Bilten 2011 - Federalni hidrometeorološki zavod BiH

1
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sarač Enes
UREDNIK: Hodžić Sabina
REDAKCIJSKI KOLEGIJ:
Naslovna strana
Fotografija: Kanjon rijeke Sutjeske
Emir Hanić
2
Majstorović Željko
Kupusović Esena
Voloder Mediha
Hadžismailović Ibrahim
Voljevica Nedžad
Karlović-Hanić Suzana
Brlek Ivan
Zulum Dženan
Bakir Krajinović
Enis Omerčić
Enis Krečinić
NASLOVNA STRANA: Karlović-Hanić Suzana
DTP: Karlović-Hanić Suzana
ZA ŠTAMPU: Mušović Majda
Uvodna riječ
23. marta 1950. godine stupila je na snagu
Konvencija
kojom
Svjetska
meteorološka
organizacija (WMO) postaje specijalizovana
agencija Ujedinjenih nacija. Ovaj datum obilježava
se kao Svjetski dan meteorologije. Bosna i
Hercegovina je od juna 1994. godine postala
punopravni član ove velike svjetske porodice
koja je uvijek imala više članova nego Ujedinjene
nacije. Njen značaj je planetarnih razmjera, pa
se i sve aktivnosti u okviru iste provode u skladu
sa ovim karakterom. Blagovremene informacije o
vremenu, klimi, kvalitetu vode, zraka, zahvaljujući
ovoj organizaciji postali su dostupni cjelokupnom
čovječanstvu. Sve aktivnosti u svim zemljama
odvijaju se po jedinstvenim standardima i u
precizno određenim terminima. Radi se dnevno
o milionima podataka koji se slijevaju na jedno
mjesto.
Uprkos ratnih dejstava iz nedavne prošlosti, koji
nisu mimoišli ni meteorološke stanice, sačuvana
je sva istorijska dokumentacija (od 1878. godine)
koja predstavlja nenadoknadivo blago svjetskih
razmjera. Bosna i Hercegovina i pored činjenice
da postoje dva subjekta (dva Zavoda) prema
Svjetskoj meteorološkoj organizaciji nastupa
jedinstveno i sve svoje obaveze izvršava krajnje
ažurno. Zbog ovih činjenica naša zemlja u Svjetskoj
meteorološkoj organizaciji uživa privilegovan
status. U prilog ovome ide i podatak da su našu
zemlju posjetili predhodni i sadašnji Generalni
sekretar WMO-e.
2012. godina povezuje dva jubileja u meteo
službi Bosne i Hercegovine. Prije 20 godina, 1992.
godine nezavisna država Bosna i Hercegovina
je svojom odlukom službu imenovala u Državni
meteorološki zavod, a prije 15 godina, 1997.
godine konstituisan je Federalni hidrometeorološki
zavod i bio je prva institucija koja je svojom mrežom
stanica teritorijalno uvezala prostor Federacije.
Vremenske nepogode koje su zahvatile našu
zemlju u februaru ove godine, što je dovelo do
proglašenja elementarne nepogode, bile su
najbolji test za ocjenu osposobljenosti meteo
službe Bosne i Hercegovine u tim okolnostima.
Svi subjekti angažovani u uslovima vanrednih
okolnosti, kao i najšira javnost, mogli su se uvjeriti
da je meteo služba kroz redovne i vanredne
biltene, upozorenja, analize i studije posljedica u
potpunosti odgovorila datoj situaciji.
Fokus daljih napora u jačanju kapaciteta je
u prioritetnom uključenju u Evropski centar za
srednjoročne prognoze – ECMWF i obezbjeđenju
pokrivenosti teritorija meteorološkim radarom
u cilju brzog i pouzdanog pristupa savremenim
produktima i mogučnošću njihovog korištenja u
skladu sa našim nacionalnim interesima i globalnim
obavezama.
Ulaganja u unapređenje meteo službe u čitavom
svijetu smatraju se ulaganjem u budućnost a sva
uložena sredstva mnogostruko se vraćaju. Nadamo
se da će ovaj univerzalni stav biti prepoznat i u našoj
zemlji, posebno vezano za podršku istraživanju
obnovljivih izvora energije, koje je Zavod postavio
kao svoj budući veliki zadatak.
3
Poruka Generalnog sekretara WMO-a, Michael Jarraud
Jačanje naše buduĆnosti kroz informacije o vremenu, klimi i vodi Svake godine,23. marta,
Svjetska
meteorološka
organizacija (WMO) i šira
međunarodna
zajednica
proslavljaju Svjetski dan
meteorologije, obilježavajući
stupanje na snagu Konvencije
Svjetske
meteorološke
organizacije (WMO) iz 1950.
godine, kojom je WMO
preuzela
odgovornosti
Internacionalne meteorološke
organizacije (IMO), osnovane
1873. godine da potiče
saradnju u meteorologiji u
cilju zaštite ljudskih života i
imovine. Svjetska
meteorološka
organizacija je postala specijalizovana agencija Ujedinjenih
nacija 1951. godine,a do 1972.proširila je svoj prvobitni mandat u
meteorologiji i hidrologiju na vode kao i na brojna okolišna pitanja. Svjetski dan meteorologije proslavlja se tradicionalno fokusirajući
se svake godine na određenu temu.Tema koju je usvojio Izvršni
savjet WMO za 2012. godinu glasi: “Jačanje naše budućnosti kroz
informacije o vremenu, klimi i vodi” sa posebnim akcentom na
benefite koje pružaju informacije o vremenu, klimi i vodi različitim
društveno ekonomskim sektorima.
Ova tema je posebno prikladna u ovoj godini obzirom da je XVI
kongres WMO jednoglasno donio odluku da se u 2012.godini pokrene
Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS -Global Framework
for Climate Services), kao odgovor na zaključke Treće Svjetske
konferencije o klimi (WCC-3), koja se održala u ljeto 2009.,dok su
se prve dvije historijske konferencije o klimi održale 1979 i 1990
godine. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC),koji je kreirala
WMO i koji se uspješno sufinansira od strane UNEP-a od 1988.
godine, dobio je krajem 2007. prestižnu Nobelovu nagradu za mir
i nedvojbeno je pokazao da određene ljudske aktivnosti doprinose
zagrijavanju klimatskog sistema i imaju teške posljedice na naše
prirodno okruženje kao što su: povećanje globalne srednje
temperature zraka i okeana, topljenje snijega i leda, te povećanje
globalne srednje razine mora. Ovo je pitanje Generalni sekretar
UN-a okarakterisao kao “definisani izazov našeg doba”.U skladu sa
tim, biti će veoma važno osigurati potpunu implementaciju GFCS,
posebno sa ciljem doprinosa održivom razvoju, stoga trebamo uvijek
4
imati na umu potrebu da se smanji
ispuštanje stakleničkih gasova u
atmosferu. XVI
Kongres
Svjetske
meteorološke organizacije (WMO) u
maju 2011. je donio odluku da četiri
inicijalna GFCS prioriteta budu:
smanjivanje rizika od katastrofa,
vode, zdravlje i sigurnost hrane.Prvi
od ovih prioiteta - Smanjivanje rizika
od katastrofa je već godinama,
visoki prioritet WMO-a i nastavlja
da bude, posebno od kada se
ranjive zajednice širom svijeta
bore u povećanju svoje efikasnosti
u spriječavanju ili ublažavanju
prirodnih nesreća, od kojih je skoro
90%, u posljednjih 50 godina, bilo
povezano sa hazardima vezanim za
vrijeme, klimu i vodu . Kao
rezultat
povećane
urbanizacije, pomjeranja populacija
u osjetljivije oblasti, kao što je
obala, nizine, delte rijeka i plavne
doline proširio se broj ranjivih
zajednica posljednjih desetljeća.
Ovo pitanje se nadovezuje na
povećanje frekvencije i inteziteta
broja ekstremnih događaja, koje
je anticipirao IPCC u Četvrtom
izvještaju. Shodno tome, donosioci
odluka i oni koji upravljaju u vanrednim
situacijama će morati da raspolažu
sa preciznijim i boljim informacijama
o vremenu, klimi i vodama, kako bi
napravili odgovarajuće planove za
nepredviđene situacije. Obezbjeđivanje informacija o
vremenu, klimi i vodi su također
potrebne i kao podrška brojnim
vitalnim
društveno-ekonomskim
aktivnostima,
kao
što
je poljoprivreda, zdravlje, transport,
proizvodnja energije i upravljanje
vodnim resursima, od kojih svi imaju
potencijal da osiguraju značajne
razvojne benefite kroz relativno umjerene investicije,
posebno u jačanju kapaciteta. U toku skorašnje UNFCCC COP 17 sesije u
Durbanu (Južna Afrika), WMO je još jednom naglasila
da će poboljšana istraživanja, osmatranja, prognoze
i razvoj kapaciteta, biti neophodni elementi u zaštiti
života i imovine u najranjivijim zemljama, od kojih
neke već imaju značajne teškoće u održavanju
svojih hidrometeoroloških sistema, osmatračkih i telekomunikacionih mreža i trebat će im podrška u
prevazilaženju naučnih i tehnoloških nedostataka u odnosu na razvijeni svijet. Osim toga, WMO je nastavila da ističe da
najmanje razvijene zemlje i druge ranjive zemlje u
razvoju, bi trebale da budu neprestano podsjećane
da koriste rane sisteme upozoravanja u očuvanju
svog krhog održivog razvoja, okoliša i globalne
klime, za sadašnje i buduće generacije. Stoga, tema Svjetskog dana meteorologije 2012.
godine je posebno prikladna da svim članicama
WMO-a pruži ključnu mogućnost da ilustruju neke
od najznačajnijih benefita, koji proizilaze iz praćenja
i prognoze vremena, klime i vode, posebno iz
perspektive klime kao resursa, i da omogući njihov
održivi razvoj kroz GFCS. Ovi benefiti će biti od
vitalnog značaja za sve oblasti i na svim nivoima.
Mnogi projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije,
moraju nužno biti velikih razmjera, nekoliko “zelenih”
tehnologija kao što su vjetar, solarna i hidroenergija
su posebno pogodne za ruralne i udaljene oblasti,
gdje su lokalni izvori energije često neophodni za
ljudski razvoj. Milioni domaćinstava dobijaju struju putem
malih solarnih sistema, dok se mikro-hidro sistemi,
konfigurisani u malim razmjerama za sela ili okruge,
mogu prvenstveno koristiti u određenim oblastima.
Brane koje se koriste za proizvodnju hidro-energije,
su dugo bile značajan elemenat u snabdijevanju
energijom, a danas predstavljaju oko jedne petine
ukupne globalne potrebe za energijom. Energija vjetra je također u ekspanziji, uprkos
potrebi za značajnim infrastrukturnim investicijama.
Prema kraju 2010.godine širom svijeta su instalirani
generatori za vjetar, koji dostižu blizu 200 GW, što
odgovora oko 2.5 % ukupne potrošnje energije. U
određivanju izvodljivosti upotrebe energije vjetra
ili solarne energije u određenoj oblasti, uvijek je
neophodan pristup pouzdanim klimatskim podacima.
Solarna energija, posebno može biti prihvatljivija za
neke regione svijeta, u odnosu na druge. Dodatno, sve više ruralnih domaćinstava
prihvataju sisteme za rasvjetu i kuhanje, koji
se baziraju na lokalno proizvedenom biogasu.
Proizvodnja biomase uključuje korištenje otpada ili
čak usjeva, kao što su kukuruz, šećerna repa ili druga
vegetacija, za proizvodnju bio-goriva ili kao direktni
materijal za sagorijevanje. Međutim, moramo obratiti
pažnju da ne ispuštamo još jače gasove staklene
bašte u atmosferu, nego što su oni koje pokušavamo
da izbjegnemo, kao i da kroz generisanje energije ne
ugrozimo sigurnost hrane same populacije. Kroz izvještaj iz 2010. godine Energija za održivu
budućnost, UN –ova Savjetodavna grupa za energiju
i klimatske promjene je izvijestila da kroz postepeno
uvođenje obnovljive energije i drugih nisko-emisionih
tehnologija, biti će moguće obezbijediti univerzalni
pristup modernom energetskom servisu da 2030.
godine, bez značajnog povećanja emisije gasova
staklene bašte. Prije nego što završim ovu Poruku, dozvolite mi
da vas podsjetim da Izjava o stanju klime (2011.),koju
je nedavno objavila WMO jasno naglašava stalne
promjene u klimi. 13 najtoplijih godina su se dogodile
od 1997.godine i globalne temeperature u 2011. su
bile visočije nego one u predhodnoj “La Niña” godini,
događaju koji obično ima uticaj rashlađivanja. Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi
je nastavila da se povećava nesmanjenom snagom,
dostižući najveće vrijednosti u 2011.godini, dok je
stepen pokrivenosti ledom Artičkog mora prošlog
ljeta, bilo drugo najmanje mjerenje, a ukupni obim
pokrivenosti mora ledom, najvjerovatnije je najmanji
ikad registrovan. Vrijeme, klima i vode su pokretači našeg
društveno-ekonomskog razvoja tokom niza godina i
oni će povećano doprinositi suočavanju sa izazovima
u budućnosti, posebno u kontekstu Globalnog okvira,
za koji će WMO i Nacionalni Hidrometeorološki
servisi - njenih 189 članica, nastaviti da obezbjeđuju
osnovu u smislu naučnog znanja; pravovremenih
podataka i produkata o vremenu i klimi; i od sada pa
nadalje, klimatskih usluga za dobrobit svih društveno
ekonomskih sektora. 5
2011: Jedanaesta najtoplija godina
Rekordno najtoplija godina uzrokovana La Niña fenomenom, druga
najniža površina Arktičkog leda
‘‘ Prema podacima koje je objavio Nacionalni
centar za klimatske podatke (NCDC) u sklopu
Nacionalne uprave za okeane i atmosferu
(NOAA) na globalnom nivou, 2011 godina je
jedanaesta najtoplija.
