Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

Transcription

Informativno glasilo
Splitsko-dalmatinske županije
br. 65
Split /studeni - prosinac 2009.
Kronika
SPLITSKO - DALMATINSKE
ŽUPANIJE
Foto: PETAR BOTTERI
Otok HVAR
siječanj 2010.
ISSN 1332 - 6465
2 kronika sdž
KUD Jedinstvo utemeljeno davne 1919. godine, jedno je od najstarijih
i najtrofejnijih kulturno - umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj.
Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća unutar KUD-a osnovana
je folklorna sekcija iz koje je proistekao današnji ansambl. Zahvaljujući
kvaliteti svojih nastupa ostvarena su gostovanja na pozornicama brojnih
europskih gradova, kao i na pozornicama Sjeverne Amerike, Australije,
Afrike i Azije. U desetljećima minulog rada "Jedinstvo" je vitrine popunilo
trofejima s najvećih svjetskih smotri i festivala folklora. Danas KUD broji
400 članova raspoređenih u plesni ansambl, mješovitu vokalnu grupu
i mandolinsko - tamburaški orkestar, školu plesa, mandoline i gitare, te
klub veterana.
04. prosinca 2009. društvo je Svečanom sjednicom skupštine društva,
kojoj je uz brojne uzvanike nazočio župan Splitsko-dalmatinske županije
ante Sanader obilježilo 90. godina uspješnog rada i djelovanja. Svoj
grad i županiju počastili su za svoj rođendan onako kako najbolje znaju
- svečanim koncertom u splitskoj Spaladium Areni. Gledatelji, njih 3600
koji su do posljednjeg mjesta ispunili gledalište, uživali su gledajući
spektakularni program u kojem je sudjelovalo 210 članova svih sekcija i
generacija društva. Koncert je sadržavao glazbene točke orkestra i klapa,
te devet koreografija iz svih krajeva Lijepe naše. Splitsko-dalmatinska
županija prepoznala je rad društva i njegovu ulogu u kulturnom životu,
te je uz Ministarstvo kulture RH, Ministarstva turizma RH i Grada Splita
bila pokrovitelj ovog hvale vrijednog događaja.
Čestitamo svim članovima društva uz želju da i dalje uspješno
predstavljaju Split, Splitsko-dalmatinsku županiju i Hrvatsku u svijetu.
kronika sdž 3
Poštovano čitateljstvo
Kako znamo za dobre želje nikad nije prekasno.
Zato Vam svima skupa želimo čestit Božić i sretnu
i uspješnu 2010. godinu. Povodom proteklih
blagdana župan i njegovi zamjenici posjetili su
tradicionalno ustanove onih najpotrebnijih o
čemu možete pročitati u ovoj Kronici. Od važnijih
događaja izdvajamo teme: iz rada skupštine, projekt
SOLUTION, ugovor o koncesiji za distribuciju plina,
veleposlanici i učenici u Županiji, brandiranje
županije, te nastavak priče o našim općinama.
Sve ovo, kao i ostale zanimljivosti u studenom i
prosincu 2009. donosimo u broju Kronike.
Uredništvo kronike
Impressum:
"Kronika Splitsko-dalmatinske županije"
Informativno glasilo
Splitsko-dalmatinske županije
ISSN 1332-6465
Broj 65, studeni - prosinac 2009.
Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija
Glavna urednica po ovlaštenju župana:
Mihovila Franetović
Uredništvo:
Zamjenica glavne urednice:
Ana-Marija Škorić
Anđelka Vuković, Luka Brčić, Meri Maretić,
Zvonimir Mimica
Tajnica Uredništva: Meri Roguljić
Adresa uredništva: Split, Domovinskog rata 2,
Telefon: 021 400 019,
E-mail: [email protected]
www.dalmacija.hr
Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split
4 kronika sdž
KRONOLOGIJA DOGAĐAJA
županijska skupština
IZ R ADA S
1. studenoga
U cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji obilježen
Dan Svih Svetih.
3.-6. studenoga
Održan znanstveni skup “Stjepan Gunjača i
hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka
baština”.
5. studenoga
Održana 6. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.
Otvorena 19. Međunarodna manifestacija vinogradara i vinara Sabatina 2009." koja je okupila
više od 500 uzvanika. Splitsko-dalmatinska županija je uz Grad Trogir, Grad Kaštela, te Vladu
RH i dva resorna ministarstva bila pokrovitelj ove
velike manifestacije koju već tradicionalno organizira Zadružni savez Dalmacije.
Na Sabatini su organizirane stručne radionice,
degustacije mladih vina, te Sabor vinogradara i
vinara.
6. studenoga
Župan otvorio manifestaciju „Oktoberfest u
Splitu“, koja se održala u šatoru na Bačvicama.
Organiziralo ju je Hrvatsko-njemačko društvo u
sklopu Dana njemačke kulture koji su ove godine bili u znaku 20-te obljetnice pada berlinskog
zida.
6. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SDŽ
6. sjednica je održana 5. studenoga 2009. godine. Nakon prihvaćanja
dnevnog reda prešlo se na vijećnička pitanja. Imajući u vidu da će tvrtka
Regionalni centar čistog okoliša poslovati po profitnom principu i da su
unaprijed poznati kupci njegovih usluga (gradovi i općine Županije, a može
i šire) vijećnik Stjepan Kolovrat pitao je da li su oni predviđeni za sudjelovanje u osnivačkim ulozima i da li je sa svima njima, a posebno s najvećim
korisnicima, sklopljen sporazum ili su pak uplatili udjele. S obzirom da će
se na udaljenosti od oko 20 km graditi drugi centar (u Šibensko-kninskoj
županiji) vijećnik Kolovrat to smatra prevelikim luksuzom. Ako su to profitni
centri po principu dobiti i gubitka logično bi bilo da se dvije županije dogovore o izgradnji jednog centra kojem bi pokrovitelj trebalo biti nadležno
ministarstvo. Zanima ga da li postoji takav međužupanijski dogovor?
Odgovor je dala Marija Vuković, v.d. pročelnice Upravnog odjela za zaštitu okoliša. Do sada su sklopljena 44 ugovora s gradovima i općinama i
u njima se ovi obvezuju dostavljati otpad Regionalnom centru. Iza ovoga
slijedit će ostali ugovori o financiranju i sl. Radi se o dosta kompleksnom
projektu koji će se odvijati po fazama. Strategijom RH i Planom gospodarenja otpadom RH predviđeni su županijski centri na način da svaka županija
ima svoj regionalni centar. Županijskoj skupštini će uskoro biti dostavljeno
izvješće o radu Regionalnog centra. U dopuni odgovora zamjenik župana
Visko Haladić je naveo kako je Strategijom predviđeno do 2010. godine
saniranje i zatvaranje svih deponija na području otoka, a u međuvremenu
se moraju izgraditi transfer stanice.
Na sjednici je donesena Odluka o izmjenama i dopunama proračuna
Splitsko-dalmatinske županije za 2009., te Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za
2009. godinu. Vijećnici županijske skupštine prihvatili su programe o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, kulturi i tehničkoj
kulturi, te športu.
Doneseni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i
dopune statuta srednjih škola na području Splitsko-dalmatinske županije. Također su doneseni zaključci o davanju suglasnosti na statute Doma
zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Stomatološke poliklinike Split, te
zaključci o davanju suglasnosti na odluke o izmjenama i dopunama statuta
Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, te Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju Split. Vijećnici su donijeli Odluku o sklapanju
Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Vukovarsko-srijemske županije, te Odluku o dopuni odluke o osnivanju Savjeta
za zdravlje splitsko-dalmatinske županije. Na sjednici je odlučeno da se
rasprava o prijedlogu Odluke o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela
Splitsko-dalmatinske županije smatra prvim čitanjem.
Uz tradicionalni meni, pivo i kobasice, goste
splitskog Oktoberfesta zabavljala je glazbena
skupina Blaskapelle München te trio Music by
Kole. Svečanom otvaranju nazočio je potomak
posljednjega bavarskog kralja Luitpold Princ od
Bavarske.
A. M. Škorić
kronika sdž 5
K U PŠ TI NE
7. sjednica Županijske skupštine je održana dana 26. studenoga, a započela je vijećničkim pitanjima.
Pitanje vijećnika Vice Viskovića vezano je uz članak iz Slobodne Dalmacije, a koji se odnosi na nasipanje i devastiranje pomorskog dobra na potezu od hotela Lav do Mimica. Najizraženiji primjer devastacije je nasipanje
i formiranje „luka“ u Krilu Jesenice gdje su se na rasponu zračne linije od
500-tinjak metara formirale dvije luke. Zanimalo ga je da li postoje pravomoćne građevne dozvole za takve radove i tko im je investitor, te da li postoji koncesionar nad tim „lukama“. Pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za
pomorstvo mr.sc. Željko Mišić odgovorio je kako je to nasipavanje zabrinjavajuće za svih. Županija nema direktne ingerencije što se tiče inspekcijskih
ovlasti ali su o tome upoznali Lučku kapetaniju. Njihov inspektor je izašao
na teren, te poduzeo odgovarajuće mjere. O istom je obaviještena i građevinska inspekcija. To su nasipi koji prelaze okvire normalnog ponašanja, a
za koje nije izdana nikakva dozvola, ni građevinska ni lokacijska. U pripremi
je izrada prostorno planske dokumentacije ali ništa relevantno da bi se odobrilo građenje.
Mr.sc. Sinišu Rudelja zanimalo je kako županija može pomoći u otklanjanju problema nastalih u realizaciji projekta izgradnje šetnice uz kanjon Cetine. Naime Općina Zadvarje pokrenula je projekt izgradnje šetnice uz kanjon
Cetine čime žele bolje valorizirati vrijednosti Cetine i vodopada Gubavica.
Ivan Gabelica, ravnatelj Javne ustanove za upravljanjem zaštićenim
prirodnim vrijednostima dao je odgovor na ovo pitanje. Kanjon Cetine na
području Općine Zadvarje nalazi se pod preventivnom zaštitom koja traje tri
godine. Za to vrijeme vidjeti će se da li to područje ima kvalitete zaštite. Rješenje o preventivnoj zaštiti doneseno je u kolovozu 2008. Za sve radnje koje
se namjeravaju raditi u kanjonu Cetine treba ishoditi uvjete zaštite prirode.
Općina Zadvarje je uz sami rub kanjona Cetine izbagerirala ne šetnicu već
put širine 6 m uz koji Općina namjerava graditi urbane vile za strance. S
druge strane govoreći o zaštiti mislilo se na zaštitu vodotoka i ruba kanjona.
Zakon o zaštiti prirode kaže da u zaštićenom području stranac ne može biti
vlasnik nekretnine. Na poziv Ustanove građevinska i inspekcija zaštite okoliša su zabranile radove. Ukoliko Općina Zadvarje u svom prostornom planu
za to područje dobije dozvolu gradnje, onda će se to moći i realizirati.
Županijska skupština donijela je Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju
plina na dijelu Splitsko-dalmatinske županije: gradovi Split (naselje Kamen,
Split, Stobreč i Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir naselja: Trogir, Plano i
Divulje) i dijelovi općina Dugopolje, Klis i Seget (naselja: Dugopolje, Klis,
Seget Donji i Seget Vranjica). Prihvaćeno je Izvješće o stanju priprema za
izgradnju Regionalnog centra gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske
županije. Županijska skupština donijela je Zaključak o davanju suglasnosti
na Statut Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. Prihvaćeni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na izmjene i dopune statuta: Obrtničke škole Split, Prirodoslovno tehničke škole split, Zdravstvene
škole split, Srednje škole Brač Supetar, Srednje škole Ivana Lučića Trogir, Srednje strukovne škole Blaž Jurjev Trogiranin Trogir, Srednje škole
Tin Ujević Vrgorac, Srednje škole jure Kaštelan Omiš, srednje škole Antun
Matijašević Karamaneo Vis, Srednje strukovne škole Josipa Jelačića Sinj,
Srednje strukovne škole Makarska i Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića. Donesena su rješenja o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova
upravnih vijeća, školskih odbora, te Zaključak o izboru tri predstavnika otoka
u Otočno vijeće.
11. studenoga
Županijska uprava za ceste počinje uređenje dionice ŽC 6082 između Otoka i Hana. Radove je
danas u Otoku svečano otvorio zamjenik župana Luka Brčić. Tom prigodom istaknuo je kako
je projekt na rekonstrukciji dionice Otok - Han,
na inače najdužoj prometnici u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ne samo jedna od najvećih županijskih investicija u cestovnoj infrastrukturi već
je osobito hvalevrijedan i poticajan u vremenima
kada se opiremo tjeskobi recesije. Uređenje 6
km duge dionice ŽC 6082 Otok – Han trajati će
6 mjeseci. Radove, u vrijednosti 7 milijuna kuna,
izvodit će tvrtka PZC Split.
10. studenoga
Župan primio veleposlanika Države Izrael.
Predstavnice Udruge udovica branitelja Domovinskog rata na primanju u županiji.
Potpisan Ugovor o izradi Strateškog plana brandiranja Splitsko-dalmatinske županije.
12. studenoga
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca podružnice Dalmacija u Županiji.
14. studenoga
Tradicionalnom procesijom oko povijesne jezgre
te svečanom svetom misom koju je u katedrali
sv. Lovre, uz asistenciju svećenika Trogirskog
dekanata, predvodio msgr. Ilija Janjić, biskup
kotorski, započela proslava blagdana svetoga
Ivana, trogirskog biskupa i zaštitnika.
15. studenoga
Na perivoju Malačka tradicionalno obilježen Dan
Planinarskog saveza Splitsko-dalmatinske županije. Planinare iz petnaestak društava iz naše
i susjednih županija poslužilo je lijepo vrijeme.
