docSandzak 162.indd - Bošnjačka kulturna zajednica
download 
Report Transcription
Sandzak 162.indd - Bošnjačka kulturna zajednica
ISSN 0354-2661 9 770354 266100 MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU «SANDŽAK» | BR. 162 | 10. MART 2012. CIJENA 100 RSD | CG 1€ | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL KAZIVANJA O VJEROVJESNICIMA SLIKOVNICE ZA DJECU 1) ADEM, A.S. 2) NUH, A.S. 3) HUD, A.S. 4) SALIH, A.S. 5) IBRAHIM, A.S. El-Kelimeh, El-K El -Kel elim imeh eh, izdavaka izda iz dava vak kaa kua kua Mešihata Meši Me šiha hata ta Islamske Isl slam amsk skee zajednice zaje za jedn dnic icee u Sr Srbi Srbiji bijiji Tel:l: 000381/20-334-020; Te 0381 03 81/2 81 /200-33 /2 3344 - 02 020; 0; 00381/64-16-222-84 003 0381 81/6 81 /644 -16 -2222-884 /6 [email protected]; www.kelimeh.com ee-mail: -ma mailil:: ke keli lime meh@ h@gm gmai aill co com; m; w ww kel elim imeh eh com NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU “SANDŽAK” 10. MART 2012., BROJ 162. IZDAVA: BOŠNJAKA KULTURNA ZAJEDNICA – BKZ GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK JAHJA FEHRATOVI ([email protected]) SEKRETAR SALAHUDIN FETI ([email protected]) TEHNIKI UREDNIK SENAD REDŽEPOVI ([email protected]) LEKTOR SAMIR ŠKRIJELJ ([email protected]) REDAKCIJA ADMIR MURATOVI ([email protected]) SUAD BEIROVI ([email protected]) DŽENITA NICEVI ([email protected]) ALEN DURAKOVI ([email protected]) ZAIM REDŽEPOVI ([email protected]) ADNAN AUŠEVI ([email protected]) HAZBIJA KALA ([email protected]) ZEHNIJA BULI ([email protected]) FERID BULI ([email protected]) USAME ZUKORLI ([email protected]) BELKISA CRNOVRŠANIN ([email protected]) SARADNICI HAKO DULJEVI, HAJRUDIN BALI, ŠEFKET KRCI, HARUN HODŽI, MARIO HEINAL, AVDO HUSEINOVI, BISERA SULJI-BOŠKAILO, SULEJMAN ALIKOVI, FERKO ŠANTI, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI, ATIFA ŠALJI, ALISA KURTOVI, SANELA HALKOVI, FERID BULI, REJHAN R. KURTOVI, JAKUB DURGUT, JASMINA PLJAKI, EDIN GRIŠEVI DIZAJN ADRESA IFET ALIKOVI GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181 E-MAIL: [email protected] ŠTAMPA GRAFIAR, UŽICE RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAAJU GLAVNI DISTRIBUTER: Mervan Rožajac (+381648891908) DISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi (+38761158955) Redakcija revije SANDŽAK Vas poziva da se preplatite na naša izdanja. Godišnja preplata za EU 40€ + PTT. Godišnja pretplata za Sandžak i zemlje regiona 12€ + PTT. Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na kunu adresu. ŽIŠKA PANBOŠNJAK Ekspanzija pokreta bošnjakog buenja i sve izrazitije oitovanje slobode Bošnjaka provocira reakcije onih koji bi da uguše taj osjeaj kod svakog pripadnika našeg naroda. Svjesni da više nikada nee moi eksploatirati bošnjaki narod bilo u ljudskom, bilo u svakom drugom resursu, poduzimaju histerine korake i ne biraju sredstva da bar uspore, ako ne mogu zaustaviti ono što se otrglo kontroli. Najuinkovitije je da taj pokret zasijeku na izvoru, to jest da predvodnika tog pokreta, koga nisu mogli ni kupiti, ni ucijeniti, ni uplašiti, ni protjerati - likvidiraju. Zato je sprega politike i kriminala utkana u cjelokupni sistem Srbije, krenuvši od državnog vrha preko ministara do regionalnih i opinskih inovnika, poljuljana insistiranjem na istini, pravu i pravdi, koju zagovara glavni muftija Muamer-ef. Zukorli, nasuprot krai, korupciji, narko i svakom drugom vidu kriminala. Višemjeseno medijsko sataniziranje muftije Zukorlia, stvaranje atmosfere lina, neprestano ponavljanje rijei „kriminalac“ uz njegovo ime od strane Rasima Ljajia, Aide orovi, Muhameda Jusufspahia, Meha Omerovia i drugih saradnika raznoraznih službi, imalo je za cilj da pripremi srbijansku javnost na in likvidacije. A za egzekutore odabrani su oni o kojima možda jedino u Srbiji javno govori muftija Zukorli i piše revija Sandžak. Na ovom sklizavom poduhvatu