‘‘ Globalne temperature u 2011. godini nisu
bile veće od rekordnih vrijednosti koje
su zabilježene u 2010 godini, ali je 2011.
najtoplija od prethodnih godina koje su bile
pod utjecajem La Niña fenomena.
‘‘ Globalna kombinirana temperatura zraka
iznad morske i kopnene površine za 2011
(januar—oktobar) je 0,51°C (0,92° C ± 0,20
°C) iznad višegodišnjeg prosjeka za razdoblje
1961.-1990., koji iznosi 13,9. 0°C/57.2°F
‘‘ 2011. godina je među 13 najtoplijih godina
koje su se dogodile u posljednjih 15 godina
između 1997 - 2011. godine. Da napomenemo
da je 2010 zajedno sa 2005 godinom bila
najtoplija zabilježena godina od kad postoje
mjerenja sa 0,64°C (1.15°F) iznad prosjeka.
‘‘ Globalna temperatura kopna u 2011. godini je
bila za 0,8 0C viša od prosjeka za 20. stoljeće
koje iznosi 8,5 0C.
‘‘ Globalna temperartura morske površine je za
0,4 0C viša od prosječne koja iznosi 16,1 0C.
Graf 1.
Globalna kombinovana temp. zraka iznad kopna i vode za 2011.
6
Graf 2.
Globalne anomalije temperatura
Globalna klima u 2011. godini bila je pod
snažnim uticajem La Nina događaja koji se razvio
u tropskom Pacifiku u drugoj polovini 2010. i trajao
do maja 2011.godine. To je bio jedan od najjačih
događaja u posljednjih 60 godina i bio je usko
povezan sa mnogim klimatskim događajima kao
što su teške suše u istočnoj Africi, centralnom
ekvatorijalnom Pacifiku i na jugu SAD, te poplave
na jugu Afrike, istočne Australije i južne Azije.
koji je uzrokovao veliki broj žrtava tokom aprila u
srednjoj i jugoistočnoj Americi, uragana Irene, koji
je pogodio istočnu obalu u augustu i izazvao veliku
poplavu i teške suše u Teksasu.
Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi
je nastavila da se povećava nesmanjenom snagom,
dostižući najveće vrijednosti u 2011.godini.
Sjedinjene Američke Države (SAD) bilježe
veliki broj ekstremnih vremenskih događaja poput
teške snježne oluje u Chicagu u januaru, tornada
Opseg arktičkog leda bio je ispod normalnog u
2011. godini 9.septembra iznosio je 4,33 miliona
km2 što je 35% ispod prosjeka za period 19792000.
Slika 1. - temperaturne anomalije
Slika 2. - anomalije padavina
7
Najveće prirodne katastrofe u 2011. godini
Tokom 2011. godine milioni ljudi su pogođeni
poplavama, olujama, sušom, klizištima i ostalim
katastrofama vezanim za vrijeme , klimu i vodu.
8
Svake godine se javljuju prirodne katastrofe
i unazađuju privredni napredak u regijama i
zemljama svijeta.Stotine manjih događaja ostanu
nezabilježeni ,a oni također ugrožavaju živote,
uništavaju imovinu, usjeve i dovode do ekonomskih
gubitaka.
Mi možemo i moramo poduzeti korake
kako bi prevenirali i ublažili prirodne opasnosti.
Pravovremenom i pouzdanom meteorološkom i
hidrološkom informacijom, u uslovima sve češće
pojave vremenskih ekstrema koji su vezani za
klimatske promjene ukazuje se na važnost i ključnu
ulogu hidrometeoroloških službi u fazi ranog
upozoravanja i prevencije od prirodnih nesreća.
9
ANALIZA KLIME ZA 2011. GODINU
Srednje godišnje temperature 2011. godine u
Bosni i Hercegovini bile su veće od prosječnih. U
Bosni su temperature bile niže a u većem dijelu
Hercegovine više u odnosu na prethodne godine.
Najveća pozitivna odstupanja registrovana su u
septembru, kada je na pojedinim stanicama srednja
mjesečna temperatura bila viša i za 4,9 oC, koliko
je registrovano u Gradačcu. Najveća negativna
odstupanja zabilježena su u novembru. Srednja
temperatura tokom novembra za Gradačac je bila
za 3,1oC niža od srednje mjesečne temperature. U
istom periodu, na MS Bihać i Sanski Most srednje
temperature su bile niže za 2,9oC u odnosu na
višegodišnji niz 1961-1990.
Ukupne količine padavina tokom 2011. bile
su znatno manje od prosječnih. U Hercegovini
i u sjeverozapadnoj Bosni registrovane količine
padavine iznosile su oko 60% od prosječnih.
Najviše padavina izmjereno je u julu. Najmanja
količina padavina registrovana je u novembru i
augustu.
Srednje temperature u 2011. godini bile su više od standardne normalne vrijednosti (period 19611990.) na čitavom promatranom prostoru i kretale su se u rasponu od 2,1oC na Bjelašnici i 8,1oC na Ivan
Sedlu do 15,6oC u Stocu i 16,2oC u Mostaru. Temperaturna odstupanja kretala su se od 0,8oC u Bihaću
do 1,6oC u Mostaru. Temperaturne prilike, svrstavamo u klasu vrlo toplo i ekstremno toplo.
STANICE
Bihać
Bjelašnica
Bugojno
Drvar
Gradačac
Ivan Sedlo
TEMPERATURA
percentil1
odstupanje (oC)
0,8
93
0,9
99
1,3
100
1,0
100
1,5
100
0,9
98
STANICE
Livno
Mostar
Sarajevo
Sanski Most
Stolac
Tuzla
Zenica
TEMPERATURA
odstupanje (oC)
percentil
1,4
100
1,6
100
1,0
100
0,9
100
1,5
98
1,0
100
1,2
100
Ukupne količine padavina u 2011. godini kretale su se od 477,1 l/m2 u Gradačcu do 1041,1 na Ivan
Sedlu. Odstupanja od srednje količine padavina kretala su se od 54,6 % u Gradačcu do 87,2 % na
Bjelašnici. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u klase ekstremno sušno, vrlo
sušno i normalno.
10
STANICE
PADAVINE
odstupanje ( % )
percentil
67,8
87,2
63,1
68,8
54,6
70,9
0
37
1
0
0
3
Bihać
Bjelašnica
Bugojno
Drvar
Gradačac
Ivan Sedlo
Na području Hercegovine, 2011. godina spada
među najtoplije i najsušnije u cijelom raspoloživom
nizu, od početka službenih mjerenja na ovim
prostorima. Na MS Mostar registrovana je treća
najsušnija i šesta najtoplija godina. Manja količina
STANICE
PADAVINE
odstupanje ( % )
percentil
70,3
57,6
74,3
59,2
68,2
63,3
66,7
1
4
6
0
2
0
0
Livno
Mostar
Sarajevo
Sanski Most
Stolac
Tuzla
Zenica
padavina u Mostaru zadnji put registrovana je 1989.
godine. Srednja godišnja temperatura u Mostaru
jednaka je sa srednjom temperaturom tokom
1994. godine. Veća srednja godišnja temperatura
zadnji put registrovan je 1950. godine.
Ekstremne klimatske anomalije (< 2 i > 98 percentila) po mjesecima i godišnjim dobima.
Pregled po mjesecima
Ekstremno toplo:
‘‘ Juni (Bugojno, Gradačac, Livno, Mostar i
Zenica)
‘‘ August (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Gradačac,
Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)
‘‘ Septembar (Drvar, Gradačac, Livno, Mostar,
Sarajevo, Stolac, Tuzla i Zenica)
Ekstremno hladni mjesec nije registrovan.
Ekstremno sušno:
‘‘ Februar (Jajce)
‘‘ April (Gradačac i Mostar)
‘‘ Juni (Sanski Most)
‘‘ August (Bugojno, Drvar, Ivan Sedlo, Sarajevo,
Stolac, Tuzla i Zenica)
‘‘ Novembar (Bihać, Bjelašnica, Drvar, Gradačac,
Ivan Sedlo, Livno, Sarajevo, Sanski Most,
Tuzla i Zenica)
Ekstremno kišni mjeseci nisu registrovani.
11
Pregled po godišnjim dobima
Ekstremno toplo:
‘‘ Proljeće (Mostar)
‘‘ Ljeto (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac,
Tuzla i Zenica)
Ekstremno hladna godišnja doba nisu registrovana.
Ekstremno sušno:
‘‘ Proljeće (Gradačac i Sanski Most)
‘‘ Jesen (Bihać, Bugojno, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Mostar, Sanski Most, Tuzla i Zenica)
Ekstremno kišna godišnja doba nisu registrovana.
ZIMA
Srednje temperature vazduha tokom zime
(decembar 2010. i januar i februar 2011. godine)
bile su veće od normalne vrijednosti koja se
odnosi na period 1961-1990. U decembru srednje
mjesečne temperature bila su veće od višegodišnje
temperature za isti period, osim na MS Bjelašnica,
Jajce i Sanski Most. Temperature tokom januara
bile su više na svim MS, dok su u februaru srednje
temperature bile niže od srednjih temperatura
osim u Hercegovini i na Bjelašnici. Ukupne količine
padavina tokom zime bile su ispod višegodišnjeg
12
prosjeka osim na Bjelašnici, Ivan Sedlu i Stocu.
Količine padavina koje su izmjerene tokom
decembra bile su znatno iznad višegodišnjeg
prosjeka. U januaru i februaru količine padavina
bile su ispod prosječnih. Sušan period bio je u
prvoj dekadi januara i prvoj polovici februara. U
tom periodu padavine nisu registrovane na većini
stanica.
Najveća količina padavina izmjerena je u
decembru. Ekstremno kišno bilo je u decembru na
području Bjelašnice. Ekstremno sušno zabilježeno
je na MS Jajce u februaru.
PROLJEĆE
Tokom proljeća (mart, april i maj 2011. godine)
srednje temperature bile su veće na čitavom
promatranom prostoru Temperaturna odstupanja
od prosjeka kretala su se od 0,2oC na Bjelašnici
do 1,5oC u Mostaru. Prvi proljetni mjesec mart je
bio topliji na svim stanicama osim na Bjelašnici.
April je bio topliji na svima stanicama a najmanje
odstupanje od prosjeka registrovano je na
Bjelašnici od 1,10C. U maju su, u Sarajevu i na
Ivan Sedlu, srednje mjesečne temperature bile
ispod srednjih mjesečnih temperatura, na drugim
LJETO
Temperature tokom ljetnog perioda (juni, juli
i august) bile su veće od prosječnih i do 2,5oC.
Iako se ljeto 2011. godine vodi na većem dijelu kao
ekstremno topao period u cijelom raspoloživom nizu
registrovana su i toplija ljeta. Najveća odstupanja
registrovana su tokom augusta. Izmjerene količine
padavina tokom ljeta bile su niže od prosječnih.
Ukupne količine padavina koje su izmjerene u
junu bile su ispod višegodišnjeg prosjeka na svim
stanicama. Ekstremno sušno je registrovano na
područjima temperaturna odstupanja bila su
pozitivna. Padavine za vrijeme proljeća bile su
manje u odnosu na prosječne sume. Izuzetak čini
područje Bjelašnice gdje je izmjereno nešto veća
suma padavina od prosječne. Količine padavina u
martu bile su ispod višegodišnjeg prosjeka, jedino
je, u Drvaru, izmjerena količina padavina prelazila
prosječnu sumu za mart mjesec. U aprilu, količina
padavina je bila ispod prosječnih, a na MS Mostar
prema kvalifikaciji količine padavina svrstavamo u
ekstremno sušno. U mjesecu maju, u zavisnosti koji
dio Bosne i Hercegovine posmatramo, izmjerene
količine padavina bile su iznad, odnosno ispod
prosjeka.
području Stoca tokom juna. Treća dekada juna
na MS Bihać, Livno i Sanski Most protekla je
bez padavina. U julu na svim stanicama osim u
Bihaću izmjerene količine padavina bile su iznad
prosjeka. Količina padavina tokom treće dekade
jula bile su najveće tokom ljetnog perioda 2011.
godine. Treći ljetni mjesec august okarakterisao je
dug sušni period. Najviše dana (četiri) u augustu
sa padavinama ≥1,0 l/m2 zabilježeno je u Bihaću.
Ukupne količine padavina koje su izmjerene tokom
augusta registrovane su u prvoj dekadi mjeseca.
13
JESEN
Temperaturna odstupanja tokom jeseni od
normalne vrijednosti koja se odnosi na period
(1961-1990) bila su pozitivna. Izuzetak čini
područje sjeverozapadne Bosne, gdje su srednje
temperature bile niže od prosječnih za promatrani
period. Septembar je bio topliji dok su oktobar i
14
novembar bili hladniji od višegodišnjeg prosjeka.