Posebni gosti bili su planinari iz Planinarskog
saveza Bosne i Hercegovine.
Po povratku sa planinarske ture, koja se odvijala pod budnim okom vodiča pred središnjim
A. M. Škorić
Križem služena je Sveta misa, koju je predvodio
don Ante Bilandžić, župnik župe Pujanke iz Splita. Župan Ante Sanader i predstavnici Saveza predsjednik Ivica Sorić, tajnik Filip Balić podijelili
su predstavnicima i gostima zahvalnice i majice.
Slijedeće godine okupljanje planinara Županije
održat će se na Mosoru.
6 kronika sdž
IZ R ADA S
18. studenoga
Pod pokroviteljstvom Splitsko - dalmatinske županije, a u organizaciji PD «Imber» Omiš i u sklopu
Programa «OČUVAJMO BILJNI I ŽIVOTINJSKI
SVIJET NAŠIH PLANINA», pred zadovoljnim auditorijem od pedesetak nazočnih, održano je predavanje «Vodozemci i gmazovi Mosora». Predavač,
profesor biologije i kemije Stjepan Mekinić predavanje je popratio slikama svake pojedine vrste
vodozemaca i gmazova, a svojim sigurnim nastupom i stručnim poznavanjem teme uspio je razbiti
predrasude o tim životinjama te pobrati dugotrajan
pljesak nazočnih.
Prije samog predavanja voditelj sekcije «Čuvari
planinske prirode PD «Imber», Miomir Fistanić,
održao je kratku prezentaciju programa čiji
voditelj je predsjednik
društva Zvonimir Kujundžić.
Izaslanstvo Splitskodalmatinske županije u
Vukovaru.
Obilježen je dan sjećanja na stradanje mještana Škabrnje.
20. studenoga
Veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju.
23. i 24. studenoga
Održane su prezentacije Programa Etno – eko sela
Dol u Postirama na Braču i Velo Grablje na Hvaru.
te su za iste i predstavljeni Poslovno – upravljački
modeli i studije izvodljivosti.Program Etno – eko
sela predstavio je pročelnik Upravnog odjela za
turizam Splitsko –dalmatinske županije, Joško
Stella, a Poslovno-upravljačke modele i studije
izvodljivosti dr.sc. Ivo Kunst iz Instituta za turizam
Zagreb. Na predstavljanju u Postirama okupilo se preko 25 zainteresiranih građana. Osim
njih prezentaciji su nazočili predstavnici udruge „
Hrapočuša“ koji posebno brinu za etno-eko Dol i
načelnik općine Postira Ivica Mihačić. U Gradskoj
lođi u Hvaru predstavljeno je etno-eko selo Velo
Grablje, a sam interes je bio zamjetan s obzirom
da je predstavljanje pratilo preko 60 žitelja kako
Sjednica je održana 22. prosinca pod predsjedanjem Petroslava Sapunara, predsjednika Županijske skupštine. Na sjednici je donesena Odluka
o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela Splitsko-dalmatinske županije.
Po spomenutoj Odluci upravna tijela i službe županije su: Ured župana,
Tajništvo županije, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije, Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Upravni odjel za zdravstvo
i socijalnu skrb, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport, Upravni odjel
za proračun i financije, Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove,
infrastrukturu i zaštitu okoliša, Upravni odjel za prostorno uređenje, Služba
za javnu nabavu i Služba za unutarnju reviziju.
Županijska skupština prihvatila je Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu.
Proračun je usklađen sa postojećom gospodarskom situacijom i uvjetima provođenja mjera racionalizacije potrošnje radi smanjenih planiranih prihoda i primitaka te potrebom preusmjeravanja plana na razvojne
programe. Ukupni prihodi i primici se planiraju u iznosu od 471,6 milijuna
kuna, što je -3,5% manje od procjene u 2009. Od ukupnih sredstava, 197,4
milijuna kuna se planira ostvariti od matičnih županijskih prihoda i primitaka, 215,7 milijuna kuna od decentraliziranih izvora, 22,9 milijuna kuna
od pomoći iz Državnog i lokalnih proračuna i 35,6 milijuna kuna od ostalih
namjenskih prihoda.
Od ukupno raspoređenih sredstava 59,5% se odnosi na financiranje
programa u prosvjeti, kulturi, športu, socijalnoj skrbi i zdravstvu, 12,6% na
programe u gospodarstvu i turizmu, 11% na rashode djelatnosti, 8% na infrastrukturu i razvoj lokalne samouprave, 6,3% na zaštitu okoliša i prostorno planiranje i 2,6% na financiranje rada predstavničkog i izvršnog tijela.
Unatoč ograničenom i smanjenom fiskalnom kapacitetu i gospodarskoj
krizi, ovim proračunom se osigurava kontinuitet ravnomjernog razvoja svih
područja ulaganja kao i svih lokalnih jedinica.
Županijska skupština donijela je programe javnih potreba u srednjem,
osnovnom školstvu, predškolskom odgoju, kulturi i tehničkoj kulturi, zaštite kulturne baštine, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, sufinanciranju vjer-
kronika sdž 7
K U PŠ TI NE
grada Hvara tako i većinom ljudi iz Velog Grablja.
Skupu su nazočili pročelnik u gradskoj upravi Joško Domančić, te Ita Pavičić iz gradske uprave Grada Hvara.
25. studenoga
U organizaciji Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske
županije u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održana je javna tribina o Nacrtu Županijskog programa djelovanja za mlade.
26. studenoga
Održana 7. sjednica Županijske skupštine.
27. studenoga
Učenici trećih razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga posjetili županiju.
Upriličeno primanje za veleposlanika Kraljevine
Belgije.
1. prosinca
Županiju posjetio njemački veleposlanik.
skih zajednica Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu. Donesen je
Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva,
projekata EU i ostalog gospodarskog razvoja, program razvoja turizma i
pomorstva, Program ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša.
Vijećnici Županijske skupštine prihvatili su Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog plana i utvrđivanje prijedloga
Plana građenja i održavanja županijskih lokalnih cesta za 2010., Zaključak
o odobravanju programa rada i Financijskog plana Županijskog savjeta
mladih za 2010., Plan zdravstvene zaštite u Splitsko-dalmatinskoj županiji., Plan o izmjenama plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne
imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2009. doneseni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune statuta srednjih
i osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije, te rješenja o razrješenju i
imenovanju članova školskih odbora.
A. M. Škorić
2. prosinca
Plivači iz kluba „Cipal“ u Županiji.
3. prosinca
U Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiru otvorene su prostorije za fizikalnu terapiju.
Uređene su donacijom Splitsko-dalmatinske županije, u iznosu od 60 tisuća kuna, a opremljene uz
pomoć Kapelana Nizozemskih kraljevskih zračnih
snaga. Svečanom otvaranju nazočio je splitskodalmatinski župan Ante Sanader.
Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom.
4. prosinca
KUD Jedinstvo iz Splita svečano obilježilo 90 godina svog uspješnog rada.
6. prosinca
U gradovima Komiži i Omišu proslavljen sv. Nikola
njihov zaštitnik.
Prema drevnom običaju, Komižani u prisutnosti
sudionika regate sv. Nikola za samce, obilježavaju
blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika,
koji se u Komiži slavi i kao Dan grada. Na brežuljku ispred župne crkve Svetog Nikole, za spas svih
8 kronika sdž
brodova i mornara svijeta, pali se obredni oganj
(običaj star stotinama godina) u kojem su nestale
stotine drvenih barki kojima su Komižani od davnina plovili po ovom moru koje život znači.
7. prosinca
Povodom nadolazećih božićnih blagdana zamjenik
župana Luka Brčić posjetio dom „Maestral“, te centre „Juraj Bonači“ i „Mir“.
8. prosinca
Dan borbe protiv korupcije.
9. prosinca
Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je Klub roditelja osoba s mentalnom retardacijom „Zvono“,
Zavod za rehabilitaciju „Samaritanac“ i Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti «Sanus» u
Splitu.
U sklopu svog školskog programa učenici 3. i 4.
razreda Osnovne škole Vladimir Nazor iz Postira
posjetili Županiju.
10. prosinca
Povodom obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana pred središnjim
križem groblja Lovrinac izaslanstva Grada i Županije položili vijence.
12. prosinca
U trogirskoj je katedrali Sv. Lovre održan adventski koncert "Božić u Dalmaciji".
16. prosinca
Župan primio članove Hrvatskog plemićkog zbora.
Održana Konferencija za novinare povodom
predstavljanja i razmjene Ugovora o koncesiji za
izgradnju distribucijskog sustava i plina na dijelu
SDŽ.
22. prosinca
Održana 8. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.
23. prosinca
Župan upriličio već tradicionalno primanje za
novinare. svim okupljenim novinarima zaželio
sretan Božić i uspješnu Novu Godinu, te izrazio
želju za daljnjom uspješnom suradnjom novinara
i županije.
29. prosinca
Upriličeno je primanje za udruge hrvatskih branitelja Splitsko-dalmatinske županije proizašlih iz
Domovinskog rata.
30. prosinca
Župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader i zamjenik Luka Brčić posjetili su Društvo
multiple skleroze u Splitu.
posjeti
V E L E P OSLANI
U mjesecu studenom i prosincu 2009. četiri vel
Donosimo kratak pregled tih posjeta.
Dana 10. studenoga upriličeno je primanje za veleposlanika Izraela Yossia Amrania. U pozdravnoj riječi župan Ante Sanader govorio je o svom
prošlogodišnjem boravku u Izraelu gdje je upoznao sve njegove ljepote.
Zbog toga se raduje ovom susretu i nada se da će se iz njega roditi jedna
bolja i polodonosnija suradnja. Ta suradnja, kazao je župan mogla bi se
ostvariti prije svega na gospodarskom planu. Upoznao je veleposlanika
Amrania sa mogućnošću ulaganja u gospodarske zone i tehnološki park,
te sa mogućnošću bolje suradnje na polju turizma. Naglasio je kako je Županija osnovala i Agenciju za razvoja kao pomoć, odnosno servis stranim
investitorima prilikom ulaganja. Veleposlanik se zahvalio na ovako vedroj
dobrodošlici usprkos kišovitom vremenu u Splitu, te naglasio kako Izrael i
Hrvatska imaju puno dodirnih točaka. Morali su se izboriti za svoju samostalnost, te su okruženi sa puno susjeda. Također smo i mediteranske zemlje i možemo puno pomoći jedni drugima. Veze između Izraela i Hrvatske
su dobre, ali ih treba još više produbiti i učvrstiti. Potencijali za suradnju
su mnogobrojni, ali sada je na nama da ih iskoristimo kao svoje prednosti,
kazao je veleposlanik Amrani. Razgovaralo se i o turističkoj suradnji, te je
zaključeno kako sa jedne i sa druge strane treba raditi na promoviranju i
marketingu, obzirom da je konkurencija na mediteranu barem na području
turizma velika. Prošle godine izraelski turisti, njih oko 35 tisuća posjetilo je
Hrvatsku i prenijelo svoja iskustva o toj zemlji, kazao je veleposlanik, ali
tih turista može biti još više. Ovome bi umnogome moglo pomoći i uvođenje direktnih letova između dviju država. Također je naglasio kako treba
unaprijediti kako državnu tako i bolju suradnju među regijama Izraela i Hrvatske.
Primanju su nazočili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i predsjednica Židovske općine Split Ana Lebel.
Veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert Županiju je posjetio 20.
studenoga. U ime župana i svoje osobno dobrodošlicu mu je zaželio predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. Obzirom da je ovo prvi
posjet njegove ekselencije Jana Kickerta županiji upoznao je svog visokog gosta sa njenim značajkama. Također se osvrnuo na gospodarstvo,
sa posebnim naglaskom na mogućnosti ulaganja u gospodarske zone i
tehnološki park. Zahvalivši se na srdačnoj dobrodošlici veleposlanik Kickert naglasio je kako su Austrija i Split povijesno povezani. Danas se ta
povezanost očituje preko turizma i trgovine. Austrijski poduzetnici spadaju
među najaktivnije ulagače u Hrvatskoj. – Nadam se da ću uskoro svoje
hrvatske prijatelje moći pozdraviti i u Europskoj uniji – kazao je veleposlanik, te naglasio kako Austrija daje sve od sebe kako bi se ulazak Hrvatske
u EU što prije ostvario. Primanju su nazočili Marin Mrklić, počasni konzul
Republike Austrije u Splitu, Sanja Širić, počasna vicekonzulica Republike
Austrije u Splitu i Visko Haladić, zamjenik župana.
Veleposlanik Kraljevine Belgije, njegova ekselencija Chevalier Marc de
Schoutheete de Tervarent posjetio je 27. studenoga Županiju. Pozdravio
ga je predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, te ga ukratko
upoznao sa značajkama naše županije, kao i sa gospodarskim prilikama.
Veleposlanik je zahvalio na dobrodošlici, te izrazio nadu u još širu buduću
suradnju dviju zemalja. Naglasio je kako se stavlja na raspolaganje za bilo
kakav kontakt posebice kada se radi o gospodarskoj suradnji. – Naša želja
je da zemlje ove regije što brže uđu u europsku uniju- kazao je veleposlanik.
kronika sdž 9
posjeti
C I U ŽUPA N I J I
leposlanika i jedan konzul posjetila su županiju.
Veleposlanik Države Izrael
Za sedam mjeseci Belgija će predsjedati EU, te će