zajedno su radili dvojica ministara, što (ni)je novina – kako ree jedan od njih. Ako prelistamo štampu od prije ne toliko mnogo godina, nai emo da su njih dvojica vrlo esto jedan drugog optuživali za pripreme atentata, mada je Ljaji prednjaio u takvim optužbama, da su bacali bombe jedan drugome, da su se pucali, držali na nišanu i skrivili smrt nekoliko osoba. Razgoliavanjem beogradskog koncepta, skinuli su tu masku i zajedno sa mentorima došli na ivicu ambisa. Na svu sreu, i Muftija sandžaki i svi pripadnici pokreta bošnjakog buenja znaju da je zvijer najopasnija kada umire, te su na vrijeme poduzete sve mjere predostrožnosti da ne doe do takvog ina. I ono što je iz svega ovoga izašlo na vidjelo jeste injenica da su svi Bošnjaci svijeta jedno, da su i Bošnjaci iz Sandžaka, Bošnjaci iz Bosne i Bošnjaci iz dijaspore teško proživjeli samu najavu neega takvog i pokazali spremnost da svim svojim kapacitetima, pa i samim životima uvaju svog nacionalnog lidera. A da je zvijer na izdisaju govori i atmosfera u Sandžaku u predveerje parlamentarnih i lokalnih izbora. Konano razgoliavanje beogradskog koncepta dogodilo se prije nekoliko dana kada je Ugljanin pred kamerama i u prisustvu ministra zdravlja Zorana Stankovia, inae porodinog prijatelja Ratka Mladia, izjavio da su on i Ljaji jedna opcija. Dakle, sve je jasnija polarizacija na beogradski (SDA i SDP) i sandžaki blok (BDZ). Pitanje malih partija takoer e se narednih dana razriješiti. Denitivno je da e oni koji su proistekli iz SDP ii sa beogradskim blokom, samo se još uvijek traži najbezbolniji nain pakiranja takve prie. Prema onome što se do sada moglo vidjeti, tempo predizborne kampanje e diktirati Bošnjaka demokratska zajednica koja je u zamahu i svojim dosadašnjim aktivnostima, u pogledu zaokruživanja stranake infrastrukture, dokazuje snagu koja je u politikom životu Sandžaka viena samo jednom - 1990. godine u talasu svebošnjakog narodnog pokreta olienog u vostvu rahmetli Alije Izetbegovia. Ono što još nikom nije poznato, a ega se narod najviše boji, jeste kraa glasova i poništavanje izborne volje graana. Meutim, u Sandžaku ve sada vlada referendumska atmosfera, tako da je ubjedljiva pobjeda ove partije koja je proistekla iz bošnjakog pokreta neupitna. a. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Od ovog broja revija Sandžak e umjesto prvog izlaziti desetog u mjesecu. Razlog tome je pokretanje još jednog asopisa kojim se ne samo Bošnjaka kulturna zajednica nego i svi Bošnjaci svijeta mogu ponositi. Rije je o svebošnjakom nacionalnom mjeseniku PANBOŠNJAK koji, pod ureivakim patronatom Nedžada Latia, izdaje BKZ. Prvi broj PanBošnjaka zatekao je mnoge, jer je svojom koncepcijom, raskoši, širinom redakcijskog kolegija i ureivakog savjeta, te dizajnerskom originalnošu dostigao ono što sline edicije sa decenijskom tradicijom postojanja nisu uspjele. Sa ovom publikacijom, koja nije ni regionalno ni državno ograniena ve se podjednako obraa svim Bošnjacima svijeta, polahko zaokružujemo periodiku kojoj je zadaa da cjelokupni bošnjaki nacion informira o stanju nacije i bude na ponos svima nama, jer je po svemu u rangu sa najreprezentativnijim svjetskim asopisima. 3 HRONIKA REGISTRACIJA BKZ NA KOSOVU U prostorijama portala Info-ks.net, Inicijativni odbor BKZ-a na Kosovu je 25.02.2012. održao drugu sjednicu, kojom je predsjedavao predsjednik Izvršnog odbora prof. dr. Mehmet Meta. Sjednici su prisustvovali potpredsjednik Sahit Kandi, generalni sekretar Edina Elezi i drugi predstavnici bošnjakog civilnog i nevladinog sektora na Kosovu. Imenovan je Odbor za registraciju BKZ u sasatvu: Isak Meta, Merdžan Osmani, Edis Huduti i Mejdin Saliji. NAKON TUTINA, SJENICE I PRIJEPOLJA BDZ ZAOKRUŽUJE INFRASTRUKTURU njegovog zamjenika Nedžad Rašljanin, a za sekretara Maida Ramevi. lanovi Skupštine su izabrali Izvršni i Nadzorni odbor. Za predsjednika IO izabran je Enis Rahmani, za potpredsjednike Denisa Bahtijarevi i Edib Biberovi, a za sekretara Nedžad Turkmanovi. Sve odluke donijete su jednoglasno. U Priboju je u 03.03.2012. održana Izborna skupština OO BDZ-a. Skupštini je prisustvovao predsjednik BDZ-a Emir El koji se prije poetka radne sjednice obratio prisutnima. Izabrano je rukovodstvo Skupštine, Nadzorni i Izvršni odbor. Dana 06.02.2012. u Novoj Varoši je održana izborna skupština OO BDZ-a Nova Varoš. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Na skupštini je vericirano lanstvo za preko 50 delegata koji su izabrali rukovodstvo Skupštine. 4 Za predsjednika Skupštine izabran je Sulejman Drljo, za Za predsjednika Skupštine izabrana je Elzana Vražalica, za potpredsjednika Nedžad auševi, a za sekretara Adela Mandal. Za predsjednika IO izabran je Fahrudin Alagi, za potpredsjednika Semir Šabanija, a za sekretara Izeta Oparnica. El je istoga dana sveano otvorio kancelariju OO BDZ-a u Priboju. BDZ DOPRINIJELA KANDIDATURI SRBIJE Jedna od temeljnih odrednica programa BDZ-a je zalaganje za Euroatlantske integracije Srbije, što predstavlja osnovnu pretpostavku za uspostavljanje pravne države i socijalne pravde te razvoja demokratskih principa i standarda, kaže se u saopenju ove partije i navodi: „BDZ je sa ostalim strankama nacionalnih zajednica u Srbiji nedavno uputila pismo komesaru Stefanu Fileu sa molbom da se što prije donese odluka o dodjeli statusa kandidata Srbiji za PITANJA ZA SDP Zbog notornih laži predsjednika OO SDP-a u Prijepolju Esada Hodžia u intervjuu za RTVNP, OO BDZ-a u Prijepolju je najavio krivinu prijavu i tužbu zbog iznošenja neistina i širenja dezinformacija. „Na neistine koje je izrekao Esad Hodži gledamo kao na najbolji dokaz straha, haosa, panike i nervoze koja vlada u redovima režima, a sve zbog skorih izbora i poraza koji ih oekuje.“ BDZ poruuje Hodžiu da, umjesto što zamajava javnost neistinama, odgovori na sljedea pitanja: • Zašto ste prodali mjesto predsjednika Opine poslije izbora 2008. godine? • Gdje su fabrike i hiljade radnih mjesta obeanih u kam- ulazak u EU, što bi stvorilo uslove korištenja zagarantiranih prava, otklanjanje nagomilanih problema, kao i decentralizaciju vlasti kroz regionalizaciju i vee ingerencije lokalne samouprave. Meunarodne aktivnosti BDZ-a predvoene predsjednikom Emirom Elem posljednjih mjeseci bile su usmjerene na podsticanje evropskih faktora da ubrzaju proces otklanjanja smetnji za ulazak u EU.“ panji 2008. godine? • Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red najnerazvijenijih i najsiromašnijih opina? • Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red opina sa najveim brojem nezaposlenih? • Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red opina sa najmanjom prosjenom zaradom? • Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju nemamo izbalansiranu procentualnu zastupljenost Bošnjaka u lokalnim institucijama? • Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju Brodarevo još uvijek nema funkcionalan vodovod? • Zašto nikada nije objasnio svoju, kao i ulogu drugih visokih funkcionera SDP-a u aferi „kraa struje“? HRONIKA DIPLOMATSKA OFANZIVA REKTORA DUDIA prof. dr. Mevluda Dudia. Ambasador se interesirao za cjelokupno stanje vezano za rad Univerziteta, kao i o pomaku u razrješenju postupka akreditacije IUNP. Rektor Dudi je pozvao ambasadora Kipreosa da, kao gostujui profesor, održi predavanje studentima IUNP. Dana 24.02.2012. u sjedištu misije OEBS-a u Beogradu ambasador Dimitrios Kipreos primio je rektora IUNP Dana 25.02.2012. rektora IUNP, prof. dr. Mevluda Dudia, primio je ambasador R. Turske Ali Rza olak, u sklopu njegove diplomatske posjete ambasadama u R. Srbiji. Ambasador je pokazao veliko interesiranje za funkcioniranje Univerziteta, za projekte u kojima Univerzitet uestvuje, ali i za probleme sa kojima se susree. Rektor Dudi je upoznao ambasadora sa