Najveća odstupanja registrovana su u septembru
i do 4,9oC više od prosjeka. Ukupne količine
padavina tokom sva tri mjeseca (septembar,
oktobar i novembar) bile su ispod višegodišnjeg
prosjeka na svim stanicama. Najmanje padavina
izmjereno je u novembru. Ekstremno sušno tokom
novembra nije bilo samo na MS Mostar i Stolac.
KRATAK PREGLED VREMENA U 2011.
JANUAR - snijeg pao u trećoj dekadi, padavine
ispod prosjeka
FEBRUAR- prva polovica mjeseca sušna, u trećoj
dekadi snijeg
MART – hladno s snijegom, druga dekada
toplija; čitav mjesec sa malo
padavina
APRIL – 12 . - veoma topao dan, 13. - snijeg
mjesec topliji i sušniji od prosjeka
MAJ – prva dekada hladna na planinama
snijeg, padavine više od prosjeka
JUNI – prva dekada toplija do tri stepena
JULI – toplo i sušno; druga dekada toplija i
do 6 stepeni, najtoplija od početka
službenih mjerenja, kiše u trećoj
dekadi nadmašile prosjeke mjeseca
AUGUST – suho i veoma toplo; naročito toplo bilo
je u trećoj dekadi
SEPT. – prva dekada suha i veoma topla,
čitav mjesec suh i topao, na nekim
mjestima i najtopliji u historiji.
OKTOBAR – prva polovica mjeseca hladnija od
prosjeka, s malo padavina
NOV. – hladniji od prosjeka i veoma sušan
(jedan od najsušnijih)
DEC. – padavine u većem dijelu iznad
prosjeka; snijeg u centralnim i istočnim
područjima.
Najveća srednja mjesečna temperatura od
27,20C registrovana je u augustu na MS Mostar,
a najhladnija srednja mjesečna temperatura
od -6,7oC registrovana je u januaru na MS
Bjelašnica.
Minimalna temperatura tokom godine od -17,6
izmjerena je na MS Drvar (21.12.), a maksimalna
temperatura od 40,4oC izmjerana je na MS Mostar
(25.08.).
Najveća mjesečna suma padavina od 190,1
l/m2 izmerena je u decembru na MS Ivan Sedlo,
a na MS Stolac tokom augusta nisu registrovane
padavine.
Mjesečne srednje temperature, količine padavine i anomalije
15
16
Graf 3. Temperaturne i anomalije mjesečnih suma padavina u 2011. godini
U Sarajevu je srednja godišnja temperatura
bila 10,5 oC i za 1,0oC bila je viša od standardne
normalne temperature. Prema raspodjeli percentila
2011. godinu svstavamo u klasu ekstremno toplo.
Količine padavina bila je znatno niža od prosječne
i iznosila je 692,0 l/m2. Padavine prema raspodjeli
percentila svrstavamo u kategoriju vrlo sušno.
Srednja godišnja temperatura u Mostaru
iznosila je 16,2oC i za 1,6oC bila je viša od
srednje godišnje temperature. Prema raspodjeli
percentila temperaturnu vrijednost svrstavamo u
klasu ekstremno toplo. Ukupna količina padavina
iznosila je 872,5 l/m2. Godina 2011. je treća
najsušnija od početka službenih mjerenja. Prema
raspodjeli percentila padavine svrstavamo u klasu
vrlo sušno.
Graf 4. Šematski prikaz osam najsušniji godina u Mostaru i Sarajevu
17
Analiza agrometeoroloških uslova tokom proizvodne 2010/2011 godinu
Vremenski uslovi tokom proizvodne 2011.
godine imali su određena odstupanja u odnosu na
uobičajene, sa naglašenim nedostatkom padavina
i vode u tlu u fazi cvjetanja, oplodnje, i nalijevanja
zrna, posebno tokom druge i treće dekade juna,
prve dekade jula, te tokom avgusta mjeseca što se
svakako odrazilo na ukupne prinose.
Jesen 2010. godina (sept. – nov.)
Jesen 2010. godine obilježena je čestim i obilnim
padavinama.Zbog česte pojave kiše i raskvašenog
zemljišta jesenja sjetva je bila produžena i van
optimalnih rokova, pa su usjevi u zimski period
ušli različito razvijeni od faze klijanja i nicanja do
intenzivnog bokorenja. Zalihe produktivne vlage
u tlu znatno su popravljene padavinama koje su
zabilježene tokom oktobra mjeseca.
formiran je snježni pokrivač koji je štitio usjeve
od pojave jakih prizemnih mrazeva intenziteta i
do -18 stepeni. Zahvaljujući snježnom pokrivaču,
temperature zemljišta na dubini korjenovog
sistema se nisu spuštale ispod -20C što nije
ugrožavalo biljke.
Tokom decembra 2010. i januara 2011. godine
zabilježena su velika temperaturna kolebanja.
Srednje temperature zraka tokom druge dekade
januara su prešle prag aktivne vegetacije od (5
0
C) što je predstavljalo prijetnju poljoprivrednim
kulturama za pokretanje vegetacije. Na sreću,
toplo vrijeme nije dugo potrajalo, pa su ozime
kulture nastavile zimsko mirovanje .
Prezimljavanje ozimih ratarskih kultura tokom
perioda jesen-zima 2010/2011. se odvijalo se u
povoljnim toplotnim uslovima.Za razliku od oktobra
mjeseca koji je bio hladniji od prosjeka, novembar
je bio natprosječno topao mjesec, pa su usjevi iz
kasnijih rokova sjetve uspjeli nadoknaditi rast i
razvoj neophodan za prezimljavanje.
Zima 2010/2011. (dec.– feb.)
Decembar su karakterisali prosječni toplotni
uslovi sa suficitom padavina na čitavoj teritoriji
Bosne i Hercegovine, naročito u prvih 10 dana.
Krajem decembra i tokom januara mjeseca
18
Slika3.
Pšenica pod snijegom
Što se tiče uslova vlažnosti zemljišta, tokom
decembra i januara zabilježen je veliki suficit
padavina, osobito u južnim, jugozapadnim i
jugoistočnim dijelovima zemlje. Velike količine
padavina uzrokovale su povečanje vodostaja
rijeka i plavljenje poljoprivrednih površina tako da
je u područjima koja su bila pogođena poplavama
u decembru mjesecu ostala prava pustoš na
poljoprivrednim površinama i nasadima.
intenziteta do -8 stepeni ali bez negativnih
posljedica na biljke.
Februar 2011.
Februar su karakterisala značajna temperaturna
kolebanja. Hladnije od prosjeka bilo je početkom
i krajem mjeseca kada su zabilježena značajna
negativna odstupanja. Glavno obilježje padavinskog
režima u FBIH u februaru 2011. godine je manjak
padavina u usporedbi s višegodišnjim prosjekom
(1961.-1990.). Prema raspodjeli percentila količine
padavina svrstavaju se u kategorije (ekstremno
sušno i vrlo sušno), dok se centralni dio nalazi
u kategoriji normalno. Periodi sa zatopljenjima i
zahlađenjima nisu dugo trajali pa prema tome nisu
ni ugrožavali mirovanje vegetacije.
Mart 2011.
Prva dekada marta mjeseca obilježena je velikim
negativnim odstupanjima temperature zraka. Sa
početkom druge dekade marta temperature zraka
su prešle prag aktivne vegetacije >5 stepeni, pa
su se stvorili uslovi za kretanje vegetacije. Srednje
temperature zemljišta u sjetvenom sloju su se
kretale u rasponu od 3 do 10 stepeni što je uz
optimalnu vlažnost predstavljalo idealne uslove
za početak rane proljetne sjetve .
Sa povečanjem temperatura zraka iznad 10
stepeni došlo je do intenziviranja procesa bokorenja
i rasta kod ozimih ratarskih usjeva. Padavine su
bile neravnomjerno raspoređene. Ukupne sume
padavina kretale su se od 13,8l/m2 u Tuzli do
144,5 l/m2 u Mostaru. Prema raspodjeli percentila
količine padavina svrstavamo u kategorije vrlo
sušno, sušno i normalno.
Slika 4.
Prevrtljivi april ( pojava snijega 14.04.)
Od sredine mjeseca temperature zraka su bile
u porastu što je intenziviralo rast i razvoj svih
poljoprivrednih kultura. Fenološke faze cvjetanja
nastupile su ranije nego što je uobičajeno
zahvaljujući temperaturama tokom aprila (Slike
5. i 6.). Nedostatak padavina osobito tokom treće
dekade aprila dovelo je do isušivanja zemljišta što je
nagovijestilo sušno proljeće. Povoljne vremenske
prilike u drugom djelu mjeseca ratari su iskoristili
za obavljanje sjetve proljetnih poljoprivrednih
kultura. Ukupne sume padavina kretale su se od
25,6 l/m2 u Gradačcu do 68,9 l/m2 na Ivan Sedlu.
Odstupanja od prosječne sume padavina kretala
su se od 24,7 % u Mostaru do 67,8 % u Bugojnu.
Prema raspodjeli percentila količine padavina
svrstavamo u kategorije ekstremno sušno, vrlo
sušno i sušno.
April 2011
April mjesec su karakterisale dosta promjenjive
vremenske prilike sa čestom smjenom toplih i
hladnijih perioda. Srednje temperature u prvoj i
trećoj dekadi bile su više u odnosu na prosječne
za isti promatrani period. Tokom druge dekade
aprila bilo je pojave slabih do umjerenih mrazeva
Slika5.
Fenološka faza punog cvjetanja višnje 22.04.
19
Maj 2011.
Promjenjive vremenske prilike obilježile su
maj mjesec. Temperature zraka u prvoj polovini
mjeseca imale su negativna a u drugoj polovini
mjeseca pozitivna odstupanja i do 3,8OC koliko
je registrovano u Mostaru.Najveće negativno
odstupanje od -2,7oC registrovano je u Tuzli.
Tokom prve dekade mjeseca bilo je pojave slabih
do umjerenih mrazeva koji su napravili štetu
na tek poniklim proljetnim kulturama.Padavine
koje su registrovane početkom mjeseca osjetno
su povečale zalihe vlage u tlu. Zbog lokalnog
karaktera i prostorne i količinske neujednačenosti
postoje velike razlike u prispjelim padavinama na
teritoriji FBiH. Uprkos neujednačenim padavina
cvjetanje i oplodnja ozimih kultura proticali su u
relativno povoljnim agrometeorološkim uvjetima.
Odstupanja od prosječne sume padavina
kretala su se od 47,3 % u Gradačcu do 209,9 %
na Bjelašnici
Ukupne količine padavina u junu bile su ispod
prosječne višegodišnje sume za isti period i
kretale su se od 30,6 l/m2 u Mostaru do 90,0 l/m2
u Drvaru.
Kiša koja je pala početkom treće dekade juna,
dobro je došla proljetnim usjevima osobito kukuruzu
koji se nalazio u fazi završetka oplodnje i početka
perioda nalijevanja zrna kada su im padavine
najpotrebnije.Visoke temperature početkom treće
dekade i suša su dovele do sušenja lišća na
biljkama.Kod ozimih ratarskih kultura ubrzale su
procese zrenja usljed temperatura koje su prelazile
33 stepena.
Juli 2011.
Juli mjesec započeo je sa kratkotrajnim
zahlađenjem, i padavinama nakon čega je uslijedio
period veoma toplog vremena sa temperaturama
iznad 30 stepeni. Suho vrijeme omogućilo je
obavljanje žetve ozimih kultura .
.
Slika 6.
Fenološka faza punog cvjetanja divljeg kestena(13.05.)
Juni 2011.
Srednje mjesečne temperature zraka u junu
kretale su se od 8,3oC na Bjelašnici i 15,6oC na
Ivan Sedlu do 23,6oC u Stocu i 24,7oC u Mostaru.
Tokom sve tri dekade u junu srednje dekadne
temperature bile su više od prosječnih temperatura
za isti period. Najveća odstupanja od prosječnih
zabilježena su u prvoj dekadi a najmanja u trećoj
dekadi mjeseca.
20
Slika 7.
Žetva pšenice
Izvor: www.tanjug.rs
Prve dvije dekade mjeseca bile su toplije
od prosječnih za isti period. Toplije od prosjeka
zabilježeno je u drugoj dekadi, gdje je u Livnu
registrovano odstupanje od 5,9oC. Druga dekada
u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i na Bjelašnici bila je
najtoplija od počeka službenih mjerenja na ovim
prostorima. Niže temperature od prosječnih bile su
u trećoj dekadi.
Padavine koje su zabilježene u julu, osobito njenoj
posljednjoj dekadi donijele su predah od vrućina i
djelimično ublažile sušu koja traje još od početka
godine. Prema podacima iz mreže meteoroloških
stanica FBiH, u prvih sedam mjeseci na većini
stanica palo je manje od 50 % prosječne količine
padavina, najmanje na sjeveru, sjeverozapadu i
jugu zemlje,gdje je zabilježeno između 32 i 38 %
od prosječne količine.
Septembar 2011.
Sušni period se nastavio i u septembru mjesecu.
Ukupne količine padavina tokom septembra 2011.
godine bile su ispod prosječnih i zabilježene su
krajem druge i početkom treće dekade septembra.
