.1993, Posebni
uvjeti građenja od Hrvatskih cesta 16.12.1993, te Posebni uvjeti glede zaštite od požara
20.12.1993. Svim tim uvjetima propisano je da se odlagalište uredi i radi na način sanitarnog
deponija (postavljanje ograde, odlaganje isključivo komunalnog otpada, svakodnevno
prekrivanje razastrtih i sabijenih otpadaka, zaštitu površinskih i podzemnih voda i slično), za
što treba načiniti adekvatnu projektnu dokumentaciju i provoditi propisane mjere.
Osim ove lokacije otpad se u ludbreškom području odlaže stihijski na više mjesta, dok
je staro odlagalište otpada u Svetom Đurđu sanirano primjereno.
Komunalni otpad s ivanečkog područja odlaže se na odlagalište u depresijama nastalim
eksploatacijom kvarcnog pijeska na lokaciji Jerovec. Odlaganje otpada predstavlja dio sanacije
eksploatacijskih polja pješčare Jerovec, a odvija se u skladu s projektom koji je načinila VRO
"Drava-Dunav" Osijek, OOUR Vodogradnja Varaždin 1989. godine. Tim elaboratom
predviđeno je da će se do 2020. godine prikupiti 620.500 m3 komunalnog otpada, a ukupna
korisna zapremnina deponija Jerovec II i Jerovec III procijenjena je na 976.910 m3. Projektom
su predviđene sve potrebne mjere zaštite, te propisana tehnologija odlaganja. Uvidom na terenu
utvrđeno je da se otpaci prekrivaju, a ostale mjere zaštite i uređenja odlagališta trebale bi
kontrolirati nadležne inspekcijske službe.
O količinama komunalnog otpada na području Varaždinske županije postoje samo
djelomični podaci koji se odnose na područje bivših općina Ivanec i Varaždin. No i postojeći
podaci o produkciji otpadaka dosta su različiti. Tako se u elaboratu "Sanacija eksploatacionih
polja pješčare Jerovec" (Vodogradnja Varaždin, 1989. godina) za područje Grada Ivanca daje
količina od 0,7 m3/stanovnik/godina što iznosi 1,91 kg/stanovnik/dan. S druge strane u
elaboratu "Studija utjecaja na okolinu odlagališta otpadaka Turčin" (Hidroexpert, Zagreb, 1993.
godina) navodi se da se na području bivše Općine Varaždin prikuplja 0,67 kg/stanovnik/dan
komunalnih otpadaka.
U navedenim elaboratima razlikuju se i procjene dijela stanovništva koje koristi
organizirano zbrinjavanje otpadaka u odnosu na ukupni broj stanovnika. Tako za bivšu Općinu
Ivanec taj broj varira od 22,2% za 1990. godinu do 39,1% za 2000. godinu, odnosno 39,0% za
2020. godinu. Procjene za bivšu Općinu Varaždin kreću se od 46,8% za 1993. godinu do 53,9%
za 2000. godinu.
Za realnu procjenu količine otpadaka u budućnosti trebalo bi raspolagati i pouzdanim
podacima o trendovima promjene broja stanovnika, migracijskim kretanjima, promjenama
životnog standarda itd. Kako takvih podataka, a posebno onih koji bi vrijedili u novim
društveno-političkim i gospodarskim uvjetima još nema, moguće je načiniti vrlo grubu procjenu
količine komunalnog otpada usvajajući neke uobičajene vrijednosti o njihovoj produkciji i
množeći ih s brojem stanovnika. Pri tome je odabrana produkcija otpadaka od 1
kg/stanovnik/dan i 50%-tni udio stanovništva koje će koristiti organizirano zbrinjavanje
otpadaka, te broj stanovnika prema Popisu iz 1991. godine. Uz te pretpostavke došlo se do
procjene srednje godišnje količine otpadaka po općinama na području Varaždinske županije za
slijedećih 15 do 20 godina. Izračunate vrijednosti dane su u priloženoj tablici.
1 - 90
PROSTORNI PLAN
Tablica 76
GRAD/OPĆINA
Grad
Varaždin
Ivanec
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
Općina
Cestica
Gornji Kneginec
Jalžabet
Vidovec
Petrijanec
Sveti Ilija
Beretinec
Vinica
Sračinec
Bednja
Maruševec
Klenovnik
Donja Voća
Donji Martijanec
Sveti Đurđ
Mali i Veliki Bukovec
Breznički Hum
Ljubešćica
Breznica
Visoko
Ukupno
Broj stanovnika
1991.
Količina otpada
kg/dan
Količina otpada
t/god.
48.834
14.505
9.060
8.416
13.909
7.236
24.417
7.252
4.530
4.208
6.954
3.618
8.912
2.647
1.653
1.535
2.538
1.320
5.790
4.977
3.751
5.426
4.676
3.587
2.239
6.474
4.049
4.570
5.448
7.089
2.557
3.021
4.619
4.410
4.403
1.740
2.116
2.585
1.583
187.070
2.859
2.488
1.875
2.713
2.338
1.793
1.119
3.237
2.024
2.285
2.724
3.544
1.278
1.510
2.309
2.205
2.201
870
1.058
1.292
791
93.535
1.056
908
684
990
853
654
408
1.181
738
834
738
1.293
466
551
842
804
803
317
386
471
288
34.140
Izvor: "Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske", "Hidroekoing" d.o.o. Varaždin, prosinac
1994. godine.
Zbrinjavanje otpadnih voda na području Županije riješeno je na suvremeni način jedino
u Gradu Varaždinu u kojem je izgrađen sustav kanalizacije s mehaničkim i biološkim uređajem
za pročišćavanje, ali biološki dio nije u funkciji.
Slika 24
1 - 91
PROSTORNI PLAN
1.1.2.5. Društvena infrastruktura
a) Obrazovanje i odgoj
Dosadašnji razvoj odgoja i obrazovanja na području Varaždinske županije bio je
sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na području Republike Hrvatske, te nešto više
prilagođen potrebama ovdašnje sredine, a osobito u srednjoškolskom obrazovanju.
a1) Osnovno školstvo
Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Varaždinske županije u 6 gradova
i 22 općine u 40 osnovnih škola s 29 područnih odjela. Odgojno-obrazovni program provodi se
za cca 19.840 učenika u 831 razrednom odjelu od prvog do osmog razreda (podatak za 1997.
godinu). U Županiji dolazi jedna osnovna škola na 4.684 stanovnika.
Najjači obrazovni centar je Grad Varaždin gdje se djelatnost odgoja i osnovnog
obrazovanja obavlja u sedam osnovnih škola bez područnih odjela i to: šest osnovnih škola u
Varaždinu i jedna u Donjem Kućanu.
Na ostalom području Županije djelatnost odgoja i obrazovanja obavljaju 33 osnovne
škole s 29 područnih razrednih odjela i to:
Tablica 77
Naselja u Županiji u kojima se nalazi Osnovna škola ili područni razredni odjeli
Osnovna škola
Područni razredni
Područni razredni
Područni
odjel I - IV razred
odjel I - VIII razred
razredni odjel I II razred
Cestica
Veliki Lovrečan
Gornji Kneginec
Lužan Biškupečki
Jalžabet
Kelemen
Petrijanec
Nova Ves Petrijanečka
Strmec
Sračinec
Svibovec Podravski
Sveti Ilija
Beletinec
Trnovec
Šemovec
Vidovec
Nedeljanec
Tužno
Črešnjevo
Vinica
Gornje Ladanje i
Natkrižovljan
Bednja
Vrbno
Maruševec
Jurketinec
Druškovec
Ivanec
Kuljevčica i Prigorec
Salinovec
Radovan
Gačice i Margečan
Klenovnik
Donja Voća
Gornja Voća
Lepoglava
Kamenica
Donja Višnjica
Cvetlin
Ludbreg
Martijanec
Sveti Đurđ
Veliki Bukovec
Ključ, Madžarevo, Podevčevo
Novi Marof
i Remetinec
Podrute
Završje
Petkovec Toplički
Svibovec
Gornja Poljana i Drenovec
Breznički Hum
Šćepanje
Ljubešćica
Bisag
Visoko
Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Varaždinske županije, 1997. godina.
1 - 92
PROSTORNI PLAN
Na području Županije osnovno obrazovanje djece i mladeži s većim teškoćama u
razvoju provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" u Varaždinu.
Osnovno obrazovanje odraslih provodi se u V Osnovnoj školi Varaždin i Osnovnoj
školi Bisag.
Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Glazbenoj školi Varaždin i njezinim
područnim glazbenim odjelima.
a2) Srednje školstvo
U Varaždinskoj županiji djeluje 13 srednjih škola s cca 10.500 učenika koji su
uključeni u programe trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja, tako da postoji jedna
srednja škola na 15.611 stanovnika Županije.
Srednje škole koncentrirane su u Varaždinu, postoje u Vinici, Ivancu i Maruševcu, dok
na ludbreškom i novomarofskom području nema ni jedne srednje škole. Na takvo stanje u mreži
srednjih škola utjecala je blizina Varaždina s razvijenim srednjim školstvom, dobre prometne
veze i razlozi racionalnosti.
Srednje škole su organizirane kao gimnazije, strukovne i gospodarske škole. Na
području Županije djeluju slijedeće srednje škole:
1. Gimnazija Varaždin
2. Glazbena škola Varaždin
3. Medicinska škola Varaždin
4. Tekstilna škola Varaždin
5. Rudarska i kemijska škola Varaždin
6. Strojarska škola Varaždin
7. Elektrostrojarska škola Varaždin
8. Gospodarska škola Varaždin
9. Srednja strukovna škola Varaždin
10. Poljoprivredna i veterinarska škola "Arboretum Opeka" Vinica
11. Srednja škola Ivanec u Ivancu
12. Srednja škola Maruševec
13. Privatna gimnazija Varaždin.
Uz srednje škole u Varaždinu postoji i Učenički dom Varaždin.
a3) Više i visoko školstvo
Na području Varaždinske županije djeluju slijedeće visoke i više škole:
1. Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Studijska jedinica Varaždin
- VI/I stupanj studija
2. Fakultet organizacije i informatike Varaždin
Sveučilišta u Zagrebu
- VII/I stupanj studija
3. Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu
- VII/I stupanj studija
U Maruševcu, u okviru Adventističkog teološkog fakulteta djeluje Adventističko
učilište. Adventistički teološki fakultet je visokoškolska ustanova akreditirana od
Internacionalne odgojne udruge "The Board of Regents" General Conference of Seventh-day
Adventists, 12501 Old Columbia Pike, Silver Spring, Maryland, USA
- VII/I stupanj studija.
1 - 93
PROSTORNI PLAN
Slika 25
a4) Predškolski odgoj
Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u predškolskim ustanovama koje
pružaju usluge njege, odgoja, prehrane i zaštite djece do njihovog polaska u osnovnu školu. U
Varaždinskoj županiji ima 7 dječjih vrtića jedinica lokalne samouprave sa ukupno 19
građevina, te jedan Družbe sestara milosrdnica, Zagreb koji djeluje u Ljubešćici, kao i nekoliko
privatnih, čiji broj se stalno mijenja.
Tablica 78
Predškolske ustanove jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji
Djeca
Zaposleni
Osnivač
Dječji
vrtić
Grad
Varaždin
"Varaždin"
9 građevina
u gradu
"Novi
Marof"
"Ivančice"
Grad
Novi Marof
Grad
Ivanec
Grad
Lepoglava
Grad
Ludbreg
Grad
Vž. Toplice
Općina
Klenovnik
"Lepoglava"
"Radost"
Podružnica
Sračinec i
Trnovec
Ukupno
1245
Prema uzrastu
do 2.
od 2. g.
g.
do 6. g.
134
101
Maruševec i
Radovan
Ukupno
Od toga
OdgajaOstali
telji
1111
157
96
61
101
13
9
4
206
13
193
25
14
11
58
7
51
11
6
5
414
7
407
17
12
5
83
11
7
4
23
4
2
2
"Tratinčica"
83
"Latica"
26
3
Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Varaždinske županije, 1997. g.
1 - 94
PROSTORNI PLAN
b) Zdravstvo i socijalna skrb
b1) Zdravstvo
Područje Varaždinske županije pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama:
- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije - ustanova od javno-zdravstvenog
interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu.
- Bolnice - obavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru bolničke i
specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti iz
područja medicinskih znanosti. Na području Županije djeluju:
- Opća bolnica Varaždin,
- Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik,
- Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof,
- Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice,
- Djelatnost za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Bajnski dvori.
Opća bolnica Varaždin kao županijska bolnica pruža stacionarnu zdravstvenu zaštitu
organiziranu po odjelima na ukupno 730 bolničkih kreveta.
- Domovi zdravlja - trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene
zaštite, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza, te određenih oblika specijalističkokonzilijarne zdravstvene zaštite koje nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliničkokonzilijarne zdravstvene zaštite. Na području Županije djeluju:
- Dom zdravlja Varaždin,
- Dom zdravlja Ivanec,
- Dom zdravlja Novi Marof,
- Dom zdravlja Ludbreg.
- Ambulante
a) U sklopu Doma zdravlja Varaždin
- Ambulanta - Banfica
- Ambulanta - Ulica braće Radić
- Ambulanta - Zagrebačka ulica
- Ambulanta - Dom umirovljenika
- Ambulanta Vidovec
- Ambulanta Cestica
- Ambulanta Petrijanec
- Ambulanta Sračinec
- Ambulanta Trnovec
- Ambulanta Jalžabet
- Ambulanta Beretinec
- Ambulanta Beletinec
- Ambulanta Turčin
- Ambulanta Sveti Ilija
b) U sklopu Doma zdravlja Ivanec
- Zdravstvena stanica Bednja sa sektorskom ambulantom Vrbno
- Zdravstvena stanica Lepoglava sa sektorskom ambulantom Kamenica
- Zdravstvena stanica Maruševec
- Ambulanta Klenovnik
- Ambulanta Donja Voća sa sektorskom ambulantom Gornja Voća
- Ambulanta Radovan
- Ambulanta Donja Višnjica sa sektorskom ambulantom Trakošćan
c) U sklopu Doma zdravlja Novi Marof
- Ambulanta Novi Marof
1 - 95
PROSTORNI PLAN
- Ambulanta Varaždinske Toplice
- Ambulanta Ljubešćica
- Ambulanta Breznica
- Ambulanta Breznički Hum
- Ambulanta Podrute
- Ambulanta Završje
d) U sklopu Doma zdravlja Ludbreg
- Ambulanta Mali Bukovec
- Ambulanta Martijanec
- Ambulanta Sveti Đurđ
Slika 26
- Ljekarne
- Ljekarna dr. Gaj Varaždin s poslovnim jedinicama
- Centrala Varaždin
- Poslovna jedinica br. 1 - Trg kralja Tomislava 2, Varaždin
- Poslovna jedinica br. 2 - Braće Radić 6, Varaždin
- Poslovna jedinica - Biljna ljekarna, Varaždin
- Poslovna jedinica Cestica
- Poslovna jedinica Petrijanec
- Poslovna jedinica Trnovec
- Poslovna jedinica Vidovec
- Poslovna jedinica Vinica
- Poslovna jedinica Jalžabet
- Poslovna jedinica Beletinec
- Poslovna jedinica Sveti Ilija
- Caritas ljekarna Varaždin
- "Privatna ljekarna Ivanka Vručina" Turčin
- "Ljekarna Ana Skupnjak" Varaždin
- "Ljekarna Piskač Miroslav" Sračinec
- "Ljekarna Štruc Srebrenka" Varaždin
1 - 96
PROSTORNI PLAN
- "Ljekarna Berkupić Zvonka" Varaždin
- "Runolist" - Biljna ljekarna Varaždin
- Ljekarna Ivanec
- Ljekarna Maruševec
- Ljekarna Bednja
- Ljekarna Lepoglava
- "Farmakon" d.o.o. Ivanec
- Ljekarna "K Svetom Antunu" Novi Marof s poslovnim jedinicama
- Ljekarna Novi Marof
- Ljekarnička stanica Varaždinske Toplice
- Depo lijekova Ljubešćica
- Depo lijekova Breznica
- Depo lijekova Podrute
- Depo lijekova Završje
- Ljekarna Ludbreg s poslovnim jedinicama
- Centrala
- Filijala
- Depo lijekova Mali Bukovec
- Depo lijekova Martijanec
Podaci o domovima zdravlja, ambulantama i ljekarnama dobiveni su od Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske
županije 1997. godine.
b2) Socijalna skrb
Osnovni pokazatelji i prikaz stanja socijalne skrbi u Županiji temeljeni su na posebno
izrađenom materijalu "Socijalni program Županije varaždinske", koji je izradio Upravni odjel
za društvene djelatnosti Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", br.
10/98.).
Ustrojstvo i mreža socijalne skrbi za sada ne prati županijski ustroj, a na području
Varaždinske županije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene
djelatnosti Varaždinske županije, kroz slijedeće ustanove i organizacije:
- Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije - provodi postupak
za ostvarivanje prava određenih kategorija građana, reguliranje prava vojnih i civilnih invalida
rata, te utvrđuje prava o posebnoj zaštiti obitelji poginulih, teže ranjenih hrvatskih branitelja,
vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata.
- Centri za socijalnu skrb i ustanove socijalne skrbi provode socijalnu skrb, a na
području Županije postoje četiri podružnice Centra za socijalnu skrb koje su u organizacijskom
pogledu osnovane kao podružnice Republičkog fonda socijalne zaštite. To su: Podružnica
Varaždin, Podružnica Novi Marof, Podružnica Ivanec i Podružnica Ludbreg.
- Regionalni ured za prognanike i izbjeglice koji djeluje samostalno i brine se o
prognanim osobama iz Republike Hrvatske i izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine te
Srbije - Vojvodina i Kosovo, tj. o njihovom smještaju i prehrani.
U Varaždinskoj županiji prognanici i izbjeglice zbrinjavani su u privatnom (1/3) i
organiziranom smještaju u bivšim vojarnama u Varaždinu i u dvorcu Rupčić u Vinici.
- Ustanove i zavodi socijalne skrbi:
- Dom umirovljenika Varaždin - pruža umirovljenicima i drugim starijim osobama
usluge organiziranog stanovanja, prehrane, pomoći i njege, socijalnog rada, zdravstvene zaštite,
odmora i rekreacije te drugih aktivnosti. Kapacitet Doma je 362 smještajna mjesta i to stambeni
1 - 97
PROSTORNI PLAN
dio sa 274 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 88 kreveta. U Domu postoji odjel za invalide
s 11 kreveta.
- Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb Jalžabet - pruža usluge privremenog
smještaja i rehabilitacije duševnim bolesnicima, mentalno-retardiranim osobama, ovisnicima o
alkoholu i drugim sredstvima, te drugim osobama koje zbog psihofizičkog stanja ne mogu ostati
u vlastitoj obitelji ili drugoj organizaciji socijalne zaštite. Ukupni kapacitet Zavoda je 180
smještajnih mjesta i to stambeni dio sa 106 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 74 kreveta.
- Odgojni dom za mušku omladinu "Pahinsko" Ivanec - pruža usluge zbrinjavanja,
odgoja, radnog osposobljavanja i odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima društveno
neprihvatljivog ponašanja u dobi od 14 do 18 (i više) godina. Kapacitet Odgojnog doma je 70
smještajnih mjesta.
- Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" Varaždin - pruža odgoj i
obrazovanje djeci s teškoćama u razvoju (laka i umjerena mentalna retardacija) za 244 učenika.
U izgradnji je i Ustanova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe pri Caritasu
Ivanec.
Na našem području djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući
sa sjedištem u Varaždinu.
- Društvo Crvenog križa Varaždinske županije,
- Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin,
- Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof,
- Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i
- Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg.
Ova društva obavljaju humanitarne djelatnosti distribucije hrane, higijenskih proizvoda i odjeće
socijalno ugroženom pučanstvu, prognanicima i izbjeglicama, te provode socijalne programe,
dobrovoljna davalaštva krvi i aktivnosti prve pomoći.
c) Uprava i administracija
Prema ustavnom i zakonskom određenju, Varaždinska županija je jedinica lokalne
uprave i samouprave. Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz
samoupravnog djelokruga, koji su propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o
lokalnoj samoupravi i upravi.
Za obavljanje poslova državne uprave na području Županije ustrojeni su, u određenim
upravnim područjima, županijski uredi i ispostave:
- Ured za gospodarstvo,
- Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu,
- Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,
- Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo
i zaštitu okoliša,
- Ured za katastarsko-geodetske poslove,
- Ured za imovinsko-pravne poslove,
- Ured za statistiku,
- Ured za opću upravu i
- Ured župana.
Županijski uredi imaju sjedišta u Varaždinu, a osnovane su ispostave tih ureda (neke
funkcije su objedinjene) sa sjedištima u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu.
U dijelu lokalne samouprave, na području Županije djeluju slijedeća tijela:
- Skupština Varaždinske županije,
- Poglavarstvo Varaždinske županije,
- Služba za poslove skupštine, poglavarstva i lokalnu samoupravu Županije,
- Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu,
1 - 98
PROSTORNI PLAN
- Upravni odjel za društvene djelatnosti,
- Županijski zavod za prostorno uređenje.
Navedena tijela imaju sjedišta u Varaždinu. Gradovi i općine imaju svoja vijeća,
poglavarstva i upravna tijela (ili više upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne
samouprave na gradskoj, odnosno općinskoj razini, a smještena su u sjedištima tih teritorijalnopolitičkih jedinica.
Osim spomenutih tijela državne uprave i samouprave, na području Županije djeluju i
slijedeće područne službe, uprave, podružnice i zavodi:
- Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjedištem u Varaždinu, te s uredima obrane
u
Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjedištem u Varaždinu,
te s policijskim postajama u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Porezna uprava Ministarstva financija - Područni ured u Varaždinu,
te ispostave u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Zavod za platni promet s podružnicama u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i
Novom Marofu,
- Financijska policija Ministarstva financija - Postaja u Varaždinu,
- Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s
područnim službama u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Zavod za zapošljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi s područnim
službama u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Centar za socijalni rad Republičkog fonda socijalne zaštite s podružnicama
u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s područnim uredima u
Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu,
- Državni ured za reviziju u Varaždinu,
- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel
u Varaždinu.
Na području Županije djeluju i slijedeća pravosudna tijela:
- Županijski sud u Varaždinu,
- Općinski sud u Varaždinu,
- Trgovački sud u Varaždinu,
- Prekršajni sud u Varaždinu,
- Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu,
- Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu,
- Državno pravobraniteljstvo Županije u Varaždinu,
- Općinski sud u Novom Marofu,
- Prekršajni sud u Novom Marofu,
- Općinski sud u Ludbregu,
- Prekršajni sud u Ludbregu,
- Općinsko državno odvjetništvo u Ludbregu,
- Općinski sud u Ivancu,
- Prekršajni sud u Ivancu,
- Općinsko državno odvjetništvo u Ivancu.
d) Kultura
Dosadašnji razvoj kulture na području Varaždinske županije bio je dosta značajan,
posebice u odnosu na neke druge sredine. Međutim, mreža organizacija i ustanova s područja
kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajuća, osobito na prostorima koji su do sada
gravitirali centrima bivših općina, a novim teritorijalno-političkim ustrojstvom data im je
određena razina samostalnosti. Na takvim prostorima nema uopće ustanova kulture (osim
1 - 99
PROSTORNI PLAN
eventualno društvenih domova), pa je stanovništvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom
ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje.
Grad Varaždin, kao žarište razvoja cjelokupnog ovog područja, ujedno je bio i jest
centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Određena razina kulturnih
djelatnosti postoji u naseljima koja su bila središta razvoja u bivšoj teritorijalno-političkoj
podjeli: Ludbregu, Ivancu i Novom Marofu, te u naseljima koja posjeduju značajniju kulturnopovijesnu baštinu i potencijal kao što su: Varaždinske Toplice, Trakošćan, Lepoglava i Vinica.
Na području Varaždinske županije djeluju, prema djelatnostima, slijedeće ustanove i
organizacije kulture:
1. Scenska umjetnost i glazba
- Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu (u sklopu HNK djeluje
lutkarsko kazalište),
- Varaždinske barokne večeri,
- Koncertni ured u Varaždinu,
- Zbor zdravstva Varaždin u Varaždinu,
- Pjevački zbor obrtničko-glazbenog društva u Varaždinu,
- Muzička omladina Varaždin u Varaždinu,
- Pjevački zbor "Rudolf Rajter" u Ivancu,
- Limena glazba Lepoglava u Lepoglavi,
- Puhači orkestar Ludbreg,
- niz kulturno-umjetničkih društava u Varaždinu, Novom Marofu,
Ivancu, Ludbregu, Varaždinskim Toplicama, Radovanu, Bednji,
Visokom, Hrženici, Lepoglavi, Petrijancu, Vinici, Vidovcu i Jalžabetu.
2. Muzejsko-galerijska djelatnost
- Gradski muzej Varaždin u Varaždinu,
- Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama,
- Dvor Trakošćan u Trakošćanu,
- Stalni postav sakralne umjetnosti u Ludbregu,
U postupku je formiranje Etnografskog muzeja u Ludbregu.
3. Arhivska djelatnost
- Povijesni arhiv u Varaždinu,
4. Bibliotečna djelatnost
- Knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" u Varaždinu (regionalna),
- Knjižnica i čitaonica "Novi Marof" u Novom Marofu,
- Knjižnica i čitaonica "M. Kerstner" u Ludbregu,
- Knjižnica Narodnog sveučilišta Ivanec u Ivancu,
- Knjižnice u sklopu visokih i viših, srednjih te osnovnih škola
Knjižnica "Metel Ožegović" Varaždin pokreće inicijativu za formiranje
knjižnica u Bednji, Maruševcu, Trnovcu, Varaždinskim Toplicama i Vidovcu.
5. Književnost i nakladnička djelatnost
- "Varaždinske vijesti", "GTP-print", "Eurokids", "Vall 042" d.o.o., "Tiva" d.d.,
Tiskara "Varteks", "Kajda" d.o.o. u Varaždinu i "Grafičar" u Ludbregu.
6. Likovna umjetnost
- niz atelliera pojedinih likovnih umjetnika u Varaždinu (Branko Bobić, Ivan
Duić, Vladimir Gašparić - Gapa, Nenad Opačić, Željko Prstec, Heda Rušec,
Živko Toplak, Wanda Tuđa-Strahonja i dr.),
1 - 100
PROSTORNI PLAN
- niz galerija uglavnom u Varaždinu (Albatros, Doraart, Europa Media, Forum
mladih, Garestin, Kovačić-Macolić, Prstec, Heda Rušec, Galerija slika,
HDLU), te u Trakošćanu (u sklopu Dvora Trakošćan), Ludbregu (u okviru
Otvorenog sveučilišta), Presečnom (Klopotan), Varaždinskim Toplicama (u
sklopu Minerve), Lepoglavi (Jamnić) i Ključu (Rabuzin),
- niz likovnih udruženja (Likovna kolonija "Julijana Drašković" u Varaždinu,
Likovna kolonija "Vinica" u Vinici, Likovno udruženje Varaždin, Društvo
umjetnika amatera u Ludbregu i u Novom Marofu, HDLU u Varaždinu,
likovna društva u okviru KUD-ova "Sloboda" i "Varteks" u Varaždinu i dr.),
7. Otvoreno sveučilište
- Otvoreno sveučilište Varaždin u Varaždinu,
- Otvoreno sveučilište "D. Novak" u Ludbregu,
- Narodno sveučilište Ivanec u Ivancu,
- Narodno sveučilište Novi Marof u Novom Marofu,
- HAZU - Zavod za znanstveni rad u Varaždinu,
8. Kinematografija
- kina "Gaj" i "Dom" u Varaždinu,
- kino "Prosvjeta" u Ivancu,
- kino "D. Novak" u Ludbregu,
- kino u Varaždinskim Toplicama,
- kino u Lepoglavi,
- kino u Novom Marofu.
9. Zaštita kulturne baštine
- Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne
baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu,
- Restauratorski centar Ludbreg u Ludbregu.
Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, informiranje i šport i Upravnog odjela za društvene
djelatnosti
Varaždinske županije (1996. godina).
Upravna područja koja spadaju u djelokrug kulture, najvećim dijelom uređena su
posebnim zakonima. Postoje i druga područja koja nisu regulirana posebnim zakonima, a
odnose se na likovnu i glazbenu amatersku djelatnost, djelatnost pučkih i otvorenih sveučilišta i
sl.. Tu djeluje niz kulturno-umjetničkih društava i to: "Varteks", "Sloboda - Vis", "Hrvatske
Željeznice", "Vindija", te Obrtničko glazbeno društvo iz Varaždina, "Franjo Sret" Bednja,
"Juraj Lončarić" Hrženica, "Rudolf Rajter", "Croatia", te Društvo prijatelja narodnih običaja
"Maska" iz Ivanca, Društvo prijatelja glazbe i narodnih običaja "Lampuš" Radovan, "Anka
Ošpuh" i Mješoviti pjevački zbor "Podravina" iz Ludbrega, "Novi Marof" Novi Marof,
"Lepoglava" Lepoglava, Pjevački zbor "Petrijanec" Petrijanec, "Varaždinske Toplice"
Varaždinske Toplice, "Vinica" Vinica, "Vidovec" Vidovec, "Jalžabet" Jalžabet, "Braća Radić"
Visoko, a u osnivanju je i KUD u Svetom Iliji. Osim KUD-ova, aktivno je i niz likovnih
udruženja (nabrojeni u dijelu Scenska umjetnost i glazba), videoteka i sl..
Na području Županije dosta je razvijena i tehnička kultura (u područjima: foto-video
tehnika, elektronika i radiotehnika, zrakoplovstvo, inovatorstvo, računovodstvo, promet i dr.) te
podvodne i ronilačke aktivnosti, kajakaštvo, ekologija i slično. Nosioci tih aktivnosti su:
Zajednica tehničke kulture Županije, Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina, Zajednica
tehničke kulture Ludbreg, radio i auto klubovi, fotosekcije "Vis" Varaždin i "Ivančica" Ivanec,
Aeroklub "Varaždin", Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin, Društvo inovatora
Varaždinske županije, klubovi malih tehničara u Ivancu, Lepoglavi, Ludbregu, Novom Marofu
i Varaždinu, "Pokret znanost mladima", Ekološko društvo Ludbreg, Pokret prijatelja prirode
"Lijepa naša" i niz drugih organizacija.
1 - 101
PROSTORNI PLAN
Osnovni lokalni nositelji informiranja Varaždinske županije su: "Županijski radio" u
Varaždinu, HTV - Studio Varaždin i "Varaždinske vijesti", a postoji i više lokalnih glasila.
Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 1995. godina, Varaždinska županija imala je
43.581 radio pretplatnika i 40.663 televizijskih pretplatnika. Od toga je 13.742 radio
pretplatnika i 13.553 televizijska pretplatnika bilo u Varaždinu. Značajan broj pretplatnika
bilježen je u gradovima: Ivancu, Lepoglavi, Ludbregu, Novom Marofu i Varaždinskim
Toplicama, te u općinama: Maruševec i Trnovec Bartolovečki.
Na području Varaždinske županije održava se godišnje niz kulturnih priredbi i
manifestacija od kojih su najznačajnije: "Varaždinske barokne večeri", "Muzička smotra djece i
mladeži", "Varaždinski sejem" i "Ljeto uz tamburu" u Varaždinu, "Draga domača riječ" u
Ivancu, "Sveta nedjelja" u Ludbregu, te Smotra folklora u Visokom i Vinici i dr.
U prostoru Varaždinske županije postoji niz vrijedne i zaštićene kulturne i prirodne
baštine (dvorci, perivoji, sakralni kompleksi, pojedinačni spomenici kulture, zaštićeni prirodni
dijelovi), koja čini dobar potencijal za budući razvoj djelatnosti kulture.
e) Šport i rekreacija
Na području športa i rekreacije, proteklo razdoblje bilježi značajan napredak, koji se
prvenstveno očituje kroz povećanje materijalne osnove športa, izgradnjom određenih športskih i
rekreacijskih građevina i organiziranjem značajnih natjecanja.
Sadašnja materijalna osnova športa i rekreacije i mogućnosti za razvoj ovih aktivnosti
ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovništva i još je uvijek relativno mali postotak
stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima. Škole su vrlo često jedini nositelj tjelesnog odgoja
djece i mladeži, a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane, tereni i oprema) i
kadrova nisu u mogućnosti svoju funkciju potpuno uspješno obaviti. Određeni vid športskih i
rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzećima te športskim klubovima i udrugama.
Težište u dosadašnjem razvoju športa i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti,
te proširenju i obogaćivanju oblika i sadržaja športskih i rekreacijskih aktivnosti. Postoji niz
različitih oblika djelovanja uključujući takmičarski šport i šport i rekreaciju u pojedinim
športsko rekreacijskim društvima, a obuhvaćen vannastavnim aktivnostima djece i mladeži u
osnovnim i srednjim školama, dok je aktivnost predškolske djece i studenata prilično slabo
izražena.
Mreža športskih ustanova i građevina najrazvijenija je u Gradu Varaždinu kao
županijskom centru, te u naseljima koja su u dosadašnjem teritorijalno-političkom ustrojstvu
bila sjedišta teritorijalnih jedinica (Ivanec, Novi Marof i Ludbreg). Velik broj naselja s
područja Županije ima također minimalnu razinu športskih terena i građevina (uglavnom
nogometno igralište), međutim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije.
Na području Županije, šport i rekreacija se odvija u 15 športsko-rekreacijskih centara
na cca 200 športskih terena, a unatoč spomenutih problema postignuti su značajni rezultati u
nekim športovima (nogomet, rukomet, atletika, ritmičko-športska gimnastika, tenis, odbojka,
streličarstvo, hrvanje i base-ball). Športska društva i grupe na ovom području obuhvaćaju cca
60.000 članova.
Značajnije športske građevine na području Varaždinske županije su:
- Športska dvorana "Graberje" u Varaždinu,
- Nogometni stadion "Varteks" u Varaždinu,
- Nogometni stadion u Ludbregu,
- Atletski stadion "Sloboda" u Varaždinu,
- Dvorana i tereni "Srednjoškolac" u Varaždinu,
- Bazeni, teniski tereni, rukometni teren i kuglana "Varteks" u Varaždinu,
- ŠRC "Aquacity" sjeveroistočno od Varaždina,
- ŠRC "Drava" sjeverno od Varaždina,
- ŠRC "Lepoglava" u Lepoglavi,
- Tenis centar u Ludbregu,
1 - 102
PROSTORNI PLAN
- ŠRC kod Hrastovljana na ludbreškom području,
- Športske dvorane u Ivancu i Lepoglavi.
Na području Županije postoji i niz športskih dvorana i terena u sklopu osnovnih i
srednjih škola u pojedinim naseljima.
Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije, na
području Županije postoji niz športskih građevina s pratećim sadržajima koje su općine, u
skladu sa Zakonom o športu, preuzele u vlasništvo. To su pretežito nogometna igrališta, te
rukometna i košarkaška igrališta i streljane.
Tablica 79
Športske udruge u Varaždinskoj županiji i aktivni športaši
u 1996. godini
Športske grane
Broj športskih
Broj športaša
udruga
Grad
Varaždin
Ivanec
Lepoglava
Ludbreg
Novi Marof
Ukupno gradovi
Općina
Bednja
Beretinec
Breznica
Breznički Hum
Cestica
Donji Martijanec
Donja Voća
Gornji Kneginec
Jalžabet
Klenovnik
Ljubešćica
Maruševec
Mali Bukovec
Veliki Bukovec
Petrijanec
Sračinec
Sveti Đurđ
Sveti Ilija
Vidovec
Vinica
Visoko
Ukupno općine
Sveukupno
*
nogomet, rukomet, kuglanje
**
***
****
*****
nogomet
mali nogomet, streljaštvo
nogomet, DŠK
nogomet, odbojka
nogomet, karate
nogomet
nogomet, streljaštvo
nogomet
nogomet, košarka
nog., stolni tenis, streljaštvo
nogomet
nogomet, streljaštvo
nogomet, košarka, DŠK
nogomet, stolni tenis, DŠK
nogomet, DŠK
mali nogomet, streljaštvo
*
100
5
6
17
10
6
144
11.178
220
260
840
475
240
13.213
1
2
5
6
3
2
4
50
50
230
290
130
100
170
6
6
4
6
2
6
5
2
1
61
205
300
280
150
300
100
240
180
80
30
2.680
15.893
- nogomet, rukomet, košarka, odbojka, stolni tenis, tenis, kuglanje, atletika, gimnastika, šah, biciklizam, streljaštvo,
streličarstvo, hrvanje, boks, karate, športski ribolov, planinarstvo,
podvodne aktivnosti, kajak kanu, baseball, body building,
**
- nogomet, rukomet, karate, tenis, kuglanje, planinarstvo,
***
- nogomet, rukomet, kuglanje, športski ribolov, karate, streljaštvo, DŠK,tenis,
****
- nogomet, rukomet, športski ribolov, karate, streljaštvo, šah, mali nogomet,
*****
- nogomet, kuglanje, košarka, odbojka.
Izvor: Podaci Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije iz lipnja 1996. godine.
1 - 103
PROSTORNI PLAN
1.1.2.6. Zaštićena graditeljska i prirodna baština
a) Graditeljska baština
Područje Varaždinske županije obiluje spomenicima kulture. Oni pripadaju različitim
razdobljima kao i različitim vrstama.
U nastavku se daje pregled prema povijesnom razdoblju (prema: Andrija Mohorovičić, "Prilog
analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina i objekata arhitekture u okviru rada na zaštiti spomenika kulture u SR Hrvatskoj",
Zagreb 1978.):
PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE
Starije kameno doba (paleolitik):
Chellen
- acheuleen, 500 000 do 100 000.
god. pr. n. e.
Ponikve kod Ivanca
Mousterien - do neolitika, 150 000 do 6 000
god. pr. n. e.
Vindija (s nalazima od
chellena do kasne antike i
doseljenja Slavena - Hrvata)
Velika pećina - Goranec
Nizinske gradine, često opkoljene vodom:
Varaždin
- Stari grad
Bisag
- ruševina
Javne i utilitarne građevine:
Varaždin
Sakralne građevine:
Gotički: Lepoglava
Remetinec
Varaždin
G. Kneginec
ANTIČKO DOBA
Maruševec
Vukovoj
Lovrečan (Mali)
Vinica
Doba rimske antike:
Aquae Iassae (Varaždinske Toplice)
STAROHRVATSKO DOBA
Prva faza
Gradišta i nekropole:
Gradište Sv. Petar kod Ludbrega
DOBA SREDNJEG VIJEKA
Urbane cjeline - nastale pretežno od XI - XIII
st., status gradova dobivaju u
XIII i XIV st., a razvijaju se do
XVI ili XVII st.
Varaždin
Poluurbane cjeline:
Vinica
Ludbreg
- vijećnica
- Sv. Marija
- Bl. Dj. Marije
- Sv. Nikola
- Sv. Marija
Magdalena
- Sv. Juraj
- Sv. Wolfing
- kapela sv. Lovre
- Sv. Marko
Evanđelista
RENESANSA I BAROK
Urbane cjeline, utvrde, kašteli i gradine (od XI
do XVIII st.):
Varaždin
Varaždin - Gradska vijećnica i
županijska palača; palače plemstva (Patačić,
Zakmardy, Keglević, Nitzky, Prašinske-Sermage,
Drašković, Oršić); građanske predbarokne i
barokne kuće.
Dvorci izgrađeni na posjedima:
Klenovnik
Bela (dva dvorca)
Križovljangrad
Novi Marof
Vinica (povezano s parkom)
Opeka (povezano s parkom)
Martijanec
Ruralne cjeline:
Donja Voća
Ključ
Lovrečan Mali
Lovrečan Veliki
Petrijanec
Utvrde, kašteli, gradine (u okvirima naselja):
Varaždin
- Stari grad
(romanika, gotika)
Samotne gradine, burgovi, zamci
(na uzvisinama, hrptovima, vrhuncima):
Trakošćan
Grebengrad (djelomično sačuvan)
Rastaurirani dvorci i kurije:
Trakošćan
Maruševec
Župne kurije:
Maruševec
Varaždin
- Franjevačka crkva Sv. Ivana Krstitelja i
samostan
1 - 104
PROSTORNI PLAN
- gotička crkva Sv. Marka Evanđeliste
- Župna crkva Sv. Nikole s gotičkim
zvonikom
- Kapucinska crkva Sv. Trojstva i samostan
i Župna crkva Sv. Vida
- Uršulinska crkva Rođenja Isusova i
samostan
- Isusovačka crkva Uznesenja Marijina i
samostan
Križovljan Radovečki
- gotička crkva Sv. Križa
Ludbreg
- gotička crkva Sv. Trojstva sa cinktorom
Kraj baroknog razdoblja i početak XIX st.
(prijelaz iz baroka na barokni klasicizam,
odnosno čisti klasicizam):
Veliki Bukovec
- Sv. Franjo Asiški
DOBA XIX I POČETKA XX STOLJEĆA
(DO PRVOG SVJETSKOG RATA)
Lovrečan
- Kapela Sv. Lovre
Donja Voća
- Sv. Martin sa cinktorom
Cerje Tužno
- Sv. Antun Padovanski
Ivanečka Kamenica
- Sv. Bartol s kapelom Sv. Jelene
Purga kraj Lepoglave
- Sv. Juraj
Urbane cjeline:
Varaždin
Varaždin
- kazalište; zgrada željezničkog kolodvora,
trgovačke i obrtničke zgrade; niz objekata
ambijentalne vrijednosti u staroj jezgri grada
Barokizirane gotičke građevine:
Lepoglava
- gotička samostanska crkva Sv. Marije
Vinica
Dvorci i kurije:
Jalkovec
- dvorac Leitner
Veliki Bukovec
- dvorac Drašković
Slika 27
1 - 105
PROSTORNI PLAN
POPIS SPOMENIKA KULTURE I ARHEOLOŠKIH
LOKALITETA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
12. PUNIKVE
- arheološki lokalitet na
području sela
13. RADOVAN
- ruralna aglomeracija
- kapela Bl. Dj. Marije* (barok)
- drveno raspelo
- arheološki lokalitet
"Gradišće", "Kameni vrh" ili
"Bedenje"
- ruralna arhitektura
- drveno raspelo
Grad Varaždin:
1. VARAŽDIN
2. BIŠKUPEC
3. GORNJI
KUĆAN
4. JALKOVEC
5. ZBELAVA
- urbanistička cjelina naselja*
- povijesna jezgra grada° *
- arheološki lokalitet "Brezje"
- arheološki lokalitet u
naselju (neolit) i "Biškupečki
pašnjak"
- crkva Sv. Marije* (gotika,
barokizirana)
- kurija župnog dvora (barok)
- arheološki lokalitet "Gorička"
- mlin obitelji Vidović*
- arheološki lokalitet u naselju
(neolit) i korito Plitvice
- dvorac Leitner* i
park (20.st)
- most (rimski)*
- kapelica sa Sv. Trojstvom
- arheološki lokalitet "Gorička",
"Pod lipom"*, "Potok Čunica"
i u naselju
14. RIBIĆ BREG
15. STAŽNJEVEC
16. VUGLOVEC
Grad Lepoglava:
1. DONJA
VIŠNJICA
Sutinska"
- župna crkva Pohođenja Bl.
Djevice Marije*
- župni dvor
- poklonac - kapela Sv.
Franje Ksaverskog
- drveno raspelo
Grad Ivanec:
1. BEDENEC
2. CERJE
TUŽNO
3. GAČICE
4. IVANEC
5. IVANEČKA
ŽELJEZNICA
6. IVANEČKI
VRHOVEC
7. JEROVEC
8. LOVREČAN
9. MARGEČAN
10. PECE
11. PRIGOREC
- arheološki lokalitet (neolit
i brončano doba)
- drveno raspelo
- arheološki lokaliteti "Krč" i
"Goranci"
- kapela Sv. Antuna
Padovanskog*
- župna crkva Sv. Marije
Magdalene* (početak 19. st.)
- kurija župnog dvora* (barok)
- kapela Sv. Donata
2. GORNJA
VIŠNJICA
3. KAMENICA
4. LEPOGLAVA
- poklonac (barok)
- drvena raspela
"Kuljevčica"
- stambena arhitektura
- kapela Sv. Lovre (gotika,
barokizirana)
- kurija župnog dvora* (19. st.)
- zgrada pučke škole
- crkva Sv. Margarete (kasni
barok s klasicizmom)
- brdo Cukovec ili Gradišće
jugoistočno od sela
- kip Majke Božje
- kapela Sv. Duha* (gotika,
barokizirana)
- arheološki lokaliteti "Kukelj",
"Tri žakli", "Velika
5. OČURA
6. ZALUŽJE
7. ZLOGONJE
8. ŽAROVNICA
- kapela Sv. Tome* na groblju
(19. st.)
- kurija župnog dvora (18. st.)
- župna crkva Sv. Bartola*
(17./18. st.)
"Gradišće" (srednji vijek)
- burg Kamenica
- zgrada stare osnovne škole
- crkva Sv. Marije*
- samostan*
(gotika, barokizirana)
- župni dvor* (barok)
- kapela Sv. Ivana na Gorici*
(18. st.)
- kapela Sv. Jurja u Purgi*
(18. st.)
- arheološki lokaliteti brežuljak
"Budim", brežuljak "Gorica",
brdo "Kameni vrh" ili "Gaveznica", "Bračkova pećina"
- kapela Sv. Jakova
području sela
- kapela Sv. Florijana* (18. st.)
- kapela Majke Božje Snježne
ili Sv. Jelene* (18. st.)
Grad Ludbreg:
1. APATIJA
2. BOLFAN
1 - 106
- kapela Srca Isusova (1908)
- kapela Sv. Ćirila i Metoda
- javno drveno raspelo
PROSTORNI PLAN
3. ČUKOVEC
4. GLOBOČEC
LUDBREŠKI
5. HRASTOVSKO
6. LUDBREG
7. SELNIK
8. SIGETEC
LUDBREŠKI
9. SLOKOVEC
- pravoslavna crkva Sv.
Paraskeve (19./20. st.)
- pravoslavno raspelo
- kapela Sv. Josipa
- pravoslavna crkva Sv. Oca
Nikolaja (18. st.)
- kapela Sv. Fabijana i
Sebastijana
- kapela Krista Kralja (20. st.)
- poklonac - pil Sv. Florijana
(18. st.)
- arh. lok. gradina "Vučje grlo"*
- naselje Ludbreg kao cjelina*
- povijesna jezgra naselja
- dvorac Batthany
- arheološki lokaliteti "Lipa
Katalena"* i "Gmajna"
- župna crkva Sv. Trojstva
- župni dvor
- kapela Majke Božje (18. st.)
- pil Sv. Trojstva (19. st.)
- kapela Sv. Antuna (18. st.)
- poklonac i javno raspelo
- javno raspelo
- kapelica Sv. Margarete
- gradina "Štuk"*
- arheološki lokalitet "Loke
Kroglice", "Marof 1" i
"Marof 2"
- kapela Sv. Florijana (19. st.)
Grad Novi Marof:
1. BELA
2. GRANA
3. KAMENA
GORICA
4. KLJUČ
5. MADŽAREVO
- arheološki lokaliteti:
"Gradišće", ostaci rimske
ceste od Bele do Podruta
i burg "Pusta Bela" (14. st.)
- dvorac Stara Bela* -"Bela 1"
(17./18. st.)
- kaštel Nova Bela* -"Bela 2"
(18. st.)
- kapela Uznesenja Bl. Dj.
Marije* - kapelica obitelji
Ožegović (17. st.)
- pil sveca
- mlinovi pod Novom Belom*
- kurija obitelji Erdödy (barok)
- arheološki lokalitet "Stražarska kula" (sada zvonik)
- ruralna arhitektura (seljačke
klijeti)
"Grebengrad"
- ostaci srednjovjekovnog burga
nad
6. MOŽĐENEC
7. NOVI MAROF
8. OŠTRICE
9. PODRUTE
10. PRESEČNO
Kamenom Goricom (Grebengrad)
- crkva Sv. Vida i Jurja(19.st.)
- arheološki lokalitet - spilja
"Vilenica"
- dvorac obitelji Erdödy* i park
(18./19. st.)
- arheološki lokaliteti "Ciglište",
"Kukma", "Pleta" i samo
naselje
- crkva Sv. Fabijana i
Sebastijana
- arheološki lokalitet "Gradište"
- kapela Sv. Florijana (20. st.)
11. REMETINEC
12. ZAVRŠJE
PODBELSKO
- crkva Bl. Dj. Marije*
(gotika, barok)
- pil s kipom Madone
- kurija župnog dvora (ostaci
samostana)
Grad Varaždinske Toplice:
1. ČURILOVEC
2. DONJA POLJANA
"Pilišće" i "Krvavina"
3. DRENOVEC
- seljačke klijeti
4. JALŠEVEC
- pil "Krista Premišljevača"
5. PETKOVEC TOPLIČKI
6. PIŠĆANOVEC - dvorac tj. kurija (18./19. st.)
7. RUKLJEVINA
- kapelica Sv. Marije
(16./17./18. st.)
- arheološki lokalitet oko
kapelice
8. SVIBOVEC
- crkva Sv. Tri Kralja*
- kurija Fošnar
- kurija župnog dvora
9. TUHOVEC
- kapela Sv. Mihovila
- profana arhitektura
(kuća Posavec)
10. VARAŽDINSKE TOPLICE
- urbanistička cjelina* (unutar
nje stari grad, župna crkva,
javna plastika - pilovi i
skulpture, kapela Sv. Duha,
župni dvor i drugo)*
- antički arheološki lokalitet*
11. VRTLINOVEC - arheološki lokalitet
"Banjščina"
Općina Bednja:
1. BEDNJA
- pil s kipom Madone*(1672)
- stambena arhitektura u
naselju (kurija, stambena
prizemnica, građevina stare
škole iz 18. st.)
- kurija župnog dvora*(18. st.)
- župna crkva Sv. Marije (19. st.)
- arheološki lokalitet (brončano i staro željezno doba)
- brdo Želimor (brončano i
staro željezno doba)
HUM iznad Bednje - ruralna cjelina
(tradicijska arhitektura)
2. VILETINEC
- kapela Sv. Josipa* (17/18.st.)
- župni dvor
3. MALI GORENEC - ruralna arhitektura
- drveno raspelo
4. BENKOVEC
(seoske kuće)
- drveno raspelo
5. BREZOVA GORA - arheološki lokalitet
6. CVETLIN
- župna crkva Sv. Petra i
Pavla* (početak 20. st.)
- spomenik Đ. Utješinoviću
(srušen)
- ruševine burga Cvetlin
1 - 107
PROSTORNI PLAN
7. JAMNO
8. JAZBINA
CVETLINSKA
9. MELJAN
10. PLEŠ
11. RINKOVEC
12. ŠINKOVICA
ŠAŠKA
13. TRAKOŠĆAN
14. VRBNO
- javno drveno raspelo s
kipom Sv. Marije
području sela
- zaselak Jagarinci (ruralna
aglomeracija)
području sela
- ostaci kapele Sv.
Duha na Ravnoj gori
- kapela Sv. Tri Kralja
(17/18. st.)
- građevina osnovne škole (1928)
- javno raspelo s kipom Sv.
Marije na cesti prema Trakošćanu
- drveno javno raspelo u naselju
- zaselak Kralji (ruralna arhitektura)
- dvorac obitelji Drašković*
i park (14. - 19. st.)
- kapela Sv. Ivana* (18. st.)
- kapela Sv. Valentina (1908)
- drvena raspela
5. KRIŽANČE
6. MALI
LOVREČAN
- kapela Sv. Lovre*
- arheološki lokalitet oko kapele
na gotičkim temeljima (1738)
- naselje - ruralna arhitektura*
7. NATKRIŽOVLJAN - crkva Sv. Barbare* (18.st.)
- arheološki lokalitet oko župnog dvora (antička stella)
8. RADOVEC
- crkva Uzvišenja Sv. Križa*
- arheološki lokalitet "Škarje" i
oko crkve, te tragovi antičke ceste (mlađe željezno
doba, antika)
(seoske brvnare sa slamom)
9. VELIKI
LOVREČAN
- naselje - ruralna arhitektura*
(seoske brvnare)
Općina Donja Voća:
1. DONJA VOĆA
Općina Beretinec:
1. BERETINEC
2. ČREŠNJEVO
- ruševine vlastelinskog
dvorca (ostaci - 19. st.)
- arheološki lokalitet Šaulovec
(neolit, mlađe željezno doba)
- dvorac Šaulovec* i park
(kraj 18., 19. - 20. st.)
- kapela Sv. Mihaela
1. BISAG
2. JAREK
BISAŠKI
- ruševine grada Bisaga
(15. st.) i arheološki lokalitet
- kapelica (Pieta)
- crkva Sv. Marije Magdalene
(18. st. i kasnije)
- kapelica Sv. Duha
- pil Sv. Josipa
- javno raspelo
Općina Breznički Hum:
1. BREZNIČKI
HUM
2. KRŠČENOVEC
3. RADEŠIĆ
- župna crkva Sv. Martina*
- kurija (18./19. st.)
- arheološki lokalitet "Paka"
Općina Cestica:
1. BABINEC
2. CESTICA
2. GORNJA
VOĆA
3. PLITVICA
VOĆANSKA
Općina Breznica:
- arheološki lokalitet (antika)
- majur Babinec
- pil (1658)
- dvorac Križovljangrad* i
park (17. st.)
3. DUBRAVA
KRIŽOVLJANSKA - poklonac
4. GORNJE
VRATNO
- kapela Sv. Trojstva (nova)
- Mikinova kapela *(19. st.)
4. RIJEKA
VOĆANSKA
- kapela Sv. Tome*
- župna crkva Sv. Martina*
(18. st.)
- ruralna stambena arhitektura
i još cijela skupina u naselju
- kurija
- arheološki lokalitet Kuserbanj-breg i Bahunsko selo
- vinograd Ferice
- zaselak Korparsko (ruralna
aglomeracija)
području sela
području sela
- arheološki lokalitet spilja Vindija*
Općina Donji Martijanec:
1. ČIČKOVINA
- kapela Presvetog Srca
Isusova
2. HRASTOVLJAN - kapela Sv. Benedikta* (18.st)
- mlin na Plitvici (18.st.)
3. KRIŽOVLJAN
- kapela Sv. Križa* (gotika,
barokizirana)
- javno raspelo
- rudina "Gradišće"
4. MADARAŠEVEC - poklonac Sv. Florijana
5. MARTIJANEC - župna crkva Sv. Martina
(18.st.)
- kurija župnog dvora (barok)
- dvorac* i park (klasicizam)
- arheološki lokaliteti "Cufta",
"Poredje",
"Žgališće",
"Gamulica",
"Gradišće",
"Kozinščak", tragovi
antičke
ceste
i
pretpovijesni nalazi
6. POLJANEC
7. SLANJE
1 - 108
- pil Sv. Barbare (18.st.)
- arheološki lokalitet* (antika)
- kapela Uznesenja Blažene
Djevice Marije (1875)
- kurija
- javno raspelo
PROSTORNI PLAN
8. SUDOVČINA
9. VRBANOVEC
- arheološki lokalitet "Stari
Graci"
- poklonac s kipom Krista
Premišljevača
- tumul u selu
"Medvedov breg"
Općina Gornji Kneginec:
1. GORNJI
KNEGINEC
crkve
- kip Sv. Ivana Nepomuka
- kula burga Kene
- crkva Sv. Marije Magdalene*
(gotika - 15. st. s kasnijim
prigradnjama)
park (bolnica za TBC)
- dvorska kapela u dvorcu
- javno drveno raspelo na
cesti prema Kamenici
- pil na cesti prema Žarovnici
- pil (ostatak) izvan naselja
- javno drveno raspelo u
naselju
3. LIPOVNIK
4. PLEMENŠČINA - arheološki lokalitet
5. VUKOVOJ
- kapela Sv. Wolfinga* (gotika)
- ruralna arhitektura u
zaselcima Oreški
Kolareki
- kameni pilovi
Općina Ljubešćica:
1. LJUBEŠĆICA
Općina Jalžabet:
1. JALŽABET
2. JAKOPOVEC
3. KAŠTELANEC
4. KELEMEN
5. LEŠTAKOVEC
6. NOVAKOVEC
- crkva Sv. Elizabete* (18.st.)
- kurija župnog dvora (18.st.)
- dvorac Helene Somogy*
(1744)
- pil na putu u naselje
- stari most
- mlin na Plitvici
- arheološki lokaliteti "Pri
Gomili"*, "Bistričak"*, "Breški"
uz Plitvicu i njeno korito
(nekropola pod tumulima starije željezno doba,
6. - 5. st.)
- antička vila uz Plitvicu
(nalazi ville rusticae,
tragovi antičke ceste)
- kapela Sv. Jakova* (barok s
obnovom u 20. st.)
- pil Sv. Jakova
- arheološki lokalitet "Štuk"
(antika)
- pil "Krista Premišljevača"
(1674)
kapele Sv. Klementa
- mlin na Plitvici
- kapela Sv. Klementa*
- pil Sv. Florijana*
- drveni križ ispred sela
- kameno raspelo u selu
- arheološki lokalitet (neolit,
antika) i "Rimska vila"*
(1.-4. st.)
- arheološki lokalitet "Zgoreti
breg"(mlađe željezno doba)
- arheološki lokalitet "Tičji
breg" (tumul)
2. LJUBELJ
PODSVIJEĆNJAK- kapela Sv. Barbare
- profana ruralna
arhitektura
3. RAKOVEC
- drvena vodenica
Općina Maruševec:
1. CERJE
NEBOJSE
2. CERJE NOVO
3. ČALINEC
4. DONJE
LADANJE
5. DRUŠKOVEC
6. JURKETINEC
7. KOŠKOVEC
8. MARUŠEVEC
Općina Klenovnik:
1. GORANEC
- arheološki lokalitet "Mačkova
spilja" ili "Velika pećina"
2. KLENOVNIK
- arheološki lokalitet "Čardak"
- pil Sv. Ivana Nepomuka*
(18. st.)
- župna crkva Sv. Trojstva*
(18. st.)
- dvorac obitelji Drašković* i
- crkva Sv. Marije Blažene
Snježne (18. st.)
- stambena zgrada - kuća
Šoštarića (18./19. st.)
"Gradišće" - tumul
- kurija (19. st.)
- drveno raspelo
"Draguševec"
- dvorac* (bivši kaštel - kurija)
(17./18./19. st.)
- kurija
- kapela Sv. Roka* (17/19.st.)
- arheološka zona na
području sela
- kapela (1940)
- kurija Oršić
području sela
- arheološki lokalitet "Sv. Rok"
- dvorac obitelji Vragović* i
park (17./19. st.)
- kurija župnog dvora* (18.st.)
- župna crkva Sv. Jurja
Mučenika* (gotika s
kasnijim dogradnjama)
- ruralna stambena građevina
- arheološki lokalitet "Funtekov
breg"
Općina Mali Bukovec:
1. MALI
BUKOVEC
1 - 109
- pil Sv. Trojstva
- pil Sv. Florijana
i
PROSTORNI PLAN
- kapela Sv. Roka (barok,
18. st.)
- arheološki lokalitet (tumul,
oranice uz ist. izlaz sela)
- kapela Sv. Katarine (18. st.)
2. NOVO SELO
PODRAVSKO
3. SVETI PETAR
4. ŽUPANEC
(Križančija)
- kapela Sv. Elizabete
(19./20. st.)
- javno raspelo
- kapela Sv. Petra (1935., na
starim temeljima)
- arheološki lokalitet "Gradina",
"Gradišće", "Staro groblje",
"Kolibe" i "Selišće"
3. SESVETE
LUDBREŠKE
4. STRUGA
5. SVETI ĐURĐ
- kapela Bl. Dj. Marije grobna kapela obitelji
Drašković
- kapela Svih Svetih (1909)
- pil Krista Premišljevača
- kapela Sv. Barbare
- arheološka zona
- župna crkva Svetog Jurja
(18. st.)
- poklonac Sv. Trojstva
Općina Sveti Ilija:
Općina Petrijanec:
1. BELETINEC
1. DRUŽBINEC
- kapelica Djevice Marije* (barok)
2. MAJERJE
- pil s kipom Krista*
3. NOVA VES
PETRIJANEČKA - kapela Sv. Katarine Dj. i
Mč.* (gotika, barokizirana)
- pil s kipom "Umornog
Krista"* (1722.)
- pil Sv. Florijana* (19. st.)
4. PETRIJANEC
- naselje Petrijanec kao cjelina *
- crkva Sv. Petra i Pavla
(18. st.)
- kurija župnog dvora (iza
1800.)
- zgrada stare vijećnice
(18. st.)
- pil Sv. Florijana
- kip Sv. Jurja (18. st.)
- kip okrunjenog Isusa
- ruralna arhitektura (seoske
kuće)
- tvornica alkohola
- zgrada Poljoprivredne
zadruge
- zgrada Zadružne trgovine
- arheološko nalazište "Aqua
viva"* (nekropola, novac,
trag antičke ceste)
5. STRMEC
PODRAVSKI
6. ZELENDVOR
2. SVIBOVEC
PODRAVSKI
1. BARTOLOVEC
2. ŠEMOVEC
3. ŠTEFANEC
4. ZAMLAKA
5. ŽABNIK
- kapela Sv. Nikole* (19. st.)
- ostaci vlastelinskog posjeda
Zelendvor obitelji Bombelles*
(2 gospodarske zgrade i
grobna kapela - mauzolej)
1. KAPELA
PODRAVSKA
- crkva Sv. Mihovila
Arkanđela*
i oko kapele
2. VELIKI
BUKOVEC
Sv.
Benedikta
- kapela Sv. Benedikta*
Općina Sveti Đurđ:
1. HRŽENICA
2. KARLOVEC
LUDBREŠKI
- javno raspelo - pil
- kurija - stambena građevina
(19. st.)
- kapela Sv. Florijana (1857)
"Varošćina"
- crkva Sv. Bartola* (gotika,
barok)
- arheološki lokaliteti "Šarnjak"
"Zaves" i "Kupinje"*
(pretpovijesno doba, antika
i srednji vijek)
- kapela Sv. Duha*(18. st.)
- poklonac* (19. st.)
- arheološki lokalitet u naselju (neolit, brončano doba)
- arheološki lokalitet "Cirkvena",
Općina Veliki Bukovec:
Općina Sračinec:
1. SRAČINEC
- kapela Svih Svetih*(14. st. gotika i 19. st.)
- arheološki lokalitet "Crkvišće"
2. KRIŽANEC
- javno raspelo na cesti
prema Salinščaku*
- pil*
3. KRUŠLJEVEC - arheološki lokalitet "Šuma
Krč" (neolit)
4. SEKETIN
- dvorac obitelji Patačić*
5. SVETI ILIJA
- arheološki lokalitet (neolit)
- župna crkva Sv. Ilije* (20.st.)
- kurija župnog dvora* (barok
s kasnijim adaptacijama)
- vlastelinski dvorac obitelji
Sladović - ruševan (19. st.)
- dvorska kapelica u parku
(19. st.)
Općina Trnovec Bartolovečki:
- javno raspelo
- kapela Presvetog Trojstva
- tragovi antičke arhitekture
- pil Sv. Nepomuka (18. st.)
- kurija župnog dvora (19. st.)
- crkva Sv. Franje Asiškog
(1820)
- dvorac obitelji Drašković* i
park (18./19. st.)
Općina Vidovec:
1. CARGOVEC
2. KRKANEC
3. TUŽNO
4. VIDOVEC
- javno raspelo
1 - 110
- kapela Sv. Florijana
- dvorac obitelji Patačić*(1616)
- kapela Sv. Antuna*(17.,19.st.)
- vlastelinski dvorac Jordis Lohausen* i park (19. st.)
- crkva Sv. Vida* (19. st.)
PROSTORNI PLAN
- pil Sv. Benedikta (18. st.)
- groblje s nadgrobnim
spomenicima
- crkva Sv. Marka Evanđeliste
- arheološki lokalitet u naselju,
na Starom gradu i
Vinicabregu
- pil Trpećeg Krista* (17.st.) s
reljefom Sv. Florijana (1946)
Općina Vinica:
1. GORNJE
LADANJE
- dvorac Banjski dvori* i park
(historicizam, 19. st.)
- grobna kapela grof. Erdödy*
- pil
2. MARČAN
- dvorac Opeka* i arboretum
(17./18./19. st.)
- arheološki lokalitet (Stella
antička)
- stari kamenolom Bela pećina (neolit, brončano doba)
3. VINICA
- urbanistička cjelina naselja*
- dvorac Vinica Donja (obitelji
Köröskeny i Rupčić 17./18. i 19./20. st.)
- dvorac Vinica Gornja (obitelj
Patačić)
- srednjovjekovni burg (Stari
grad Vinica)
- Pranger - stup sramote
(srednji vijek)
- kurija Dolanski
- kurija Nitzky
- kurija Keglević
- javni zdenac s kipom Sv.
Ivana Nepomuka
- pil s kipom Sv. Nepomuka
- zgrada Poljoprivr. zadruge
- poklonac Sv.Jakoba Starijeg
- poklonac s likom "Umornog
Krista" (barok)
* Zaštićeni i preventivno zaštićeni spomenici
graditeljske baštine (rješenja o preventivnoj zaštiti).
Napomena:
Zaštićene cjeline naselja uključuju i sve
pojedinačne spomenike.
°
4. DONJE
VRATNO
- pil Sv. Jurja*(1764)
- pil sa slikom Umornog
Krista* (18. st.)
Općina Visoko:
1. ČANJEVO
2. VINIČNO
3. VISOKO
- kurija* (18. st.)
- crkva
"Frateršćina"
- crkva Sv. Trojstva*
- pil Sv. Ivana Krstitelja
- stara lipa
Izvor: Podaci Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine
- Povjerenstvo Varaždin od lipnja i studenog 1996. godine
i rujna 1997. godine, te Gradskog muzeja Varaždin od
studenog 1994. godine.
Pojedinačni registrirani spomenici kulture
unutar povijesne jezgre Grada
(crkva Sv. Marije, Lisakova kula, građevine
na Trgu kralja Tomislava 5 i 6, građevine
u Bakačevoj 4, 6, 8 i 10, palače Erdödy,
Patačić, Patačić-Putar i Zakmardy,
Stari grad, groblje, građevina na
Franjevačkom trgu 1 i 3, zgrada Županije
na Franjevačkom trgu, Pavlinski marof).
Ostali navedeni spomenici kulture
vode se kao evidentirani.
1 - 111
PROSTORNI PLAN
b) Prirodna baština
Na području Varaždinske županije, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, zaštićeno je
nekoliko dijelova prirode, dok ih je nešto više evidentirano dosadašnjom prostorno-planskom
dokumentacijom.
U kategoriji park-šume zaštićena je park-šuma Trakošćan (prirodna ili sađena šuma
veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena odmoru i rekreaciji). Za nju je predviđeno proširenje
na reprezentativno područje između Strahinčice, Macelja i Ravne gore i proglašenje parkomprirode "Hrvatsko zagorje" (park prirode evidentiran dosadašnjom dokumentacijom).
Uz spomenutu zaštićenu park-šumu na području Županije postoji i nekoliko
evidentiranih: Zelendvor, Dravski park, Lasno, Križančija i dva šumska predjela u
Varaždinskim Toplicama (sjeverno od parka i u zapadnom dijelu naselja).
U kategoriji zaštićenog krajolika (prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili
kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje) zaštićeno je
područje Kalnika (uži dio koji se nalazi u naselju Ljubelj Kalnički).
Evidentirani zaštićeni krajolici su:
- šire područje Kalnika,
- područje između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava,
- područje šljunčare kod Hrastovljana,
- područje ušća rijeke Bednje i Plitvice,
- šumska površina zapadno od Varaždinskih Toplica,
- izvorišni dio rijeke Lonje (kod Podruta) i
- dio gornjeg toka rijeke Bednje (od Salinovca do Krušljevca).
Zaštićeni spomenici prirode su:
- pećina Vindija kao arheološko i paleontološko nalazište (naselje Rijeka
Voćanska, Općina Donja Voća),
- Mačkova spilja ili Velika pećina kod Velike Sutinske, kao prethistorijsko i
paleontološko nalazište (naselje Gorenec, Općina Klenovnik),
- Gaveznica kao geološki spomenik: nalazište ahata i sačuvani fosilni vulkan
(u naselju Lepoglava).
Postoji i jedan evidentirani spomenik prirode - geološki: stijena i pećine Kamenac u
dolini potoka Ljube.
Prostor Varaždinske županije obiluje spomenicima parkovne arhitekture. Nastaju
početkom 18. stoljeća u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja i gornjoj Podravini, zajedno s
izgradnjom reprezentativnih dvoraca. Obično je uz dvorac uređen park s elementima po
francuskom uzoru, vrlo često i s jezercem. Na park se nastavlja autohtona šuma, uglavnom
hrasta kitnjaka, a u nizinskim dijelovima i lužnjaka te eventualno johe.
Zaštićeni spomenici parkovne arhitekture Varaždinske županije su:
- park u Maruševcu,
- park uz dvorac Križovljangrad (naselje Cestica),
- park u Bajnskim dvorima (naselje Gornje Ladanje),
- park u Velikom Bukovcu,
- park u Vidovcu,
- park u Jalkovcu,
- park u Šaulovcu (naselje Črešnjevo),
- park u Martijancu,
- park u Klenovniku,
- park u Novom Marofu - engleski stil,
1 - 112
PROSTORNI PLAN
- park u Varaždinskim Toplicama - s prirodnom park-šumom u nastavku,
- arboretum Opeka,
- Varaždinsko groblje (osnovano 1773. godine, a od 1910. se oblikuje u
francuskom stilu),
- skupina stabala kod Varaždinskih Toplica,
- dvije lipe pred Župnim dvorom u Bednji,
- dva divlja kestena i jablan pred Župnom crkvom u Martijancu,
- "Belina lipa" u Visokom,
- platana u Jalžabetu,
- platana u Varaždinu (Banfica),
- tisa u Varaždinu (Supilova 22),
- lipa u Ivancu,
- tisa u Čalincu (Općina Maruševec).
Prema Zakonu o zaštiti prirode na području Županije zaštićene su slijedeće biljne
vrste: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), crvena naglavica (C. longifolia) i
dugolisna naglavica (C. rubra), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i žućkasti vimenjak (P.
clorantha), alpski jaglac (Primula auricula), širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum),
kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica), tisa (Taxus baccata), planinčica (Trolius europaeus),
lovorasti likovac (Daphne laureola), ozimnica (Eranthis hyemalis), božikovina (Ilex
aquifolium), ljiljan zlatan (Lilium martagon), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i kockavica
(Fritillaria meleagris).
Sve su nabrojene vrste ugrožene zbog promjena uvjeta na staništima i zbog pada
brojnosti, čemu je osnovni razlog branje biljaka.
Na području Županije obitavaju i brojne životinjske vrste od kojih je oko 250
zaštićenih.
Slika 28
1 - 113
PROSTORNI PLAN
c) Osobite biljne i životinjske zajednice
Varaždinska regija obiluje raznim životinjskim biotopima i to upravo na izvornim i
očuvanim staništima biljnih zajednica, a posebice šumskih, livadnih, vodnih i močvarnih. Na
području Županije to su slijedeći značajniji predjeli:
• područje starog toka rijeke Drave između Ormoškog i Varaždinskog jezera, između
Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava i ušće Bednje i Plitvice u Dravu:
Na gredama i obalama Drave razvijena je autohtona vegetacija vrba i topola, te velik
broj uskolisnih vrba.
Ti su predjeli, a posebice početni dijelovi akumulacijskih jezera, značajni za
gniježđenje močvarne ornitofaune, te seobe i zimovanja sjeverne populacije ptica. Na
livadama i šumarcima uz vodotoke obitava srna.
U dolini rijeke Drave i njezinih pritoka razvijene su šumske i livadne zajednice.
Šumske zajednice su, s obzirom na rasprostranjenost i vrste drveća, opisane u poglavlju b)
Šumarstvo na stranici 1-39.
• Dravski park sjeverno od Varaždina:
Dravska šuma je najatraktivnije šumsko područje u gornjem dijelu porječja Drave u
Hrvatskoj. Na tom području je razvijena zajednica vrba i topola koju zastupaju slijedeće vrste:
divovska stabla bijele topole, grmolike i uskolisne vrbe, poljski jasen, vez, sremza, hrast
lužnjak i bijela joha. 1997. godine izrađena je elaboracija "Dravski park - šuma" u kojoj je
obrađeno postojeće stanje biološko-krajobraznih vrijednosti i predložena zaštita, uređenje,
održavanje i namjena prostora.
Biološka raznolikost Dravske šume je izuzetna: evidentirano je 35 vrsta drveća, 21
vrsta grmolikih biljaka i 129 vrsta zeljastih biljaka, dok prikupljeni podaci o fauni govore o
prisutnosti 109 vrsta (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene životinje). Najveću botaničku
vrijednost ove šume predstavlja skupina od 70 stoljetnih stabala bijele topole.
• područje Kalnika:
U nižim područjima Kalnika razvijene su šumske zajednice kitnjaka i običnog graba,
te šume kitnjaka i običnog kestena, a na strmim obroncima šume hrasta medunca i crnog
graba. U višem pojasu razvijena je brdska bukova šuma, a u širem području Kalnika
zastupljeni su elementi šume hrasta lužnjaka.
Floristički je Kalnik veoma zanimljiv zbog nazočnosti nekih mediteranskih biljaka
koje u Hrvatskoj dosežu do Kalnika, ilirskih biljaka koje su u sjevernoj Hrvatskoj prilično
rijetke, pontskih biljaka kojima je Kalnik jugozapadna granica areala i alpskih biljaka kojima
je Kalnik istočna granica rasprostranjenosti. U botaničkom pogledu najzanimljiviji je vršni
stjenoviti greben i to osobito njegova sjeverna strana s posebno značajnim vrstama: alpski
jaglac, grozdasta kamenika, ljiljan zlatan, suručica, rašeljka, kalnički karanfil i dr.
Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune od kojih valja
spomenuti: leptire (jedarce, lastin rep, preljevnica velika), vodozemce i gmazove (obični
vodenjak, pjegavi daždevnjak, gatalinka, gušterica), ptice (vrane, vuge, zebe, ševe, muharice,
lastavice, vjetruša bjelonokta, jastreb ptičar), te sisavce (jelen obični, srna, divlja svinja, zec,
lisica, kuna zlatica).
• područje Trakošćana:
Najveći dio područja pokrivaju šumske zajednice i to: hrasta kitnjaka i običnog graba,
brdska šume bukve, šuma bukve i jele, te šuma jele s rebračom, a na nižim, vlažnim
položajima šuma crne johe s drhtavim šašem. Osim drveća u ovim šumskim zajednicama
postoji i niz bujnog prizemnog bilja (šafran, obična šumarica, pasji zub, jaglac, procjepak,
častoslavica, vrijes). Na jezeru i obalama zastupane su močvarne zajednice (bijeli lopoč i žuti
lokvanj, vodeni orašac i vodeni žabnjak, tršćak, šaš, sit i žilj na rubu jezera), te zajednice vrba,
topola i joha. Znatne površine zauzimaju livadne zajednice (krestaca i trave pahovke), a nešto
manje je zastupana vegetacija stijena (čuvarkuća, žednjak, paprati i mahovine).
1 - 114
PROSTORNI PLAN
U jezeru obitavaju različite vrste riba (šaran, obični linjak, smuđ i dr.), po vlažnim i
sjenovitim mjestima pjegavi daždevnjak, a u potocima i lokvama obični vodenjak i žuti
mukač. Na cijelom području rasprostranjene su zelena i siva gubavica, po svijetlim šumama i
krčevinama rumena žaba, uz potoke i vlažna mjesta smeđa hrženica i zelena žaba, te u grmlju i
krošnjama gatalinka. Od gmazova tu obitavaju obična zidna gušterica, obični zelembač,
slijepić, bjelouška, kockasta vodenjača, barska kornjača i dr. Od rijetkih ptica ovdje se
pojavljuju skupine grabljivica (škanjac mišar, jastreb kokošar i kobac ptičar), zatim sovulja
buljina, sovina šumska, te sovina jastrebača i niz drugih ptica. Od sisavaca tu se nalaze
zajednice rovki, šišmiša, glodavaca, te visoke divljači (srna, divlja svinja). Ovdje obitava i
najmanja zvijer - obična lasica, te prorijeđena kuna zlatica.
Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. Na staništima na kojima voda ne
stagnira dugo, zastupljene su oborinske livade sa zajednicama trava pahovka razvijenim na
blagim padinama i podno brežuljaka. Na nižim terenima, gdje se voda trajnije zadržava,
razvijene su močvarne livade sa zajednicama livadnih šaševa i busike.
U svrhu zaštite flore temeljna je smjernica očuvanje preostalih šumskih, rječnih i
močvarnih površina.
Nadležno državno tijelo donijelo je pravilnike o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca, ptica,
vodozemaca, gmazova, riječnih rakovica, pijavica i kopnenih puževa od kojih veliki broj vrsta
nalazimo na cjelokupnom području Županije (od svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj
oko 250 ih obitava na području Županije).
1 - 115
PROSTORNI PLAN
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na temelju postavljenih općih i
posebnih ciljeva ističu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugrađivati u planove i
programe prostornog razvoja na nižim razinama.
Globalni prioriteti predviđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske
odnose se na :
- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora,
- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na
lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i
višeznačne učinke,
- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u
depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje
prometnih funkcija),
- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša,
- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava.
U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora - resora.
Temeljne obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, koje treba
posebno respektirati na nižim razinama, obuhvaćaju slijedeća tematska područja:
Stanovništvo i naselja
- U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je spriječiti
prevelike koncentracije stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu specifičnih dijelova
državnog teritorija (granična i ruralna područja).
- Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljšanje postojeće urbane mreže i
skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veličine gradova.
U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav središnjih naselja razvojnih žarišta u koja će
ući i naselja iz ruralnih i pograničnih područja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa
razvojnim sposobnostima i životnoj ponudi.
Potrebno je poticati razvoj gradova srednjih veličina, tj. gradova sa 7.000 - 15.000
stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15.000 - 30.000 stanovnika.
Na razini Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se razvoj
regionalnih i subregionalnih središta kao što su Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i
Varaždinske Toplice čiji će razvoj biti potican uz nužnu potporu Države.
Infrastrukturni sustavi
Sačuvan prostor je od neprocjenjive važnosti za budućnost, pa je obveza odabirati
takove infrastrukturne koridore kojima će se zadržati prednost sačuvanosti prostora.
Cestovni promet
- Ukupni, a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj
cestovnog prometa, pa je slijedom toga prioritetna obveza dovršenje izgradnje autoceste
Goričan - Zagreb - Rijeka.
1 - 116
PROSTORNI PLAN
- Unapređenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih
pravaca (Podravska brza cesta, Zagorska brza cesta, obilaznice), odnosno dopunu i
modernizaciju mreže državnih cesta.
- Potrebno je spriječiti daljnja proširenja naselja uzduž državnih i županijskih cesta
kako ne bi došlo do sniženja kategorija cesta.
Željeznički promet
- U kontekstu aktivnosti na unapređenju povezivanja s europskim sustavom željeznica
potrebno je izučiti i verificirati europske pravce, od kojih se kroz područje Županije predviđa
brza željeznička pruga: Krapina - Lepoglava - Ivanec - Varaždin - Čakovec - Mađarska.
- Unutarnja konsolidacija željezničkog prometa višeznačna je obveza kojom će se kroz
plan razvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora) izvršiti
modernizacija kapaciteta i tehnologije.
Zračni promet
- Obveza je izraditi opći razvojni plan zračnih luka Hrvatske, a programsko
opredjeljenje je da se u sustav mreže tercijarnih zračnih luka na području Države uvrsti
izgradnja zračne luke 2C kategorije u Varaždinu.
Telekomunikacijski promet
- U svrhu unapređenja postojeće telekomunikacijske mreže potrebno je raditi na
povećanju i modernizaciji postojećih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja
uz slijedeće smjernice:
- pojačati koridor koji Hrvatsku povezuje sa susjednom Mađarskom gdje
Varaždin predstavlja čvor u sustavu prijenosa na međunarodnoj razini,
- izgraditi preostalu mrežu odašiljača u svrhu poboljšanja čujnosti na
području cijele Države.
Energetski sustav
- U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite državne mreže potrebno je stvoriti
uvjete za korištenje dopunskih (raspoloživih) izvora na županijskoj ili općinskoj razini pri čemu
se potencira izgradnja malih postrojenja, tj. sustava malih elektrana (MAHE) za lokalne
potrebe.
- Do 2005. godine planira se dovršenje 400 kV dalekovoda prema Mađarskoj koji
dijelom prolazi i kroz područje naše Županije.
Vodnogospodarski sustav
- Poštujući glavni cilj Dugoročnog programa vodoopskrbe - osiguranje dovoljne
količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo - potrebno je na lokalnim razinama
punu pozornost posvetiti zaštitnim zonama izvorišta provođenjem osnovnih mjera i radova na
zaštiti voda od zagađenja, ali i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite.
- Područje Varaždinske županije predstavlja značajan vodonosnik sjeverozapadne
Hrvatske koji se nalazi u slivu Drave i Dunava za koji postoje nove spoznaje o izvorištima koje
traže preispitivanje ranije zacrtanih koncepcija, odnosno sva planirana rješenja potrebno je
vezati uz vodoistražne radove radi utvrđivanja optimalnih izvorišta.
- Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, spriječiti nastajanje
zagađenja na postojećim i potenciranim izvorištima, definirati zone sanitarne zaštite, te težiti
centralnim uređajima za zajedničko pročišćavanje gradskih i industrijskih voda, a tamo gdje
nema opravdanja za istima inicirati individualne uređaje.
1 - 117
PROSTORNI PLAN
Gospodarske djelatnosti u prostoru
Šumarstvo
- Šumarsko planiranje dio je općeg planiranja koje ima za cilj korištenje gospodarske,
ekološke i socijalne funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini.
- U svrhu očuvanja šuma potrebno je svaku uništenu šumsku površinu obnoviti
pošumljavanjem, potencirati zaštitnu ulogu šuma, ne prenamjenjivati šume ekološke i socijalne
funkcije, kao ni zaštićene šume, te poticati razvoj urbanog šumarstva.
Poljodjelstvo
- U poljodjelskom sektoru potrebno je izvršiti transformacije u pravcu razvoja
suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva.
- U svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog
uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjenje korištenja
kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe.
- U svrhu razvoja poljodjelstva, kao gospodarske komponente, potrebno je zaustaviti
degradaciju malih seoskih gospodarstava, poticati povećanje zemljišnog posjeda te započeti s
iskorištenjem do sada neobrađenih ili zapuštenih poljodjelskih površina.
Industrija
- Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti,
odnosno one za koje postoje prirodni resursi, sposobna - školovana radna snaga, tržište, kapital
i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog područja.
- U skladu s tržišnim uvjetima iskoristiti položaj u smislu uređenja i osposobljavanja
radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona, te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu
grad-a/-ova na glavnim međunarodnim pravcima za snažniji udjel međunarodne razmjene
dobara.
- Potrebno je izvršiti izmještanje pogona iz užih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili
primjerenije sadržaje.
Rudarstvo
- Gospodarski značaj ima eksploatacija šljunka u porječjima i drugim lokalitetima zbog
velike potrošnje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura).
- Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnih tokova voda
gdje uslijed eksploatacije može doći do ugrožavanja voda.
- Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom
radova, a osobito uređenje prostora nakon završetka eksploatacije.
Turizam
- Potrebno je dignuti turizam na razinu koja može konkurirati u okvirima
kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: šume, jezera, vodotoci, termalni
izvori, graditeljska baština, lovna područja.
- Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora - naselja, a samo iznimno formirati
izdvojene komplekse.
- Šport i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz uključivanje poljoprivrede i
tradicije.
- Dati prednost revitalizaciji zapuštenih građevina i čitavih naselja.
- Gradnju novih građevina ne izvoditi na atraktivnim lokacijama, već tamo gdje je
potrebna sanacija terena.
1 - 118
PROSTORNI PLAN
- Potenciranje izgradnje golf igrališta kao segmenta ponude od važnosti za Državu.
- S realizacijom novih turističkih zona ne započeti prije izrade nove generacije
prostornih planova.
Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša
Potrebno je utvrditi:
• stupanj očuvanosti i kvalitete prostora, te prihvatljive kapacitete prostora,
• opremljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke,
• prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi,
• propise, sporazume i konvencije koje vrijede za određeno područje i tip prostora resursa.
- Zbrinjavanje komunalnog otpada riješiti, tj. ustrojiti na lokalnoj razini na načelima
teritorijalnog i granskog pristupa (za područje i sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i
količini).
- Na području Županije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i
najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada.
Prirodna baština
- Prepoznati i definirati područja koja zaslužuju poseban odnos, brigu i zaštitu.
- Definirati područje obuhvata i proglasiti park prirode Hrvatsko zagorje (Trakošćan) te
izraditi prostorni plan za to područje.
- Zaštiti pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajolik,
spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture).
- Parkove, perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i propisivanjem mjera
zaštite zaštititi kao spomenike kulture i prirode.
- Zaštititi ljekovite (termalne, mineralne i sl.) izvore u cilju njihova primjerenog
korištenja.
- Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroženijih područja u zaštićenim
dijelovima prirode.
Graditeljska baština
- Potrebno je očuvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih
povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava na području povijesnih
urbanih i ruralnih cjelina.
- Poticati istraživanja, osobito arheoloških zona i lokaliteta, te temeljne stručne i
znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina.
- U općinskim i gradskim planovima, na temelju vrednovanja naselja, predvidjeti
obveznu izradu generalnih planova uređenja naselja sa značajnim kulturnopovijesnim
vrijednostima.
Krajolik
- U okviru prostornog uređenja, krajobrazno planiranje i planiranje uređenja seoskih
područja treba dobiti izjednačeni status s urbanističkim planiranjem.
- Pri nadležnim službama prostornog uređenja na županijskoj razini (državnoj,
gradskoj, općinskoj), potrebno je uspostaviti i održavati krajobraznu osnovu uz
multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih službi.
- Uspostaviti sustav zaštite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri
izradi dokumenata prostornog uređenja.
1 - 119
PROSTORNI PLAN
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Prostor Varaždinske županije do sada nije bio pokriven jedinstvenim prostornim
planom, jer Varaždinska županija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica u vrijeme
važenja ranijih zakonskih propisa o prostornom planiranju.
U jednom razdoblju postojala je Zajednica općina Varaždin kao asocijacija bivših
općina: Čakovec, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin, te je u to doba izrađen Prostorni
plan Zajednice općina Varaždin kao osnovni i strateški dokument uređenja i razvoja tog
prostora. Na temelju njega i paralelno s njim izrađeni su i prostorni planovi bivših općina:
Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin.
Ukidanjem Zajednice općina taj Prostorni plan je prestao važiti, a na snazi i u upotrebi
ostali su slijedeći prostorni planovi:
- Prostorni plan Općine Ivanec (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene
su u "Službenim novinama Varaždin", br. 4/83, 15/83, 22/86. i 10/88.),
- Prostorni plan Općine Ludbreg (Odluka o donošenju te izmjene i dopune
objavljene su u "Službenim novinama Varaždin", br. 23/81. i 13/83, "Službenom vjesniku
Ludbrega", br. 4/93. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske", br. 18/96.),
- Prostorni plan Općine Novi Marof (Odluka o donošenju te izmjene i dopune
objavljene su u "Službenim novinama Varaždin", br. 3/85., "Službenom vjesniku Općine Novi
Marof", br. 10/89. i 2/93. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske", br. 18/96.),
- Prostorni plan Općine Varaždin (Odluka o donošenju te izmjene i dopune
objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Varaždin", br. 4/83, 10/83, 14/86, 8/91, 7/92. i u
"Službenom vjesniku Županije varaždinske" br. 10/95.).
Dio područja južno od Ljubelja Kalničkog obuhvaćen je Prostornim planom Općine
Križevci (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku
Općine Križevci", br. 11/78, 12/82, 3/83, 17/86. i 10/90.).
Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje
prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaćanjima iz 80-ih godina s vremenskim
obuhvatom uglavnom do 2000., odnosno 2010. godine.
Primjenjujući planove u duhu današnjeg vremena i aktualnih trendova, može se reći da
su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni, ali isto tako da su pojedine
koncepcijske postavke i danas aktualne, te da takve ne treba zanemariti već im dati jače
naglaske u dinamici realizacije.
Globalno bi se moglo naglasiti:
- U svom uvodnom dijelu te u dijelu geografskih osnova postojeća prostorno-planska
dokumentacija daje određene konstatacije i karakteristike područja vezane uz prirodne uvjete
koji su relativno nepromjenjive vrijednosti pa se dio te elaboracije može i nadalje koristiti kao
jedno od polazišta u daljnjem planiranju razvoja u prostoru.
- Uočen je nesrazmjer između planiranog razvoja sustava naselja, demografskih
kretanja i vezano uz to zaposjednutosti građevnog zemljišta. Definirane granice područja za
razvoj naselja temeljene su na demografskim prognozama te na proslijeđenom stanju i
iskustvenom osjećaju. Dokumentacijom je uglavnom precijenjena dinamika gradnje, a time i
potreba za osiguranjem novih površina za izgradnju naselja, pa je rezervirano preveliko
područje.
Raskorak između demografskih kretanja i dinamike gradnje, odnosno osiguranog
područja za razvoj naselja, očituje se pojavom rahle i razbacane ili izdužene izgradnje na nekim
prostorima, što uzrokuje poteškoće u realizaciji željenog standarda življenja (osobito u
realizaciji komunalnog standarda).
- Predviđen način razvoja prostora usmjeravan je na način da grad Varaždin i preostala
tri velika naselja Ivanec, Ludbreg i Novi Marof dobe najveći značaj, dok su danas, s obzirom na
novo teritorijalno političko ustrojstvo i okruženje, i neka druga naselja dobila odgovarajući
značaj time što su postala sjedišta novih općina i gradova.
1 - 120
PROSTORNI PLAN
- Prostorno-planska dokumentacija nedovoljno, ponegdje samo deklarativno, daje
smjernice za uspostavu zaštite prirodne i kulturne sredine, bez detaljne i učinkovite razrade, pa
je tako izostala i realizacija ovakve zaštite, što je uzrokovalo negativan utjecaj na prostor.
- Planiranim usmjeravanjem izgradnje i uređenja prostora, zaštita spomenika kulture i
spomeničke cjeline nije osigurana na zadovoljavajući način, tako da je tijekom vremena došlo
do napuštanja nekih povijesnih građevina, stoljetnih gospodarstava i imanja koja su prepuštena
propadanju i gubitku svoje izvorne funkcije.
- Problem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda prostorno-planska dokumentacija slabo
je respektirala, stoga su u toj domeni prisutni negativni učinci na prostor u smislu pojave niza
ilegalnih, divljih odlagališta, a niti jednom propisno uređenom deponijom.
- U predmetnoj dokumentaciji nije zadovoljavajuće osmišljena ni provedba zaštite
izvorišta pitke vode, budući da tada nisu postojale detaljnije administrativne pretpostavke
zaštite vode, kao ni zaštite zraka od zagađivanja i buke.
Može se konstatirati da je dosadašnja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima
planske privrede i društvenog vlasništva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama, odnosno
nije predstavljala kočnicu razvoja ovog prostora.
Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora rađena u sustavu
društvenog vlasništva, pa kategorija vlasništva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije
odgovarajuće valorizirana i respektirana.
Provedba tih planova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na
zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora.
1 - 121
PROSTORNI PLAN
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Varaždinska županija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle
bivše općine: Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin.
Demografsku sliku područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve
naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju. Relativno je mali broj naselja koja bilježe
porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta
različitih funkcija, te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda.
Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima
uz granicu sa Slovenijom tj. u općinama Bednja, Lepoglava, Donja Voća, Cestica i Klenovnik,
te prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. u općinama Visoko, Breznica,
Breznički Hum, Ljubešćica, zapadni i jugoistočni dio Općine Novi Marof, te istočni dio Općine
Varaždinske Toplice. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji.
Promjena negativnih trendova dugoročan je proces i uvjetovan mnogim čimbenicima.
Iznalaženje realnih i provodivih aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno (pa i
selektivno) poboljšanje demografske slike zahtjevna je zadaća.
Pri tome treba uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalne, gospodarske i
društvene) kojima Hrvatska i naša Županija teže. To se može postići optimalnim međuodnosom
prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala, iz čije procjene trebaju proizaći realni ciljevi u
demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, već tome da život u svim, pa i u sada
depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može dugoročno
osigurati optimalan odnos demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, ekoloških i drugih
odnosa u prostoru.
S obzirom na demografski potencijal, strukturu i razmještaj naselja, te stupanj
razvijenosti komunalne i društvene infrastrukture, Varaždinska županija ima zadovoljavajuće
pretpostavke da uz odgovarajuću državnu potporu (pogranična i ruralna područja) i poticajne
mjere (mali gradovi) stvori dobru osnovu za budući razvoj.
Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je tržišno gospodarstvo na temeljima
suvremene međunarodne podjele rada.
Negativne tendencije prenešene iz ranijeg višegodišnjeg razvitka nije moguće otkloniti
u kratkom roku, ali je nužno angažirati sve potencijale Županije u njihovo dugoročno
razrješavanje.
Razvitak je uvjetovan brojnim čimbenicima, a najznačajniji su ekonomska, socijalna i
prostorna skupina čimbenika:
• Ekonomski čimbenici, pod kojima se podrazumijeva prirodno i društveno bogatstvo,
struktura gospodarstva, akumulativnost i proizvodnost, kadrovski potencijal, prometni položaj i
drugo, se za Varaždinsku županiju u polaznom momentu ne bi u cjelini mogli ocijeniti kao
izrazito povoljni.
• Socijalni čimbenici, pod kojima se podrazumijevaju uvjeti života i rada ljudi u
najširem smislu, odnosno mogućnost zadovoljavanja njihovih potreba (kultura, fizička kultura i
šport, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, sve vrste usluga, izbor zanimanja i zapošljavanja i
drugo), promatrani u cjelini mogu se na sadašnjem stupnju razvijenosti ocijeniti kao
zadovoljavajući.
• Prostorni čimbenici do sada nisu bili posebno ograničavajući za razvitak Varaždinske
županije. Prostorne prepreke nisu se posebno očitovale kako u pogledu širenja gradskih
aglomeracija tako ni u razvitku adekvatne proizvodnje, ali značajniju pozornost treba posvetiti
uravnoteženijem i održivom razvoju koji treba poštivati dostignuća u vrednovanju i zaštiti
prostora i okoliša.
1 - 122
PROSTORNI PLAN
Analiza prirodnih uvjeta razvitka, stupnja ekonomske razvijenosti Varaždinske
županije, te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo područje ima dobre
uvjete za razvitak, ali će biti potrebni dodatni impulsi razvitku Županije integrirajući je u
tokove Republike Hrvatske i šire.
Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Varaždinske županije u
prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske, odnosno
sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i
kao drugo, uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući
znanstveno-tehnički napredak, tj. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim
djelatnostima. U osnovi to obuhvaća:
a) aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti postojećeg kadrovskog potencijala,
b) prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim
kriterijima i novim propisima,
c) razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman
proizvoda, istraživanje i razvitak, kontrola kvaliteta, inovacije i tehnologija,
financiranje, kadrovi i sl.),
d) promjena strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta,
promjena i osuvremenjavanje tehnologije, poboljšanje kvalitete proizvoda,
stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa
stranim partnerima, i
e) kao rezultanta svega, snižavanje troškova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i
efikasnosti korištenja sredstava.
Kod opredjeljenja za strategiju razvitka treba se odlučiti za:
- strategiju kapitalno intenzivnog razvitka ili
- strategiju radno intenzivnog razvitka.
Ove dvije strategije kao opoziti praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Sve
analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija strategija
razvitka u kojoj će biti i elemenata kapitalno intenzivnog razvitka. Pri tome se treba uzeti u
obzir težinu i složenost takve strategije razvitka i to s dva motrišta:
- akumulacije i
- izbora odgovarajućih programa.
U izboru metoda razvitka vidljivo je da se treba opredjeliti za daljnju industrijalizaciju.
I to ne samo zato što industrijalizacija omogućava najbrži razvitak i najbržu transformaciju
cijele socio-ekonomske strukture na viši stupanj, već i zbog toga što Varaždinska županija ne
raspolaže s nekim prednostima koje bi mogle biti snažni nosioci razvitka na dugoročnoj osnovi,
npr. poljoprivreda, turizam i slično, iako i ove djelatnosti imaju značajno mjesto u koncepciji
razvitka Varaždinske županije.
Iskorištenje geoprometnih prednosti, ali i prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
vrijednosti, također se uklapa u strategijska opredjeljenja, kako u razvoju glavnih
komunikacijskih i infrastrukturnih pravaca, te hidroenergetskih obilježja, tako i u očuvanju i
razvoju izvornih obilježja ovog kraja. Uz uravnotežen daljnji razvoj već izgrađenih
gospodarskih resursa ovo područje ima sve potrebne pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak,
upravo na temelju snažnog aktiviranja ljudskog potencijala i pravilnog iskorištenja prirodnih
obilježja i zemljopisnih prednosti.
Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i
formiranju područja za razvoj naselja.
Veća naseljavanja i urbanizacija događala se uz značajne prometne pravce koji su
uglavnom spajali središnja spomenuta naselja i centre okolnih područja.
1 - 123
PROSTORNI PLAN
Karakteristika prostornog razvoja ovog područja jest izražena u osovinama prostornog
razvoja koje se formiraju na prometnim pravcima što se pružaju od Varaždina prema granici sa
Slovenijom, Ludbregu i Koprivnici, te Ivancu i Lepoglavi.
Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i veće zone za razvoj naselja, tako
da su već danas neka naselja spojena u neprekinuto područje dužine čak preko 10 km. Tu se
radi uglavnom o naseljima u ravničarskom dijelu Županije. Primjerice, takva neprekinuta
područja čine naselja Hrašćica - Sračinec - Majerje (dužine cca 5 km), Petrijanec - Družbinec
(dužine cca 3,5 km), Gojanec - Nedeljanec - Prekno - Cargovec - Zamlača - Papinec - Šijanec Krkanec - Vidovec - Domitrovec - Budislavec (dužine cca 6 km), Brezje Dravsko - Kolarovec Babinec - Cestica - Križovljan Radovečki - Radovec - Gornje Vratno - Donje Vratno - Vinica Marčan - Donje Ladanje (dužine cca 10,5 km), Presečno - Oštrice - Ključ, Novi Marof Madžarevo, Novi Marof - Grana, Vrbanovec - Sudovčina - Martijanec - Križovljan - Poljanec,
Dubovica - Kapela Podravska, Ludbreg - Hrastovsko, Ludbreg - Sigetec i Ludbreg - Selnik.
Za razliku od spomenutih područja, na prostoru vinogorskih pobrđa karakteristična su
vrlo razvedena područja za razvoj (Viničko vinogorje i Haloze, Varaždinsko-Topličko gorje)
koja su rezultat reljefnih mogućnosti i uključivanja vikend izgradnje u područje naselja. Na
ovim prostorima, kao naslijeđeno stanje, prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje
za odmor (vikendice i klijeti), što je uzrok otežanom komunalnom opremanju ovih prostora
(različite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje). Takva kombinacija namjena je vrlo česta, pa je
velik dio naselja na ovom prostoru mješovitog karaktera, dok je pravih samostalnih vikend zona
zapravo vrlo malo.
U višim zonama koje karakterizira raštrkanost vrlo malih naselja i zaselaka, područja za
razvoj naselja, sukladno spomenutoj karakteristici, čini velik broj malih površina koje su
raštrkane u prostoru. Takvi oblici naselja prevladavaju na ivanečkom i novomarofskom
području. Ovakav način formiranja naselja, koji je posljedica postojećeg sustava naseljavanja
prostora, uzrokuje poteškoće u realizaciji planiranog ili željenog standarda življenja radi
zahtjevne uspostave odgovarajućeg komunalnog sustava. Na novomarofskom i dijelom
varaždinskom području, i to u brežnim prostorima, postojeća izgradnja ima oblik izduženih vijugavih područja, što je uvjetovano praćenjem ceste uz koje su se ta područja formirala.
Ograničenja u razvoju vezana su i na vodne resurse. Ravničarski dio Županije građen
je od uglavnom kvartarnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata koji akumuliraju veće količine
podzemnih pitkih (hladnih) voda. Količina i kvaliteta tih voda je značajna za opskrbu pitkom
vodom, kako područja Županije, tako i šireg kontaktnog područja (prema jugu). Podzemne vode
ovog vodonosnika vrlo su slabo zaštićene od prodora zagađivanja s površine, pa u tom smislu u
budućnosti valja osigurati maksimalnu zaštitu. Može se reći da za područje iznad vodonosnika,
kao i njegovih utjecajnih zona, postoji ograničavajući faktor za razvoj određenih namjena i
vrsta djelatnosti, odnosno nužnost provedbe odgovarajućih mjera zaštite.
Infiltracija voda s površine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na
kvalitetu vode. To je iz razloga što je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije
područje, te područje intenzivne poljoprivredne obrade. Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj
poljoprivrednih kultura, a s obzirom na tu činjenicu i lakšu pristupačnost, bio je bolje
naseljavan od brežnih područja Županije.
U urbanim zonama zagađenje tla, pa tako i podzemnih voda dolazi od neriješene
odvodnje i neriješenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada, što se
odnosi na nepodesno deponiranje otpada, rasipanja otpada i sporadičnog odbacivanja po tlu.
Isto tako, u jednom razdoblju učestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i
stočarskih) na područjima uglavnom izvan naselja, koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane, pa
predstavljaju opasnost po zagađenje tla.
Jedan od najvećih problema koji se javlja na prostoru u okviru narušavanja okoliša je
zagađenje podzemnih voda kao posljedica neizgrađene kanalizacijske mreže.
1 - 124
PROSTORNI PLAN
Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i
krajobraza.
Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraženi prostorni element u
zemljopisnoj cjelini dravske nizine, koji istovremeno utječe na gospodarske i društvene
osobitosti ovog područja. Predjeli starog korita rijeke Drave značajni su radi autohtone
močvarne vegetacije i obitavanja močvarnih životinja, osobito ptica.
Izgradnjom hidroenergetskog sustava nastale su bitne prostorne promjene u
neposrednom i širem području (promjene u režimu podzemnih voda, biološke promjene,
promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja, promjene u funkcijama naselja, ekološke
promjene u najširem smislu i sl.). Stoga se može smatrati da će svaki dodatni i novi utjecaji na
tom prostoru prouzročiti određene posljedice.
To se odnosi i na niz ostalih vrijednijih prirodnih cjelina ekoloških značajki i
jedinstvenih vrijednosti za Županiju ili za lokalnu sredinu kao što su: predio Trakošćana,
Ivančice i Kalnika, izvorišni dio Plitvice, potok Zbel i dijelovi njegove šire okolice, vodni
ekosustavi i dr.
Na gotovo svim područjima Županije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne
arhitekture i specifičnih tipova naselja. U takvim mjestima postoji niz primjera narušavanja
ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima, posebno na području realizacije novih građevina.
Ubrzane promjene načina života stanovništva dovele su do preobražaja u načinu gradnje
seoskih domova, kuća za stanovanje i gospodarskih građevina. Neodgovarajući zahvati su
neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog narušavanja ranijeg sklada i vrijedne i
tipične sredine u tim mjestima kao primjerice:
- naselja na pobrđima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s
prirodnim krajolikom, te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske
arhitekture,
- naselja u ravničarskim predjelima i riječnim dolinama koja su zbijenog ili izduženog
tipa, nepravilnih geometrijskih formi.
1 - 125
PROSTORNI PLAN
2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja
2- 1
PROSTORNI PLAN
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i
međunarodnog značaja
Stjecanjem samostalnosti i suverenosti, Republika Hrvatska je postala novi
međunarodni pravni subjekt. Kao samostalna Država u okruženju europskih prostornih cjelina:
Mediterana, Podunavlja, Alpa i Balkana, mora stvoriti pretpostavke za ustrojstvo, zaštitu,
korištenje i uređenje prostora, ali i svoj razvitak u prostoru.
Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom, prostornog razvoja i planiranja na razini
Države su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja.
Strategija sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja i dugoročne
ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, a
Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.
Opći ciljevi predviđeni Strategijom i Programom:
• jačanje prostorno-razvojne strukture Države,
• povećanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša,
• uključenje u europske integracijske sustave.
Posebni ciljevi predviđeni Strategijom i Programom:
• povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Države,
• razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora,
• razvijati infrastrukturne sustave,
• racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra,
• uvažavati zajednička obilježja ali i osobitosti područja u planiranju
razvoja,
• osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja.
U cilju ostvarenja višeg stupnja razvitka i bolje kvalitete života potrebno je
poticati:
• uspostavu prostorno-razvojne strukture koja omogućuje uravnotežen
razvitak područja, stvaranje, prepoznavanje i poticanje okosnica i
težišta razvitka s osloncem na mrežu gradova i drugih središta
(policentrična mreža), povezanih prometnim pravcima na višoj
tehničko-tehnološko-sigurnosnoj razini,
• preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse - ljudski
potencijal, prirodna i kulturna dobra, raznolikost i osobitosti dijelova
prostora.
2- 2
PROSTORNI PLAN
S gledišta korištenja prostora osnovni ciljevi i težište postavljaju se na očuvanje
fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno korištenje prostora za gradnju), uz
uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim ciklusima i bez
zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije) prostora.
U okviru općih i strateških ciljeva prostornog razvoja definiranih na razini Države,
kojima se teži višem stupnju razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima,
postavljaju se osnovni ciljevi prostornog razvoja Županije koji će se međusobno prožimati
s međunarodnim, državnim i regionalnim ciljevima:
•
•
•
•
ravnomjerniji demografski razvoj i rješavanje demografskih problema,
razvoj i unapređenje sustava naselja,
razvoj i integracija gospodarskih i infrastrukturnih sustava,
provođenje mjera revitalizacije i poboljšanja uvjeta života u ruralnom
i pograničnom području uz očuvanje izvornih obilježja i
prepoznatljivosti prostora,
• zaštita i očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
vrijednosti s posebnim naglaskom na zaštitu voda.
Strateški ciljevi demografske politike koji se odnose i na Varaždinsku županiju su
slijedeći:
• osigurati optimalno opće kretanje stanovništva (prirodne migracijske
tokove),
• postići ravnomjerni raspored stanovništva u policentričnom sustavu
naselja,
• poticati razvoj manjih i srednjih gradova,
• obnoviti ruralna naselja (gdje je to objektivno i moguće), uključujući
stvarno poboljšanje standarda i kvalitetu života,
• svestrano revitalizirati demografski najugroženija i strateški značajna
područja (pogranična područja),
• poticati povratak hrvatskog stanovništva iz inozemstva i ostalog
stanovništva iz dijaspore u njihov zavičaj,
• zaustaviti emigraciju mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva u
inozemstvo,
• poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva.
Policentrični razvoj je koncept razvitka i uređenja prostora koji i u državnim i u
lokalnim okvirima ima zadaću da potakne lokalne razvojne osobitosti područja, osigurava
egzistenciju, a time i ostanak stanovništva, spriječi pretjeranu koncentraciju industrije i
stanovanja, te racionalnije koristi prirodne i izgrađene resurse.
Cilj je uspostaviti i osposobiti takvu mrežu naselja koja će predstavljati žarišta
razvitka svakog pojedinog područja, pri čemu administrativna podjela ne mora biti kriterij
odabira, ukoliko funkcionalni princip (pa i tradicionalne navike) ukazuju na drugačiji model.
Jedan od važnih ciljeva prostornog razvoja je uspostava dobro koncipirane i
funkcionalno uravnotežene (optimirane) infrastrukturne mreže koja će osigurati
policentrični i uravnoteženi razvoj u prostoru i omogućiti efikasnu povezanost, visok komunalni
standard i minimalno devastiranje prostora (što ima svoju cijenu izgradnje i održavanja).
Postoje područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa,
nerazvijenosti mreže naselja, funkcija i gospodarstva, oskudnih resursa, te perifernog položaja u
odnosu na glavne pravce razvoja.
2- 3
PROSTORNI PLAN
Strategijom Prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđene su problemske prostorne
cjeline zajedničkih obilježja od kojih i Varaždinska županija ima dio područja uz državnu
granicu, kao i ruralni i seoski prostor sa svim onim obilježjima koja zahtijevaju poseban planski
pristup i mjere.
Jedan od ciljeva svekolikog razvitka je uspostava mehanizma koji će omogućiti
prioritetno rješavanje nagomilanih problema u ovim područjima, koja ona sama nisu u
mogućnosti riješiti.
Strateški cilj je da obnova i razvoj sela omogući prihode stanovništva za standard
življenja sukladan gradskom, ali da se očuva karakter sela, prirodna i kulturna dobra, te
da se unaprijedi stanovanje i kultura uopće.
U tom pravcu gospodarske, kulturne, socijalne i fiskalne mjere trebaju biti usklađene s
mjerama prostornog uređenja na razini Države i nižim razinama, tako da se u ruralnom prostoru
ostvare optimalni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju, ali i druge djelatnosti u skladu s
karakterom krajolika, zaštitom okoliša, kulturnim potrebama, rekreacijom i drugim općim i
specifičnim potrebama.
Zaštitu prostora potrebno je koncipirati na cjelovito područje vodeći računa o
utjecaju susjednih i graničnih područja, jer se ona ne može ograničiti na administrativnoteritorijalnu podjelu, a često niti na funkcionalnu.
Koncept zaštite prostora temelji se na načelu održivog razvitka, tj. procjene
dopustivog i prihvatnog kapaciteta okoliša i strogu kontrolu i ograničenje zagađenja.
U tom smislu prioritetan cilj koji je nužno posebno naglasiti odnosi se na zaštitu
vodonosnika podzemne pitke vode na koju najdirektnije može utjecati lokalna sredina.
Prostor izvan naselja u funkciji gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva,
turističko-rekreativnih i drugih djelatnosti i aktivnosti treba koristiti obazrivo i u funkciji
očuvanja temeljnih prirodnih vrijednosti i obilježja.
Kriteriji zaštite bitno utječu na odabir djelatnosti u pojedinom prostoru, a
istovremeno određuju namjenu i način korištenja prostora.
Prepoznatljivost područja obilježje je kojem se mora posvetiti posebna pažnja.
Zadatak je svake sredine očuvanje vlastitog identiteta i njegovanje tradicije i baštine. U
tom pogledu treba visoko rangirati ciljeve u očuvanju kulturno-povijesne baštine, krajobraznih
vrijednosti i ljudskim radom stvorenih dostignuća, u čemu Varaždinska županija ima mnogo
razloga prednjačiti.
2- 4
PROSTORNI PLAN
2.1.1. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj gradova
Proces urbanizacije i razvoj gradskih naselja danas je opći i ubrzani svjetski proces.
Današnja shvaćanja razvitka suvremenog tehnološkog društva ukazuju na nužnost
razvitka urbanih zajednica i te se spoznaje očito ne mogu zanemariti, niti brzo ili bitno (ako je
uopće moguće) preusmjeriti.
Gradovi kao najsloženija, ali i najreprezentativnija tvorevina civilizacije (najbolji oblik
organiziranog života ljudi) predstavljaju čvorišne točke prostora koje upravljaju i djeluju na
svoja socio-gospodarska gravitacijska područja. Stoga proizlazi da je najsvrhovitija prostorna
organizacija stvaranje policentrične mreže naselja, optimalno strukturiranih, gdje treba
osobito poticati razvoj manjih gradova i gradova srednje veličine. Ovakva koncepcija je
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašena kao prioritetna.
Važnija središta rada u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
Slika 29
2 -5
PROSTORNI PLAN
U koncipiranoj policentričnoj mreži gradova, u "sustavu središnjih naselja", odnosno
"sustavu razvojnih žarišta", na području Varaždinske županije u najznačajnija razvojna
žarišta Strategija ubraja: Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglavu i
Varaždinske Toplice.
Grad Varaždin spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije
nacionalno središte, dok u grupu srednjih gradova ulaze: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a
Lepoglava i Varaždinske Toplice spadaju u grupu manjih gradova.
Varaždin i pet ostalih gradova na području Varaždinske županije zadovoljavaju
osnovne kriterije gradskih naselja:
- imaju veoma dugu povijesnu tradiciju - kontinuitet postojanja ("genius loci"),
- bilježe stalni rast broja stanovnika,
- nalaze se na značajnim prometnim pravcima,
- ranije su bili, a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u značajnije upravne
centre,
- predstavljaju važne gospodarske centre sa značajnom funkcijom rada,
- imaju infrastrukturne elemente karakteristične gradskim obilježjima,
- imaju dugogodišnji kontinuitet praćenja razvoja naselja prostorno-planskom
dokumentacijom (prostorni planovi, GUP-ovi, PUP-ovi).
Proglašavanje novih pet gradova na području Varaždinske županije ide u prilog
stvaranju pravilno strukturirane mreže gradova u prostoru, koja je jedan od bitnih
preduvjeta dobre organizacije prostora.
Globalna je ocjena da se sada gradovi nalaze barem na jednom razvojnom
stupnju niže nego što to pokazuje i otkriva njihovo formalno mjesto u hijerarhiji centara.
U interesu je Države i u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike
Hrvatske da se intenzivira proces urbanizacije na prostorima većih koncentracija
stanovništva i u pograničnim područjima, što se može primijeniti i na prostoru
Varaždinske županije. Stoga treba osobito poticati razvoj manjih i srednjih gradova, s
lokalne, ali i s državne razine, tj. razvijati pravilnu mrežu gradova na ovakvim
područjima koji će funkcionirati kao razvojna žarišta.
2 -6
PROSTORNI PLAN
2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi
Prometni sustavi
Unutar hrvatskog državnog teritorija ističe se nekoliko prometnih koridora europskog i
državnog značenja. Varaždinska županija leži na dva takva prometna koridora i to:
- prometnom koridoru sjever-jug, koji je poveznica srednje Europe i Jadrana,
odnosno Mediterana i
- podravskom prometnom koridoru koji je sjeverna paralelna poveznica Države i
osigurava alternativno povezivanje Središnje i Istočne Hrvatske međusobno, ali i sa susjednim
državama.
Unutar takvih geoprometnih pozicija Varaždinska županija temelji svoje
prednosti za kreiranje budućeg razvitka, ali je nužno planske postavke i strategijska
opredjeljenja oživotvoriti, jer je to pretpostavka za iskorištenje komparativnih prednosti.
Cestovni promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
Slika 30
2 -7
PROSTORNI PLAN
U cestovnom prometu okosnicu tvori mreža E - cesta, u čijem sastavu je autocesta
(Mađarska) - Goričan - Zagreb - Rijeka, koja ima i prioritet u gradnji.
Na mrežu E - cesta nadovezuje se mreža brzih cesta od važnosti za povezivanje
područja Države i međunarodno povezivanje, u čijem sastavu je Podravska brza cesta od
Republike Slovenije preko Varaždina prema Osijeku.
Na ovu bi cestu valjalo nadovezati pravac preko Ivanca, Lepoglave i Krapinskozagorske županije sa spojem na autocestu Zagreb - Maribor, što će osigurati značajan
poticaj razvitku pograničnih područja prema Republici Sloveniji, pa je jedan od važnijih
ciljeva Županije prihvaćanje ovog pravca u plan dugoročnog razvoja cestovne mreže
Hrvatske. U tom smislu je u interesu Županije osigurati i rezervirati prostor za njenu
relizaciju.
Opredjeljenje o nužnosti postupnog rješavanja dionica i građevina na mreži državnih
cesta i prilaznicama i obilaznicama većih gradova, pretpostavlja daljnje poboljšanje uvjeta za
odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskrižjima grada Varaždina i
drugih gradova koji leže na pravcima najvažnijih cesta, a naročito Novog Marofa i
Varaždinskih Toplica koji do sada nisu rješavani.
Željeznički promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
Slika 31
2 -8
PROSTORNI PLAN
U željezničkom prometu prisutna je višegodišnja stagnacija u odnosu na Europu, pa je
nužna svekolika reafirmacija željezničkog prometnog sustava i znatno bolje povezivanje na
međunarodnu željezničku mrežu. U tom kontekstu svrhovita je uspostava kvalitetne
željezničke veze Mađarska - Čakovec - Varaždin - Žutnica (Krapinsko - zagorska
županija) sa spojem na pravac Zagreb - Beč, čime se položaj Varaždinske županije
višestruko oplemenjuje i dobiva sasvim nove dimenzije u perspektivi razvitka, a posebice
na značenju dobiva varaždinsko prometno i robno-transportno raskrižje.
Pri tome ne treba zanemariti značenje prijevoza putnika željeznicom na ovom
području, posebice na pravcu Zagreb - Varaždin, što treba dodatno valorizirati u budućoj mreži
pruga od državnog interesa.
Posebno značenje i pozornost potrebno je posvetiti robno-transportnom
terminalu, koji u kombinaciji sa slobodnom carinskom i gospodarskom zonom može
predstavljati važnu ulogu u razvitku. Ako se uzme u obzir vrlo povoljan geoprometni položaj
Varaždinske županije, onda ova činjenica predstavlja dodatnu prednost u valorizaciji
mogućnosti za razvitak nekih novih djelatnosti, kako u samom gradu Varaždinu, tako i u širem
prostoru.
Radi toga je potrebno dati odgovarajuću ulogu i funkciju željezničkom raskrižju
Varaždin u sustavu željezničke prometne mreže Hrvatske.
U zračnom prometu, pri sagledavanju razvoja zračnih luka Hrvatske, realnom je
ocijenjena mogućnost iskorištenja postojećeg zrakoplovnog pristaništa Varaždin i
mogućnost prekategorizacije u zračnu luku 2C kategorije.
Ubrzani razvoj telekomunikacijskog sustava (sustava veze) upotpunjuje cjelokupni
prometni sustav i ističe važnost i ulogu područja Varaždinske županije u prometnim sustavima
od važnosti za Državu, ali i osnažuje potencijalne mogućnosti da tu ulogu i značenje iskoristi za
vlastiti razvitak.
Energetski sustav
Zadovoljenje energetskih potreba stanovništva i gospodarstva spada u grupu
ciljeva koji se u suvremenom društvu poistovjećuju s pitanjem opstanka.
Opća je ocjena da Hrvatska nema ni jednan oblik energije čija je proizvodnja u zemlji
dovoljna za zadovoljenje sadašnjih potreba, a još manje potreba u budućnosti, premda
raspolaže skoro sa svim poznatim energentima.
Varaždinska županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava
Hrvatske, koji se najvećim dijelom može opskrbiti iz vlastitih izvora (tu su u okviru
proizvodnih sustava i hidroelektrane na rijeci Dravi), a manjak energije lakše se može
podmiriti uvozom iz susjednih zemalja.
U narednom razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih sustava
na razini Države izgraditi dalekovod 400 kV na pravcu Žerjavinec - Mađarska u istočnom
rubnom području Županije.
U pogledu opskrbe plinom jedan od strateških ciljeva je izgradnja međunarodnog
plinovoda ADRIA - LNG koji prolazi i Varaždinskom županijom od pravca Zaboka preko
Ludbrega u smjeru Kotoribe.
Na području Županije uspostavljen je temeljni sustav opskrbe plinom koji je potrebno
dalje razvijati, a ostale mjere imaju zadatak osigurati prostorne i druge pretpostavke za
povećanje i poboljšanje opskrbe, njene pouzdanosti i sigurnosti.
Uporaba samo ekološki prihvatljivih energenata imperativ je današnjice.
2 -9
PROSTORNI PLAN
Vodnogospodarski sustav
Korištenje voda
Glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine
vode za stanovništvo i gospodarstvo. Radi toga je nužno otkloniti visoke gubitke u postojećim
sustavima i posvetiti punu pozornost izvorištima i zaštitnim zonama radi očuvanja kvalitete
vode. Gospodarenje vodama nužno je koncipirati na principima "održivog" razvoja, a
komunalna poduzeća potrebno je osposobiti da upravljaju sustavima vodoopskrbe, održavaju ih
i razvijaju.
Smatra se, na temelju procjene sveukupnih količina voda, da Hrvatska ima dovoljne
količine potencijalnih izvora pitke vode, ali njihovo korištenje iziskuje značajne zahvate, kako
radi uključivanja u sustave vodoopskrbe, tako i radi provedbe potrebne zaštite.
Područje Varaždinske županije - nizinski dio, tj. dravsko zaobalje Strategijom i
Programom je predviđeno kao sastavni dio rezervata potencijala podzemne pitke vode u
sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ta činjenica daje novu dimenziju zaštiti prostora i okoliša
ali i upravljanju vodnim resursima u ovom području, a poseban značaj daje potrebi rješavanja
odvodnje u naseljima.
S druge strane u brežnim i rubnim (graničnim) područjima Županije vodoopskrba
ne zadovoljava, te je nužno prioritetno intervenirati u ta područja.
Energetsko korištenje voda na području Županije iskorišteno je izgradnjom
hidrocentrala na rijeci Dravi i one su značajan čimbenik energetskog sustava Hrvatske.
Uređenje režima voda
Zaštita od štetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim područjima.
Varaždinska županija je najvećim dijelom u slivnom području Drave i Dunava, a manjim
dijelom (rijeka Lonja) u slivnom području Save.
Do sada izvedeni radovi zaštitili su neke površine, ali unatoč izvedenim i
višenamjenskim hidroenergetskim građevinama zaštita od poplava nije u potpunosti
provedena, te se mora nastaviti provoditi bržim tempom.
Uz to je na ovom području prisutan utjecaj bujica i erozija, pa su nužni hidrotehnički
radovi, ali ih je potrebno kompleksno planirati i provoditi u suradnji sa šumarskim i
poljodjelskim aktivnostima, a usklađeno s principima zaštite okoliša.
Zaštita voda od zagađivanja
Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode i otpadne tvari općenito, ali se ne smiju
zanemariti i drugi načini zagađenja kao ispiranje zagađenih površina, prometnica, aplikativnih
sredstava u poljodjelstvu, gnojišta, te povremena i izvanredna zagađenja.
Izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko značenje u zaštiti voda. Dosadašnji
sustavi kanalizacije u Hrvatskoj su se prvenstveno gradili u naseljima - gradovima i sjedištima
općina, ili za potrebe industrijskih ili nekih specifičnih pogona. Ne postoji razrađeni i
organizirani sustav izvedbe odvodnje, a parcijalna rješenja vrlo je teško povezati u suvisli
kanalizacijski sustav te optimalno postaviti uređaje za konačno pročišćavanje otpadnih voda
prije ispusta otpadnih voda u recipijent.
Slična je situacija i u Varaždinskoj županiji gdje samo grad Varaždin ima razrađen i
zadovoljavajuće razvijen koncept izgradnje kanalizacije, pa kad se uzme u obzir činjenica da je
potrebno osigurati zaštitu potencijala pitke vode u velikom prostoru Županije, evidentno je da
tom problemu treba dati visoki prioritet.
Zaštita otvorenih vodotoka na području Županije dijelom je (Drava) uvjetovana i
stanjem u susjednim državama, ali su pritoci Drave ugroženi lokalnim zagađivačima.
2 - 10
PROSTORNI PLAN
U cilju zaštite voda nužna je realizacija slijedećih ciljeva:
a) Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima,
a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom.
b) Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili
zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode.
c) Očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije
provođenjem mjera zaštite, te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za
pročišćavanje zagađenih voda.
d) Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo
gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno
pročišćavanje zagađenih voda i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih
uređaja. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih
mjera zaštite.
e) Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su narušene i
postizavanje propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom
cjelovitih programa i mjera zaštite.
f) Ostvariti sukladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje
resursa prostora dovesti do pogoršanja kvalitete voda, zdravlja ljudi i uslijed
toga do teškoća ili čak zastoja samog razvoja.
Ciljeve treba realizirati na načelima "održivog" razvoja, tj. razvitka koji
zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost slijedećih
da to ostvare za sebe.
2 - 11
PROSTORNI PLAN
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Područje Varaždinske županije ubraja se u sustav županija Središnje Hrvatske za koje
se Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske cijeni da je najrazvijenije područje
Hrvatske, u kojem je koncentrirano gospodarstvo i kulturne institucije, a to je i ključno
raskrižje europskih i regionalnih prometnih pravaca.
Razvojnu strukturu područja obilježava koncentracija - prsten gradova srednje veličine
oko Zagreba, te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno-razvojne strukture
policentričnog tipa.
Obilježje tog područja je i porječje rijeke Drave, te prijelaz iz ravničarskog u
brežuljkasto područje Hrvatskog zagorja. Radi toga su krajobraz i resursi pod utjecajem
urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajolika, pa se planska usmjerenja
i na državnoj razini odnose na revitalizaciju i očuvanje vrijednosti prostora, osobito u
rekreativnoj funkciji urbanih područja, te u tom konceptu treba sagledavati vrednovanje
Hrvatskog zagorja kroz kompleksni program zaštite i revitalizacije.
Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor
Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeći:
- zaštita rezervi pitke vode,
- zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina,
- sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog
tla u
građevinsko zemljište i
- ekološka revitalizacija vodotoka Drave i pritoka.
U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite
rezervi pitke vode, očuvanja i zaštite krajobraza, te pojačanog vrednovanja zaštite Drave
i pritoka.
Rezerve pitke vode
Jedan od glavnih ciljeva Dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje
dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.
Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta, a temeljem procjene
sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Države ima dovoljne količine
potencijalnih izvora pitke vode.
U okviru strateških odrednica Države koje se odnose na zaštitu resursa, na
području naše Županije evidentirane su potencijalne rezerve podzemnih voda u cijelom
dravskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog značenja.
Zaštita krajobraza
Karakteristike krajolika odnosno krajobraza u prostorno-planskom kontekstu
podrazumijevaju cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno
prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene (visokourbanizirani ili tehničkotehnološki prostori).
U cilju zaštite krajobraza potrebno je:
- spriječiti neprikladnu gradnju stambenih građevina i vikend izgradnje
(lokacijom i arhitekturom) i gradnju na pejzažno eksponiranim lokacijama,
- spriječiti neprikladnu poljoprivrednu obradu i usitnjavanje posjeda
naročito u brežuljkastom dijelu Županije,
- spriječiti nepotrebnu, ekonomski neopravdanu i neprimjerenu (geometrijsku)
regulaciju vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih
lokaliteta,
- spriječiti nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima,
2 - 12
PROSTORNI PLAN
- spriječiti daljnje smanjenje nizinskih šuma,
- gospodarenje mineralnim sirovinama definirati gospodarskom politikom, ali
ne u uskim lokalnim okvirima, već usmjeriti djelovanje na rješavanje pitanja
kako dobro gospodariti resursom, a ne samo kako spriječiti negativne
posljedice eksploatacije mineralnih sirovina. Takav pristup "održiva
razvoja" iziskuje i postojeća zakonska regulativa.
Potencijalne rezerve podzemnih voda u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
Slika 32
Zaštita rijeke Drave
Cijeli dravski pojas, a posebice staro korito rijeke, od osobite su prirodne vrijednosti ne
samo u našoj regiji već i u širem prostoru. Dravski pojas jedan je od rijetkih, značajnih, ali i
ugroženih europskih riječnih ekosustava čije očuvanje više ne ovisi samo od procesa koje
obavljaju prirodni sustavi. U tom je smislu Hrvatska kao potpisnica "Konvencije o suradnji na
zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav" obvezna djelovati u okviru programa zaštite okoliša
dunavskog slivnog područja, u koje spada i rijeka Drava.
U nekoliko posljednjih desetljeća na području rijeke izvršen je cijeli niz aktivnosti koje
su negativno utjecale na kvalitetu prostora i okoliša. U cilju zaštite prostora i planske
2 - 13
PROSTORNI PLAN
artikulacije aktivnosti u dravskom pojasu potrebno je izraditi Prostorni plan područja
posebnih obilježja rijeke Drave kako bi se riječni prostor počeo koristiti planski,
racionalno i kontrolirano.
2 - 14
PROSTORNI PLAN
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa; najvrednije su, ali i
najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti uz stalno i nadzirano
održavanje i čuvanje.
Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa, stremljenje k
razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po
prirodnom bogatstvu, nasljeđu i ljudskim potencijalima, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor
sam po sebi sadrži značajke održivosti, potrebno je naglasiti da jednom nanesene štete u
prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, a ponekad čak neobnovljive i
nepovratne.
Zaštita prirodne i graditeljske baštine u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske
Slika 33
Pojašnjenje oznaka za graditeljsku baštinu:
- crveni kvadratić - upisana dobra,
- zeleni kvadratić - dobra predložena za upis,
- plavi kvadratić - priprema dokumentacije za prijedlog dobara.
*Napomena uz sliku 33: Grad Varaždin je od 1998. "dobro predloženo za upis" (Strategija prostornog uređenja Hrvatske je
donesena 1997.)
2 - 15
PROSTORNI PLAN
Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje
ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku
postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla
optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti.
Glavni ciljevi zaštite okoliša su:
- učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačenije razine kakvoće
života,
- razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se
trajno optimirali učinci njegovog korištenja,
- usuglašavanje novih aktivnosti u
prostoru s naprednim
europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja
(tamo gdje je potrebno), te
- sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove
proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe
različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih
površina u postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s
planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih
obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati
svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine
očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju
njegovog očuvanja za budućnost.
Varaždinska županija prostorno pripada širim europskim gospodarskim i
ekološkim sustavima, te je nužno postavljati i primjenjivati kriterije zaštite usklađeno sa
susjednim državama i međunarodnom zajednicom. Geografski položaj, očuvana prirodna i
spomenička baština, postojeća i planirana infrastruktura, razvojne mogućnosti i prostorne
prednosti moći će se potpunije iskoristiti prihvaćanjem razvojnih opredjeljenja većine zemalja
Vijeća Europe, Europske unije i drugih razvijenih europskih država. Stoga prostorni razvoj
Županije mora uvažavati međunarodne kodekse ponašanja, koji uključuju odnos prema
drugima, svekolikom okružju i kulturnom bogatstvu, a posebno je značajno regionalno
povezivanje i uključivanje u razvojne trendove srednjeg Podunavlja i sjevernog
Mediterana.
2 - 16
PROSTORNI PLAN
2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
Stanovništvo je jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno-gospodarskog
razvitka i korištenja prostora, stoga je potrebno kompleksno sagledavanje njegove uloge u
korištenju prostora i upravljanju prostorom.
Problematika vezana uz demografsku obnovu koja proizlazi iz demografske slike
Republike Hrvatske spada u prioritetne i dugoročne zadaće na razini Države.
Demografska problematika prisutna je i na području Varaždinske županije, treba je
sveobuhvatno sagledati i valorizirati, a za njeno rješavanje potrebno je donijeti programe mjera i
akcija.
• Iseljavanje je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru, jer ono
izravno poništava postignuća pronatalitetne politike.
• Valja težiti ravnomjernijem demografskom, ali i općedruštvenom
razvitku. Stoga treba što je moguće više smanjivati demografske
disproporcije.
• Populacijska politika mora biti sustavna, djelatna i trajna, a po potrebi i
specifično razrađena po gradovima i općinama.
Kao podrška i smjernica za definiranje poticajnih mjera populacijske politike
trebaju poslužiti smjernice, aktivnosti i mjere iz postojećih dokumenata kao što su
"Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske", Zakon o obnovi,
Zakon o stimuliranju aktivnosti u područjima od posebnog državnog interesa, a koje je
izradilo Ministarstvo razvitka i obnove.
Demografski procesi odvijaju se sporo, a uvjetovani su: biološkim, društvenogospodarskim, kulturno-obrazovnim, zdravstveno-socijalnim, psihološkim, političkim, etničkim
i drugim čimbenicima. Stvaranje pozitivnog okruženja za djelovanje i promjenu tih čimbenika
omogućuje zaustavljanje negativnih demografskih trendova i postizanje željenih promjena i
rezultata.
Ciljevi i projekcije na županijskoj razini
Uvažavajući demografsku sliku područja Županije koja je ukratko analizirana u
poglavlju 1. Polazišta, evidentno je da bi trebalo djelovati u dva smjera:
• Potrebno je djelovati u cilju zaustavljanja negativnog demografskog procesa u
prostorima gdje je demografska slika izrazito nepovoljna i procesi depopulacije
kritični. To su prvenstveno pogranični prostori i prostori južnog i jugoistočnog dijela
Županije.
• Potrebno je stvoriti/stvarati pretpostavke za uravnoteženiji razvoj naselja u cilju
dobivanja što pozitivnije okosnice budućeg policentričnog razvitka. To
podrazumijeva postupno ublažavanje migracijskih pritisaka na Varaždin, ne u smislu
zaustavljanja njegova razvoja, već u cilju optimiranja razmještaja urbanih naselja na
način koji predviđa Strategija i Program prostornog uređenja Države, ali i koji
se uklapa u koncept ravnomjernijeg razvoja Županije. Naime, time bi se
stvorile pretpostavke da se imigracijski tokovi preokrenu u korist manjih gradova
2 - 17
PROSTORNI PLAN
Županije, što je inače trend i nastojanje s razine Države, ali i globalni svjetski trend
urbanizacije.
Urbana područja, kao prostori s najvećom koncentracijom stanovništva, značajan su
faktor u definiranju demografske politike.
Općenito, kad se govori o naseljima osnovni kriterij za njihovu veličinu je broj
stanovnika. Najveće gradsko naselje u Varaždinskoj županiji je Varaždin, koje prema Strategiji
i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spada u važnija nacionalna središta i u
gradove srednje veličine s 30-100.000 stanovnika. Ostala naselja gradskog karaktera su Ivanec,
Ludbreg i Novi Marof (manja subregionalna središta) i Varaždinske Toplice i Lepoglava
(važnija općinska središta) s 2-10.000 stanovnika.
Na području Varaždinske županije nema naselja veličine 10-30 000 stanovnika, a
proces urbanizacije zaostaje za prosjekom u Državi. Stoga je strateško pitanje poticati
razvoj srednjih i manjih gradova, kao i općenito razvijanje naselja gradskog karaktera.
Treba nastojati (ne samo dokumentima prostornog uređenja, nego i drugim mjerama) da
naselja koja već sadrže naznake urbanih obilježja postupno poprime gradski karakter te
da postignu određenu višu kvalitetu življenja.
Ruralna područja i selo, kao depopulacijska područja spadaju prema Nacionalnom
programu obnove i razvitka u problemska područja na razini Države. Za njihovu obnovu i
razvoj, uz aktivno sudjelovanje državne uprave može najviše pridonijeti lokalna samouprava, a i
cjelokupno lokalno stanovništvo.
Intervencije u tom prostoru ne smiju biti agresivne i nasilne kako se ne bi
poremetio uravnoteženi sustav čovjek-priroda koji je osnovna kvaliteta života na selu.
Obnovu i revitalizaciju sela treba sprovesti prvenstveno kroz osiguravanje komunalne i
društvene infrastrukture, primjenu suvremene tehnologije u poljodjelstvu, orijentaciju
poljoprivredne proizvodnje na kvalitetu, a ne kvantitetu, uvođenje nepoljodjelskih
djelatnosti u seoske obitelji/domaćinstva kao što je seoski turizam, razne kooperacije,
prerada poljoprivrednih proizvoda na tradicionalan način, tradicionalni obrti i sl.
Postizanje višeg standarda života na selu i očuvanje zdravog okoliša najznačajnije su
mjere za zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i osnova za poticanje
doseljavanja mlađeg stanovništva na selo.
Međutim, nije realno očekivati da se mogu revitalizirati sva seoska naselja, jer su toliko
raštrkana (dislocirana) i s prevelikim područjima za razvoj naselja, a previše usitnjenim
posjedima da su troškovi njihovog opremanja u nesrazmjeru s mogućnostima i potrebama našeg
društva. Stoga će se neminovno dogoditi da će neka naselja odumrijeti, no taj proces kao i svaki
drugi u tim područjima treba biti postupan i nenasilan, jer se radi o ljudskim životima, navikama
i tradiciji gdje svaka promjena i uz najbolje mjere i akcije zahtijeva određenu vremensku
prilagodbu. Prijelaz stanovništva iz tih područja u urbana potrebno je poticati i provoditi
sa svrhom i ciljem optimalnog rasporeda stanovništva, a u funkciji gospodarskog i
svekolikog razvitka.
Pogranična područja u Varaždinskoj županiji su uz granicu prema Sloveniji i nemaju
tipična pogranična obilježja jer do 1991. godine na tom području nije bilo državne granice. To
su također pretežito depopulacijska područja s prisutnom stalnom emigracijom stanovništva,
oskudnih resursa i perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja. Većina teritorija
spada u ruralna područja brežnih dijelova Županije. U značajnom dijelu ovog područja definirat
će se i Park prirode "Hrvatsko zagorje", što postavlja i dodatne zahtjeve na promišljanje i
planiranje ciljeva demografske politike tog prostora.
Za ova problemska područja, u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Hrvatske, trebalo
bi omogućiti da pitanje demografije bude prioritetno. Potrebne su posebne poticajne mjere na
nivou nacionalnog programa obnove i razvitka, te primjerene planske koncepcije razvoja na
županijskom nivou.
2 - 18
PROSTORNI PLAN
Potrebno je valorizirati sve dosadašnje uzroke negativnih kretanja, te predložiti realne i
provedive aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno poboljšanje demografske
slike pograničnog područja.
Osnovni je cilj stvoriti takve pretpostavke razvitka pograničnog područja koje će
postupno smanjivati nesrazmjer i zaostajanje u odnosu na ostala područja i stvarati
potrebne pretpostavke za daljnji uravnoteženi i ravnomjerni razvitak sukladan ostalim
dijelovima Županije i Republike Hrvatske.
Uvažavajući suvremene urbane procese, kao i temeljne planske odrednice iz Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je izraditi program populacijske
politike, a u okviru toga:
- stvoriti sve pretpostavke za demografsko obnavljanje onih naselja gdje za to
postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i
kvalitete življenja stanovništva,
- pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu funkcija
za potrebe lokalnog stanovništva unutar sustava središnjih naselja, te integrirati
gospodarske aktivnosti u prostoru, uz zaštitu i unapređenje kulturnih vrijednosti,
uvažavajući osobine i tradiciju područja,
- voditi aktivnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih,
komunalnih i drugih standarda,
- za svaki tip naselja odrediti primjeren pravac preobrazbe: za gradska i općinska
središta, za naselja iznad 1000 stanovnika, za manja naselja koja su sastavni dijelovi formiranih
urbanih osovina prema općinskim središtima, za naselja s graničnim prijelazima, kao i za naselja
koja su značajna zbog svojih posebnih prirodnih i povijesnih vrijednosti (Trakošćan).
Za revitalizaciju naselja i sela neposredno uz državnu granicu valjalo bi dodatnim
analizama procijeniti optimalnu potrebu i mogućnosti interveniranja. Jedan dio naselja i sela za
koji ne postoji širi interes ovisit će isključivo o autonomnoj motivaciji lokalnih i privatnih
aktera.
Kod određivanja demografske politike za depopulacijska područja (ruralna,