se truditi da pregovori idu što brže, naglasio je veleposlanik. U nastavku primanja razgovaralo se o gospodarskoj suradnji, te kako je što lakše ostvariti. Zamjenik župana Luka Brčić predložio je i kulturnu suradnju,
obzirom na veliki broj kulturnih udruga koje broji županija.
U sklopu svog posjeta Splitu povodom 1. konferencije počasnih konzula Republike Njemačke u Republici
Hrvatskoj, veleposlanik dr. Bernard Fisher posjetio je
1.prosinca Splitko-dalmatinsku županiju. Riječi dobrodošlice uputili su mu župan Ante Sanader i predsjednik
Županijske skupštine Petroslav Sapunar. U razgovoru
je najviše bilo riječi o suradnji sa naglaskom na onu
gospodarsku, te kako je poboljšati. Župan je upoznao
veleposlanika sa mogućnošću ulaganja u gospodarske
zone, te sa projektom Tehnološkog parka u Vučevici.
Kroz sljedeću godinu očekuje se još bolja suradnja,
kazao je veleposlanik Fisher. Naime, za svibanj iduće
godine u organizaciji Odbora njemačkog gospodarstva
planira se njemačko – hrvatska konferencija o gospodarskoj suradnji. Konferencija bi okupila sve veće gospodarstvenike, ali i predstavnike malih i srednjih poduzeća dviju zemalja, te bi se razgovaralo o poboljšanju
hrvatskog izvoza. Župan je istakao ulogu Njemačke u
priznavanju neovisnosti naše zemlje, te posebice njenog tadašnjeg kancelara Hansa-Dietricha Genschera.
Nada se da potpora neće izostati i sada pred ulaskom
Hrvatske u Europsku uniju.
Počasni konzul Republike Njemačke
Veleposlanik Republike Austrije
A. M. Škorić
Veleposlanik Kraljevine Belgije
10 kronika sdž
posjeti
PREDSTAVNICE UDRUGE UDOVICA BRANITELJA DOMOVINSKOG
RATA NA PRIMANJU U ŽUPANIJI
Udruga Udovica branitelja Domovinskog rata ovaj prijem iskoristila je kako bi zahvalila županu i Županiji na velikoj pomoći pruženoj u proteklih nekoliko godina. Ne radi
se samo o novčanoj pomoći, jer ponekad novac nije sve,
kazala je predsjednica udruge Jelena Eranović, već potpora uopće za rad Udruge. Splitsko-dalmatinska županija već
dugi niz godina pomaže djeci poginulih branitelja na razne
načina. Tako njih 261 prima potporu od 350 kuna mjesečno. Predstavila je i nekoliko programa za sljedeću godinu. Jedan od njih je i program obilježavanja Dana pobjede
i Dana hrvatskih branitelja koji bi se obilježio svečanom
akademijom u kojoj bi sudjelovali Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i Udruga. To je nešto što je obveza svih
nas prema našim braniteljima, istaknula je predsjednica.
Također se planira obilježavanje Dana neovisnosti, a program je predviđen na Malačkoj kod spomen obilježja. Župan se zahvalio, te istakao kako će i dalje
podupirati njihov rad i programe. Primanju su nazočili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i Savjetnik za obranu Damir Gabrić.
A. M. Škorić
PRIMANJE ZA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA SPLITSKODALMATINSKE ŽUPANIJE PROIZAŠLE IZ DOMOVINSKOG RATA
Dana 29. prosinca 2009. upriličeno je primanje za udruge hrvatskih branitelja Splitsko-dalmatinske
županije proizašlih iz Domovinskog rata. Na već tradicionalnom božićnom primanju župan Ante Sanader
zahvalio se svim udrugama na suradnji. Po svim najavama 2010. biti će teška godina, ali, naglasio je župan moramo biti optimistični kao što su to bili naši branitelji dok su stvarali Hrvatsku. Sa novim sastavom
u županiji i novim proračunom stvoreni su uvjeti za daljnji rad udruga i provođenje svih njihovih aktivnosti, kazao je župan. U ime koordinacije udruga županu se na suradnji zahvalio tajnik Vlado Lasić. Županija je ispunila 80% posto obećanja koje je dala udrugama, istakao je Lasić. Naglasio je kako nisu zadovoljni sa novim Zakonom o braniteljima, te tražio da se utječe na rad državnih službi naročito prilikom
zapošljavanja branitelja. Primanju su nazočili: Jelena Erenović predsjednica Udruga udovica branitelja
- Domovinskog rata, Miljenko Modrić Hvidr-a SDŽ, Slavko Galiot predsjednik Udruge oboljelih branitelja SDŽ, Frane Rogulj Zajednica udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata SDŽ, Želimir Čizmić
predsjednik Udruge dragovoljaca HRM, Davor Perković predsjednik UDVDR RH SDŽ, Ivan Zdilar predsjednik UHBDR SDŽ, Dragan Maretić UHDDR SDŽ, Ante Grubišić predsjednik UHDVDR SDŽ, Velimir
Ramljak Hrvatski vitezovi – ratni veterani 90/91, Mate Delaš
predsjednik Prvi hrvatski redarstvenik, Miro Morić Udruga
hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, Toma Miletić predsjednik Zajednice udruga hrvatskih ratnih veterana, Petar
Gojun predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Mario Vujević predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata SDŽ, Marko Jurko
predsjednik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a
SDŽ, Zoran Buzdovačić, predsjednik Hrvatskog časničkog
zbora, Abdurahman Haskić predsjednik Udruge Bošnjaka
branitelja iz Domovinskog rata Hrvatske, Damir Matijević
Udruga veterana ZNG 4. brigade, Ivica Bubić predsjednik
udruge veterana Domovinskog rata 158. brigade HV i 6.
domobranske pukovnije. Žarko Tole predsjednik Kluba pri-
posjeti
kronika sdž 11
padnika i prijatelja 141. brigade HV, Renato Čevra-Čuntre predsjednik Udruga specijalne jedinice policije
BATT Split iz Domovinskog rata. Njihovi domaćini uz župana Antu Sanadera bili su: Petroslav Sapunar
predsjednik Županijske skupštine SDŽ, Luka Brčić i Visko Haladić zamjenici župana, članovi Odbora za
ratne veterane Županijske skupštine, te Damir Gabrić savjetnik župana za braniteljska pitanja.
A. M. Škorić
ČLANOVI PLIVAČKOG KLUBA
“CIPAL“ NA PRIMANJU U
ŽUPANIJI
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana
osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca upriličeno je primanje za članove plivačkog
kluba „Cipal“ Split.
Klub okuplja plivače s invaliditetom, a među
najuspješnijima je te vrste u Hrvatskoj. Uz 25 medalja na otvorenom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu, održanom od 6. do 7. prosinca 2009. godine,
„Cipli“ su kao članovi hrvatske reprezentacije bili
među najuspješnijim natjecateljima i na brojnim
mitinzima u Austriji, Italiji, Češkoj i Slovačkoj. Također, član kluba Dino Sinovčić osvajač je brončane medalje na seniorskom EP za osobe s invaliditetom,
održanom u Reykjaviku, od 16. do 25. listopada 2009. godine, dok je Ante Rađa, tek 14-godišnjak, na
istom natjecanju i u velikoj konkurenciji, isplivao osobne rekorde i bio blizu ulaska u finale. Važno je
napomenuti da su obojica i vjerojatni kandidati HPO za odlazak na Paraolimpijske igre u London 2012.
godine. Župan Ante Sanader čestitao je ovim uspješnim sportašima, te im dao potporu za daljnji rad.
Čestitkama su se pridružili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, te zamjenici župana
Luka Brčić i Visko Haladić. Predsjednica kluba Vera Sinovčić predstavila je klub, te kazala kako je on
prvenstveno osnovan kako bi se poboljšalo zdravstveno stanje osoba sa invaliditetom. Trener Slobodan
Glavčić govorio je o treninzima svojih plivača, te o uvjetima rada. Kako bi se taj rad stimulirao županija je
klubu dala sredstva u iznosu od 10.000 kuna. Ovi vrhunski sportaši - plivači kazali su kako im je najdraža
medalja ekipno zlato koje su dobili na državnom prvenstvu, koja govori o njihovoj upornosti, usprkos
hendikepu. Mnogi bi na njihovom mjestu odustali od sporta ali, Nikola Malić, Sven Maretić, Ante Rađa,
Dino Sinovčić i Rober Zdilar dokaz su volje i želje, a i primjer kako ispuniti svoje slobodno vrijeme i obogatiti svoj život usprkos svim preprekama.
A. M. Škorić
posjeti
12 kronika sdž
UČENICI U ŽUPANIJI
Učenici trećih razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel
Novoga, njih osamdesetak, u sklopu predmeta priroda
i društvo, posjetili su 27. studenoga Županiju. Ovo veselo i razigrano izaslanstvo dočekali su zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Zdravko Omrčen. – Nikada nismo u
županiji primili veselije i brojnije izaslanstvo – kazao je
zamjenik župana Brčić, te nastavio kako se nada da će
im ovaj posjet ostati u lijepom sjećanju. Zamjenik Brčić
je učenicima približio rad Županije i njenih odjela, a zajedno sa pročelnikom Omrčenom pokušao je odgovoriti
na zanimljiva pitanja koja su postavljali. Pitanja su se
većinom odnosila na novu školu koja se gradi: koliko će
biti učionica, da li će biti sportska dvorana veća nego
postojeća itd. Učenica Sara Čudina pročitala je pismo,
a učenica Nina Kesić pročitala je pjesmu koju je napisala svom županu. Sve ovo nalazi se u knjižici uz slike i
druga pisma želja, prijedloga ali i kritika koje su učenici
ove škole napisali županu. Zamjenik Luka Brčić obećao
je da će ova zanimljiva knjižica dočekati župana na njegovom radnom stolu kad dođe. U pratnji vesele družine
bila je njihova ravnateljica Jadranka Šošić, te učiteljice:
Ljiljana Peran, Ankica Jakeljić, Tončica Biliškov i Ivana
Lukas-Bartulović.
Županiju su 9. prosinca posjetili i učenici 3. i 4. razreda Osnovne škole Vladimir Nazor iz Postira, a u sklopu
svog školskog programa. U ime župana dobrodošlicu
im je zaželio Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog
odjela za prosvjetu, kulturu i šport. Upoznao ih je sa
radom Županije i njenih tijela, te odgovarao na njihova
pitanja. Svojom dječjom razdraganošću najviše su se
raspitivali kada će ih pročelnik posjetiti u njihovoj školi
i njihovim Postirama. Učiteljica Senka Zrilić zahvalila
se na susretljivosti županije, te upoznala pročelnika sa
svojim učenicima među kojima su mali pjevači, glumci, recitatori, ali i pjesnici. Djeca su donijela i poklone:
voće iz svog zadrugarskog voćnjaka, učenički rad „Postirski zvonik“, te Zbornik radova koji su nastali za vrijeme manifestacije „Nazorovi dani“ koji se svake godine održavaju u Postirama. U pratnji mališana iz Postira
bile su i učiteljice Danijela Radić, te Kristina Frančeski.
A. M. Škorić
posjeti
kronika sdž 13
HRVATSKI PLEMIĆKI ZBOR
Župan Ante Sanader upriličio je 16. prosinca primanje za članove Hrvatskog plemićkog zbora. Sa radom Zbora, te kako se postaje njegov član župana je upoznao Marko Mladineo predsjednik
ogranka južna Hrvatska.
Hrvatski plemićki zbor je u studenome 1995. osnovala grupa
od 17 potomaka plemićkih loza sjeverne i južne Hrvatske, te Zagrebačke županije. Zbor je osnovan kao nacionalna udruga hrvatskog plemstva. Cilj udruge je okupiti sve što je od hrvatskog
plemstva ostalo, a što poštuje tradiciju i voli svoju zemlju, istakao
je Mladineo. Zbor ne teži privilegijama, jer smatra da su one nespojive s demokratskim društvom. Potrebno je stoga jasno i čvrsto
odrediti ciljeve i smjernice djelovanja Zbora u želji da se služi svojoj zemlji kako su u teškim vremenima nacionalne opasnosti služili naši preci, od Krbavskog polja do Klisa, od Siska do Lepanta i
Segeta, istaknu je predsjednik.
Od vremena doseljenja Hrvata u njihovu sadašnju domovinu
u 7. stoljeću, pa tijekom izgradnje ranovjekovne hrvatske države, hrvatsko je plemstvo igralo bitnu ulogu u očuvanju državne samobitnosti Hrvatske. Hrvatski narod, od doba
hrvatskih kneževina do zrele dobi Hrvatskog Kraljevstva u 10. stoljeću, u svojim plemenskim prvacima i vođama
imao je svoje predstavnike i branitelje. Uz kneževe, a poslije hrvatske kraljeve, važne odluke donosile su Narodne
Skupštine u kojima su sudjelovali rodočelnici hrvatskih plemena, hrvatski župani, pokrajinski upravitelji hrvatskih
zemalja i banovi kao kraljevi namjesnici i zamjenici, svećenstvo, ali i običan slobodan puk hrvatski. Već u 10. stoljeću, od vremena Branimira, Hrvatska je međunarodno priznata država.
Poznato je da se prvi Sabor slavonskog plemstva sastao u Zagrebu 1273. i to samo 10 godina nakon prve opće
skupštine engleskog plemstva sazvane za kralja Henrika III, a što se smatra povijesnim početkom europskog parlamentarizma. Nacije koje nisu imale svoje plemstvo, nisu imale ni svoju državu, kazao je Mladineo, pa zato ako
smo mi ovdje od 7. stoljeća, dio zasluge nesumnjivo pripada i hrvatskom plemićkom staležu.
Rad Zbora je isključivo humanitarni, a o programima koji se provode župana je upoznao dr. Branimir Lukšić
član Zbora. Za sada se radi na dva programa: pomoć zlostavljanim ženama, te pomoć djeci oboljeloj od malignih
bolesti.
Prvi predsjednik Zbora bio je pokojni prof.dr.sc. Nikola Cindro, a sadašnji predsjednik je mr.sc. Ivo Durbešić. Hrvatski plemićki zbor ima sjedište u Zagrebu, te ogranke u Osjeku, Zadru i Splitu. Zbor okuplja dvjestotinjak članova,
a u Splitu je njih 30. Župan je dao potporu njihovom radu i projektima, jer kako je naglasio hrvatsko plemstvo ima
veliki povijesni značaj za stvaranje Hrvatske.
A. M. Škorić
PREDSTAVNICI HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA
PODRUŽNICE DALMACIJA U ŽUPANIJI
Dana 12. studenoga upriličeno je primanje za Hrvoja Marušića, novoizabranog predsjednika podružnice Dalmacije, Hrvatske udruge poslodavaca i Vesne Ivić-Šimetin, direktorice Regionalnog ureda u Splitu.