Slabe padavine koje su zabilježene tokom mjeseca
nisu popravile stanje zemljišne vlage usljed čega
su bili otežani radovi (vađenje šečerne repe itd.),
ali je situacija bila popravljena krajem septembra.
Žetva jarih žita je počela ranije zahvaljujući visokim
temperaturama koje su ubrzale procese zrenja.
Septembar 2011. na MS Bihać, Gradačac, Livno,
Mostar i Tuzla bio je najtopliji od kada postoje
službena mjerenja u Bosni i Hercegovini.
Ukupne količine padavina tokom septembra
2011. godine bile su ispod prosječnih i zabilježene
su krajem druge i početkom treće dekade
septembra.
Jesen 2011.
Jesenja sjetva u 2011. godini obavljena je pod
veoma nepovoljnim agrometeorološkim uslovima.
Izvor:
Slika 8. Suša
August 2011.
Prva polovina avgusta imala je nešto povoljnije
vremenske prilike za jare kulture. Od sredine
mjeseca uslijedio je period sa izrazito visokim
temperaturama što se nepovoljno odrazilo na sve
poljoprivredne kulture.Maksimalne temperature su
se kretale od 33 do 40 stepeni. Nedostatak vlage
pogađao je sve poljoprivredne kulture, ne samo
žitarice. Obzirom da su svi poljoprivredni usjevi
bili ugroženi višednevnim visokim temperaturama
koje su ubrzale prosece zrenja, žetva i berba je
bila obavljena i 15 tak dana ranije.
Suša se produžila na septembar, oktobar i
novembar usljed čega oranice nisu na vrijeme
izorane, izostala je dobra priprema dubokog oranja
i prihranjivanja mineralnim gnojivom a izostale su
i kasnije potrebne padavine. Zalihe produktivne
vlage do 1 metra dubine su bile na minimumu.
Tek je u decembru zabilježena značajnija količina
padavina koja je donekle popravila stanje
vlažnosti zemljišta. Očekuje se da će padavine
koje su zabilježene tokom zimskih mjeseci (jan.feb.) pozitivno uticati na zalihe vlage u zemljištu.
Visok snježni pokrivač koji je pao početkom
februara 2012. godine štitio je usjeve od vrlo niskih
temperatura, a povećat će zalihe vlage što će biti
od posebnog značaja za razviće ozimih, a naročito
jarih usjeva u proleće.
21
Slika 9.
Temperaturne sume >10 0C za period april-sept.2011
Slika 10.
Sume padavina za period oktobar 2010 - septembar 2011
22
Agroklimatološke karakteristike na početku trećeg milenija
Tražeći odgovarajuću temu za ovaj bilten,
odlučili smo se za kratku analizu vegetacijskih
perioda, te početka i završetka pojedinih
temperaturnih pragova. Datumi pojedinih
temperaturnih pragova pomjereni su i prema
početku i prema kraju godine, shodno tome i
dužine vegetacijskih perioda, početkom ovog
3. milenija, znatno su iznad uobičajenog
višegodišnjeg prosjeka. Proljeće, prema
prezentiranom, nastupa ranije, a jeseni su
nešto blaže i sa dužim periodima temperatura
iznad 10oC, nego je uobičajeno za prosječno
stanje.
Graf 5. - Temperaturni pragovi prvi dan
Graf 6. - Temperaturni pragovi posljednji dan
Graf 7. - Dužina vegetacionih perioda
Analizom grafikona br.5 može se uočiti da
je prosječni početak vegetacionog perioda,
datum kada se temperatura ustali na 5oC, u
periodu 2001-2011. godina, pomjeren za 6
dana, u odnosu na referentni period 19611990. godina. Za period 1961-1990. godina
ovaj datum je u prosjeku nastupao 71. dana
u godini, odnosno 12.marta/ožujka, dok je za
period 2001-2011. godina prosječni datum za
početak vegetacionog perioda 65.dan u godini,
odnosno 6.mart/ožujak.
Iz grafikona br.6 je također vidljivo da su
i datumi završetka pojedinih temperaturnih
pragova također pomjereni prema kraju
godine i to za temperaturni prag od 5oC za 5
dana (sa 321.dana, 17.novembra/studenog
na 326.dan 22. novembar/studeni, odnosno
za temperaturni prag od 10oC za 3 dana, (sa
291.dana 18.oktobra/listopada na 294. dan
21.oktobar/listopad), dok je za prag od 15oC,
krajnji dan ostao u prosjeku isti.
Shodno navedenom može se zaključiti da
su vegetacioni periodi za sva tri temperaturna
praga, prvih godina ovog milenijuma, (2001
– 2011. godina) u prosjeku duži u odnosu na
referentni period 1961-1990. godina, što je i
vidljivo iz grafikona br.7 i to za temperaturni
prag od 5oC za 11 dana, za temperaturni prag
od 10oC za 12 dana, a za temperaturni prag
od 15oC za 8 dana.
23
Hladni talas u Evropi tokom (jan-feb) 2012.
Februar 2012.godine za pamćenje
Nakon natprosječno toplog vremena u Evropi
u decembru 2011. i početkom januara 2012.,
sredina januara donijela je izraženiju promjenu .
Hladni polarni zrak sa sjevera Rusije uzrokovao je
ekstremno niske temperature i značajne snježne
padavine u najvećem dijelu Evropskog kontinenta.
Visoki pritisak sibirske anticiklone onemogućavao
je blagim temperaturama da se pomjere iz područja
Atlantika prema istoku na evropski kontinent. To
područje hladnog zraka bilo je vrlo stabilno, te
je uzrokovalo neprekidni dotok hladnog zraka u
24
Evropu. Slično područje visokog pritiska koje je
služilo kao “blokadni” sistem bilo je odgovorno i
za hladnu zimu 2009./2010. kad su hladni uvjeti
počeli sredinom decembra i nastavili se u januaru
i februaru.
U Bosni i Hercegovini ,mjesec februar 2012.
godine sigurno će ući u meteorološku povijest po
rekordnim visinama snijega. Istok Evrope bio je
pod uticajem ekstremno hladnog zraka vezanog uz
ogranak Sibirske anticiklone. Hladan kontinentalni
zrak premještao se prema srednjoj i zapadnoj
Europe, a kada je stigao do Sredozemlja, gdje je
bilo znatno toplije, nad Italijom se formirala ciklona
kao reakcija na dolazak hladne zračne mase.
Obilan snijeg , snježni nanosi i polarna hladnoća
paralisali su čitavu zemlju i doveli do prekida u
normalnom funkcionisanju.Stanje elementarne
nepogode proglašeno je u više općina u Bosni
i Hercegovini.Naročito je bilo dramatično na
jugu zemlje gdje su zabilježene rekordne visine
snijega.
Maksimalne visine snijega u gradovima Bosne
i Hercegovine od 1951. godine do februarskih
padavina 2012. godine kretale su se od 37 cm
u Mostaru izmjerene 1971. godine do 112 cm u
Gradačcu izmjerene 1963. godine (Tabela 1)
Meteorološka stanica
Godina
Snježno nevrijeme koje je zahvatilo Bosnu i
Hercegovinu 3. februara, kada je snijeg počeo
intenzivno da pada prouzrokovao je nove rekordne
visine snijega za Sarajevo i Mostar. Područja koja
su bila naviše pogođena ovim nevremenom bila su
centralna Bosna i veliki dio Hercegovine. Izmjerene
vrijednosti visine novog snijega za 4. februara u
07:00 sati kretale su se od 77 cm u Sarajevu do 17
cm u Tuzli. Tog 4. februara izmjereni su novi rekordi
za visinu snijega u Sarajevu (101 cm) i Mostaru
(52 cm). Međutim, snijeg je nastavio padati nešto
slabijim intenzitetom i 4. februara tako da su već
narednog dana izmjerene nove rekordne visine
Maksimalna visina
snijega (1951-2011.)
u cm
Maksimalna visina
snijega u februar
2012. godine u cm
Gradačac
1963
112
62
Bihać
2005
110
54
Tuzla
1984
97
42
Drvar
1956
97
55
Sanski Most
1970
95
42
Sarajevo
1999
90
107
Livno
2002
89
56
Bugojno
1956
85
66
Zenica
1999
63
42
Mostar
1971
37
85
Tabela 1.: Maksimalna visina snijega u gradovima BiH za period 1951-2011 i februar 2012. godine
25
snijega za Sarajevo (107 cm) i Mostar (85 cm).
Ovaj prvi val snježnih padavina prouzrokovao je
kolaps saobraćaja u većem dijelu BiH.
što je donekle omogućilo stabilizaciju vremenskih
prilika. Maksimalna masa snijega izmjerena je 21.
februara i iznosila je 166 kg/m2 u Sarajevu. Treba
napomenuti da je maksimalna masa snijega bila
1999. godine i kretala se u prosjeku oko 190 kg/
m2. Visok i težak snijeg ostavio je nesagledive
posljedice.
Slika 11.
Sarajevske ulice 3. februara 2012. godine
Slika 13.
Urušeni krov ledene dvorane 12. februara 2012. godine
Drugi val obilnih snježnih padavina uslijedio je
već 10. februara, iako slabiji po intenzitetu od prvog
vala, ali je stvorio veće probleme. Već rekordno
visok snijeg, čija je težina prije drugog vala iznosila
oko 100 kg/m2, sa dodatnih 10 cm novog snijega u
Sarajevu i 11 cm u Mostaru prouzrokovala je velike
probleme i po prvi put zabilježene su ljudske žrtve
usljed vremenskih neprilika u BiH.
Na kraju recimo da će ovogodišnji februar
mjesec ostati zapamćen po neprekidnom nizu
ekstremno hladnih i ledenih dana kao i ekstremnim
visinama snijega koji su u pojedinim područjima
nadmašile historijske rekorde i napravile ogromne
materijalne štete u poljoprivredi,posebno u
plasteničkoj i animalnoj proizvodnji,građevinarstvu
itd.
Slika 12.
Srušeni dalekovodi u Mostaru
Slika 14.
Uništeni plastenici (Čapljina)
Izmjerena masa snijega 12. februara iznosila je
146 kg/m2, dok je 13. februara iznosila 165 kg/m2.
Do kraja mjeseca snježne padavine su smanjene,
26
UTICAJ FEBRUARSKIH SNIJEŽNIH PADAVINA NA KVALITET ZRAKA U SARAJEVU
Rekordne sniježne padavine su imale veliki
utjecaj na ljudske aktivnosti i pokretljivost što je
uticalo i na kvalitet zraka. Poznato je da intenzivne
padavine ispiraju prašinu i druge štetne supstance
iz zraka, međutim najveći efekat na kvalitet zraka u
Sarajevu februarski snijeg je imao na taj način što
je doslovno paralizirao saobraćaj na kraće vrijeme
i reducirao isti za izvjestan period.
dnevna koncentracija iznosila je 40 µg/m³, a 23.
januara 380 µg/m³ ). U petak 3. februara počele
su intenzivne sniježne padavine koje su u nekoliko
narednih dana ograničile upotrebu motornih vozila
u gradu. U izvjesnoj mjeri su opale i koncentracije
čestične materije promjera ispod 10 mikrometara
(PM10) i sumpordioksida(SO2). U narednim
danima, kako su se saobraćajnice i automobili
Graf 8.
Srednje dnevne koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci 10.01.-20.02.2012. , automatska stanica „Alipašina“
Na grafikonu koji pokazuje srednje dnevne
koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci
u datom periodu može se uočiti značajan pad
koncentracija ukupnih azotnih oksida (NOx)
od 3. februara, a čiji su glavni izvor motori sa
unutrašnjim sagorijevanjem (4.februara srednja
zarobljeni snijegom postepeno „oslobađali“ od
nanosa snijega tako su i koncentracije azotnih
oksida rasle.
Treba uzeti u obzir da su naredni dani bili izuzetno
hladni i praćeni blagom temperaturnom inverzijom
27
što pogoduje akumuliranju zagađujućih supstanci
u zraku. Kućna ložišta i gradske toplane radile
su „punom parom“. Stoga su koncentracije ovih
supstanci ostale relativno visoke ali bi zasigurno
bile mnogo više da je saobraćaj u Sarajevu mogao
funkcionisati kao i inače. U prilog tome govore
podaci o stanju kvaliteta zraka u Sarajevu za neke
od prethodnih dana ( npr. period između 16.i 24.
januara jasno uočljiv na grafikonu ) u kojima
se ostvarivala slična atmosferska situacija sa
temperaturnom inverzijom. U epizodi narušenog
kvaliteta zraka u januaru vrijednosti koncentracija
čvrstih čestica (PM10) su bile izuzetno visoke
uporedo sa visokim koncentracijama azotnih
oksida , dok u epizodi iz sredine februara to nije
slučaj. Naime, uslijed veće potrošnje čvrstih goriva
po domaćinstvima u ovom periodu je izražen
porast koncentracija sumpordioksida (14.februara
328 µg/m³ ).
Graf 9.