pogranična) potrebno je uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalni, gospodarski i
društveni) kojima Republika Hrvatska i Varaždinska županija teže. To se može postići
optimalnim međuodnosom prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala, iz čije procjene
proizlaze realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, već tome da
život u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može
osigurati i garantirati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Sigurno je da bi poboljšanje
komunikacija i komunalnog standarda na depopulacijskim područjima bio prvi korak
koji bi otvorio sve daljnje procese, pa Republika Hrvatska i Županija u svojoj strategiji
razvoja moraju učiniti maksimum za oživotvorenje tih pretpostavki.
Treba konstatirati da je napuštanje ruralnih i pograničnih područja ipak
višegodišnja realnost ove Županije, koja se očito neće moći brzo promijeniti pa ni
zaustaviti, ali bi je trebalo iskoristiti na način da se na određenim prostorima i prihvati
koncept razvitka s manjim brojem stanovništva na istom prostoru, što bi kroz
odgovarajući pristup i mjere omogućilo okrupnjavanje posjeda i stvaranje pretpostavki za
različite oblike malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva. Time bi se u realnijim
okvirima mogao očekivati prosperitet ovih područja.
Uvažavajući temeljna promišljanja o mogućem demografskom razmještaju i projekciji
bilo bi svrhovito:
- izraditi detaljniju demografsku analizu, a po potrebi i sociološku, za cjelokupno
područje Županije kao temeljnu podlogu za koncipiranje regionalnog programa
demografske obnove,
- na temelju demografskih istraživanja i projekcija koja bi se provela prilikom
izrade predloženih analiza i programa demografske obnove, detaljnije razraditi procese i
2 - 19
PROSTORNI PLAN
postupke koji će dovesti do zaustavljanja prirodnog pada stanovništva u ciljanim
područjima i postizanja pozitivnih procesa u prirodnom priraštaju.
Demografska predviđanja
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, konstatirano je i istaknuto da je
teško dati određenije i detaljnije projekcije demografskih kretanja stanovništva u Hrvatskoj.
Međutim, uz neke poznate čimbenike i podatke Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske, te uz neke pretpostavke na temelju planiranih akcija, ipak je moguće ponuditi neka
predviđanja.
Planirana promišljanja poduprta u određenoj mjeri ocjenama i procjenama "Studije
razvitka Varaždinske županije za razdoblje 1996.-2005. godine" sugeriraju da bi bilo poželjno
da nove projekcije kretanja u Varaždinskoj županiji za razdoblje do 2005. godine budu kao u
slijedećoj tablici.
Tablica 80
Broj stanovnika - nove ocjene i projekcije
teritorijalna jedinica
b.O. Varaždin
b.O. Ivanec
b.O. Ludbreg
b.O.Novi Marof
Ukupno:
1991. (popis)
94.373
41.680
21.917
29.883
187.853
1995. (ocjena)
95.597
41.843
21.867
29.323
188.630
2000. (procjena)
96.750
41.950
21.950
29.500
190.150
2005. (procjena)
97.650
42.300
22.200
29.650
191.850
Izvor: "Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust - Razvojno-istraživački centar,
Zagreb.
Uzevši u obzir aktualnu situaciju i određenu stagnaciju u demografskim kretanjima u
ovom trenutku, kao i to da je situacija u Varaždinskoj županiji nešto povoljnija od one u
Republici Hrvatskoj, ove projekcije predviđaju u periodu od 1995-2000. godine veoma blagi
porast broja stanovnika u regijama bivših općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a nešto
značajniji u regiji bivše Općine Varaždin. U slijedećih pet godina (od 2000-2005.g.) predviđa se
nešto manji porast broja stanovnika u varaždinskoj regiji, dok bi srazmjerno tome bio nešto veći
porast broja stanovnika u ostalim regijama, što bi značilo smanjenje iseljavanja stanovništva iz
tih regija u Varaždin i druge veće centre u Državi.
Za ostvarivanje spomenutih predviđanja mogu se primijeniti slijedeće mjere, čijom
primjenom se željeni procesi mogu usmjeravati:
- provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu populacijsku politiku, a
s njom u skladu i poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu i
drugo,
- utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati
obiteljski način života (obiteljsko poduzetništvo, farmerski i rančerski način života),
- osigurati uvjete za širenje procesa urbanizacije u naseljima koja imaju realnu
perspektivu razvitka, te usmjeriti stambenu gradnju u naselja opremljena komunalnom
infrastrukturom i građevinama društvenog standarda,
- otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika i zajedno
sa zemljištem koje je u vlasništvu Države dodijeliti, prodati ili dati u zakup
zainteresiranom poljoprivrednom stanovništvu koje će ga kultivirati i koristiti,
- potaknuti okrupnjavanje, nužnu parcelaciju i opremanje zemljišta u
gospodarskim zonama, tj. osigurati ponudbeni materijal za ulaganje domaćih ili stranih
ulagača,
2 - 20
PROSTORNI PLAN
- omogućiti porezne i druge (komunalne) olakšice i povoljnije kredite na duži
period i uz državnu pomoć poslodavcima koji će u ovom kraju, a osobito u demografski
ugroženim područjima razvijati gospodarske djelatnosti - pretežno manje poduzetništvo
koje ima komparativne prednosti, a u posljednje vrijeme je zapostavljeno, uz oslanjanje
na lokalne resurse i domaću radnu snagu,
- planirati razvoj infrastrukturne mreže na način da se problemska područja
(pogranična, ruralna) što bolje povežu s razvojnim središtima,
- u skladu sa zakonima iz domene obiteljskog života, materinstva, socijalne i
zdravstvene zaštite, odgoja djece i sl. utvrditi specifične stimulativne mjere i poticati
organiziranje institucija u tom djelokrugu,
- stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje.
Slika 34
Po izradi demografske analize i projekcije moglo bi se ući u kompetentnija predviđanja,
ali tek s novim popisom stanovništva bi se dobili egzaktni podaci za izradu projekcija budućih
demografskih promjena.
Treba naglasiti da gore iznesena projekcija teško može biti ostvariva bez ranije
navedenih strateški postavljenih, koordiniranih i usmjeravanih aktivnosti, kako na razini Države,
tako i na razini Županije.
2 - 21
PROSTORNI PLAN
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka Županije razrađena je Studijom
"Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja
Županije varaždinske do 2005. godine" ("City Trust", Razvojni centar Zagreb, veljača 1996. g.).
Temelji se na razvoju tržišnog gospodarstva i intenzivnom uključivanju u međunarodne
gospodarske trendove i podjelu rada uz ubrzano napuštanje bivšeg gospodarskog sustava i
politike razvitka na načelima planske privrede i društvenog vlasništva.
U definiranju koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Županije u prvom redu
treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadašnje i
buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo,
uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno
tehnički napredak, tj. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U
osnovi to obuhvaća:
- aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti kadrovskog potencijala Županije,
- prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim
kriterijima i novim propisima,
- razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman
proizvoda, istraživanje i razvitak, kontrola kvalitete, inovacije i tehnologija, financiranje,
kadrovi i sl.),
- promjenu strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta,
- promjenu i osuvremenjavanje tehnologije, poboljšanje kvalitete proizvoda, stavljanje
u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima i
- kao rezultanta svega, snižavanje troškova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i
efikasnosti korištenja sredstava.
Kod ciljeva i zadaća dugoročnog razvoja gospodarstva Varaždinske županije valja
imati na umu i ograničenja daljnjeg razvoja. Među njima se posebno ističu:
- nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih
područja i inozemstva u smislu optimalne regionalne alokacije,
- ograničene mogućnosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i teškoće oko
izgradnje domaće znanstveno-istraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, posebno kada je u
pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme,
- nedostatak domaćih sirovina, posebno sirovinske osnove s ovog područja s
problemom sekundarnih sirovina,
- zahtjevne promjene u strukturi industrijske proizvodnje prema tržišno fleksibilnim
proizvodnjama s padom jediničnih troškova i visokom konkurentnosti,
- sve naglašeniji zahtjevi na zaštiti i očuvanju zdravog okoliša, te s tim u svezi
uravnoteženog gospodarenja prostorom.
Kod opredjeljenja za strategiju razvitka krajnosti su strategija kapitalno
intenzivnog razvitka ili pak strategija radno intenzivnog razvitka.
Ove dvije strategije praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i
prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija kombinacija. Pri
tome se mora imati na umu sva težina i složenost takve strategije razvitka i to sa stajališta
akumulacije i izbora odgovarajućih programa.
U izboru metoda razvitka još uvijek važno mjesto ima industrijalizacija, i to ne samo
zato što industrijalizacija omogućava brži razvitak i transformaciju cijele socio-ekonomske
strukture, već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s drugim posebnim
prednostima koje bi mogle biti dovoljno snažni nositelji razvitka na dugi rok, npr.
2 - 22
PROSTORNI PLAN
poljoprivreda, turizam i sl., iako i ove djelatnosti imaju nezaobilazno mjesto u koncepciji
razvitka Varaždinske županije.
Gospodarsku razvojnu politiku Županije sa strategijskog stajališta valja usmjeriti na:
- ostvarivanje relativno visokog gospodarskog rasta sa stopom rasta GNP oko 8% i
maksimalizacijom profita po jedinici uloženih sredstava,
- povećanje stupnja zaposlenosti (porast 3-4% u godišnjem prosjeku) radno sposobnog
stanovništva i racionalnije korištenje radnih resursa s porastom proizvodnosti rada
oko 4-5%,
- optimalno i stabilno korištenje prirodnih, izvedenih, materijalnih i ljudskih resursa,
- optimalni, granski i teritorijalni raspored sredstava proizvodnje,
- stabilni rast životnog standarda,
- zaštitu i očuvanje okoliša.
U razdoblju od 1995. do 2005. godine doći će do značajnih promjena kako u strukturi
proizvodnih faktora i proizvodnje, tako i u životu i standardu stanovništva. Za to vrijeme
izmijenit će se najmanje dva ciklusa tehničko-tehnoloških inovacija, koji će obilježiti napredak
proizvodnje i strukturu gospodarstva.
U izboru pak pravaca razvoja postoji principijelna razlika kada se on vrši za uže
područje ili za Državu kao cjelinu. Što je područje manje, manje su mogućnosti izbora.
Definiranje osnovnih pravaca razvoja u prvom redu znači da se planiraju one
djelatnosti koje s obzirom na najvažnije čimbenike imaju realne mogućnosti za uspješan razvoj.
Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće privredne strukture, prirodnih
uvjeta, općih tendencija razvoja gospodarstva u svijetu i u nas, područja od naglašene važnosti
za Varaždinsku županiju su:
• Kompleks prerade metala i nemetala,
• Industrija kemijskih proizvoda,
• Građevinarstvo i industrija građevnog materijala,
• Poljoprivredno-prehrambeni kompleks,
• Tekstil, koža, obuća i galanterija,
• Šumarstvo i industrijska prerada drveta,
• Usluge i širi sektor tercijarnih djelatnosti,
• Razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti,
• Razvoj komunalne infrastrukture,
• Razvoj djelatnosti, ne samo u tercijarnom, već i kvartarnom sektoru.
U okviru cjeline razvoja Varaždinska županija postala bi prometno komunikativnija
cjelina s povećanjem dnevne pokretljivosti ljudi, posebno radnika, povećanjem prijevoza tereta
i prijenosa informacija, jačanjem ekonomske snage i ekonomske integriranosti područja.
Razvojem prometa valjalo bi težiti maksimalnoj valorizaciji tranzitno-prometnog položaja
područja, stvaranjem uvjeta za privlačenje transportnog tranzitnog supstrata i proširenjem i
modernizacijom cestovnih i željezničkih prometnica.
U perspektivi će još više jačati potražnja za svim vrstama usluga. Zbog toga
primjerenim aktivnostima i mjerama ekonomske politike Županije, gradova i općina, treba
stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti. To će stvarati uvjete za veće angažiranje radno
sposobnog stanovništva i povećanje dohotka.
Opći cilj prostorno-ekonomskog razvoja je dugoročno optimalno korištenje
prostora u ekonomske i druge korisne svrhe. Taj cilj se ne može odrediti kao neko točno
2 - 23
PROSTORNI PLAN
buduće stanje prostora, već kao razvojni proces u kojem se prostor čuva i unapređuje u skladu s
rastom broja i opsega ekonomskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u tom prostoru.
U skladu s takvim postavkama osnovna područja dugoročnog razvoja Varaždinske
županije u razdoblju do 2005. godine su:
- primarni sektor - poljoprivredna proizvodnja, šumarstvo, lovna privreda i
slatkovodno ribarstvo,
- sekundarni sektor - energetika, metaloprerađivački kompleks, elektroindustrija i
elektronika, proizvodnja i prerada tekstila, kemijska industrija, industrija
prehrambenih proizvoda, drvoprerađivački kompleks, nemetali, građevinarstvo i
industrija građevinskog materijala,
- tercijarni sektor - promet i veze, trgovina i ugostiteljstvo, turizam i usluge,
- privredna infrastruktura,
- obrtništvo i poduzetništvo,
- znanstveno-istraživačka i razvojna djelatnost, te
- tehničko-konzultantske usluge.
Važno područje razvoja u razdoblju do 2005. godine i dalje ostaje industrijalizacija,
stvaranje moderne, visokoproduktivne i izvozno orijentirane industrije, koja bi imala i najvišu
stopu rasta. Istodobno slijedi i brži i kvalitetniji razvoj onih djelatnosti koje imaju komparativne
prednosti, u prvom redu stabilan i intenzivan razvoj poljoprivrede, čijim razvojem valja
osigurati racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i osigurati zadovoljavanje potreba
domaćeg tržišta i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te razvoj sektora usluga, koji
se temelji na povoljnom geografsko-prometnom položaju i klimatskim uvjetima, kao što su
promet, termalna liječilišta, zdravstveni i lovni turizam.
Opća koncepcija regionalnog razvoja ovog područja može se definirati kao:
• modernizacija i proširenje postojećih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na jačanju
i proširenju postojećih djelatnosti (ne počinje se uvijek od početka, niti uvijek treba sve
mijenjati, zapravo to nije niti moguće),
• potpunije i efikasnije korištenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda,
šumarstvo, industrija građevinskog materijala, građevinarstvo),
• priprema sirovinske, proizvodne i tržišne osnove za novu proizvodnju i nove
djelatnosti (kemijska industrija i druge),
• povećanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod
postojećih djelatnosti (tekstilna, drvna, metalna, industrija građevnog materijala, prehrambena
industrija i građevinarstvo),
• dinamičniji i brži razvoj poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, jačanjem
poljoprivrede, industrijskim načinom proizvodnje, organiziranom proizvodnjom na obiteljskim
gospodarstvima, visokim stupnjem finalizacije u proizvodnji hrane i boljim iskorištavanjem
poljoprivrednih sirovina, osiguranim plasmanom u zemlji i inozemstvu, posebice proizvodnjom
zdrave hrane,
• dinamični razvoj građevinarstva kao komplementarne privredne aktivnosti niza drugih
djelatnosti, industrije građevinskog materijala za potrebe regije i šire (s visokim
multiplikatorom),
• razvoj metaloprerađivačkog kompleksa na osnovi viših oblika specijalizacije i
kooperacije u skladu s tehničkim napretkom i selektivnim pristupom u definiranju proizvodnih
programa prema potrebama regionalne i međunarodne podjele rada i
• brži i dinamičniji razvoj tercijarnog sektora u cjelini, a posebno ugostiteljstva i
kontinentalnog turizma, vjerskog, zdravstvenog i lovnog, te turizma na seoskim
gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje integralnog transporta, razvoj
obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.
2 - 24
PROSTORNI PLAN
Glavni sadržaji na kojima će se temeljiti dugoročne promjene gospodarske strukture
ovog područja su: zemljopisno-prometni položaj, dostignuti stupanj društvenog i ekonomskog
razvoja i komparativne prednosti Varaždinske županije. Nužno je povećati efikasnost i izvoz, te
stabilizirati gospodarstvo i tehnološki ga razviti prema mjerilima međunarodne ekonomije, kako
bi prvenstveno tehnološki intenzivne grane više od polovice proizvodnje realizirale u izvozu.
Demografska situacija u Varaždinskoj županiji i posebno radni potencijali povoljniji su
nego prosječno u Republici Hrvatskoj (gdje su dugoročni problemi: niski prirast stanovništva,
iseljavanje, starenje i ratni gubici). To postaje razvojno sve značajnije, jer prema najnovijim
fundamentalnim spoznajama teorije razvoja kvalitetan živi ljudski rad i isto takva strategija i
politika razvoja postaju najvažniji razvojni čimbenici. Istodobno izlučuju se tri najvažnija
kriterija za rangiranje sposobnosti za rast: politička sigurnost i stabilnost, razina obrazovanja
stanovništva i otvorenost gospodarstva. Varaždinska županija s tih je stajališta u hrvatskim
uvjetima iznadprosječno visoko. Ove su spoznaje uz druge čimbenike (nezagađenost tla, vode,
očuvanu prirodu, ljepote, sposobnost za suradnju i partnerstvo i drugo), temelji projekcije
gospodarske orijentacije Županije.
Studijom razvitka Županije varaždinske "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i
operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine" (City Trust Razvojni centar Zagreb, veljača 1996.) dati su pravci i okviri razvoja s projekcijama razvoja
industrije (po područjima i granama), poljoprivrede, šumarstva i lovstva, vodoprivrede,
građevinarstva, trgovine, turizma i ugostiteljstva te obrtništva i malog poduzetništva. Za
područje turizma izrađen je tijekom 1997. godine "Strateški marketinški plan turizma
Varaždinske županije". Ovim Planom prate se i podupiru postavke iz tih dokumenata,
osiguravanjem prostornih pretpostavki na načelima održivog razvoja.
Prostorni razvitak u funkciji je gospodarskog razvitka pri čemu je presudno iskoristiti
elemente europskih integracija za poticaj i konsolidaciju gospodarstva, turizma, prometa i druge
infrastrukture. Potrebno je iskoristiti tradicionalne gospodarske veze i interese za razvitak
vlastitih mogućnosti, ali pri tome voditi računa da se ne prihvaćaju nečiste tehnologije i rješenja
koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša.
U predstojećem razdoblju gospodarski razvitak treba temeljiti na korištenju
komparativnih prednosti pojedinih područja i disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz
neophodnu izgradnju infrastrukture, vodeći računa o demografskom potencijalu i o zaštiti i
unapređivanju okoliša.
Najvažniji naglasci u Strategiji prostornog uređenja za područje gospodarstva, posebno
interesantni za prostor Varaždinske županije:
Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva područja i segmente, a procjenjuje se da
sve razvojne aspiracije i poduzetničke inicijative neće biti moguće uklopiti u svaki prostor.
Neka područja zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša i
omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti, pa radi toga traže krajnje racionalno
zauzimanje prostora za izgradnju.
Može se očekivati da će u predstojećem razdoblju doći do određene gospodarske
specijalizacije pojedinih područja i slijedom toga promjene u regionalnoj strukturi Hrvatske,
što bi trebalo utjecati na skladniji i ravnomjerniji regionalni razvitak.
Globalni parametri za postavljanje i operacionalizaciju nove strategije gospodarskog
razvitka polaze od pretpostavke gospodarskog rasta u razdoblju obnove u kojem bi se
proizvodnja i dohodak povećavali 25% godišnje, dok bi u razdoblju poslije 2000-te godine
stopa rasta iznosila 4-5% porasta godišnje. Procjenjuje se da će domaći proizvod u 2000-toj biti
20 milijardi US $, a petnaest godina kasnije hrvatski proizvod bi mogao narasti na 40 milijardi
US$ (resursi Hrvatske omogućuju ostvarivanje bržeg rasta uz oslanjanje na interes i ulaganja
inozemnog kapitala). Do 2000-te godine bilo je potrebno uložiti u obnovu i razvitak 25-30
milijardi US $ (uz pomoć inozemstva), a poslije 2000-te bi Hrvatska vlastitim sredstvima
financirala 4/5 programa razvoja, a preostalu petinu od inozemnih kredita i investitora.
2 - 25
PROSTORNI PLAN
U ostvarenju tih ciljeva planira se brži rast određenih gospodarskih djelatnosti u
većem broju gradskih i radnih središta ravnomjernije raspoređenih u prostoru Hrvatske, te
brži i snažniji gospodarski razvitak područja sa specifičnim razvojnim problemima, u
koja se ubrajaju i pogranična područja.
Uvažavajući raspoložive resurse, tržišne uvjete i mogući tehnički napredak konstatira
se da Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj turizma, prvenstveno mediteranskog tipa, ali i
kontinentalnog što omogućuje stvaranje veće i raznovrsnije turističke ponude za koju ne postoje
ozbiljnije tržišne zapreke.
Turistički sektor raspolaže razmjerno velikom suprastrukturom, ali će je biti nužno
temeljito modernizirati.
Potrebno je započeti stvaranje novog identiteta turističkog sektora, koji uz
rješavanje infrastrukturnih problema, provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika i brižno
upravljanje turističkim resursima može osigurati preduvjete za uspješan razvitak turizma.
Turizam treba značajnije, bitno šire uvažavati u profiliranju gospodarskog razvitka
Hrvatske, jer se s malim kvantitativnim, a značajnim kvalitativnim pomacima mogu ostvariti
daleko značajniji gospodarski učinci.
Cijeni se da je malo zemalja u "srcu" Europe koje mogu dugoročno ponuditi
toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale kao Hrvatska, pa je nužno mijenjati
stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti.
Temeljni resurs hrvatskog turizma je izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor u cjelini
(od morske obale do ruralnih područja i termalnih izvora), njegovu upotrebu treba visoko
valorizirati s pozicije rekreacijskih funkcija i stacionarnog turizma, a u geoprometnom smislu
pozicija Hrvatske omogućuje valorizaciju njezinog prostora i kroz bitno intenzivniji razvitak
tranzitnog i izletničkog turizma, gdje osim prirodnih vrijednosti veliku ulogu i značaj imaju
kulturno-povijesna obilježja prostora.
Radi toga je nužno čuvati vrijedne i atraktivne prostore, a gradnju usmjeriti na rubna
područja, područja koja treba sanirati ili oplemeniti, te građenje građevina provoditi na
principima uklapanja u okoliš, pri čemu treba davati prednost reprezentativnim i selektivnim
oblicima s naglaskom na visoki (elitni) turizam.
Varaždinska županija mora iskoristiti blizinu Zagreba kao jakog emitivnog centra
i potencijalnog potrošača turističko-rekreativno-izletničkih ponuda.
S te pozicije treba promatrati i ulogu šuma i šumarstva u Varaždinskoj županiji, gdje
zbog malog šumskog fonda više dolazi do izražaja zaštitna uloga šuma i potreba za očuvanjem
postojećeg šumskog fonda pravilnim gospodarenjem, održavanjem i postupnim povećanjem
pošumljenih područja.
Glavni razvojni potencijali poljodjelstva na razini Države iskazuju se kroz:
- visoku vrijednost poljodjelskih površina na pojedinim područjima,
- prirodne i druge uvjete za restrukturiranje proizvodnje (primjerice za uzgoj
zdrave hrane), te prednosti koje postoje u ratarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu,
ribarstvu i ribnjačarstvu,
- relativno visok stupanj tehničko-tehnološke stručnosti i osposobljenosti,
- bolje mogućnosti iskorištenja zemljišta putem privatizacije,
- razvitak turizma i uspostavu višeg stupnja potrošnje, a time i ekonomskog
oporavka poljodjelstva,
- druge mjere usklađene s međunarodnom politikom u poljodjelstvu.
Bolje iskorištenje potencijala u poljodjelstvu, predlaže se kroz slijedeće:
- uvođenje novog pristupa u utvrđivanju razreda tala i uvažavanjem parametara
plodnosti zemljišta provoditi djelotvorniju zaštitu, te smanjiti ili onemogućiti korištenje
kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,
2 - 26
PROSTORNI PLAN
- sprječavanje daljnjeg cjepkanja zemljišnih površina i poticanje povećavanja posjeda,
zaustavljanje depopulacije i degradacije malih seoskih gospodarstava na vrednijim agrarnim
prostorima i područjima od posebnog interesa za Državu (npr. pogranična područja),
- jače afirmiranje stočarske proizvodnje orijentacijom prema vanjskom tržištu,
- primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa, ali i
agrotehničkih postupaka (hidro i agromelioracija, komasacija i sl.) radi tržišne orijentacije, a
mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati određene proizvodnje i razvitak
poljodjelstva u određenim područjima, te proizvodnju zdrave hrane.
U takvim okolnostima Strategijom prostornog uređenja se ukazuje na dosadašnju
poziciju industrije koja osjetno zaostaje u proizvodnosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu i
prestaje biti najvažnija i povlaštena grana gospodarstva u Hrvatskoj.
Ocjenjuje se da je do sada industrija bila prekomjerno koncentrirana u većim
gradovima, pa strateško pitanje nije kako pojačati poziciju hrvatske industije u strukturi
gospodarstva, već kako je učiniti proizvodnijom i konkurentnijom.
Napredak industrije zahtijeva modernu tehnologiju, učinkovitu organizaciju,
rukovođenje, osvajanje tržišta, za što je neophodno industriju privatizirati i privući inozemne
investitore.
Nužno je preorijentirati strukturu industrije iz bazične i teške koja traži puno energije i
radne snage, koja zagađuje okoliš, a nema tržišta, na onu koja koristi komparativne prednosti
zemlje: položaj, prirodne resurse, ljudski potencijal, tradiciju i znanje, tržište, kapital i dr.
S gledišta korištenja prostora potrebno je ukazati na procese transformacije velikih
industrijskih kompleksa i disperziju u manje jedinice, primjerenije prostornoj strukturi, s ciljem
rasterećenja nekih područja aktiviranjem do sada neiskorištenih.
2 - 27
PROSTORNI PLAN
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture
2.2.3.1. Razvoj naselja
Proces urbanizacije treba usmjeriti u održivi smjer, jer "nagomilavanje" prevelikog
broja ljudi u nekoliko gradova i "pražnjenje" seoskih područja problem je i drugih zemalja.
Radi toga se Strategija prostornog uređenja na razini Države zalaže za sustav
policentričnog razvoja i stvaranje policentrične mreže gradova i sustava naselja.
Pošto se preobrazba naselja najintenzivnije događa u okolici gradova i duž prometnih
linija, što je i najizraženije u Središnjoj Hrvatskoj, uočava se zvjezdasto formiranje osovina
urbanizacije s centrom u Zagrebu, od kojih jedan krak ide u pravcu Novog Marofa i Varaždina
prema Čakovcu. Zamjetno je formiranje i poprečne osovine od Varaždina prema Ivancu,
Lepoglavi i u pravcu Krapine, odnosno od Varaždina prema Ludbregu i u pravcu Koprivnice,
kao i kraka od Varaždina preko Petrijanca i Cestice do granice s Republikom Slovenijom.
U takvom sustavu formira se mreža naselja i uspostavlja se struktura gradova i gradskih
naselja s funkcijama rada i stanovanja kao temeljnim funkcijama.
Policentrični razvitak, tj. razvitak središnjih naselja potrebno je poticati investicijskom
politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih
prostornih preduvjeta, na izgradnji kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog
sustava, u onom opsegu koji će omogućiti planirani razvitak gradova i ostalih važnih naselja,
osobito u gospodarski nedovoljno razvijenim područjima.
Tipovi naselja
Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska, prijelazna i
seoska, s time da se u analizama naselja težište stavlja na gradska naselja i proces urbanizacije.
Gradovi kao čvorišne točke prostora sa svojom funkcijom rada upravljaju i djeluju na svoje
socio-gospodarske gravitacijske okolice.
Kriterij za definiranje gradskog naselja su četiri međuzavisne varijable: jedna je broj
stanovnika (više od 2.000 ljudi), a ostale tri su socioekonomskog karaktera (% poljoprivrednog
u ukupnom broju stanovnika, % radnika u mjestu stanovanja i % domaćinstava bez
poljoprivrednog gospodarstva).
Prijelazna naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socoiekonomske i druge
preobrazbe, te postepeno poprimaju gradska obilježja, pa ih nazivamo i urbaniziranim
naseljima. Kriterij za definiranje prijelaznih naselja je postotak poljodjelskog stanovništva
(manje od 20%) i postotak aktivnog stanovništva koji radi izvan vlastitog posjeda (više od
50%). Prijelazna ili urbanizirana naselja javljaju se najčešće u urbaniziranim područjima, koja
pak dijelimo u prigradska, međugradska i samostalna.
Seoska - ruralna naselja u RH i u Varaždinskoj županiji su još uvijek zastupljena u
najvećem broju, i nisu doživjela značajne preobrazbe. Međutim, realno je očekivati da će se i tu
dogoditi određene preobrazbe i to u dva različita pravca: neka će se urbanizirati, a u nekima će
jačati agrarni karakter. Oba procesa prati adekvatna modernizacija rada i života.
Ovakva kretanja poželjno je planski poticati i usmjeravati.
Gradovi sa svojim okolicama čine gradske regije. Sa stanovišta prostornog uređenja
promatra se njihov socioekonomski karakter (gradovi određenih funkcija rada i okolice
povoljnih socioekonomskih obilježja). Varaždin kao gradska regija ima veoma povoljnu
socioekonomsku strukturu: polifunkcionalan grad s visoko urbaniziranom okolicom.
Značajna povoljnost je i dobra povezanost grada i gradske regije Varaždina s gradom i
gradskom regijom Čakovca. Bez obzira što se radi o području u susjednoj županiji postupno se
stvara prostor većih vezanih koncentracija stanovništva koju treba i u planskim dokumentima
respektirati.
2 - 28
PROSTORNI PLAN
Osnovni ciljevi urbanog razvoja
• Razvijati optimalni stupanj urbanizacije Varaždinske županije, primjeren
društvenoj i gospodarskoj razvijenosti.
• Razvijati sustav središnjih naselja sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije i
uklopljen u sustav naselja Države, a na načelima policentričnog i uravnoteženog razvitka
u prostoru.
• Usmjeravati i poticati razvoj grada Varaždina koji sa sadašnjih oko 42.000
stanovnika spada u gradove srednje veličine (20.000-100.000 stanovnika) da unaprijedi i
potpuno razvije svoje funkcije za veličinu od oko 60.000 do 70.000 stanovnika
zadržavajući sva ključna obilježja povijesnog grada dimenzioniranog "po mjeri čovjeka".
• Poticati razvoj Ludbrega, Ivanca i Novog Marofa kako bi ojačali obilježja
primjerena gradovima srednje veličine (10.000 stanovnika) kojih u Varaždinskoj županiji
nema.
• Poticati razvoj Lepoglave i Varaždinskih Toplica kako bi postupno prerasli u
gradove veličine oko 5.000 stanovnika i u mreži gradskih naselja upotpunili dobro
prostorno pozicioniranu policentričnu strukturu.
• Gradskim regijama, tj. gradovima i njihovim urbaniziranim okolicama koje
tvore socioekonomske gradske regije treba posvetiti veću pažnju, tj. tretirati ih kao više
prostorne oblike urbanizacije, te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornim
planovima i Generalnim planovima uređenja.
• Poticati razvoj većih naselja i središta jedinica lokalne samouprave da poprime
urbana obilježja manjih gradova nadopunjujući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu
strukturu gradova i žarišta razvitka, kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji
razvitak područja Županije.
• Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta
tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i
stanovanja.
• Povećati udio u broju i veličini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih
funkcija u manjim i srednjim gradskim središtima, te njihovom opremljenošću
komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda utjecati na povoljnija
demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg područja.
• Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna područja, osobito u
brežnim predjelima s ciljem da se kroz aktivnu politiku uređenja seoskih naselja poveća
stambeni i komunalni standard za onaj dio populacije koji će korištenjem prirodnih
mogućnosti i svojih radnih potencijala doprinijeti razvitku i prosperitetu tih prostora.
• Poticati rješavanje problematike pograničnih područja i naselja u njima, te
stvarati uvjete za očuvanje naseljenosti, vodeći računa o njihovu velikom značenju u
strateškim interesima Republike Hrvatske.
2 - 29
PROSTORNI PLAN
2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture
Na području društvenih djelatnosti valja očekivati snažniji razvoj i značajnije
strukturne promjene, jer materijalni razvoj i životni standard stanovništva sve više ovisi o
njihovoj funkcionalnosti i efikasnosti. Procjenjuje se da će posebno važan utjecaj na ukupni
razvoj imati znanstveno-istraživački rad, obrazovanje i zdravstvo, koji će sve više poprimati
ulogu aktivnog sudionika u procesu privređivanja.
Općenito se može konstatirati da će se polazne osnove za razvoj društvenih djelatnosti
temeljiti na vrijednosnom sustavu slijedećih bitnih obilježja:
- društvene djelatnosti nisu klasična potrošnja već djelatnosti za promicanje
znanja, sposobnosti i razvoja za osnovno tržišno ponašanje i novu etapu
razvitka Hrvatske,
- društvene djelatnosti treba urediti s više tržišne logike i ponašanja, ali
uvažavajući da su tu dometi tržišta ograničeni,
- društvene djelatnosti trebaju sudjelovati u makroraspodjeli društvenog
proizvoda, ovisno o stupnju razvoja Varaždinske županije.
Varaždinska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene
infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i razmještaj stanovništva i naselja
unutar svog područja, što daje solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je
polazište za socijalni razvoj u cjelini.
Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja; uglavnom su
definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razrađen na razini Prostornog plana Županije.
Moguće je ukazati na neka polazišta i procese koji se mogu očekivati u daljnjem
razvitku pojedinih djelatnosti:
U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem obuhvata djece, a time i
osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom, bilo adaptacijom postojećih prostora, a
predškolski odgoj ne treba shvaćati kao oblik gole potrošnje, već djelatnost koja je u direktnoj
funkciji osiguranja napora za poboljšanje proizvodnosti rada i drugih uvjeta za poboljšanje
standarda.
U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i permanentno
unapređivati uspostavom optimalne mreže osnovnih škola na području Varaždinske županije uz
suglasnost Ministarstva prosvjete i športa (utvrđivanje sjedišta osnovnih škola, statutarna
obilježja, nazivi mjesta u kojima se izvode programi, utvrđivanje upisnih područja i školskih
područja, ovisno o demografskom stanju). Treba napomenuti da jedinice lokalne samouprave
(općine) mogu utvrditi javne potrebe u osnovnom školstvu više od potreba utvrđenih državnim
pedagoškim standardom za koje osiguravaju i financijska sredstva u svom proračunu
(izvanškolske aktivnosti, strani jezici).
U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na području Varaždinske županije
evidentna je razvijenost mreža srednjih škola i fakulteta. Očekuje se da će se daljnji razvoj
ovog stupnja obrazovanja temeljiti na planiranju mreže srednjih škola ovisno o razvoju
gospodarstva i industrije (moguća profilacija nekih srednjih škola drugačija od sadašnjih, npr.
ekonomsko-turistička, tehničko-gospodarska škola, kemijska i graditeljska škola), kao i
unapređivanju obrtničkog školstva uz posvećivanje dužne pažnje praktičnom osposobljavanju
2 - 30
PROSTORNI PLAN
za zanimanje putem radionica u suradnji s Ministarstvom i udrugom obrtnika (standardi,
oprema, kadar).
U širokom spektru djelatnosti kulture na području Županije potrebno je u okviru brige
o prostoru i zaštiti prostora naglašenije poticati skrb o zaštiti spomenika kulture i prirode na
području Varaždinske županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i državnim
institucijama, te usklađivati interese i poduzimati aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog
razvitka gradova, općina i Županije kao cjeline.
Za razvoj športa kao višestruko značajne društvene aktivnosti, posebice za mlađu
populaciju, bit će nužno unaprijediti i nadograditi sustav športskih centara i građevina u
Županiji. Naročito bi bilo potrebno izgraditi zatvorene građevine (postoji nedostatak prostora za
cjelogodišnje korištenje), uključujući športske aktivnosti (plivanje, klizanje) koje u postojećoj
ponudi nisu zastupljene.
2 - 31
PROSTORNI PLAN
2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture
a) Prometni sustav
Strateški cilj razvoja prometnog sustava Županije temelji se na efikasnom iskorištenju
povoljnog geoprometnog položaja područja.
To podrazumijeva što brže oživotvorenje glavnih međunarodnih i državnih prometnih
veza i koridora koji prolaze prostorom Županije, ali i podizanje kvalitete prometnog sustava
unutar Županije, s ciljem da se koncepcija razvitka u prostoru konkretno podupre podizanjem
kvalitete infrastrukturnog opsluživanja.
a1) Ceste
•
Osnovni strateški cilj Županije koji je istovjetan infrastrukturnim
strateškim ciljevima Republike Hrvatske je ubrzano dovršenje izgradnje i
stavljanje u prometnu funkciju autoceste Mađarska - Goričan - Varaždin Zagreb - Rijeka.
• Drugi strateški cilj, koji se također poklapa sa strateškim ciljevima
prometnog sustava Države je realizacija Podravske brze ceste: Slovenija Varaždin - Koprivnica - Osijek - Istočna Europa. Ovaj podravski koridor ima
strateški značaj alternativnog i pomoćnog prometnog koridora onom glavnom
posavskom koridoru i s razine županijskih interesa i prioriteta odmah je iza
koridora autoceste, a u raskrižju Varaždin je čak jednako prioritetan kao i sam
priključak gradskog cestovnog prometnog sustava na autocestu u izgradnji.
•
Treći strateški cilj Županije je postupna (etapna) izgradnja cestovnog
koridora Varaždin (autocesta: Zagreb - Budimpešta) - Ivanec - Lepoglava Krapinsko-zagorska županija (autocesta: Zagreb - Beč) kao koridora brze
ceste.
• Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz područje Županije
nužno je podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne
elemente na uspostavljenoj mreži državnih cesta, a to je:
Tablica 81
Mreža državnih cesta koje prolaze Varaždinskom županijom
Identifikacijska
oznaka
2
3
20
22
24
35
508
510
Vrsta i naziv ceste
GP Dubrava Križovljanska (gr. R. Slov.)-Varaždin-Virovitica-Našice-OsijekVukovar-GP Ilok (gr. SR. J.)
GP Goričan (gr. R. M.)-Čakovec-Varaždin-Zagreb-Karlovac-Rijeka-PazinSvetvinčenat-Vodnjan (D21)
Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec-Prelog-D.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D41)
N. Marof (D3)-Križevci-Sv. Ivan Žabno (D28)
Mokrice (D205)-Zabok-Zlatar Bistrica-D. Konjšćina-Budinšćina-N. MarofVaraždinske Toplice-Ludbreg-D2
Varaždin (D2)-Lepoglava-Švaljkovec (D1)
Macelj (D1)-Lepoglava (D35)
Varaždin (D2)-Gornji Kneginec-Varaždinske Toplice (D24)
Izvor: Odluka o razvrstavanju cesta u državne ceste ("Narodne novine", br. 79/1999.).
Napomena: Od gore navedenih cesta, cesta D22 je neasfaltirana na području Županije.
2 - 32
PROSTORNI PLAN
• Jedan od ciljeva razvitka i unapređenja sustava cestovne mreže Županije je i
odgovarajuće povećanje gustoće mreže državnih cesta i na pravce koji
trenutno nisu obuhvaćeni Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste od
svibnja 1997. godine.
To su pravci:
Otok Virje - Vratno Donje (spoj s međudržavnim graničnim prijelazom u
Virje Otoku, a prema Ormožu u Sloveniji),
Ludbreg - Legrad
(nastavak državne ceste br. 24 do Legrada i
državne granice s Republikom Mađarskom),
Bednja - Trakošćan - Voća - Klenovnik - Dubrava Križovljanska
(cesta koja stvara pretpostavke za revitalizaciju
pograničnog područja prema Republici Sloveniji),
• U cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa potrebno je izgraditi
obilaznice gradova.
•
U projekciji razvoja cestovne mreže Županije bit će nužno značajnu brigu
posvetiti unapređenju stanja na mreži županijskih i lokalnih cesta, kao i
određenom povećanju gustoće te mreže, a u cilju efikasnijeg policentričnog
razvoja Županije.
• Posebnu pažnju bit će potrebno posvetiti uređenju graničnih prijelaza i njihovom
opremanju svim potrebnim pratećim službama (međunarodni). U kontekstu
detaljnijeg planiranja trase buduće Podravske brze ceste i njene spojne točke s
Republikom Slovenijom bit će potrebno definirati i lokaciju graničnog prijelaza
na toj trasi.
a2) Željeznice
Sukladno svjetskim trendovima da se zbog energetskih razloga i ekoloških problema
cestovni promet nedomjesti željezničkim gdje god je to tehnički i ekonomski opravdano
proizlazi da će u narednom razdoblju jačati procesi supstitucije cestovnog prijevoza
željezničkim i na području Republike Hrvatske, što bi se trebalo odraziti i na prostoru
U skladu s općim strateškim ciljevima na razini Države, da željeznički prijevoz zasniva
svoj razvoj na masovnom prijevozu roba i nešto manje putnika, procjene razvitka željeznice
usmjeravaju se u dvije razine: jedna je povezivanje s europskim željezničkim mrežama, a druga
je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji.
Na području Varaždinske županije to se ogleda kroz davanje sasvim nove uloge
željezničkom pravcu Krapina - Golubovec - Varaždin - Čakovec - Mađarska, koji je u
dosadašnjem željezničkom prometnom sustavu kao lokalna pruga bio praktički u
odumiranju.
Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ovaj
pravac je uvršten u generalnu mrežu brzih pruga. Radi toga je prioritetan strateški
interes Varaždinske županije u pogledu razvitka željezničke mreže, da se ovaj koncept
povezivanja s europskim pravcima podrži i oživotvori, jer time daje prostoru
sjeverozapadne Hrvatske kapitalni željeznički infrastrukturni koridor koji ga je u
dosadašnjim koncepcijama razvitka zaobilazio.
Prihvaćanjem ovakvog koncepta još više dobiva na vrijednosti značaj i uloga
željezničkog koridora Varaždin - Koprivnica - Osijek.
U predloženom konceptu oživotvorenja značajne međunarodne željezničke veze od
Krapine (pruga Zagreb - Beč) preko Ivanca, Varaždina i Čakovca za Mađarsku i važne pruge
Varaždin - Osijek u podravskom koridoru (alternativa glavnom - posavskom koridoru) bit će
nužno valorizirati ulogu, potrebe i mogućnosti pruge Zagreb - Varaždin, te ispravno
2 - 33
PROSTORNI PLAN
prometno-tehnološki i prostorno koncipirati i razvijati željeznički prometni čvor
Varaždin, kako bi odgovorio novim zahtjevima buduće međunarodne uloge, ali i potrebama
suvremenog prometnog opsluživanja gospodarskog i populacijskog okruženja.
a3) Zračni promet
Postojanje zrakoplovnog pristaništa za športske namjene s kvalitetnom asfaltiranom
poletno sletnom stazom dužine oko 1720 m i nužnim pratećim građevinama, ali i određenim
prostornim ograničenjima u okruženju, orijentiralo je županijska promišljanja na davanje
razvojnih elemenata zračnom prometu.
Uvođenjem odgovarajućih komercijalnih uz postojeća športska obilježja mogao bi se
razvijati zračni promet na području Županije, a Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske predviđa se mogućnost prerastanja postojećeg zrakoplovnog pristaništa u zračnu luku
2C kategorije.
U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj moguće je osigurati postojeći
slobodni raspoloživi prostor za potrebe budućeg razvitka, ali uz prethodno sveobuhvatno
valoriziranje ključnih međuutjecaja ovog sadržaja i okolnog prostora, te procjenu
isplativosti budućih zahvata.
a4) Telekomunikacije
Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje znatno
raste, pa je razumljiv interes Županije za uspostavom kvalitetne, brze, sigurne i suvremene
telekomunikacijske mreže koja će efikasno povezati područje Županije s ostalim dijelovima
Hrvatske i drugim državama, ali i prostore Županije međusobno.
Od posebnog je značenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograničnom
području i ruralnom prostoru zbog sigurnosnih razloga i podizanja kvalitete života stanovništva.
Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom, a
pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične komunikacije, pa ne narušava prostor u
značajnijoj mjeri, a i u relativno kratkom vremenu okoliš se sanira.
Na prostoru Županije TK Centar Varaždin, koji pokriva područje mrežne skupine
Varaždin, predviđa u narednom razdoblju vrlo značajne zahvate na izgradnji i proširenju
postojećih kapaciteta (komutacijski kapaciteti i prijenosni sustavi) u cilju proširenja i
poboljšanja pretplatničkih telekomunikacijskih mreža.
Činjenica je da su prostorni zahtjevi telekomunikacijske mreže prvenstveno vezani uz
mrežu cesta i željezničkih pruga i to najvećim dijelom za urbane prostore tako da ih u
Prostornom planu Županije nije nužno posebno izdvajati i naglašavati osim najznačajnijih.
Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve, tako da se dopuna
postojeće mreže radi pokrivanja područja zasjenjenja (sa slabim signalom ili bez signala) može
provoditi bez posebnih prostornih ograničenja.
b) Vodnogospodarski sustav
Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog
vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom u
Varaždinskoj županiji, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj
živog svijeta, već svojim karakteristikama bitno utječe na sve druge elemente korištenja
prostora i gospodarenja prostorom.
Korištenje voda, uređenje režima voda i zaštita voda od zagađivanja sastavni su
elementi vodnogospodarskog sustava i međusobno se isprepliću i uvjetuju, a na prostoru
Varaždinske županije u velikoj (presudnoj) mjeri diktiraju uvjete pod kojima se prostor koristi
ili se namjerava koristiti, te tu u punom smislu riječi dolazi do izražaja pojam "održivog
razvoja".
2 - 34
PROSTORNI PLAN
b1) Korištenje voda
Osiguranje dovoljnih količina zdrave pitke vode jedan je od osnovnih uvjeta opstanka,
ali i razvoja ljudskog društva, radi toga je glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe na
razini Republike Hrvatske, osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i
gospodarstvo.
Strateški je interes Države zaštita rezervi podzemne vode u dravskoj nizini
Varaždinske i Međimurske županije.
Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno
zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti, kako bi se osigurale sve potrebne
pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom
vodom iz vlastitih izvora.
Prema provedenim ispitivanjima predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne
sadašnje lokacije crpilišta, već će biti potrebno oformiti nova crpilišta. U tom cilju započelo se
s provođenjem mjera zaštite novog vodocrpilišnog područja Vinokovšćak na širem prostoru
naselja Svibovec Podravski između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave.
U cilju sustavnog rješavanja problematike vodoopskrbe izrađen je Vodoopskrbni plan
Varaždinske županije kojeg je potrebno postupno realizirati.
Što se tiče korištenja vode u energetske svrhe već je konstatirano da je rijeka Drava i
njezin hidropotencijal na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije.
Korištenje ostalog hidropotencijala na razini Županije svojevremeno je načelno sagledavano
radi izgradnje malih hidroelektrana, ali nije nađen ekonomski interes. Pošto se ne može
isključiti interes za ovim korištenjem, valjalo bi objektivno sagledati takve mogućnosti, te
ukoliko postoje, dati im šanse da se oživotvore (uz uvažavanje i usklađivanje međuutjecaja u
prostoru).
Korištenje voda za navodnjavanje i odvodnju razmatrano je "Studijom uređenja
zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave (izrađenom 1989. od
tadašnje VRO "Drava - Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varaždin), a natapanje je
predviđeno korištenjem voda iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem
glavnih natapnih kanala VAR 1, VAR 2 i ČAK 1, te jezera Dubrava putem kanala DUB 1.
Danas još nema površina koje se navodnjavaju, a nema ni konkretnih planova u bližoj
budućnosti. Generalno je konstatirano da se zbog regulacije Drave i izgradnje akumulacija
razina podzemne vode nizvodno snizuje, što može zahtijevati natapanje, a za te potrebe
predviđena je mogućnost korištenja 30 m3/s vode iz ukupnih vodnih količina hidroelektrana.
Na području Županije u sklopu vodnogospodarskog sustava nužno je razmatrati i
prostore za eksploataciju šljunka, jer današnje i buduće potrebe u graditeljstvu, a u posljednje
vrijeme naročito u cestogradnji, ističu u prioritetni plan potrebu za osiguranjem dovoljnih
izvora ove mineralne sirovine.
U tom smislu povoljne su mogućnosti iskorištenja aluvijalnog područja uz rijeku
Dravu, ali na ograničenim i kontroliranim lokacijama za koje je prethodno nužno obaviti
odgovarajuće istražne radove i izraditi studije utjecaja na površinske i podzemne vode i okoliš,
te uskladiti rješenja koja će osiguravati i održavati odgovarajući vodni režim. Ovim se Planom
naglašava potreba zaštite i očuvanja prirodnih dijelova Drave između akumulacijskih jezera i
ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke.
Za područje Varaždinske županije bilo bi svrhovito izučiti u kojoj mjeri postoje
potencijalne mogućnosti za značajniji razvoj ribnjačarstva.
2 - 35
PROSTORNI PLAN
Za sada ta gospodarska djelatnost nije značajnije zastupljena na ovom području, već
postoje samo parcijalni pokušaji uzgoja u manjim ribnjacima, dok je športski ribolov i
djelomice ribolovni turizam tradicionalno zastupljen, ali bez konkretnih programa budućeg
razvitka.
Sve je izraženije i korištenje voda u akumulacijskim jezerima i dijelovima toka Drave
uz akumulacije za rekreacijsku i turističku plovidbu, koja za sada nema karakter
organiziranog korištenja, ali bi u budućnosti valjalo razmotriti i u određenom obliku razviti ovu
djelatnost u funkciji razvitka rekreativno-turističke ponude potencijala rijeke Drave.
Iskorištavanje posebnih vodnih resursa (mineralno-termalne vode
geotermalnog porijekla) obrađeno je u poglavljima o turizmu i energetskom sustavu.
i
vode
b2) Uređenje režima voda
Zaštita od štetnog djelovanja voda spada u važne aktivnosti na području Varaždinske
županije i u izgradnju i uređenje građevina zaštitnog sustava nužno je permanentno ulagati.
Vode s područja Županije pretežito gravitiraju u Dravski sliv, a samo manjim dijelom u
južnom području Županije preko Lonje u Savski sliv.
I u jednom i u drugom slivu prisutne su pojave poplava i bujično-erozijskih djelovanja.
U Dravskom slivu je štetno djelovanje rijeke Drave znatno smanjeno izgradnjom
hidroenergetskog sustava, ali je i nadalje u gornjem toku (uzvodno od Varaždina) prisutno
periodično plavljenje površina, tako da je potrebno nastaviti s izgradnjom zaštitnih nasipa, kao i
s uređenjem regulacijskih radova u dijelovima korita.
Smanjenje štetnog djelovanja Bednje i Plitvice razmotreno je "Idejnim rješenjem
vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje" iz 1989. godine. Na Bednji je predviđeno 37
akumulacija - retencija ukupne zapremnine oko 8.000.000 m3 radi prihvaćanja vodnih valova u
gornjem dijelu sliva Bednje. U sklopu izgradnje autoceste predviđa se u dolini Bednje u široj
okolici Novog Marofa urediti tok rijeke Bednje i riješiti pitanje periodičnog plavljenja ovog
prostora.
Rijeka Plitvica je većim dijelom uređena, ali uređenje treba nastaviti.
U Savskom slivu vodotok Lonje prisutan je u području Županije od svog izvorišta do
Bisaga u dužini od oko 18 km. Bujičnog je karaktera i u gornjem toku izaziva erozije, a u nižim
dijelovima poplave, a štete su uglavnom na poljoprivrednim kulturama.
Za slivno područje rijeke Lonje izrađena je "Studija hidrotehničkog uređenja sliva
Lonje uzvodno od ceste Zagreb - Bjelovar" (RO "Projekt" Zagreb, 1984.g.).
Studijom je obuhvaćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Lonje s uređenjem
glavnih vodotoka, uređenjem retencija i akumulacija u slivu, radi smanjenja maksimalnih i
povećanja minimalnih protoka. Radi efikasne zaštite područja predviđa se uređenje korita
postojećeg vodotoka, te određeni radovi na sprječavanju erozija i uređenju bujica.
b3) Zaštita voda
Razmatrajući prethodno strateške ciljeve vodnogospodarskog sustava Županije u
domeni vodoopskrbe, nesumnjivo je da rješavanje vodoopskrbe treba biti u uskoj svezi sa
zaštitom voda, a to uvjetuje uspostavu sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. To
vrijedi i za brežuljkaste, a posebno nizinske dijelove prostora Županije, naročito na područjima
bogatim podzemnim vodama, jer imperativno je tu vodu očuvati i zaštititi od zagađivanja.
Zbog dispozicije vodonosnika i izvorišta pitke vode, te blizine gusto naseljenih i
razvijenih urbanih prostora opravdana su promišljanja da bi bilo svrhovito istovremeno s
izgradnjom vodovodne mreže rješavati i problematiku odvodnje otpadnih voda, ali u praksi se
ovo rijetko postiže.
Pošto je Županija izradila plan cjelovite vodoopskrbe svog područja, potrebno je
strateški osmisliti i koncept kanalizacije i odvodnje otpadnih voda.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, od državnog je značenja
izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i
2 - 36
PROSTORNI PLAN
ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50 000 ES, a od županijskog značenja je izgradnja
takvih uređaja i sustava veličine od 10 000 do 50 000 ES.
Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju uređaja do 10 000 ES i individualne
zahvate.
S obzirom na ciljeve i projekcije razvoja naselja evidentno je da u Županiji sustav
kanalizacije prioritetno treba uspostavljati i razvijati u gradovima, ali je nužno, obzirom
na potrebe zaštite prostora (poglavito vodonosnika) sustav kanalizacije uspostavljati i u
naseljima unutar i na obodu vodocrpilišnih područja.
Kad se govori o zaštiti voda od zagađenja u Županiji, a posebno zaštiti resursa,
podzemne pitke vode, tada treba naglasiti da je najveći dio kvalitetnog poljoprivrednog
zemljišta upravo iznad potencijalnih ležišta podzemne pitke vode u dravskoj nizini. To dodatno
komplicira i potencira problematiku zaštite, jer suvremena poljoprivredna proizvodnja
upotrebljava različita sredstva koja negativno utječu na kvalitetu vode. Doda li se tome i
postojanje farmi i njihov disperzivan položaj u prostoru iznad vodonosnika vodocrpilišta
"Varaždin", jasno je zašto je nezadovoljavajuća situacija sa stanjem vode na tom vodocrpilištu.
To su i glavni razlozi najnovijih procjena o potrebi iznalaženja novog vodocrpilišnog područja
koje bi trebalo riješiti ili smanjiti probleme vodoopskrbe s varaždinskog vodocrpilišta.
Procjena sadašnjih mogućnosti ukazuje da nije realno očekivati bitniju promjenu i
poboljšanje stanja u zaštiti prostora vodocrpilišta "Varaždin", pogotovo ne u kraćem
vremenskom razdoblju, već je realnije očekivati aktiviranje novog vodocrpilišnog područja u
prostoru između kanala HE "Varaždin" i starog korita rijeke Drave.
Bez obzira na ove naznake promjena u koncepciji vodoopskrbe, pitanje zaštite
vode u zapadnom dijelu varaždinske nizine i dalje ostaje prioritetno. Izgradnja
kanalizacije u naseljima, promjena metoda i načina poljoprivredne proizvodnje,
zbrinjavanje otpadnih voda s farmi, infrastrukturnih građevina i drugih pojedinačnih
građevina, mora biti prioritetan zadatak u narednom razdoblju.
U pogledu zaštite vodotoka od zagađivanja sve aktivnosti i mjere nužno je usmjeriti k
osnovnim ciljevima, a to su: očuvanje čistih voda, zaustavljanje trenda pogoršavanja kvalitete
voda i stalno poboljšanje kvalitete degradiranih voda.
Uredbama o klasifikaciji i kategorizaciji definirano je kakvi bi vodotoci trebali biti
obzirom na svoj značaj i uporabu. Stanje kvalitete voda rijeka Drave, Bednje i Plitvice kao
najvažnijih recipijenata na području Županije zahtijeva neodložnu provedbu odnosno
intenziviranje provedbe mjera zaštite, pošto je kvaliteta degradirana u II - III kategoriju,
umjesto propisane II kategorije kvalitete, dok je situacija na Lonji bolja.
U razmatranju degradacije vodotoka valja razlučiti rijeku Dravu kao veliki vodotok koji
na naše područje već stiže zagađen, od ostalih (manjih) vodotoka za čiju degradaciju isključivu
krivnju snosimo sami, pošto su ti vodotoci od izvora do ušća na našem području, a i oni se na
kraju (s izuzetkom Lonje) ulijevaju u Dravu.
Izgradnja kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u
recipijent za urbana područja i gospodarstvo imperativ je današnjice, a raštrkana
ruralna područja i individualna seoska i poljoprivredna domaćinstva moraju provesti
maksimalno skupljanje otpadnih voda u spremnicima, gdje se treba izvršiti
mineralizacija i tek nakon toga distribucija na poljoprivredne površine.
U strateške, ali i hitne zadaće treba uvrstiti i djelotvorno ustrojstvo, odnosno
unapređenje sustava stalnog praćenja kvalitete voda i kontrole zagađivanja, uključivo i
kontrolu ispiranja zagađenja s prometnica i drugih građevina i prostora na kojima
postoje realne i potencijalne opasnosti od ugrožavanja kvalitete voda.
c) Energetski sustav
Prirodni resursi na području Varaždinske županije za kapitalne zahvate u proizvodnji
električne energije su iskorišteni, a nalazišta nafte i plina nisu pronađena, tako da se u tom
smislu ne očekuju novi značajniji zahvati u prostoru, iako ne treba isključiti mogućnost privatne
2 - 37
PROSTORNI PLAN
inicijative, za što bi bilo nužno na razini Županije sagledati objektivne mogućnosti izgradnje
energetskih postrojenja malih kapaciteta.
Županija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza, tako da
temeljna dalekovodna mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora, što je bitna
pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim prostorima.
Od strateških građevina na razini Države u narednom razdoblju očekuje se dovršenje
dalekovoda 2 x 400 kV Žerjavinec - Mađarska koji kroz područje Županije prolazi krajnjim
istočnim dijelom i njegov položaj u prostoru već je utvrđen odgovarajućom dokumentacijom.
Na razini Županije problem je u nepovezanosti sustava tako da distribuciju električne
energije obavljaju četri distributera, a jedan dio pograničnog područja bio je u sustavu
elektroprivrede Slovenije.
S obzirom na različito stanje potrebni su i različiti zahvati.
Najlošije stanje je u pograničnom području, tako da je Direkcija za distribuciju DP
"Elektra" Varaždin koja pokriva to područje izradila posebnu "Energetsku studiju pograničnog
područja Županije varaždinske" od svibnja 1997. godine prema kojoj je predviđeno energetsko
rješenje područja s planiranim zahvatima na trafostaničnim postrojenjima, izgradnji 10 i 20 kV
mreže i rekonstrukciji n.n. mreže.
Strateški interes Županije je primjenjivati takve energente koji će biti ekonomski, ali i
ekološki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno, ali prirodnim datostima bogato i vrijedno
područje. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje.
Tijekom 1996. godine na razini Županije prihvaćena je "Studija opskrbe prirodnim
plinom Županije varaždinske", ("Coning Inženjering" d.d. Varaždin) kojom se daje osnova za
daljnje i cjelovito rješenje opskrbe plinom cijelog područja Županije.
Pošto se na razini Države Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njezino
ostvarenje" predviđa povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. godine u Varaždinskoj
županiji na ukupno 127 mil. m3 godišnje, INA-NAFTAPLIN predviđa rekonstrukciju i
izgradnju kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina.
Na istočnom dijelu prostora Županije (ludbreško područje) evidentirano je postojanje
geotermalnih resursa, o čemu je bilo posebno govora u "Studiji o istraživanju, eksploataciji,
gospodarenju i zaštiti georesursa na području Općine Ludbreg" (INA - Geološki konzalting
d.o.o., Zagreb, srpanj 1991.).
Studijom, koja je obrađivala podatke naftno-geoloških i geofizičkih istraživanja
početkom osamdesetih godina, konstatirano je da prema potencijalnim mogućnostima
iskorištenja geotermalne energije, ludbreško područje prednjači pred ostalim područjima
Republike Hrvatske.
Potaknuta su i razmišljanja o projektiranju prve elektrane koja bi za pogon koristila
geotermalnu energiju.
Rezultati istraživanja ukazuju da u budućnosti treba dio razvoja ovog prostora bazirati
na osnovu dobivanja relativno jeftine geotermalne energije. Mogući pravci razvoja su osim već
planirane izgradnje postrojenja za dobivanje električne na bazi geotermalne energije i razvoj
turističko-rekreativnog gospodarstva, te korištenje u poljoprivredi kao i za zagrijavanje
gospodarskih, odnosno stambenih građevina.
U tu svrhu neophodno je nastaviti niz istraživanja za definiranje vodonosnika
geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizičkim mjerenjima, detaljnijom namjenskom
interpolacijom satelitskih i aviosnimaka, te geokemijskim istraživanjima vode bušotina, koje
nisu kompletirane.
Studijom se ukazuje da je razložno planirati razvoj i iskorištavanje geotermalnih
resursa sukladno realizaciji izgradnje geotermalne elektrane. U tehnološkom procesu
proizvodnje električne energije korištenjem termalnih voda, javljaju se velike količine otpadnih
voda još uvijek visokih temperatura (oko 80°C) koje mogu biti iskorištene bilo direktno, bilo
ugradnjom izmjenjivača topline. U slučaju razvijanja lječilišnog turizma potrebne su relativno
2 - 38
PROSTORNI PLAN
male količine prirodne termomineralne vode koje bi se mogle osigurati iz bušotina predviđenih
za potrebe geotermalne elektrane.
d) Zbrinjavanje otpada
S obzirom na zakonske obveze koje govore da su se općine i gradovi dužni pobrinuti za
komunalni, a županije za neopasni otpad, te uvažavajući svekolike prostorne uvjete u Županiji,
pristup rješavanju problema otpada načelno može biti slijedeći:
- da gradovi i općine osiguraju (zajednički ili samostalno) provođenje mjera
zbrinjavanja komunalnog otpada, a Županija provođenje mjera zbrinjavanja tehnološki
neopasnog otpada, pri čemu treba naglasiti da načela očuvanja i zaštite okoliša, ali i
financijski i gospodarski aspekt zbrinjavanja otpada ni u kom slučaju ne mogu argumentirati
postojanje 28 odlagališta otpada, odnosno gradskih/općinskih deponija za komunalni
otpad,
- da se, uvažavajući načela racionalnog i dobrog gospodarenja i s tim u svezi
kvalitetne brige o prostoru i zaštiti neobnovljivih resursa, zajednički utvrdi strategija
zbrinjavanja otpada (komunalnog i bezopasnog tehnološkog) koju bi prihvatili svi
gradovi i općine i kao zajednički program je podržale i realizirale.
Bez obzira na odabrani pristup rješavanju zbrinjavanja otpada, nužno je shvatiti da
otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja.
U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se za
područje Varaždinske županije osigurati jedno skladište i nekoliko prikupljališta
posebnog i opasnog otpada pa se u prostoru Županije mora predvidjeti osiguranje prostora i za
te namjene.
U cilju rješavanja problematike zbrinjavanja otpada na području Županije bilo bi
svrhovito:
- Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike
zbrinjavanja komunalnog i bezopasnog tehnološkog otpada, na temelju kojeg će se detaljno
razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju
vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja
otpadom;
- Nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja, pošto će od trenutka donošenja
opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme.
U tom cilju predlaže se dopustiti općinama koje su krenule u sređivanje stanja na svom
području, to stanje i nadalje poboljšavati, ali treba naglasiti, da prostori koje uređuju sada ne
zadovoljavaju kriterije da budu sanitarne deponije. To mogu biti svojevrsna prikupljališta
otpada u prijelaznom razdoblju.
Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini, tada
će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere, kako bi njihove lokacije mogle
dobiti potreban legalitet.
Ukoliko pak prevlada opredjeljenje o zajedničkom, strateškom, suvremenom i
sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja otpada koje podrazumijeva cjelovit predtretman i završnu
obradu ostatka otpada, tada se ovo prijelazno rješenje s pojedinim lokalnim odlagalištima može
iskoristiti i za svojevrsnu mrežu prikupljališta, sortirališta, odnosno povremenih skladišta
pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada i sekundarnih sirovina.
2 - 39
PROSTORNI PLAN
2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti
Prostor Varaždinske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih,
ruralnih i antropogenih (posebice kulturno-povijesnih) krajolika.
Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske
baštine, te ruralne i krajobrazne strukture Županije jest taj da se njezinom zaštitom
očuva identitet Županije, ali da ista, kao resurs, postane osnova za gospodarski razvitak
(posebice u turizmu).
Krajobrazna raznolikost se danas u svijetu sve više uzima kao bogatstvo i vrijednost
neke zemlje ili regije, a Varaždinska županija to bogatstvo ima. Stoga svaki daljnji razvoj u
prostoru Županije treba svakako uvažavati osjećaj za zavičajni identitet i raznolikost kao važan
element održivog razvoja, koji u praksi napušta ekstremne antropocentrične postupke i načine
planiranja.
Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu označava cjelovitu
prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili
gotovo potpuno antropogene. Županijskim prostornim planom nije moguće detaljno strukturno
definirati različite oblike krajolika. Stoga je jedan od ciljeva prostornih planova uređenja
općina/gradova da definiraju krajolik predmetnog područja prema njegovim značajkama
(prirodni, kultivirani, izgrađeni krajolik).
Za svaku kategoriju krajolika potrebno je definirati ciljeve i smjernice u svrhu
zaštite i pravilnog gospodarenja, kako bi se sačuvala krajobrazna fizionomija pojedinog
užeg predjela.
U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je
uspostaviti krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o
prirodnim, agroekološkim, rekreacijskim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i
obilježjima prostora, te se isti trajno dopunjavali sukladno novim stručnim spoznajama.
Detaljna inventarizacija mora biti jedan od ciljeva prilikom izrade prostornih
planova uređenja gradova/općina.
S obzirom na unutarnju strukturu područja manje prostorne cjeline mogu se
raščlaniti i podijeliti na predjele zajedničkih specifičnih obilježja, što je zadatak
prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova uređenja
općina/gradova.
Opći ciljevi očuvanja prostornog identiteta
Povoljne prirodne značajke i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su dio
nenaseljenog prostora od većih oštećenja. Sveukupno gledano, prirodna obilježja na području
Županije očuvana su djelomično, ali su pojedini predjeli još uvijek visokog stupnja prirodnosti.
Jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli u
Županiji sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri.
S gledišta očuvanja prostornog identiteta opći cilj se može definirati kao
nastojanje da se zadrži i unaprijedi fizička cjelovitost područja Županije. U postupku
planiranja moraju se osim prirodnih značajki početi uvažavati i strukturne značajke
prostora Županije. To znači da je potrebno poštivati i vrednovati unutrašnju
raščlanjenost, raznolikost i komplementarnost županijskog prostora i nastojati očuvati
krajobraznu fizionomiju i identitet područja.
2 - 40
PROSTORNI PLAN
U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati funkcionalnu i ukupnu ekološku
cjelovitost i različitost područja Županije, a razvoj planirati po načelu pretežitosti i
predodređenosti prostora za određene djelatnosti primjerene temeljnim značajkama
prostora. Stoga je potrebno nastojati da se pod teretom težnje za ubrzanim razvojem ne
izgube temeljne osobitosti prostornih struktura po kojima je Županija prepoznatljiva, te
primjenjivati posebne (a ne univerzalne) modele razvoja koji će veće težište dati na
značajke područja, a manje na glavne razvojne sustave.
Za Varaždinsku županiju mogu se definirati slijedeći osnovni problemi s obzirom na
namjenu i korištenje zemljišta, a iz kojih proizlaze i pojedinačni ciljevi na očuvanju prostornog
identiteta:
Vode
Izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi izmijenjena je slika šireg
područja Županije i smanjena vizualna i ekološka raznolikost i bogatstvo prostora.
Ako se izvode na neprimjeren način, regulacije vodotoka mogu uzrokovati nestanak
tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta, gubitak potočnih šumaraka, nizinskih
riječnih šuma, a time i ornitoloških rezervata na mikrolokacijama.
Uvažavajući jedan od strateških ciljeva Države (ekološka revitalizacija Drave i
pritoka), te uočenih negativnih posljedica regulacija u zemljama zapadne Europe (vrši se
renaturacija vodotoka), svrhovito je izvršiti sveobuhvatnu i višenamjensku valorizaciju svih
prostora uz vodotoke prije značajnih vodoprivrednih zahvata. Takvim zahvatima
obvezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti, kao i procjene
utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica, jer i manji
regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili značajan krajolik.
Za područje Varaždinske županije (a i širi prostor) od prioritetnog je značenja
zadržavanje prirodnog stanja na prostoru starog korita rijeke Drave (područje s
autohtonom močvarnom vegetacijom i staništem močvarnih životinja, osobito ptica) i očuvanje
svih vodotoka - rijeka i potoka. Cilj je očuvati ne samo vodotok već i širi prostor uz njega
što uključuje vegetacijski pojas i prirodnu inundaciju odnosno dolinu ili kanjon kroz koji
vodotok protiče.
Šume
Kvalitetne šume u nizinskom dijelu Županije većim su dijelom iskrčene, a stupanj
očuvanosti autohtonih šuma izrazito je nizak. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas
je zbog širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas uz rijeku,
a ponegdje čak ni to. Šumske površine znatno su smanjene i nakon izgradnje akumulacijskih
jezera za potrebe hidroelektrana "Varaždin", "Čakovec" i "Dubrava". Na području zaštite šuma
potrebno je djelovati na očuvanju autohtonih šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima
(rezervati šumske vegetacije).
Cilj zaštite šuma kao nositelja identiteta područja je da se šume, kao sastavna i
nezaobilazna slika krajolika, u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju na području cijele
Županije (brdske šume Ravne gore, Ivančice i Kalnika, fragmentarne šume u nizinskom dijelu,
šume uz rijeku Dravu). Posebno se naglašava cilj da se kroz prostorne planove uređenja
gradova/općina nastoji u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šumske površine, šumarke i
živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. Upravo je ta različitost,
raznolikost i živopisnost nositelj identiteta krajolika.
Poljoprivredno zemljište
Vizualna zanimljivost, raznolikost, ali i skladnost prostora umanjuje se kako
prekomjernom parcelacijom zemljišta i usitnjavanjem posjeda, tako i suvremenom i
intenzivnom
2 - 41
PROSTORNI PLAN
poljoprivrednom proizvodnjom koja podrazumijeva velike meliorirane poljoprivredne površine
s monokulturama i nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima.
Visoka doživljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sačuvati njegovanjem
značajki tradicionalne obrade tla (nizinski dio, brežni dio, uzorci usklađeni s reljefnim
značajkama prostora), zadržavanjem izmjeničnih kultura (njive, travnjaci, voćnjaci,
vinogradi, šume), zadržavanjem livada i pašnjaka.
Oblikovanje i izgradnja naselja
U nizinskom dijelu Županije naselja su se nesmetano gradila i širila. Za pretežito istočni
dio Županije karakteristična su oblikovno pravilna i kompaktna naselja koja u širem prostoru
djeluju kao samostalne i izdvojene cjeline. Većina ostalih naselja nizinskog dijela, a posebice
ona koja se protežu uz glavne prometnice, međusobno su se potpuno spojila i razvila u
neprekinuti lanac naselja.
Izdužena izgradnja uz postojeće ceste i spajanje naselja ostavlja vrlo male prostorne
prekide i slobodne koridore unutar izgrađene strukture, što predstavlja ne samo fizičku
prepreku, već i vizualnu smetnju u smislu neprekinutog slijeda urbanog tkiva.
Iz tog je razloga prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije potrebno
voditi računa da se naselja ne šire uz prometnice, da se postojeći izgrađeni dio
primjereno preoblikuje i da se prvenstveno racionalno iskoristi njegov neizgrađeni dio.
Zbog reljefnih prepreka u prostoru, a ponegdje i velikih visinskih razlika, naselja
brežuljkastog dijela Županije razvila su se na obroncima gorja, uzvisinama i grebenima ili u
dolinama, a u prostoru su razmještena raštrkano.
Upravo ta manja naselja, sela i brojni zaselci koja se isprepliću i stapaju s prirodnom
pozadinom i uklapaju u krajolik, zajedno s načinom življenja i korištenja zemljišta, čine sliku
tipičnog ruralnog krajolika naše Županije, a u širem prostoru predstavljaju poseban i
prepoznatljiv identitet pitomog krajolika Hrvatskog zagorja.
Specifičan ruralni krajolik izmijenjen je pretjeranim usitnjavanjem posjeda u voćarskovinogradarskim predjelima, nekontroliranom (i bespravnom) stambenom, a posebice vikend
izgradnjom, te su ruralna područja izgubila svoje izvorne vrijednosti. Fizionomiju ruralnog
krajolika narušava neprikladna gradnja građevina koje nisu prilagođene prirodnim osobitostima
prostora i grade se na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama, te na kontaktu sa šumom i
vodotocima.
Županijski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od državnog (nacionalnog)
značenja, te je cilj da se spriječi njegova degradacija i da se planovima nižeg reda propišu
uvjeti gradnje s obzirom na konkretnu lokaciju i šire okruženje.
U ruralnom području Županije gotovo potpuno je nestao tradicijski način života, pa
tako i tradicionalno graditeljstvo. Ne gradi se po uzoru na vlastitu tradiciju, već se uzori traže u
gradskim ili inozemnim arhitektonskim i oblikovnim primjerima.
Oblikovanje naselja i građevina (lokacijom i arhitekturom) nužno je usklađivati s
vrijednim tradicijama poznatim u graditeljstvu našeg prostora. Stoga je potrebno poticati
razvoj tradicionalne arhitekture i ekološki održivih građevinskih tehnologija, te primjenu
autohtonog tradicionalnog korištenja prostora i arhitektonskog oblikovanja.
Prepoznatljivost prostornog indentiteta Županije treba njegovati odmjerenim
intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obilježja u
kojima nastaju. Potrebno je spriječiti zapuštanje i napuštanje naslijeđenog građevinskog
fonda (kulturno-povijesno naslijeđe, ambijentalne vrijednosti životnog prostora), jer to
utječe na vizualnu degradaciju urbanog prostora. Potrebno je stimulirati obnavljanje
postojećih i etnološki vrijednih građevina graditeljske baštine, a naročito voditi brigu o
očuvanju povijesnih jezgri gradova, ali i atraktivnog okoliša.
2 - 42
PROSTORNI PLAN
Zaštićena i oplemenjena graditeljska baština sastavni je dio kulturnog naslijeđa i
nerazdvojivi dio čovjekovog okoliša, te treba spriječiti njeno propadanje. Urbana gradska
naselja trebaju njegovati svoju fizionomiju uz istovremeno poboljšavanje ekoloških i socijalnih
aspekata kvalitete življenja. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih gradskih
naselja.
Infrastruktura
Posebno osjetljivo pitanje je vođenje i izgradnja infrastrukturnih koridora u prostoru. S
obzirom na iskustva razvijenih zemalja činjenica je da je danas važnije nego ikad zaštititi
prostor od mogućeg obezvređivanja neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem za potrebe
različitih infrastrukturnih koridora (ceste, željeznica, dalekovodi, magistralni vodovod i
plinovod, naftovod, telekomunikacijske veze).
S obzirom na zahtjevne potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i
razvijati integralni pristup planiranju, razvoju, održavanju i upravljanju
infrastrukturom i infrastrukturnim građevinama, te nastojati da se koridori objedinjuju,
uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje međuodnosa u prostoru.
Nužno je uvažavati spoznaje da često puta nije optimalna ona gradnja infrastrukture
koja ima najniže direktne troškove građenja, već da indirektni troškovi i možebitne indirektne
štete često puta višestruko nadmašuju troškove neracionalne gradnje.
Površinska eksploatacija
Površinski kopovi (kamenolomi, glinokopi, šljunčare) nastali uslijed iskorištavanja
mineralnih sirovina predstavljaju vizualne "rane" u prostoru. Lokacije takvih zahvata i njihovo
okruženje značajno se devastira, pa je nužno napuštene lokacije sanirati, a izgled krajolika
nastojati vratiti u prvobitno stanje (biološka rekultivacija) ili izvršiti prenamjenu prostora.
Svi razvojni programi koji značajnije zauzimaju prostor i utječu na okoliš moraju uz
sve ostale troškove sadržavati i troškove sanacije i zaštite okoliša.
Odlagališta otpada
Nedozvoljenim odlaganjem otpada, posebice uz vodotoke, šume i naselja, prostor se
degradira i vizualno. Neželjeno postojeće stanje poistovjećuje se s negativnim i čini prostor
manje vrijednim, privlačnim i atraktivnim.
Problem zbrinjavanja otpada potrebno je sustavno riješiti na županijskoj razini, a
do tada se nezadovoljavajuće stanje mora poboljšavati kontrolom i mjerama u lokalnoj
sredini. Divlje deponije potrebno je sanirati, a oko kontroliranih odlagališta zasaditi
dovoljno širok pojas grmlja i visoke vegetacije.
2 - 43
PROSTORNI PLAN
2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih
cjelina
Očuvan prostor i okoliš najsnažniji su opći i strateški resursi koji Hrvatskoj, pa tako i
Varaždinskoj županiji daju prednost u odnosu na one resurse koji Europi sve više nedostaju.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog
prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju:
- rezerve pitke vode,
- prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma),
- zaštićena područja prirode,
- spomenici graditeljske baštine,
- nezagađena tla,
- termalni izvori i
- očuvan prirodni i kultivirani krajobraz.
Na području Varaždinske županije zastupljeni su svi nabrojeni resursi, ali se razlikuju
prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu. Značenje posebno vrijednih
resursa na razini Županije imaju pitka voda, autohtone šume, kvalitetna tla i očuvani
prirodni i kultivirani predjeli.
Posebni cilj prostornog razvoja Županije može se definirati kao novi pristup
iskorištavanju resursa napuštanjem pretežito kvantitativnih i kratkoročnih modela
razvoja. Prilikom predviđanja budućih razvojnih potreba trebao bi se uvažavati ne samo
ljudski potencijal, već i posebnosti prostora (vrijedni resursi), te s obzirom na iste odrediti
stupanj i oblike iskorištenja prostora Županije. Težište je stavljeno na prijelaz prema
kvalitativnom razvoju, s osloncem na prirodna i kulturna dobra, raznolikost i osobitosti
prostora. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je činjenica da prostor
Varaždinske županije ima djelomično očuvana prirodna obilježja, odnosno da je očuvanih
prirodnih predjela sve manje.
To znači da je cjelokupni prostor Županije potrebno vrednovati i selektivno koristiti
sukladno njegovim osnovnim značajkama koje ukazuju na najbolju moguću namjenu, bila ona
razvojna ili zaštitna. Povećanjem kvalitete prostora Županije i ravnomjernim korištenjem
resursa može se postići viši stupanj razvijenosti, te ostvariti napredak i viša kvaliteta života
stanovništva.
Također je potrebno postaviti i dosljedno zastupati jasan stav o neprihvaćanju nečistih i
zastarjelih tehnologija i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša
(ugrozila vode i šume, zagadila tla, tolerirala bespravnu izgradnju i sl.).
S gledišta zaštite osobito vrijednih resursa Županije i naglaskom na
sveobuhvatnom i održivom prostornom razvoju mogu se iznijeti slijedeći opći ciljevi:
•
Prostorni razvoj Varaždinske županije trebao bi težiti ostvarivanju
civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života, poštivajući karakteristike datog
prostora. Njegovim učinkovitim očuvanjem može se postići ujednačena razina
kakvoće života.
• Nužno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom
(resursima), kako bi učinci njegovog korištenja bili trajni, a ne kratkoročni.
• Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim
karakteristikama i unapređivati ih. Održivi razvoj podrazumijeva selektivan
pristup, poštivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata.
2 - 44
PROSTORNI PLAN
•
•
•
•
•
•
Kvaliteta okoliša trebala bi biti jedan od osnovnih kriterija prostornog
planiranja. Već degradirana područja potrebno je sustavno sanirati, odnosno
izvršiti kvalitetnu prenamjenu prostora.
Postojeći udio antropogenog prostora može se zadržati, ali svako eventualno
povećanje uvjetovati saniranjem dijela postojećeg stanja.
U novim programima potrebno je smanjiti devastaciju prostora (kontrola
rizičnih aktivnosti), a održavanju očuvanog prostora dati prednost pred
drugim mogućnostima.
Uspostaviti i unapređivati izgradnju informacijskog sustava kao informacijske
infrastrukture za gospodarenje i zaštitu prostora i okoliša.
Poticati izradu prostornih planova područja posebnih obilježja.
Težiti zaštiti županijskog prostora kroz uspostavu i vođenje mehanizama
vrednovanja prostora s naglaskom na provođenje postupka procjene utjecaja
na okoliš.
Osobito vrijedni resursi
a) Vodni resursi
Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe
vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za piće, a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske
potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite ekološke
vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti).
Podzemne vode
Podzemna pitka voda najvažnije je prirodno dobro, te je taj resurs nužno zaštititi
kao osobito vrijedan. Na ljestvici zaštite vodni resursi zauzimaju jedno od najviših mjesta
upravo zbog toga što je voda strateška sirovina, odnosno uvjet opstanka uopće, i osnovni
preduvjet gospodarskog i drugog razvitka i kvalitete života. Voda je najznačajniji element
čovjekove okoline, koji je najviše ugrožen i čije daljnje zagađivanje može uzrokovati ozbiljne i
višestruke probleme.
Najveće količine podzemne pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadržane su u
kvartarnim naslagama dravske doline. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj
velike debljine, vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja, te područje dravske
doline predstavlja naročito važno područje za vodoopskrbu regije. Kako su ti prostori
istovremeno naročito privlačni i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju,
pitanju njihove zaštite od zagađivanja treba posvetiti posebnu pažnju.
Nužno je odrediti potencijalne zone zaštite u smislu odabira najpovoljnijih zona za
formiranje budućih vodocrpilišta. U postupku istraživanja je rezervat šireg prostora kod
naselja Svibovec Podravski (Vinokovščak) koji je preliminarno zaštićen odgovarajućom
županijskom odlukom, te je u svrhu vodoopskrbe rezerviran prostor između starog korita rijeke
Drave i derivacijskog kanala hidrocentrale "Varaždin". Ludbreški vodonosnik također sadrži
velike zalihe podzemne vode i predstavlja potencijal za smještaj crpilišta većeg značaja.
Mogućnosti za kaptažu pitke vode dobre su i na vodonosnim potencijalima Ivančice i
Ravne gore. Vodoopskrba tog dijela Županije zasniva se na zahvatima podzemnih voda
karbonatnih masiva čija je osnovna hidrogeološka značajka sekundarna pukotinska poroznost.
Dio rezervi podzemnih voda ovog područja koristi se putem izvorišta "Belski dol", "Žgano
vino", "Bistrica", "Beli zdenci" i "Šumi" na Ivančici, te "Sutinska" i "Ravna gora" na Ravnoj
gori. Brdske potoke treba sačuvati i ne težiti maksimalnom iskorištavanju izvorišta.
2 - 45
PROSTORNI PLAN
Izrađena je studija kojom su određene vodozaštitne zone izvorišta Ivančice i Ravne
gore i donijeti su pravilnici o zonama sanitarne zaštite izvorišta. Zbog kakvoće vode i
postojanosti stijena sva izvorišta na sjevernim obroncima Ivančice predstavljaju izuzetno
značajne resurse, te zahtijevaju posebnu zaštitu.
Izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije, a u trenutku donošenja ovog Plana
započinje se s izradom studije kanalizacije i odvodnje. Potrebno je nastaviti otkrivati
nalazišta i utvrđivati zalihe pitke podzemne i izvorske vode kako za postojeće, tako i za
buduće potrebe, te vršiti daljnja detaljna istraživanja: podaci o hidrogeološkim parametrima,
ukupne zalihe podzemne vode i kvaliteta, utvrditi raspoloživi vodni potencijal za vodoopskrbu,
mogućnosti korištenja, istražiti mogućnosti za eventualne veze sa susjednim i neposredno
gravitirajućim vodoopskrbnim sustavima, područje zaštite, način zaštite, praćenje stanja i dr.
Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne potrebe, no kvaliteta
vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajuća. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su
zaštićene od prodora zagađivanja s površine, te je stoga potrebno osigurati maksimalnu
zaštitu podzemnih voda od zagađivanja. Zona koju je potrebno zaštititi je cjelokupni
prostor omeđen vododjelnicama i to: sa sjevera brežuljcima Gornjeg Međimurja, na zapadu s
Viničkim vinogorjem, a na jugu sa sjevernim obroncima Varaždinsko-topličkog gorja. Svako
zagađenje disponirano na ovom prostoru, bilo na tlu ili u vodotocima - završava u podzemnoj
vodi.
Kvalitetu pitke vode potrebno je postići uspostavljanjem učinkovitog sustava zaštite
voda od zagađivanja i provođenjem mjera zaštite: utvrditi i provoditi mjere za smanjenje
unošenja nitrata i pojačati aktivnosti na sprječavanju zagađivanja podzemnih voda rješavanjem
problema odvodnje. Te je ciljeve moguće postići poštivanjem odredbi pravilnika,
identifikacijom zagađivača, njihovim uklanjanjem ili provođenjem zaštitnih mjera. Posebnu
pažnju potrebno je posvetiti ne samo zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta, već i
širem prostoru, odnosno priljevnim područjima, jer su ista izrazito ugrožena urbanizacijom,
industrijalizacijom i drugim oblicima zagađivanja.
Zbog prekomjernog sadržaja nitrata na centralnom crpilištu "Varaždin" krenulo se u
aktivnosti na proširenju i zahvaćanju dubljih horizonata crpilišta "Bartolovec", te pronalaženju
nove lokacije crpilišta (Vinokovščak). Cilj izgradnje novih vodoopskrbnih građevina u
sustavu regionalnog vodovoda je eksploatacija pitke vode neopterećene nitratima i
miješanje s vodom vodocrpilišta "Varaždin". Centralno crpilište još uvijek sadrži dovoljne
količine vode, ali s povećanom koncentracijom nitrata iznad dozvoljene granice. Stoga je
kvalitetnu vodu i zdravu vodoopskrbu potrebno osigurati smanjenjem zagađenja, postepenim
smanjenjem eksploatacijskih kapaciteta vodocrpilišta "Varaždin" i otvaranjem novih bunara.
Problem odvodnje otpadnih voda potrebno je započeti rješavati s ciljem da se
uspostavi sustav odvodnje za cijelu Županiju koji nudi cjelovita rješenja s mogućnošću
postupne izgradnje. Studijska obrada nužna je zbog hidrogeoloških osobina vodonosnika koji
implicira sustav odvodnje, a opravdana je i iz financijsko-ekonomskih razloga.U realizaciji bi
ovom problemu trebalo dati odgovarajući prioritet zbog činjenice da je vodoopskrbni sustav
gotovo u cijelosti uspostavljen i da se nizinsko područje nalazi na vodonosniku.
Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih ciljeva u
borbi protiv zagađivanja ne samo podzemne pitke vode, već i voda općenito. U tu je svrhu
potrebno provedbeno uspostaviti sustav zaštite voda na nivou gospodarskih subjekata i
gospodarstva u cjelini. Poseban prioritet trebaju imati djelatnosti i naselja koja se nalaze unutar
postojećih i potencijalnih budućih vodocrpilišnih zona, te u rubnom području istih.
2 - 46
PROSTORNI PLAN
Tekućice
Cijeli dravski tok i širi pojas rijeke predstavlja prirodni vodni krajolik. To je
visokovrijedno i istovremeno izrazito ranjivo područje koje je svakako potrebno zaštititi i
spriječiti njegovo uništavanje, nekontrolirano mijenjanje i prisvajanje. Za područje Županije,
ali i za širi prostor, od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na području
starog korita rijeke Drave.
Upravo prirodne i izvorne vrijednosti tog prostora predstavljaju osnovu za zaštitu.
Pošto riječni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za
rekreacijske i druge atraktivne sadržaje, određene površine moguće je predvidjeti za posebne
režime korištenja. To znači da zaštita ne isključuje prisutnost čovjeka, već da je razvoj u
prirodnim strukturama moguće ograničiti i nadzirati, a prije svega planski osmisliti.
Različite interese i potrebe moguće je usuglasiti sveobuhvatnom obradom predmetnog
prostora kao zasebne cjeline, a ne parcijalnim razradama. U tu se svrhu predlaže izrada
posebne prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan područja posebnih obilježja),
kojoj bi osnova bila detaljna inventarizacija šireg područja rijeke Drave.
Hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi izgrađen je sustav kanala, nasipa i jezera,
što je imalo utjecaja i na režim podzemnih voda, smanjenje protoka vode starim koritom i
smanjenje poplavnog područja uz niz ekoloških promjena i poremećaja prirodnog vodnog
režima rijeke. To ukazuje na činjenicu da je tok Drave potrebno sagledati sveobuhvatno kao
sustav jezera, kanala i starog korita rijeke, te kvalitativno ocijeniti sve novonastale promjene.
Staro korito rijeke Drave i predio ušća Bednje i Plitvice središta su biološke
raznolikosti dravskog ekosustava. Za razliku od Drave (kontrolirano inundacijsko područje
unutar nasipa), korita Bednje, Plitvice, Lonje i brojnih potoka regulirana su mjestimično. U
proširenjima dolina nagib korita je manji što utječe na smanjeno otjecanje vode, te vodotok
meandrira i stvara širok pojas vlažnog i periodički plavljenog zemljišta. Tu se nalaze vrijedni
biotopi vlažnih livada, močvara, šikara i šumaraka u kojima obitavaju posebne biljne i
životinjske vrste. Područja i krajolike uz vodu potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri
zadržati u prirodnom stanju.
Izgradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao isključivo tehničkih rješenja
(kanal s nasipom) mijenja se izgled krajolika, remeti prirodni ekosustav i nepovoljno utječe na
vodni režim. Presijecanjem meandara smanjuje se duljina vodnog toka, ali i sposobnost
biološkog samopročišćavanja, a zbog veće brzine voda erodira dno i obale korita. Naknadno
ozelenjavanje (nakon izvršene regulacije) ne može nadomijestiti autohtonu vegetaciju i ponovo
uspostaviti složene i povezane odnose na pojedinim mikrolokacijama.
Postoje područja u kojima je potrebno na uređenju režima voda intervenirati
hidrotehničkim zahvatima kako bi se neodgovarajuće stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i
imovine). Problem plavljenja danas, u većini slučajeva, više nije ograničavajući čimbenik
razvoja. Postoje područja u kojima je takva intervencija nepotrebna, a gospodarska korist
prenaglašena. Radi se o vlažnim livadama koje su pretvorene u njive i oranice, čija je ukupna
površina i materijalna dobit ostvarena na njima, premalena da bi opravdala izvođenje
hidrotehničkih zahvata.
Stoga je potrebno ispitati potrebu svake regulacije (i u slučaju privatnog posjeda) u
smislu da se razmotri mogućnost sezonskih plavljenja u prirodnim retencijama, te da se na taj
način očuvaju preostala vlažna područja. Zahvati u prirodi mogu biti opravdani ukoliko se radi
o životnoj ugroženosti, a u svim ostalim slučajevima mogu ići samo do granice opterećenja koju
podnosi prirodni okoliš.
Konačni cilj hidrotehničkih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i
razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine (zaštita okoliša). U planiranju i
provođenju aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda potrebno je interdisciplinarno
2 - 47
PROSTORNI PLAN
rješavati probleme i donositi odluke (suradnja vodnogospodarske, šumarske, biološke,
elektroenergetske i drugih struka). Potrebno je uvažiti saznanja da naknadne intervencije
(renaturacija) mogu zahtijevati znatno veća financijska ulaganja u odnosu na ona koja je
potrebno izdvojiti na početku. Također se ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na
cijeloj dionici rijeke.
Rijeka Drava, kao i njeni pritoci Plitvica i Bednja su vodotoci čija kvaliteta vode ne
odgovara propisanoj. Drava i njeni pritoci u prirodnom stanju trebali bi biti vodotoci I i II
kategorije, unutar kojih ih je potrebno održavati odnosno njima težiti.
Tok Drave na području Županije ima relativno veći pad nego nešto nizvodnije. Unatoč
tome protok rijeke (biološki minimum) nije zadovoljavajući, a njena autopurifikacijska
sposobnost je manja. Iako akumulacijska jezera djeluju kao taložnice i biološki uređaji za
pročišćavanje voda, kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava zagađena ("Fizičkokemijske, biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE
Varaždin, Čakovec i Dubrava u 1997. godini", PMF, Zagreb, 1998.) Jednim dijelom na to ne
možemo utjecati zbog uzvodnih zagađivača, ali je poboljšanje kvalitete vode moguće postići
pridržavanjem i bezuvjetnim provođenjem svih normi i uvjeta propisanih zakonom i
pravilnicima.
Za razliku od Drave, rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ušće na području Županije,
te je tu činjenicu potrebno maksimalno iskoristiti. Sve otpadne vode koje se upuštaju u te
rijeke svakako moraju proći predtretman pročišćavanja. Na taj je način moguće očuvati
izuzetno vrijedan riječni krajolik (vegetacija, životinjski svijet, posebna staništa, prirodni
režimi i sl.), i na odgovarajući ga način iskorištavati (lov, ribolov, rekreacija, športske
aktivnosti).
Akumulacije i jezera
Tri velike akumulacije - umjetna jezera (Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko jezero)
novi su prostorni elementi u dravskoj nizini. Jezera su umjetna, odnosno stvorena
hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi.
Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava došlo je do značajnih prostornih promjena u
neposrednom i širem području kao što su promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja,
promjene u režimu podzemnih voda, ekološke promjene, promjene u mikroklimi, te utjecaj na
sukcesije biljnih i životinjskih zajednica i vrsta.
Sustav vodnih akumulacija predstavlja potencijal na kojem se može postaviti plan
uređenja prostora u smislu njegovog očuvanja (zaštita vrijednosti prostora i okoliša, prirodni
rezervati) i višestrukog organiziranog korištenja (turistička, športsko-rekreacijska, lovnoribolovna namjena, natapanje poljoprivrednih površina, kontrolirana eksploatacija šljunka).
Za ostvarenje planskih postavki nužno je uspostaviti praćenje stanja i utjecaja na
okoliš: prijedlog za vršenje stalnog nadzora nad šumama uz Dravu, te prijedlog istraživanja
prilagodbe pojedinih biljnih i životinjskih vrsta na promjene vodnog režima i protoka Drave, te
promjene režima podzemnih voda. Na tom se području neka istraživanja već provode, pa je
postojeće raznovrsne podatke potrebno integralno analizirati, povezati i vrednovati.
Potrebno je sustavno i detaljno proučiti sve posljedice koje su nastale nakon izgradnje
hidroenergetskih građevina, a njihovo daljnje iskorištavanje uklopiti u postojeće tokove
prostornog razvitka regije.
Ormoško jezero je poželjno tretirati i očuvati kao ornitološki rezervat, tim više što
se u susjednoj Sloveniji već primjenjuju mjere zaštite ornitofaune ovog jezera (postojeće
2 - 48
PROSTORNI PLAN
stanište ptica i lokacija u selidbenom koridoru). Rubno postavljen kompleks šuma i livada
Zelendvora već se koristi kao uzgojno-lovna zona.
Zbog pristupačnosti i blizine grada, Varaždinsko jezero ima najveće mogućnosti za
športsko-rekreacijsko iskorištavanje (postojeći kupališni kompleks Drava i kupalište
Aquacity na eksploatiranim dijelovima šljunčare za ribolov, jedrenje, vožnju čamcima i dr.).
Jezero Dubrava ima prvenstveno inženjersku namjenu. Veliku količinu vode
akumulacijskog jezera moguće je iskoristiti za potrebe industrije i posredno (preko kanala) za
natapanje poljoprivrednih površina, a njegov je zapadni dio (ušće stare Drave i kanala u jezero)
područje pogodno za rekreacijsku i ribolovnu namjenu.
Početni dijelovi svih triju akumulacijskih jezera izuzetno su značajni kao staništa,
migracijski koridori i zimovališta ptica (otočići s vrbicima i šumarcima, tršćaci, plićaci i sl.).
Stoga bi i početak Varaždinskog i Dubravskog jezera bilo potrebno sačuvati kao područja
značajna za ornitofaunu.
Ostale manje jezerske površine na području Županije nikako nisu zanemarive:
Trakošćansko jezero, jezero Aquacity, ribnjak Bis jugoistočno od Ivanca, ribnjak Bitoševlje,
ribnjak Lukavec sjeverozapadno od Brodarevca, bajeri sjeverno od Ivanca, ribnjaci kod
Ludbrega, bajer sjeverno od Hrastovljana, ribnjak na Varaždinbregu i drugi.
Namjena i prateći sadržaji tih vodenih površina vrlo su različiti: športska, rekreacijska,
kupališna, turističko-ugostiteljska, uzgojno-ribolovna, pa njihovo gospodarsko iskorištavanje
može biti bitan čimbenik razvoja lokalne sredine. Međutim, najznačajnija je njihova uloga u
prirodnom okolišu, kao stanište životinjskih (ptice, ribe) i biljnih (vodna i priobalna
vegetacija) zajednica i vrsta.
b) Šume
Šume su specifično prirodno bogatstvo i one danas sve više zahtijevaju posebne uvjete
očuvanja, zaštite i razvoja. Na području Varaždinske županije još nije u dovoljnoj mjeri izražen
značaj općekorisnih funkcija šuma, a stupanj očuvanosti autohtonih šuma nije zadovoljavajući.
Gusta naseljenost, potreba za drvom i intenzivna poljoprivredna proizvodnja uzrok su
smanjenju i usitnjavanju šumskih površina, što je posebno naglašeno u nizinskom dijelu
Županije (te su šume većim dijelom iskrčene).
Osnovni je cilj očuvanje, zaštita i unapređenje šumskog fonda koji se u načinu
ostvarivanja razlikuje za nizinske i šume brdsko-brežuljkastog dijela Županije.
Ritske šume uz Dravu zahtijevaju poseban osvrt ne samo zbog posebnih prirodnih
značajki vodnog krajolika, već i zbog posebne problematike gospodarenja šumskim površinama
uz Dravu.
Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog hidrotehničkih zahvata i
širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas, a veliki dio
šumskih površina trajno je izgubljen ispod jezera. Gospodarenje šumama otežano je nakon
izgradnje hidroenergetskog sustava, jer je došlo do poremećaja u protoku Drave i režimu
podzemnih voda. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanišni uvjeti što se na šumski pokrov
odražava kao usporen rast, sušenje i propadanje drveća. Niža razina podzemne vode i izostanak
poplava uzroci su isušivanja tla, a sukcesija vegetacije teče u smjeru razvoja prema
zajednicama s većim udjelom mezofilnih vrsta. Prema navodima šumara na poplavnim
lokacijama evidentiran je unos teških metala, što dravske naplavine svrstava u skupinu
kontaminiranih muljeva s negativnim posljedicama po obnovu šuma, pa i korištenje prostora
općenito.
Obnova i rekultivacija tako oštećenih šumskih ekosistema izuzetno je složen zahvat.
Dosada provedeno pošumljavanje (prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu
Varaždinske podravske šume) nije dalo značajnije rezultate, a uspjeh primanja sadnica je ispod
očekivanog, te se ne može opravdati daljnje provođenje propisa šumsko-uzgojnih radova.
2 - 49
PROSTORNI PLAN
Stoga je gospodarska jedinica Varaždinskih podravskih šuma proglašena šumom s
posebnom namjenom, a cilj je da se sve šume dravskog pojasa (gospodarske jedinice
Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma) proglase šumom s posebnom namjenom.
Svrhovito je da sve dravske šume umjesto gospodarske dobiju općekorisnu funkciju, uz
minimalne intervencije čovjeka. Od promijenjenih fitocenoza treba učiniti stabilnije zajednice,
a pošumljavanje provesti samo na onim terenima koji daju garanciju uspjeha. Terene na kojima
se tek formiraju inicijalne šumske zajednice treba prepustiti prirodnom razvoju.
Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na štetu šumskih, jer se
poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i
intenzivnu obradu i gnojidbu. Potrebno je naglasiti da je čitav inundacijski pojas vodno dobro
koje je u nadležnosti Hrvatskih voda, pa se u tom pojasu mogu provoditi samo aktivnosti koje
su u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom na koju je data suglasnost Hrvatskih voda.
Šume brežuljkasto-brdskog dijela Županije potrebno je čuvati, spriječiti
neracionalno korištenje, gospodariti prema stručnim kriterijima i principima šumarske
struke i unaprijediti radi postizanja najvećih koristi koje šume pružaju svojim posrednim i
neposrednim utjecajima, odnosno održavanjem ekološke ravnoteže u prostoru.
Posebno treba održavati šume u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima
(Kalnik, Ivančica, Ravna gora), zatim održavati šumske izvore, osigurati prijelazne i "tampon"
zone (manje fragmentarne površine nastojati međusobno povezati). Šume je potrebno postupno
vratiti u njihov izvorni oblik i to u pogledu uzgojnog oblika i sastava po vrstama. Za
pošumljavanje koristiti autohtone vrste i sjeme vlastitih sjemenjača, a strane vrste unositi vrlo
obazrivo i na strogo određenom području.
Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na načelu održivog
gospodarenja. Područje Varaždinske županije je relativno malo šumovito, te je potrebno
očuvati sve postojeće šumske površine.
U skladu sa Strategijom prostornog uređenja i s posebnim značajkama županijskog
prostora naglasak se stavlja u funkciju uspostavljanja ekološke ravnoteže i turističkorekreacijskog razvoja, a ne na proizvodno-sirovinsko iskorištavanje.
Također je potrebno nastojati da šuma bude prisutna ne samo pokrovnošću, već i
kvalitetom, te postići veću kontrolu iskorištavanja u privatnim šumama (sječa za ogrijev i sitnu
građu, štete krajem godine na smrekovim i jelovim kulturama i sl.).
c) Tla
Kvalitetno plodno tlo, odnosno obradive poljoprivredne površine također predstavljaju
značajan prirodni resurs Županije. Cilj pedoekološke obrade prostora je, između ostalog, i taj
da se već u postupku planiranja spriječi neracionalno ili neodgovarajuće korištenje
najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Za potrebe ovog Plana korištena je
pedoekološka studija iz Prostornog plana područja HE sistema "Drava" koja sadrži procjenu
kvalitete tala i prijedlog namjene površina s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju.
Geomorfološke grupe tala, odnosno lito-geološke, reljefne i hidrološke osobine tla, uz
prisutne klimatske uvjete bitno utječu i na rasprostiranje vegetacije, te način iskorištavanja
zemljišta. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one
kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla:
1. Najniži zaravnjeni položaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju, a na njih se
nadovezuje nešto povišena starija aluvijalna terasa. Na ta dva područja podzemna voda ima
značajan utjecaj na genezu i svojstva tla. Proizvodnost aluvijalnih tala kreće se u širokim
granicama, a u najužoj je vezi s mehaničkim sastavom i utjecajem čovjeka (hidrotehnički
zahvati i gnojidba). Tla su pretežito 1. i 2. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura.
2. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama
odvodnja vode je otežana. zbog prekomjernog vlaženja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih
2 - 50
PROSTORNI PLAN
tala. Ukoliko se odvodnja izvrši, tla 4., 5., 6. i 7. razreda prelaze u 2., 3. i 4. razred. Manje
površine nalaze se pod oranicama, a veći dio su meliorirani travnjaci i šume.
3. Tla brežuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovače, ponegdje
pijesci) 3. su razreda, a površinski su vrlo malo zastupljena. Na tim se tlima nalaze oranice,
šume, voćnjaci, a na povoljnim položajima i vinogradi.
4. Područje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrična smeđa
ilimerizirana tla). Zastupljena tla visokog su razreda, vodopropusna su i dobrih hidropedoloških
osobina, te predstavljaju značajnije resurse za intenzivan i svestran način iskorištavanja
zemljišta za poljoprivredu. Na tim područjima treba druge interese za korištenje zemljišta
svesti na najmanju moguću mjeru (šumarstvo, infrastruktura i dr.).
5. Područje tala brežuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima, flišu i
pliocenskim ilovačama, glinama i polutvrdim vapnencima površinski je najzastupljenije. Tla
su 5., a ponegdje 3. i 4. razreda, a nalaze se pod vinogradima, voćnjacima i oranicama koje se
otežano obrađuju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). Iz tog
je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza, a
strmije padine pošumljavati. Stoga je u svrhu boljeg iskorištavanja zemljišta potrebno
provesti intenzivne mjere konzervacije tla.
6. Dio Hrvatskog zagorja (Ivančica, Ravna gora, istočni obronci Strahinčice) spada u
područje tala krša na tvrdim vapnencima, dolomitima (koluvijalnim i reliktnim). Tla su zbog
strmih padina obrasla šumama.
Gore navedena podjela može se u kartografskom dijelu PPŽ-a načelno iščitati na
slijedeći način:
- tla pod rednim brojem 4 okvirno su označena kao vrijedna poljoprivredna obradiva tla
isključivo osnovne namjene,
- tla pod rednim brojevima 1 i 2 okvirno su označena kao ostala obradiva
poljoprivredna tla,
- tla pod rednim brojevima 3 i 5 okvirno su označena kao ostalo poljoprivredno tlo,
šume i šumsko zemljište.
Klasifikacija kartografskih jedinica tala Županije osnova je za iskorištavanje zemljišta
na najpovoljniji način i utvrđivanje konkretnih mjera za povećanje plodnosti tla. Kvalitetnim
plodnim tlom treba gospodariti racionalno, a neobrađeno plodno zemljište potrebno je
privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane. Ne smije se dozvoliti pretvaranje
kvalitetnog plodnog zemljišta u građevinsko zemljište.
d) Mineralne sirovine
Glavna nalazišta nemetalnih sirovina su gorske jezgre Ivančice i Kalnika koje obiluju
kvalitetnim kamenom sedimentnog porijekla (vapnenac). Eruptivne stijene (dijabaz i andezit)
znatno su rijeđe. Zone tercijarnih pobrđa obiluju naslagama vapnenaca, lapora, gline i
pješčenjaka. Dravska naplavna ravnica obiluje šljunkom i pijeskom.
S obzirom na sirovinski potencijal i zahtjeve za sve većim količinama mineralnih
sirovina Varaždinska županija ima perspektivu razvoja na vlastitim resursima. Međutim,
postojeće mineralne sirovine, iako nisu brojne, parcijalno su istražene, nepoznata im je
količina, kvaliteta i kompletna primjena. Spektar primjene nemetalnih mineralnih sirovina
mogao bi biti znatno širi, nego što je do sada utvrđeno. Trebalo bi izvršiti regionalna
istraživanja mineralnih sirovina s ciljem izdvajanja perspektivnih područja s
najkvalitetnijom sirovinom, te ispitivanja mogućnosti njihove primjene. Nemetali pripadaju
2 - 51
PROSTORNI PLAN
uglavnom sedimentnom tipu ležišta pa bi istraživanja trebalo usmjeriti na dijelove bazena
sedimentacije, karakterističnih za formiranje ležišta pojedine sirovine.
Karta mineralnih sirovina biti će osnova ne samo za podatke o sirovinskom potencijalu,
već i o taktici očuvanja i zaštite okoliša. Prije novih geoloških istraživanja i pronalaženja novih
zaliha sirovina, potrebno je ispitati gospodarsku i ekološku opravdanost postojećih
nalazišta, a nova polja nastojati otvarati neposredno uz njih. Na taj je način moguće
ograničiti vizualnu i ostalu degradaciju prostora na već obezvrijeđena uža područja.
Na području Varaždinske županije provode se istražni radovi s ciljem utvrđivanja
količina i kvalitete građevinskog kamena, šljunka, pijeska i dr.. Zbog iscrpljenih rezervi
javlja se potreba za utvrđivanjem novih ležišta opekarskih glina i kvarcnih pijesaka.
Za otvaranje svakog novog eksploatacijskog polja zakonska regulativa iziskuje
provedbu procjene utjecaja na okoliš, te obvezu da se uz primjenu novih tehnoloških zahvata
otklone ili smanje svi negativni utjecaji na okoliš. Prema zakonu, rudarski projekti eksploatacije
sadrže obvezu izvođenja odgovarajućih sanacijskih radova nakon eksploatacije, te je za
njih obvezno osigurati financijska sredstva. Projektom treba točno predvidjeti i odrediti način
saniranja kopova ili prenamjenu devastiranih prostora. Štetne posljedice (izmjenjen krajolik,
uništen biljni i životinjski svijet) mogu se umanjiti ili otkloniti provođenjem biološke
rekultivacije, a gdje je to moguće ista bi se trebala provoditi usporedo s rudarskim radovima.
Nužno je voditi brigu o zaštiti prostora i okoliša iz razloga što je uz postojeću
eksploataciju prisutan niz problema koji se nisu sustavno rješavali, a javljaju se i novi. U
inundacijskom području rijeke Drave eksploatiraju se velike količine šljunka i pijeska (staro
korito između Varaždinskog jezera i jezera Dubrava), a eksploatacija je takvog tipa da narušava
ekološki sustav rijeke. Izgrađene energetske i prateće građevine (akumulacijska jezera, kanali),
te protok uglavnom biološkog minimuma vode ne može osigurati obnavljanje rezervi šljunka i
pijeska.
e) Graditeljska baština
Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturnopovijesnim značenjem), sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša.
Po kvaliteti, brojnosti, raznovrsnosti i povezanosti s europskom tradicijom, fond
spomenika kulture Varaždinske županije zauzima vrlo značajno mjesto u Hrvatskoj.
Varaždinska županija ima od registriranih spomenika dvije cjeline i 30 građevina, a od
preventivno zaštićenih spomenika pet cjelina i 384 građevine. Ocjenjuje se potrebnim na razini
Države definirati jedinstvene kriterije za valorizaciju i kategorizaciju spomenika kulture,
te provesti reviziju popisa.
Degradacija spomeničkog fonda takvih je razmjera da se može govoriti o ugroženosti
spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture:
Urbane povijesne cjeline zadržale su svoja obilježja. Za povijesnu urbanu cjelinu
baroknog Varaždina trenutno je u postupku procedura za upis na Listu svjetske baštine
UNESCO-a. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše granice
kulturnih regija i otežava definiranje cjelina sličnih tradicijskih oblika. Potrebno je nastojati
da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja.
Graditeljska baština u otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora zastupana je s
pojedinačnim građevinama, sklopovima i grupama, koje su u osobito teškom stanju, a posebice
neke povijesne građevine, ruševine svih grupa i vrsta, te arheološki lokaliteti bez obzira na
njihovo značenje i smještaj. Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti
svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine, a osobito kada je riječ
o određenim aktivnostima u prostoru (infrastrukturne investicije).
2 - 52
PROSTORNI PLAN
Temeljne odrednice zaštite su:
- neprekidno vrednovanje kulturne baštine u kontekstu stalno prisutnih društvenih,
kulturnih i gospodarskih promjena,
- uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine i odnosa
kulturne baštine u kulturnom krajoliku,
- uz zaštitu vrijednih i izuzetnih arhitektonskih djela, afirmacija male i skromne
arhitekture koja gradi ambijente,
- provođenje revitalizacije zapuštene ili zanemarene graditeljske baštine uz ispitivanje
mogućih novih ili izmijenjenih starih namjena pojedinačnih građevina ili povijesnih cjelina,
- uključivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva u procese zaštite.
Ciljevi zaštite graditeljske baštine:
- uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno
planiranje, graditeljstvo, turizam, financije, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni
odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u
strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja),
- uspostavljanje jedinstvenih osnova vrednovanja, kategorizacije i režima zaštite
kulturnih dobara, kao podloge za inventarizaciju, ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara,
te definiranje metodologije planiranja u oblasti zaštite kulturne baštine,
- stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u
prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih
oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i
ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstvenoistraživačku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost i u cilju očuvanja njihovih izvornih
povijesnih vrijednosti koje svjedoče o nacionalnom identitetu naroda kojem pripadaju,
- poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina,
arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi
iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja,
- uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti
zaštite kulturne baštine.
S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine prvenstvenu brigu društva treba
usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu razvrstanu u graditeljsku i arheološku
baštinu, povijesne graditeljske cjeline, sklopove i građevine.
U popisu značajnije zaštićene i evidentirane graditeljske baštine, od evidentirane su
navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti za koje postoji mogućnost da budu
proglašene zaštićenima. Popis odgovara kartografskom prikazu 3 (Uvjeti uređenja, korištenja i
zaštite prostora), uz napomenu da se građevine graditeljske baštine iste kategorije, bez obzira na
njihov broj prikazuju jednim simbolom ako se nalaze na području istog naselja.
Međunarodni značaj
Varaždin: kulturno dobro predloženo za upis na listu svjetske baštine - povijesna jezgra sa
Starim gradom.
Arheološka baština
Arheološka područja
Zaštićena: Varaždinske Toplice, Petrijanec, Poljanec i Ludbreg.
2 - 53
PROSTORNI PLAN
Pojedinačni lokaliteti
Zaštićeni: Varaždinske Toplice, Petrijanec, Ludbreg-Iovia, Poljanec, Sigetec Ludbreški,
Hrastovsko, Zbelava, Zamlaka, Rijeka Voćanska, Jalžabet i Bartolovec.
Evidentirani: Punikve, Donja Višnjica, Lepoglava, Bela (Bela I i Bela II), Madžarevo,
Martijanec, Novakovec i Sveti Petar.
Povijesne graditeljske cjeline
Gradska naselja
Zaštićena: Varaždin i Varaždinske Toplice.
Gradsko seoska naselja
Zaštićena: Ludbreg i Vinica.
Seoska naselja
Zaštićena: Mali Lovrečan, Veliki Lovrečan i Petrijanec.
Povijesni sklop i građevine
Graditeljski sklop (samostani, dvorci, utvrde)
Zaštićeni: Varaždin, Ludbreg, Bela (Bela I i Bela II), Novi Marof, Jalkovec, Lepoglava,
Trakošćan, Črešnjevo, Cestica, Martijanec, Jalžabet, Čalinec, Maruševec, Seketin,
Klenovnik, Veliki Bukovec, Krkanec, Vidovec, Gornje Ladanje, Marčan i Vinica.
Evidentirani: Bisag.
Civilne građevine
Zaštićene: Varaždin, Varaždinske Toplice, Jalkovec, Ludbreg, Bednja, Majerje, Petrijanec,
Križanec, Vinica i Čanjevo.
Zaštićene: Lepoglava, Maruševec, Biškupec, Ivanec, D.Višnjica, Kamenica, Zlogonje,
Žarovnica, Bela, Remetinec, Svibovec, Hum iznad Bednje (Viletinec), Cvetlin,
Trakošćan, Breznički Hum, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Natkrižovljan, D.
Voća, Hrastovljan, Križovljan, G. Kneginec, Jalžabet, Jakopovec, Kelemen,
Klenovnik, Vukovoj, Nova Ves Petrijanečka, Sračinec, Svibovec Podravski, Sveti
Ilija, Bartolovec, Beletinec, Gornje Ladanje i Vidovec.
Evidentirane: Bisag, Martijanec, Županec-Križančija i Veliki Bukovec.
f) Prirodna baština
Prirodna baština predstavlja dio resursne osnove Županije i temelj je očuvanja njenog
prostornog i kulturnog identiteta. Prirodne predjele izrazite očuvanosti i vrijednosti svakako je
potrebno zaštititi, jer imaju veće značenje za očuvanje ekološke ravnoteže na širem području.
Stoga je jedan od ciljeva razvoja prostornog uređenja Županije i odgovarajuća zaštita, obnova,
oplemenjivanje, uređenje, održavanje i promicanje prirodnih vrijednosti prostora.
Treba naglasiti da zaštita pojedinih iznimnih dijelova prirode predstavlja samo dio
zaštite čitavog županijskog prostora. To znači da je određene oblike zaštite potrebno
usmjeriti i na prostore izvan granica zaštićenih dijelova prirode, a posebice na
najugroženiju kategoriju - ruralne predjele kultiviranog krajolika, gdje se građene
strukture stapaju s prirodnom pozadinom, a stupanj očuvanosti prostora još je uvijek relativno
visok.
U tom se smislu predlaže pristup sveobuhvatne i međusobno povezane zaštite prirodnih
i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora kroz različito stupnjevanu zaštitu ne samo prirodnog
već i kultiviranog krajolika. Kultivirani krajolici također predstavljaju dio prirodne baštine (to
2 - 54
PROSTORNI PLAN
su resursi višeg reda) iako su se tijekom vremena mijenjali zbog međusobnog djelovanja
različitih funkcija (proizvodnja, stanovanje, promet) i prilagođavali prirodnim datostima
prostora.
Kvalitetu prirodnih i kulturnih dobara moguće je ostvariti ne samo odgovarajućim
oblicima zaštite nego i primjerenim načinom njihovog korištenja, promicanja i
gospodarenja, čime se postiže napredak i razvoj (posebice na području turizma i rekreacije), a
samim time podiže i kvaliteta življenja.
Korisno bi bilo da se objedinjavanjem što većeg broja odgovarajućih podataka o
prostoru uspostavi županijska krajobrazna osnova, jer su za svrhovito planiranje i
gospodarenje prostorom neophodni podaci o prirodnom i kulturnom nasljeđu županijskog
prostora, pošto saznanja o njima omogućuju ne samo ostvarivanje kvalitetnije zaštite već i
pronalaženje najprimjernijih razvojnih varijanti.
Krajobrazna osnova je isto tako otvoren dokument za unošenje podataka i rezultata
novih istraživanja, detaljnije inventarizacije, analize i vrednovanja prostora.
• Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske težište zaštite
pripalo je parkovima prirode, a u prioritetnu skupinu ulazi proglašenje parka-prirode
Hrvatsko Zagorje (Trakošćan), koji sadrži jednako važne prirodne i kulturno-povijesne
elemente za zaštitu.
Hrvatsko zagorje u cjelini izuzetno je zanimljiv i ambijentalno specifičan dio Hrvatske,
te čini sastavni dio nacionalnog prostornog identiteta. Park prirode se prema vrijednosti,
području obuhvata i načinu zaštite nalazi odmah iza nacionalnog parka, pa će zauzeti bitno
mjesto ne samo u međunarodnoj promidžbi Republike Hrvatske već i Varaždinske županije.
Park prirode je dio prostora kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu, a pošto je to
područje vrhunske vrijednosti i potencijala, ono može biti i kvalitetan izvor prihoda.
Samom institucijom parka prirode takvo bi područje bilo zaštićeno od svake
neprimjerene gospodarske eksploatacije ili izgradnje koja su u prostoru već prisutna. Stoga je
potrebno voditi računa o tome da korištenje zaštićenih dijelova prirode (turističkougostiteljska djelatnost, rekreacija, športski sadržaji) ne bude u suprotnosti sa zakonski
određenim kriterijima zaštite. Na taj se način prisutnost pratećih djelatnosti ne izbacuje iz
područja parka, već se dovodi u takve opće uvjete koji otklanjaju opasnost da se uništi glavno
dobro koje omogućuje razvitak (održivost korištenja).
Granice planiranog parka prirode još nisu detaljnije definirane, a ovim se Planom
naznačuje šire područje s različitim prirodnim vrijednostima, u kojem će se prostornim
planom područja posebnih obilježja odrediti stroži i blaži režimi zaštite. Postupak je
potrebno provoditi u suradnji s nadležnim tijelom za zaštitu prirode i okoliša (Odjel za
zaštićena područja).
Prijedlog obuhvata parka prirode trebao bi biti i rezultat želja lokalne sredine. Površina
predlaganog područja u nekim varijantama iznosi približno 150 km2, što je vrlo mnogo, te je taj
prijedlog obavezno potrebno podrobnije stručno analizirati. Iako Zakon o zaštiti prirode
definira park prirode kao "prostrano ... područje", napominjemo da težište treba staviti
prvenstveno na kvalitetu i vrijednosti iz koje će proizaći konačni prijedlog prostornog obuhvata
zaštićenog područja.
Park prirode proglašava Hrvatski državni sabor, a zaštita, uređenje, unapređenje i
korištenje utvrđuje se prostornim planom (obavezno se donosi Prostorni plan područja posebnih
obilježja), kojeg također donosi Sabor.
Prilikom određivanja granica parka prirode i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog
područja potrebno je usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Krapinsko-zagorskom županijom.
• Strategija i Program prostornog uređenja navode potrebu uključivanja svih značajnih
šumskih zajednica Hrvatske u mrežu rezervata šumske vegetacije (kategorija posebnih
2 - 55
PROSTORNI PLAN
rezervata). Prema tom programu područja poplavnih šuma uz rijeku Dravu planirana su za
stavljanje pod zaštitu.
Radi se o tipičnim zajednicama šumskog drveća koje su danas u više ili manje
oštećenom sastavu i pod intenzivnim utjecajem ljudskih aktivnosti: Salici-Populetum,
Populetum nigro-albae, te posebice Carpino betuli-Quercetum roboris.
Predlaže se izvršiti inventarizaciju i analizu prirodnih vrijednosti dravskog pojasa, te na
osnovi vrednovanih podataka odrediti područja, odnosno mikrolokacije na kojima su posebno
izražene ili zastupljene određene šumske zajednice. U duhu prijedloga očuvanja poplavnih
šuma unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave je zaštita kroz kategoriju šuma s posebnom
namjenom.
Predlaže se zaštita i točno definiranje brdskih šumskih predjela s autohtonom
vegetacijom koji odražavaju reprezentativni ekološki sustav u kategoriji rezervata šumske
vegetacije:
- relativno očuvane šumske sastojine hrasta kitnjaka i graba, kitnjaka i kestena, te
kitnjaka i bukve na prigorjima i obroncima Ivančice,
- relativno očuvane autohtone šume bukve i jele (Abieti fagetum panonicum) na višim
dijelovima i sjevernim stranama Ivančice i Ravne gore,
- starije reprezentativne sastojine brdske bukove šume (Fagetum croaticum montanum)
u višem pojasu Kalnika i šume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryietum
carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika, a koje su već
predložene Generalnim prostornim planom Kalnika.
Ti predjeli odražavaju reprezentativnu šumsku zajednicu kojoj se, zbog izuzetne
vrijednosti koju ima, ne smiju uništiti ili narušiti njena iskonska svojstva (posebice sječom,
uništavanjem, unašanjem alohtonih vrsta, gospodarskim korištenjem i sl.) i koju kao takvu treba
neizmijenjenu prepustiti procesima prema klimaksnom stadiju.
U kategoriji posebnog rezervata potrebno je definirati lokacije zoološkog rezervata i
to ornitološkog na pojedinim dijelovima dravskog pojasa (Ormoško jezero, ušće Plitvice i
Bednje u Dravu) koji su zbog šljunkovitih sprudova, plitke vode, močvarnih predjela i
vegetacije vodenjara značajni za obitavanje, gniježđenje, seobu i zimovanje ptica (posebno
močvarnih). Od ostalih predjela značajnih za ornitofaunu treba spomenuti početne dijelove
Varaždinskog i Dubravskog jezera.
• U kategoriji park šume zaštićena je park šuma Trakošćan koja sa spomenikom
graditeljske baštine (dvorac) i očuvanom šumom čini jedinstvenu kulturno-povijesnu i prirodnu
cjelinu. Zaštićena park šuma zajedno s jezerom obuhvaća površinu od oko 0,83 km2.
Za stavljanje pod zaštitu u toj kategoriji planirana su slijedeća područja: Dravska park
šuma (površine približno 0,86 km2; postupak u tijeku), park šuma u Varaždinskim
Toplicama (0,18 km2), šuma oko jezera Bis u Ivancu (0,7 km2) i šuma oko kapelice Sv.
Duha u Prigorcu (0,13 km2).
Sve spomenute lokacije preuzete su iz postojeće prostorno-planske dokumentacije kao
evidentirana područja, dvije su inicijative lokalne sredine (Grad Ivanec), dok za Dravsku parkšumu također postoji inicijativa lokalne sredine da se proglasi zaštićenom.
Napominjemo da je gore naveden popis otvoren za nove prijedloge s lokalne sredine
(prilikom izrade općinskih i gradskih prostornih planova). Ukoliko se ocijeni da određeni
lokalitet uđe u postupak zaštite, moraju se ispuniti sve zakonom propisane obveze i mjere
(posebni režimi zaštite, uređenja, održavanja i namjene zaštićenih dijelova prirode). Prijedlog
za zaštitu trebao bi biti potkrijepljen stvarnom potrebom, svrhom i opravdanošću, a po
mogućnosti i stručnom studijom ili elaboratom kojim bi se uz prikaz postojećeg stanja dali
2 - 56
PROSTORNI PLAN
prijedlozi za održavanje i uređenje ili program za korištenje (kao što je to učinjeno za
Dravsku park šumu).
• U kategoriji zaštićenog krajolika Strategija i Program prostornog uređenja (među
brdskim masivima) navode Kalnik. Uži dio Kalnika (oko 13 km2) već je zaštićen, a za
stavljanje pod zaštitu predlaže se širi predio od državne ceste 22 (dionica Sudovec-zaselak
Zukci) na zapadu do zaselaka Graci, Črnoglavec i Riječki Krči na istoku. Osnovna značajka
ovog područja su prostrani predjeli sačuvane izvorne (autohtone) šumske biocenoze, a sjeverni
obronci Kalnika su samo djelomično naseljeni i kultivirani (zaselci, livade, poljoprivredne
površine). Utjecaj čovjeka nije u suprotnosti s prirodnim okolišem, jer je čovjek s njime usko
životno i radno povezan. Predloženi i na kartografskom prikazu označeni predio u Varaždinskoj
županiji površine je oko 78 km2, a pošto se nalazi uz županijsku granicu biti će potrebno
surađivati s Koprivničko-križevačkom županijom.
Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika predlažu se: krajolik potoka Zbel (oko 7,5
km2, jedinstvene vrijednosti, biološka raznolikost, lužnjakovo-grabove šume kao jedne od
rijetkih većih očuvanih šumskih površina izvan dravskog pojasa, livade, salmonidni vodotok,
prisutnost ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i dr.), brdski masiv Ivančice (vršni
dio, oko 5 km2), Grebengrad (izvorišni dio Lonje, Čevo, Belski dol i dolina rijeke Bednje, oko
17 km2), te predio ušća Plitvice i Bednje u staro korito rijeke Drave (oko 12 km2). Područje
ušća nadovezuje se na zaštićeni posebni rezervat Veliki Pažut u Koprivničko-križevačkoj
županiji. Na tom se području razvijaju ekosistemi bez direktnog utjecaja čovjeka.
• U kategoriji spomenika prirode na području Županije zaštićena su tri objekta. Kao
geološko-paleontološki spomenici prirode zaštićeni su: špilja Vindija i Mačkova špilja.
U tijeku je izrada projekta pod nazivom "Zaštita i prezentacija špilje Vindije" kojeg
izrađuje Gradski muzej Varaždin, a odnosi se na špilju i područje oko nje. Spomenutim
projektom špilja Vindija prezentira se ne samo kao arheološko, geološko i paleontološko
nalazište već i kao svjetski značajan lokalitet (predlaže se način zaštite i prezentacije lokaliteta).
Područje Gaveznice - Kameni Vrh (u Lepoglavi) nedavno je zaštićeno kao geološkomineraloški spomenik prirode (površine 0,06 km2). To je područje jedino poznato nalazište
poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (ahat) i jedini sačuvani fosilni vulkan.
U Prostornom planu (bivše) Općine Novi Marof evidentirana lokacija stijena i pećine
Kamenac u dolini Ljube (Općina Ljubešćica) predlaže se zaštititi kao geomorfološki
spomenik prirode. Stijene su izgrađene od vapnenačkog pješčenjaka, a nastale su erozijom
ruba brijega koji se strmo spušta u dolinu (visoke oko 30 m, a duge oko 200 m).
Postoji lokalna inicijativa za zaštitom geološkog stupa Drenovec u istoj kategoriji
(sedimenti egenburške starosti) na južnim obroncima Ravne gore, južno od sela Strupari.
Za proglešenje botaničkim spomenikom prirode predlaže se već evidentirana lokacija
na stjenovitim grebenima Kalnika gdje su nazočne neke od mediteranskih biljaka koje u
sjevernoj Hrvatskoj dosežu do Ivančice i Kalnika, ilirskih biljaka koje su na tom području
prilično rijetke, pontskih koje su na jugozapadnoj granici areala, te alpskih koje su na istočnoj
granici rasprostranjenja.
Na osnovi inicijative lokalne sredine (Općina Klenovnik) u istoj se kategoriji predlaže
zaštita područja oko kapele Sv. Vuka u Vukovoju kao jednog od rijetkih i vrlo vrijednih
nalazišta crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) u Hrvatskoj, u značajnoj populaciji od nekoliko
stotina primjeraka.
Na području Županije još je nekoliko manjih, ali izuzetno vrijednih lokaliteta biljnih
vrsta koji bi po svojoj iznimnosti i rijetkosti mogli spadati u kategoriju botaničkog spomenika
prirode: livade uz potok Zbel i livade kod Vidovca (stanište kockavice - Fritilaria meleagris) i
nekoliko lokaliteta na Ivančici (Stričec).
• Analizom županijskog prostora uočeno je da su brdski predjeli i predjeli uz vodotoke
sačuvali najviše prirodnih obilježja, te je to osnovni razlog da je na njih stavljeno težište zaštite.
Ti su predjeli na karti 3 (Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) označeni kao prirodni
2 - 57
PROSTORNI PLAN
krajobraz - predjeli posebnih vrijednosti, s mogućnošću zaštite u kategoriji zaštićenog
krajolika (u cjelini ili djelomično).
Kao osobito vrijedan predio predlaže se analizirati i u najvrednijim dijelovima zaštititi
prostor uz rijeku Dravu (oko 100 km2) na području Varaždinske i Međimurske županije.
Očuvanje dravskog pojasa nije ovisno samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi, već i od
ljudskih aktivnosti na zaštiti tog područja. Cijeli prirodni pojas dravskog toka prirodno je dobro
koje na ljestvici izvornih vrijednosti zauzima visoko mjesto, te nije moguće dopustiti njegovo
uništavanje i propadanje. Na međunarodnom nivou već se provode aktivnosti u skladu s
Programom zaštite i očuvanja sliva rijeke Dunav, a koji obuhvaća i rijeku Dravu. Ovim se
Planom propisuje obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja za rijeku
Dravu.
Prilikom planiranja i promišljanja o zaštiti dravskog koridora biti će potrebno usuglasiti
mišljenja i želje sa susjednom Međimurskom i Koprivničko-križevačkom županijom, a po
potrebi i s Republikom Slovenijom.
Šire područje Ivančice (oko 48 km2) također je definirano kao osobito vrijedan predio
- prirodni krajobraz, a prostire se od krajnjih zapadnih obronaka do Belskog dola na istoku i
uključuje dolinu rijeke Bednje od Stažnjevca do Bele. Ukoliko se pristupi zaštiti u kategoriji
zaštićenog krajolika, potrebno je usuglasiti mišljenja s Krapinsko-zagorskom županijom.
Na području Županije još je nekoliko manjih, ali vrijednih prostora (osobito vrijedan
predio - prirodni krajobraz) koje je moguće zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika:
Goruševnjak - uži izvorišni dio rijeke Plitvice (oko 3 km2), šumski predio zapadno od
Varaždinskih Toplica (oko 5,6 km2), šumski predio šireg područja Pake i dijela Općine
Visoko (oko 22 km2), šumski predio šireg područja Segovine (oko 15 km2), područje
Zelendvora (3,13 km2), šuma Lasno kod Ludbrega (0,87 km2), prirodni tok rijeke Plitvice
od Vrbanovca do Komarnice Ludbreške (oko 3,3 km2). Sve prijedloge potrebno je preispitati
na način kao što je navedeno za park šumu.
• U kategoriji spomenika parkovne arhitekture Strategija i Program kao poznatiji
navode lječilišni perivoj u Varaždinskim Toplicama, a od najznačajnijih arboretuma spominje