U konstruktivnom razgovoru tema je bila kako unaprijediti i poboljšati gospodarstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Župan je čestitao predsjedniku Marušiću na novom mandatu, kao i direktorici Ivić-Šimetin. Naglasio je kako
u novom mandatu možemo naći zajednički interes, posebno kada se radi o
ulaganju u gospodarske zone, a tu udruga može dati svoje smjernice. Kao
što je Vlada RH dala potporu na državnoj razini, tako i Županija daje punu
potporu Udruzi na lokalnoj razini. Predsjednik Marušić naglasio je kako
je suradnja sa Županijom primjer kako treba surađivati na lokalnoj razini.
Splitsko-dalmatinska županija prepoznala je činjenicu da su poduzetnici
motor za pokretanje gospodarstva. Također je naglasio kako očekuje veću
suradnju i aktivnost udruge u županijskom gospodarsko-socijalnom vijeću.
Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar također je podržao
rad Udruge, te kazao kako su sve ideje, inicijative i primjedbe dobrodošle.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Ivan Udovičić upoznao je predstavnike poslodavaca o potpori koju županija već niz
godina daje malim i srednjim poduzetnicima kroz znanje, kredite ali isto
tako i povoljnom ponudom zemljišta
A. M. Škorić
gospodarstvo, razvitak i obnova
14 kronika sdž
POTPISAN UGOVOR O IZRADI STRATEŠKOG PLANA BRANDIRANJA
SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Ugovor o izradi Strateškog plana potpisali su Srećko Radnić, direktor
Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Ivica Vidović, predsjednik
grupacije McCann Erickson u Hrvatskoj, čiju je pripremu i monitoring McCann Erickson dobio na javnom natječaju. Župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader istaknuo je kako se s procesom brandiranja započelo kako
bi ključni proizvodi naše županije i njezin identitet postali prepoznatljivi ne
samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. Neka i drugi uživaju u
ljepotama naše županije i u proizvodima koje stvaramo. Upravo zato treba
imati dobar brand i strateški plan. Želimo da kad se spomene Dalmacija i
Split u Europi da se zna ono najbolje. Nada se da će ovaj strateški plan biti
dobro odrađen na dobrobit sviju. Županija će za sada u program uložiti 300
tisuća kuna, dok će se ostatak sredstava osigurati kroz razvojne programe
županije. Naime, kroz njih će se poticati proizvodnja i prezentacija proizvoda koji su poput lavande do sada bili zanemareni. Očekuje se da će proces prikupljanja i obrade polaznih podloga, te
iznalaženje konkretnih prijedloga potrajati više mjeseci u okviru čega će se organizirati i nekoliko interaktivnih radionica
unutar kojih će biti uključeno niz gospodarskih i kulturoloških područja na različitim županijskim razinama.
Kako su potpisnici istaknuli, namjera je Dalmaciju i Split napraviti prepoznatljivima u Europi, te u potpunosti iskoristiti dosad zapostavljene prirodne potencijale. Stvaranje branda je poput stvaranja filma, bitni su scenarij,
režiser i produkcija, tako će biti i s jačanjem zaštitnog
znaka Splitsko-dalmatinske županije, naglasili su potpisnici ugovora.
Županija je također unutar ovog projekta prepoznala i važnost sudjelovanja medija s kojima će se razviti
što kvalitetnija suradnja. Osim Slobodne Dalmacije kao
nositelja medijske prezentacije toga projekta, potpisnici su pozvali i ostale medije da se uključe u zajedničko
brandiranje prepoznatljivih simbola ove regije.
A. M. Škorić
ODRŽANA SJEDNICA GOSPODARSKO-SOCIJALNOG
VIJEĆA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Dana 30. studenog 2009. održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije o temi
„Zadaci udruga sindikata i poslodavaca u implementaciji mirenja u rješavanju individualnih radnih sporova na razini poduzeća i ustanova“, a na prijedlog Ureda za partnerstvo Vlade RH. Svrha je bila upoznati predstavnike u Vijeću s potrebnim preduvjetima za daljnju žurnu primjenu projekta „Mirenje u individualnim sporovima“ u praksi, o čemu je izvijestio
ovlašteni miritelj za našu županiju, Ivan Matešić. Tako se u kolektivne ugovore poduzeća i ustanova treba unijeti odredba
o mirenju, a temeljem iste donijeti i Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima, kojim se uređuje postupak mirenja, način pokretanja postupka, određivanje miritelja/ice,
imenovanje tajnika/ice za mirenje, opća pravila postupka te
ostala pitanja organizacijske i
administrativne naravi. Nakon
toga, potrebno je izraditi „registar“, odnosno evidenciju svih
individualnih radnih sporova,
kako bi se mogli pokrenuti postupci mirenja od strane svake
stranke u pojedinom sporu.
gospodarstvo, razvitak i obnova
kronika sdž 15
Također, na istoj sjednici prihvaćen je prijedlog Hrvatske udruge sindikata – županijskog ureda u Splitu o sastavljanju ažuriranog prikaza poslovnog i financijskog stanja trgovačkih društava s poteškoćama u poslovanju na području
Splitsko-dalmatinske županije, kao priprema za razgovor s predsjednicom Vlade RH, nadležnim ministrima i Hrvatskim
fondom za privatizaciju. Također, posebno će se izdvojiti popis poduzeća, za koja će se, zatražiti žurna privatizacija,
izuzev onih u stečaju, odnosno koja su predmet Trgovačkog suda.
Sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, pod predsjedanjem Viska Haladića, zamjenika župana, nazočili su: Ivan
Udovičić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, Ljubica Boban, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Siniša
Rudelj i Andrea Vrgoč, vijećnici Županijske skupštine, predstavnik poslodavaca Goran Vržina; predstavnici sindikata:
Jozo Marić iz HUS-a, Špiro Barčot iz SSSH, Ante Pavlović iz URSH, Tinka Zemunik iz MHS.
A. M. Rošin
PREDSTAVLJEN UGOVOR O IZGRADNJI DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA I
DISTRIBUCIJE PLINA NA DIJELU SDŽ
Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na 7. sjednici
donijela je Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Ugovor o
koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu
Splitsko-dalmatinske županije, odnosno za gradove Split (Kamen,
Split, Stobreč, Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir (naselja Trogir, Plano,
Divulje) i dijelove općina Dugopolje, Klis i Seget (naselja Dugopolje,
Klis, Seget Donji i Seget Vranjica).
Ugovor i sam projekt predstavljen je javnosti 16. prosinca 2009.
Koncesija je putem međunarodnog natječaja dodijeljena austrijskoj
tvrtki EVN AG na 30 godina. Ugovor su službeno razmijenili župan Ante
Sanader i član predsjedništva uprave kompanije EVN Peter Layr. Ukupna
vrijednost projekta je između 360 i 380 milijuna kuna, a obuhvaća 626
kilometara cjevovodne mreže, čiju će izgradnju u cijelosti financirati ova
austrijska kompanija. Prve cijevi biti će postavljene već početkom ove
2010., a završetak radova planiran je krajem 2011. kada će se na taj
plinski sustav moći priključiti i prvi potrošači plina. Peter Layr kazao je
kako je na temelju Ugovora predviđeno da cjelokupne radove izgradnje
ovog plinskog sustava izvode tvrtke sa splitskog područja. Naglasio je
da će se prilikom izvođenja montažnih radova moći zaposliti između
50 i 100 radnika, a izravno će se zaposliti između 15 i 25 radnika u
zasebnoj podružnici EVN-a koja će se utemeljiti u Splitu, a zvat će se
EVN Croatia Plin d.o.o.
Izgradnja plinofikacijskog sustava, trenutno je najveći infrastrukturni
projekt na području Splitsko-dalmatinske županije istakao je župan
Sanader.
Za plinifikacijski sustav, čiju će izgradnju financirati EVN, postoji
oko 81.000 potencijalnih potrošača od čega su 35 posto kućanstva.
Predstavljanju su nazočili zamjenik župana Visko Haladić, pročelnik
upravnog odjela
za gospodarstvo,
razvitak i obnovu
Ivan
Udovičić,
Ranko Vujčić stručni savjetnik za industriju, energetiku, promet
i veze, te Ana Franetović, stručni savjetnik za malo i srednje
poduzetništvo. U ime koncesionara EVN AG: član uprave dr.
Peter Layr, direktor društva EVN Croatia Plin d.o.o., Walter
Krecht, direktor EVN-ove kćeri VTE za Hrvatsku Ante Pavić,
zamjenik Mario Kušeta, te predstavnik odvjetničkog društva
„Borić & partneri“ (zastupa EVN).
A. M. Škorić
projekti
16 kronika sdž
Sudjelovanje Splitsko-dalmatinske žu
EASY, SOLUTION i
Jedan upravo priveden kraju, nova dva pokrenuta, a jedan u završnoj fazi pripreme za prijavu na natječaj IPA Jadranska prekogranična suradnja - strateški projekti. Tako bi se ukratko mogla opisati trenutna situacija u Županiji i to u okviru aktivnosti ''EU projekti''.
Privodeći kraju završne izvještaje u okviru projekta EASY, Splitsko-dalmatinska županija započinje nove aktivnosti u okviru projekata
SOLUTION i ENER-SUPPLY.
Na natječaju Europske Unije za programe FP7 (Energy, Concerto), Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao predstavnici Hrvatske, s
partnerima Austrijom, Švicarskom i Finskom, te Slovenijom kao promatračem, u studenom 2009. godine odobren je projekt SOLUTION
(Sustainable Oriented and Long-lasting Unique Team for Energy Self-Sufficient Communities), dok je kao područje primjene projekta
predviđen otok Hvar. Osim Splitsko-dalmatinske županije sveukupni tim hrvatskih partnera čine i tvrtke HEP-OIE i iC-Eurocontact.
U istom mjesecu, na natječaju EU za Jugo-istočno Europu (SEE), odobren i projekt ENER-SUPPLY (Energy Efficiency and Renewable Supporting Policies in Local Level for Energy) gdje je Županija jedan od partnera, dok je u okviru EU Programa Inteligentna
energija Europe završen dvogodišnji projekt EASY (Energy Actions and Systems in Mediterranean Local Communities), koji je u cijelosti realiziran na otoku Braču (Slika 1).
Konačno, u prosincu 2009. godine održan je sastanak svih nacionalnih partnera u okviru priprema projekta HOLISTIC (Adriatic
Holistic Fire Protection Programme) za natječaj IPA programa (Jadranska prekogranična suradnja) čije otvaranje se očekuje u prvom
kvartalu 2010. godine. Priprema projektne dokumentacije je u završnoj fazi, dok
je sastanak s internacionalnim partnerima
(Italija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora
i Slovenija) predviđen početkom veljače
2010. godine.
Slika 1. Procjena korištenja solarnih
kolektora na otoku Braču
Za Splitsko-dalmatinsku županiju projekt EASY, realiziran u suradnji s partnerima iz Grčke, Italije i Španjolske, pokazao se od velike tehničke i strateške važnosti. Naša je
Županija, temeljem svojih dosadašnjih iskustava u sustavnom promišljanju energetike, za vrijeme trajanja projekta stvaranja energetskog modela karakterističnog za sredine na Mediteranu, aktivno doprinosila podizanju kvalitete samog projekta. Rezultat ovog modela,
primijenjenog i testiranog na otoku Braču, je održivi energetski plan te institucionalni okvir za implementaciju i realizaciju svih aktivnosti
opisanih u planu. Tijekom realizacije projekta EASY, a temeljem međunarodne suradnje i prezentacija na konferencijama, Županija je
prepoznata kao kvalitetan partner, a što je u konačnosti i rezultiralo sudjelovanjem u novim istraživačko razvojnim programima EU.
PROJEKT SOLUTION
Svrha projekta SOLUTION je potaknuti javne i privatne kapacitete u cilju izgradnje pokaznih primjera energetski samodostatnih zajednica, pri čemu je poseban naglasak na integraciji i demonstraciji mjera i novih tehnologija na području energetike i zaštite okoliša.
Od ukupno 21 milijun i 678 tisuća eura vrijednosti projekta SOLUTION, iznos od nešto više od 5 milijuna eura će se utrošiti na
aktivnosti unaprjeđenja sustava gospodarenja energijom na otoku Hvaru.
Tijekom pet godina trajanja projekta, odnosno do studenog 2014. godine, planirana su ulaganja u obnovu svih zgrada u vlasništvu
Županije (osnovne i srednje škole, te Domovi zdravlja) na cijelom otoku Hvaru, i to u skladu s najnovijim europskim standardima energetske učinkovitosti. Osim ulaganja u javni sektor predviđeno je i ulaganje u obnovu objekata privatnih vlasnika i to do 50% ukupne
vrijednosti rekonstrukcije objekta.
Podaci projekta ''Sustavno gospodarenje energijom'' (SGE, realiziran u suradnji s UNDP Hrvatska) bit će vrlo dragocjeni pri provedbi projekta SOLUTION, a da bi se projektom definirani ciljevi u potpunosti ostvarili biti će potrebna financijska potpora Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost (nepovratna sredstva), te HBOR-a u obliku povoljnih kredita.
Slika 2. Prosječna dozračena energija sunca na horizontalnu plohu u MWh/m2
projekti
kronika sdž 17
upanije u projektima Europske unije
i ENER-SUPPLY
Također, na najsunčanijem Jadranskom otoku, otoku Hvaru, projektom je predviđena izgradnja sunčane elektrane snage 1 MW
(Slika 2), te izgradnja postrojenja za proizvodnju i energetsko iskorištavanje bio-plina iz komine, odnosno ostataka prerade maslina i
vinove loze. Iz ovakvih energetskih postrojenja proizvodila bi se električna i toplinska energija za zadovoljavanje dijela lokalnih potreba,