Srednje dnevne koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci 20.01.-20.02.2012. , automatska stanica „Bjelave“
Nešto manje izražen je pad koncentracija
azotnih oksida (NOx) na stanici Bjelave, ali je ipak
jasno uočljiv i ovdje svoj minimum dostiže tek 08.
februara (40 µg/m³) . Na oba grafikona jasno se
da uočiti porast koncentracija svih posmatranih
supstanci u ponedjeljak 13. februara. Uslijed
sporog kretanja automobilski motori su emitovali
mnogo veće količine štetnih supstanci u zrak
nego inače, što je u kombinaciji sa višednevnim
intenzivnim loženjem u domaćinstvima imalo
negativne posljedice po kvalitet zraka.
28
Na prvi pogled možda se ne primijeti koliki je
bio uticaj februarskog snijega na kvalitet zraka u
Sarajevu , no da su kojim slučajem saobraćajnice
bile pravovremeno očišćene od snijega te da
su automobili bili dostupni (a ne „zatrpani“ na
parkinzima) period poslije 3. februara bi bio mnogo
negativniji po pitanju kvaliteta zraka, u prvom redu
zbog niskih temperatura i pojave atmosferske
temperaturne inverzije.
1. PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA
SARAJEVO - BJELAVE
U prvim decenijama od kako se vrše mjerenja na ovoj stanici,
prosječne godišnje vrijednosti dobivene analizom 24-satnih uzoraka su
ukazivale na znatno veći stepen zagađenosti u odnosu na posljednjih
17 godina, što se može objasniti smanjenjem industrijskih aktivnosti
početkom ratnih sukoba, ali i gasifikacijom sarajevskih toplana nakon
rata.
Analize 24-satnih uzoraka pokazuju da ponovo dolazi do
postepenog rasta koncentracija sumpor dioksida i dima u atmosferi
grada Sarajeva, u periodu 1995 – 2011. godine. Izuzetak je 2001.
u kojoj je zabilježen pad koncentracija sumpor
dioksida i dima, što se može vidjeti na priloženom
grafikonu, (Graf 10). Nešto niže vrijednosti ovih
zagađujućih supstanci mogu se objasniti povoljnim
meteorološkim uslovima. U zimskom periodu 2001.
god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim
inverzijama, a temperature su bile u prosjeku
veće tako da se sigurno trošilo manje energije za
zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih
materija u atmosferu bila manja. Upoređujući
statističke pokazatelje za sumpordioksid i dim sa
graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (GV) član
9. Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta
zraka, koncentracije dima (Graf 11.) prelaze GV
za visoke vrijednosti, 98-i percentil.
Graf 10.
29
Graf 11.
Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka počela je sa radom 2003. godine i mjeri trenutne
koncentracije pet parametara zagadjenosti zraka (Graf 11). U 2006. godini ovoj stanici je dodan još i
monitor za mjerenje ozona.
Ova stanica je postavljena na meteorološkoj stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će upotpuniti
sliku stanja kvaliteta zraka u Sarajevu.
Analizom dobivenih rezultata sa ove stanice uvrđeno je da statistički parametri koncentracija
SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvđene Pravilnikom.
Graf 12..
30
NAPOMENA: 2011. godine nije bilo kontinuiranog mjerenja tokom
cijele godine zbog tehničkih problema.
Upoređivanjem rezultata prosječnih godišnjih
koncentracija zagađujućih materija dobivenih sa
stanice hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama
i automatske stanice u Alipašinoj ulici u centru
Sarajeva
(stanica
Ministarstva
prostornog
uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) došlo
se do očekivanih zaključaka obzirom da je stanica
Bjelave smještena oko 100 metara iznad centra
grada. (Graf 13. i 14.)
Najuočljivije razlike se odnose na koncentracije
azotnih oksida u zraku. Koncentracije NO, NO2 i
NOx izmjerene na stanici u Alipašinoj ulici su
višestruko veće od onih koje su izmjerene na
Bjelavama što je u prvom redu posljedica emisije
iz saobraćaja (stanica u Alipašinoj ulici se nalazi
na jednoj od najfrekventnijih gradskih raskrsnica).
S druge strane, izmjerene koncentracije ozona
na Bjelavama su veće u odnosu na one u centru
grada. Rezultati mjerenja sumpordioksida pokazuju
nešto veću koncentraciju u centru grada.
Graf 13.
Graf 14.
31
TUZLA
Praćenje koncentracija sumpor dioksida i dima
u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici,
ponovo je počelo 2002. godine. Upoređujući
rezultate mjerenja, 24-satnih uzoraka, u periodu
od 2002. do 2011. godine sa mjerenjima 1990 1991. godine, da se zaključiti da su koncentracije
sumpor dioksida nešto niže dok su koncentracije
dima veće, i prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i
percentil, (Graf 15. i 16.).
Graf 15.
Graf 16.
32
2. KISELOST PADAVINA
Sektor životne sredine redovito vrši analize
kiselosti padavina. Nakon što je nekoliko godina
za redom broj i učestalost kiselih padavina rastao
od 2006. godine bilježi se značajan pad tog
broja. Međutim od 2009. godine je opet došlo do
porasta broja kiselih u ukupnom broju padavina.
Ilustrativno je to prikazano na grafikonu 17, koji
pokazuje učestalost pojava kiselih padavina.
Kisele padavine (Graf 18.) se pojavljuju tokom
cijele godine. U ljetnom periodu registrovano je
4% do 8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih
padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama
kiselih padavina su januar, februar i decembar (od
12-14%), kako se da uočiti na slici.
zapadne i centralne Evrope.
Usporedbom pojava kiselih
padavina sa dominantnim
pravcima vjetra zaključilo
se da je najveća učestalost
ove pojave (više od 70 %)
prisutna pri dolasku zračnih
masa iz pravca sjeverozapad
i zapad-sjeverozapad (Graf
19.). Ovo potvrđuje činjenicu
da
lokalno
zagađenje
atmosfere na području BiH
bitno ne utiče na učestalost
pojave kiselih padavina.
Najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava
se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa
koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se preko
Graf 17.
33
Graf 18..
Graf 19..
34
3. RADIOAKTIVNOST ATMOSFERE
Federalni hidrometeorološki zavod kao
institucija od interesa za Federaciju i Bosnu i
Hercegovinu svakodnevno mjeri absorbovane
doze jonizirajućeg zračenja. Prema podacima
kontinuiranih višegodišnjih mjerenja i testnih
mjerenja na području centralne Bosne i
području Hercegovine, obradom godišnjih doza,
absorbovana doza jonizirajućeg zračenja iznosi 0.8
do 1.1 milisiverta godišnje (mSv/y),. Svakako da
iz ovog podatka građani ne mogu ocjeniti veličinu
radijacije i zato ćemo pokušati na popularan način
objasniti neke pojmove i norme jonizirajućeg
zračenja (Graf 20.).
Graf 20..
Prema svjetskim istraživanjima i standardima
prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a
prirodna kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako
da ukupna prirodna radijacija iznosi 1.5 mSv/y.
Iz navedenog se može uočiti da su izmjerene
vrijednosti absorbovane doze kod nas ispod
standardnih svjetskih normativa.
35
4. UV ZRAČENJE
5. MEĐUNARODNE OBAVEZE I IZVJEŠTAVANJE
Ultraljubičasto zračenje ne predstavlja
komponentu
zagađenosti
zraka,
međutim medij kroz koji ovo zračenje
dolazi do površine Zemlje te ljudi i drugih
živih organizama je atmosfera. Na
meteorološkoj stanici Bjelave-Sarajevo
mjerenje ovog parametra se vrši
redovno i kontinuirano od 2006. godine.
Svakodnevna mjerenja intenziteta UV
zračenja se vrše u periodu od aprila do
oktobra i to u satnim terminima od 9 do
15 sati.
U skladu sa evropskim konvencijama Sektor je primjenom
Evropskog softwarea DEM (softverski paket za imisiju), koji
je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih vrijednosti
stanja zagadjenosti i podatke direktno preko interneta poslao
na: ftp://info.rivm.nl/pub/llo/pub /upload/ etcaq/dem, kao i ostale
evropske zemlje. Ti se podaci mogu pronaći u AIRBASE na
EIONET portalu EEA ( Evropska agencija za okoliš ).
Metode mjerenja i obavještavanje
građanstva su u skladu sa zajedničkom
preporukom Svjetske meteorološke i
Svjetske zdravstvene organizacije (WMO
i WHO) te programa UN-a za okoliš
(UNEP). Zaposlenici Sektora prave
prognozu UV zračenja za prostor Bosne
i Hercegovine u cilju obavještavanja
građanstva o očekivanim vrijednostima
i eventualnim mjerama zaštite.
Rezultati
dobiveni mjerenjima
ukazuju da su vrijednosti indeksa
UV zračenja u Sarajevu u skladu sa
astronomskim položajem Sarajeva. U
skladu s tim i najviše vrijednosti ovog
parametra se bilježe u ljetnim mjesecima
te u terminima kada sunčeve zrake
padaju na tlo pod najvećim uglom tj.
između 10 i 15 sati.
Treba napomenuti da je opasnost od
UV zračenja u direktnoj vezi sa tipom i
osjetljivošću kože individue. Vrlo visoke
vrijednosti UV indeksa su zabilježene
u
izuzetno
rijetkim
slučajevima.
Ekstremne, izuzetno opasne vrijednosti
UV indeksa nisu zabilježene.
36
Ovdje moramo istaći da Bosna i Hercegovina sa aspekta
razmjene podataka o kvalitetu zraka sa EEA izvršava svoje
obaveze u skladu sa zakonima iz ove oblasti u našoj zemlji,
kao i u skladu sa direktivama EU iz oblasti praćenja i analize
kvaliteta zraka .
Proračun emisije štetnih materija u zrak na području
Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz godina.
Primjenom evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove
podatke, kao i sve ostale zemlje Evrope.
Za ove potrebe, kao i za potrebe kompatibilnosti emisionih
podataka, Evropska zajednica je usvojila kompjuterske
software pakete, pomoću koih vrši kompletan proračun svih
komponenti koji zagadjuju zrak na jednom področju. Ovi
paketi i sam pristup obrade podataka je poznat pod nazivom
CORINAIR meteodologija
Tu se posebno radi o slijedećim software paketima:
Collecter - kompletna obrada emisionih izvora zagadjivanja
zraka,
Reporter - komplet tabelarnih prikaza saznanja zagadjivanja u skladu sa konvencijama,
Importer - paket za povezivanje sa drugim software,
Copert - kompletna obrada zagadjivanja atmosfere od
vozila.
Obzirom da se radi o veoma kompleksnim software
to se ovi paketi već duže analiziraju i proučavaju u ovom
Sektoru. Ostvarivana je i medjunarodna saradnja u vezi
ovih software-a preko Evropskog centra ETC/AE koji radi u
sklopu Evropske agencije za okoliš (EEA). Sada je Sektor u
mogućnosti da vrši proračune emisije od vozila, kao i emisije
od velikih izvora zagadjivanja zraka.
OSNOVNE HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 2011. GODINE NA VODOTOCIMA U FBIH
Analizirani su srednji mjesečni proticaji rijeka u 2011. godini, na vodomjernim stanicama (VS): Una
(VS Kralje), Sana (VS Sanski Most), Vrbas (VS Daljan), Bosna (VS Maglaj), Sarajevo (VS Miljacka),
Lašva (VS Merdani), Neretva (VS Žitomislići), Tabela 3.
Mjesec
Qsr.mj
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
II
III
85,1
1,72
63,3
1,28
82,8
1,67
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
47,3
1,57
II
42,2
1,40
III
57,7
1,92
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
16,5
1,65
II
10,9
1,09
III
13,8
1,39
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
87,0
1,38
II
74,0
1,17
III
129
2,05
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
2,79
1,07
II
2,81
1,08
III
4,83
1,85
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
14,4
1,51
II
10,6
1,12
III
17,4
1,82
Mjesec
Qsr.mj. (m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
334
1,99
II
217
1,29
III
267
1,59
IV
Rijeka Una, VS Kralje
V
VI
VII
VIII
65,4 48,7 43,7 31,5 27,6
1,32 0,98 0,88 0,64 0,56
Rijeka Sana, VS Sanski Most
IV
V
VI
VII
VIII
46,7 43,4 33,6 14,1 10,9
1,55 1,44 1,12 0,47 0,36
Rijeka Vrbas, VS Daljan
IV
V
VI
VII
VIII
14,4 17,8 12,4 7,1 6,19
1,45 1,78 1,25 0,72 0,62
Rijeka Bosna, VS Maglaj
IV
V
VI
VII
VIII
85,7 128 71,4 41,0 30,8
1,36 2,03 1,13 0,65 0,49
Rijeka Miljacka, VS Sarajevo
IV
V
VI
VII
VIII
3,39 5,78 3,39 1,66 1,30
1,30 2,22 1,30 0,64 0,50
Rijeka Lašva, VS Merdani
IV
V
VI
VII
VIII
13,4 17,4 12,1 7,56 4,96
1,40 1,82 1,27 0,79 0,52
Rijeka Neretva, VS Žitomislići
IV
V
VI
VII
VIII
225 151 93,0 97,5 87,0
1,34 0,90 0,56 0,58 0,52
IX
X
XI
XII
Qsr god.
23,8
0,48
25,1
0,51
20,6
0,42
77,3
1,56
49,6
1,00
IX
7,09
0,24
X
10,7
0,36
XI
7,45
0,25
XII
39,7
1,32
Qsr god.