arboretum Opeka u Vinici.
Na području Županije u toj je kategoriji zaštićeno 11 parkova (Novi Marof,
Varaždinske Toplice, Križovljangrad, Bajnski dvori, Vidovec, Jalkovec, Šaulovec, Maruševec,
Klenovnik, Veliki Bukovec i Martijanec) ukupne površine 1,21 km2, arboretum Opeka
površine 0,52 km2, groblje Varaždin površine 0,05 km2, tri skupine stabala i šest
pojedinačnih stabala.
Spomenici parkovne arhitekture prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora" jednim simbolom bez obzira na njihov broj, ukoliko se
nalaze na području istog naselja.
Osnovni ciljevi očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture su
razrješavanje vlasničko-korisničkih odnosa, te osiguranje i osposobljavanje dovoljno stručnih
kadrova za njihovo održavanje i obnovu.
Za sve zaštićene i evidentirane dijelove prirode potrebno je:
1. Provesti reviziju popisa, posebice za kategoriju pojedinačnih objekata.
2. Izraditi analizu, odnosno točno utvrditi postojeće stanje, odrediti kategoriju zaštite,
površinu, prirodne vrijednosti, izvornost, sastojke, način korištenja, vlasništvo, upravljanje,
zaštitu i održavanje.
3. Izvršiti valorizaciju (vrednovanje) i usporedbu postojećeg stanja u odnosu na stanje
dijela prirode u vrijeme njegovog proglašenja zaštićenim.
2 - 58
PROSTORNI PLAN
4. Na temelju prethodnih postupaka moguće je donijeti odluku o poduzimanju mjera
zaštite, uređenja, unapređenja i načina korištenja. To se posebice odnosi na one dijelove
prirode za koje prema Zakonu o zaštiti prirode detaljnije mjere zaštite propisuje Županijsko
poglavarstvo.
5. Ukoliko je došlo do promjena zbog kojih su nestale kvalitete i vrijednosti prostora
zbog kojih je objekat proglašen zaštićenim moguće je donijeti odluku o prestanku zaštite,
prekategorizaciji zaštite, odnosno smanjenju ili povećanju površine koja je stavljena pod
zaštitu.
6. Sve zaštićene dijelove prirode potrebno je na osnovi utvrđenih kriterija razvrstati u
razrede s obzirom na njihovu međunarodnu, državnu ili lokalnu vrijednost i značenje.
Zakonom o zaštiti prirode određen je organizacijski ustroj nad zaštićenim područjem,
na način da njime upravlja javna ustanova kao neprofitna organizacija. Javnu ustanovu za
upravljanje parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. Za zaštićene dijelove prirode na
području Varaždinske županije osnovana je javna ustanova sa zadatkom da obavlja zaštitu,
održavanje, promicanje i nadzor nad zaštićenim dijelovima prirode.
Za zaštićene dijelove prirode koji ne obuhvaćaju veće područje predviđa se donošenje
mjera zaštite (donosi ih Županijsko poglavarstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu
prirode i okoliša).
Za provedbu zaštite potrebno je osigurati zakonom zajamčena sredstva za isplatu
naknada zbog ograničenog korištenja zemljišta, pa je u postojećoj financijskoj situaciji
probleme vlasničkih odnosa u zaštićenim dijelovima prirode nužno rješavati postupno.
Ovim se Planom na županijskoj razini načelno naznačuju potrebe i mogućnosti zaštite
vrijednih dijelova prirode. U općinskim i gradskim prostornim planovima potrebno je usvojiti
konačnu ocjenu o razini zaštite za objekte prirode, njihove dijelove i područja definirana kao
osobito vrijedan krajobraz.
Ukupno je obuhvaćeno oko 320 km2 područja koji se smatraju predjelima od veće
vrijednosti ili potencijalnim za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (približno 1/4
županijskog prostora). Ako se uzme u obzir da je sada u Varaždinskoj županiji zaštićeno svega
oko 15 km2 ili 1,2% ukupne površine, a stvarne vrijednosti i potrebe su značajno veće onda je
razvidno da predstoje velike zadaće i obveze na detaljnijoj analizi i valorizaciji, a potom i
zaštiti prirodne baštine.
• Biljni svijet
Vegetacijski pokrivač definiran pojedinim biljnim zajednicama najbolji je zbirni
pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika. Osim toga pojedine biljne zajednice (šume,
livade, pašnjaci) imaju izrazitu gospodarsku vrijednost (iskorištavanje u šumarstvu,
poljodjelstvu, stočarstvu). Tipološkom analizom vegetacije Županije moguće je definirati
ekološko-gospodarske tipove biljnih zajednica koje mogu poslužiti kao pokazatelji za namjenu
prostora u gospodarske svrhe.
Za područje Županije svakako je potrebno izvršiti inventarizaciju biljnih zajednica i
vrsta, a nakon evidencije različitih tipova staništa najvrednije i najugroženije predložiti za
stavljanje pod zaštitu. U tu skupinu svakako spadaju šumske biljne zajednice i biljne
zajednice voda i močvara. Na području Županije evidentiran je lokalitet botaničkog rezervata
na Kalniku (šumske vegetacije), lokalitet botaničkog spomenika prirode na Kalniku, te nekoliko
vrijednih autohtonih šumskih zajednica. U nizinskom dijelu gotovo da su u potpunosti
izgubljene šume hrasta lužnjaka, koje su se djelomično zadržale uz Dravu i kod Zbelave
(Merišće i Lug).
Predlaže se također da se kroz zaštitu dravskog pojasa zaštite jedine i još netaknute
lokacije dravskih sprudova obraslih kebračom (Myricaria germanica). Ta biljka svakako
predstavlja značajni primjerak vrijedan zaštite i to u međunarodnim mjerilima.
2 - 59
PROSTORNI PLAN
Pošto znatan dio evidentiranih i zaštićenih dijelova prirode pokrivaju šume potrebno je
čim prije uskladiti odgovarajuće propise (Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode) u smjeru
preciznijih formulacija i ovlaštenja. Za područja proglašena ili predlagana park-šumom treba
izraditi cjelovite programe valorizacije i zaštite. Za veliki dio privatnih šuma još nema
programa gospodarenja, a proces privatizacije ovaj problem zaštite nije razriješio.
Osim zakonski zaštićenih biljnih vrsta nabrojenih u dijelu koji obrađuje stanje u
prostoru obuhvata Plana predlaže se proširenje zaštite na biljne vrste koje su rasprostranjene
na području Varaždinske županije, a njihova brojnost pada, staništa nestaju ili im prijeti
izumiranje.
Na brdskim livadama Ivančice gotovo je istrijebljen obični božur (Paeonia officinalis).
Izumiranje prijeti i sitnom rogozu (Typha minima), jer zbog provedenih regulacijskih zahvata
na rijeci Dravi nestaju njegova jedina poznata staništa u Hrvatskoj, a to su obale Drave od
Varaždina do Legrada. Jedina staništa pasjeg trna (Hippophae fhamnoides) u Hrvatskoj bili su
pješčani sprudovi Drave između Varaždina i slovenske granice. Vrsta je vjerojatno izumrla, jer
su zbog hidrotehničkih zahvata i eksploatacije pijeska njena staništa nestala. Gorocvijet (Adonis
vernalis) je vrsta koja je nastanjivala pokretne pijeske (područje Vinice), ali vjerojatno izumrla
zbog pošumljavanja njezinih staništa.
Vrste čija staništa nestaju su: sedmogradska gromotulja (Alyssum transilvanicum) na
obroncima Ivančice, šumarica (Anemone sylvestris) u okolici Varaždinskih Toplica,
tamnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens) na padinama nižih brdskih šuma, vladisavka
plućnikovka (Gentiana pneumonanthe) na vlažnim i močvarnim travnjacima, šikarama i
šumarcima, zmijinac (Calla palustris) na močvarnim staništima kod Varaždinskih Toplica,
Svetog Ilije, Ivanca, Lepoglave i Poljane, rosika (Drosera rotundifolia) na cretovima uz Žabnik,
Čret i Sveti Križ, vodoljub (Butomus umbellatus) uz stajaće i sporotekuće vode u porječju
Drave i kebrač (Myricaria germanica) na šljunčanim sprudovima Drave.
Od biljnih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije zbog promjena uvjeta na
staništima i pada brojnosti još su ugrožene slijedeće: kokica pčelica (Ophrys apifera), mačkovo
uho (O. fuciflora), kokica mušica (O. insectifera), vonjavi kaćun (Orchis coriophora),
močvarni kaćun (O. laxiflora), veliki kaćun (O. mascula), kaćun podrimunak (O. militaris),
kaćun jelenjak (O. pallens), mjehurica (Physalis alkekengi) i hrvatska perunika (Iris croatica)
koje su rasprostranjene na obroncima Strahinščice i Ivančice, zatim kokica paučica (Ophrys
sphegodes), kaćun (Orchis simia), mali zimzelen (Vinca minor), crnkasta sasa (Pulsatilla
nigricans), biskupska kapica (Epimedium alpinum), pasji zub (Erythronium dens-canis),
šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), drijemovac (Leucojum vernum), obični likovac
(Daphne mezereum) i žućkasti naprstak (Digitalis grandiflora) koje su rasprostranjene na
različitim staništima brdskih šuma Hrvatskog zagorja (Ivančica), grozdasta kamenika (Saxifraga
paniculata) na stijenama Kalnika te plosnata, cretna i obična crvotočina (Lycopodium
complanatum, L.inundatum, L.clavatum) na kiselim tlima, cretovima i vrištinama.
Ovim se Planom daje preporuka da se postojeće stanje i problematika glede zakonski
zaštićenih i gore navedenih biljnih vrsta na odgovarajući način obradi zasebnom
dokumentacijom (npr. Programom zaštite okoliša ili zasebnim studijama).
• Životinjski svijet
Varaždinska županija obiluje raznolikim biotopima koji su obitavališta brojnih
predstavnika srednjeeuropske faune: zbog vrlo velikog broja sitnih i rascjepkanih parcela
poljoprivredni posjedi su omeđeni šumarcima i živicama u kojima obitavaju životinje, posebice
divljač; unutar inundacije starog korita rijeke Drave, te uz neregulirane dijelove Bednje,
Plitvice i brojnih potoka ostala je sačuvana autohtona močvarna vegetacija, pa su ti predjeli
izvorna obitavališta za ptičji i riblji svijet; akumulacijska jezera staništa su za mnogobrojnu
ornitofaunu.
2 - 60
PROSTORNI PLAN
Neke od najugroženijih i zakonski zaštićenih životinjskih vrsta koje su rasprostranjene
na području Županije su: crna roda (Ciconia nigra), bregunica (Riparia riparia), pčelarica
(Merops apiaster), vodomar (Alcedo atthis), obična i mala čigra (Sterna hirundo, S. albifrons),
bukavac nebogled (Botaurus stellaris), čaplja danguba (Ardea purpurea), medicinska pijavica
(Hirudo medicinalis), konjska pijavica (Haemopis sanguisuga) i vidra (Lutra lutra) čiji se
biotopi nalaze uz rijeku Dravu, riječni rak (Astacus astacus) u čistim tekućicama i jezerima,
šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) u potocima sjenovitih šuma i divlja mačka (Felis
silvestris) u brdskim šumama.
Osim područja zaštićenih i planiranih u smislu Zakona o zaštiti prirode, potrebno je
štititi i sve ugrožene biotope od lokalnog značenja (mikrolokaliteti), a važni su za
preživljavanje mnogih vrsta usko prilagođenih isključivo jednom tipu staništa, vrsta čiji način
života zahtijeva veliku pokretljivost (ptice selice), veliki prostor (grabežljive vrste) ili različita,
međusobno povezana staništa.
Na životinjski svijet djeluje niz negativnih čimbenika: zbog guste naseljenosti dio
zemljišta pod znatnim je utjecajem čovjeka; širenje naselja i komunikacija; raštrkana izgradnja
unutar lovišta; korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava; presijecanje prirodnih
migracijskih puteva; rascjepkanost i nepovezanost dijelova biološke cjeline Drave nakon
izgradnje HE sustava; uništavanje šumaraka i živica; buka; neprimjereni zahvati u okoliš i sl.
Kako bi se očuvala bioliška raznolikost vrsta, poželjno je da mreža očuvanih biotopa i
prirodnih koridora bude što gušća, jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. Prilikom gradnje
prometnica treba izbjegavati presijecanje ključnih staništa, osigurati prijelaze i prolaze za
životinje, nastojati u najvećoj mjeri sačuvati postojeće živice, šumarke, prirodne potoke, vodna
staništa, stare šume.
U tu je svrhu nužno izvršiti inventarizaciju životinjskih zajednica, vrsta i njihovih
staništa na području Županije, kako bi se dobila osnova podataka na temelju koje je moguće
štititi pojedine predjele.
U vezi s faunom, svakako je potrebno usuglasiti želje i potrebe pojedinih gospodarskih
subjekata za korištenjem prostora s ostalim korisnicima prostora: npr. površine namijenjene za
lovni turizam, ribnjaci, pašnjaci za stoku i sl.
g) Bioraznolikost
Zbog negativnog utjecaja čovjeka mijenja se raznolikost složenih bioloških sustava od
složenih u jednostavne (npr. sječom prirodne šume i sadnjom monokultura). Nestankom
različitih vrsta i njihovih habitata smanjuje se raspoloživa "banka" gena (produktivnost vrsta i
ekološka stabilnost prirodnih sustava). Pošto za osnovne prirodne resurse (vodne i biološke)
nema nadomjestka, svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni
gubitak za biološku raznolikost na određenom području.
U nekoliko posljednjih desetljeća na području Županije provodi se niz aktivnosti od
kojih većina negativno utječe na kvalitetu prostora i okoliša, a od kojih nabrajamo slijedeće:
- Izvođenjem regulacijskih radova uništava se priobalna vegetacija i mijenja izgled i
ekološka uloga prirodnog toka rijeke Drave. Prirodni tok neprestano mijenja položaj i izgled
obala, raspored mikrodepresija, zaravni, greda, sprudova, živih i mrtvih rukavaca, a time i
uvjete za razvoj i rasprostranjenost vegetacije, dok kod reguliranih vodotoka takvo bogatstvo
prirodnih staništa i biološke raznolikosti izostaje.
- Prenamjenom zemljišta uz rijeku u obradive površine onečišćuje se vodotok i tlo, te
zagađuju ležišta podzemne pitke vode (upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi).
Forsiranjem zaštite novonastalih njiva uz vodotoke smanjuje se mogućnost prihvaćanja visokih
voda, čime se povećava sveukupna opasnost od poplava.
- Nedozvoljenim odlaganjem otpada također se onečišćuje tlo i zagađuju ležišta
podzemne pitke vode, a visokovrijedan prostor uz vodotoke vizualno se degradira.
2 - 61
PROSTORNI PLAN
- Vađenjem šljunka i pijeska bez naknadne sanacije prostor se nepovratno devastira.
Napuštene lokacije se ne saniraju, te se izgled prostora nikada ne vraća u prvobitno stanje.
- Ispuštanjem štetnih tvari u vodotoke dolazi do izumiranja biljnog, a posebice
životinjskog svijeta (gubitak osjetljivih vrsta, osobito riba).
- Izgradnjom hidroenergetskih građevina došlo je do velikih promjena u režimu
protoka
podzemnih voda, mikroklimi područja i regresivnih sukcesija biljnih i životinjskih zajednica i
vrsta.
- Nekontroliranim zauzimanjem prirodnog prostora od strane čovjeka uznemiruju se
životinje i istjeruju iz svog prirodnog obitavališta (izgradnja građevina, vožnja motociklima i
gliserima, nedozvoljen lov).
- Neprihvatljivo gospodarenje nizinskim šumama dovelo je do cijelog niza štetnih
posljedica.
Zbog održivosti prirodnih sustava negativne posljedice se primjećuju prekasno, obično
nakon što je prijeđena kritična točka kada stanje okoliša počinje naglo propadati i prijeđe
granicu reverzibilnosti procesa. Stoga je potrebno:
- što prije i na što bolji način integrirati očuvanje i održivo korištenje biološke
raznolikosti u odgovarajuće planove, programe i mjere,
- uspostaviti monitoring prirodnog okoliša, osobito za područja koja traže hitne mjere
zaštite i za područja koja nude najveće mogućnosti za održivo korištenje,
- identificirati djelatnosti koje imaju nepovoljne učinke na biološku raznolikost,
- uspostaviti zaštićena područja radi očuvanja biološke raznolikosti,
- definirati područja i napraviti program za rehabilitaciju i revitalizaciju degradiranih
područja, te poticati oporavak ugroženih područja, biljnih i životinjskih zajednica i
vrsta,
- uspostaviti mehanizme ocjene utjecaja i posljedica pojedinih mjera i programa,
- spriječiti aktivnosti posljedica kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti
(biodiverziteta) biljnog svijeta,
- nakon evidencije različitih tipova staništa staviti pod zaštitu veći broj, imajući na
umu i potrebu ostavljanja - uspostavljanja koridora za povezivanje tih staništa,
- nekontrolirana upotreba pesticida jedna je od najvećih opasnosti za živi svijet
općenito,
- prilikom gradnje prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa, te osigurati
prijelaze i prolaze za faunu,
- u poljoprivredi i vodoprivredi, prilikom izvođenja komasacija i regulacija u najvećoj
mogućoj mjeri izbjegavati uništavanje prirodnih sustava i nastojati sačuvati postojeće
živice, šumarke, prirodne potoke i druga vodna staništa,
- u šumarstvu očuvati sve preostale vitalne stare šume i stabla, skloništa šumske faune,
- ne dozvoliti bespravnu izgradnju, odnosno za građevine čija je izgradnja izvan
naselja dozvoljena, a nalaze se u posebno vrijednim područjima, uvjetovati dodatnu
analizu zahvata.
Republika Hrvatska uključena je u aktivnosti zaštite prostora i okoliša provođenjem i
učešćem u međunarodnim programima i dokumentima koje je potrebno uvažavati na
regionalnoj i županijskoj razini, a od kojih su najznačajniji slijedeći:
- Konvencija o biološkoj raznolikosti,
- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske s Pregledom stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je donio
Hrvatski državni sabor 28. lipnja 1999. godine,
- Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav: u okviru
Programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja (u koje spada i rijeka Drava)
izrađen je Strateški plan djelovanja za razdoblje od 1995. do 2005. godine,
2 - 62
PROSTORNI PLAN
- program EURONATUR-a i DOPPS-a na zaštiti Drave i Mure kao biosfernog
rezervata (uključene Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska),
- DUZPO je uključen u Akciju za očuvanje zaštićenih područja u Europi: EECONET
(europska ekološka mreža) odobrava planove kojima se štite ne samo pojedinačne
biljne i životinjske vrste i njihove lokacije, već zahtijeva da se štite staništa i
ekosustavi koji ne priznaju administrativne granice, pa je akcije zaštite potrebno
provoditi na međudržavnom, odnosno međunarodnom nivou.
h) Zrak
Atmosfera je jedan od bitnih resursa s obzirom da ima ograničenu sposobnost
samopročišćavanja. Zrak se zagađuje iz raznih izvora, a svaki znatniji poremećaj u fizičkokemijskom i biološkom sastavu zraka može imati višestruki utjecaj na čovjeka i okoliš.
Iako se na području Županije još nismo suočili sa znatnijim onečišćenjima zraka može
se reći da je utjecaj zagađenja izraženiji samo u većim naseljima, prije svega u Varaždinu
(promet) i na lokacijama industrijskih zona i postrojenja koje ne primjenjuju suvremenu
tehnologiju proizvodnje i mjere za sprječavanje onečišćavanja zraka.
Također je potrebno napomenuti da kakvoća zraka ovisi i o daljinskom prijenosu
onečišćenja na koje na području naše Županije ne možemo utjecati.
Strateški je cilj da se na području zaštite zraka pokuša postići najbolja moguća
kakvoća zraka i to na način da se spriječe ili smanje postojeća onečišćenja, dok se na
buduće stanje može utjecati zakonski propisanom uspostavom i provođenjem sustava
upravljanja kakvoćom zraka.
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša inicirala je projekt pod nazivom Katastar
emisija u okoliš (KEO) kojeg čine podaci o emisijama u tlo, vodu i zrak. Jednom uspostavljen
katastar bit će informacijski servis koji sadrži podatke o svim onečišćivačima i svim emisijama
iz pojedinačnih i kolektivnih izvora u Županiji.
Na osnovi saznanja o subjektima onečišćavanja, te veličini i stanju emisija na području
Županije bit će moguće pratiti kvalitetu okoliša i trendove osnovnih indikatora o okolišu. Na
osnovi tih podataka moguće je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša i kontrolirati
njihovu uspješnost i donositi odluke na lokalnoj razini.
2 - 63
PROSTORNI PLAN
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna
organizacija prostora i štednja resursa.
To se prije svega odnosi na:
• zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, te na
gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža,
• stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva na načelima racionalanog odnosa
prema prostoru, pa gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već
formiranim zonama tih djelatnosti (po potrebi uz nužna proširenja) i tamo gdje
to infrastruktura omogućava,
• unapređenje postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne
odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu
prihvatljivosti u prostoru, a u slučaju da to nije moguće treba planirati
izmještanje. U takvim slučajevima ne mogu se planirati ni proširenja
postojećih lokacija,
• planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i
funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju,
a u slučaju odabira novih potrebno je izbjegavati zauzimanje površina
vrijednih resursa.
Sagledavajući stanje u prostoru Varaždinske županije u segmentu razvoja naselja i
osiguranja prostornih (površinskih) uvjeta za njihov nesmetani, ali i funkcionalan razvitak može
se zaključiti da niti jedno naselje u Županiji nije imalo takvih prostornih ograničenja koja bi
usporavala ili ograničavala njihov razvoj, jer je planska dokumentacija osigurala više nego
dovoljno prostora za smještaj i razvoj naselja.
Prognoze kretanja broja stanovnika u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji gradova
Varaždinske županije u odnosu na broj stanovnika po popisu 1991. g. daju se u slijedećoj
tabeli:
Tablica 82
Grad
Varaždin
Projekcija broja
stanovnika za 2001. g.
Broj stanovnika
iz popisa 1991. g.
70000 st. - prema Prostornom planu bivše Općine
76853 st. - prema Generalnom urbanističkom planu
41846
Ivanec
5342
Ludbreg
3327
Novi Marof
5750 st. - prema Generalnom urbanističkom planu
2017
Lepoglava
3781
1891
Iz gornjih pokazatelja je vidljivo da je prema planskim prognozama kretanja broja
stanovnika naglašeno precijenjen očekivani demografski rast grada Varaždina, dok su ostali
gradovi nešto bliže planskim prognozama.
2 - 64
PROSTORNI PLAN
Jedan od pokazatelja mogućnosti razvitka gradova, odnosno najvećih naselja
Varaždinske županije jesu planirana građevinska područja, odnosno područja za razvoj naselja.
Aproksimativni odnosi površina su slijedeći:
Tablica 83
Grad
Varaždin
Ivanec
Ludbreg
Novi Marof
Lepoglava
Građevinsko područje
(u km2)
Izgrađeni prostor
(u km2)
Slobodno*
(u km2)
24,50
5,19
3,41
3,03
5,46
1,79
12,19
2,31
1,33
1,02
2,14
0,99
12,31
2,88
2,08
2,01
3,32
0,80
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje, aproksimativna računalska obrada postojeće izgrađenosti i planiranih građevinskih
područja u dosadašnjoj dokumentaciji prostora.
* brutto površina
Orijentacijski pokazatelji raspoloživog prostora za razvitak gospodarskih djelatnosti
unutar područja gradova (za najvažnije planirane industrijske i gospodarske zone) daju
slijedeću sliku planiranog i zaposjednutog prostora:
Tablica 84
Grad
Površina najvažnijih zona
za razvoj gospodarstva
(u ha)
Zaposjednuto
(u ha)
Slobodno
(u ha)
Varaždin
Ivanec
Ludbreg
Novi Marof
Lepoglava
198,00
152,30
61,70
99,50
75,00
24,50
43,70
30,80
18,70
22,50
3,50
13,00
154,30
121,50
43,00
77,00
71,50
11,50
Izvor: Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva,
Županijski zavod za prostorno uređenje, rujan 1996. g.
Slični pokazatelji vrijede i za najveći broj ostalih naselja u Županiji, s time da je u
značajnom broju naselja osigurana površina za njihov razvoj 30 do 50% veća od izgrađene, a
broj stanovnika stagnira ili je u padu, što je naročito izraženo u ruralnim naseljima pograničnog
i rubnog brežnog područja.
Radi toga je u Varaždinskoj županiji nedvojbeno primjenjiva jedna od
prioritetnih smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske
koja ukazuje da je potrebno svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti
svako daljnje neopravdano širenje građevinskog područja naselja i stimulirati optimalno
korištenje postojećeg izgrađenog dijela naselja (kroz prostorne planove uređenja prostora
općina i gradova), uz naglašeno smanjenje na dimenzije primjerene potrebama.
Vezano na navedeno, preporuka iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske
govori kako treba posebno obrazložiti zauzetost prostora ako ona prelazi 300 m2/stanovniku pri
čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktini dijelovi naselja unutar građevinskog
područja (područja za razvoj naselja) bez poljoprivrednih, šumskih i vodnih površina koje nisu
u funkciji naselja.
Smatra se uputnim prilikom izrade prostornih planova uređenja općina/gradova
obrazložiti svaku zauzetost veću od one preporučene, uz dodatno pojašnjenje zašto je ta
zauzetost veća uzevši u obzir geografski položaj, tip i veličinu naselja, gustoću naseljenosti,
osnovna obilježja domaćinstva i sl.
2 - 65
PROSTORNI PLAN
Napomena: Provedena analiza područja Županije u postupku izrade PPŽ-a ukazuje da
prosječna zauzetost prostora (proračun rađen za naselja veća od 25 ha) iznosi oko 580
m2/stanovniku što znatno odstupa od smjernica iz Programa, iako područje Županije
karakterizira gustoća naseljenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. Iz navedenog se može
zaključiti da se postavljeni kriterij od 300 m2/stanovniku može zadovoljiti samo na području
većih gradova, dok u manjim naseljima i briježnom ruralnom prostoru taj kriterij iznosi znatno
više.
Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i
drugu gradnju, prioritetno treba koristiti dijelove naselja koja su već opremljena
komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije treba
provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja
(interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom).
Ova temeljna smjernica, dakako treba se primjenjivati selektivno i u funkciji
optimizacije odnosa: razvoj - zaštita prostora - troškovi, a u praksi bi se trebala (kod definiranja
područja za širenje naselja u prostornim planovima gradova i općina) provoditi prvenstveno
kroz:
- objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem
postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa,
procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti
značajnih za dotično naselje,
- precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice, vodovod,
energetska mreža, telekomunikacije, odvodnja i dr.) i procjenu potrebnih (ili
poželjnih) infrastrukturnih zahvata u cilju poboljšanja kvalitete i standarda
življenja, kao i stvaranja pretpostavki za razvitak gospodarskih djelatnosti,
- valoriziranje kvalitete prostora i okoliša s ciljem da se zaštite i sačuvaju, odnosno
da se ne obezvrijede temeljni resursi (vode, šume, poljoprivredni prostor i dr.) i
njihova prostorna kompozicija u širem i užem okruženju,
- procjenu vlasničkog stanja i realnih mogućnosti imovinsko-pravnog sređenja,
- realnu procjenu financijskih mogućnosti pripreme i uređenja građevinskog
zemljišta (lokalni proračun, sufinanciranje iz drugih izvora) kako bi se
uravnotežili programi želja i potreba sa stvarnim mogućnostima.
Ova planska usmjerenja prvenstveno bi trebalo primijeniti kod dimenzioniranja naselja
iznad 500 stanovnika.
Za naselja do 500 stanovnika područja za razvoj naselja nisu planirana objektivno i
realno, već je to bio pokušaj formalnog zadovoljenja zakonskih normi datog vremena. Radi se o
velikim površinama (posebice u brežnim područjima) kojima se nastojalo sva sela i zaselke, a
poglavito sve već izgrađene građevine, obuhvatiti prostorno-planskom dokumentacijom.
Zbog usitnjavanja posjeda u brežnim je predjelima neplanski izgrađen vrlo veliki broj
građevina (vikendice, klijeti, stambene građevine), koje gospodarski nisu isplative, ponegdje su
već i vizualno degradirale prostor (neprimjerena gradnja i gradnja na vrijednim lokacijama), a
njihova iskoristivost (vremenski i funkcionalno) je slaba.
Naselja do 500 stanovnika čine više od polovice (62%) ukupnog broja naselja u
Županiji. Unutar te skupine čak 1/3 naselja ima manje od 200 stanovnika. Prostorne mogućnosti
za širenje naselja prema važećoj prostornoj dokumentaciji (prostorni planovi bivših općina)
postoje, jer je prostora za razvoj naselja u usporedbi s brojem stanovnika i više nego dovoljno.
Analizom podataka ustanovljeno je da broj stanovnika (u naseljima do 500 stanovnika,
za razdoblje od 30 godina) u čak 60% naselja pada, u 28% naselja stagnira, a samo u 12%
2 - 66
PROSTORNI PLAN
naselja raste. Trendovi kretanja broja stanovnika (pad, rast, stagnacija) u naseljima veličine do
500 stanovnika, a koja se nalaze na osovinama i pravcima razvitka su slijedeći:
- samo 17% tih naselja bilježi pad broja stanovnika,
- u 33% naselja broj stanovnika stagnira,
- u više od 52% tih naselja broj stanovnika raste.
Stoga se može reći da nije opravdano ni svrhovito (posebice u naseljima sa
stagnacijom i padom broja stanovnika) širiti do sada planirano područje za razvoj, već je
potrebno uvažiti slijedeće osnovne preporuke:
- ne proširivati postojeće područje za razvoj,
- što racionalnije iskoristiti sadašnje stanje otvaranjem novih ulica i formiranjem
građevinskih parcela u dubinu područja za razvoj, što prvenstveno važi za
naselja u nizinskom dijelu Županije,
- izuzeti iz zone namijenjene za razvoj naselja površine neprimjerne za izgradnju
(šumsko i poljoprivredno zemljište, klizišta i sl.), a ako je potrebno za proširenje
predložiti zamjensko zemljište, s ciljem kompaktnije i racionalnije gradnje (npr.
za prvu susjednu gradnju, na zemljište slabije poljoprivredne kvalitete i sl.)
Prilikom rješavanja problematike područja za razvoj naselja u općinskim/gradskim
prostornim planovima treba poštivati slijedeće smjernice i mjere:
1. Nakon kvalitetne procjene i provjere na terenu, utvrditi stvarne granice
zaposjednutosti prostora i što je moguće točnije odrediti udio izgrađenog.
2. Uspostaviti sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske
dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj naselja.
3. Uvažavajući lokalne interese i potrebe u odnosu na infrastrukturne i financijske
mogućnosti jedinica lokalne samouprave valorizirati stanje u odnosu na željeno, te
postaviti ostvarive i provedive ciljeve.
4. Na osnovi ovakvog pristupa izvršiti reviziju područja za razvoj naselja i donijeti
odluke o poduzimanju budućih mjera (npr. o ulaganju i poticanju doseljavanja u
seoska naselja ili prepuštanje procesu odumiranja i sl.).
U tu je svrhu potrebno:
- analizom demografskih, socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja
čiji je razvoj uravnotežen, naselja čiji razvojni procesi stagniraju i naselja koja
zaostaju u razvoju,
- procijeniti demografske mogućnosti za popunjavanje kapaciteta zone za razvoj naselja
(postojeći stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na mogući kapacitet),
- u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti, socijalne i kulturne potrebe stanovništva,
gospodarsko stanje i infrastrukturnu opremljenost, te financijske mogućnosti,
- u rad uključiti sve zainteresirane strukture (domicilno i sezonsko stanovništvo, mjesne
odbore) uz poštivanje višeg interesa (npr. utvrđeni ciljevi razvoja i zaštite općine i
sl.),
Posebno treba napomenuti da je na znatnom dijelu prostora Županije (uglavnom brežna
područja) prisutna vikend izgradnja, koja se dobrim dijelom uvukla i u naselja ili tik uz njih, te
izgradnja malih građevina do 25 m2 (klijeti i spremišta za voće) na usitnjenom posjedu.
Takva gradnja ponegdje nije bila ni dozvoljena, a i tamo gdje je legalna planski nije
dobro koncipirana. Često je bila inicijatorom nekoncepcijskih i stihijskih zahvata na prometnoj
i komunalnoj infrastrukturi, a danas predstavlja tipične primjere neracionalnog korištenja
prostora koju je gotovo nemoguće riješiti.
2 - 67
PROSTORNI PLAN
2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U Varaždinskoj županiji je samo Varaždin naselje s preko 10.000 stanovnika, a od
ostalih naselja jedino Ivanec prelazi 5.000 stanovnika prema popisu iz 1991. godine.
Varaždin kao centralno naselje i sjedište Županije spada u grupu velikih i većih
gradova kao važnije nacionalno središte. Nalazi se na značajnom prometnom raskrižju i kao
razvojno središte šireg područja opterećen je svim problemima koji iz toga proizlaze.
Varaždin je i kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih, zdravstvenih i drugih
sadržaja društvene infrastrukture.
Varaždin je i gospodarsko središte regije.
Izuzetna ljepota i očuvanost povijesne jezgre koja je istaknuta za upis na Listu svjetske
baštine svrstavaju Varaždin u skupinu povijesnih gradova koji s posebnim senzibilitetom
moraju voditi brigu o svojem razvoju.
Sve navedeno zahtijeva posebno odgovoran pristup u odabiru koncepta budućeg
razvoja i uređenja prostora, a s tim u svezi i infrastrukturnog opremanja.
Procijenjuje se da bi bilo realno težiti takvoj demografskoj projekciji i kompoziciji
funkcija u prostoru koja bi dosegla veličinu od oko 60.000 (70.000) stanovnika na sada okvirno
planiranom području za razvoj grada.
U inače dobro strukturiranoj mreži važnijih naselja Županije uočava se nedostatak
gradova srednje veličine (7 - 15.000 stanovnika) koji bi mogli samostalno generirati vlastiti
razvoj i razvoj gravitacijskog područja.
Za optimalno koncipiranje policentričnog razvoja bilo bi poželjno da se naselja Ivanec,
Ludbreg i Novi Marof dižu na tu razinu, a Lepoglava i Varaždinske Toplice prema 5.000
stanovnika.
Bez obzira što ova naselja bilježe stalnu ekspanziju, teško je očekivati približavanje
navedenom cilju bez forsiranog razvoja uz potporu Države.
I u takvim bi uvjetima ovaj kompleksan proces trebalo pratiti i kontrolirati sustavom
odgovarajućih mjera, da se ne dogodi pretjerano pražnjenje pograničnog i ruralnog prostora,
mada se ono realno i dalje treba očekivati.
Težnja za dobro strukturiranim policentričnim sustavom naselja u sadašnjim
demografskim okolnostima nedvojbeno znači postupnu i dugoročnu, ali dobro kontroliranu
preraspodjelu stanovništva u Županiji. To je poželjno iz više razloga:
- gradska naselja bi dobila demografski potencijal, koji uz prethodno programirani
forsirani razvoj uz potporu Države može osigurati njihovu stvarnu razvojnu funkciju,
- ostala važnija naselja u policentričnoj strukturi Županije (s 1.000 i više stanovnika)
mogu ojačati i ostvariti svoju lokalnu žarišnu funkciju,
- mala bi naselja svela svoje prostorne granice u realne okvire i tako oslobodila dio
zemljišta za druge namjene, a ujedno omogućila lakše i jeftinije infrastrukturno
opsluživanje,
- u ruralnom i seoskom prostoru je ionako potrebno provesti cijeli niz kompleksnih
mjera u funkciji okrupnjavanja posjeda, što bez preraspodjele stanovništva objektivno
nije moguće,
- povezivanje i opsluživanje prometnom i komunalnom infrastrukturom takve
policentrične strukture moguće je realizirati sustavno, planski i etapno, u suglasju s
mjestom i ulogom naselja u policentričnoj mreži, odnosno djelatnostima u prostoru.
Za unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture u pograničnom području,
ovakav pristup je potrebno prilagoditi posebnostima strateških ciljeva, odnosno procjenama o
optimalnosti demografske slike, a s tim u svezi i strukture naselja i djelatnosti u prostoru, te
takvu koncepciju direktno poticati mjerama na razini Države.
2 - 68
PROSTORNI PLAN
3. Plan prostornog uređenja
3 - 1
PROSTORNI PLAN
3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje
i razvojna opredjeljenja Županije i Države
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske definira osnovne prostornofunkcionalne cjeline.
Varaždinska županija pripada prostorno-funkcionalnoj cjelini Središnje Hrvatske, u
koje se ubrajaju još i Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Koprivničko-križevačka,
Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija.
Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog razvoja na globalnoj razini Strategijom
su za područje središnje Hrvatske sažeto definirane na slijedeći način:
"Najrazvijenije područje Hrvatske, koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija,
ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca.
Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog
kruga. Zagreb, glavni grad Države, s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje
veličine, te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno razvojne strukture
policentričnog tipa. Budući da se očekuje još veći pritisak na gradove i pojačavanje ekoloških
problema, planska orijentacija je ublažavanje rasta i kvalitativno unapređenje Zagreba,
osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i sanaciju
perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura).
Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save, Drave (srednji tokovi) i Kupe te
prijelazom iz ravničarskog u brdsko područje Žumberka, Hrvatskog zagorja, Banovine,
Korduna, Moslavine, Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija
naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem
urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.
Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj
funkciji, razvitak kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode, lov, kulturnu baštinu
(dvorci), zatim na eksploataciju plina i nafte (Podravina, Bilogora) te na prometna čvorišta i
gospodarsko - prometne funkcije gradova (Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaždin, i drugi).
Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu
(osobito prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima, razvoj i
funkcije Grada Zagreba s rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih, magistralnih
i regionalnih pravaca, uređenje područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu), razvitak i
ulogu većih gradova u sklopu koncepta urbanizacije područja, rješenje uravnoteženja urbane
koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih) rubnih zona, sustavne mjere unaprijeđenja
okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda, odvodnju i otpad."
Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira:
• Prostorni razmještaj gradova i važnijih naselja - nositelja razvitka, je povoljan i daje
dobru osnovu za policentrični razvoj, ali u njihovoj strukturi još nedostaju gradovi
srednje veličine koji bi mogli generirati vlastiti razvoj i razvoj okolnog područja.
S obzirom na globalna planska opredjeljenja bit će nužne poticajne mjere za
osnaživanje mreže srednjih i malih gradova i važnijih naselja - nositelja lokalnog
razvoja.
3 - 2
PROSTORNI PLAN
• Ruralni prostor i selo, posebno u rubnim i pograničnim područjima Županije,
obilježavaju višegodišnji depopulacijski procesi, ali i utjecaj urbanizacije koja donosi
usitnjavanje posjeda, neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza.
Revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva, u tim će
predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom
zaštitom i očuvanjem prostora i stvaranjem pretpostavki za standard življenja
primjeren vremenu. Bez poticajnih mjera i forsiranog razvoja nije realno očekivati
značajnije promjene u kraćem vremenskom razdoblju.
• Gospodarstvo je najvećim dijelom vezano uz gradove i važnija naselja, a prostorni
preduvjeti uz uvažavanje ekoloških načela i primjenu suvremene tehnologije, nisu
ograničavajući čimbenik za njegov razvoj.
• Kapitalna infrastruktura nije na onom stupnju razvoja koji je potreban Županiji.
- Od strateških cestovnih koridora autocesta je u izgradnji, a izgradnju brzih cesta
treba što prije definirati, te započeti realizaciju.
- Županija je izvan glavnih željezničkih koridora i razvoj željeznice je u zastoju
pa je nužno usvojiti koncept povezivanja ovog prostora novom brzom
željezničkom prugom.
- Elektroenergetski sustav nije u cjelosti povezan, a treba ga i nadograditi,
posebno u pograničnom i rubnim dijelovima Županije.
- Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u
odnosu na sustav vodoopskrbe.
- Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na načelima suvremenih
organizacijskih i tehnoloških dostignuća.
• Od prirodnih resursa stratešku važnost ima vodonosnik podzemne pitke vode u
dravskom zaobalju. S obzirom na njegov položaj u prostoru Županije nužno je
planirati i provoditi kompleksne mjere zaštite.
Zaštita vodonosnika zahtijevat će, uz već donesene administrativne mjere
(odluke o zonama sanitarne zaštite) i donošenje novih, te provedbu niza operativnih
mjera od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada, do ograničenja uporabe
kemijskih sredstava u poljoprivredi.
• Prirodna i kulturno-povijesna baština Županije je vrlo vrijedna i raznolika. S obzirom
na raspoložive vrijednosti i mogućnosti nije dovoljno iskorištena, a glede potreba
zaštite dijelom se ocijenjuje ugroženom.
• Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor
Županije i nadalje zadržao osobine relativno očuvanog prirodnog i kultiviranog
krajobraza.
Područje rijeke Drave, parka prirode "Hrvatsko zagorje" s Trakošćanom kao
središtem, predjeli Ivančice, Ravne gore, Kalnika i arboretuma Opeka, samo su
najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglašeno štititi.
• Zaštita nije samo u funkciji očuvanja zdravog okoliša već i u funkciji razvitka.
• Prirodna i kulturna baština Županije u kombinaciji s očuvanim prostorom predstavljaju
potencijal koji bi u visokorazvijenom urbanom okruženju trebalo znatno bolje
iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija).
3 - 3
PROSTORNI PLAN
3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora
Prostornim planom Županije se na temelju spoznaja o prostoru i analize pretežitosti
pojava, naslijeđa, korištenja, zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru utvrđuje osnovna namjena
prostora. S obzirom na karakter Plana i veličinu mjerila kartografskog dijela Plana (1:100.000),
osnovna namjena površina ima usmjeravajuće-razvojni karakter globalnog značenja.
Suvremene spoznaje na završetku ovog stoljeća ukazuju na potrebu da prirodna osnova
u najvećoj mjeri određuje namjenu prostora. Međutim, dostignuti stupanj našeg razvitka i
veliki broj različitih potreba da se razvoj podigne na razinu standarda razvijene Europe (koja je
naše prirodno i društveno okruženje), postavljaju izuzetno zahtjevan zadatak u pogledu
korištenja prostora. Prostorni plan Županije s jedne strane nastoji sačuvati još uvijek relativno
dobar sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija, a s druge strane osigurati sve što je
potrebno za očekivani i željeni gospodarski i društveni razvoj.
Plan teži k pomirenju različitih interesa kompromisnim rješenjima, usklađujući
razvojne potrebe i zaštitu prirodne i kulturno-povijesne osnove. Osnovnom namjenom prostora
određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i infrastrukturnih
sustava, usuglašavajući potrebe raznih korisnika, uz nastojanje da se očuvaju prirodna i
kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža.
Određeni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže u sebi
predisponiranost za korištenje, odnosno predodređenost za određenu namjenu (kvalitetno tlopoljoprivreda, brdski predjeli - šume, vodonosnik - vodoopskrba, vode - rekreacija i sl.).
Osnovnu namjenu prostora određuje i formiranost postojećih struktura (naselja,
infrastruktura, gospodarstvo).
U većem dijelu područja Varaždinske županije namjena površina raspodijeljena je
između mnogo korisnika i na mnogo površina, te područje Županije karakterizira mozaičnost i
mješovitost kako namjena tako i površina.
Nizinski dio Županije pretežito je namijenjen za poljoprivredu. U njemu su razvijena
najveća naselja i infrastrukturne građevine, a posebno ga karakterizira obilje vodotoka i
podzemni vodonosni sloj pitke vode. Vodonosnik iziskuje zaštitu i poseban, vrlo zahtjevan i
osjetljiv, odnos čovjeka i njegovih aktivnosti prema toj prirodnoj datosti.
Brežuljci i prijelazne padine tipičan su mozaik ruralnog prostora za vinogradarskovoćarsku namjenu i stočarstvo. To je i područje vikend izgradnje pogodno za izletništvo,
rekreaciju i lov. U mozaiku različitih namjena prisutno je nekoliko značajnih naselja različitih
obilježja i gospodarskih značajki.
Brdski predjeli su najvećim dijelom namijenjeni šumarstvu, rekreaciji i izletništvu.
Planom se evidentiraju i planiraju štititi i čuvati temeljna obilježja i vrijednosti
prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se
namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora.
Gradovi i naselja
Analizom su obuhvaćeni svi gradovi i naselja na području Županije, a prema njihovim
demografskim i razvojnim karakteristikama razvrstani su u različite kategorije.
Grupa gradova i naselja iznad 1.000 stanovnika (6 gradova i 25 naselja) tvori osnovnu
demografsku i razvojnu mrežu Županije, a šest gradova (Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg,
Novi Marof i Varaždinske Toplice) čine okosnicu te mreže. Ovi gradovi i naselja relativno su
3- 4
PROSTORNI PLAN
dobro raspoređeni na području Županije i za njih se predlaže rezerviranje prostora za
proširenje.
Uvažavajući projekcije i planske postavke prema kojima bi u Županiji trebalo težiti
uspostavi mreže gradova srednje veličine, Planom se naznačuje mogućnost formiranja gradskih
urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora za razvoj naselja koja su se već
međusobno spojila. Ovaj se koncept predlaže prvenstveno primijeniti za grad Varaždin, Ivanec,
Ludbreg i Novi Marof (slike 40-43 na str. 3-14 do 3-17).
Grupa naselja preko 500, a do 1.000 stanovnika (61 naselje) vrlo dobro nadopunjuje
mrežu osnovnih naselja Županije. S obzirom na njihovu ulogu u sadašnjim i budućim
demografskim i razvojnim procesima u Županiji, te razmještenosti u prostoru, tim je naseljima
potrebno omogućiti daljnji razvitak, te se i za njih (uz prethodnu provjeru) predlaže rezerviranje
prostora za proširenje.
Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i širenje ovih gradova i naselja u prostornim
planovima gradova i općina treba uvažavati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu
racionalnog gospodarenja prostorom i zaštite prostora.
Ostala naselja Županije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991.
godine u dvije grupe: naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 stanovnika. Naselja s
manje od 500 stanovnika, a pogotovo naselja s manje od 200 stanovnika pretežito se nalaze u
mozaiku šumskih i poljoprivrednih površina. Već izgrađene i kultivirane površine potrebno je
zadržati kao dio opće slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne planirati proširenje naselja te
ograničiti namjenu (odrediti zone za izgradnju kuća za odmor i sl.). Smatra se da postojeći
rezervat više nego zadovoljava buduće potrebe (niski postotak izgrađenosti) pa ga je potrebno
kroz općinske i gradske planove objektivno valorizirati i racionalizirati, naročito za mala
naselja koja gube stanovništvo. Pojedinačne građevine i manje grupe kuća izvan naselja
moguće je samo obnavljati.
Unutar površina za razvoj gradova i naselja nalaze se površine, odnosno zone za
stanovanje, za društvene, centralne i javne funkcije, zone športa i rekreacije, zone zelenila,
industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva, zone groblja i dr., a koje
se razrađuju planovima niže razine.
Napomena:
U kartografskom prikazu 1 ucrtana su sva službena naselja prema Zakonu o područjima
županija, gradova i općina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.), ali su u skladu s "Pravilnikom
o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova" ona prikazana simbolom ili plohom, ovisno o veličini naselja:
Naselja u svom izgrađenom dijelu ucrtana su plohom za:
- kompaktna područja naselja veća od 25 ha,
- nekompaktna naselja koja u zbiru pojedinačnih dijelova izgrađenog područja
naselja prelazi 25 ha.
Simbolom su prikazana:
- naselja koja u izgrađenom dijelu područja ne prelaze 25 ha.
Infrastrukturni sustavi
Infrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je
potrebno posvetiti veliku pozornost vođenju prometnih koridora tako da osiguraju dobro
povezivanje, ali istodobno da što manje ugrožavaju vrijednosti prostora.
Od novih prometnih koridora od državnog značenja kroz područje Županije prolazi
autocesta u dužini od oko 45 km (u izgradnji), a za buduće brze ceste (Podravska i Zagorska), te
3- 5
PROSTORNI PLAN
brzu željezničku prugu od Krapine preko Lepoglave, Ivanca i Varaždina u pravcu Čakovca u
Planu se načelno pozicioniraju prostorni rezervati.
Za vođenje ovih koridora razmatrano je nekoliko varijanti vođenja u prostoru,
uvažavajući prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postojećih datosti u prostoru. Predlaže
se osigurati takve koridore koji će prije svega osigurati dobru prometnu povezanost područja,
ali se njihovim grupiranjem (Zagorska brza cesta i željeznica, Podravska brza cesta i kanal HE)
nastoji maksimalno izbjeći zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih površina, kao i
suvišno dijeljenje prostora uvođenjem novih barijera. Buduća Podravska brza cesta kroz
područje Županije protezala bi se u dužini od oko 56,5 km (ne računajući 7,5 km trase po
autocesti), a buduća Zagorska brza cesta kroz područje Županije imala bi dužinu od oko 30 km.
Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz
manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava u ili uz rub naselja.
Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba,
telekomunikacije) razvijat će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja, poštivajući plansku
razradu organizacije, namjene i zaštite prostora.
Vodne površine i resursi
Planom namjene određeni su vodni resursi i vodne površine koje čine rezerve
podzemne pitke vode, vodotoci, akumulacije i jezera, koji se mogu koristiti na više načina
(vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.).
Cijela dravska dolina vodonosnik je podzemne pitke vode, koji je posebno vrednovan u
Strategiji i Programu prostornog uređenja RH kao potencijalna rezerva podzemne pitke vode
druge razine, a u Županiji se smatra najvrednijim i najvažnijim prirodnim resursom.
Slika 35
Radi maksimalne zaštite podzemne vode sve ostale namjene potrebno je koncipirati
tako da način korištenja prostora ne ugrožava ovaj vodni resurs. To pretpostavlja koncipiranje i
usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla
(ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), osmišljavanje stočarske i peradarske
proizvodnje (rješavanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama), sustavno rješavanje
3- 6
PROSTORNI PLAN
problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja koja
se nalaze na vodonosniku.
Vodonosne potencijale Ivančice, Kalnika i Ravne gore moguće je najučinkovitije
zaštititi na način da se zadrži dosadašnja osnovna namjena tog prostora, a to je šumsko
zemljište. Za druge načine korištenja, a to je najčešće iskorištavanje nemetalnih mineralnih
sirovina, potrebno je u okviru propisanog postupka ocijeniti potrebu provođenja postupka
procjene utjecaja na okoliš.
Korištenje i namjena površina unutar postojećih zaštitnih zona vodocrpilišta (Varaždin,
Bartolovec) i izvorišta (Belski dol, Ivančica, Ravna gora) ograničena je i propisana posebnim
pravilnicima. U području budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE Varaždin i
starog korita rijeke Drave, zadržava se postojeća namjena te se ne može planirati korištenje
zemljišta na način koji bi mogao ugroziti vodonosnik.
Unutar granica Županije nalaze se akumulacije Ormoškog, Varaždinskog i Dubravskog
jezera čija je prvenstvena namjena iskorištavanje u energetske svrhe. Od ostalih vodnih
površina posebno je naznačeno Trakošćansko jezero dok su sve ostale vodne površine (ribnjaci,
bajeri) bitno manje, a u kartografskom dijelu Plana uglavnom su naznačene kao rekreacijskoizletnički sadržaji.
Područje starih korita rijeke Drave do obrambenog nasipa nalazi se unutar
inundacijskog pojasa, te je korištenje istog ograničeno i uređeno Zakonom o vodama. Ovim se
Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke i tretiranje dijelova
područja u kategoriji zaštite - zaštićeni krajolik.
Namjena površina u poljoprivredne svrhe Planom je postavljena tako da se u nizinskom
dijelu Županije u osnovi definiraju dva tipa površina: poljoprivredne površine veće vrijednosti
(pogodnosti) za poljoprivrednu proizvodnju i ostale poljoprivredne površine.
Slika 36
Poljoprivredne površine u nizinskom dijelu zadržavaju postojeću namjenu, jer je
prioritetna njihova funkcija za proizvodnju hrane, pri čemu treba voditi računa o ranije
spomenutoj nužnosti zaštite vodonosnika. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih površina u
3- 7
PROSTORNI PLAN
viši razred moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekološki
opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje, zaštita od poplava).
U brežnom i brežuljkastom dijelu Županije naznačen je mozaik poljoprivredno-šumskih
površina pogodan za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo. Upravo ta
područja Županije intenzivno su pod utjecajem čovjeka (vikend izgradnja) i karakterizira ih
veliki broj vrlo malih parcela. Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu voćarsku i
vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe
nastojati održavati bez daljnje parcelacije zemljišta. Posebnu brigu i skrb zahtjeva pogranično
područje, gdje je zamjetan trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta (staračka domaćinstva),
pa je osim nastojanja za okrupnjavanjem posjeda svrhovito marginalne poljoprivredne površine
namijeniti šumarstvu.
Podjela tala od rednog broja 1 do 6 navedena na stranicama 2-50 i 2-51 u okviru
poglavlja 2.2.5. (točka c) izrađena je na osnovi pedoekološke studije Prostornog plana područja
HE sistema "Drava", a u kartografskom dijelu PPŽ-a prikazana je na slijedeći način:
- vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene (redni broj 4),
- ostala obradiva poljoprivredna tla (redni brojevi 1 i 2),
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (redni brojevi 3 i 5).
Šumska područja
Predjeli gorskih masiva Ivančice, Kalnika i Ravne gore Planom su definirani kao
gospodarske (proizvodne) šumske površine, a to su ujedno naše najvažnije autohtone šume.
Temeljno je načelo da se te postojeće šumske površine ne bi smjele smanjivati.
Slika 37
Nizinske šume (Varaždinske podravske šume) definirane su kao šume s posebnom
namjenom i one se više ne smiju smanjivati. Pošto je dobar dio nizinskih šuma iskrčen ili je
izgubljen zbog izgradnje akumulacijskih jezera, bilo bi potrebno šumske površine nizinskih
3- 8
PROSTORNI PLAN
šuma povećati i zaštitu (u smislu proglašavanja šuma s posebnom namjenom) proširiti i na
Ludbreške i Međimurske podravske šume.
Mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta u brežuljkastim predjelima ne smije se
smanjivati na štetu šuma. U tim je predjelima proizvodna vrijednost šuma zanemariva, ali su
sve ostale općekorisne vrijednosti šuma od izuzetne važnosti. U slučaju nužnih intervencija u
promjeni namjena potrebno je osigurati zamjenske površine.
Ostale namjene
Unutar prostora Županije definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za
djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja: za infrastrukturu, za energetske građevine, za
eksploatacijska polja mineralnih sirovina, za značajnija područja turističke, ugostiteljske,
športske, rekreacijske ili zdravstvene namjene, za potrebe obrane, te za zbrinjavanje otpada.
Osnovnom organizacijom i namjenom prostora područje Županije raspodjeljuje
se na glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i
stručne razrade.
Na osnovi namjene površina utvrđuju se lokacije za određene djelatnosti i
određuju prioriteti. Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi računa o osnovnoj
namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u
pitanje temeljna namjena, vrijednost i značenje prostora. Lokacija se određuje prema
kriterijima zaštite, očuvanju i unapređenju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja,
zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifičnostima lokalnih
uvjeta. Time se poštuje objektivna i prihvatljiva mogućnost prostora za razvoj, kojom se
zadržavaju temeljna prostorna ravnoteža i osobitosti prostora Županije.
Slika 38
3- 9
PROSTORNI PLAN
Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem
pogodnom prostoru, podliježu odredbama o općim i posebnim kriterijima za vrstu
djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu.
Na temelju osnovnih obilježja prostora, postojećih namjena i naslijeđene prostorne
strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija korištenja i zaštite prostora Županije.
Korištenje i zaštita prostora je u planskom procesu razrađena i prikazana na tri osnovna
kartografska prikaza i to:
kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora
kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi
kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
3 - 10
PROSTORNI PLAN
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i
izgrađene strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površine
posebne namjene i ostale površine)
Zbirna tablica 3.a
Red.
broj
Naziv županije/općine/grada
Oznaka
1.0.
1.1.
1.2.
% od
površine
Županije
stan/ha
ha/stan*
ISKAZ PROSTORNIH
POKAZATELJA ZA NAMJENU
POVRŠINA
Građevinska područja > 25ha
ukupno
8.732
1.375
7.357
172
6,92
17,20
0,14
1.092,17
ukupno
E
T+R
P
2
170
33.195
26,32
5,66
*0,18
ukupno
P2
P3
Š
7.536
25.659
35.932
28,50
5,23
*0,19
ukupno
Š1
Š2
Š3
PŠ
31.150
68
4.714
42.116
33,39
ukupno
V
4.128
3,27
4,46
*0,22
45,51
*0,02
1,46
N
IS
2.469
1.659
1.844
95
1.749
126.129
100,00
izgrađeni dio GP
- kontinentalno - granično > 25 ha
- ostalo > 25 ha
Izgrađene strukture
ukupno
van građ. područja
1.3.
1.4.
- vrijedno obradivo tlo
- ostala obradiva tla
Šumske površine
1.6.
- gospodarske
- zaštitne
- posebne namjene
Ostale poljoprivredne
i šumske površine
Vodne površine
1.7.
- vodotoci
- jezera i akumulacije
Ostale površine
1.5.
Ukupno
ha
GP
ukupno
Županija/općina/grad
ukupno
101,87
*9,81
Napomena uz točku 1.1.
Oznake (prema kartografskom prikazu):
Ukupno građevinsko područje (GP) ne može se
iskazati jer će se dio građevinskog područja planiran
za izgradnju naselja tek utvrditi u prostornim
planovima uređenja općine/grada.
U podatku 17,20 stan/ha u obračun je uzet broj
stanovnika iz naselja većih od 25 ha (150.218
stanovnika).
GP - građevinsko područje
E - eksploatacijsko polje
T - ugostiteljsko-turistička namjena
R - športsko-rekreacijska namjena
P - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
P2 - vrijedno obradivo tlo
P3 - ostala obradiva tla
Š - šuma isključivo osnovne namjene
Š1 - gospodarska šuma
Š2 - zaštitna šuma
Š3 - šuma posebne namjene
PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište
V - vodne površine
N - posebna namjena
IS - površine infrastrukturnih sustava
3 - 11
PROSTORNI PLAN
3.3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
3.3.1. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja
Tijekom vremena u županijskom prostoru formirani su centri - nositelji razvitka i
različitih funkcija koji su se međusobno povezivali jačim ili slabijim intenzitetom, ovisno o
terenskim, prometnim, teritorijalno-političkim i drugim uvjetima i mogućnostima.
Osnovni centri i nositelji razvitka Varaždinske županije su gradovi. Uz grad Varaždin
koji je centar regije i središte Županije, te kao jedan od 18 velikih i većih gradova Hrvatske
svrstan u grupu važnijih nacionalnih središta, tu su i gradovi: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof
koji spadaju u grupu gradova za koju se Strategijom i Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske ocjenjuje da zadovoljavaju demografske i socio-ekonomske kriterije grada
(prava žarišta), te gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice koji slične kriterije zadovoljavaju
sa svojim okolnim područjem.
Na poveznicama tih razvojnih središta i nositelja različitih funkcija prepoznaju se
karakteristične osovine i pravci naglašenijeg razvitka, nastali duž prometnih pravaca koji
povezuju centre rada (prostorno obilježje urbanizacije). Ova je pojava najjače izražena upravo
u Središnjoj Hrvatskoj, a karakterizira je postupna preobrazba naselja iz seoskih - ruralnih
oblika u urbanizirana naselja. U osovinama razvoja stupanj urbanizacije nije jednako
intenzivan, a može se uočiti da opada s udaljenošću od centra rada.
Slika 39
Kroz područje Županije protežu se slijedeće osovine urbanizacije i razvitka:
• Državna granica - Varaždin - Ludbreg
• Varaždin - Novi Marof - u pravcu Zagreba
• Varaždin - Ivanec - Lepoglava
3 - 12
PROSTORNI PLAN
Između ovih osovina, identificiranih u širem prostoru Središnje Hrvatske i prisutnih na
području Županije, prepoznaju se i lokalni pravci i potezi urbanizacije i razvitka:
- Vratno - Vinica - Ladanje - Tužno - Beretinec - Kneginec - Jalžabet,
- Novi Marof - Ljubešćica - Varaždinske Toplice - Ludbreg - Veliki i Mali Bukovec,
- Turčin - Kneginec - Varaždinske Toplice,
- Ludbreg - Sveti Đurđ - Hrženica.
Na spomenutim osovinama intenzivnog razvitka i pravcima naglašenog razvitka
uočavamo formiranje urbanih poteza, unutar kojih je postupno došlo i do potpunog ili
djelomičnog spajanja naselja.
Koncipiranje daljnjeg razvitka naselja, razine centraliteta i njihovog značaja i uloge u
prostoru treba usmjeravati prema daljnjem jačanju policentričnog sustava, poštujući smjernice
iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, važeće teritorijalno
ustrojstvo, a prije svega realne mogućnosti i potrebe sveukupnog razvoja Županije, uz puno
uvažavanje zaštite prostora.
Sustav središnjih naselja, njihova prostorna dispozicija i funkcionalna optimalnost
može se smatrati jednom od najvažnijih odrednica prostornog uređenja i razvitka.
Usmjeravanje i kontroliranje prostorne raspodjele stanovništva postiže se razvitkom
optimalne mreže naselja. Time se utječe na razvitak gospodarskih djelatnosti, društvenih
funkcija, urbanizaciju, deagrarizaciju i mnoge druge elemente koji se odražavaju na uporabu
prostora i gospodarenje prostorom.
Planiranjem sustava - mreže naselja kao jednim od osnovnih elemenata organizacije
prostora, usmjerava se i definira:
• uravnotežena prostorna raspodjela stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija,
• veličina, struktura i oblik razvoja naselja,
• uravnotežen razvoj središnjih funkcija u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba
stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života,
• ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjivanjem razlika u urbaniziranosti područja,
• osnivanje lokalnih razvojnih žarišta, kao uporišta policentrično razvijenoj mreži
naselja,
• unapređivanje i razvitak oblikovnih obilježja i sadržajne strukture naselja sukladno s
njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja i vrijednostima prirodne sredine,
graditeljske baštine i okoliša u cjelini,
• granice naselja sa svrhom racionalnijeg korištenja prostora,
• načine i uvjete gradnje i uređivanja prostora.
Sagledavajući naslijeđe i uvjete koji su prevladavali u pojedinim razdobljima razvoja
naselja, ali i današnje prostorne, gospodarske, društvene i druge razvojne karakteristike (nije
nevažan i teritorijalno-administrativni ustroj), naselja Županije mogu se razvrstati u 4 osnovne
skupine centraliteta:
I
važnije nacionalno središte
(regionalno gradsko središte)
II subregionalno gradsko središte
III ostala gradska središta
IV lokalna središta
razvijenih
- Varaždin
- Ivanec, Ludbreg i Novi Marof
- Lepoglava, Varaždinske Toplice
- sva sjedišta općina, ali i
nekoliko
naselja ili nositelja specifičnih funkcija
(turizam, kultura, obrazovanje i sl.)
3 - 13
PROSTORNI PLAN
Grad Varaždin središnje je naselje i sjedište Županije i spada u grupu od 18 velikih i
većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte, a njegov centralni položaj u prostoru
Županije, dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu
i značaj središnjeg nositelja gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka područja.
Procjenjuje se da bi razvoj Varaždina bilo svrhovito optimirati na veličinu 60.000 do 70.000
stanovnika .
Tablica 85
Red. br.
Grad/Naselje
Površina građ. područja km2
Broj stanovnika (1991.)
1.
2.
3.
4.
5.
Varaždin
Jalkovec
Donji Kućan
Gornji Kućan
Kućan Marof
Ukupno:
24,50
2,55
0,70
0,55
0,93
29,23
41.846
1.277
636
1.093
1.227
46.079
Varaždin i naselja Jalkovec, Donji Kućan, Gornji Kućan i Kućan Marof postupno
formiraju gradsku urbanu zonu koja po popisu iz 1991. godine ima 46.079 stanovnika.
Slika 40
3 - 14
PROSTORNI PLAN
Gradovi: Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, središta su bivših općina s određenim
polifunkcionalnim karakteristikama nastalim u doba kada su takve teritorijalne jedinice bile
zasebne lokalne administrativno-političke cjeline.
U planiranoj policentričnoj mreži naselja Županije, ti bi gradovi trebali doživljavati
ubrzaniji (forsirani) razvoj i porast prema 10.000 stanovnika (u daljnjoj perspektivi i prema
15.000).
To su prije svega željene planske veličine i orijentiri čijim bi se postupnim
oživotvorenjem u Varaždinskoj županiji stvorila struktura naselja kakva sada nedostaje, a
ostvarivost tog planskog modela ovisi s jedne strane o realnom demografskom potencijalu
područja, a s druge strane o sustavnoj uspostavi gospodarsko-financijskih i pravno-političkih
pretpostavki za postupnu preraspodjelu postojećeg stanovništva.
Ivanec sa svojim okolnim naseljima tvori područje urbaniteta koje po popisu iz 1991.
godine ima 7.720 stanovnika.
Tablica 86
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Grad/Naselje
Ivanec
Kaniža
Gečkovec
Lančić
Vuglovec
Vitešinec
Punikve
Ivanečki Vrhovec
Ivanečko Naselje
Knapić
Ukupno:
Površina građ. područja
km2
5,19
0,33
0,18
0,54
0,49
0,11
0,78
0,38
0,41
0,10
8,51
Slika 41
3 - 15
Broj stanovnika
(1991.)
5.342
319
125
338
391
114
438
317
241
95
7.720
PROSTORNI PLAN
S Ludbregom kao centralnim naseljem postupno srastaju susjedna naselja: Sigetec
Ludbreški, Slokovec, Kućan Ludbreški, Hrastovsko, Selnik, Vinogradi Ludbreški i Globočec
Ludbreški. Po popisu iz 1991. godine taj prostor broji 7.301 stanovnika i postupno se oblikuje u