i to uz isključivo korištenje obnovljivih izvora energije.
Nadalje, projekt uključuje i istraživanje na razvoju i primjeni sustava pohranjivanja viška proizvedene energije (primjerice, s komprimiranim zrakom ili vodikom). Za istaknuti je da na području korištenja vodika kao energenta naša Županija ima već postignute rezultate i to kroz poticanje razvojno-istraživačkih projekata Laboratorij za nove termo-energetske tehnologije pri Fakultetu elektrotehnike
strojarstva i brodogradnje, koji se bavi istraživanjem i razvojem gorivnih ćelija i njihovih primjena (Slika 3). Gorivne ćelije, korištenjem
vodika kao gorivo, proizvode električnu energiju koja se zatim koristi za pogon vozila pri čemu se ne stvaraju nikakve štetne emisije.
Nusproizvod cijelog procesa je voda i vodena para. Mnogi proizvođači automobila intenzivno rade na ovoj tehnologiji jer u tome vide
budućnost automobilskog pogona.
Slika 3. Primjena gorivnih ćelija za pogon vozila i brodica (sajam SASO 2009 i Dani hrvatske male brodogradnje,
travanj 2009, hotel La Meridien Lav)
PROJEKT ENER-SUPPLY
Projekt ENER-SUPPLY, ukupne vrijednosti od 1.758.461 EUR i trajanja 3 godine, je komplementaran postojećim aktivnostima i
planovima Splitsko-dalmatinske županije. Njegovom realizacijom će se osigurati dodatno znanje o trenutnim inicijativama Europske
unije u području energetske učinkovitosti (EE) i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE). Splitsko-dalmatinska županija je odabrana
kao područje primjene projekta zbog njene duge tradicije planiranja energetskog razvoja i mnogih aktivnosti koji se provode u području
energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Partneri u projektu su istraživačke organizacije s dugim iskustvom rada na području energetike i energetske efikasnosti, s potrebnim znanjima i kvalifikacijama, ali i lokalne zajednice koje imaju iskustva u planiranju projekata iz područja EE i OIE te korištenju sredstava iz Europskih fondova za njihovu realizaciju. Za Hrvatsku projekt će provoditi Energetski institut ''Hrvoje Požar'', a osim u našoj
županiji projekt će se implementirati još u Međimurskoj županiji i Gradu Labinu.
Cilj projekta ENER-SUPPLY je pomoć regionalnoj i lokalnoj samoupravi u poboljšanju energetske bilance povećanjem udjela korištenja obnovljivih izvora energije i primjenom mjera energetske učinkovitosti.
U projektu nije predviđeno financijsko sudjelovanje Splitsko-dalmatinske županije, no rezultati projekta i cjelokupna dokumentacija
poslužiti će kao struktura za reviziju stanja, izradu dokumenta i Akcijskih planova za EE i OIE.
Pripremili: Ranko Vujčić i
dr. sc. Zlatko Jankoski
projekti
18 kronika sdž
Instrument pretpristupne pomoći (2. dio)
Instrument for Pre-accession Assistance (IPA)
Nakon kratkog uvoda o Instrument pretrpistupne pomoći IPA u prošlom izdanju Kronike Splitsko- dalmatinske županije,
slijedi kratak pregled prijavljenih projekata na natječaje programa prekogranične suradnje,a koji se odnose na IPA program
Jadranske prekogranične suradnje te Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Splitsko-dalmatinska županija i
Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije su pripremile i prijavile 10 projekata prekogranične suradnje ukupne vrijednosti
cca 23,5 milijuna eura. U ovom broju Kronike predstavljamo njih 5.
IPA prekogranični program Hrvatska- Bosna i Hercegovina 2007-2013
Projekti prijavljeni na natječaj IPA program prekogranične suradnje RH – BIH:
Projekt „KAMEN“ („STONE“ ) u okviru Prioriteta 1., Mjere 1.2. koja se odnosi na promociju poduzetništva.
Prijavitelj: Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije.
Ciljevi projekta su: doprinos razvoju gospodarstva u prekograničnom prostoru Hercegovine i Dalmacije kroz razvoj i promociju poduzetništva u sektoru obrade kamena, popularizacija kamenoklesarstva kao tradicionalnog biznisa u Dalmaciji i Hercegovini, povećanje broja stručnog kadra i poslovnih subjekata u sektoru kamenoklesarstva, izgradnja kapaciteta za izgradnju i
obnovu kulturnog nasljeđa (tradicionalnih kuća).U projektu sudjeluje ukupno 5 partnera iz BiH i Hrvatske. Partneri iz Hrvatske
koji sudjeluju u projektu su: Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije, Gospodarska komora Splitsko Dalmatinske županije te Kamenoklesarska škola Pučišća. Ukupna vrijednost projekta: 562.916,00 €, a trajanje projekta je 20 mjeseci.
Projekt “ETOUR” u okviru Prioriteta 1., Mjere 1.1 koja se odnosi na razvoj zajedničke turističke ponude.
Cilj projekta je poboljšanje gospodarske povezanosti pograničnih područja te unaprjeđenje suradnje na području turizma
kroz razvoj prepoznatljive turističke ponude bazirane na zajedničkom kulturnom i prirodnom nasljeđu. U projektu sudjeluje ukupno 6 partnera iz BiH i Hrvatske. Partneri iz Hrvatske koji sudjeluju u projektu su : Dubrovačko Neretvanska županija, Regionalna razvojna agencija Dubrovačko Neretvanske županije te Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije. Ukupna vrijednost
projekta: 609. 406 €, a trajanje projekta je 24 mjeseca.
IPA Jadranski prekogranični program 2007-2013
Projekti prijavljeni na natječaj IPA Jadranske prekogranične suradnje
Projekt „SLID“ ( Socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom ) u okviru Mjere 1.3.
Prijavitelj projekta: Splitsko Dalmatinska županija
Cilj projekta je poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz unapređenje postojećih usluga, razvoj kreativno-rehabilitacijskih radnih programa (razvoj DES-a kao regionalnog rehabilitacijskog centra ), provedbu novog modela profesionalne rehabilitacije, edukaciju i razmjenu dobrih praksi i iskustava sa sličnim institucijama, ustanovama i udrugama na području Jadranskih regija u Italiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj. Sam projekt je usklađen sa Nacionalnom strategijom za
izjednačavanje prava osoba s invaliditetom i sa Županijskom Strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Aktivno u izradi, a kasnije i u implementaciji će sudjelovati i Županijsko Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Splitsko dalmatinske županije. U projektu sudjeluje ukupno 11 partnera iz Albanije,BiH, Crne Gore,Hrvatske i Italije. Partneri iz Hrvatske su :
Splitsko Dalmatinska županija, MUOSID i DES. Ukupna vrijednost projekta: 2. 476. 087,00 €, a trajanje 30 mjeseci.
Projekt “CRISE “ u okviru Prioriteta 2. koji se odnosi na očuvanje prirodnih i kulturnih resursa. Projekt je osmišljen u suradnji
s članicama Jadranske Euroregije.
Osnovni cilj projekta je uspostava jedinstvenog prekograničnog sistema za nadgledanje i zajedničkog plana za djelovanje
nad nepredviđenim situacijama na Jadranskom moru s ciljem jačanja institucionalnih sposobnosti regija na Jadranu kako bi
se spriječili ekološki i tehnički rizici i kako bi se u slučaju incidenta ubrzala i koordinirala sposobnost reakcije, smanjilo vrijeme intervencije i na taj način povećala efikasnost djelovanja. U projektu sudjeluje ukupno 14 partnera iz Albanije, BiH, Crne
Gore,Hrvatske i Italije. Partneri iz Hrvatske su : Ministarstvo mora prometa i infrastructure, , Dubrovačko Neretvanska županija
Istarska županija, Primorsko Goranska županija, Zadarska te Splitsko Dalmatinska županija. Ukupna vrijednost projekta: cca
4.500.000,00 €, a njegovo trajanje je 36 mjeseci.
Projekt „ADRISTORICAL LANDS” - History, culture, tourism, art and ancient crafts of European Adriatic Territory (Povijest,
kultura, turizam, umjetnost i tradicionalni obrti Jadranske obale) u okviru Prioriteta 2., mjere 2.4. Održivi razvoj turizma
Cilj: stvaranje zajedničke strategije valorizacije lokalne povijesne kulturne baštine, razvoj kulturnog turizma, poticanje razvoja ruralnih područja temeljem valorizacije prirodne i kulturne baštine kroz model etno-eko sela U projektu sudjeluje ukupno 13
partnera iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Partner iz Hrvatske je Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije.
Aktivnosti koje će provoditi na području SDŽ: priprema dokumentacije za infrastrukturne radove u etno eko selima na otoku Hvaru, osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničko
savjetovanje , edukacija lokalnog stanovništva o poduzetničkim prilikama u Etno-eko selima , izrada studije kojom bi se definirali
standardi etno-eko sela te promocija etno eko sela u cijeloj Jadranskoj regiji.
Vrijednost projekta: cca 3.900.000,00 € , a njegovo trajanje je 36 mjeseci.
Pripremile: A. Vuković i M. Tomašević
prosvjeta, kultura i šport
kronika sdž 19
Znanstveni skup “Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna
povijesno-arheološka baština”
Prigodnom svečanošću otvoren je 3. studenoga četverodnevni znanstveni skup pod nazivom “Stjepan Gunjača
i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština”, a koji se odvijao do 6. studenog 2009. godine. Skup je
organiziran povodom 100-te obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače, uglednog istraživača i znanstvenika.
Arheolog i povjesničar Stjepan Gunjača iznimna je osoba hrvatske arheologije. On je sasvim sigurno označio
važnu prekretnicu u istraživanju drevne hrvatske baštine i njezinom očuvanju. Rođen je 1909. godine u Sinju, školuje se u Sinju i Zagrebu, a nakon što je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu preuzima dužnost vršitelj
dužnosti kustosa Muzeja hrvatskih starina u Kninu. Tamo, u srcu stare hrvatske države predani Gunjača počinje
plodni 50-godišnji istraživački rad koji se nastavlja na tradiciju utemeljitelja hrvatske arheologije don Frane Bulića i
fra Luje Maruna. Vrhunac svog istraživačkog rada dosiže 1976. godine, otvaranjem Muzeja hrvatskih arheoloških
starina u Splitu. Stjepan Gunjača bio je neumoran terenski istraživač čije je ime vezano za sve arheološke lokalitete između Zrmanje i Cetine, pa i šireg dalmatinskog i primorskog područja. Godinama sustavno istražuje mjesto
Biskupiju, drevni posjed kninskog biskupa. Na njemu nalazi Pet crkava za koje se vezuje zborovanje i ubojstvo
hrvatskog kralja Zvonimira. Iskapanja otkrivaju obrise starih bazilika, crkava, pronalaze brojne reljefe, bareljefe,
novac, nakit, oružje koji bitno pridonose zaokruživanju znanja o staroj hrvatskoj državi.
Gunjača istražuje i lokalitete u Sinju, Zadru, Setoviju, Brnazama, Ninu, Bribiru, te otkriva mnoge dotada nepoznate arheološke spomenike, revidira poznate lokalitete i otkriva bezbrojne nove činjenice koje će promijeniti
dotadašnja shvaćanja i historiografske činjenice.
Opsežna Gunjačina znanstvena ostavština sadrži više od stotinjak studija, rasprava, analiza i sinteza koja dokazuju da je na području hrvatske države postojala snažna i stalna nacionalna kultura što se razvijala usporedno s
Europom, koja kvalitetom za njom ne zaostaje, a kvanitetom daleko nadmašuje dotadašnje spoznaje. Gunjača je
umro 6. prosinca 1981. godine u Splitu. Do kraja života istraživao je kulturno-povijesnu baštinu hrvatskog srednjovjekovlja. Posljednje dane života radio je na kapitalnom djelu topografije i povijesne geografije hrvatskih zemalja,
za koju je građu skupljao punih 10 godina.
Organizator skupa je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, pod
pokroviteljstvom HAZU uz financijsku potporu Ministarstva kulture i grada
Knina, te uz suradnju grada Vrlike, Kninskog muzeja i Muzeja grada Splita.
Kao izaslanik ministra kulture Bože Biškupića nazočio je Rade Buzančić,
pročelnik Konzervatorskog odjela Trogir dok je ispred Splitsko-dalmatinske
županije otvaranju znanstvenog skupa nazočio zamjenik župana Visko Haladić. Skupu su nazočili i članovi obitelji Gunjača kojima su uručene Zahvalnice u povodu darivanja biblioteke Stjepana i Zlatka Gunjače Muzeju
hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
„Stjepan Gunjača cijeli se život borio za starohrvatske spomenike te
nam je podario jedinstveni nacionalni muzej sa spomenicima koji
su vrlo rijetki i u svjetskim razmjerima“ kazao je Tomislav Šeparović, ravnatelj MHAS-a dodavši da
na spomenutom skupu sudjeluje
više od 40 sudionika iz Hrvatske
te Bosne i Hercegovine.
Na otvorenju je govorio akademik Nenad Cambi, a predavanja
je prigodno otvorio Mate Zekan s
uvodnim referatom o životu i djelu ovoga poznatog arheologa pod
nazivom “Stjepan Gunjača - muzealac, istraživač, znanstvenik”.
Pripremila: A. M. Škorić
20 kronika sdž
događaji, susreti
SPORAZUM O PRIJATELJSTVU I SURADNJI IZMEĐU
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE I SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
U sklopu posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županom Antom Sanaderom, održalo je 17. studenog radni sastanak s županom Vukovarsko-srijemske županije