30,0
1,00
IX
4,83
0,48
X
5,17
0,52
XI
4,7
0,48
XII
5,7
0,58
Qsr god.
10,0
1,00
IX
22,3
0,35
X
25,7
0,41
XI
22,6
0,36
XII
40,3
0,64
Qsr god.
63,3
1,00
IX
1,07
0,41
X
1,13
0,43
XI
1,0
0,37
XII
2,10
0,81
Qsr god.
2,60
1,00
IX
3,71
0,39
X
4,14
0,43
XI
3,65
0,38
XII
4,76
0,50
Qsr god.
9,52
1,00
IX
89,4
0,53
X
116
0,69
XI
115
0,68
XII
219
1,31
Qsr god.
168
1,00
Tabela 3.
Srednje vrijednosti proticaja na vodotocima u FBiH, 2011. godina
37
Za opću ocjenu vodnosti, rađena su poređenja sa karakterističnim vrijednostima hidroloških nizova
na istim vodomjernim stanicama za periode zaključno sa 1990. godinom, Tabela 4.
Rijeka
Una
Sana
Vrbas
Bosna
Miljacka
Lašva
Neretva
Vodomjerna stanica
Kralje
Sanski Most
Daljan
Maglaj
Sarajevo
Merdani
Žitomislići
Niz
1961-1990.
1964-1989.
1972-1990.
1961-1990.
1961-1990.
1961-1990.
1964-1990.
Tabela 4.
Hidrološki nizovi korišteni za poređenje
Prema rezultatima preliminarne obrade podataka iz prošle godine, na svim stanicama zabilježeni su
značajno manji prosječni godišnji proticaji u 2011. godini u odnosu na višegodišnji prosjek. Odstupanja
se kreću od oko 33 % na VS Žitomislići (rijeka Neretva), do preko 50 % na VS Sanski Most (rijeka Sana)
i VS Sarajevo (rijeka Miljacka), Graf 21.
300
0
-15
250
-30
-45
200
Q m3/s
150
-75
-90
100
-105
-120
50
-135
0
Kralje S.Most Daljan Maglaj
Saraje Merda Žitomi
vo
ni
slići
srednji proticaj 2011. (m3/s)
49,6
30,0
9,97
63,3
2,60
9,52
168
srednji višegodišnji proticaj (m3/s)
97,6
66,7
16,4
123
5,62
16,8
253
Prebačaj
-49,20 -54,98 -39,27 -48,57 -53,66 -43,27 -33,78
Graf 21.
Prosječni proticaji u 2011. godini i za višegodišnji niz
38
-150
prebačaj (%)
-60
Urađena je procjena (klasifikacija) vodnosti 2011. godine za srednje godišnje proticaje (Qsr.g.) za sve
vodomjerne stanice koje su tretirane u ovom izvještaju i to na osnovu modifikovane Conrad – Chapman
metode, koja na temelju 30-godišnjeg niza 1961. – 1990. godina daje slijedeću klasifikaciju:
¨Godina 2011. na slivovima rijeka u FBiH je bila – Ekstremno sušna¨
VS
Vodotok
MAGLAJ
MERDANI
SARAJEVO
KRALJE
SANSKI M.
DALJAN
ŽITOMISLIĆI
Bosna
Lašva
Miljacka
Una
Sana
Vrbas
Neretva
sliv
Bosne
Une
Vrbasa
J. mora
Qsr.g.
(m3/s)
Qsr.g.
(m3/s)
2011 g.
1961-1991
63,3
9,52
2,6
49,6
30
10
168
123
16,8
5,62
97,6
66,7
16,4
253
min.Qsr.g.
(m3/s)
1961-1990
2001-2008
61,9 (1990 g.)
8,54 (1990 g.)
3,03 (1990 g.)
66,8 (1990 g.)
40,6 (1990 g.)
9,89 (1990 g.)
162 (1989 g.)
Tabela 5.
Vrijednosti srednjih godišnjih proticaja
Napomena: Na slivu rijeke Save, najsušnija godina, ikada registrirana, je 1990 godina, dok je
na slivu Jadranskog mora to bila 1989 godina.
Zaključak:
Sliv rijeke Une
Na slivu rijeke Une, od kako se vrše sistemska
hidrološka osmatranja vodostaja i mjerenja
proticaja
nikada nije registrirana
sušnija godina
Sliv rijeke Vrbas
Na slivu rijeke Vrbas, od kako se vrše
sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i
mjerenja proticaja
samo je još 1990 godine
registrirana ovakva suša.
Sliv rijeke Bosne
Na slivu rijeke Bosne, od kako se vrše
sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i
mjerenja proticaja
samo je 1990 godina bila
sušnija godina - ali ne
značajno.
Sliv rijeke
Neretve
Na slivu rijeke Neretve, od kako se vrše
sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i
mjerenja proticaja
samo je 1989 godina bila
sušnija godina - ali ne
značajno.
Na Grafu 22. Prikazani su hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2011. godini za odabrane sranice u
slivu Une, Sane, Vrbasa, Bosne i Neretve.
39
Rijeka Una, VS Kralje
250
Proticaj Q (m3/s)
200
150
100
50
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
180
Rijeka Sana, VS Sanski Most
160
Proticaj Q (m3/s)
140
120
100
80
60
40
20
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
35
Rijeka Vrbas, VS Daljan
Proticaj Q (m3/s)
30
25
20
15
10
5
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
40
400
Rijeka Bosna, VS Maglaj
Proticaj Q (m3/s)
350
300
250
200
150
100
50
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
20
Rijeka Miljacka, VS Sarajevo
18
Proticaj Q (m3/s)
16
14
12
10
8
6
4
2
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
40
Rijeka Lašva, VS Merdani
Proticaj Q (m3/s)
35
30
25
20
15
10
5
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
41
700
Rijeka Neretva, VS Žitomislići
Proticaj Q (m3/s)
600
500
400
300
200
100
0
0
30
60
90
120 150 180 210 240 270 300 330 360
dani
Graf 22.
Hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2011. godini
Rijeka
Vodomjerna stanica
Una
Sana
Vrbas
Bosna
Miljacka
Lašva
Neretva
Kralje
Sanski Most
Daljan
Maglaj
Sarajevo
Merdani
Žitomislići
Maksimalni srednji dnevni
proticaj
Qmax
Datum
(m3/s)
235
18.decembar
169
18.mart
29,9
18.mart
365
17.maj
17,8
17.maj
36,8
17.mart
612
18.mart
Minimalni srednji dnevni proticaj
Qmin
Datum
(m3/s)
16,0
5.decembar
5,55
3.decembar
4,55
28.novembar
19,2
16.septembar
0,73
13.novembar
3,41
29.septembar
77,0
27.august
Tabela 6.
Ekstremni proticaji u 2011. godini
Analizirana je unutargodišnja neravnomjernost, kao odnos srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg
proticaja (Qsr. mj/ Qsr.god),Tabela 6, Slika 15.
VS
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Kralje
1,72
1,28
1,67
1,32
0,98
0,88
0,64
0,56
0,48
0,51
0,42
1,56
S Most
1,57
1,40
1,92
1,55
1,44
1,12
0,47
0,36
0,24
0,36
0,25
1,32
Daljan
1,65
1,09
1,39
1,45
1,78
1,25
0,72
0,62
0,48
0,52
0,48
0,58
Sarajevo
1,07
1,08
1,85
1,30
2,22
1,30
0,64
0,50
0,41
0,43
0,37
0,81
Maglaj
1,38
1,17
2,05
1,36
2,03
1,13
0,65
0,49
0,35
0,41
0,36
0,64
Merdani
1,51
1,12
1,82
1,40
1,82
1,27
0,79
0,52
0,39
0,43
0,38
0,50
Žitomislići
1,99
1,29
1,59
1,34
0,90
0,56
0,58
0,52
0,53
0,69
0,68
1,31
Tabela 7.
Količnik srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj / Qsr.god), 2011. godina
42
Slika 15.
Vodomjerna stanica, Vrelo Bosne, 19 septembar 2011.
Slika 17.
Rijeka Bosna 250 m nizvodno od Plandišta, 19 septembar
2011
Slika 16.
Rijeka Bosna kod Rimskog mosta, 19 septembar 2011.
Slika 18.
Rijeka Bosna nizvodno od ušća Željeznice, 19 septembar
2011.
43
OVE GODINE NA SVJETSKI DAN VODA.....
“Voda i sigurnost prehrane”
Na planeti danas već živi sedam milijardi ljudi, a očekuje se da nam se do 2050. godine pridruže još
dvije milijarde... Statistike kažu da svatko od nas popije od 2 do 4 litra vode svaki dan, međutim, većina
vode ugrađena je u hrani koju jedemo: na primjer, za proizvodnju jednog kilograma govedine troši se
15.000 litara vode, dok jedan kilogram pšenice „popije“ 1.500 litara vode...
Dok u svijetu milijarda ljudi živi u hroničnoj
oskudici sa hranom i vodom, ne možemo se
pretvarati da je problem ‘negdje drugdje’. .
U situaciji kad se suočavamo sa rastom
populacije i nastojanjem da se osigura
zadovoljavajuća ishrana za sve, svako je pozvan
na niz akcija kojim možemo pomoći, ako:
‘‘ konzumiramo proizvode koji zahtijevaju manje
vode;
‘‘ smanjimo skandalozno rasipanje hrane: 30%
hrane proizvedene u svijetu ne pojede se i
voda korištena za njenu proizvodnju definitivno
je izgubljena!
‘‘ prozvodimo manje hrane, boljeg kvaliteta, sa
44
manje vode;
‘‘ obezbijedimo zdraviju ishranu.
U svim fazama lanca opskrbe, od proizvođača
do potrošača, akcije se mogu poduzeti kako
štedjeti vodu i osigurati hranu za sve.
A vi? Znate li koliko vode zapravo konzumirate
svaki dan? Kako možete promijeniti svoju prehranu
i smanjiti potrošnju vode? Pridružite se kampanji
Svjetskog dana voda 2012 : “Voda i prehrambena
sigurnost” i saznajte više!
Ove godine kampanja obuhvata više od 160
on-line događaja u cijelom svijetu, službeni logo
je već dostupan na 18 jezika, uz nove animacije
i novu sekciju na web stranici, s odgovorima na
mnoga pitanja o ovogodišnjoj temi o sigurnosti
vode i hrane.
Sekretar Svjetske meteorološke organizacije,
g. Michel Jarraud i g. Albert Diphoorn, Kordinator
UN Habitat Urban Podružnice, na položaju su
predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja UN –
Voda za mandat od dvije godine. Izazovi, uključujući
rast stanovništva, urbanizaciju, obezbjeđenje
sigurne prehrane, te degradacija okoliša, znači
da UN sistem - sada više nego ikada prije treba unaprijediti ulogu vode na međunarodnoj
dnevnom redu i pojačati napore za očuvanje i
upravljanje ovim dragocjenim prirodnim resursom,
fundamentalnim za život na našoj planeti.
Utjecaj klimatskih promjena na raspoređenost
vode i i na njenu dostupnost, dodaju izazovu
novu dimenziju. Humanitarna katastrofa u Africi
i prošlogodišnje poplave u Tajlandu samo su
najnoviji primjer utjecaja vremenskih uvjete kao što
su suša i poplava na ljudske živote i ekonomiju.
Prilagođavanje promjeni klime će zahtijevati
bolje upravljanje vodama i veću razmjenu
informacija i podataka o vodnim resursima “,
kaže gospodin Jarraud. “Moramo se nositi s tim
izazovima osobito u kontekstu brze i neodržive
urbanizacije i planirati za današnje, ali i buduće
generacije”, dodaje gospodin Diphoorn.
O UN - Voda (UN-Water):
UN - Voda je inter-agencijski mehanizam
koji je formalno osnovan 2003. godine.
Trenutno ima 28 agencija i organizacija kao
članova i 25 drugih međunarodnih organizacija
kao partnera. UN – Voda osigurava učinkovit,
koherentan i proaktivan mehanizam za
koordinaciju rada sistema UN agencija i
programa koji se odnose na vodne resurse,
snabdijevanje vodom i sanitarna pitanja.
UN - Voda nadopunjuje i povećava
vrijednost postojećih programa i projekata
olakšavajući sinergije i zajedničke napore
među agencijama.
Na taj način, UN - Voda nastoji:
a) poboljšati povezanosti u sistemu
UN,u aktivnostima na svim razinama, a
posebno na razini država;
b) pridonositi raspravama o pitanjima
globalne politike vezano za vode, kroz aktivno
sudjelovanje u forumima globalne politike
i događajima, i izradi potrebnih procjena i
izvještaja;
c) doprinijeti
povećanju
znanja
o pitanjima vezanim za vode putem
odgovarajućeg praćenje i izvješćivanje o
sistemima, i služiti kao polazna točka za
pokazatelje o vodama, podatke i informacije;
d) utvrditi narastajuća pitanja u vezi s
globalnim izazovima vode i pružiti platformu
za UN sistem strateškog raspravljanja o
tome kako se pripremiti i učinkovitije se nositi
s njima i;
e) povećati
kapacitete
sudionika
pružajući relevantne informacije i savjete o
razvijanju politike, kroz dostupna iskustva
među članovima i partnerima UN – Voda.