objedinjeno urbano područje.
Tablica 87
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Grad/Naselje
Ludbreg
Sigetec Ludbreški
Slokovec
Kućan Ludbreški
Hrastovsko
Selnik
Vinogradi Ludbreški
Globočec Ludbreški
Ukupno:
km2
3,41
0,85
0,36
0,36
1,53
1,41
2,16
0,53
10,61
Slika 42
3 - 16
Broj stanovnika
(1991.)
3.327
736
313
237
805
900
480
503
7.301
PROSTORNI PLAN
Novi Marof i naselja Remetinec, Krč i Grana danas su zapravo jedinstveno
građevinsko područje koje ima 4.507 stanovnika po popisu iz 1991. godine i tvori zajedničku
urbanu zonu.
Tablica 88
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
Grad/Naselje
Novi Marof
Remetinec
Krč
Grana
Ukupno:
km2
3,03
1,69
0,74
0,40
5,86
Broj stanovnika
(1991.)
2.017
1.547
377
566
4.507
Slika 43
Ostali gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice, u prijašnjem ustrojstvu bivših
općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu, funkcionalno su uže usmjereni ka
autonomnom razvoju bez formiranja vlastitih urbanih zona.
U modelu policentričnog razvoja Županije ove bi gradove također trebalo poticati u
bržem razvitku, s ciljem da postupno dosegnu veličinu od 5.000 stanovnika, pa i prema 10.000
stanovnika, što također ne ovisi samo o demografskom potencijalu, već i o cijelom nizu
sustavnih mjera prvenstveno na razini Države, ali i na lokalnoj razini.
3 - 17
PROSTORNI PLAN
Slika 44
Slika 45
3 - 18
PROSTORNI PLAN
Razvoj gradova Varaždinske županije treba sagledavati i kroz ulogu u mreži gradskih
središta Hrvatske, a posebice kroz moguću ulogu u prstenu gradova oko Zagreba, u funkciji
smanjenja populacijskog pritiska na metropolu.
U grupu lokalnih središta ulaze sjedišta jedinica lokalne samouprave (22 naselja) koja
su nakon novog teritorijalnog ustrojstva na određeni način izbila u prvi plan u odnosu na ostala
naselja u novoformiranim općinama, tako da su svojom novom funkcijom automatski dobila i
svojevrsnu ulogu centraliteta.
U ovu grupu ulaze i neka druga naselja koja, bilo svojom veličinom (iznad 1.000 st.) ili
pak ulogom u prostoru (Trakošćan) predstavljaju određenu vrstu specifičnog centraliteta.
Tablica 89
NEKE ZNAČAJNIJE
KATEGORIJE CENTRALITETA
FUNKCIJE
I
II
III
IV
Ivanec
Lepoglava
Stanovanje i rad
Varaždin
Ludbreg
V. Toplice
Naselja iznad 1000 st.
Ivanec
Naselja s osnovnim
Vinica
školama
Novi Marof
Obrazovanje
Varaždin
-
Maruševec
Ivanec
Kultura
Varaždin
Ludbreg
Naselja s određenim tradicionalnim
N. Marof
(stalnim ili povremenim) i
Lepoglava
manifestacijskim karakteristikama
V. Toplice
V. Toplice
Zdravstvo
i
N. Marof
Varaždin
socijalna skrb
Klenovnik
Naselja s ambulantama i ljekarnama
Ivanec
Ludbreg
Uprava
i
Ivanec
Varaždin
Ludbreg
Sjedišta jedinica lokalne samouprave
administracija
N. Marof
Turizam,
V. Toplice
Ivanec
Trakošćan
Lepoglava
veličine s pojedinim
Ludbreg
N. Marof
atraktivnim sadržajima
šport,
rekreacija
Varaždin
3 - 19
Grupa naselja različite
PROSTORNI PLAN
Slika 46
3 - 20
PROSTORNI PLAN
3.3.2. Sustav središnjih naselja
Sustav središnjih naselja ili sustav razvojnih žarišta, područja s većom koncentracijom
stanovništva, najvažniji je dio strateškog prostornog planiranja, jer on artikulira sve prostore,
podprostore i međuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mrežu
gradova i naselja.
Kružni prostori oko važnijih ili većih naselja predstavljaju postojeća ili potencijalna
žarišta razvitka. Kružna područja, tj. radijusi gravitacije određuju se na osnovama praktičnog
iskustva i sektorskih istraživanja (npr. dnevne migracije radne snage, linije prigradskog
prometa, gravitiranje okolnog stanovništva u središnja naselja zbog korištenja njihovih funkcija
i sadržaja i sl.).
U Varaždinskoj županiji definirana su četiri osnovna tipa žarišta (Z1 - Z4), a uz njih i
ostala potencijalna žarišta u problemskim područjima i podžarišta. U definiranju žarišta polazi
se od teritorijalnog principa, tj. svako žarište i podžarište formira se unutar granica pojedine
teritorijalne jedinice (grada/općine), jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-političkog
ustroja na toj osnovi vežu i zajednički gospodarski i drugi interesi.
Ostali kriteriji za određivanje tipa žarišta su:
- koncentracija stanovništva, tj. broj stanovnika unutar promatranog radijusa ili
gravitacijskog područja,
- kompaktnost naselja,
- upravna funkcija,
- opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično),
- značajna kulturno-povijesna sredina,
- smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske,
- lokalna promišljanja.
Broj stanovnika u razvojnom žarištu, tj. u gravitacijskom području, najvažniji je kriterij
za vrednovanje žarišta jer je čovjek (stručnjak, radna snaga) osnovni resurs za razvoj društva u
cjelini.
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirano je 8
tipova žarišta (T1 - T8). U žarišta tipa veliki gradovi spadaju: Zagreb (T1) i Split, Rijeka i
Osijek (T2). Žarište tipa T3 (u Strategiji RH) je Varaždin i ono u Prostornom planu
Varaždinske županije nosi oznaku Z1. Žarišta tipa T4 (u Strategiji RH) od 10 - 30.000
stanovnika u Varaždinskoj županiji ne postoje, ali bi u cilju ravnomjernijeg i policentričnog
razvoja trebalo poticati da žarišta koja u Prostornom planu Županije nose oznaku Z2 (5 do
10.000 stanovnika - Ivanec, Novi Marof, Ludbreg) dugoročno gledano prerastu u žarišta s preko
10.000 stanovnika.
Tablica 90
Razvojna žarišta u Varaždinskoj županiji
tip žarišta
broj žarišta
napomena:
županijsko središte,
Z1
(r=4,5km)30-80.000 st.
1
regionalno središte
gradsko središte,
Z2
(r=3,5km)5-10.000 st.
3
subregionalno središte
Z3
(r=2,5km) 3-5.000 st.
2
manje gradsko središte
Z4
(r=2,5km)1-5.000 st.
22
općinsko središte
3 - 21
PROSTORNI PLAN
Osnovni tipovi razvojnih žarišta
Žarišta tipa Z1 i Z2 spadaju u prava razvojna žarišta u Županiji s više od 5.000
stanovnika i više od 2.000 zaposlenih, dok su žarišta tipa Z3 i Z4 prostori forsiranog planskog
razvoja, jer se radi o novoproglašenim sjedištima teritorijalnih jedinica (gradovima i općinama)
koji tek u državi Hrvatskoj dobivaju ovu funkciju i u fazi su vitalnih procesa organizacije i
definiranja svojih sadržaja i funkcija.
Tablica 91
Podaci o osnovnim tipovima žarišta u Varaždinskoj županiji
tip žarišta
Z1
(r=4,5km)
30-80.000
stanovnika
Z2
(r=3,5km)
5-10.000
stanovnika
Z3
(r=2,5km)
3-5.000
stanovnika
Z4
(r=2,5km)
1-5.000
stanovnika
broj naselja
u kružnom
području
broj
stanovnika
broj
zaposlenih
broj
poljoprivrednika
(aktivnih)
Varaždin
5
45.597
17.864
553 (350)
Ivanec
Novi Marof
Ludbreg
12
11
8
8.888
8.530
7.301
2.841
2.841
757 (662)
639 (477)
Lepoglava
4
4.557
1.470
97 (65)
Varažd. Toplice
11
3.759
-
-
Turčin
Sračinec
Trnovec
Cestica*
Maruševec
Petrijanec
Martijanec
Jalžabet
Vidovec
Vinica*
Sveti Đurđ
Klenovnik
Ljubešćica
Donja Voća
Veliki Bukovec
Bednja
Sveti Ilija
Mali Bukovec
Beretinec
Breznica
Visoko
Breznički Hum
5
2
1
9
9
4
7
6
8
4
6
5
3
4
3
7
4
3
2
4
5
4
4.977
4.570
3.845
3.509
3.396
2.979
2.893
2.794
2.691
2.488
2.271
1.987
1.837
1.701
1.679
1.615
1.563
1.479
1.438
1.391
1.375
1.256
1.639
1.544
1.095
909
500
584
542
308
268
249 (155)
82 (59)
636 (545)
704 (551)
135 (112)
91 (66)
204 (189)
516 (402)
456 (359)
centralno naselje
Izvori: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,
- Statistički ljetopis.
napomena: "-" nema sistematiziranih podataka
* naselja koja, ovisno o potencijalnim mjerama
forsiranog ulaganja mogu (trebaju) prerasti u
žarište više razine
Popis naselja u kružnom području pojedinog centralnog naselja:
- Varaždin (r=4,5 km): Varaždin, Gojanec, Hrašćica, Jalkovec i Kućan Marof,
- Ivanec (r=3,5 km): Ivanec, Ivanečko Naselje, Punikve, Vitešinec, Prigorec, Knapić,
Lančić, Ivanečki Vrhovec, Vuglovec, Salinovec, Kaniža i Gečkovec,
3 - 22
PROSTORNI PLAN
- Novi Marof (r=3,5 km): Novi Marof, Krč, Madžarevo, Grana, Remetinec, Topličica,
Gornje Makojišće, Možđenec, Ključ, Oštrice i Orehovec,
- Ludbreg (r=3,5 km): Ludbreg, Kućan Ludbreški, Sigetec Ludbreški, Vinogradi
Ludbreški, Globočec Ludbreški, Selnik, Hrastovsko i Slokovec,
- Lepoglava (r=2,5 km): Lepoglava, Muričevec, Vulišinec i Kamenički Vrhovec,
- Varaždinske Toplice (r=2,5 km): Varaždinske Toplice, Hrastovec Toplički,
Boričevec Toplički, Martinkovec, Vrtlinovec, Lukačevec Toplički, Škarnik,
Čurilovec, Pišćanovec, Tuhovec i Jarki Horvatićevi.
U analizi žarišta tipa Z4, koja su primarno općinska središta, trebalo bi izdvojiti 5
najvećih s preko 3.000 stanovnika (Gornji Kneginec, Sračinec, Trnovec, Cesticu i Maruševec),
kao važnija općinska središta. Međutim, s obzirom da se navedeni podaci temelje na popisu
stanovništva iz 1991. godine, ovim Planom se neće definirati podgrupe unutar tipa Z4, jer bi za
finiju podjelu trebali točniji, tj. aktualniji podaci.
Ostala potencijalna žarišta i podžarišta razvitka
Strategijom Republike Hrvatske definirana su problemska područja, tj. područja s
ograničenjima u razvoju. U Varaždinskoj županiji to su:
1. pogranična područja uz hrvatsko-slovensku granicu,
2. ruralni prostori i sela, osobito u brežnim predjelima Županije.
S obzirom da su ova područja od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, ali i za
Varaždinsku županiju, ovim Planom definiraju se u njima žarišta razvoja koja predstavljaju
smjerove nužnih ulaganja i prostornog uređenja, tj. prostore forsiranog planskog razvoja na
županijskoj razini.
U pograničnom području se uz žarišta obuhvaćena osnovnim tipovima (Z1-Z4) ovim
Planom mogu kao ostala potencijalna žarišta naznačiti:
- žarišta kojima je kriterij određenja broj stanovnika: Žarovnica s gravitacijskim
područjem; Gornje Ladanje; Donja i Gornja Višnjica; Gornja Voća (pogranični
prijelaz) i Jarki s okolnim naseljima,
- značajna kulturno-povijesna i prirodna sredina Trakošćan s gravitacijskim
područjem,
- žarišta razvoja uz granične prijelaze koja ne karakterizira velik broj stanovnika,
već značajan strateški položaj i interes Države, Županije i lokalne sredine za
intenzivnijim razvojem gospodarstva, tj, pogranične privrede: Dubrava
Križovljanska (značajan međunarodni granični prijelaz), Zlogonje i Otok Virje
(međudržavni granični prijelaz),
- naselje Cestica odnosno Vinica bi uz određene mjere forsiranog ulaganja moglo
prerasti u žarišta više razine.
U ruralnim brežnim područjima teško je eksplicitno definirati žarišta razvitka, jer su
tu naselja raštrkana i usitnjena. No, u brežnim područjima centralnog dijela Županije, na
relativno malom području (potez dužine 5 km), formiralo se nekoliko naselja s oko 1.000
stanovnika: Završje Podbelsko, Podevčevo, Presečno i Beletinec (s obzirom na strateški stav
o revitalizaciji sela i naselja u brežnim područjima), koja bi se na Županijskoj razini mogla
predložiti kao potencijalna žarišta razvoja.
Podžarišta
Unutar pojedinih općina/gradova u Varaždinskoj županiji, uz žarište razvoja čije
centralno naselje je sjedište teritorijalne jedinice, pojavljuju se naznake formiranja i manjih
podžarišta. Uglavnom su to samostalna naselja ili manja gravitacijska područja uz značajnija ili
veća naselja s oko 1.000 ili više stanovnika. Uz broj stanovnika u gravitacijskom području koji
predstavlja osnovni resurs (radnu snagu) za razvoj gospodarstva, kriteriji za definiranje ovakvih
podžarišta su:
3 - 23
PROSTORNI PLAN
- kompaktnost naselja,
- opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično),
- značajna kulturno-povijesna sredina,
- značajne gospodarske građevine.
Naselja koja dobivaju obilježja karakteristična za manja podžarišta su: Gornji Kućan,
Šemovec, Nedeljanec, Tužno, Nova Ves Petrijanečka, Donje Ladanje, Jerovec, Hrženica, Sveti
Petar, Vratno i Babinec.
Kategoriju žarišta unutar problemskih područja i kategoriju žarišta unutar samih
općina/gradova potrebno je definirati prostornim planovima uređenja općina/gradova, gdje će
se uz opće kriterije za definiranje žarišta ugraditi promišljanja na lokalnoj razini.
Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima
Žarištima razvoja tipa Z 1-Z 4 (ukupno 28 žarišta) obuhvaćeno je 155 naselja.
Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima možemo podijeliti u tri grupe:
- naselja s više od 500 stanovnika (cca 15 naselja),
- naselja s 200-500 stanovnika,
- naselja s manje od 200 stanovnika.
Slika 47
Grupa naselja s manje od 200 stanovnika, a koja nisu ušla u gravitacijsko područje
nijednog razvojnog žarišta, broji četrdesetak naselja. U tim naseljima i selima nije moguće
identificirati javni interes, te njihov razvoj uglavnom ovisi o autonomnoj motivaciji i interesu
lokalnih i privatnih aktera.
Petnaestak naselja iz grupe s više od 500 stanovnika spada u naselja čiji razvoj i
revitalizaciju treba poticati s razine grada/općine, tj. težiti tome da postanu manja razvojna
žarišta.
3 - 24
PROSTORNI PLAN
3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja
za Županiju i Državu
3.4.1. Gospodarstvo u prostoru
Na temelju razvojnih smjernica naznačenih u "Studiji razvitka Županije varaždinske za
razdoblje od 1996. - 2005. godine" (Razvojno-istraživački centar "City Trust" Zagreb, 1996.
godine) proizlaze osnovna planska usmjerenja za razvitak gospodarstva Varaždinske županije:
Industrija
Planska određenja temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojeće industrije.
U cilju općeg razvoja i povećanja proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabiliteta postojeću
industriju bi trebalo usmjeriti na kvalitativni razvoj proizvoda i ostvarivanje više stope rasta u
odnosu na istovrsne djelatnosti.
Za ostvarivanje takvog razvoja potrebna je tekuća modernizacija primjenom
suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća i odgovarajuće unapređenje organizacije
proizvodnje.
Osuvremenjenje sustava industrije valja ostvarivati na dva načina. Prvo, neposrednom
izgradnjom odgovarajućih novih kapaciteta za koje postoji ekonomsko opravdanje po općim
ekonomskim i financijskim kriterijima, uključujući socijalne zahtjeve, te uz aktivnu regionalnu
politiku i mobilizaciju vlastitih izvora. Drugo, prerastanjem potencijalnih jezgri, postojećih
pogona u kapacitete s naprednom proizvodnjom, neovisno od toga da li su ona sada samostalna
ili u okviru drugog poduzeća.
Pod visoko kvalitetnim programima podrazumijevaju se oni koji zahtijevaju relativno
malo energije, sirovina i drugih materijalnih inputa, a ostvaruju veliku dodatnu vrijednost i
izvoz po zaposlenom. Takvi programi omogućuju zadržavanje i ekspanziju tržišne pozicije na
svjetskom tržištu.
Polazeći od sagledavanja mogućnosti regije i suvremenih tendencija industrijskog
razvoja proširenje industrijske proizvodnje posebno bi bilo poželjno u metaloprerađivačkoj i
elektroindustriji, prehrambenoj industriji, kemijskoj industriji, tradicionalno prisutnim
proizvodnjama, te s povećanjem proizvodnje električne energije.
U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje
relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira:
a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova, njihovih sklopova,
podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu, građevinske strojeve, proizvodnja
dijelova vozila (auto dijelova, opruga), komunalnih uređaja i opreme, elektromotora,
proizvodnju odljevaka, metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija.
b) U kemijskoj industriji: prerada plastičnih masa, sintetičkih vlakana, te djelomično
farmacijskih proizvoda.
c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifičnog proizvodnog programa ove
industrije sve većom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i
visokovrijedne proizvode.
d) Korištenje hidroenergetskih potencijala s višenamjenskom proizvodnjom električne
energije.
e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju,
proizvodnju suvremenih građevinskih materijala (opeka, crijep i dr.), građevinskih elemenata i
dijelova, te veću industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala.
3 - 25
PROSTORNI PLAN
f) Težište u proizvodnji robe za široku potrošnju bit će na industriji trikotaže i
konfekcije, proizvodnji komadnog i garniturnog namještaja, metalnog namještaja i tapeciranih
proizvoda.
Sa širokom skupinom takvih proizvodnji ima se na umu poticanje i osiguranje
dinamičnog rasta i kvalitativne preobrazbe industrijske proizvodnje, održanje stabilnosti u
rastu, uklapanje u programe širih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj i inozemstvu, te izvoz,
efikasnost kombinacije radno intenzivnih (metaloprerađivačka, elektroindustrija, drvna
industrija, kemijska industrija, prehrambena industrija i druge) i kapitalno intenzivnih
djelatnosti (proizvodnja elektroenergije, dio kemijske industrije), kao i zahtjev da pozitivno
utječu na korištenje domaćih resursa: radne snage, hidroenergetskih i poljoprivrednih
potencijala.
Sagledavajući ove osnovne koncepcijske postavke kroz refleksije na uporabu
prostora, može se konstatirati da će većina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i
razvitak koncipirati na postojećim lokalitetima i unutar područja naselja. To prvenstveno
vrijedi za proizvodnju i preradu metala, kemijsku industriju, preradu drva, proizvodnju
tekstila i tekstilnih proizvoda, industriju kože i obuće, prehrambenu industriju, grafičku
industriju, te proizvodnju i preradu raznovrsnih industrijskih proizvoda. Za te se grane
djelatnosti u pravilu predviđa promjena i unapređenje tehnološkog procesa i
osuvremenjavanje proizvodnje, rekonstrukcija ili zamjena dotrajalih kapaciteta,
formuliranje novih proizvodnih programa, uvođenje određenih stupnjeva specijalizacije i
dr.
Za neke industrijske grane koje su neposrednije vezane na iskorištenje prirodnih
resursa može se projicirati slijedeće:
Na području energetike
Procjenjuje se da postojeće izgrađene hidroelektrane neće imati potreba za dodatnim
korištenjem prostora.
U narednom razdoblju u Županiji se može očekivati reaktiviranje ideja o izgradnji
malih hidroelektrana i elektroenergetskih postrojenja u okviru industrijskih kapaciteta
(energane i druge energetske građevine). U pogledu izgradnje malih hidroelektrana, prema
podacima "Hrvatskih voda", na području Županije postoji 15 potencijalnih lokacija za
izgradnju malih hidroelektrana, od kojih za ozbiljnije razmatranje dolaze u obzir dvije:
Margečan i Željeznica, ali za sada nije utvrđena njihova ekonomska isplativost.
Dosadašnja istraživanja nafte i zemnog plina potvrdila su pretpostavke da je na ovom
području moguće očekivati i ekonomično iskorištavanje zemnog plina, ali još nema konkretnih
elemenata koji bi zahtijevali planska određenja, rezervaciju prostora ili posebne uvjete
korištenja.
Na području Varaždinske županije postoji nekoliko izvora termalne vode. Izvor u
Varaždinskim Toplicama koristi se u terapeutske svrhe i osnova je razvoja grada (lječilišnorekreativni turizam), što treba i dalje njegovati. Izvor u Topličici prirodni je resurs koji se već
koristio u rekreacijske svrhe (napušteni bazeni i ugostiteljske građevine), ali može postati
okosnicom razvoja lokalne sredine uz iznalaženje odgovarajućeg programa i sredstava. Povoljni
rezultati istraživanja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec (a i širem području Ludbrega)
ukazuju na mogućnost da se dio razvoja tog kraja može zasnivati na tom resursu: proizvodnja
električne i toplinske energije, razvoj lječilišno-rekreativnog turizma, širenje tercijarnog
sektora, a samim time i razvoj drugih gospodarskih grana.
3 - 26
PROSTORNI PLAN
Na području proizvodnje i prerade nemetalnih mineralnih sirovina
Na području Varaždinske županije eksploatira se tehnički kamen, šljunak i pijesak,
arhitektonski kamen, opekarska i bentonitna glina - mineralne sirovine koje se (izuzev
bentonitne gline) isključivo koriste u građevinarstvu i graditeljstvu.
S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve većim
količinama mineralnih sirovina, potrebno je izraditi katastar rudnog blaga, nakon čega bi
uslijedila valorizacija. Izrada katastra rudnog blaga trebala bi obuhvatiti slijedeće:
a) prikupljanje i interpretacija postojećih podataka i saznanja,
b) definiranje općih značajki mineralne sirovine,
c) definiranje potencijalnih područja i
d) formiranje zaključnih ocjena, a sve uz potporu informacijskog sustava.
Suvremeni svjetonazor pod sintagmom "održivi razvoj" podrazumijeva novi pristup
gospodarenju mineralnim sirovinama. Treba se usmjeriti na rješavanje pitanja kako dobro
gospodariti resursom, a ne samo kako spriječiti negativne posljedice gospodarenja mineralnim
sirovinama.
Mineralne sirovine treba prvenstveno inventarizirati po količinama, kvaliteti i namjeni,
a potom provesti valorizaciju resursa.
Inventarizacijom bi se na osnovi dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine,
njihov prostorni raspored, osnovna geološka svojstva, ležišta, podaci i procjene o količinama,
kvaliteti i mogućnosti uporabe.
Potrebno je proučiti odnos između mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema
ostalim interesima i djelatnostima. Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima
pitka voda.
Valorizacija mineralnih resursa moguća je na temelju cjelovite studije društvenoekonomskog značenja eksploatacije. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društvenoekonomskog razvoja i analizom mogućnosti, moći će se razmotriti modeli gospodarske politike
u oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama, koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena
inicijativi poduzetnika.
Poljoprivreda
Razvoj poljoprivrede na području Varaždinske županije u cjelini ima povoljne uvjete,
ali je nužno uvažavati i neka ograničenja koja su uvjetovana usitnjenošću posjeda i zaštitom
vodonosnika podzemne pitke vode. Polazeći od sadašnjeg stupnja razvijenosti i organiziranosti
poljoprivredne proizvodnje na ovom području može se očekivati:
a) daljnje unapređenje proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda (pšenica, kukuruz,
šećerna repa i uljarice) i to povećanjem i boljim korištenjem zemljišnih površina,
b) poduzimanje mjera za proširenje oraničnih površina, zaustavljanje usitnjavanja
posjeda, okrupnjavanje poljoprivrednih površina, nastavak provođenja komasacije i drugih
organizacijskih oblika (zakup, arondacija, otkup i drugo),
c) osposobljavanje obradivih površina za ostvarivanje visokih prinosa putem
hidromelioracijskih zahvata, drenaža, komasacija, odvodnjavanja i navodnjavanja,
d) intenzifikacija proizvodnje i ostvarivanje visokih prinosa boljim korištenjem
genetskih svojstava biljaka i svojstava pojedinih vrsta tla, daljim razvojem vlastitog
3 - 27
PROSTORNI PLAN
znanstveno-istraživačkog potencijala, stvaranjem novih vrsta hibrida, korištenjem
biotehnologije, genetskog inženjeringa i nove tehnike,
e) intenzifikacija proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organiziranjem
robne proizvodnje od strane poljoprivrednih poduzeća i gospodarskih subjekata prehrambene
industrije,
f) proizvodnja mesa i mlijeka, izgradnjom stočarskih farmi i povezivanjem
gospodarskih subjekata poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava, stvaranjem uvjeta za razvoj
konjogojstva i slatkovodnog ribarstva i
g) razvoj reprodukcijskog materijala za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i razvoj
osnovnog stada u stočarstvu i peradarstvu, koje osigurava visoku proizvodnju.
U Varaždinskoj županiji obiteljska gospodarstva gospodare s gotovo 90%
poljoprivrednog zemljišta, a 10-tak % je u posjedništvu poljoprivrednih poduzeća i bivših
zadruga.
U razvoju poljoprivredno-prehrambenog kompleksa ovog područja značajne teškoće
predstavljaju brojna i sitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kod takvog stanja postavlja
se pitanje kakve mogućnosti za tehnički napredak imaju ova gospodarstva s prosječnom
veličinom oko 2 ha i s više od 20 parcela, koliko ona mogu ili bi mogla omogućiti aktivnim
poljoprivrednicima određeni životni standard uz istovremeno unapređenje poljoprivredne
proizvodnje.
Za područje Varaždinske županije koja u poljoprivrednom zemljištu ima velik
broj usitnjenih parcela treba planirati zemljišnu politiku kojom će doći do okrupnjavanja
posjeda sa svim pretpostavkama za modernu i tehnološki razvijenu poljoprivrednu
proizvodnju.
S obzirom na strateške potrebe zaštite ležišta podzemne pitke vode poljoprivrednu
proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti, organizirati i stimulirati tako da se
spriječe negativni utjecaji.
Šumarstvo i lovstvo
Šumarstvo na području Varaždinske županije je gospodarska djelatnost koja, prema
obujmu i kvaliteti šumskog fonda, nije u stanju zadovoljavati potrebe postojeće drvne industrije
na ovom području.
Šumski fond ove Županije za razliku od nekih susjednih područja, ne predstavlja
značajniji gospodarski resurs. Promatrajući regiju kao cjelinu, dobiva se dojam relativno slabe
šumovitosti, kako po učešću u ukupnoj površini, tako i po usporedbi šumske površine s brojem
stanovnika.
U narednom periodu ne mogu se očekivati znatnije promjene u ukupnoj površini,
naročito ne povećanje. Gubici, koji su nastali na nizinskom dijelu ovog područja uslijed krčenja
pridravskih šuma, radi gradnje akumulacija za hidroelektrane, tek djelomično se nadoknađuju
otkupljivanjem zemljišta za umjetno podizanje šuma, najčešće kultura crnogorice, a manje
sastojina bjelogorice i to jedino u režiji šumarija.
Konstantno smanjenje šumskih površina, kao i veliko učešće šuma u privatnom
vlasništvu, koje su znatnim dijelom degradirane, predstavlja glavnu zapreku za povećanje
proizvodnje drvne mase. Jedini sortiment u kome se u skoroj budućnosti može očekivati
povećanje jest ogrjevno drvo. Važno je napomenuti da su državne šume najbolje kvalitete, jer
se u njima gospodari po principima šumarske znanosti (mogućnost ulaganja u njihovu obnovu,
biološka reprodukcija šuma). Stoga je i za privatne šume potrebno voditi ispravnu šumarsku
3 - 28
PROSTORNI PLAN
politiku kako bi se osigurali uvjeti da se i privatnim šumama stručno gospodari (izrada
programa, smjernica i osnova gospodarenja za privatne šume).
Napori s tim ciljem moraju biti logistički podržani sa zakonodavno-pravnog gledišta
(što velikim dijelom već i jest), te sa stručnog i nadzornog gledišta. To znači da bi se trebala
organizirati služba za stručni rad i nadzor nad privatnim šumama, te riješiti njezino
financiranje.
Također se daje preporuka da se, ukoliko dođe do zaštite prirodne baštine koja se nalazi
pod šumom (u smislu Zakona o zaštiti prirode), istom i nadalje gospodari kao državnim
šumama kako bi zaštićeni objekat imao stručnog gospodara.
Razvoj lovstva na području Varaždinske županije ima povoljne uvjete, jer postoje
kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači. Kod visoke divljači postoje dobri
uvjeti za jelensku divljač, srne, divlje svinje, a od niske divljači za šumskog i poljskog zeca,
fazane i drugu pernatu divljač. U budućem razvoju lovne privrede, poseban naglasak treba
staviti na povećanje jelenske i srneće divljači i zaštiti onih vrsta divljači koje se zbog
urbanizacije na ovom području smanjuju, a čine dobru osnovu za razvoj ove djelatnosti. Na
ovom području postoji tradicionalan lovni turizam, s naglašenim prisustvom lovaca iz
inozemstva, što treba iskoristiti kroz gospodarsko-financijske efekte. Razvoj lovstva treba u
narednom razdoblju vezati uz razvoj kontinentalnog turizma, posebno lječilišno-rekreacijskog
turizma za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti.
Građevinarstvo i građevinska operativa
Raspoloživi resursi građevnog materijala i mineralnih sirovina na području
Varaždinske županije, te izgrađeni kapaciteti industrije građevnog materijala (ciglane, betonska
galanterija, kamene ploče i agregati), pa i druga industrija koja radi za građevinarstvo (drvna,
metalna, keramička i dr.) omogućuju povoljan razvoj građevinarstva.
Građevinarstvo, kao poticajna grana ukupnog gospodarskog razvoja, vezano je za
investicijsku izgradnju naročito na projekte magistralne infrastrukture, energetike, stanogradnje
i turizma.
Započeta i predviđena izgradnja krupnijih investicijskih građevina kao što je prometna i
druga infrastruktura, izgradnja većih industrijskih građevina u Županiji i Republici Hrvatskoj,
izgradnja i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta, izgradnja i rekonstrukcija ugostiteljskih,
turističkih i rekreacijskih građevina, skladišta, silosa, raznih javnih građevina, vodoprivrednih
zahvata, te nastavak stambene izgradnje, predstavlja solidnu osnovu za razvoj građevinarstva i
građevinske operative, pa je realno očekivati i postavljanje dodatnih potreba za prostorom za
razvoj građevinske djelatnosti i to prvenstveno uz ležišta resursa, odnosno uz gradilišta
krupnijih investicijskih građevina.
Obrtništvo i malo poduzetništvo
U dosadašnjem razvoju gospodarstva Varaždinske županije, prioritet je bio na
industrijalizaciji kao metodi razvoja, ali u tom procesu došlo je do diferencijacije djelatnosti u
obliku manjih kapaciteta i viših faza tehnologije. Razvojem obrtništva i poduzetništva
konstituirao se sistem djelatnosti koji često nosi naziv "mala privreda". U promatranju potreba
razvoja ovog sustava djelatnosti treba istaći da one u ukupnoj privredi imaju veće učešće u
zemljama razvijenog svijeta, odnosno njihov utjecaj je također velik i u zemljama koje su
manje razvijene nego što je Republika Hrvatska. Ovo ujedno znači, da na području Varaždinske
županije ima značajnog prostora za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži
gospodarski razvoj, veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj
kooperaciji i potrebama stanovništva.
3 - 29
PROSTORNI PLAN
Budući razvoj obrtništva i poduzetništva treba znatno ubrzati radi prijeko potrebnog
preobražaja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba privrede,
stanovništva i izvoza, radi racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih organizacija
razvijenih centara, kao i radi većeg uključivanja individualnih radnika s vlastitim sredstvima,
posebno radnika povratnika iz inozemstva.
Slijedom toga za očekivati je (već se i iskazuju) pojačane interese za osiguranje
prostora za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Poglavito neka razvijenija
općinska središta pokazuju interes za formiranjem poduzetničkih zona kakve u dosadašnjoj
planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale. Ovaj interes potrebno je realno i
objektivno procijeniti i programski valorizirati te odgovarajuće prostorno osmisliti u
gradskim/općinskim prostornim planovima.
Turizam i ugostiteljstvo
U periodu izrade Prostornog plana izrađen je "Strateški marketinški plan turizma
Varaždinske županije" (Institut za turizam, Zagreb, rujan 1997. godine) koji na temelju analize
relevantnih pokazatelja postojećeg stanja i turističke ponude i potražnje u Županiji integrira
turističku tržišnu ponudu Županije, njenu poziciju u odnosu na neposrednu konkurenciju i
trendove te na temelju ograničenja i mogućnosti postavlja ciljeve marketinške strategije
Županije.
Dosadašnji razvoj turizma i ugostiteljstva na području Županije, dostignuta razina
turističkog prometa, stanje turističke ponude, prirodno-zemljopisni i kulturno-povijesni uvjeti
na području ove Županije u osnovi određuju pravce i mogućnosti dugoročnog razvitka turizma i
ugostiteljstva.
Prirodni i drugi uvjeti za razvoj turizma u osnovi se svode na slijedeće: termalne
ljekovite vode, prostrana lovna područja s raznovrsnom divljači, povijesne i sakralne
spomenike, prisutnost voda tekućica prikladnih za ribolov, šport i rekreaciju, veći broj
atraktivnih šumskih predjela i zemljopisno prometni odnosno tranzitni položaj Županije.
Raspoloživi prirodni i drugi uvjeti, kulturno-povijesno nasljeđe i druge turističke
privlačnosti, blizina jakih emitivnih turističkih centara, u prvom redu Zagreba, tranzitni položaj,
izgrađena infrastruktura, opća razina društveno-ekonomske razvijenosti, gospodarska struktura,
kao i stečena iskustva upućuju na zaključak da postoje značajne mogućnosti, a i potreba
daljnjeg i dugoročnog intenzivnog razvitka zdravstvenog, kulturno-povijesnog, seoskog,
izletničkog, lovnog i vjerskog turizma (i drugih oblika turističke potrošnje) na ovom području.
Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih, međusobno povezanih
cjelina:
- program intenzifikacije postojeće ponude,
- program razvoja vjerskog turizma,
- program razvoja zdravstvenog turizma,
- program razvoja tranzitnog turizma,
- program razvoja lovnog turizma,
- program razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima,
- program razvoja izletničkog turizma (i eko turizma: promatranje ptica, foto lov),
- program razvoja kadrovske osnove,
- program razvoja privredne djelatnosti koje su u funkciji turističke ponude i razvoja
ugostiteljstva.
U sklopu izrađenog Strateškog marketinškog plana i valorizacije kulturno-povijesnih i
prirodnih vrijednosti središnje Hrvatske predlaže se pokretanje nekoliko mega projekata za
3 - 30
PROSTORNI PLAN
razvitak turizma u Županiji: Trakošćan, Varaždinske Toplice (lječilišni turizam), turizam grada
Varaždina, Ludbreg (vjerski turizam) i Lepoglava (Pavlinski kompleks).
Očuvanje i revalorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Županije jedan je
od ciljeva prostornog razvoja u čijem kontekstu treba tražiti mogućnosti za unapređenje
turističkog vrednovanja baštine na lokalnoj razini: u prostornim planovima nižeg reda, a prije
svega kroz konkretne programe uređenja, korištenja i održavanja pojedinih lokaliteta.
Polazeći od osnovnih pretpostavki Strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj se
trebaju aktivirati svi turistički potencijali u našoj Državi, osnovna koncepcija razvoja turističke
i ugostiteljske djelatnosti na ovom području ima svoje opravdanje i realnu osnovu za realizaciju
u narednom razdoblju.
3 - 31
PROSTORNI PLAN
3.4.2. Društvene djelatnosti
Uvažavajući polazne osnove i načela razvitka društvenih djelatnosti na području
Varaždinske županije može se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mreže
društvenih djelatnosti neće doživljavati bitnije izmjene, dok bi u funkcionalnom smislu trebalo
očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene, u ovisnosti o materijalnom razvoju i
životnom standardu stanovništva.
Prvenstveno bi trebalo računati sa značajnijim razvitkom sustava obrazovanja i
poticanja znanstveno-istraživačkog rada kao nezaobilaznih čimbenika u razvojnom procesu i
sustavu privređivanja.
Sustav društvenih djelatnosti će se nadograđivati te funkcionalno i strukturno profilirati
sukladno potrebama nove etape razvitka Hrvatske, s više uključivanja tržišne logike i
ponašanja, ali se pri tome treba voditi računa o činjenici da u domeni društvenih djelatnosti i
društvenog standarda elementi tržišta uvažavaju socijalnu komponentu.
U narednom razdoblju trebat će osigurati i poticati procese i mehanizme koji mogu
omogućiti nesmetano funkcioniranje i razvitak pojedinih djelatnosti:
- predškolski odgoj:
Povećati broj obuhvaćene djece, jer je to u direktnoj funkciji poboljšanja standarda i
proizvodnosti rada, a za to postoje svi prostorni uvjeti bilo kroz adaptaciju i
prenamjenu postojećih prostora ili izgradnju novih;
- osnovno obrazovanje:
Nastaviti s optimizacijom mreže osnovnih škola na području Županije (uz suglasnost
nadležnog Ministarstva), definirati broj razrednih odjela i razinu pedagoškog standarda
(u suradnji s jedinicama lokalne samouprave), te oživjeti i stimulirati izvanškolske
aktivnosti, vodeći računa pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz uređenje i
održavanje, ali i suvremeno opremanje školskih građevina;
- srednje i visoko obrazovanje:
Na temelju potreba gospodarskog i društvenog razvitka planirati mreže srednjih škola i
visokoškolskih ustanova na području Županije, te sukladno tome provesti reviziju
programa i uređenje i opremanje školskih ustanova;
- kultura:
U djelatnosti kulture potrebno je računati s velikim brojem aktivnosti podjednako
značajnih za različita interesna područja, ali bi u prostorno-planskoj razradi posebno
značenje pripalo kulturno-povijesnoj baštini. Činjenica je da Varaždinska županija
obiluje vrlo vrijednom kulturno-povijesnom baštinom koja je jedan od temelja njene
prepoznatljivosti ne samo u Hrvatskoj, pa je nužno u cilju zaštite, očuvanja i
restauracije te baštine izraditi stručni, sveobuhvatni i dugoročni program budućih
aktivnosti na planu zaštite i etapno ga razraditi, jer su za tu namjenu potrebna velika
sredstva. U tom smislu potrebno je poticati i razvoj restauratorske djelatnosti (dvorac
Batthany);
- zdravstvo:
Potrebni prostorni uvjeti za funkcioniranje i razvoj zdravstva na razini Županije
postoje, a strukturne i funkcionalne promjene koje su u tijeku ne iziskuju potrebu
osiguranja novih ili dopunskih prostora, već čak ukazuju i na pojedina
predimenzioniranja. U narednom razdoblju bit će nužno osigurati uvjete za kvalitetno
uređenje i održavanje građevina u funkciji zdravstva te njihovo suvremeno opremanje,
radi unapređenja kvalitete pružanja zdravstvene usluge;
- šport:
Nadograđivati sustav športskih centara i građevina u Županiji s ciljem uključivanja što
većeg broja korisnika (posebno mlađeg uzrasta) uz istovremeni jači razvitak i
stimuliranje vrhunskog športa za što po brojnosti i nadarenosti ovo područje ima sve
pretpostavke.
3 - 32
PROSTORNI PLAN
3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša
Racionalno korištenje prostora ostvaruje se uravnoteženjem razvojnih komponenti s
jasno definiranim opredjeljenjima zaštite i očuvanja prostora i okoliša. U tom pogledu Planom
se prvenstveno ukazuje na potrebu svrhovitog gospodarenja prostorom te sprječavanja
nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemljišta. Za nove namjene moraju se prvenstveno
osigurati uvjeti za razvoj unutar već definiranog, a još neiskorištenog građevinskog zemljišta.
Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje
će:
- obvezno voditi računa o očuvanju, zaštiti i unapređenju kvalitete voda i vodonosnika,
- spriječiti neopravdano zauzimanje novih površina za širenje naselja,
- omogućavati širenje naselja samo ako to zahtijevaju jasno prepoznatljivi demografski
ili gospodarski razlozi,
- zaustaviti neracionalno korištenje prostora (zrakasto širenje naselja duž prometnica i
spajanje naselja, usitnjavanje posjeda, nekontrolirana gradnja, neprimjerena
eksploatacija resursa i sl.),
- spriječiti izgradnju na određenim dijelovima prostora (posebno vrijedni prostori i
nekontrolirano širenje zona vikend naselja),
- uvažavati prirodne značajke: prilagoditi proizvodnju biološkim ciklusima i bez
zagađivanja,
- uvažavati strukturne značajke: očuvati krajobraznu fizionomiju Županije,
- racionalno koristiti i upravljati zaštićenim i za zaštitu planiranim dijelovima prirode
(utvrditi način, uvjete, ograničenja i mjere korištenja prostora),
- očuvati i postupno obnoviti i revitalizirati kulturno-povijesne cjeline i građevine.
Za učinkovitu provedbu zaštite okoliša potrebno je za područje Županije izraditi
odgovarajuće dokumente zaštite okoliša. Izvješće o stanju okoliša daje pregled postojećeg
stanja okoliša (tlo, voda, zrak), prirodne sredine (biljni i životinjski svijet) i prostora općenito,
utvrđuje vrstu i količinu poremećaja, odnosno zagađenja, te analizira do sada provedene
aktivnosti. Programom zaštite okoliša potrebno je utvrditi ciljeve zaštite okoliša u svrhu
uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite. Najučinkovitija provedba zaštitnih mjera je ona na
razini subjekata, a uspješan nadzor proističe iz lokalne sredine (zakon omogućuje izradu
programa zaštite okoliša za uža područja gradova ili općina).
Na kartografskom prikazu 3: "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" označena
su ne samo zaštićena/planirana područja u kategoriji Zakona o zaštiti prirode, već i područja od
osobite vrijednosti i relativno visokog stupnja očuvanosti (posebno vrijedan predio - prirodni
krajobraz). Zbog svojih izvornih značajki ti su predjeli potencijalno izrazitije ugroženi i
podložni nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti. Za Varaždinsku županiju posebno se
izdvajaju slijedeća područja značajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te posebno vrijedna
područja:
a) zaštićeni dijelovi prirode:
- park šuma Trakošćan, zaštićeni krajolik Kalnik, spomenici prirode (spilja Vindija,
Mačkova spilja i Gaveznica) i spomenici parkovne arhitekture (arboretum Opeka,
groblje u Varaždinu, 11 parkova, tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabla);
b) dijelovi prirode predviđeni za zaštitu
- park prirode Hrvatsko zagorje (s brdskim predjelom Ravne gore), posebni rezervati
(ornitološki na Ormoškom jezeru i ušću Plitvice i Bednje u Dravu, te rezervat
šumske vegetacije na Kalniku), park šume (Dravska, Varaždinske Toplice, te dvije
3 - 33
PROSTORNI PLAN
lokacije kod Ivanca), zaštićeni krajolici (Kalnik, šire područje Grebengrada koje
uključuje izvorišni dio Lonje, Čevo, Belski dol i dolinu rijeke Bednje, zatim ušće
Plitvice i Bednje u Dravu, predio uz potok Zbel, te vršni dio Ivančice) i spomenici
prirode (geološki stup Drenovec, stijene i pećina Kamenac, crnkasta sasa na
Vukovoju, kockavica kod Zbela, botanički spomenik na Kalniku);
c) osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobraz:
- područje uz rijeku Dravu, šire područje Ivančice, šumski predjeli Pake i Segovine,
Zelendvor, Goruševnjak (izvorišni dio Plitvice), šuma Lasno, dio toka rijeke
Plitvice, šumski predio kod Varaždinskih Toplica (Kresovica, Gaj, Gora, Duga
greda, Kamenjak),
- posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (ostala šumska
područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine
stabala i sl.),
- predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni
krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i
druga obilježja),
- vodni ekosustavi rijeka Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i svih ostalih manjih
vodotoka, te brdski potoci na području Ivančice i Kalnika koji su pritoci Bednje i
Lonje (ekološki osobito vrijedna, ali osjetljiva i rizična područja),
- ostali manji šumski predjeli, posebice u nizinskom dijelu Županije;
d) predjeli od značajne kulturno-povijesne vrijednosti:
- naselja ili dijelovi naselja zaštićeni kao gradske, gradsko-seoske ili seoske cjeline,
- arheološka područja Varaždinske Toplice, Petrijanec, Poljanec i Ludbreg,
- značajniji zaštićeni i evidentirani objekti graditeljske baštine.
Posebne uvjete korištenja prostora u tim predjelima potrebno je definirati kroz izradu
prostornih planova područja posebnih obilježja (park prirode Hrvatsko zagorje i područje
Drave), a također i definiranjem posebnih uvjeta korištenja prostora u općinskim i gradskim
prostornim planovima.
Za područje koje će ući u obuhvat zaštite parka prirode Hrvatsko zagorje izradit će se
spomenuti plan na temelju kojega će se u budućnosti gospodariti ovim prostorom. Zaštita,
uređenje i korištenje prostora treba biti koncipirana tako da se jasno i nedvojbeno razluče:
- strogo zaštićeni predjeli,
- predjeli u kojima su dopustive aktivnosti primarno u funkciji oplemenjivanja i zaštite,
- predjeli u kojima su dopustive/poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja
materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu.
Plan je s obzirom na veličinu prostora potrebno koncipirati ne samo kao projekt
očuvanja već i revitalizacije i razvitka područja i to kroz primjereno prometno povezivanje i
infrastrukturno opremanje, turističko vrednovanje, kontrolirano i smišljeno uređenje naselja,
pravilno gospodarenje šumama, vodama, mineralnim sirovinama, unapređenje poljoprivrede
(veličina posjeda, okrupnjavanje, obrađivanje, prenamjena, plasiranje proizvoda) i dr.
Postupak procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu PUO) potrebno je provesti u
okviru pripreme namjeravanog zahvata u prostoru za one zahvate koji su određeni posebnim
propisima. U PPŽ-u se ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak PUO,
osim onih navedenih u posebnim propisima.
Interes Županije je da se funkcionalna i ukupna ekološka cjelovitost i različitost
područja (fizionomsko obilježje područja) očuva. Intervencije u prostor, posebice u onaj koji je
u središtu interesa zbog određenih vrijednosti i mogućih brzih ekonomskih učinaka, zahtijevaju
primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša, krajnje racionalno zauzimanje prostora za
izgradnju, ali istovremeno omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti.
3 - 34
PROSTORNI PLAN
Slika 48
Slika 49
3 - 35
PROSTORNI PLAN
Na taj je način moguće posebno vrijedne, ali istovremeno i zapuštene prostore ne samo
zaštititi, već izradom prostorno-planske dokumentacije unaprijediti i usmjeriti im razvoj (zaštita
ruralnog područja Hrvatskog zagorja u kategoriji parka prirode). Za cjeline zajedničkih
obilježja (riječni prostor, brdski prostor, ruralni prostor) preporučljivo je izrađivati posebnu
dokumentaciju i elaboraciju kojom se definira ekološka osobitost i posebnost predjela, ali isto
tako i uvjeti, načini i mjere korištenja prostora.
Posebna ograničenja gradnje (zadovoljavanje posebnih uvjeta u odnosu na fizičkomehaničke značajke tla) vrijede za inženjersko-geološki nestabilna područja, dok se u
poplavnim područjima izgradnja ne može planirati, odnosno regulirana je Zakonom o vodama,
kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine.
b) Kriteriji za građenje izvan naselja
Izvan naselja se prema Zakonu o prostornom uređenju može planirati izgradnja
građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvenih i rekreacijskih
građevina, građevina obrane, građevina za istraživanje, iskorištavanje i proizvodnju mineralnih
sirovina i prerađevina, te stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe
seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Izvan naselja na poljoprivrednom zemljištu I i II razreda može se planirati izgradnja
samo stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
građevina infrastrukture, te građevina za istraživanje i iskorištavanje energetskih i mineralnih
sirovina.
Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije
ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih
resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i
racionalno koristi već angažirani prostor.
Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi - prioritetno
je prostor unutar naselja, dok je prostor izvan naselja, prioritetno prostor poljodjelstva,
šumarstva i vodnog gospodarstva.
Kriteriji za građenje izvan naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu
namjenu i zaštitu prostora (vodonosnik i vodne površine, šume, poljoprivredno zemljište,
krajolik, zaštićeno ili posebno vrijedno područje i sl.).
Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan naselja utvrdit će se
prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju slijedećih smjernica:
- građevine koje se mogu graditi izvan naselja trebaju se locirati, projektirati, graditi i
koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje
drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i
graditeljske baštine,
- za građevine koje se već nalaze izvan naselja potrebno je utvrditi način postupanja s
obzirom na njihovu namjenu,
- za građevine koje se grade izvan naselja, a nalaze se unutar dijelova prirode
predviđenih za zaštitu i osobito vrijednih predjela, za izdavanje lokacijske dozvole
cijeni se potreba izrade stručne podloge s posebnim osvrtom na način nepovoljnog
utjecaja na okoliš, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade.
• Kapitalni prometni koridori u osnovi su definirani ovim Planom i imaju
usmjeravajuće-razvojni karakter, a detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na
temelju postavljenih odrednica prilikom izrade specijalističke dokumentacije i planova niže
razine. Budući će kapitalni prometni koridori zauzeti značajnije nove površine i oni su u pravilu
3 - 36
PROSTORNI PLAN
grupirani u zajedničke koridore i vođeni tako da se što manje zauzimaju područja veće
vrijednosti i da se prostor Županije što manje dijeli novim barijerama.
• Što se tiče izgradnje građevina ostale kapitalne infrastrukture treba konstatirati da su
osnovni energetski koridori (temeljna mreža dalekovoda i mreža magistralnih plinovoda) u
osnovi uspostavljeni u prostoru Županije. To znači da za povećanje kapaciteta u pravilu ne
treba tražiti nove prostore, već se oni mogu rješavati u okviru postojećih infrastrukturnih
koridora. Slična je situacija s telekomunikacijskim vezama i vodoopskrbnom mrežom čiji se
razvoj također usmjerava na korištenje postojećih koridora, odnosno na objedinjavanje u
koridore prometne infrastrukture.
• U pogledu sustava odvodnje Prostornim se planom ukazuje na potrebu izrade studije
odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja i građevina u županijskom prostoru, kojom bi se
definirala osnovna koncepcijska polazišta, načela i usmjerenja te ponudila rješenja iz kojih bi
bilo razvidno kakve sustave primijeniti u pojedinim prostorima Županije.
• Za rješavanje problematike zbrinjavanja otpada na području Županije treba
primijeniti kriterije i dostignuća razvijenih zemalja i izbjeći daljnje odlaganje otpada bez
prethodne obrade. Ukoliko se ti kriteriji primijene i dosljedno provode tada svaka od ponuđenih
lokacija u ovom Prostornom planu može biti iskorištena za uspostavu suvremenog načina
zbrinjavanja otpada u Županiji.
• Prostornim planom Varaždinske županije, a na temelju Strategije i Programa
prostornog uređenja RH utvrđuje se obveza zaštite i očuvanja rezervata podzemnih pitkih voda
u zaobalnom području rijeke Drave i područjima manjih, ali značajnih izvorišta kao što su
Belski dol, Ivančica i Ravna gora.
Slijedom toga potrebno je one zahvate koji će se provoditi izvan naselja, a nalaze se na
vodonosniku i mogući su na temelju Zakona o prostornom uređenju, planirati s posebnom
pažnjom i odgovornošću da se spriječi negativni utjecaj na okoliš, a posebno:
- unutar zaštitnih zona vodocrpilišta i izvorišta ako zahvat nije zabranjen
odgovarajućim propisom,
- na vodonosniku u brežnom području Županije (Ivančica, Belski dol, Kalnik i dr.
prema Karti 3).
U tom smislu veći se naglasak stavlja na varaždinski vodonosnik (šire utjecajno
područje, područje između Varaždina, Turčina i Vidovca, Vinokovščak), a manji na ludbreški
(područje sjeverno od Plitvice).
• Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH ovim se Planom u
Varaždinskoj županiji definira dio područja koje će činiti cjelinu budućeg parka prirode
Hrvatsko zagorje. Pošto se za to područje sukladno zakonu izrađuje prostorni plan područja
posebnih obilježja, tim će se planom detaljno propisati mogućnosti i kriteriji za građenje izvan
naselja.
Do trenutka izrade toga plana, ovim se Planom ukazuje na potrebu strože zaštite i
očuvanja temeljnih vrijednosti obuhvaćenog područja i u najvećoj mogućoj mjeri uvažavanje
režima zaštite prirode koje Zakon propisuje za već zaštićene predjele.
• Što se tiče drugih prostora u Županiji koji već jesu ili se predlaže da budu u
određenoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode (lokaliteti označeni na Karti 3), također se
predlaže uvođenje mjera strože zaštite. To podrazumijeva primjenu odredbi Zakona o zaštiti
prirode i Zakona o zaštiti okoliša i procjenu potrebe provođenja procjene utjecaja na okoliš za
namjeravani zahvat izvan naselja.
• Ostala područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (šume, vodotoci i
kontaktna područja uz vodotoke), potencijalno su ugrožena kategorija prostora. Slijedom toga
3 - 37
PROSTORNI PLAN
bilo bi svrhovito u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za
realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru, pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata.
• Brežuljkasto područje Županije u nekim je dijelovima neprimjereno izgrađeno i pod
utjecajima ljudskih aktivnosti. U tim se predjelima postupno gube prepoznatljiva obilježja
pitomog ruralnog krajolika Hrvatskog zagorja. Neprimjerenu gradnju potrebno je spriječiti i
zaustaviti neracionalno korištenje prostora izvan utvrđenih granica naselja. U tom smislu, u
planovima uređenja gradova i općina, potrebno je planirati takve uvjete i standarde kojima će se
onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka, vizualno izloženim
lokacijama, uz vodotoke i vodne površine, te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti utvrđivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarskovoćarskim predjelima koji su pod pritiskom vikend izgradnje (neodgovarajuća lokacija,
namjena, oblik i veličina - Varaždinbreg, Vinica i dr.) kao i u relativno očuvanim ili
neizgrađenim, ali potencijalno ugroženim ruralnim predjelima (krajnji zapadni i južni dio
Županije).
Pošto ruralno područje Županije nije detaljnije analizirano i na području cijele
Županije nije jednako strukturirano (tipološki, oblikovno, ambijentalno, tradicijski, problemski
i sl.), na ovoj razini planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje
i oblikovanja. Na razini gradskog/općinskog prostornog plana trebaju se na temelju osnovnih
preporuka definirati ključne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje.
• Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije
odobrenja biti vrednovana kroz objektivne programe koji će dokazati svrhovitost, gospodarsku
opravdanost i učinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaštite i
očuvanja prostora i okoliša.
Za izgradnju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, na osnovi globalnih
usmjerenja iz ovog Plana će se u gradskim/općinskim prostornim planovima i njihovim
odredbama za provođenje planirati detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste
građevina koje se mogu graditi (ovisno o vrsti izgradnje, veličini posjeda, razredu zemljišta ili
namjeni šuma) kao i njihova minimalna udaljenost od naselja i kategoriziranih javnih cesta.
Gospodarskim zgradama u funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene
obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinačne pomoćne zgrade, što je
detaljnije definirano odredbama za provođenje.
• Zdravstvene građevine mogu se graditi na lokacijama koje pružaju prirodne
pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, područja kvalitetnog zraka i sl.). Nadležno tijelo
državne uprave s posebnom pažnjom treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovačkih i
ribarskih kuća, planinarskih domova, ugostiteljskih građevina uz turističko-rekreacijske
lokalitete, građevina u službi rekreacije i sl., na način da se propišu posebni uvjeti s obzirom na
vrstu zahvata i značajke svake pojedine lokacije.
3 - 38
PROSTORNI PLAN
3.5.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i
cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturnopovijesne cjeline i vrijednosti)
Zbirna tablica 3.b
Red.
broj
Naziv županije/općine/grada
Oznaka
2.0.
2.1.
Ukupno
ha
% od
površine
Županije
stan/ha
ha/stan*
ZAŠTIĆENE CJELINE
Zaštićena prirodna baština
1.628,9
ukupno
1,29
115
*0,009
2.2.
- park šuma Trakošćan
- zaštićeni krajolik Kalnik
- ostali zaštićeni dijelovi prirode
Zaštićena graditeljska baština
- arheološka područja
- povijesne graditeljske cjeline
ukupno
3.0.
3.1.
More i morska obala
3.2.
Energija
3.3.
Voda
3.4.
Mineralne sirovine
PŠ
ZK
83,9
1.363,0
182,0
-
1.628,9
1,29
-
-
-
KORIŠTENJE RESURSA
obalno područje
otočno
proizvodnja
potrošnja
vodozahvat°
potrošnja°°
-
ha, km
ha, km
162 MW
894 GWh/god.
oko 100.000 m3/24h
oko 28.000 m3/24h
jed. mjere za
sirovinu
ukupno
Oznake (prema kartografskom prikazu):
PŠ - park šuma
ZK - zaštićeni krajolik
° - planirano 2015. godine
°° - utrošeno 1995. godine
3 - 39
ne iskazuje se
PROSTORNI PLAN
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav
Prednosti prostora Županije neosporno leže u prometnom i geostrateškom položaju, ali
se prave vrijednosti tog položaja mogu iskoristiti tek kad se razina izgrađenosti prometnica
približi onoj u razvijenim zemljama Europe.
Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno očekivati oživotvorenje demografskog,
gospodarskog, turističkog i svakog drugog napretka.
Radi toga je razvoj prometnog sustava jedan od najvažnijih prioriteta Varaždinske
županije.
Na temelju strateških ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Države, te s tim u svezi
uloge prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora
definirane su i osnovne smjernice razvitka prometnog sustava.
1. Prometni sustav nužno je razvijati u međusobnoj povezanosti, koristeći sve prednosti
kombiniranog prometa. Na taj se način integralnim prometom povezuje razvitak
luka i pomorskog prometa s razvitkom riječnog, željezničkog, cestovnog i zračnog
prometa.
Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka
telekomunikacija i informatizacije, odnosno suvremenog sustava veza.
2. Razvitak prometnog sustava treba promatrati cjelovito i u međusobnoj ovisnosti s
funkcijama koje povezuje i opslužuje, ali istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i
kvaliteti življenja.
3. Prometni sustav nužno je razvijati etapno, ali je za ispravan razvitak presudno
sagledati dugoročna rješenja, te postaviti prioritete realizacije u funkciji optimalnog
doprinosa poticanju gospodarskog razvitka. Postoje pojedina područja koja je zbog
svojih posebnih obilježja potrebno dodatno valorizirati i o njima posebno voditi
računa.
4. Uvažavajući političke promjene, društvene prilike, vrednovanje položaja i smještaja
Hrvatske unutar šireg europskog prostora, kao i svekolike prilike u okruženju
Hrvatske, evidentna je prioritetna potreba za uspostavom kvalitetnog prometnog
koridora na pravcu: Zapadna i Srednja Europa - Jadran.
5. Vodeći računa o potrebi uravnoteženog i policentričnog razvitka Hrvatske i boljeg
unutarnjeg međusobnog povezivanja, potrebno je posebnu pažnju posvetiti
planiranju i izgradnji sustava:
- brzih cesta,
- državnih cesta i
- županijskih cesta,
s ciljem da se stanovništvo i gospodarstvo zadrži u područjima bitnim za
oživotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru.
6. S posebnom pažnjom potrebno je razvijati ključnu prigradsku i gradsku prometnu
mrežu, koja će biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom, ali i
individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa.
Ovo je posebno važno za smanjenje pritiska na središnje dijelove gradskih
aglomeracija.
3 - 40
PROSTORNI PLAN
Planska usmjerenja za razvitak i unapređenje prometnog sustava na županijskoj razini i
od interesa za Županiju:
Ceste
Autocesta:
- Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste: Goričan (Mađarska) Varaždin - Zagreb - Rijeka.
Brze ceste:
- Projektirati i dinamički razraditi, te postupno realizirati Podravsku brzu cestu:
Hrvatsko-slovenska granica - Varaždin - Koprivnica - Osijek (Istočna
Europa).
- Uključiti u programe realizacije na razini Države projektiranje i postupnu
izgradnju Zagorske brze ceste: Varaždin (autocesta: Goričan - Rijeka) Ivanec- Lepoglava - Krapina (autocesta: Zagreb - Maribor), s ciljem da se
omogući revitalizacija i uravnoteženiji razvitak pograničnih i slabije
razvijenih područja Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, te
povezivanje regionalnih centara Sjeverozapadne Hrvatske na sustav autocesta.
Državne ceste:
- Proširiti mrežu državnih cesta uključivanjem pravaca:
- Ludbreg - Mali Bukovec - Legrad (Koprivničko-križevačka županija),
- Trakošćan - Cvetlin (s odvojkom na granični prijelaz) - Donja Voća Križanče - Veliki Lovrečan,
- Vratno Donje - Otok Virje (granični prijelaz).
Ti su pravci važni za kvalitetnije međudržavno i međužupanijsko
povezivanje, za uravnoteženiji razvitak pograničnog područja, te za uspostavu
funkcionalnih veza u policentričnom sustavu naselja.
- Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca
grada Varaždina, te Novog Marofa i Varaždinskih Toplica. U tom kontekstu
posebno je prioritetno rješavanje jugozapadnog obilaznog pravca grada
Varaždina, a ovim se Planom predlaže objedinjavanje u zajednički cestovni
koridor s Podravskom brzom cestom. Također je potrebno valorizirati
opravdanost, način i dinamiku rješavanja prolaznog prometa kroz grad
Varaždin na pravcu državne ceste D2, koja prolazi kroz središnji, gusto
izgrađeni gradski prostor. U tu svrhu ovim Planom se predlaže mogućnost
rezervacije prostora (koridora) na sjevernom rubnom području grada, koju će
Grad Varaždin detaljnije razrađivati (odbaciti, prihvatiti, odnosno prostorno
definirati i odgovarajuće razvrstati) svojom dokumentacijom prostora.
- Modernizirati državnu cestu D22.
- Stalno unapređivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i
dionicama, a prvenstveno kroz naselja.
Županijske ceste:
- Uspostaviti, razvijati, unapređivati i nadograđivati mrežu županijskih cesta
koja će osigurati kvalitetno povezivanje na državnu mrežu cesta i omogućiti
funkcionalan policentrični razvoj Županije, te postupno smanjivanje razlika u
razvijenosti, s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja.
3 - 41
PROSTORNI PLAN
- Županijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom, postupno
rekonstruirati kritične dionice, upotpuniti višim standardom prometne
signalizacije (prvenstveno u funkciji sigurnosti, ali i pravodobne informacije),
te održavati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja će zadovoljiti zahtjeve
gospodarskog razvitka, osigurati pouzdanost, udobnost i pravovremenost
javnog prometa, a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na
primjerenoj razini.
- S obzirom na gustu mrežu županijskih cesta i njihovu različitu kvalitetu, pa i
funkcionalnost, odnosno ulogu u povezivanju pojedinih područja, te
financijske mogućnosti društva, potrebno je izraditi program dugoročnih
aktivnosti za unapređenje sustava županijskih cesta, s listom prioriteta i
dinamikom provedbe.
Lokalne ceste:
- Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine.
Sukladno zakonskim propisima u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje
povezuju sjedište grada odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika,
ceste koje povezuju prometne, povijesne, prirodne i turističke lokalitete
općinskog ili gradskog značenja s lokalnom, županijskom ili državnom
mrežom cesta i određene ceste unutar naselja i stambenih četvrti.
- Na temelju ovih kriterija provedeno je razvrstavanje cesta u lokalne ceste na
području Županije.
- U okviru nadležnosti Županijske uprave za ceste potrebno je izraditi cjelovit
program upravljanja lokalnim cestama s listom prioritetnih zahvata na njima.
Slika 50
3 - 42
PROSTORNI PLAN
Željeznice
- Polazeći od strateških ciljeva da se željeznički promet u Državi razvija
selektivno na dvije razine: jedna je povezivanje sa željezničkom mrežom
Europe, a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji,
potrebno je reafirmirati željeznički prometni sustav kao sredstvo masovnog
prijevoza.
- Strateške smjernice razvitka željezničkog prometa kao državnog sustava
ukazuju da osim jadranske orijentacije Hrvatske postoji potreba uspostave
uzdužnog podravskog koridora kao pomoćnog i alternativnog glavnom
posavskom koridoru, sa zadatkom osiguranja podobnih prometnih veza koje iz
Europe vode preko Središnje Hrvatske prema Podunavlju. U tom kontekstu
promatra se i uspostava brze željezničke pruge od Krapine (veza Zagreb Beč), preko Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj, te Koprivnici i
Osijeku. U nastupajućem vremenu potrebno je ovaj koridor detaljnije istražiti,
razraditi i definirati u prostoru Županije, a za sada se u Planu zadržava
uglavnom u postojećem koridoru, osim u krajnjem zapadnom dijelu Županije.
- Na temelju postavljene koncepcije budućih brzih pruga nužno je definirati
značaj željezničke pruge Varaždin - Zagreb, te ulogu i mjesto željezničkog
raskrižja Varaždin, kojeg treba prometno-tehnološki i prostorno ispravno
valorizirati, kako bi mogao odgovoriti novim zahtjevima.
- Potrebno je nastaviti modernizaciju infrastrukture, uvoditi novu tehnologiju
prijevoza i prijevoznih sredstava, intenzivnije razvijati i osuvremeniti
prijevozne kapacitete, poboljšati točnost, udobnost i brzinu putničkog
prijevoza, a sve u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega
prijevoza.
- Kao prioritetnu mjeru posebno je važno unaprijediti sigurnost prometa,
poglavito na križanjima željezničkih pruga i cesta.
Slika 51
3 - 43
PROSTORNI PLAN
Zračni promet
- U okviru utvrđivanja koncepcije razvitka zračnog prometa u Hrvatskoj
potrebno je odrediti mjesto i ulogu zrakoplovne luke Varaždin (kategorija
2C), za što ključnu ulogu imaju stvarni interesi, potrebe i mogućnosti lokalne
sredine, odnosno gospodarska valorizacija.
- Varaždinsko zrakoplovno pristanište ima osnovne infrastrukturne preduvjete
za opstanak i razvitak (pista, zgrada), ali oni sami nisu dovoljni, jer ih treba
upotpuniti prostornim (otkup i ograđivanje zemljišta), sigurnosnim (poletnosletne ravnine i zone, sustav veza i navođenja, blizina građevina i prometnica)
i zaštitnim (buka) elementima.
- Dok se ovi elementi ne istraže i vrednuju, te na temelju njih usvoje
opredjeljenja o budućnosti zračnog prometa u Varaždinskoj županiji, u
Prostornom će planu biti rezerviran lokalitet zrakoplovnog pristaništa i
kontaktnih zona za razvoj zračnog prometa.
- Lokacija zračne luke ograničena je okolnom izgradnjom naselja i postojećom
infrastrukturom, ali postoji mogućnost njenog proširenja i prema sjeveru
ukoliko prometna i gospodarska opravdanost zahtijeva premještanje postojeće