Božom Galićem i njegovim suradnicima. Razgovaralo se najviše o budućoj suradnji ovih dviju županija.
Kako bi se suradnja produbila, te se ove dvije udaljene, ali u mnogim crtama slične županije približile župani
Ante Sanader i Božo Galić potpisali su Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Vukovarsko-srijemske i Splitskodalmatinske županije.
Župan Ante Sanader istakao je kako je nužno da na turističke stolove u Dalmaciji dođu proizvodi iz ovog kraja,
iako županija i župani sami nisu proizvođači, oni su ti koji moraju otvoriti vrata poduzetnicima, kako bi se poljoprivredni i prehrambeni proizvodi mogli direktno plasirati.
„Puno je priča o „zeleno-plavoj magistrali“, a mi želimo tu priču pretočiti u stvarnost koja bi bila na korist žiteljima i jedne i druge županije“- kazao je nakon potpisivanja sporazuma župan Božo Galić.
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se protekle godine obilježavao pod geslom
'Vukovar je jučer, danas i sutra', župani Galić i Sanader, sa svojim suradnicima, su zapalili svijeće kod spomen
obilježja, svim žrtvama Vukovara i vukovarske bolnice, u dvorištu Opće bolnice Vukovar.
Izaslanstvo naše županije, koje su osim župana činili predsjednik
Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije Petroslav Sapunar, zamjenik župana Visko Haladić, predsjednik Savjeta mladih
Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja i Ivica Škarić, nakon
prigodnog programa u dvorištu bolnice, kao sudionici Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, uputili su se predvođeni vukovarskim braniteljima i članovima Udruge 'Vukovarske majke' u Koloni sjećanja
gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog
rata gdje su uz državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti
svijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u agresiji
na Vukovar.
Dan sjećanja na žrtve srpske agresije na Vukovar obilježen je i u Splitu.
18. studenoga najduža ulica u Splitu – Vukovarska ulica obasjana je stotinama svijeća.
događaji, susreti
kronika sdž 21
SJEĆANJE NA VUKOVAR
Toga dana 18. studenog 1991. završila je 87 dana duga borba između pripadnika bivše JA i srpskih paravojnih
postrojbi, te malog kontingenta vukovarskih branitelja. Napad je započeo 25. kolovoza te godine, a tri mjeseca
kasnije slomljena je obrana grada.
Grad je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a koji su tijekom
obrane grada ustrojeni u 204. vukovarsku brigadu HV-a. Ukupan broj srpskih snaga koje su napadale Vukovar
procjenjuje se na oko 80 000, a broj stalno angažiranih vojnika bio je oko 30 000. Napadalo se sa 1600 tenkova
i oko 2000 komada topništva, a JA je uposlila ukupno 11 brigada operativne vojske, od čega devet oklopno-mehaniziranih, a pomoć su pružale postrojbe Teritorijalne obrane Srbije i pobunjenih hrvatskih Srba, te paravojne
dragovoljačke postrojbe kao što su Arkanovci i Šešeljevci. Nakon pada Vukovara, počeo je niz ratnih zločina, od
kojih su neki kažnjeni, ali nažalost nedovoljno i na međunarodnim sudovima. Prema podacima vukovarske Opće
bolnice, tijekom agresije na Vukovar stradale su 1624 osobe, od kojih je do sloma obrane grada stradalo njih 905,
a među njima i 12 djece. Ranjeno je 219 osoba među kojima je bilo i 30 djece. Ali žrtvama tu nije kraj. U koncentracijske logore odvedeno je 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja,
među kojima je bilo i civila. Iz grada je prognano 22 000 Hrvata i
stanovnika nesrpske nacionalnosti.
Još uvijek je nepoznata sudbina stotina hrvatskih branitelja. Usprkos tomu što je ovo bila najkrvavija bitka Domovinskog rata, bitka u
kojoj je hrvatska strana doživjela najveće gubitke, te usprkos tomu
što Vukovar nije reintegriran do 1998. godine, bitka za Vukovar i kasniji pad tog grada bili su ključni faktori za priznavanje nezavisnosti
Hrvatske od strane drugih zemalja i međunarodnih institucija.
Ne sjećam se ništa osim kolone koja je toga dana neprestano
emitirana na televiziji. Ispaćena i prestrašena lica hrabrih djece,
staraca, žena, muževa…Svi smo se zbog tog događaja osjećali
bespomoćno. Kako je tek bilo vukovarcima?! Kako je bilo njihovim
obiteljima, rodbini, prijateljima?! Iako sam u to vrijeme i sama bila svjedok srpskih razaranja u rodnom gradu, ovo
je ipak bilo previše. Previše neljudski, okrutno i za ne povjerovati!
Danas, da li se sjećamo, jer zaista bi trebali. Možda nam je naporno prisjećati se svake godine ovih strahota.
Kako ih tek doživljavaju oni koji su prošli ovu kalvariju. Mnogi još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji i to je
strašno. Kako ćemo im život i sjećanja učiniti lakšima. Svaki put u srcu možemo im reći hvala, hvala vam dobri i
hrabri ljudi na vašoj žrtvi. Sjećati se i ne zaboraviti, to je sve što oni žele. Djecu treba voditi u Vukovar, pokazati
im kako je teško bilo, kako su oni sada mirni, jer su tamo neki njima daleki i nepoznati ljudi podnijeli najveću žrtvu – dali svoje živote i mladost. Ne dopustimo, danas nakon 18 godina da sve to postane samo zaborav! Oltar
Domovine pun je priča o junacima. Na nama je da te priče oživimo i približimo budućim naraštajima, a ne da ih
prepustimo zaboravu.
Obilježen dan sjećanja na škabrnjske žrtve
18. studenoga obilježen je dan sjećanja na stradanje mještana Škabrnje.
Na spomen obilježje masovne grobnice u ime svih izaslanstava vijence su položili predstavnici Zajednice
udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. Uz brojne dužnosnike počast žrtvama srpske agresije odali su
i predstavnici Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, zamjenik
župana i Damir Gabrić, viši stručni referent za pitanja branitelja,
poslova obrane i razminiranja. Komemorativna svečanost održana
je na Trgu Franje Tuđmana u Škabrnji, a nazočnima se prigodnim govorom obratio načelnik Općine Luka Škara i zapovjednik 1.
škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić. U ime predsjednice Vlade
Republike Hrvatske nazočnima se obratio ministar Božidar Kalmeta, u ime Hrvatskog sabora, potpredsjednik Josip Friščić, a kao
izaslanik predsjednika Republike Hrvatske kontraadmiral Zdenko
Simičić. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na središnjem križu na groblju svetoga Luke u Škabrnji počast žrtvama odalo je više
od 30 izaslanstava.
22 kronika sdž
događaji, susreti
OKRUGLI STOL “RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U PRAKSI“
U organizaciji Povjerenstva
za ravnopravnost spolova
Splitsko-dalmatinske
županije, a povodom 25.
studenoga - dana borbe protiv
nasilja nad ženama održan
je okrugli stol sa temom
„Ravnopravnost spolova u
praksi“. Sudionici ovog skupa
bili su članovi povjerenstava
gradova Splitsko-dalmatinske
županije.
Ovom prilikom raspravljalo
se o novom Zakonu o
ravnopravnosti
spolova,
te o ulozi povjerenstava u
njegovoj primjeni. O stanju u
Splitsko-dalmatinskoj županiji
po ovoj problematici nazočne
je upoznala predsjednica
županijskog
povjerenstva
Ivanka Luetić - Boban, te
je istaknula kako su u svim
gradovima naše županije
osnovana povjerenstva.
O samom zakonu i njegovoj primjeni, te o tome koja je glavna zadaća novoosnovanih povjerenstava nazočne su
upoznale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik i predstojnica Ureda za ravnopravnost
spolova Helena Štimac Radin. Vladin Ured za ravnopravnost spolova stručna je služba za obavljanje poslova u vezi
s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova., kazala je Štimac Radin. Nadalje, Ured je zadužen za koordinaciju rada
županijskih povjerenstava. Zaključeno je kako je potrebno educirati članove novoosnovanih povjerenstava kako
njihovo osnivanje ne bi ostala samo formalnost.
Pravobraniteljicu Gordanu Lukač Koritnik i predstojnicu Ureda Helenu Štimac Radin prethodno su primili župan
Ante Sanader i njegov zamjenik Visko Haladić. Razgovaralo se o aktualnim temama kao što su zastupljenost žena
u političkom i društvenom životu, sigurna kuća, te položaju žena u društvu.
A. M. Škorić
događaji, susreti
kronika sdž 23
AKTIVNOSTI SAVJETA MLADIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
U organizaciji Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije, 25. studenog 2009. godine u Gradskoj knjižnici
Marka Marulića održana je javna tribina o Nacrtu županijskog programa djelovanja za mlade. Rasprave radnih
grupa vodile su se prema tematskim područjima – „Obrazovanje i informatizacija“, „Zapošljavanje i poduzetništvo“,
„Socijalna politika“, „Zdravstvena zaštita
i
reproduktivno
zdravlje“,
„Aktivno
sudjelovanje u društvu“, „Kultura i
slobodno vrijeme“, „Mobilnost, informiranje
i savjetovanje“. Zaključci s utvrđenim
problemima na koje, u tim područjima,
nailazi mlada populacija naše Županije te
predloženi načini kako istima doskočiti,
još će se jednom provjeriti sa sudionicima
tribine elektronskim putem nakon čega će
se kao gotov tekst Nacrta programa uputiti
na raspravu na Županijsku skupštinu.
Osim predstavnika brojnih udruga
mladih, u radu tribine, u ime Splitskodalmatinske županije sudjelovali su: Visko
Haladić, zamjenik župana, pročelnik
upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu
skrb, Branko Ora, stručni savjetnik za
malo gospodarstvo, Ljubica Boban, stručni
savjetnik za zdravstvo, socijalnu skrb i
humanitarna pitanja, Josip Matković - v.d.
pročelnika Upravnog odijela za zdravstvo
i socijalnu skrb, Ante Radovčić - stručni
savjetnik za prosvjetu, Meri Maretić - stručni
savjetnik za kulturu, udruge građana i
informiranje te Alojzije Šupraha - stručni
savjetnik za šport. Prisustvovali su i Šimun
Anđelinović, prorektor Sveučilišta u Splitu,
Davorka Kovačić Borković i dr. Ključević iz
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Igor
Maretić, savjetnik za šport pri Gradu Splitu,
Josip Radojković iz Ureda državne uprave
u Splitu, dr. Margi Sirotković iz Poliklinike
za rehabilitaciju osoba sa smetnjama
u razvoju, Silvana Nikolić Perasović iz
Gradskog društva Crvenog križa Split,
Renato Jerončić iz Hrvatskoga zavoda
za zapošljavanje – Područni ured Split,
Tomislav Prljević iz Razvojne agencije
SDŽ, te vijećnici Županijske skupštine Ante
Mihanović i Goran Sučić.
Članovi Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije boravili su u Vukovaru 28. studenog 2009. gdje su se
susreli s predstavnicima Savjeta mladih Vukovarsko- srijemske županije. Na sastanku u županijskoj Vijećnici, gdje
ih je u ime Bože Galića, vukovarsko-srijemskog župana pozdravio Nikola Mažar, županijski vijećnik, razmijenjena
su dosadašnja iskustva u djelovanju županijskih Savjeta za mlade te raspravljeno niz pitanja s kojima se susreću u
javnom djelovanju. Zaključeno je da se uspostavljena suradnja ojača čim prije i na formalnoj razini te da se osmisle
zajednički projekti, u koje bi uključili i studente Sveučilišta u Splitu i Veleučilišta u Vukovaru. Sastanku su u ime
Savjeta mladih SDŽ nazočili Stipe Čogelja (predsjednik) i Vide Popović te Ante Mihanović, županijski vijećnik, a u
ime Savjeta mladih VSŽ Valentina Faletar (predsjednica), Andrijana Bošnjak, Monika Leko, Gordana Kobac i Ivan
Aračić.
Savjet mladih SDŽ
događaji i susreti
24 kronika sdž
BOŽIĆNE ČESTITKE
Župan Ante Sanader posjetio je 3. prosinca supružnike Alidu i Tonija Rogulj i
njihove sedmomjesečne trojke, Ivonu, Jakova i Josipa u njihovom domu u Trogiru
te im je, uz čestitke, darovao 10 tisuća kuna. „U Splitsko-dalmatinskoj županiji,
koja u skladu sa svojom populacijskom politikom već ima programe potpore obiteljima s više djece, odlučili smo od ove godine dodatno, barem na takav simboličan
način podijeliti njihovu radost ali i olakšati im prve mjesece roditeljstva, posebice
kod višeplodnih trudnoća“ – podsjetio je župan Sanader i poručio - „Trebala bi
svaka obitelj težiti barem troje djece!“. Peteročlanim Roguljima zaželio je sretne
predstojeće blagdane i dug život u zdravlju i sreći.
Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je 7. prosinca Dom za djecu i mladež
„Maestral“ Split, Specijalni centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ i Centar
za smještaj i rehabilitaciju „Mir“, Rudine. Djeca iz „Maestrala“ nestrpljivo su otvarala poklone, a u centrima „Juraj Bonači“ i „Mir“ svog gosta štićenici su dočekali
pjesmom i smijehom.
Blagdanske čestitke donio je 10. prosinca Klubu roditelja osoba s mentalnom
retardacijom „Zvono“., Zavodu za rehabilitaciju „Samaritanac“ i Klubu roditelja djece oboljelih od malignih bolesti «Sanus» u Splitu. Nije se zaboravilo ni one najstarije koji trebaju našu pomoć. Tako je zamjenik župana
Luka Brčić posjetio 17. prosinca centar Halo za pomoć. Udruga "Halo za
pomoć" je humanitarna nevladina organizacija čiji je cilj prikupljanje humanitarne pomoći i donacija u svrhu povećanja kvalitete življenja starijih,
nemoćnih i invalidnih te djece i ratnih stradalnika koji su u stanju egzistencijalnih potreba i psiho-fizičke nesigurnosti. Glavni program udruge