45
UN-VODA usklađuje i jača rad 29 agencija
Ujedinjenih naroda i tijela o svim pitanjima koja se
odnose na slatke vode. Osnovana je 2003. godine,
radi borbe sa globalnim izazovima vezanim za vodu
i maksimiziranja mogućnosti putem koordinacije i
integracije rada familije UN organizacija, i na taj
način je učinila mnogo na promicanju, ujedinjenju
vizije i djelovanja UN.
Izjava UN-Voda za UN Konferenciju o
održivom razvoju 2012.
Ključne poruke UN-Voda:
1. Uspjeh „zelene ekonomije“ ovisi o
održivom upravljanju vodnim resursima i na
siguran i održiv osiguravanje opskrbe vodom i
adekvatnih sanitarnih usluga. Rast stanovništva,
širenje gradova i ubrzavanje gospodarske
aktivnosti povećavaju potražnju za energijom
i hranom, te stvaraju dodatne pritiske na naše
ograničene vodne i zemljišne resurse, kao i
prateće ekosustave. Neintegriranost vode u
razvojni program i minimalna ulaganja u vode,
predstavljaju ozbiljnu kočnicu za društveni i
gospodarski razvoj u zemljama u razvoju, a
negativno utječe na najugroženije slojeve društva
i na okoliš. Ova stavlja vodu, a time i energiju i
sigurnost hrane u opasnost, povećava javne
zdravstvene troškove, ograničava gospodarski
razvoj, usporava iskorjenjivanje siromaštva, a
moglo bi dovesti do društvenih i geopolitičkih
napetosti, pritom uzrokujući nepovratne štete za
okoliš.
2. Integrirani pristup upravljanju vodnim
resursima, kao što je definirano u Agendi 21,
ostaje relevantan i mora biti središnje mjesto
u strategijama prema „zelenoj ekonomiji“. U
nedavnom globalnom istraživanju koje provodi
UN-Voda kao doprinos samita u Rio de Janeiru,
80% zemalja je izvijestio da su krenuli na put ka
reformama kako bi se poboljšao poticaj okruženja
za upravljanje vodnim resursima, koji se temelji
na primjeni integriranih pristupa. To je već dovelo
do bolje prakse u upravljanju vodenim resursima
i pokazalo važne društvene i ekonomske koristi.
46
Da bi se bolje informirali o relevantnim politikama
i donošenju odluka od strane vlada i vanjskih
podupirućih agencija, trebalo bi na globalnom nivou
uspostaviti mehanizam redovitog informiranja o
upravljanju vodnim resursima, za ocjenu napredka
i širenje informacija.
3. Najveća prednost se mora dati ‘milijard
ljudi na dnu’, za rješavanje problema nejednakosti
u pristupu vodi, usko vezano za energetsku
sigurnost, kao i sigurnost hrane. Ti ljudi žive u
slamovima i siromašnim ruralnim područjima
bez pristupa sigurnoj opskrbi pitkom vodom, bez
adekvatnih sanitarnih usluga, hrane i energije.
Obraćanje njima i pomaganje, moraju dobiti
najviši prioritet, kao i pokretanje akcije na svim
razinama za uspješnu „zelenu ekonomiju“. To je
važno sa humanitarnog stajališta te za promicanje
gospodarskog rasta i stabilnosti.
4.
Učinkovito upravljanje varijabilitetom
voda, promjenama ekosustava i rezultujućim
utjecajima na sredstva za život u scenariju
klimatskih promjena, čine središte „zelene
ekonomije“ prilagođene klimi. Vodeni ciklus je
prvenstveno ubrzan klimatskim promjenama, čime
je povećan broj ekstremnih vremenskih događaja,
a što je rezultiralo sa više poplava i suša. Mjere
prilagodbe koje uključuju učinkovito i robusno
upravljanje vodama, može ojačati pristupe „zelene
ekonomije“ i smanjiti utjecaj na egzistenciju.
5. Univerzalna pokrivenost opskrbe vodom i
uslugama odvodnje moraju biti središnji razvojni cilj
nakon 2015. godine. UN-Voda poziva nacionalne
vlade da postave realne srednjeročne ciljeve.
Okvir za postizanje krajnjih ciljeva će morati
sadržavati i razvojne ciljeve i ciljeve ljudskih prava
na svim razinama, u skladu s pojmom pristupa vodi
i sanitarnim uslugama kao ljudskom pravu, što
je navedeno Rezolucijom 64/292 UN Generalne
skupštine. Nastavak procjena i analiza okruženja
(političkog okvira, institucionalnih aranžmana,
baze humanih resursa, te financijskh tokova) će
omogućiti identificiranje kritičnih uskih grla.
6. Također mora biti obveza graditi temelj za
učinkovito upravljanje vodnim resursima „zelene
ekonomije“. Više od 70% slatkovodnih resursa
koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Stoga,
moramo pomoći poljoprivrednicima povećati
učinkovitost vode u poljoprivredi – dobiti više hrane
po jedinici vode. Slično tome, svi zainteresirani
su pozvani da smanje gubitke vode i otpada
odbačene hrane, od polja do tanjura, čime će se
povećava ukupnu učinkovitost hrane. Nacionalne
vlade također bi trebalo obvezati na povećanje
učinkovitosti vode u proizvodnji energije - više
kilovata po jedinici vode.
obrazovna stanovišta koja uzomaju u obzir vodu
i zaštitu okoliša. Time će se podupirati “zelena
društva” koja promiču kulturu održivosti, zajedno
s promjenom ponašanja i načina života, što će
dovesti do održive potrošnje i proizvodnje.
7. Postoji potreba za povećanjem otpornosti
i održivosti gradova u odnosu na vodu, imajući u
vidu globalne izazove i urbanizacijske trendove.
Po prvi put u ljudskoj povijesti više ljudi živi u
gradovima nego u ruralnim područjima - trend koji
će se nastaviti nesmanjenim intenzitetom tijekom
ovoga stoljeća. Izraženi, neplanirani urbani rast se
održava u peri-urbanim područjima te u sirotinjskim
četvrtima, gdje nedostatak odgovarajuće opskrbe
vodom i usluga odvodnje ugrožava kvalitetu života
svojih stanovnika.
10. UN-Voda može ponuditi javne preporuke
o vodnoj politici i snažna rješenja za praćenje
napretka do ključnih razvojnih ciljeva. Naš
tekući rad dodatno je usmjeren na identificiranje
načina za skaliranje pristupa „zelene ekonomije“,
pod različitim izazovima razvoja i geografskih
konteksta.
8. Izazovi sa vodom su globalni problem
i međunarodne aktivnosti i suradnje na svim
razinama su potrebni da bi se prepoznali u
„zelenoj ekonomiji“. Kao što je prepoznato
od strane Generalne
skupštine Ujedinjenih
naroda rezolucijom 65/154 o 2013.godini kao o
Međunarodnoj godini suradnju vezano za vode,
postoji hitna potreba da se razviju odgovarajući
okviri za upravljanje vodama i mreža za razmjenu
znanja.
9. „Zelena ekonomija“ može se postići samo
ako je podržava „zeleno društvo“. Postizanje
održivog razvoja poziva na uspostavljanje politike
koja omogućava da se uzimaju u obzir ne samo
ekonomska stanovišta, nego i naučna, socijalna,
Ključne aktivnosti UN-Voda:
11. U prilog „zelenoj ekonomiji“, UN-Voda
će nastaviti s inicijativama za razvoj kapaciteta
- uključujući unaprijeđenje znanja generacije,
olakšavanja prijenosa odgovarajućih tehnologija i
jačanje suradnje između nacionalnih vlada.
12. UN-Voda je učinkovit medij za konsolidiranje
i zagovaranje poruka „zelene ekonomije“ vezano
za vode i pružanje komunikacijskih puteva za
njihovo širenje.
O ovoj izjavi: Ova izjava odražava kolektivno
mišljenje članova UN-Voda i sadrži preporuke
sudionika UNCSD 2012 kao i popis mogućih radnji
u potpori pristupima „zelene ekonomije“.
UN-Water
World Water Assessment Programme
Global Analysis and Assessment of Sanitation and Drinking
Water
Joint Monitoring Programme for Water Supply and Sanitation
ŠTA JE TO „ZELENA EKONOMIJA“
Za potrebe inicijative „zelene ekonomije“, UNEP je razvio radnu definiciju „zelene ekonomije
(gospodarstva)“: Zelena ekonomija se definiše kao ona koja emituje malo ugljenika, efikasno
koristi prirodne resurse i koja je socijalno inkluzivna. Zelena ekonomija stvara velike šanse
za održivi razvoj, što podrazumijeva povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje
kvaliteta života. Zelena ekonomija, posebno obnovljiva energija je od ključnog značaja i za
smanjenje siromaštva, posebno značajnog problema zemalja u razvoju.
47
SVJETSKA SEIZMIČNOST
seizmološke pojave, kako u svijetu tako i posebno
na teritoriji BiH.
Početak modernog seizmološkog istraživanja,
pojavom seizmoloških instrumenata, ne seže u
daleku prošlost. Karajem 19. vijeka počinju sa
radom seizmološke opservatorije u Evropi. Prvog
januara 1905. godine u Sarajevu, za vrijeme
Austro-Ugarske okupacije, na brdu Grdonj, u
posebno pripremljenom objektu koji egzistira
i danas, postavljen je i počeo je da radi prvi
mehanički seizmograf (vertikalna komponenta)
u ovom dijelu Evrope.. U narednim godinama
postavljena su još dva seizmografa (horizontalne
komponente), te je početkom 20. vijeka Sarajevo
imalo najmoderniju seizmološku službu u Evropi za
to doba. Početkom 21. vijeka u BiH je postavljeno
više modernih digitalnih seizmoloških stanica
koje rade kontinuirano i registruju sve važnije
Na osnovu podataka za 2011. godinu
možemo reći da je broj i jačina zemljotresa
u prosjeku sa prethodnim periodima kako na
teritoriji BiH tako i na svjetskom nivou. Epicentri
tih registrovanih zemljotresa su locirani duž
poznatih seizmotektonskih rasjeda i u tom smislu
ne predstavljaju iznenađenje ili izuzetak. Jedini
izuzetak je pojava izuzetno snažnog zemljotresa
na području Japana za kojim je slijedio niz veoma
jakih zemljotresa te je u tom smislu oslobođena
znantno veća seizmička energija.
God. Mj. Dan Sat
2011 1
5
16
2011 1
9
10
2011 1
18 20
2011 2
1
7
2011 2
4
13
48
Min
32
3
23
11
53
Sec.
24.2
44.2
23.4
26.0
46.2
2011
2011
2011
2
2
2
11
17
21
20
22
23
5
47
51
30.7
21.5
42.3
2011
3
3
15
12
1.4.0
2011
2011
2011
2011
2011
3
3
3
3
3
9
10
11
11
11
2
4
5
6
6
45
58
46
15
25
20.3
16.0
24.1
40.2
50.3
U slijedećoj tabeli je dat hronološki pregled
značajnijih zemljotresa koji su se desili u toku 2011.
godine. Podaci su prikupljeni i kompilirani koristeći
svjetske i domaće seizmološke ragistracije i izvještaje.
Područje
IRAN: FARS
VANUATU OTOCI
PAKISTAN
KINA: YUNNAN
MYANMAR
(BURMA)
CHILE
COLORADO
NOVI ZELAND:
CHRISTCHURCH
FILIPINI:
MINDANAO
JAPAN: HONSHU
KINA: YUNNAN
JAPAN: HONSHU
JAPAN: HONSHU
JAPAN: HONSHU
Lat.
30.16
-19.15
28.77
24.69
Long.
51.62
168.31
63.951
97.94
h
24
24
68
31
M
4.5
6.5
7.2
4.8
Pog.
24.61
94.68
85
6.3
1
-36.47
38.94
-73.12 28
-107.49 1
6.8
3.1
-43.58
172.68
6
6.1
9.45
125.93
50
5.5
38.43
24.71
38.29
36.28
38.05
142.84
97.96
142.37
141.11
144.59
32
26
29
43
19
7.5
5.5
9.1
7.9
7.6
3
Povr.
16
1
363
1500
25
15647
250
3006
God. Mj. Dan Sat
Min
2011
3
24
13
55
2011
2011
2011
2011
4
4
5
5
7
11
11
19
14
8
16
21
32
16
47
12
2011
6
24
3
9
2011
7
6
19
3
2011
2011
2011
2011
7
7
8
8
10
19
20
20
0
19
16
18
57
35
55
19
2011
9
2
10
55
2011
9
5
17
55
2011
9
18
12
40
Sec. Područje
MYANMAR
12
(BURMA)
41.0 JAPAN: HONSHU
13.0 JAPAN: HONSHU
25.7 ŠPANIJA: LORCA
51.0 TURSKA: SIMAV
ALASKA: FOX
39.0
ISLANDS
NOVI ZELAND:
16.0
KERMADEC
12.0 JAPAN: HONSHU
43.0 UZBEKISTAN
2.0 VANUATU OTOCI
24.0 VANUATU OTOCI
ALASKA: FOX
54.0
ISLANDS
INDONEZIJA:
13.0
SUMATRA
48.0 INDIA: SIKKIM
Lat.
Long.
h
M
Pog.
Povr.