državne ceste D2 sjevernije od sadašnje trase. U tom smislu se naznačuje
mogućnost novog pravca državne ceste uz akumulacije hidrocentrale.
Slika 52
Pošta
Plan razvitka pošte predviđa:
- povećanje pristupačnosti poštanske mreže,
- "pokrivanje" 3.782 stanovnika jednim poštanskim uredom tj.1.709 stanovnika
jednim poštanskim šalterom,
- otvaranje poštanskog ureda u sjeverozapadnom dijelu Varaždina.
3 - 44
PROSTORNI PLAN
Slika 53
Telekomunikacije
- Sustav veza i prijenosa informacija bez sumnje je danas na prijelazu u 21.
stoljeće, imperativ učinkovitog razvitka svake države, pa je nužno ubrzano
uspostavljati i razvijati suvremenu telekomunikacijsku mrežu u cijelom
prostoru Republike Hrvatske i povezivati se sa svijetom.
- Potrebno je omogućiti i poticati svim sredstvima još snažniji razvitak
telekomunikacija i informatičkog sustava, a pošto su potrebe tog sustava za
korištenjem prostora
relativno
skromne,
njegova
izgradnja
i
osuvremenjavanje ne treba predstavljati značajniji problem u prostoru. Radi
očuvanja prostora poželjno je instalacije objedinjavati u zajedničke
infrastrukturne koridore.
- U prostoru Županije potrebno je sukladno postavljenim temeljnim ciljevima
razvitka ovog sustava, nastaviti sa zamjenom tehnološki zastarjelih i
uvođenjem suvremenih digitalnih kapaciteta, proširenjem prijenosnih sustava
i mreža, s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja
priključaka u svim područjima.
- Planira se (do 2005. godine):
- komutacijski kapaciteti: zamjena centrala, izgradnja 25 telefonskih
centrala (u 24 mjesta) i povećanje broja priključaka za gotovo 20.000
novih telefonskih priključaka,
- prijenosni sustavi: zamjena sustava na dvije postojeće relacije, a za
povezivanje novih komutacijskih kapaciteta izgradnja novih
svjetlovodnih prijenosnih sustava na oko 15 relacija,
- pretplatničke TK mreže: dovršenje mreža u Bolfanu, Velikom i Malom
Bukovcu, Slanju, Donjem Kućanu, Ludbregu, Remetincu,
Hrastovskom, Globočecu Ludbreškom i Sigetecu Ludbreškom (oko 100
km), te izgradnja TK mreža u Možđencu, Gornjem Knegincu, Jalkovcu,
Svibovcu Podravskom, Novoj Vesi Petrijanečkoj, Rinkovcu, Majerju,
3 - 45
PROSTORNI PLAN
te dijelovima Varaždina, Selniku, Vrbanovcu, Trakošćanu, Bartolovcu,
Jelenšćaku, Salinovcu, Novom Marofu i Sudovcu (oko 344 km).
- Razvitak sustava bežičnih veza, TV i radio difuzije ne postavlja posebne
prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih
ograničenja.
3 - 46
PROSTORNI PLAN
3.6.2. Vodnogospodarski sustav
Korištenje voda
Korištenje i osiguranje potrebnih količina zdrave pitke vode ima strateško značenje, a u
dugoročnom programu vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske planirane su dvije varijante
razvoja vodoopskrbe u Hrvatskoj:
1. varijanta razvoja ima cilj dostizanje 90% opskrbljenosti stanovništva javnim
vodoopskrbnim sustavima i podmirenje potreba gospodarstva;
2. optimalna i realna varijanta za razvoj vodoopskrbe kojoj je cilj dostizanje 81%
opskrbljenosti vodom.
Tablica 92
Stanje
1991.g.
m3/s
Varijante programa razvoja
Potrebe u m3/s
varijanta I.
varijanta II.
90%
81%
48,35
38,72
22,70
Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta, a temeljem procjene
sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Republike Hrvatske ima dovoljne
količine potencijalnih izvora pitke vode.
Upravo zbog zaštite izvorišta u prvi plan strateških promišljanja dolaze pitanja načina
korištenja prostora, gospodarenja prostorom i izgradnje u prostoru.
Kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske posebno je izdvojen
interes Države u zaštiti rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske
županije.
Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi
prostor i njime promišljeno gospodariti, kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se
područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora.
Varaždinska županija dobrim dijelom leži na vodonosniku ali još uvijek nema riješenu
opskrbu vodom na cijelom svojem području (a pojavljuju se i problemi s kvalitetom vode).
Kako je osiguranje zdrave pitke vode za vodoopskrbu pitanje opstanka, u narednom je
razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti u tri osnovna pravca:
• Razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da što prije sva naselja Županije dobiju
vodovodnu mrežu i mogućnost priključivanja domaćinstava na suvremeni
vodoopskrbni sustav.
• Voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zaštite i poboljšanja njene
kvalitete.
• Istraživati, osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se
procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu.
Radi toga je na razini Županije izrađena koncepcija vodoopskrbe, odnosno
Vodoopskrbni plan Županije, a bilo bi svrhovito izraditi i usvojiti program njegove etapne
provedbe.
Prioritetno je vodom opskrbiti općine i naselja u zapadnom i južnom području Županije
koja nemaju riješenu vodoopskrbu.
3 - 47
PROSTORNI PLAN
Nužno je provoditi sustavna istraživanja i praćenje količina i kvalitete vode, te zaštitu
onih prostora za koje se istraživanjima utvrdi opravdanost zahvata, jer se procjenjuje da
dovoljne količine zdrave pitke vode više nije moguće osigurati bez značajnih ulaganja i zahvata
na zaštiti vodonosnika i uključivanja novih ležišta i izvorišta u sustav. Na temelju dosadašnjih
spoznaja o varaždinskom vodonosniku ocjenjuje se potrebnim:
- pokusnim crpljenjem utvrditi hidrogeološka obilježja drugog vodonosnog sloja u
Bartolovcu, jer se o drugom vodonosnom sloju malo zna i pitanje je njegova
prihranjivanja,
- na vodocrpilištu Varaždin utvrditi: vododjelnicu gornjeg vodonosnog sloja, smjer
podzemne vode u odnosu na grad i drenažni kanal hidrocentrale, te izraditi kartu
hidroizohipsi. Potrebno je također utvrditi debljinu drugog vodonosnog sloja i
mogućnost crpljenja vode iz njega, pa ako količine i kvaliteta zadovoljavaju izvesti
bunare u drugom vodonosnom sloju kao i u Bartolovcu, s ciljem da se zadrži dio
skupe infrastrukture, a crpljenje iz prvog, gornjeg sloja smanjivati,
- na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta "Vinokovšćak" te na lokaciji potencijalnog
vodocrpilišta istočno od naselja Hrženica (lokacija nije razmatrana Vodoopskrbnim
planom) potrebno je provesti detaljna ispitivanja hidrogeoloških obilježja vodonosnih
slojeva na širem prostoru te donijeti zaključke i odluke o vodocrpilištima.
Radi pojačane zaštite i poboljšanja kvalitete vode postojećih vodocrpilišta nužno je
započeti s rješavanjem odvodnje (kanalizacije) u vodocrpilištima najbližim naseljima (Trnovec
i Svibovec Podravski), te na gospodarskim građevinama (farme) koje su u zaštitnim zonama.
U Prostornom planu se uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta štiti i prostor vodocrpilišta
Vinokovšćak između kanala HE "Varaždin" i starog korita Drave, na kojem se još moraju
provesti odgovarajuća istraživanja i drugi radovi, te naznačuje mogućnost uspostave
vodocrpilišta istočno od Hrženice.
U prostoru potencijalnog vodocrpilišta Vinokovšćak treba računati s prioritetnom
izgradnjom kanalizacije naselja Svibovec Podravski.
Osnovni koncept daljnjeg rješavanja vodoopskrbe Varaždinske županije, zasnovan na
Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije, temelji se na slijedećem:
Cjelokupno područje Varaždinske županije je za potrebe izrade Vodoopskrbnog plana
podijeljeno u četiri vodoopskrbna područja odnosno četiri vodoopskrbne zone:
- Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") - to je središnja zona koja obuhvaća
nizinsko područje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog
vodovoda Varaždin jer se na području ove zone nalaze gotovo sva izvorišta koja se
koriste u tom vodovodu, a za potrebe svih ostalih zona. Granica ove vodoopskrbne
zone povezuje se uz područja koja je moguće opskrbiti gravitacijom, promatrano s
obzirom na položaj glavnog vodospremnika Doljan.
- Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") - obuhvaća područje istočno od linije
"Hrženica - Luka - Poljanec - Slanje" te brdovite predjele jugoističnog dijela.
- Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") - obuhvaća veći dio područja Ivanec te
zapadne dijelove područja Varaždin, zapadno od linije "Strmec - Ladanje Jurketinec" koja je ujedno granična linija sa zonom "A".
- Južna vodoopskrbna zona (zona "D") - obuhvaća cjelokupno područje južno od
Varaždinbrega uključujući i sjeverne pribrežne obronke Ivančice.
3 - 48
PROSTORNI PLAN
Potrebe za vodom procijenjene Vodoopskrbnim planom, po pojedinim zonama i
ukupno, navedene su u slijedećoj tablici.
Tablica 93
UKUPNA POTREBA VODE
ZONA
1995. godina
3
2005. godina
3
2015. godina
3
m /24 h
l/s
m /24 h
l/s
m /24 h
l/s
"A"
29.246,20
338,50
46.664,00
540,10
55.000,00
636,60
"B"
2.603,00
30,10
6.126,00
71,00
7.868,00
91,10
"C"
10.675,00
123,55
19.144,00
221,60
22.961,00
265,70
"D"
9.245,00
83,86
12.097,00
140,00
15.830,00
183,20
Županija - ukupno
49.769,20
576,04
84.031,00
972,70
101.659,00
1.176,60
Izvor: - Vodoopskrbni plan Varaždinske županije.
Za konačnu fazu realizacije Vodoopskrbnog plana Županije trebat će osigurati količine
vode od oko Q=102.000,00 m3/24 h, odnosno q=1.180 l/s.
Iz Regionalnog vodovoda Varaždin planira se podmirenje vodnih potreba Grada Sveti
Ivan Zelina i Općine Bedenica s područja Zagrebačke županije, a čije su potrebe za vodom, na
temelju izrađene studije, ocijenjene sa Q ≅ 120 l/s, te se ukupna potreba vode treba razmatrati
uz veličinu od oko Q = 112.000 m3/24 h, odnosno q = 1.300 l/s.
Na temelju rezultata provedenih hidrogeoloških istraživanja utvrđeno je da je
predmetnu količinu moguće osigurati većim dijelom iz vodocrpilišta Varaždin, odnosno
Svibovec - Vinokovšćak u količini od cca Q = 500 l/s, iz vodocrpilišta Bartolovec (donji
vodonosnik) u količini od cca Q = 600 l/s, dok bi se preostalih 200 l/s osiguralo iz lokalnih
izvorišta: Bela (Q = 80 l/s), izvorišta smještenih na sjevernim obroncima Ivančice (Bistrica,
Žgano Vino, Šumi i Beli Zdenci) te izvorišta Ravna gora i Sutinska, svih s područja zapadne
vodoopskrbne zone "C" (ukupno Q = 130 l/s). Daljnji istražni radovi i praćenje kvalitete vode
crpilišta Varaždin, odnosno Svibovec odredit će učešće istih u osiguranju zacrtanih potrebnih
količina. Posebnu pozornost trebat će posvetiti formiranju zaštitnih zona oko crpilišta, odnosno
izvorišta s poduzimanjem potrebnih mjera zaštite kako bi se isključila mogućnost zagađivanja
istih.
Tehnička rješenja predviđena su Vodoopskrbnim planom po pojedinim zonama:
a) Primarna vodoopskrbna zona (zona "A")
Na prostoru primarne zone nalaze se najznačajnija vodocrpilišta na kojima se
uglavnom i zasniva vodoopskrba područja Varaždinske županije. Logično je da su
na području ove zone predviđeni i najznačajniji zahvati te da su ovdje i
najznačajnije promjene s obzirom na dosad važeću koncepciju. Ovome je posebno
doprinijelo sustavno pogoršanje kvalitete vode postojećeg vodocrpilišta Varaždin i
to uglavnom zbog permanentnog povećanja koncentracije nitrata u vodi.
Zbog navedenog je, provedenim istražnim radovima i modeliranjem podzemlja, prvo
limitirano postojeće vodocrpilište na kapacitet Q = 450 - 500 l/s i inicirano da se
razlika u potrebnoj količini od Q = 600 l/s osigura iz donjeg vodonosnika
vodocrpilišta Bartolovec u kojem su otkrivene značajne zalihe kvalitetne vode s
učešćem nitrata ispod 5 mg/l ("Studija strujanja podzemnih voda dijela dravske
doline između Vinice - Zamlake - Varaždinbrega s ciljem određivanja zaliha i zaštite
vode uključujući klasifikaciju i kategorizaciju podzemnih voda", GI Zagreb, 1987. 1991.g.).
3 - 49
PROSTORNI PLAN
Da bi se poboljšala kvaliteta vode centralnog i zapadnog dijela primarne zone, kao i
na području zapadne i južne vodoopskrbne zone, potrebno je osim formiranja
vodocrpilišta Bartolovec za pretpostavljeni kapacitet Q = 600 l/s izgraditi novi
transportni cjevovod od vodocrpilišta Bartolovec do naselja Črnec (dužine cca 10
km) gdje je predviđen spoj s glavnim tlačnoopskrbnim cjevovodom Varaždin Doljan DN 600 mm. Isto tako potrebno je izgraditi prvu komoru budućeg centralnog
vodospremnika Doljan (V = 3x5.000 m3, H = 225,0 m.n.m.).
Pojedine međufaze planirane realizacije, kao i mjesto i uloga novog vodocrpilišta
Vinokovšćak, detaljnije su razrađeni Vodoopskrbnim planom.
b) Istočna vodoopskrbna zona (zona "B")
Vodoopskrba istočne zone bazirana je na dobavi vode iz vodocrpilišta Bartolovec.
Predviđeno je da se voda na područje zone doprema iz dva osnovna pravca:
postojećim cjevovodom DN 300 mm Bartolovec - Šemovec - Zamlaka - Hrastovljan
- Luka i spojem DN 250 mm crpilište Bartolovec - Novakovec - Sudovčina Martijanec - Poljanec. Da bi to bilo moguće potrebno je izgraditi spoj crpilište
Bartolovec - Novakovec i spoj Luka - Poljanec. Od Poljanca će se navedena dva
pravca objediniti u zajednički novopredviđeni transportni cjevovod DN 400 mm
kojim će se voda dopremati zapadnim rubom Grada Ludbrega u vodospremnik
Ludbreg.
c) Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C")
Zapadna vodoopskrbna zona rješavanje vodoopskrbe bazira na značajnijim lokalnim
izvorima smještenim na ovom području i na bazi vode iz Regionalnog vodovoda
Varaždin.
Od lokalnih izvorišta za trajno korištenje predviđeni su izvori Bistrica, Žgano Vino,
Beli Zdenci, Šumi, Ravna gora i Višnjica, ukupnog kapaciteta od cca Q = 135 l/s.
Krajnji jugoistočni dio zone ima riješenu vodoopskrbu iz izvorišta Belski Dol koje
je smješteno na području južne vodoopskrbne zone (naselja Pece, Škriljevec,
Radovan, Seljanec, Osečka i Margečan). Svi navedeni izvori, izuzev izvora Šumi,
imaju već danas putem izgrađene vodovodne mreže formirano opskrbno područje. S
obzirom na složenost vodoopskrbnog područja, Vodoopskrbnim planom su posebno
i detaljno razrađene pojedine faze izgradnje sustava.
d) Južna vodoopskrbna zona (zona "D")
Predmetno područje karakterizira danas najniži stupanj opskrbljenosti vodom u
usporedbi s preostale tri vodoopskrbne zone Varaždinske županije. Za rješavanje
vodoopskrbe ove zone predviđeno je da se koristi voda iz crpilišta Varaždin
(alternativno Vinokovšćak), iz crpilišta Bartolovec (gornji i donji vodonosnik) i
izvorišta Belski Dol.
Izgradnjom tlačnoopskrbnog cjevovoda Varaždin - Doljan DN 600 mm, privremene
precrpne stanice Doljan i tlačnog cjevovoda Doljan - Seketin DN 400 mm sa spojem
na postojeći magistralni vod DN 400 mm kod naselja Lužan, omogućeno je da se u
prvoj fazi na promatrano područje južne zone dopremi interventna količina od
Q = 80 l/s. Uzme li se u obzir da se s izvorišta Belski Dol uz potrebitu
rekonstrukciju prepumpne stanice Filipići i izgradnju prekidne komore Presečno
vrlo brzo može osigurati dodatnih Q = 40 l/s, moguće je konstatirati da bi se na
navedeni način zadovoljile potrebe za vodom ove zone za slijedećih nekoliko
godina, uz mogućnost da se i za potrebe Grada Sveti Ivan Zelina osigura količina od
cca 20 l/s.
3 - 50
PROSTORNI PLAN
Slika 54
U svrhu hitnog zadovoljenja najnužnijih potreba za vodoopskrbom pograničnog
područja izrađen je u Varaždinskoj županiji i "Program vodoopskrbe pograničnog područja
Županije varaždinske s Republikom Slovenijom - I etapa" u ožujku 1995. godine, koji sadrži
plan vodoopskrbe pograničnog područja s centralnim vodoopskrbnim građevinama i razvodnom
vodoopskrbnom mrežom, te financijskim pokazateljima za etapnu realizaciju.
Vode rijeke Drave na području Varaždinske županije iskorištene su u energetske
svrhe. Mogućnosti korištenja ostalih vodotoka u energetske svrhe svojevremeno su analizirane
u "Hrvatskim vodama" (15 potencijalnih lokacija za male hidroelektrane), od kojih bi
eventualno mogle doći u obzir Margečan i Željeznica, pa ukoliko u narednom razdoblju bude
interesa za njihovo iskorištavanje te je interese potrebno valorizirati i uskladiti s
međuutjecajima u prostoru i zahtjevima zaštite okoliša.
Također postoje, dosadašnjim istraživanjima naznačene mogućnosti, za iskorištenje
geotermalnih izvora u energetske svrhe na ludbreškom području.
Posebno je važno izučiti objektivne mogućnosti eksploatacije šljunka iz korita Drave,
jer postojeći i predstojeći značajni graditeljski zahvati zahtijevaju velike količine ovog
mineralnog resursa. Tim se zahvatom mijenja vodni režim i eko-sustav Drave, te je u cilju
javnog interesa potrebno odrediti opseg budućih eksploatacija. Stoga se daje preporuka za
pristup koji podrazumijeva iznalaženje točkastih lokacija što bi u znatno manjoj mjeri
negativno utjecalo na prostor i okoliš, za razliku od iskopa na cijeloj dionici rijeke.
Planovi na temelju kojih su izvedeni hidroenergetski zahvati na Dravi nisu realizirani u
dijelu koji bi u potpunosti omogućio korištenje vodnih resursa Drave i za druge namjene
(navodnjavanje, ribnjačarstvo, rekreacija i turizam), pa će u narednom razdoblju trebati
analizirati te mogućnosti i postupno ih iskorištavati u onoj mjeri koju dozvoljavaju načela i
principi održivog razvoja.
3 - 51
PROSTORNI PLAN
Mogućnosti korištenja ostalih voda na području Varaždinske županije u različite
rekreativno-turističke ili gospodarske namjene, osim Trakošćana, nisu do sada pobliže
vrednovane niti izučavane, pa bi u narednom razdoblju bilo svrhovito prići tom izučavanju i
uspostaviti svojevrstan katalog mogućnosti, dopustivosti ili poželjnosti korištenja interesantnih
voda naše Županije. Prisutne su pojave uređenja manjih jezerskih površina za lokalnu
rekreaciju i športski ribolov (Varaždinbreg, okolica Ivanca), što bi valjalo poticati i
sveobuhvatnije osmisliti i na drugim površinama.
Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih voda u zdravstvene, turističkorekreativne, pa i gospodarske svrhe.
Poznate vrijednosti Varaždinskih Toplica potrebno je osmisliti, prezentirati i iskoristiti
u daleko većoj mjeri nego do sada, na što je ukazano i "Strateškim marketinškim planom
turizma Varaždinske županije".
Lokalitet Topličice, danas zapušten, zaslužuje revitalizaciju. U nastupajućem vremenu
potrebno je detaljnije istražiti i razraditi mogućnosti korištenja geotermalnih voda u ludbreškom
području, jer postojeća istraživanja ukazuju na interesantan potencijal termalnih izvora za koji
se pretpostavlja mogućnost korištenja i u zdravstveno-rekreativne, ali i u gospodarske
(elektrana i zagrijavanje) svrhe.
U tu svrhu neophodno je nastaviti istraživanja za detaljnije definiranje vodonosnika
geotermalne vode dodatnim geofizičkim mjerenjima, detaljnijom namjenskom interpolacijom
satelitskih i aviosnimaka, te geokemijskim istraživanjima vode bušotina, koje nisu
kompletirane.
Zaštita voda
Sagledavajući hidrogeološku strukturu Varaždinske županije i uvažavajući ciljeve i
smjernice svekolikog razvitka u ovom prostoru, a posebice one koje se odnose na korištenje
voda za vodoopskrbu stanovništva i različitih djelatnosti, razvidno je da zaštita voda, posebno
vodonosnika pitke vode, mora biti u samom središtu pozornosti i brige svih subjekata Županije.
U Županiji treba unaprijediti sustavno praćenje stanja voda i evidenciju zagađivača,
kako bi se problematika zagađivanja vodotoka učinkovito rješavala.
Nužno je usvojiti opredjeljenje o načinu gospodarenja otpadom te izraditi
dokumentaciju na temelju koje će se što prije započeti sa suvremenim rješavanjem zbrinjavanja
otpada.
Problemu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda pogotovo nizinskog dijela Županije
bit će potrebno u narednom razdoblju posvetiti punu pozornost zbog guste naseljenosti, velikog
broja različitih djelatnosti i razvijenog sustava vodoopskrbe. Već je ranije navedeno koja bi
naselja hitno trebala riješiti odvodnju kanalizacijom, ali bi za sustavni pristup bilo potrebno
izraditi studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Varaždinske županije, te
razraditi program etapnog rješavanja odvodnje.
Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju
zdrave hrane uz upotrebu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne
pitke vode i vodotoke.
Planska usmjerenja su:
- Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a
posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom.
- Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode
za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode.
3 - 52
PROSTORNI PLAN
- Očuvati kvalitetu voda u propisanim kriterijima, provođenjem i održavanjem mjera
zaštite, te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih
voda.
- Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda, poboljšati je
izgradnjom uređaja za prethodno pročišćavanje i izgradnjom barem mehaničkog dijela
centralnih uređaja. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju
potrebnih mjera zaštite.
- Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode i postizavanje propisane kvalitete
donošenjem i postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite.
- Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprečavati, odnosno zagađivanje
smanjivati na mjestu njegova nastajanja.
- Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačnu dispoziciju
otpada.
- Uspostaviti utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta.
- Težiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih i
industrijskih) otpadnih voda.
- Inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili
ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim
uređajima za pročišćavanje.
Slika 55
Mjere zaštite državnog, županijskog i lokalnog značenja utvrđene Strategijom i
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
Na razini Države predlaže se:
a) Provođenje mjera zaštite na osnovu međudržavnih dogovora i međunarodno
ratificiranih konvencija.
b) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim
kolektorima i ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50.000 ES.
3 - 53
PROSTORNI PLAN
c) Zbrinjavanje specifičnog, posebno štetnog i posebno opasnog otpada od značaja za
Državu.
d) Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađenja s prometnica i tla od državnog značaja.
e) Provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II
stupnja.
Na razini županija ukazuje se na nužnost provođenja slijedećih mjera:
a) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim
kolektorom i ispustima u recipijent čija veličina iznosi 10.000 do 50.000 ES.
b) Zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija.
c) Mjere zaštite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.
U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
a) Izgradnja uređaja za pročišćavanje do 10.000 ES i individualnih mjera zaštite.
b) Uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe općine.
c) Sanacija izvanrednih zagađenja I stupnja.
Uređenje režima voda
Na području oba sliva Varaždinske županije prisutne su pojave plavljenja i bujičnoerozijskih djelovanja, pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna djelatnost koju u narednom
razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih aktivnosti.
Uz Dravu je potrebno provoditi izgradnju zaštitnih nasipa u gornjem toku radi
sprječavanja periodičkog plavljenja izgrađenih i poljoprivrednih površina, a regulacijske radove
u dijelovima korita provoditi u slučaju kad postoji krajnja nužnost zaštite obala od erozije,
vodeći računa o što manjem narušavanju bioloških vrijednosti područja.
Na Bednji i Plitvici je potrebno izvesti niz značajnih zahvata predviđenih "Idejnim
rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje", kako bi se spriječila periodička plavljenja,
a u sklopu izgradnje autoceste Goričan - Varaždin - Zagreb - Rijeka potrebno je urediti tok
rijeke u širem kontaktnom području, što bi trebalo razriješiti probleme plavljenja
novomarofskog područja.
Sprječavanje štetnog djelovanja Lonje i voda u njenom slivu treba rješavati uređenjem
vodotoka, te izvedbom retencija i akumulacija u slivu kako je to planirano Studijom
hidrotehničkog uređenja sliva Lonje od ceste Zagreb - Bjelovar.
3 - 54
PROSTORNI PLAN
3.6.3. Energetski sustav
U pogledu opskrbe električnom energijom od državnih strateških građevina planira
se dovršenje dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec - Mađarska, za koji je izrađena dokumentacija i
poznat položaj koridora u prostoru.
Prioritetne aktivnosti u Županiji usmjerene su na pogranično područje i druga rubna
područja Županije, u kojima je elektroopskrba nezadovoljavajuća.
U pograničnom području prema Republici Sloveniji predstoji postupna realizacija
programa elektroopskrbe, utvrđena "Energetskom studijom pograničnog područja Županije
varaždinske" (10 i 20 kV mreža, trafostanična postrojenja i rekonstrukcija i izgradnja n.n.
mreže).
U rubnim područjima prema susjednim županijama, ali i u pojedinim naseljima
naročito brežnog dijela Županije, prioritetnim mjerama treba obuhvatiti izgradnju trafostaničnih
postrojenja i odgovarajućih dalekovodnih veza, kao i postupno moderniziranje i razvoj
niskonaponske mreže. Prema plansko-programskim aktivnostima i procjenama na razini
distributera električne energije u Županiji bi, za osiguranje kvalitetnog i funkcionalno
pouzdanog sustava opskrbe električnom energijom svih naselja i korisnika u narednom
razdoblju, trebalo izgraditi više od 670 malih trafostaničnih postrojenja (10/0,4 kV), preko 670
km niskonaponskih vodova i više od 70 km 10 kV vodova, za što su potrebna vrlo velika
novčana sredstva. Nije realno očekivati da će ostvarenje tih programskih postavki biti brzo, pa
je nužna etapna realizacija prema programu prioriteta.
U tehnološko-organizacijskom pogledu ocjenjuje se svrhovitim povezati i objediniti
sustav distribucije tako da umjesto tri, područje Županije pokriva jedan jedinstveni distributer.
Slika 56
DP "Elektra" Varaždin pokriva oko 80% distribucijskog područja Županije, a energija
se preuzima iz mreže preko dvije TS 110/35/10 kV i to "Nedeljanec" i "Varaždin".
3 - 55
PROSTORNI PLAN
Porast potrošnje i opterećenja predviđeno je pokriti izgradnjom TS 110/20 kV
"Ivanec", TS 110/10 kV "Varaždin - Vodovodna" i 110/20 kV "Lepoglava", te interpolacijom
određenog broja građevina 35 i 10 kV odgovarajućim povezivanjem. Poboljšanje kvalitete
elektrificiranosti domaćinstava, posebice radi zadovoljenja potreba gospodarstava i
poduzetništva, planira se postići revitalizacijom n.n. mreže, izgradnjom TS 10 /0,4 kV i
kvalitetnim povezivanjem 10 kV i n.n. mreže.
DP "Elektra" Koprivnica pokriva ludbreško područje preko TS 110/35 kV u Selniku i
35/10 kV u Ludbregu, te odgovarajuće mreže 10 kV dalekovoda.
Planira se izgradnja i druge TS 35/10 kV u Ludbregu. Sva naselja su elektrificirana, ali
bi za kvalitetniju elektrifikaciju i zadovoljenje potreba trebalo rekonstruirati 10 kV
dalekovodnu mrežu, određeni broj TS 10/0,4 kV i poboljšati n.n. mrežu.
Na južnom dijelu novomarofskog područja distribuciju obavlja DP "Elektra" Zagreb,
Pogon Zelina (Breznica, Visoko i Breznički Hum) preko TS 35/10 kV Vinično. Prostorna
pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom, ali je
loše stanje niskonaponskih priključaka na cijelom području pa se u narednom razdoblju planira
izgradnja novih TS 10/0,4 kV (Podvorec, Šafrani i Šćepanje) kao i rekonstrukcija postojećih.
Nadalje je nužna temeljita rekonstrukcija postojećih vodova i izgradnja nove n.n. mreže.
Za područje naselja Sudovec distribuciju obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon
Križevci. Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje
zadovoljavajućom te se u narednom razdoblju planira samo djelomična rekonstrukcija nekih
postojećih vodova.
U pogledu opskrbe plinom utvrđeno je Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti
za njeno ostvarenje" povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. godine u Varaždinskoj
županiji na ukupno 127 mil. m3 godišnje. Slijedom utvrđenih potreba predviđa se izgradnja
slijedećih kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina:
- MRS - Ludbreg / rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za 4.000 m3/h,
- MRS - Jalžabet, izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.000 m3/h,
- MRS - Bolfan, izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.000 m3/h.
Procjenjuje se da ostali dijelovi primarnog plinskog sustava zadovoljavaju potrebe na
području Varaždinske županije.
Najznačajnija građevina plinskog sustava Hrvatske, čija se izgradnja predviđa dijelom
na području Varaždinske županije je dio međunarodnog plinovoda iz projekta ADRIA-LNG
(Omišalj - Delnice - Karlovac - Zagreb - Zabok - Ludbreg - Kotoriba - mađarska granica).
Trasa tog plinovoda Zabok - Ludbreg - Kotoriba prolazit će Varaždinskom županijom i
to:
- do Ludbrega zajedničkom trasom s postojećim plinovodom ∅ 500 mm/20" Zabok Ludbreg,
- od Ludbrega do Kotoribe novom trasom.
Promjer ovog plinovoda će biti ∅ 700 mm/28", a nazivni pritisak 100 bara.
Na razini Županije potrebno je nastaviti poticati provedbu plinofikacije općina i naselja
kroz lokalne programe, kako je predviđeno "Studijom opskrbe prirodnim plinom Varaždinske
županije".
3 - 56
PROSTORNI PLAN
Slika 57
Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju energije postavlja određene
zahtjeve i potrebe za prostorom. Zadovoljenje tih potreba danas treba sagledavati kroz
zaštitu i sprječavanje obezvređivanja prostora neracionalnim i neusuglašenim
iskorištavanjem. Nužno je dosljedno primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju
svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem da se očuvaju
vrijednosti prostora. Potrebno je uvažiti spoznaje da često puta jeftinija izgradnja
infrastrukturnih koridora nanosi dugoročne indirektne štete koje mogu nadmašiti
troškove izgradnje.
3 - 57
PROSTORNI PLAN
Sve je veći broj površina u Županiji koje su onečišćene nekontroliranim ili
neodgovarajućim odlaganjem različitih vrsta otpada. Smanjenje količina otpada i njegovo
organizirano i kontrolirano zbrinjavanje, mora postati neodgodiva zadaća cijele Županije i
svake jedinice lokalne samouprave.
Temeljni pristup u postupanju s otpadom polazi od slijedećih smjernica i mjera:
- izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada,
- odvojeno sakupljati otpad zbog iskorištavanja vrijednih osobina otpada,
- sanirati neprimjerena odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla,
- nadzirati i pratiti mjere postupanja s otpadom,
- osigurati financijska sredstva u svrhu postupanja s otpadom,
- maksimalno iskoristiti sva vrijedna svojstva otpada (oporaba),
- opredijeliti se za način zbrinjavanja.
S obzirom na postojeće stanje može se reći da je problem zbrinjavanja otpada prema
zakonu potrebno riješiti do 01.01.2002. godine, a etapno gledano, moguće ga je rješavati u
dvije faze.
U prvoj je fazi svakako potrebno djelovati i utjecati na poboljšanje sadašnjeg stanja u
smislu organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada na klasičan način, a ako je ikako
moguće samo na jednoj lokaciji - deponiji. U tom smislu bilo bi svrhovito odabrati jednu od
postojećih lokacija koja ima najmanje negativnih utjecaja na okolni prostor.
Druga faza podrazumijeva iznalaženje rješenja, odnosno jasno definiranje opredjeljenja
glede trajnog zbrinjavanja otpada u Županiji. Planirano stanje pretpostavlja, ali ne uvjetuje više
oblike prerade otpada. Postrojenja mogu uključivati i energetsko iskorištavanje. Pošto se kod
viših oblika prerade radi o velikim investicijama potrebno je utvrditi opravdanost i isplativost
svakog rješenja s obzirom na proizvedene količine otpada i cijenu koštanja.
Sukladno važećim propisima i do sada poznatim opredjeljenjima Županije da uspostavi
koncept zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine s odgovarajućim višim
oblicima obrađivanja otpada, potrebno je:
- opredjeliti se za način zbrinjavanja otpada,
- sukladno opredjeljenju odrediti lokaciju za smještaj građevine za obradu otpada
(termička, fizikalno-kemijska ili biološka),
- uspostaviti svu potrebnu opremu i uređaje za obradu otpada,
- odrediti lokaciju/lokacije za prikupljanje i skladištenje otpada na kojima je moguće
skladištenje odvojeno po vrstama i predobrađivanje otpada,
- odrediti lokaciju za odlaganje otpada koji se ne može iskoristiti.
Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost, gospodarsku i ekološku
opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve
gradove i općine. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadržavati odgovarajuće
više oblike obrađivanja otpada i tek nakon toga odlaganje obrađenog dijela otpada koji se ne
može iskoristiti.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada najpovoljniju
lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih posebnim studijama: pješčara
Jerovec (Grad Ivanec), "Malo Polce" (Grad Ludbreg), "Vražji rid" (Grad Novi Marof), "Pod
Žulincem" (Općina Ljubešćica), glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec), "Stari
zdenac" (Općina Jalžabet), Poljana Biškupečka (Grad Varaždin), te postojeća u Turčinu
(Općina Gornji Kneginec).
3 - 58
PROSTORNI PLAN
Lokacije kod Poljane Biškupečke i Turčina nalaze se na rubu vodonosnika podzemne
pitke vode, a lokacija u Turčinu je unutar zaštitnih zona vodocrpilišta "Bartolovec" što
zahtijeva poduzimanje strožih i skupljih mjera uređenja, zaštite i održavanja od ostalih koje su
na manje propusnim podlogama.
Uz ove lokacije ponuđena je od Općine Donji Martijanec lokacija na krajnjem južnom
dijelu područja te Općine (predio Kalnika), koja nije istraživana pa se ne može ocijeniti njezina
podobnost.
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Ukoliko se prihvati sanitarna deponija kao način zbrinjavanja otpada treba imati na
umu da postoji zakonska obveza uređenja postojećih kontroliranih deponija i daljnjeg
suvremenog i kontroliranog korištenja sukladno zakonskoj regulativi.
Ukoliko se prihvate viši oblici obrade (termička obrada) kao način zbrinjavanja otpada,
za prikupljanje, skladištenje i predobrađivanje otpada bilo bi moguće iskoristiti i neka postojeća
kontrolirana odlagališta otpada pod uvjetom da se ona urede, organiziraju i održavaju sukladno
propisima.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada. Ukoliko će se zbrinjavanje otpada
rješavati na lokalnoj razini lokacije za odlagalište I kategorije (komunalni otpad i tehnološki
otpad ovisno o sastavu eluata) utvrđuju se prostornim planovima gradova i općina uz preporuku
da više općina zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi zajedničko
odlagalište I kategorije. U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim Planom
predložene prostore.
Lokacija za odlagalište otpada II kategorije (tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata)
utvrdit će se u daljnjim fazama postupka između predloženih u ovom Planu.
Slika 58
3 - 59
PROSTORNI PLAN
Mjere za zbrinjavanje opasnog otpada na razini Države predviđaju da se u Županiji
uspostavi jedno skladište i tri prikupljališta opasnog otpada, a lokacije za trajno odlaganje ne
predivđaju se na području Županije. Lokacije za trajno zbrinjavanje opasnog otpada u
Republici Hrvatskoj utvrdit će se na državnoj razini.
Ovim se Prostornim planom ne predviđa osiguranje zasebnih lokacija za te namjene,
već se predviđa ustrojiti skladište i prikupljališta opasnog otpada u okviru predloženih lokacija
za zbrinjavanje otpada.
Na temelju dosadašnjih saznanja i aktivnosti koje su poduzete može se predložiti
slijedeće:
• Potrebno je posebno naglasiti da postoji zakonska obveza saniranja postojećih
deponija do 01.01.2002. godine. U tom su smislu općine i gradovi prema zakonu dužni krenuti
u sređivanje stanja na svom području u smislu saniranja divljih deponija.
• Potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja
problematike zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, na temelju kojeg će se
detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine
rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog
gospodarenja otpadom.
• Pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg
koncepta proći izvjesno vrijeme, nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja, jer sadašnje
stanje ne trpi daljnje odlaganje.
Općine i gradovi moraju riješiti nezadovoljavajuće stanje na svom području. Sadašnje
deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagališta. Do
iznalaženja konačnog rješenja to mogu biti prikupljališta isključivo korisnog (oporabivog)
otpada.
Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini, tada
će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere, kako bi njihove lokacije mogle
dobiti potreban legalitet.
Ukoliko prevlada opredjeljenje o zajedničkom, strateškom, suvremenom i
sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja, tada se ovo rješenje s lokalnim odlagalištima može
iskoristiti za svojevrsnu mrežu prikupljališta, sortirališta, odnosno skladišta pojedinih vrsta
komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada i sekundarnih sirovina.
• Sukladno dosadašnjim aktivnostima i promišljanjima u ovom Prostornom planu
označene su potencijalne lokacije istraživane posebnim studijama.
3 - 60
PROSTORNI PLAN
3.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Korištenje prostora, gospodarenje prostorom, razvoj u prostoru, zaštita i očuvanje
prostora, sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja.
Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Plana, pa je
dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem)
postojećih, odnosno sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže
najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti, a to su često i najranjiviji dijelovi prostora
ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati.
Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okoliša i poduzimati
pravovremene mjere za unapređivanje stanja na županijskom nivou nužno je:
1. Inventarizirati i ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na
klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, te analizirati do sada poduzete
aktivnosti za zaštitu i unapređenje okoliša (Izvješće o stanju okoliša - u izradi),
2. Izraditi potrebne dokumente u svrhu zaštite i unapređenja okoliša (Program zaštite
okoliša),
3. Uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite (katastar emisija u okoliš,
organizacija, provedba, nadzor),
4. Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje).
U procesu izrade Prostornog plana Županije procijenjeno je da na području
Varaždinske županije posebnu brigu i pozornost zahtijevaju područje vodonosnika, vodotoci,
šume i kvalitetno poljoprivredno tlo.
Sukladno tome postavljene su temeljne odrednice i usmjerenja za planiranje na nižim
razinama i to u odnosu na razvoj naselja, kapitalnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, razvoj
poljoprivrede, gospodarenje šumama, odnos prema kulturno-povijesnoj baštini, krajobrazu i
drugim tematskim cjelinama koje imaju utjecaj na vrijednost okoliša i njegovu zaštitu.
Planska usmjerenja nastoje da se na nižim razinama, odnosno sektorski i detaljno jača
svaka pojedina kategorija zaštite:
Vode
Rezervat podzemne pitke vode od strateškog je interesa za Državu i Županiju, a nalazi
se u nizinskom dijelu koji je pod najvećim utjecajem ljudskih aktivnosti, te najpodložniji i
najizloženiji negativnim utjecajima. Vodonosniku je nužno osigurati maksimalnu zaštitu pa je u
tom cilju potrebito poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:
- radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi poljoprivrednu proizvodnju
treba prilagoditi uvjetima zaštite i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i
vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na
proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta, a posebice
za crpilište Varaždin kao i područje vodocrpilišta Vinokovšćak),
- započeti s rješavanjem odvodnje naselja za što bi bilo svrhovito izraditi cjelovitu
studiju odvodnje (prioritetno za naselja na zaštitnim zonama vodocrpilišta: naselja
Svibovec Podravski, Nova Ves Petrijanečka, Trnovec, prsten Sračinec-PetrijanecVinica-Greda-Vidovec-Nedeljanec, a zatim na području cijelog vodonosnika),
- u području razvoja vodocrpilišta Vinokovšćak koje je u trenutku izrade ovog Plana
stavljeno pod zaštitu Odlukom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne
zaštite crpilišta Vinokovšćak vodovoda "Varaždin" ("Sl. vjesnik Varaždinske
županije" 10/99.) potrebno je usklađivati mjere zaštite prema rezultatima istražnih i
drugih radova,
- hitno riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata, a
posebice farmi na području vodonosnika (identifikacija zagađivača, njihovo
uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje
3 - 61
PROSTORNI PLAN
-
-
problema izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste"
tehnologije u proizvodne procese),
gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obavezno moraju,
primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, vršiti predtretmane otpadnih voda,
osposobiti postojeći uređaj za obradu otpadne vode (biološki dio) i tehnološki
usavršiti mehanički dio,
ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih, a općine i
gradovi moraju u potpunosti ispuniti zakonsku obvezu uključivanja u sustav
organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada, odnosno da svoje
privremene lokacije-prikupljališta urede i kontroliraju, te da pojačaju službe
komunalnih redara,
što prije na županijskoj razini usvojiti opredjeljenje o sustavu zbrinjavanja
komunalnog i tehnološki neopasnog otpada (izbor načina obrade, a sukladno tome
potreban broj lokacija), te započeti s realizacijom.
Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja
kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima.
Postojeće stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadržati (brdski pritoci
Bednje na području Ivančice i Kalnika), a zaštitu provoditi na svim rijekama i potocima, a
posebice na onima čiji se izvori i ušća nalaze na području Županije (Bednja, Plitvica, Zbel,
Lonja).
Ukoliko se otpadne vode upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja.
Ispust otpadnih voda iz domaćinstava u potoke i kanale za odvodnju oborinskih voda zakonom
je zabranjen, te se ukazuje na potrebu identifikacije zagađivača na lokalnom nivou kroz službe
komunalnih redara. Planovima nižeg reda potrebno je potencirati izgradnju sustava odvodnje
otpadnih voda, a u brežnim područjima obveznu izgradnju trodjelnih nepropusnih septičkih
jama.
Značajni naglasak stavlja se na zaštitu vodnih ekosustava, tj. vodnog krajolika - šireg
vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke, uključujući prirodni inundacijski pojas.
Sa stanovišta zaštite okoliša potrebno je preispitati svaki namjeravani zahvat unutar
inundacijskog pojasa. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, jer se
smatra da je materijalna dobit ostvarena na njima premalena da bi opravdala izvođenje
hidrotehničkih zahvata. U tom je smislu potrebno preispitati nužnost izvođenja novih regulacija
i razmotriti mogućnost da se dopuste sezonska plavljenja u prirodnim inundacijama.
Kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine ne smije se planirati izgradnja u
potencijalno poplavnim područjima.
Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se
planira izgradnja retencija potrebno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih
preljeva.
Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke
Drave kojim bi se dala usmjerenja kako za zaštitu, tako i za gospodarenje prostorom uz rijeku
Dravu. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim
obvezama iz međunarodnih projekata i programa.
Šume
Šumski fond na području Varaždinske županije stalno se smanjuje i prioritetna je
zadaća njegovo očuvanje i sprječavanje daljnjeg smanjenja. Sve se nizinske šume u Županiji
smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihovog krčenja.
Potrebno je provoditi zajedničku politiku gospodarenja državnim i privatnim šumama
po pravilima struke. Sukladno tome poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja
državnim šumama i za okolne privatne šume kako bi se osiguralo očuvanje i unapređenje
cjelokupnog šumskog fonda.
3 - 62
PROSTORNI PLAN
U gospodarskim jedinicama Varaždinskih, Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma
ne smije se planirati širenje poljoprivrednih površina na štetu šuma u privatnom vlasništvu, jer
se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtjevaju stalnu i
intenzivnu gnojidbu.
Od izuzetne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju šumarci i živice koji se
sporadično prepliću s površinama druge namjene. Pošto se radi o manjim površinama koje su
pretežito u privatnom vlasništvu preporuča se propisivanje konkretnijih mjera u planovima
nižeg reda, u smislu zabrane krčenja i obaveze zadržavanja istih.
Ovim se Planom ukazuje na poželjnost pošumljavanja za slijedeće površine čija bi
prednosna namjena bila šumska:
- prioritetno najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II),
- područja potencijalnih budućih vodocrpilišta (npr. Vinokovšćak, ludbreški dio
vodonosnika),
- područja uz koridore brzih cesta i autoceste (zaštita od buke, prašine, vizualno
oplemenjivanje),
- nekvalitetno poljoprivredno zemljište niskog razreda,
- predjeli uz vodotoke i sl.
Tlo
Zaštitu tla od onečišćavanja treba provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta
i proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
U tu je svrhu potrebno racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi, a naročito
do IIIA zone zaštite vodocrpilišta, gdje se preporuča proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe
zaštitnih sredstava. Organiziranjem savjetodavne stručne pomoći moguće je uvesti nadzor nad
vrstom i količinom tih sredstava.
Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u
tom smislu važe iste mjere zaštite kao i za vodonosnik.
Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a
posebice u građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine u nizinskom
dijelu Županije privesti poljoprivrednoj proizvodnji, dok ih se u brežnom dijelu preporuča
pošumiti.
Bilo bi svrhovito pripremati takve programe poljoprivredne proizvodnje koji bi ukazali
na moguće i poželjne pravce daljnjeg poljoprivrednog razvoja u funkciji proizvodnje zdrave
hrane, a kroz to i očuvanje tla od onečišćenja.
Zrak
Kakvoća zraka na našem području za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s
teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. U tom smislu potrebno je izraditi zakonom
propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka, Izvješće o
zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka) kako bi se pravodobno i na utemeljen način
mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru (zaštitne
udaljenosti od stambenih zona).
Za grad Varaždin, kao naselje s više od 40.000 stanovnika, zakonom je propisana
obveza uspostave katastra emisija u okoliš iz kolektivnih izvora.
Buka
Područje Županije za sada nije značajnije ugroženo bukom, ali se gospodarskim
razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti (posebno razvojem zračnog
prometa u zoni zrakoplovnog pristaništa). Za urbana područja kao i prometne koridore u ili uz
područja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke
koje se ne smiju prekoračiti sukladno posebnim propisima (grafički prikaz predviđenih razina
buke u planovima nižeg reda).
3 - 63
PROSTORNI PLAN
Krajobraz
Na razini gradova i općina prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajobraz
treba nastojati očuvati u potpunosti.
Izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) treba tretirati
kao nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta. To je moguće učiniti propisivanjem,
odnosno standardiziranjem normativa gradnje, te revitalizacijom i zaštitom izvornih ruralnih
cjelina.
U tom se smislu za naselja u nizinskom dijelu Županije ne preporuča izgradnja
građevina uz prometnice i spajanje naselja. Novu izgradnju treba planirati i provoditi na način
da se prvenstveno popuni neizgrađeni dio naselja te da se na taj način naselja zaokruže i
kompaktiraju.
U brežuljkastom dijelu Županije treba nastojati zadržati izvornu sliku ruralnog
krajolika na način da se pojedinačno zaštite tipične seoske cjeline i zaselci i to kroz
općinske/gradske programe, a uz financijsku pomoć Države (subvencioniranje, revitalizacija i
sl.). Za ostale predjele potrebno je propisati uvjete gradnje tako da nove građevine lokacijom i
arhitekturom ne naruše fizionomiju krajolika, ne planirati gradnju na vizualno vrijednim i
eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodotocima.
Prilikom vođenja infrastukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati
usuglašeno i şektorski racionalizirati i objedinjavati. Ovim Planom vođenje kapitalnih
prometnih pravaca objedinjeno je u zajedničke koridore:
- planirana brza Podravska cesta vođena je dijelom uz kanal HE "Varaždin", te po
zajedničkoj trasi autoceste: Goričan - Zagreb, od križanja Varaždin do križanja
Ludbreg,
- planirana brza Zagorska cesta i brza željeznička pruga.
Za park prirode Hrvatsko zagorje potrebno je izraditi prostorni plan područja posebnih
obilježja. Tim bi se planom detaljnije propisale uže i šire zone zaštite, režimi korištenja
prostora, mjere zaštite, uvjeti izgradnje i dr.
Biljni i životinjski svijet
U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti
posebne programe i akcije. Planira se izrada projekta "Utvrđivanje rasprostranjenosti i gustoće
populacija ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Županije". Sukladno rezultatima studije
potrebno je odrediti mjere zaštite i očuvanja za biljne i životinjske vrste čija brojnost opada,
staništa nestaju ili im prijeti izumiranje.
Ovim se Planom planira uspostavljanje posebnog ornitološkog rezervata na Ormoškom
jezeru i predjelu ušća Plitvice i Bednje u Dravu. Aktivnosti za rezervat na Ormoškom jezeru
već su u tijeku, a odvijaju se na međudržavnom nivou.
Za buduće oblikovanje naselja trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojećih
lokaliteta, te pažljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima,
značajkama i idejama) tako da ista bude uravnotežena s već postojećom kvalitetnom
izgradnjom i da čini kontinuitet u razvoju i oblikovanju naselja i šireg područja. To je moguće
postići propisivanjem oblikovnih smjernica u planovima nižeg reda, izradom posebnih studija,
projekata i programa, ali i učinkovitom kontrolom buduće izgradnje.
Sustav obnove i revitalizacije kulturno-povijesne baštine treba razraditi i odgovarajuće
ga materijalno poduprijeti da bude učinkovit.
Prirodna baština
Za racionalno korištenje i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uspostavlja se
sustav gospodarenja i aktivne zaštite kroz instituciju javne ustanove.
3 - 64
PROSTORNI PLAN
Svaka općina, grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije)
potencijalne za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takvim prostorima. Stoga je
u gradskim i općinskim prostornim planovima potrebno:
1. Inventarizirati područja planirana za zaštitu,
2. U svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrednije dijelove okoliša kao što
su:
- posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (šumska
područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili
skupine stabala i sl.),
- predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine
(ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan
način obrade tla i druga obilježja),
3. Utvrditi način, uvjete i mjere korištenja prostora (bilo to zaštitna, razvojna ili
kombinirana namjena) na osnovi jasnih programa (ciljeva, projekcija, želja i
mogućnosti) lokalne sredine, a uz puno uvažavanje ocjene struke.
Mjere racionalnog korištenja prostora, zaštite okoliša i zaštite prirodne i graditeljske
baštine postižu svoju operativnu učinkovitost dosljednom provedbom prostornih planova
jedinica lokalne samouprave (gradski i općinski prostorni planovi, generalni urbanistički
planovi, urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja). Značajna unapređenja mogu
se postići malim zahvatima i pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih
područja nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. Takve mjere, ako se sustavno provode i
podupiru imaju strategijsko značenje i dugoročne učinke.
Županijski prostorni plan je strateško-usmjeravajućeg značenja i njime se normativno
ne propisuju mjere za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. U cijelom su Planu sadržana
nastojanja za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš, pa se može reći da je cijeli Plan u tom
smislu orijentiran na zaštitu okoliša. Ovaj je Plan samo jedan od koraka u uspostavljanju
sustava integralnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem.
Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i
svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš, da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve
zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša: Zakon o prostornom uređenju,
Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o
vodama, Zakon o šumama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o zaštiti prirode, Zakon
o zaštiti spomenika kulture, Uredba o procjeni utjecaja na okoliš i ostali podzakonski akti.
Planom se daju osnovne smjernice i mjere za cijelu Županiju s obzirom na značajke
njenog područja i najvrednije resurse, a naglašava se načelo lokalnog pristupa koje u obzir
uzima posebnost i različitost okoliša dotične sredine, te specifičnost problema i uvjeta za
njihovo rješavanje. Smatra se da je općinskim odnosno gradskim prostornim planovima, uz
uvažavanje i poštivanje županijskih planskih načela, moguće detaljnije analizirati prostor i
okoliš, uočiti probleme i popisati onečišćivače, te samim time izreći konkretnije mjere zaštite
prostora i sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
Također se naglašava činjenica da se zaštita okoliša ne provodi samo kroz dokumente
prostornog uređenja. Prostorni su planovi dokumenti u kojima se integriraju i usuglašavaju
različiti interesi. Svrsishodnije je djelovati kroz dokumente kao što su: Program zaštite okoliša,
podzakonski akti i planovi kojima jedinice lokalne uprave i samouprave usmjeravaju aktivnosti
vezane na zaštitu okoliša. Sa županijske razine potrebno je usuglašavanje i dogovor kako da se
problemi uočavaju, prate i rješavaju (sustavno i strateški ili lokalno) da bi se izbjegla
preklapanja i osigurala djelotvornost.
3 - 65
PROSTORNI PLAN
II. Odredbe za provođenje
PROSTORNI PLAN
1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i
namjeni
1.1.
Prostornim planom Varaždinske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela
prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita,
korištenje i namjena prostora Županije.
1.2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom
u cilju njegove zaštite i očuvanja.
1.3. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na
izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja.
1.4. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima
su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u
prirodnom okruženju.
1.5. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo)
izvode se:
- u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja),
- izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura).
1.6. U naselju, odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim
planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim
propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih
važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura,
šport, uprava, servisi i slično.
1.7. Izvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi:
- građevine infrastrukture,
- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma
ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti,
- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
- zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine,
- građevine za potrebe obrane.
1.8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti
odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz
djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.
1.9. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na:
- mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima
naselja,
- vrijednije poljoprivredno tlo i
- ostala obradiva tla.
1.10. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji
zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog
gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je
šumarstvo, vodno
gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam.
4- 1
PROSTORNI PLAN
1.11. Prema namjeni prirodna područja mogu biti:
- šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i šume
posebne namjene,
- vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja i zaštite na području
Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali).
1.12. U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti
glede prirodnih obilježja i sustava, planiraju se tri razine dopustivosti:
a) I razina dopustivosti - odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne
može planirati nova gradnja:
a1 - I i II zaštitna zona vodocrpilišta i izvorišta (osim priključne
infrastrukture, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite),
a2 - poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom
zemljištu ( u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo"),
a3 - prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice
nasipa,
a4 - zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Trakošćan, zaštićeni krajolik Kalnik
i spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena
(prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se propisanim mjerama
zaštite ne dozvoljavaju izuzeci.
Iznimno, može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i
a4, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko
rješenje neopravdano skupo.
b) II razina dopustivosti - područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na
dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne
mjere i uvjete uređenja prostora:
b1 - područje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog
plana područja posebnih obilježja,
b2 - III A i B zaštitna zona vodocrpilišta odnosno III zona izvorišta,
b3 - poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom
zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "ostalo obradivo tlo"),
b4 - predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode
i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz,
b5 - pojas do 50 m od ruba šume.
c) III razina dopustivosti - ostalo područje, odnosi se na one dijelove prostora u kojima
je planirana gradnja bez posebnih ograničenja.
1.13. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane
zaštite i očuvanja prostora:
a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, šume, biljni i životinjski
svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće
biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava,
b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i
očuvanja identiteta ruralnog krajolika,
c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i
unapređenja života ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.).
1.14. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a, a s
obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.000) očitavaju se i tumače kao načelne
planske kategorije usmjeravajućeg značenja.
Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija, režima korištenja i uređenja
određuje se PPUO/G-om.
4- 2
PROSTORNI PLAN
2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti
za Državu i Županiju
2.1. Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ-u, s
obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza, očitavaju i tumače kao
plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja.
2.2. Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te posebnih
propisa određuju se građevine koje su od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje
se, do donošenja PPUO/G-a, izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-u uz
uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole:
A. PROMETNE GRAĐEVINE
A.1. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima
- autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Čakovec - Mađarska,
- Podravska brza cesta: Slovenija - Varaždin - Koprivnica - Osijek,
- Zagorska brza cesta: Varaždin - Ivanec - Krapina,
- državne ceste,
- međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Dubrava Križovljanska Zavrč,
- međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Zlogonje - Meje,
- međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Otok Virje - Ormož,
- međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz
granicu s Republikom Slovenijom.
A.2. Željezničke građevine s pripadajućim građevinama
- brza željeznička pruga Krapina - Lepoglava - Ivanec - Varaždin - Čakovec Mađarska,
- željeznička pruga I. reda Varaždin - Koprivnica,
- željeznička pruga II. reda Varaždin - Zagreb.
A.3. Zrakoplovne građevine
- zračna luka kategorije 2C.
B. ENERGETSKE GRAĐEVINE
B.1. Elektroenergetske građevine
- HE "Varaždin" instalirane snage 86MW,
- HE "Čakovec" instalirane snage 75,9 MW,
- male HE pod uvjetom da se sukladno točki 6.2.3. ovih Odredbi za provođenje
provedu svi propisani postupci i mjere,
- dalekovod Žerjavinec - Mađarska 2×400 kV,
- dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV.
B.2. Građevine za transport plina
- međunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb Ludbreg,
- magistralni plinovod Zabok - Ludbreg ∅ 500 mm,
- magistralni plinovod Ludbreg - Novigrad ∅ 500 mm,
- magistralni plinovod Ludbreg - Budrovac ∅ 300 mm,
- magistralni plinovod Ludbreg - Varaždin ∅ 300 mm,
4- 3
PROSTORNI PLAN
- magistralni plinovod Varaždin - Čakovec,
- magistralni plinovod Varaždin - Lepoglava.
B.3. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina
- eksploatacija geotermalne vode u širem ludbreškom području (Lunjkovec),
- eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Očura, Ljubešćica,
Čanjevo, Vinica), eksploatacija šljunka (Motičnjak, Hrastovljan, Lešće),
eksploatacija opekarske gline (Ludbreški Vinogradi, Cerje Tužno, Turčin)
i eksploatacija pijeska (Jerovec),
- druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena
eksploatacijska polja (točka 3.3.2. ovih Provedbenih odredbi).
C. VODNE GRAĐEVINE
C.1. Zaštitne i regulacijske građevine
- građevine za obranu od poplava na Dravi kao graničnom vodotoku, a prema
Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrženica, Šemovec,
Varaždin, Svibovec, Virje Otok-Brezje, usporni nasipi kanala Plitvica, nasipi
akumulacija i brana HE "Varaždin", "Čakovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i
odvodnog kanala HE "Varaždin",
- kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju
velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali),
- građevine na dijelovima slivnih područja Bednje, Plitvice, Lonje i drugim
unutarnjim vodotocima (ovisno o površini sliva i zapremnini vodnog vala).
C.2. Građevine za korištenje voda
- vodoopskrbni sustav Županije planiran Vodoopskrbnim planom Županije s
kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilišta, izvorišta, crpnih stanica,
vodosprema i važnijih vodoopskrbnih cjevovoda).
C.3. Građevine za zaštitu voda
- sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda grada Varaždina, te ostali sustavi
i
uređaji kapaciteta vaćeg od 25.000 ekvivalentnih stanovnika koji će se graditi
nakon što se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda Županije (točka 6.3.3.
ovih Odredbi za provođenje).
D. ŠPORTSKE GRAĐEVINE
- skijalište sa žičarom na Ivančici,
- igralište za golf (točka 3.7.g ovih Odredbi za provođenje).
2.3. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja
(infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, slobodna bescarinska zona i robnotransportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar
povijesne urbanističke cjeline grada Varaždina) planiraju se PPUO/G-om, te drugim
dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju.
4- 4
PROSTORNI PLAN
3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru
3.1. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja
za:
- smještaj industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva,
- rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina,
- poljodjelstvo,
- šumarstvo,
- turizam.
3.2. Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti,
smještavaju se u naselja, osim hidroenergetskih postrojenja, postrojenja za eksploataciju
mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje
prirodnih resursa.
3.2.1. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih
industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije
iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih
površina.
3.2.2. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja
neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja.
U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima
kako bi, ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za
postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine (Ivanec, Ludbreg i Novi
Marof), zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog
prostora u policentričnoj mreži gradova Županije.
Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i
obrtništva, posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika, s
ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje
planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u
prostoru.
3.2.3. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi
isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.
3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i
te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.
3.3.1. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane
zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati,
revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima
zaštite okoliša.
3.3.2. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (ČanjevoSudovec, Črljena zemlja-Breznički Hum, Podevčevo i druga, koja kao istražni
prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao
odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu, uvažavajući
osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih
vrijednosti prostora.
4- 5
PROSTORNI PLAN
Na razini plansko-usmjeravajućih određenja predviđa se u širem području Ludbrega
(Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogući su razni oblici
korištenja resursa (energetske, gospodarske, rekreacijske svrhe), uz prethodnu
procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoliš, te detaljniju razradu načina
korištenja prostora.
3.4. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na
poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, napuštenim šljunčarama,
koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista
se može koristiti isključivo za uzgoj ribe.
Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih
parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, a
ovisno o strukturi tla.
U brdskim predjelima, na protočnim vodama ili uz njih, moguća je izgradnja ribnjaka i
pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih u stavku 2. ove točke, pod
uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim
ulaganjima.
Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati uz
lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku
njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa.
Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim
materijalom prilikom formiranja ribnjaka.
3.5. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva.
3.5.1. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati
povećavanje zemljišnog posjeda, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju
vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta.
3.5.2. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na
vodonosniku podzemne pitke vode, potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi
specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak
uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi.
3.5.3. Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za
vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih
djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G-a, uvažavajući težnju prema okrupnjavanju
zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja,
te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje.
3.5.4. Izvan naselja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguća je
izgradnja:
- montažnih i montažno-demontažnih građevina,
- polumontažnih građevina i
- čvrstih građevina.
3.5.5. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti, moguće je planirati:
- na posjedu primjerene veličine, a
- za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.
4- 6
PROSTORNI PLAN
U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju
uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima
kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.
Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i
očuvanja krajobraza.
3.5.6. Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina
izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i
intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, su:
- građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu
minimalne veličine od 15 ha,
- građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu
minimalne veličine od 5 ha,
- građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha,
- građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od
4 ha,
- građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha.
3.5.7. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati
izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.
Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.
Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:
Vrsta stoke:
Koeficijent
Broj grla
- krava, steona junica
1,00
10
- bik
1,50
7
- vol
1,20
8
- junad 1-2 god.
0,70
14
- junad 6-12 mjeseci
0,50
20
- telad
0,25
40
- krmača + prasad
0,055
118
- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
40
- mlade svinje 2-6 mjeseci
0,13
77
- teški konji
1,20
8
- srednje teški konji
1,00
10
- laki konji
0,80
13
- ždrebad
0,75
13
- ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
100
- janjad i jarad
0,05
200
- tovna perad
0,00055
18.000
- konzumne nesilice
0,002
5.000
- rasplodne nesilice
0,0033
3.000
- za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla
utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz točke 3.5.8.
3.5.8. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati
izgradnja potrebno je minimalno prikazati:
- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,
- vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,
- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim
razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne
proizvodnje i obrade,
- pristup na javne ceste,
4- 7
PROSTORNI PLAN
- potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom,
- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako
se predviđa,
- mjere zaštite okoliša,
- ekonomsku opravdanost ulaganja.
3.5.9. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se
planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj
naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji.
Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u, a mogu biti veće ili manje od
navedenih (što zahtjeva obrazloženje u planu), ali se preporučuje da ne budu manje
od:
Broj uvjetnih grla
10 - 15
16 - 100
101 - 300
301 - 800 i više
Min. udaljenost (m)
100
150
300
500
Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na
udaljenosti od najmanje 100 m od naselja.
Minimalne
udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj
poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od
županijskih i 30 m od lokalnih cesta.
3.5.10. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne
potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake, vinograde,
povrtnjake, cvijetnjake i slično, može se planirati unutar naselja u skladu s
odredbama PPUO/G-a.
3.6. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi
očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda.
3.6.1. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu
održivog gospodarenja.
3.6.2. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora
treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju
naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru.
3.6.3. Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući
osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju, te činjenicu da te
šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost, ali su izuzetno bitne u svojoj
zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša, pa je njihove površine
poželjno povećavati.
3.6.4. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je
uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u
točkama 7. i 8. ovih Odredbi za provođenje.
4- 8
PROSTORNI PLAN
3.7. Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateški marketinški plan turizma
Varaždinske županije", a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru
vezan je uz:
a) šire područje Trakošćana s turističko-ugostiteljskom ponudom i izletničkorekreacijsko-športskim sadržajima, hotelom, tenis igralištima, mogućnošću izgradnje
golf igrališta manjeg opsega (ili vježbališta) i drugo, izuzev područja I. razine
dopustivosti planirane gradnje iz točke 1.12.a4,
b) zdravstveno-lječilišni kompleks u Varaždinskim Toplicama,
c) kulturno-povijesne lokalitete na području cijele Županije s centralnim sadržajima u
Varaždinu (graditeljska i kulturno-povijesna baština, glazba),
d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog državnog
sabora, kapela Svetog Križa u dvorcu Batthany, programi i hodočašća uz blagdan Svete
Nedjelje i dr.)
e) lovna područja sa središtem u Zelendvoru,
f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika,
g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda
tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju:
- Ivančica s mogućnošću obnove skijališta i žičare,
- športsko-rekreacijski centar "Aquacity" istočno od Varaždina na lokaciji
šljunčare s kupalištem, rekreacijom na vodi, tenis igralištima, golfom i
minigolfom s vježbalištem, klizalištem, hotelom/motelom, ugostiteljstvom na
otvorenom i drugim sličnim sadržajima,
- športsko-rekreacijska cjelina/područje zapadno od Varaždina s mogućnošću
organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta,
- športsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji šljunčare u Općini Donji
Martijanec s kupalištem, športovima na vodi, športskim ribolovom (u
kombinaciji s lokacijom "Lešće") i rekreaciju na otvorenom uz prateće
ugostiteljske sadržaje,
- izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom
ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrženice uz potrebnu ekološku
revitalizaciju područja,
- izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca - umjetne jezerske površine
za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim
ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom,
- rekreacijski centar (tenis igralište, golf, rekreacijska šetnja crnogoričnom šumom)
s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruševec,
- izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca,
- izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varaždinbregu s turističkougostiteljskim sadržajima (hotel, kamp),
- višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega
(Lunjkovec),
- izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na Dravi kod Varaždina,
- športsko-rekreacijski centar Topličica.
Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se
maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja
poštivajući gradnju datog područja, tj. lokalnog ambijenta.
4- 9
PROSTORNI PLAN
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru
4.1. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj
je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u.
4.1.1. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini
Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati,
osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena
prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije.
4.1.2. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su
smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene,
pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore
analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.
4.1.3. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru
zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja.
4 - 10
PROSTORNI PLAN
5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja
izgrađena i neizgrađena dijela područja
5.1. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za
razvoj naselja), koje treba primijeniti u PPUO/G, ali selektivno i u funkciji optimizacije
odnosa: razvoj naselja - zaštita prostora, uz uvažavanje slijedećeg:
- kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice
izgrađenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom
za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu
budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te
drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje,
- valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i
njihove prostorne kompozicije u okruženju,
- što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje, osigurati
višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti
neracionalnosti, te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja,
- sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na
pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture,
- kada je nužno omogučiti razvoj proširenjem područja naselja, potrebno je
primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u
prostoru predviđenom za razvoj naselja, štititi javni interes, te izbjeći sukobe s
planiranim infrastrukturnim koridorima,
- u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i
planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji,
- novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i
nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja,
- aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda, kao i dogradnjama ili
nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim
gradnjama, te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost,
- usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja
koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog
standarda, uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih
kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i
regionalnim značajkama,
- usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline
radi njihove obnove i zaštite.
5.2. Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća:
a) grupa gradova i naselja preko 1.000 stanovnika
- za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj,
- predlaže se za gradove Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje
susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja
jedinstvenog urbanog područja,
b) grupa naselja od 500 do 1.000 stanovnika te općinska sjedišta
- tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija
iz točke 5.1.,
c) grupa naselja do 500 stanovnika
- kod tih naselja, u pravilu, nije opravdano planirati prostore za širenje. Nužna i
opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti.
4 - 11
PROSTORNI PLAN
5.3. Unutar naselja, za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta
prostornog uređenja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime
korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka:
a) stambena namjena
niska stambena izgradnja*
višestambena izgradnja*
slobodnostojeća
građevina
dvojna
građevina
niz
40%
40%
50%
max. izgrađenost
parcele
max. visina
Po + P + 1 + K
30%
Po + P + 4 + K
* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske
radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično.
b) mješovita namjena
max. izgrađenost
parcele
max. visina
pretežito stambena*
pretežito poslovna**
40%
40%
Po + P + 1 + K
Po + P + 1 + K
* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske
radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffe-i i slično,
** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije,
ugostiteljske građevine s glazbom i slično.
c) gospodarska namjena
proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička
40%
max. izgrađenost
parcele
Po + P + 1 + K
max. visina
Po = podrum
P = prizemlje
1, 2, 3, 4 = kat
K = potkrovlje
Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine, skladišta, servise, zanatsku
proizvodnju, odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise
koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju.
d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine,
zaštitne zelene površine, vikend i hobi zone, površine posebne namjene, površine
infrastrukturnih sustava, groblja i slično, koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je
planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i
funkcijama naselja.
4 - 12
PROSTORNI PLAN
6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja
prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
6.1. Prometni sustavi
6.1.1. U PPŽ-u se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj
prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj
naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za:
- glavne cestovne prometne pravce,
- cestovne granične prijelaze,
- željezničke prometne pravce,
- zračnu luku,
- poštu i telekomunikacije.
Osnove cestovnog, željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u
kartografskom prikazu 1: "Korištenje i namjena prostora", a osnove razmještaja
poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2:
"Infrastrukturni sustavi ".
6.1.2. Glavni cestovni prometni pravci:
Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine:
- autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Čakovec - Goričan,
- planirana Podravska brza cesta: Slovenija - Varaždin - Koprivnica - Osijek,
- planirana Zagorska brza cesta: Varaždin (autocesta: Rijeka - Zagreb Mađarska) - Ivanec - Krapina (autocesta: Zagreb - Slovenija),
- državne i županijske ceste,
- obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojeće državne ceste.
6.1.3. Autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Goričan
- trasa je utvrđena i unesena u PPŽ temeljem izrađene dokumentacije.
6.1.4. Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica - Varaždin - Koprivnica - Osijek
- na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i
načelna dispozicija raskrižja.
U cilju provedbe potrebno je:
- detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru, optimalan broj i položaj
križanja, te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska
usmjerenja o položaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i vođenje izvan
naselja).
6.1.5. Zagorska brza cesta: Varaždin (od autoceste Goričan - Zagreb) - Ivanec - Lepoglava
- Krapina (do autoceste Zagreb - Maribor)
- načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu
infrastrukturnu namjenu,
- u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu, optimalan broj i
položaj križanja te definirati dinamiku realizacije.
6.1.6. Postojeće državne i županijske ceste planirane su PPŽ-om temeljem propisa o
razvrstavanju, a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena
4 - 13
PROSTORNI PLAN
kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u slučaju izgradnje obilaznica,
zamjenskih ili novih pravaca:
- u PPŽ-u se predviđa izgradnja novih obilaznih pravaca u Varaždinu, Novom
Marofu i Varaždinskim Toplicama,
- rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata
ceste ne smatra se promjenom trase,
- moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama, a na
razini plansko-usmjeravajućeg određenja u PPŽ-u su planirane poželjne
promjene u razvrstavanju.
6.1.7. Cestovni granični prijelazi:
- postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim
potrebama bez posebnih prostornih ograničenja,
- na trasi Podravske brze ceste moguća je izgradnja novog međunarodnog
cestovnog graničnog prijelaza I kategorije na budućoj spojnoj točki s
Republikom Slovenijom u skladu s međudržavnim dogovorom.
6.1.8. Do izrade stručne podloge iz točke 2.2. ovih Odredbi za provođenje, potrebno je u
PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca
prema planiranim trasama u PPŽ-u.
Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju
prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka
autoceste odnosno brze ceste i križanja u više razina, uključujući i zakonom
propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s
posebnim propisima.
Širine koridora državnih, županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne
povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati
unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G.
6.1.9. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela
planirane trase brze željezničke pruge od Varaždina prema Krapini na dionici od
Lepoglave do zapadne granice Županije.
6.1.10. Brza željeznička pruga od Krapine (veza Zagreb - Beč) preko Lepoglave, Ivanca i
Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj:
- na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je
potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da
se što manje zauzima novi prostor, te da se na dijelu od Lepoglave do
Varaždina zadrži na trasi postojeće pruge,
- širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom
pojasu željezničke pruge.
6.1.11. Postojeće športsko zračno pristanište, smješteno istočno od Varaždina moguće je
razvijati u ovisnosti o strateškim interesima u zračnu luku kategorije 2C.
6.1.12. U okviru postojeće lokacije športskog zračnog pristaništa postoji mogućnost za
širenje:
- unutar raspoloživog slobodnog prostora između naselja i postojećih
infrastrukturnih koridora,
- izmicanjem postojeće državne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko
prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav
zahtjev.
4 - 14
PROSTORNI PLAN
6.1.13. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju
poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja, te se PPUO/G-om i
detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan
razvoj.
U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža, PPŽ-om
se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova, a za
proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne
koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i
sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.
6.2. Energetski sustav
6.2.1. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna
postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više.
6.2.2. Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varaždin i HE Čakovec) su izgrađena i u
PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom.
6.2.3. U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina
(male hidrocentrale), ali njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom
dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margečan i Željeznica).
Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajuće
postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti i
ugraditi lokaciju u PPUO/G.
6.2.4. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istočnom dijelu
Županije (istočno od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV
Žerjavinec - Mađarska.
6.2.5. Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja
razine 110 kV i više, predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz
minimalna potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora.
6.2.6. Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina na
razini Županije predviđa se ostvariti izgradnjom međunarodnog plinovoda ADRIA
- LNG (Omišalj, Delnice, Karlovac - Zagreb - Zabok - Ludbreg - Kotoriba mađarska granica):
- planiran je područjem Županije dijelom istim koridorom uz već
postojeći magistralni plinovod Zabok - Ludbreg, a dalje u smjeru Kotoribe
novom trasom,
- na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mjernoredukcijske stanice za koje će se osigurati potreban prostor,
- osim propisanih općih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste građevina, PPŽ
ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje.
6.2.7. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih
postavki PPŽ-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske", a
razrađivat će se PPUO/G-om, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom.
4 - 15
PROSTORNI PLAN
6.3. Vodnogospodarski sustav
6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine:
- na rijeci Dravi predviđa se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i
zaštitnih (nasipi) građevina; bilo bi svrhovito izučiti i procijeniti
prihvatljivost, opravdanost i svrhovitost rješenja za konkretan prostor tako
da se preporuči zahvat koji će zadovoljiti zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od
štetnog djelovanja voda,
- u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke
Bednje, koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zaštite okoliša,
- na dijelovima slivnih područja Bednje, Plitvice i Lonje predviđa se
mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava,
- zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih
obilježja.
6.3.2. Građevine za korištenje voda:
- izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrđena temeljem
Vodoopskrbnog plana Županije,
- u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i
osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije, uz postojeća
vodocrpilišta i izvorišta: Varaždin, Bartolovec, Belski Dol, Žgano vino,
Bistrica, Beli Zdenci, Šumi, Sutinska i Ravna gora, planira se novo
vodocrpilišno područje Vinokovšćak (između dovodno-odvodnog kanala HE
Varaždin i starog korita rijeke Drave - šire područje naselja Svibovec) i
vodocrpilišno područje istočno od Hrženice (u pravcu naselja Struga),
- kapitalne građevine za distribuciju - crpna stanica, planira se u Doljanu,
- sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u
kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ",
- mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u
postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja
prostora,
- trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u
grafičkom dijelu PPŽ-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su
odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.
6.3.3. Građevine za zaštitu voda:
- sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varaždina u osnovi je prostorno
definiran i potrebno ga je etapno izgrađivati, a u funkcionalnom smislu
potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (biološki uređaj) na način da
ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru,
- potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema
kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za
odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda,
kolektorom i ispustom u recipijent.
4 - 16
PROSTORNI PLAN
7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti
7.1. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz
koji protječu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom
cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi
uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja.
7.1.1. U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i
imovine. U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i
imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika.
7.1.2. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih
livada, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na
narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a
opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
7.1.3. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj
mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta
Županije.
7.2. Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik, te ih je u
najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih
dijelova krajobraza.
7.2.1. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik, pa se u cilju očuvanja izvorne slike
krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.
7.2.2. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati
njihova prenamjena i krčenje.
7.2.3. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima
(voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri
kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika.
7.2.4. Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar
zaštitnih zona vodocrpilišta.
7.3. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno
objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju
građevina odnosno širenje naselja.
7.4. Nove površinske kopove kamenoloma, šljunčara, pješčara i glinokopa prvenstveno je
potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti
prostora.
Rudarski projekti moraju sadržavati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena
napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije,
ribolova i sl.).
4 - 17
PROSTORNI PLAN
7.5. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika
sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom.
7.5.1. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno
vrijednim, značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom.
Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od
ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati
naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim
graditeljstvom.
7.6. U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u
širem prostoru, potrebno je poštivati preporuke sadržane u točki 5.3. koje se odnose na
katnost izgradnje.
7.7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih
građevina infrastrukture.
7.8. U PPUO/G-u potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora
(unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet,
ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu
općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti
temeljne vrijednosti i osobitosti područja.
U planovima nižeg reda preporuča se planirati područja za vikend izgradnju i utvrditi
mjere za zaustavljanje i sprječavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje.
4 - 18
PROSTORNI PLAN
8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
8.1. Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je baština od državnog značaja za koju je
zakonom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem
tekstu PPPPO).
Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u očitavaju se i tumače kao planskousmjeravajući podatak koji će se utvrditi u skladu s posebnim zakonom.
8.1.1. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata, zaštitu, korištenje i
uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima:
- izdvojena uža područja pod strožom zaštitom,
- prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i
zaštite,
- područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i
stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih
područja.
8.1.2. Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama, jer
se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području.
8.1.3. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati
graditeljskom naslijeđu, tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog
krajolika.
8.1.4. Za zaštićenu park šumu Trakošćan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode
treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske
struke i propisanim mjerama zaštite.
8.1.5. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja,
potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom županijom.
8.2. U PPŽ-u se planira potreba izrade PPPPO-a za područje rijeke Drave.
8.2.1. U PPPPO-u za područje rijeke Drave potrebno je, na osnovi inventarizacije i
vrednovanja, utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski
zaštititi.
Ovim se Planom, a prema Zakonu o zaštiti prirode, planiraju zaštititi pojedini
dijelovi rijeke Drave i to:
- Ormoško jezero kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat,
- područje ušća Plitvice i Bednje kao zaštićeni krajolik i kao posebni zoološki
(ornitološki) rezervat.
8.2.2. Prilikom određivanja granica i provođenja planskih i ostalih aktivnosti na
Ormoškom jezeru i starom koritu rijeke Drave, potrebno je djelovati koordinirano na
razini međudržavne suradnje i suradnje sa susjednim županijama (zaštita Drave kao
biosfernog rezervata).
4 - 19
PROSTORNI PLAN
8.3. Za područje Kalnika kao prirodne baštine od državnog značaja ovim se PPŽ-om ne
propisuje obveza izrade PPPPO-a, ali se ista ne isključuje, već se smatra uputnim postupak
zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika predložiti i pokrenuti koordinirano s Koprivničkokriževačkom županijom.
8.3.1. Mjere zaštite za dijelove Kalnika planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog
krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama.
Najvrednije predjele unutar tog prostranog područja treba posebno izdvojiti i
propisati strože mjere zaštite (planirani rezervati šumske vegetacije, spomenici
prirode, kanjoni potoka i sl.).
8.3.2. Za "Zaštićeni krajolik Kalnik" koji je već utvrđen, potrebno je propisati mjere zaštite
i njime nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama
zaštite.
8.3.3. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na širem području
Kalnika, potrebno je djelovati koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom.
8.4. Planirane predjele posebnog rezervata šumske vegetacije na području Kalnika, Ivančice,
Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju šumarske i vodnogospodarske struke detaljnije
definirati u PPUO/G-u.
8.4.1. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u
tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" (na vodnom dobru "Hrvatske
šume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"), kako bi se na polazištima struke planiralo i
provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa, održavanje neizmijenjene šumske
zajednice, zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr. šumsko-uzgojni zahvati).
8.5. U PPŽ-u su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode:
a) u kategoriji park šume: Dravska park šuma, park šuma u Varaždinskim Toplicama, šuma
oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu,
b) u kategoriji zaštićenog krajolika: vršni dio Ivančice, ušće Plitvice i Bednje u Dravu, širi
predio Kalnika, krajolik potoka Zbel i šire područje Grebengrada (izvorišni dio Lonje,
Čevo, Belski dol i dolina rijeke Bednje),
c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i pećine Kamenac, geološki stup Drenovec,
botanički spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv. Vuka na Vukovoju te
livade uz potok Zbel kao stanište kockavice.
U PPUO/G-u je potrebno predložiti razinu zaštite tih dijelova prirode, a također i za
područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz.
8.6. Za zaštićene spomenike prirode: geološko-paleontološke Vindiju i Mačkovu spilju i
geološko-mineraloški Gaveznicu, potrebno je propisati mjere zaštite.
8.6.1. Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija, razgledavanje, košnja i sl.) može
imati negativne učinke na spomenik prirode, pa mjere zaštite treba propisati na
osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta.
8.7. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: arboretum Opeka, groblje Varaždin, 11 parkova (Novi
Marof, Varaždinske Toplice, Križovljangrad, Bajnski dvori, Vidovec, Jalkovec, Šaulovec,
Maruševec, Klenovnik, Veliki Bukovec i Martijanec), tri skupine stabala i šest
pojedinačnih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zaštite prirode.
4 - 20
PROSTORNI PLAN
8.7.1. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se
razrješiti vlasničko-korisničke odnose, te osigurati stručne kadrove za održavanje,
obnovu i revitalizaciju tih spomenika.
8.8. Zaštićene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i
prijeti odumiranje treba štititi:
- unutar zaštićenih predjela,
- inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zaštite na lokalnoj
razini sukladno točki 10.8. ovih Odredbi za provođenje.
8.9. Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati
u PPUO/G-u, a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora:
- za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline
(Varaždin i Varaždinske Toplice) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja
na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije,
- za zaštićene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zaštićene seoske cjeline
(Mali Lovrečan i Veliki Lovrečan) obvezna je izrada konzervatorske
dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propiše
izrada detaljnih planova uređenja,
- za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada
konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan
uređenja.
4 - 21
PROSTORNI PLAN
9. Postupanje s otpadom
9.1. Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom
principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom.
9.2. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada
koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka.
9.3. U PPŽ-u se ocijenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav
gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje
građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i
odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što
podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termičke obrade i odlagališta za
neiskorišteni ostatak otpada.
9.4. Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u
Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje.
U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti
(smanjivanje količine i volumena i sl.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni
prostor, a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i
odlaganje otpada.
9.5. Prikupljanje i skladištenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu, Strategiji
i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za
Republiku Hrvatsku, u PPŽ-u se predviđa organizirati u okviru lokacije budućeg centra za
obradu i odlaganje otpada.
Do uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada u Županiji, kontrolirano
prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju (najvećim dijelom otpadnih
ulja) organizira se i provodi na području grada Varaždina, a ostali opasni otpad za koji nije
organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja, uz
provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.
9.6. Postojeća kontrolirana odlagališta (Turčin, Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske Toplice,
Jerovec), kao i sva ostala odlagališta i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrđenog
posebnim propisima.
Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima
upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje).
9.7. U PPŽ-u se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju
centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec), "Malo Polce" (Grad
Ludbreg), "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica), Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet), Turčin (Općina Gornji Kneginec), te "Vražji rid" (Grad
Novi Marof).
4 - 22
PROSTORNI PLAN
10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša
10.1.1. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije, uz zakonom propisani sadržaj, s
većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika, vodotoke, šume, tlo i
krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije, za koje je PPŽ dao osnovna
usmjerenja u pogledu zaštite resursa.
10.1.2. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i
konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne
resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik.
10.1.3. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost
izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse,
značajke i posebnosti dotične sredine).
U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša,
analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i
kvantitetu poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.
10.2. Vode
10.2.1. Na razini Županije, jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se
nalaze na vodonosniku, potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode
izgradnjom sustava za odvodnju, zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem
prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi.
10.2.2. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na
zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Naselja koja
imaju prioritet su Svibovec Podravski, Trnovec, Nova Ves Petrijanečka, i prsten
naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec. Potrebno je
riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i
izvan naselja, a posebice farmi na području vodonosnika.
10.2.3. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja
odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog
uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama.
10.2.4. Cijeli se vodonosnik, dugoročno i strateški gledano, smatra područjem
potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje
na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite
okoliša.
10.2.5. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih
sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju
količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.
10.2.6. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova
namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na
vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika,
Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji.
4 - 23
PROSTORNI PLAN
10.2.7. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik - širi vegetacijski pojas uz rijeke
i potoke, koji uključuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati
svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog
pojasa. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje
novih regulacija.
10.2.8. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi
dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine.
10.2.9. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima
se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u
smislu kišnih preljeva.
10.2.10. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljališta, te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja, sanacije, zatvaranja
i sl.
10.2.11. Do izrade i donošenja PPPPO-a za rijeku Dravu, unutar granica obuhvata plana
predviđenih u PPŽ-u, od novih namjena može se planirati korištenje prostora
isključivo u svrhu rekreacije. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je
provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih dokumenata i
programa.
10.3. Šume
10.3.1. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona
o šumama.
U cilju zadržavanja površina pod šumom, u gospodarskim jedinicama
Varaždinskih, Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma potrebno je spriječiti
širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma. U opravdanom
slučaju (gradnja infrastrukture i sl.) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu, bilo
bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je.
10.3.2. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je
korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne
šume.
10.3.3. U PPUO/G-u preporuča se propisivanje konkretnijih mjera zaštite, u smislu
zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s
površinama druge namjene.
10.3.4. Poželjno je pošumljavati, odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na
slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II), područje
budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak, područja uz koridore brzih cesta i autoceste,
nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke
i sl.
10.4. Tlo
10.4.1. Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u
nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih
razreda, a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena
potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti, odnosno u svrhu
zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade (točka 10.2.7.).
4 - 24
PROSTORNI PLAN
10.5. Zrak
10.5.1. Grad Varaždin dužan je, sukladno zakonskim propisima, voditi katastar emisija u
okoliš s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama
stanovanja i industrijskim područjima.
10.6. Zaštita od buke
10.6.1. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je
planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih
tihih djelatnosti, a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja.
10.6.2. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je, u skladu sa zakonskim
propisima, odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda.
10.7. Krajolik
10.7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojene u točki 7. ovih
Odredbi za provođenje.
10.8. Biljne i životinjske vrste
10.8.1. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na području obuhvata plana
rastu ili žive zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada,
staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste planirati mjere zaštite u skladu
s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša.
10.9. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti
10.9.1. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti
s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg
područja, uvažavajući mjere sadržane u točkama 5.3., 7.5. i 7.6. ovih Odredbi za
provođenje.
10.9.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojene u točki 8. ovih
Odredbi za provođenje.
10.10. Zaštićeni dijelovi prirode
10.10.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojene u točki
8. ovih Odredbi za provođenje.
10.11.1. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9. ovih Odredbi za
provođenje.
10.12. Procjena utjecaja na okoliš
10.12.1. U PPŽ-u se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom ne utvrđuju drugi
zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO).
4 - 25
PROSTORNI PLAN
10.13. Ekonomski poticaji
10.13.1. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju
unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni
program poticajnih, ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju
zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ-u i
drugim prostornim planovima).
10.14. Suglasnost na mjere zaštite okoliša
10.14.1. PPŽ-om se određuje da se pribavi suglasnost od nadležnog državnog tijela na
mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G-ima onih općina i gradova na čijem je
području planiran park prirode Hrvatsko zagorje. Prema kartografskom prikazu
3, to su slijedeće općine odnosno gradovi: Bednja, Donja Voća, Ivanec,
Klenovnik i Lepoglava.
4 - 26
PROSTORNI PLAN
11. Mjere provedbe
11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
11.1.1. Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u, utvrđuje se potreba
izrade slijedećih prostornih planova:
a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za:
- park prirode Hrvatsko zagorje,
- područje rijeke Drave,
b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za:
- 6 gradova: Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske
Toplice,
- 22 općine: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća,
Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali
Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec
Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Varaždin kao sjedište Županije.
d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Ivanec, Lepoglavu,
Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice.
11.1.2. Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona
utvrditi prostornim planovima iz točke 11.1.1. i programima mjera za unapređenje
stanja u prostoru.
11.1.3. Prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, koji
sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih
PPUO/G-a s područja bivše općine, ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni
PPŽ-u.
11.1.4. Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to
područje.
11.1.5. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim
tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83.,
36/85. i 42/86., u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o
unutarnjim poslovima), te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora
Varaždinske županije ubraja u VIIo seizmičnosti (po MCS), a krajnji istočni dio u VIIIo
MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora").
11.1.6. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika
zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, u slučaju izgradnje skloništa u skladu s
prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave,
potrebno je primijeniti slijedeće mjere:
4 - 27
PROSTORNI PLAN
a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu
zaštite:
- dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,
- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.
b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim
normativima za skloništa:
- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,
- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),
- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,
- osigurati lokacije za javna skloništa,
- odrediti seizmičnost.
Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u
mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih
opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.
Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti:
- za porodična skloništa za najmanje tri osobe,
- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno
skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto)
površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,
- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri
radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u
vrijeme rada,
- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći
na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za
stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).
4 - 28
PROSTORNI PLAN
11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
11.2.1. Pogranično područje obuhvaća Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave, te naselja
Muričevec, Očura i Vulišinec) i općine Bednja, Cestica, Donja Voća, Klenovnik,
Petrijanec, Sračinec i Vinica.
Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove
i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj
razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga
područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a
osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren
vremenu.
Dio područja ulazi u sustav budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji će se
izraditi PPPPO, kojim treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive
mogućnosti korištenja prostora koje će stvarati pretpostavke za učinkovitiju zaštitu.
11.2.2. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Breznica, Breznički Hum i
Visoko.
U ovim prostorima potrebna je:
- revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s
ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja,
- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i
slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne
perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene
uvjete za život.
11.2.3. Mreža gradskih naselja s Varaždinom, kao sjedištem Županije i važnijim nacionalnim
središtem, te Ivancem, Ludbregom, Novim Marofom, Lepoglavom i Varaždinskim
Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima, predstavljaju okosnicu
policentrične razvojne strukture Županije.
U PPŽ-u se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih
kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno
spojila (koncept se predlaže prvenstveno primijeniti za Varaždin, Ivanec, Ludbreg i
Novi Marof).
Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih
i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog
razvitka i razvitka okolnog područja.
11.2.4. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva
primjenu slijedećih mjera:
- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način
primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih
sredstava), uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje
rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama,
- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda
prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.
4 - 29
PROSTORNI PLAN
11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru
11.3.1.
Vodonosna područja (vodonosnik) - potrebno je praćenje kvalitete, stanja zaštite,
potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.
11.3.2. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode - potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i
mogućnosti korištenja.
11.3.3. Područja značajne prirodne vrijednosti:
- područje kompleksa Trakošćan i šire okolice s brdskim predjelom Ravne gore,
- područje uz rijeku Dravu,
- šire područje Kalničkog gorja,
- šire područje Ivančice koje obuhvaća gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do
Krušljevca,
- izvorišni dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice, Bednje, Lonje sa svim
pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka,
- šumski predjeli na području cijele Županije.
Za ova područja potrebno je pratiti stanje, način korištenja te potencijalno
ugrožavanje i onečišćenje.
11.3.4.
Eksploatacijska polja (planirana, postojeća, napuštena) - treba pratiti korištenje
postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju
narušavanja vrijednosti prostora.
11.3.5.
Poplavna područja - treba pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju
potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša.
11.3.6. Demografska kretanja - potrebno je pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i
predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže.
11.3.7. Pogranična, rubna i manje razvijena područja - treba pratiti stanje, pojave i procese u
cilju praćenja učinaka provedenih mjera.
11.3.8.
Područja planirana za gradnju - treba pratiti korištenje i predlagati eventualne
promjene, a u cilju racionalnog dimenzioniranja i korištenja tih područja.
11.3.9.
Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju - potrebno je
pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja
područja.
11.3.10. Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti - potrebno je
pratiti stanje, pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja
tih vrijednosti, a u cilju njihove zaštite i očuvanja.
11.3.11. Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava, a programima mjera
za unapređenje stanja u prostoru treba predlagati izradu stručnih i znanstvenih
podloga te programa, studija, projekata i drugih elaboracija.
4 - 30
PROSTORNI PLAN
Dokumentacija i suradnja
5- 1
PROSTORNI PLAN
a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata:
Planovi:
1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1997.
2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1998.
3. Prostorni plan Zajednice općina Varaždin, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983.
4. Prostorni plan (bivše) Općine Varaždin, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983.
5. Prostorni plan (bivše) Općine Ludbreg, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983.
6. Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983.
7. Prostorni plan (bivše) Općine Ivanec, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1983.
8. Prostorni plan (bivše) Općine Križevci, "Plan" APZ - Zagreb, Zagreb, 1978.
9. Prostorni plan područja HE sistema "Drava", Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1982.
10. Generalni prostorni plan Kalnika, Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta
u
Zagrebu, Zagreb, 1972.
11. Prostorni plan područja posebne namjene Ivančica - vršno područje, "Coning" Varaždin,
1984.
12. Generalni urbanistički plan grada Varaždina, 1982.
13. Generalni urbanistički plan Ivanca i kontaktnih građevinskih zona, 1982.
14. Generalni urbanistički plan Ludbrega 2000., 1977. i 1986.
15. Generalni plan uređenja naselja Varaždinske Toplice, 1996.
16. Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona, 1998.
(uključivo i sve izmjene i dopune planova)
5- 2
PROSTORNI PLAN
Studije:
1. Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja
Županije varaždinske do 2005. godine, "City trust", Zagreb, 1996.
2. Strateški markentiški plan turizma Varaždinske županije, Institut za turizam, Zagreb, 1997.
3. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske, Državni
hidrometeorološki zavod, Centar za meteorološka istraživanja, Zagreb, 1995.
4. Seizmička mikrorajonizacija Varaždina - regionalna studija, "Geotehnika" Zagreb - Institut
Geoekspert, Zagreb, 1972.
5. Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske, "Hidroekoing"
d.o.o., Varaždin, 1994.
6. Studija utjecaja na okoliš dalekovoda 2×400 kV Žerjavinec - Mađarska, Dalekovod d.d.
Zagreb, Zagreb, 1995.
7. Studija utjecaja na okoliš autoceste Zagreb - Varaždin - Goričan, dionica Komin - Goričan,
"Hrvatske ceste" - Inženjerski projektni zavod, Zagreb, 1991.
8. Prostorno-prometna studija koridora magistralnih cesta br. 3, 1.3 i 7 na području Zajednica
općina Bjelovar, Osijek i Varaždin, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 1989.
9. Podravska brza cesta, dionica: Dubrava Križovljanska - Varaždi; građevinsko-tehnička
studija, Inženjerski projektni zavod, Zagreb, 1995.
10. Studija o istraživanju, eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše)
Općine Ludbreg, INA - Geološki konzalting d.o.o., Zagreb, 1991.
11. Mineralne sirovine područja Zajednice općina Varaždin, INA Projekt, Zagreb, 1985.
12. Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske, Coning inženjering d.d. Varaždin,
Varaždin, 1995.
13. Strateški plan djelovanja za dunavsko slivno područje 1995.-2005., Environmental Policy
Europe asbi, Brussels, 1994.
14. Vodoprivredna osnova za vodno područje slivova Drave i Dunava,
vodoprivredna interesna zajednica Zagreb, Zagreb, 1996.
Republička
15. Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice, VRO "Drava - Dunav" Osijek,
OOUR "Vodogradnja" Varaždin, 1989.
16. Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave,
VRO "Drava - Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varaždin, 1989.
17. Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb - Bjelovar, RO
"Projekt" Zagreb, 1984.
18. Integralna studija - regionalni vodovod Varaždin (I faza), Građevinski institut, Fakultet
građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, 1989.
19. Vodoopskrbni plan Varaždinske županije, AT Consult d.o.o. Varaždin, 1998.
20. Studija vodoopskrbe (bivše) Općine Ludbreg, "Hidroprojekt", Zagreb, 1985.
5- 3
PROSTORNI PLAN
Ostali dokumenti:
1. Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske, "Službeni vjesnik Županije
varaždinske", br. 14/94.
2. Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1995. - 1997. godine,
"Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/98.
3. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske, "Službeni vjesnik
Županije varaždinske", br. 10/95.
4. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1998. 1999. godine, "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/98. i 4/98.
5. Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja Županije varaždinske, Zavod za prostorno
uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 1994.
6. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Varaždin, Zavod za
prostorno uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 1994.
7. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Ivanec, Zavod za prostorno
uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 1994.
8. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Donji Martijanec, Ludbreg, Mali
Bukovec i Sveti Đurđ, Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 1995.
9. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Novi Marof, Breznica, Ljubešćica,
Hum Breznički, Varaždinske Toplice i Visoko, Zavod za prostorno uređenje Varaždinske
županije, Varaždin, 1995.
10. Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru za gradove i
općine na području Varaždinske županije izrađeni u razdoblju od 1995. do 1997.
11. Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva, Zavod za
prostorno uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 1996.
12. "Postupanje s otpadom u Županiji varaždinskoj" - prilog za Program zaštite okoliša i
Strategije zbrinjavanja otpada u Županiji varaždinskoj, Varaždin, 1996.
13. Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1993.
14. Statistički ljetopis hrvatskih županija, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1993.
15. Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1995.
16. Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 881, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
5- 4
PROSTORNI PLAN
20. Razvojna politika za granična područja Republike Hrvatske, V.R.L.N. d.o.o., Zagreb, 1995.
21. Pogranično područje - uređenje i zaštita prostora, Zavod za prostorno uređenje Varaždinske
županije, Varaždin, 1997.
22. Elaborat zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora", "Sutinska", "Bistrica", "Beli zdenci",
"Šumi" i Žgano vino", AT Consult d.o.o. Varaždin, Varaždin, 1997.
23. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Varaždin
Regionalnog vodovoda Varaždin, JKP "Varkom" Varaždin, 1995.
24. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Bartolovec
25. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta Belski Dol
26. Odluka o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Vinokovšćak"
vodovoda "Varaždin", JKP "Varkom" Varaždin, 1999.
27. "Izvješće o postupanju s otpadom u Varaždinskoj županiji" - prilog za Program zaštite
okoliša, Varaždin, 1997.
28. Flajšman, E., Dravska park šuma, Varaždin, 1996.
29. Grad kao složen sustav, Hrvatsko društvo za sustave, Nakladni zavod Matice Hrvatske,
Zagreb, 1996.
30. Mumford, L., Grad u historiji, Naprijed Zagreb, Zagreb, 1988.
31. Hrženjak, J., Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj, Informator, Zagreb,
1993.
32. Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Muzejsko društvo
sjeverozapadne Hrvatske, Bjelovar, 1997.
33. Kušen, E., Cetinski, V.,: Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca, 1997.
34. Fizičko-kemijske, biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava
HE Varaždin, Čakovec i Dubrava u 1997. godini, PMF, Zagreb, 1998.
5- 5
PROSTORNI PLAN
b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata:
- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,
- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,
- Ministarstvo obrane,
- Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava Varaždinska,
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,
- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu,
- Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša,
- Županijski zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije,
- Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije,
- Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije,
- Županijski zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije,
- Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava,
- Vodnogospodarski odsjek Varaždin,
- Vodnogospodarska ispostava za slivno područje "Plitvica-Bednja",
- Hrvatske šume, Uprava šuma Koprivnica, Šumarija Varaždin, Ivanec i Ludbreg,
- Hrvatska uprava za ceste, Služba planiranja, projektiranja i građenja, Odjel planiranja i
pripreme,
- Hrvatska uprava za ceste, Ispostava Varaždin,
- Županijska uprava za ceste Varaždin,
- "Cesta" d.d. Varaždin,
- Hrvatske željeznice, Prijevozno područje Varaždin,
- Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Varaždin,
- Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb,
- Distribucijsko područje "Elektra" Varaždin,
- Distribucijsko područje "Elektra" Koprivnica,
- Distribucijsko područje "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina,
- Hrvatska pošta d.d. - Središte pošta Varaždin,
- Hrvatske telekomunikacije d.d. - TK centar Varaždin,
5- 6
PROSTORNI PLAN
- INA - "Naftaplin" Zagreb,
- KP "Termoplin" Varaždin,
- "Ivkom" d.d. Ivanec,
- "Komunalac" Novi Marof,
- "Lukom" Ludbreg,
- JKP "Varkom" Varaždin,
- Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Varaždinske županije,
- Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije,
- Ured za statistiku Varaždinske županije,
- Ured za gospodarstvo Varaždinske županije,
- Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Varaždinske županije,
- Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije,
- Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije,
- Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije,
- Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje grada Varaždina,
- Gradski muzej Varaždin,
- IGEA Varaždin,
- Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" - Ogranak Varaždin,
5- 7
PROSTORNI PLAN
Grafički dio
PROSTORNI PLAN
Sadržaj:
Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000
Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora
Kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi
Kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
Grafički prilozi - kartogrami u mjerilu 1:200.000
Kartogram 1. Teritorijalno-politički ustroj
Kartogram 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i
županijskih cesta
Kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
Kartogram
Kartogram
Kartogram
Kartogram
4.1. Pošta i telekomunikacije
4.2. Vodovod i odvodnja
4.3. Elektroenergetika i korištenje voda
4.4. Plinoopskrba
Kartogram 5. Postupanje s otpadom

Prostorni plan Varaždinske županije

Transcription

Similar documents

Velik interes Varaždinaca za

Izvještaj 18. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG Biograd n/M

Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

IZLAZAK

Slika zdravlja Zadarske županije i Strateški okvir Plana za zdravlje

program ruralnog razvoja zadarske županije

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

atletsko natjecanje

Knjiga I. Tekstualni dio plana - Ministarstvo graditeljstva i prostornog

Knjiga I – odredbe za provođenje

PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Statistički ljetopis 2010. - Državni zavod za statistiku

DETALJNI PROSTORNI PLAN AUTOPUTA: BAR-BOLJARE -NACRT-

katalog poduzetnika i obrtnika