je pružanje pomoći i nadzora putem telefona starijim, nemoćnim i invalidnim osobama koje žive same (Halo za Pomoć), ali je udruga registrirana
i za druge djelatnosti koje nastoji
oživiti (jačanje svijesti građana za očuvanje zdravlja i zdravog okoliša, jačanja rodoljublja, dobročinstva i čovjekoljublja, jačanje i promocija kulture
mira. Dana 30. prosinca 2009. godine župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader i zamjenik Luka Brčić posjetili su Društvo multiple skleroze u Splitu. Predsjednik Ante Marić upoznao ih je s brojnim aktivnostima
Društva i načinom pružanja pomoći oboljelima. Kao znak zahvalnosti za
svesrdnu pomoć koju Županija daje Društvu uručio je županu zahvalnicu.
Prigodom božićnim blagdanima domaćinima su uručeni prigodni čekovi
u iznosu od 10.000,00 kn.
A. M. Škorić
događaji i susreti
kronika sdž 25
TRADICIONALNO
BOŽIĆNO DRUŽENJE
S NOVINARIMA
Kao i svake godine u Splitskodalmatinskoj županiji upriličeno
je tradicionalne božićno druženje
sa novinarima. U blagdanskom
ugođaju raspravljalo se o raznim
pitanjima, a bila je ovo prilika razgovarati u opuštenoj atmosferi
kako poboljšati i olakšati suradnju
novinara koji prate rad Županije i
županijskih službi. Župan je svim
okupljenim novinarima zaželio sretan Božić i uspješnu Novu Godinu,
te izrazio želju za daljnjom uspješnom suradnjom. Željama su se
pridružili predsjednik Županijske
Skupštine Petroslav Sapunar i zamjenik župana Visko Haladić.
“BOŽIĆ U DALMACIJI“
U jedinstvenom ambijentu trogirske katedrale Sv. Lovre održan je 12. prosinca adventski koncert "Božić u Dalmaciji". Svojim napjevima, koji su oduševili mnogobrojnu publiku dvanaest klapa uvelo nas je u božićno ozračje.
Klape Čiovo, Kampanel, Neverin, Tragos, Pivači KUD-a Cambi, Ventula, Činkvina, Mela, Rašpe, Faroski kantaduri, Mindula i Vokalisti Salone izmamilo je osmjeh na lice svih ljubitelja dalmatinske pjesme ne samo izvedbom, već
i izborom jedinstvenih pjesama koje obilježavaju božićno vrijeme u Dalmaciji.
Oduvijek su ljudi kroz koledarske pjesme čestitali Božić, a klapa
Ventula oživila je jednu takvu koledu - “Solinsku“ -… tri ti vrila priko
kuće vrila – prvi uja, drugi vina, treći Božjeg mira! Sinove ženija,
ćeri udava, Bog ti dava sa svih strana! Bolja čestitka ne može se ni
zamisliti u božićno vrijeme kako nekad tako i danas. Mogla se još
čuti : „Ave Maria“, „Rodilo ti žito i šenica“, „Kad se Bog čovik učini“,
„Ovoga vrimena“, prigodna, a uoči blagdana svete Lucije „Na dobro vam sveta Lucija dojde“, itd.
- Utjelovljenje Krista , kada Bog postaje jedan od nas, središnji
je događaj u kršćanstvu. Nadahnuti ljudi izražavaju svoju zahvalnost Bogu na daru svog jedinog Sina putem glazbenog i likovnog
izričaja. Ovdje smo večeras da u otajstvu Božića damo slavu Bogu
koji nam i danas pruža ruku da nas podigne – istaknuo je na početku koncerta dekan Trogirskoga dekanata i katedralni župnik don
Pavao Piplica, pozdravivši sve nazočne ljubitelje klapske pjesme.
Izvodeći zajedno poznatu božićnu pjesmu "Svim na zemlji mir,
veselje", klape su potvrdile što nam božićno vrijeme poručuje, a
publika je to prepoznala nagradivši ih gromoglasnim pljeskom.
Ovaj jedinstveni doživljaj ostvaren je u organizaciji klape Čiovo čiji je umjetnički voditelj Mario Markovina. Svojim entuzijazmom
maestro Markovina omogućio je svojim sugrađanima i ostalim žiteljima županije ljubiteljima starih napjeva jedinstvene „gušte“. Nadamo se da će ovaj jedinstven projekt zaživiti i prijeći u tradiciju.
A. M. Škorić
Općine SDŽ
26 kronika sdž
OPĆINE SPLITSKO-DA
Piše: Ante IVANKOVIĆ
Donosimo nastavak priče o nazivima
SUTIVAN
ŠESTANOVAC
Naselje u istoimenoj općini, na sjeverozapadnoj
obali otoka Brača, 14 kilometara južno od Splita. Popis stanovništva zatekao je 2001. godine u Sutivanu
759 stanovnika.
Sutivan se smjestio zapadno od crkvice Svetog
Ivana i troapsidalne starokršćanske bazilike u predjelu Mostir, na lokalitetu koji se spominje već 1205.
godine kao „super sanctum Johannem“. Prvi su temelje novom naselju postavili doseljenici Ivanovići iz
Podgore oko 1477. godine. Za njima je došao Jakov
Natalis (Natalis-Božičević) koji je 1505. godine u uvali pri moru u dnu luke na nekadašnjem morskom žalu
sagradio kuću-kulu koja postoji i danas a vlasništvo
je obitelji Ilić. Na pročelju kuće nalazi se natpis na
kojem je uklesana godina 1505. godina. Kad se novoosnovano naselje povećalo, posebnom odlukom
dužda Valiera 1579. godine odvojilo se od svoje matične župne crkve u Donjem Humcu.[17]
Sutivan se zbog renesansne kule (1505) kule Jakova Božičevića Natalisa i utvrđenog kaštela obitelji
Marjanović (1777) spominje u povijesnim ispravama
kao castel San Zuane i castrum S. Joanis.
Naziv Sutivan sadrži pridjev svet i osobno ime
Ivan, koje hrvatska prilagođenica biblijskog imena
hebrejskog podrijetla. Ono je najprije glasilo Yehohanan, pa je stezanjem nastalo Yohanan (Yoh ili Yahveh
= Bog, hanan = milostiv je) sa značenjem: Bogu mio,
Bogom dan, dar Božje milosti. Ime se kršćanskim dijelom svijeta proširilo štovanjem i Ivana Krstitelja i Ivana apostola, tako da je primjerice postalo najčešće osobno ime u Hrvata.
Od imena Ivan u hrvatskom jeziku je stvoreno
više od 500 prezimena, te više od 50 naziva naselja.
Naselje u istoimenoj općini, smješteno na raskrižju cesta Dubci-Cista, Blato na Cetini-Zagvozd,
48 kilometara jugoistočno od Splita. Popis stanovništva zatekao je 2001. godine u Šestanovcu 530
stanovnika.
Od tih 530 Šestanovčana njih 26 iz ukupno osam
obitelji imaju prezime Šestan, po kojemu je naselje i
prozvano. Navodeći prezimena tipa Šestak, Šestek,
Šestuh, Šestić, Šesto, Šestan P. Šimunović dodaje:
„katkad se tako nazivalo dijete rođeno sa šest prstiju na ruci, kao u Madone koju sam vidio na crkvenoj
slici u Nerezinama (ili na nozi što je manje vjerojatno jer se to teže opažalo).“[18]
U Hrvatskoj pak danas živi 1110 stanovnika s
prezimenom Šestan (Zadar, Istra, Rijeka, Zagreb,
Međimurje, Pag).
Općine SDŽ
kronika sdž 27
LMATINSKE ŽUPANIJE
općina Splitsko-dalmatinske županije
ŠOLTA
TUČEPI
Općina na istoimenom otoku u srednjodalmatinskom otočju, površine 58, 9 kilometara četvornih,
na kojoj živi 1479 stanovnika (2001. godine). Sjedište općine nalazi se u najvećem naselju na otoku, u Grohotama (425 stanovnika).
Šoltu u antici spominje grčki geograf Pseudoskilak u IV. stoljeću prije Krista pod nazivom Olynta,
što u prijevodu znači nesazrela smokva.
Dolaskom Rimljana Olynta je preimenovana, ovisno o autoru koji ju spominje, u: Solenta, Solentia, Solentij, što znači da je rimski naziv za Šoltu
znači: nevezan, od kopna odvojen otok.
U srednjem je vijeku s nazivom Soluta bilježi ju
Splićanin Toma Arciđakon u djelu Historia Salonitana.
Današnje ime otoka Šolte nametnu mletački
dijalekt talijanskog jezika, kada su Mlečani zavladali
ovim dijelom Jadrana.
Evo i nekoliko zanimljivosti iz povijesti Šolte.
U 4. stoljeću je car Dioklecijan, koji je živio u
svojoj palači (današnja jezgra grada Splita), koristio
najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato
mu je naziv i danas Piškera, a ruševine su još uvijek
tu, na dnu mora.
Na Šolti je onodobno dvogodišnji mir
1509-1511) našao i otac hrvatske književnosti Splićanin Marko Marulić (1450-1524), koji je upravo u
nečujnosti (tišini) Nečujma, u manjem pustinjačkom
stanu njegova kuma i prijatelja, splitskog kanonika
Dujma Balistrilića dobio nadahnuće za svoje kapitalno djelo epski spjev „Juditu" koji je i posvetio
upravo Balistriliću.
Još je jedan velikan hrvatskog humanizma
Starograđanin Petar Hektorović (1487-1572) tridesetak godina nakon Marulićeve smrti pohodio to
mjesto i divljenje njegovim čarima izrazio je u svom
djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.
Pokraj ruševina gotičke crkvice iz 15. stoljeća
nalazi se jednostavna kamena kuća koja je nekada
pripadala Dujmu Balistriliću, prijatelju pjesnika Marka Marulića, koji je u njoj i prebivao; u kući je danas
uređena memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću, a pred kućom spomen-stup podignut u čast
pjesniku Petru Hektoroviću.
Naselje u istoimenoj općini, smješteno na je na
obali Bračkog kanala i ispod južnih padina Biokove,
64 kilometra jugoistočno od Splita. Popis stanovništva zatekao je 2001. godine u Tučepima 1763 stanovnika.
Tučepi se prvi put spominju u Kreševskoj povelji
iz 1434. godine, kojom bosanski vojvoda i knez Donjih krajeva oko Sane i Vrbasa Juraj Vojsalić vratio
braći Pavlu, Nikoli i Vlatku Jurjeviću i Vuku Vukičeviću zemlje koje im je oteo velmoža Sandalj Hranić.
Uz bosanska i primorska mjesta u ispravi se spominje i „selo Tučepi s pravimi, mejami i kotari“;
Nakon što ustvrdio da je naziv Tučepi pluralia
tantum i da se sklanja kao imenica „stvari“, te ima
smo dva padežna oblika Tučepi i Tučepima, K. Jurišić je dodao da je taj „naziv nadaleko rasprostranjen:
- Tučep(i) na pola puta između Kosovke Mitrovice i Peći;
- Tučapy u Češkoj;
- Tučepi u Galiciji.“[19]
Naziv Tučepi s jezičnog motrišta vjerojatno je
staroilirskog podrijetla, jer jezikoslovci s Kosova
to izvode pomoću današnjeg albanskog jezika: tu
znači pokraj ili kod, a cep znači pojilo, korito, vrelo,
izvor. Dakle, kosovski su Tučepi selo pokraj izvora ili pokraj pojila (pojilišta). K. Jurišić dodaje da se
središnji dio Tučepa naziva Moča, u kojem se nalazi
vrelo što tijekom godine ne presušuje, pa isto vrijedi
za makarske kao i za kosovske Tučepe.
Općine SDŽ
28 kronika sdž
ZADVARJE
ZAGVOZD
Zadvarje je jedino naselje u istoimenoj općini,
koja je smještena je između Grada Omiša, općina
Brela i Šestanovac na kopnu, a na moru graniči s
bračkom općinom Selca. Obalni dio općine u dužini od četiri kilometra nalazi se u uvali Vrulja čije
se obale visoko i strmo izdižu iznad mora prema
prijevoju Dubci (280 metara nadmorske visine), koji
su i danas jedina prometna poveznica obalnog i
zaobalnog prostora. Popis stanovništva Republike
Hrvatske zatekao je 2001. godine u Zadvarju 277
stanovnika.
Toponimijska složenica sastoji se od prijedloga
za i imenice dvar(j)e (vrata).
Prvi dio složenice prijedlog za, uz ostalo, označuje nekoga ili nešto smješteno s druge strane, najčešće neke uzvisine, brda, planine. Priču o drugom dijelu složenice o imenici dvarje
započinjemo s današnjim nazivom prolaza sa Strossamayerova šetališta u Gornji Grad u ZagrebuDverce u kojem je sačuvan spomen na nekadašnja gradska vrata, na dveri (dverce je umanjenica).
Zatim treba podsjetiti i da je najprije je postojala
gospodska, vlastelinska kuća, dvor i na njoj vrata
(najčešće dvokrilna) zvana dveri, a kasnije je došlo
do prijevoja (umjesto glasa „e“ glas „a“) pa umjesto
dveri imamo dvari odnosno dvare.
Naime, u zaleđu Omiša, upravo na vratima
Imotske krajine prema moru, smješteno je naselje
Zadvarje, u svakom smislu vrata ili dveri Primorja i
njegova zaleđa. U tom slučaju najprije je riječ o selu
Dvare (u venecijanskim dokumentima najčešće se
pisalo Doare), a iza njega se nalazila tvrđava Zadvar(j)e.
U imotskom selu Dobranjama toponim Zadvare
označuje zemljište, koje se nalazi iza vrata, iza prolaza u novi prostor.
Složenica Zagvozd sastoji se od prijedloga za i
imenice gvozd, koje je nekoć značenje bilo šuma,
gora, planina. Dakle, Zagvozd je naselje iza šume
ili u ovom slučaju iza planine obrasle šumom, iza
planine Biokove, koju Imoćani i Hercegovci nazivaju
Bi(j)akova.
Da je gvozd onodobno značio isto što i imenica
gora, svjedoči i činjenica što se hrvatska planina na
Kordunu s današnjim nazivom Petrova gora u srednjem vijeku zvala Gvozd. Naziv je promijenjen da
bi se obilježilo jedno od kultnih mjesta hrvatske povijesti, mjesto pogibije posljednjeg hrvatskog kralja
narodne krvi i imena Petra Svačića (Snačića) 1097.
godine.
Danas se najveće naselje ispod nekadašnjeg
Gvozda također zove Gvozd (1303 stanovnika), a
raniji mu je naziv glasio Vrginmost;
Inače, gvozd je s jezičnog motrišta zanimljiv pojam. Naime, to je praslavenska i sveslavenska imenica, kojoj značenjem odgovara latinski “clavus”,
dakle klin, klinac, ali drveni, klin načinjen od drveta.
Primjerice u ruskom jeziku gvozd6 znači isto što i
dvije tuđice u hrvatskom jeziku: ekser (turcizam) i
čavao (romanizam iz mletačkog narječja talijanskog
jezika), a u češkom pak jeziku imenica hvozdej znači daska, kao i u staropoljskom imenica gwozd. Međutim, prodirući u još dublju jezičnu prošlost: gvozd
je najranije označavao “drvenu oštricu, izraslu u
šumi, neizdjeljanu ili pak izdjeljanu, pa odatle gvozd
sa značenjem drveni klin i mjesto gdje je izrastaošuma”.[20] Dakle, gvozd je onodobno značio što
danas znače imenice šuma, dubrava, gora, loza
odnosno pak ono što se u nekim slavenskim jezicima naziva les.
Kad je pak napretkom tehnike drveni klin zamijenjen s klinom, načinjenim od željeza, onda je gvozd