20.68
99.82
8
6.8
75
123
38.25
37.00
37.70
39.12
141.64
140.47
-1.67
29.04
49
10
1
7
7.1
6.6
5.1
4.4
3
6
10
2
140
125
52.07
-171.83 52
7.2
-29.31
176.20
20
7.6
38.04
40.15
-18.26
-18.28
143.28
71.42
168.06
168.13
23
16
41
29
7.0
6.1
7.1
7.0
13
86
52.18
-171.68 36
6.8
2.97
97.99
110 6.6
2
27.72
88.06
68
63
6.9
100
49
Astronomski kalendar za 2012.
3. i 4. j anuar - Kvadrantidi
Meteorski pljusak.
(Meteorski pljusak je nebeska
pojava pri kojoj se veliki broj meteora
može vidjeti u kratkom vremenskom
periodu - tipično nekoliko sati do par
dana.)
slika 19
konjukcija i elongacija unutrašnih
planeta
slika 20.
konjukcija Venere i Jupitera
Kvadrantidi su prosječan
meteorski pljusak, jer se
u
njihovom
maksimumu
prosječno može vidjeti oko 40ak meteora u satu. Maksimum
je obično u noći između 3.
i 4. januara, ali se pojedini
meteori mogu vidjeti od 1. – 5.
januara. Meteore treba gledati
u sazvježđu Volara poslije
ponoći.
20. februar - 12. mart
Najbolji period da se posmatra
Merkur
Planeta Merkur će biti
dovoljno daleko od sjaja Sunca
i biće vidljiva ubrzo nakon
zalaska Sunca. Merkur će
dostići najveću elongaciju od
Sunca 5. marta, dostignuvši
relativnu magnitudu od oko -1.
To će biti najbolja prilika, ove
godine, da se vidi Merkur.
3. mart - Mars u opoziciji
slika 21.
Saturn u opoziciji
50
Crveni planet će biti najbliži
Zemlji, na udaljenosti od
100,78 mil km (0,6740 AU) i njegova površina će
biti potpuno osvijetljena sunčevim zrakama. To je
najbolje vrijeme za posmatranje i fotografisanje
Marsa. Mars će se vidjeti u sazviježđu Lava.
14. mart – konjukcija Venere i Jupitera.
Na večernjem nebu, dvije sjajne planete će biti
jedna od druge u opsegu 3 stepena.
20. mart - proljetna ravnodnevnica
U utorak 20. marta u Bosnu i Hercegovinu, kao i
cijelu sjevernu hemisferu, dolazi proljeće. Proljeće
nam dolazi tačno u 06 sati i 11 minuta i trajat će
92,75 dana. Tada će Sunce u svom prividnom
kretanju po nebu presjeći liniju nebeskog ekvatora
i početi da se penje sve više i više.
20 mart je dan proljetnog ekvinocija,
izjednačenja svjetlosti i tame , a nakon tog datuma
imat ćemo sve više i više toplote i svjetlosti.
15. april - Saturn u Opoziciji
Saturn će biti najbliži Zemlji i bit će u potpunosti
obasjan Suncem. Ovo je najbolje vreme za gledanje
i fotografisanje Saturna i njegovih meseca.
21. i 22. april - Liridi Meteorski pljusak.
Liridi su jedan prosječan meteorski pljusak i
obično produkuju oko dvadesetak meteora na sat
u njihovom maksimumu.
28. april - Astronomski dan - prvi dio
Astronomski dan je godišnji događaj, čiji je cilj
da obezbedi interakciju između javnosti i različitih
astronomskih
entuzijasta,
grupa i stručnjaka. Tema
dana astronomije je “Dati
astronomiju narodu”, a na taj
dan astronomi, klubovi i druge
organizacije širom svijeta će
planirati posmatranje posebnih
nebeskih događaja, koji su
vidljivi nad njihovim nebom.
5. i 6. maj - Eta Akvaridi
meteorski pljusak
Eta Akvaridi su meteorski
pljusak koji karakteriše oko
desetak meteora u satu
u
njihovom
maksimumu.
Ove godine pun Mjesec će
vjerovatno pokvariti doživljaj
ove godine.
20 maj - prstenasto
pomračenje Sunca
Pomračenje počinje u južnoj
Kini, krećući se preko južnog
Japana i sjevernog Tihog
oceana i na kraju završava
u
zapadnim
Sjedinjenim
Američkim Državama.
4. juni - Djelomično
pomračenje Mjeseca
Pomračenje će biti vidljivo u
većem dijelu Azije, u Australiji,
Tihom oceanu i američkim
kontinentima.
5. i 6. juni - Prolazak Venere
ispred Sunca
Ovaj
iznimno
rijedak
događaj, će u potpunosti biti
vidljiv u većem dijelu istočne
Azije, istočne Australije, i
Aljaske. Djelomičan tranzit se
može vidjeti kod izlaska Sunca
u cijeloj Europi, zapadnoj Aziji
i istočnoj Africi. Djelomičan
tranzit se može vidjeti u zalasku Sunca u većem
dijelu Sjeverne Amerike, Srednje Amerike i
zapadne Južne Amerike. Sljedeći tranzit se neće
dogoditi sve do godine 2117.
Tranzit Venere preko Sunca odvija se kada planeta
Venera prolazi izravno između Sunca i Zemlje,
skrivajući mali dio Sunčevog diska. Tijekom
tranzita, Venera se može vidjeti sa Zemlje kao mali
crni disk koji se kreće po licu Sunca.
Tranziti Venere su među najrijeđim od
predvidljivih astronomskih pojava. Oni se pojavljuju
u uzorku koji se ponavlja svakih 243 godina, s
parom tranzita u razmaku od osam godina.
PAROVI TRANZITA
(NASA Map and Eclipse Information
http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/
OHfigures/OH2012-Fig01.pdf)
slika 22.
shematski prikaz putanje pomračenja
PAROVI TRANZITA
26. V 1518.
23. V 1526.
08. VI 2004.
06. VI 2012.
07. XII 1631.
04. XII 1639.
11. XII 2117.
08. XII 2125.
06. VI 1761.
03. VI 1769.
11. VI 2247.
09. VI 2255.
09. XII 1874.
06. XII 1882 .
Tranzit Venere se može sigurno posmatrati,
samo ako se preduzmu iste mjere opreza koje se
koriste pri posmatranju djelomičnog pomračenja
Sunca. Gledanje u Sunce s nezaštićenim očima,
može uzrokovati ozbiljna i često trajna oštećenja
očiju.
slika 23.
shematski prikaz polozaja Venere u
odnosu na Sunce
21. juni - Ljetnji solsticij (01:05)
Sjeverni pol Zemlje se naginje prema Suncu,
Sunce dostiže svoju najveću ugaonu udaljenost u
odnosu na ekvator, odnosno, trenutak kada Sunce
dostiže najsjeverniju odnosno najjužniju tačku na
Zemlji.
To je prvi dan ljeta (ljetni solsticij) na sjevernoj
hemisferi i prvi dan zime (zimski solsticij) u južnoj
hemisferi.
Fotograf: Jan Herold
Status licence: GNU FDL
slika 24.
tranzit Venere 8.VI 2004.
28, 29. juli - Meteorski Roj Južni Delta Akvaridi
Delta Akvaridi imaju frekvenciju oko 20 meteora
u satu u njihovom maksimumu. Maksimum obično
pada u noći između 28. i 29. jula, ali se mogu
vidjeti između 18.jula i 18. augusta. Tačka gledanja
za ovaj roj će biti u sazviježđu Vodolije. Najbolje
vrijeme gledanja je obično odmah iza ponoći.
51
6. august - rover Curiosity na Marsu
NASA-in Marsov naučni laboratorij (MSL) je predviđen za
slijetanje na crvenom planetu između 6. augusta i 20. augusta
2012. Službeno ime mu je Curiosity - Znatiželja. To je samostalan
rover sličan roverima koji su prethodno posjetili Mars. Mnogo je
veći i nosit će mnogo više instrumenata i izvršit više testiranja
nego prethodni roveri. Curiosity-ove kamere visoke rezolucije će
fotografisati površinu Marsa, a instrumenati će analizirati uzorke
tla, zraka i tražiti organske spojeve.
13. i 14. august - meteorski roj Perseidi
slika 25.
rover Curiosity - Znatiželja
Perseidi su jedan od meteorskih rojeva koje je najbolje
posmatrati, jer im je frekvencija do 60 meteora u satu u njihovom
maksimumu. Ove godine maksimum će biti u noći između 13. i
14., ali se mogu vidjeti od 23. jula od 22. augusta. Radijant će biti
u sazviježđu Perzeja. Mjesec koji će biti u fazi zadnje četvrtine, će
osvijetljavati noćno nebo, ali to ne bi trebao biti veći problem za
posmatranje.Najbolje vrijeme gledanja je, sjeveroistočno nebo,
odmah iza ponoći.
24. august - Neptun u opoziciji.
Plava planeta će biti najbliža Zemlji i to je najbolje vrijeme da
se vidi Neptun, iako će se vidjeti kao mala plava tačka, osim u
velikim teleskopima.
22. septembar - jesenja ravnodnevnica
slika 26.
sazviježđe Perzej
Sunce će sjati direktno na ekvator tako da će dan i noć biti
jednaki u cijelom svijetu. To je ujedno i prvi dan jeseni (jesenji
ekvinocij) u sjevernoj hemisferi i prvi dan proljeća (proljetni
ekvinocij) u južnoj hemisferi.
29. septembar - Uran u opoziciji
Plavo-zelena planeta će biti najbliža Zemlji, kada je najbolje
posmatrati Uran, iako će se on vidjeti samo kao sitna plavozelena tačka.
20. oktobar - Astronomski dan - drugi dio
21. i 22. oktobar - meteorski roj Orionidi
slika 27.
konjukcija i opozicija
52
Orionidi su prosječan meteorski roj, koji produkuje oko 20ak meteora u njihovom maksimumu. Dobar doživljaj meteora se
može očekivati u jutro od 20. do 24. oktobra, iako se neki meteori
mogu vidjeti u bilo koje vrijeme od 17. do 25. Mjesec u fazi prve
četvrtine će zaći oko ponoći, ostavljajući tamno nebo.
13 november - Potpuno pomračenje Sunca
Putanja totaliteta će biti vidljiva samo u dijelu sjeverne
Australije i južnog Tihog oceana. Parcijalno pomračenje će
biti vidljivo u većem dijelu istočne Australije i Novog Zelanda.
17. i 18. november - Leonidi Meteorski plusak
Leonidi su jedan od boljih meteorskih pljuskova koji produkuju
oko 40 meteora u satu u periodu njihovog maksimuma. Leonidi,
u ciklusu od 33 godine, imaju maksimum kada se stotine meteora
mogu vidjeti u jednom satu. Zadnji, takav, maksimum se desio
2001. godine. Meteori se mogu pomatrati u periodu od 13. do 20.
novembra, s tim da im je maksimum u periodu između 17. i 18.
novembra. Polumjesec će zaći vrlo rano, ostavljajući tamno nebo
za izvrstan doživljaj. Posmatrati centr pljusaka, poslije ponoći, u
sazviježđu Lava.
(NASA Map and Eclipse Information
http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2012-Fig04.pdf)
slika 28.
shema putanje totalnog pomračenja Sunca
27. november - Konjukcija Venere i Saturna.
Dvije svijetle planete će biti oko 1stepen jedna od druge na
jutarnjem nebu. Posmatrati na istoku oko izlaska Sunca.
28. november - Pomračenje Mjeseca.
Pomračrenje Mjeseca Zemljinom sjenkom će biti vidljivo u
Europi, istočnoj Africi, Aziji, australiji, Tihom oceanu i sjevernoj
Americi.
3. december - Jupiter u opoziciji
Gigantska planeta će biti najbliža Zemlji i cijela će biti obasjana
Suncem. Ovo ja najbolji period za posmaranje i fotografisanje
Jupitera i njegovih mjeseca.
13. i 14. decembar - Geminidi Meteorski roj.
Mnogi smatraju da je to najbolji meteorski roj na nebu, poznat
po frekvenciji i do 60 raznobojnih meteora na sat u njihovom
maksimumu. Maksimum je obično oko 13. i 14. decembra i ako
bi neki meteori trebali biti vidljivi od 6. - 19. decembra. Tačka
radijanta ovog roja će biti u sazviježđu Blizanaca. Ove godine
mladi mjesec će garantovati tamno nebo za ono što bi trebao biti
veličanstven prizor. Najbolje vrijeme gledanja je poslije ponoći,
sa tamne lokacije.
(NASA Map and Eclipse Information
http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2012-Fig06.pdf)
slika 29.
vidljivost mjesečevog pomračenja u svijetu
21. decembar - Zimska kratkodnevnica.
Zimski solsticij nastupa u 11:12 UTC. Južni pol Zemlje će se
naginje prema Suncu, koji će postići svoj cilj najjužniji položaj
na nebu, te će biti izravno preko Jarčeva obratnica u 23.44
stupnjeva južne zemljopisne širine. To je prvi dan zime (zimski
solsticij) na sjevernoj hemisferi i prvi dan ljeta (ljetni solsticij) u
južnoj hemisferi.
slika 30.
Imenovane paralele (latitude)
53
Za više informacija, molimo kontaktirajte:
FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
tel: + 387 33 276 700
fax: + 387 33 276 701
E-mail: [email protected]
Bardakčije 12, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.fhmzbih.gov.ba
54