po zakonu sinegdohe dobio novo značenje, postao
je istoznačnica imenice željezo. S vremenom je
imenica gvožđe, izvedenica od gvozd, dobrano iz
uporabe potisnula i imenicu željezo.
Na tragu rečenog je i prvo spominjanje Zagvozda
u vrijeme Drugog crkvenog sabora, održanog 553.
godine u Saloni (Solin), pod nazivom Montenense
(latinski mons, montis, f. = planina), što je samo prijevod s latinskog na hrvatski jezik “za gvozdom,” za
planinom, to jest za planinom Biokovom, gledajući s
morske strane, iz Makarskog primorja.
Općine SDŽ
kronika sdž 29
ZMIJAVCI
Naselje u istoimenoj općini, smješteno je na jugozapadnom dijelu Imotskog polja, između Kamenmosta i Runovića, 112 kilometara jugoistočno od Splita. Popis stanovništva Republike Hrvatske zatekao je 2001. godine u Zmijavcima 2130 stanovnika.
Naziv Zmijavci izveden je od imenice zmija, naziva gmazova ljuskaša, koji se kreću puzeći, a dio ih ima i otrovne
zube.
Zanimljivo je spomenuti da imenica zmija s jezičnog motrišta ima isti korijen kao i imenica zmaj, što je naziv krilate
nemani odnosno čudovišta kojeg je tijelo sastavljeno od dijelova raznih životinja.
U Hrvata je relativno malo toponima izvedenih od imenice zmija, uglavnom u mikrotoponimiji.
I nekoliko je hrvatskih prezimena s jezičnog motrišta nastalo je od imenice zmija. Prezime Zmijarević u Hrvatskoj
danas ima 110 osoba (Ploče, južna Dalmacija), a V. Vrčić je neuvjerljiv s tvrdnjom da je ekonim Zmijavci nastao od
tog prezimena, koje je ustvari izvedeno od zanimanja zmijar (onaj koji lovi zmije, zmijolovac).
[17] D. Vrsalović, op. cit., str. 137.
[18] P. Šimunović, Hrvatska prezimena, Zagreb 2006., str. 153.
[19] K. Jurišić, op. cit., str. 97.
[20] P. Skok, op. cit., knjiga I., str. 643.
30 kronika sdž
INFO STRANICE SDŽ
GRADOVI
OPĆINE
Grad Split
• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split
• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253
• Faks: (+385 21) 310-254
• E-mail: [email protected]
• Web: http://www.split.hr
Općina Baška voda
Sjedište: Baška Voda
Adresa: Obala sv. Nikole 65
Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691
Fax: (+385 21) 620-244
Web: http://www.baskavoda.hr
Grad Hvar
• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar
• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094
• Faks: (+385 21) 718-096
• Web: http://www.hvar.hr/gradhvar
Grad Imotski
• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski
• Telefon: (+385 21) 841-125
• Faks: (+385 21) 841-078
• Web: http://www.imotski.hr
Grad Kaštela
• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac
• Telefon: (+385 21) 205-205
• Faks: (+385 21) 224-201
• E-mail: gradonacelnik@kaštela.hr
• Web: http://www.kastela.hr
Grad Komiža
• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža
• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019
• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019
• Web: http://www.komiza.hr
Grad Makarska
• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska
• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401
• Faks: (+385 21) 612-046
• web: http://www.makarska.hr
Grad Omiš
• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš
• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059
• Faks: (+385 21) 862-022
• Web: http://www.omis.hr
Grad Sinj
• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj
• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081
• Faks: (+385 21) 826-591
• Web: http://www.sinj.hr
Grad Solin
• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin
• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201
• Faks: (+385 21) 211-120
• Web: http://www.solin.hr
Grad Stari Grad
• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad
• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022
• Faks: (+385 21) 717-818
• Web: http://www.stari-grad.hr
Grad Supetar
• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar
• Telefon: (+385 21) 756-710
• Faks: (+385 21) 756-712
• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr
• Web: http://www.gradsupetar.hr
Grad Trilj
• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj
• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135
• Faks: (+385 21) 831-198
Grad Trogir
• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir
• Telefon: (+385 21) 800-401
• Faks: (+385 21) 800-408
• Web: http://www.trogir.hr
Grad Vis
• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis
• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031
• Faks: (+385 21) 711-063
Grad Vrgorac
• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac
• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128
• Faks: (+385 21) 674-012
• Web: http://www.vrgorac.hr
Grad Vrlika
• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika
• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024
• Faks: (+385 21) 827-222
• Web: http://www.vrlika.hr
Općina Bol
Sjedište: Bol
Adresa: Uz pjacu 2
Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114
Fax:: (+385 21) 635-044
Web: opcinabol.hr
Općina Brela
Sjedište: Brela
Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1
Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330
Fax: (+385 21) 618-331, 618-330
Web: http://www.opcina-brela.hr
Općina Cista Provo
Sjedište: Cista Provo
Adresa: Cista Provo bb
Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103
Fax: (+385 21) 670-218, 722-105
Web: http://www.opcina-cista-provo.hr
Općina Dicmo
Sjedište: Dicmo
Adresa: Kraj bb
Telefon: (+385 21) 837-937
Fax: (+385 21) 837-466
Općina Dugi Rat
Sjedište: Dugi Rat
Adresa: Poljička cesta 133
Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291
Fax: (+385 21) 734-900
Web: http://www.dugirat.com
Općina Dugopolje
Sjedište: Dugopolje
Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1
Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280
Fax: (+385 21) 668-286
Web: http://www.dugopolje.hr
Općina Gradac
Sjedište: Gradac
Adresa: Stjepana Radića 3
Telefon: (+385 21) 697-601
Fax: (+385 21) 697-549
Općina Hrvace
Sjedište: Hrvace
Adresa: Hrvace bb
Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186
Fax: (+385 21) 829-700
Općina Jelsa
Sjedište: Jelsa
Adresa: Riva bb
Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548
Fax: (+385 21) 761-549
Web: http://www.jelsa.hr
Općina Klis
Sjedište: Klis
Adresa: Megdan 68
Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445
Fax: (+385 21) 240-292
Web: www.klis.hr
Općina Lećevica
Sjedište: Lećevica
Adresa: 21 202 Lećevica
Telefon: (+385 21) 250-099
Fax: (+385 21) 250-099
Općina Lokvičići
Sjedište: Lokvičići
Adresa: Lokvičići bb
Telefon: (+385 21) 853-700
Fax: (+385 21) 853-700
Općina Lovreć
Sjedište: Lovreć
Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7
Telefon: (+385 21) 723-001
Fax: (+385 21) 723-002
Web: http://www.lovrec.hr
Općina Marina
Sjedište: Marina
Adresa: Ulica Ante Rudana 47
Telefon: (+385 21) 889-088
Fax: (+385 21) 796-541
Web: http://www.marina.hr
Općina Milna
Sjedište: Milna
Adresa: Sridnja kala bb
Telefon: (+385 21) 636-122
Fax: (+385 21) 636-122
Općina Muć
Sjedište: Donji Muć
Adresa: Donji Muć bb
Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237
Fax: (+385 21) 652-214
Web: http://www.muc.hr
Općina Nerežišća
Sjedište: Nerežišća
Adresa: Nerežišća bb
Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059
Fax: (+385 21) 637-058
Web: http://www.nerezisca.com
Općina Okrug
Sjedište: Okrug Gornji
Adresa: Bana Jelačića 17
Telefon: (+385 21) 886-358
Fax: (+385 21) 887-477
Općina Otok
Sjedište: Otok na Cetini
Telefon: (+385 21) 834-503
Fax: (+385 21) 835-088
Web: http://www.opcina-otok.hr
Općina Pučišća
Sjedište: Pučišća
Adresa: Trg svetog Jeronima bb
Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290
Fax: (+385 21) 633-205
Web: http://www.pucisca.hr
Općina Runovići
Sjedište: Runovići
Adresa: Trg fra Mije Runovića bb
Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125
Fax: (+385 21) 849-508
Web: http://www.runovici.hr
Općina Seget
Sjedište: Seget Donji
Adresa: Trg hrvatskog vitezova
Špiro Ševo Przelin
Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171
Fax: (+385 21) 880-037, 880-171
Općina Selca
Sjedište: Selca
Adresa: Trg Stjepana Radića
Telefon: (+385 21) 622 663
Fax: (+385 21) 778-187
Web: www.selca.hr
Općina Sućuraj
Sjedište: Sućuraj
Adresa: Sućuraj bb
Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435
Fax: (+385 21) 717-736
Općina Sutivan
Sjedište: Sutivan
Adresa: Blato bb
Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508
Fax: (+385 21) 717-509
Web: http://www.sutivan.hr
Općina Podbablje
Sjedište: Drum
Adresa: Kamenmost
Telefon: 021 848 064
Fax: 021 848 064
Općina Šestanovac
Sjedište: Šestanovac
Adresa: Šestanovac bb
Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441
Fax: (+385 21) 721-006
Web: http://www.opcina-sestanovac.com
Općina Podgora
Sjedište: Podgora
Adresa: A. Kačića Miošića 2
Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103
Fax: (+385 21) 625-279
Web: http://www.podgora.hr
Općina Šolta
Sjedište: Grohote
Adresa: Podkuća 8
Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123,
Fax: (+385 21) 654-130
Općina Podstrana
Sjedište: Podstrana
Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477
Fax: (+385 21) 330-271
Web: http://www.podstrana.hr
Općina Tučepi
Sjedište: Tučepi
Adresa: Kraj 39 A
Telefon: (+385 21) 623-568
Fax: (+385 21) 623-595
Web: http://www.tucepi.hr
Općina Postira
Sjedište: Postira
Adresa: Vrilo bb
Telefon: (+385 21) 632-133
Fax: (+385 21) 632-107
Općina Prgomet
Sjedište: Prgomet
Adresa: Prgomet bb
Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788
Fax: (+385 21) 797-790
Općina Primorski Dolac
Sjedište: Primorski Dolac
Adresa: Primorski Dolac bb
Telefon: (+385 21) 899-445
Fax: (+385 21) 899-445
Općina Proložac
Sjedište: Proložac Donji
Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb
Telefon: (+385 21) 846-158
Fax: (+385 21) 846-158
E-mail:[email protected]
Web: http://www.prolozac.hr
Općina Zadrvarje
Sjedište: Zadvarje
Adresa: Zadvarje bb
Telefon: (+385 21) 729-018
Fax: (+385 21) 729-018
Općina Zagvozd
Sjedište: Zagvozd
Adresa: Franje Tuđmana 65
Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172
Fax: (+385 21) 847-080
Web: http://www.zagvozd.hr
Općina Zmijavci
Sjedište: Zmijavci
Adresa: Zmijavci
Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177
Fax: (+385 21) 840-177
Web: hhtp//www.zmijavci.hr
kronika sdž 31
Splitsko-dalmatinska županija
• Sjedište: Split
• Adresa: Domovinskog rata 2
• Telefon: 021 400 200
• Fax: 021 345 164
• Web stranica: http://www.dalmacija.hr
ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI
I SLUŽBE
Tajništvo Županije
Tel: + 385 21 400 252
Fax: + 385 21 400 087
Adresa: Domovinskog rata
2/IV
Upravni odjel za proračun i financije
Tel: + 385 21 400 272
Fax: + 385 21 400 071
Adresa: Domovinskog rata 4/III
Upravni odjel za prostorno uređenje
Tel: +385 21 400-130
Fax: + 385 21 490-940
Adresa: Bihaćka 1
Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i
obnovu
Tel: +385 21 400 232
Fax: +385 21 400 085
Adresa: Domovinskog rata 2/IV
Upravni odjel za poslove lokalne samouprave
Tel: + 385 21 400 242
Fax: + 385 21 400 085
Upravni odjel za turizam
Tel: +385 21 400 092
Fax: +385 21 400 224
Adresa: Domovinskog rata 2/pr.
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport
Tel: + 385 21 400-222
Fax: + 385 21 400-000
Upravni odjel za pomorstvo
Tel: + 385 21 400 282
Fax: + 385 21 400 153
Adresa: Domovinskog rata 2/I
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
Tel: + 385 21 400-223
Fax: + 385 21 400-000
Služba zajedničkih poslova
Tel: +385 21 400 212
Fax: + 385 21 400 166
Upravni odjel za
komunalne poslove i
graditeljstvo
Tel: + 385 21 400 292
Fax: + 385 21 400 086
Upravni odjel za zaštitu okoliša
Tel: +385 21 400-120
Fax: + 385 21 490-941
Adresa: Bihaćka 1
Služba unutarnje revizije
Tel: + 385 21 400-299
Služba za javnu nabavu
Tel: +385 21 400 030
Fax: + 385 21 400-166
Adresa: Domovinskog rata 2/I
HVAR - najsunčaniji otok u Hrvatskoj, jedan je od deset najljepših otoka na
svijetu, jedno od najljepših podmorja na Mediteranu, a sada i dio europskog
energetskog projekta “SOLUTION“.
Foto: PETAR BOTTERI
Otok HVAR

Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

Transcription

Similar documents

Izvještaj 18. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG Biograd n/M

Broj 27 - Primorsko

IZLAZAK

Privatne klinikeMagdalenai Akromiongrade se i renoviraju na račun

60 + 1 - HDLU Rijeka

Obrtničke novine broj 146

registar privrednih društava

engleski dodatak - Židovska općina Zagreb

Slika zdravlja Zadarske županije i Strateški okvir Plana za zdravlje

Prostorni plan Varaždinske županije

program ruralnog razvoja zadarske županije

ZAHTEVANA PRODUKTIVNOST IN ZANESLJlVO