znaajem, organizacionom strukturom, kao i sa funkcioniranjem IUNP. Njegova ekselencija, g-din olak, takoer je obeao da e u što skorijem roku posjetiti Univerzitet i obratiti se studentima ove visokoškolske ustanove. EU: DA SRBIJA AKREDITIRA IUNP Rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi obratio se javnosti u povodu prijedloga Rezolucije o eurointegraciji Srbije, u kojoj se zahtijeva od Srbije rješavanje akreditacije IUNP: Ovim se jasno potvruje da je dosadašnje odugovlaenje postupka akreditacije našeg Univerziteta politiki inspirirano. U istom danu naša univerzitetska porodica obradovana je injenicom da je i Srbija dobila status kandidata za pristup EU, ali da e za dalje korake pristupanja EU Vlada morati otkloniti brojne nepravde prema graanima u Sandžaku, meu kojima je i akreditacija IUNP od strane Akreditacione komisije koja e biti prinuena da odluuje po strunim, a ne politikim kriterijumima. Ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Jelku Kacinu, osvjedoenom prijatelju svih obespravljenih, ime pomaže Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru i državi Srbiji.“ 27.poziva vladu da riješi problem regionalne razlike pružajui potporu društvenom i ekonomskom razvoju Sandžaka i jugoistone regije, ukljuujui Preševsku dolinu i razvije strategije za smanjenje stope nezaposlenosti na ovim prostorima ; pozdravlja dogovor koji je postignut u oktobru u opini Bujanovac, koji predvia korake da se integriraju etnikih Srba u javnoj upravi i poziva za njegovu brzu primjenu; 28. Primjeuje da dvije godine nakon izbora za manjinska vijea, Bošnjako nacionalno vijee još nije formirano zbog navodnih proceduralnih nedostataka u izbornom procesu i poziva na njegovo brzo formiranje u skladu s pravilima, poziva politike i vjerske voe da se suzdrže od zapaljivih izjava, koje vode ka riziku poveane napetosti, poziva vladu Srbije da ostane neutralna glede napetosti koja se odnosi na vjersku zajednicu u Sandžaku te da poduzme mjere kako bi osigurala dobre odnose sa ovom zajednicom, i da pritom osigura njeno pravo na slobodu vjeroispovijesti; 53. Poziva vladu Srbije da riješi problem akreditacije Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, Sandžaku, i naglašava važnost garantovanja nezavisnosti i nepristrasnosti Komisije za akreditaciju i provjeru kvaliteta; NAGRADA PROFESORU DOMIJU Nagradu za najbolje djelo Adelbert von Chamisso Preis Robert Bosch Stiftung za 2012. godinu dobio je profesor IUNP Akošu Domi. Njegov najnoviji roman Die Allgemeine Tauglichkeit petolana komisija najeminentnijih imena njemake književnosti okarakterizirala je jed- nim od najboljih ostvarenja za 2012. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net „U ime uprave Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, svih studenata, njihovih roditelja, nastavnika i saradnika izražavam radost zbog injenice da je izvjestilac Evropske unije za Srbiju Jelko Kacin u prijedlogu Rezolucije o eurointegraciji Srbije u lanu 53 neposredno zatražio od Vlade Republike Srbije rješavanje akreditacije Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru. TRI TAKE U REZOLUCIJI EVROPSKOG PARLAMENTA ODNOSE SE NA SANDŽAK Akoš Doma je roen 1963. u Budimpešti, emigrirao iz Maarske kao dijete sa roditeljima za Italiju, pa Englesku, našavši dom napokon u Njemakoj. Akoš Doma je profesor njemake književnosti na IUNP. Dobitnik je brojnih nagrada za svoja dva romana. 5 HRONIKA MONTIRANI PROCES PROTIV ŠAIROVIA Predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV, prof. dr. Admir Muratovi, uputio je dopis Višem javnom tužilaštvu i PU u Novom Pazaru u povodu sve uestalijih pritisaka od strane ovih institucija na elne ljude bošnjakih nacionalnih institucija: ŠAIROVI: NE PLAŠIM SE PRITISAKA Predsjenik IO BDZ Sead Šairovi dao je intervju za Sandžak TV u kom je naglasio da se ne boji bilo kakvih prijetnji i pritisaka koji dolaze iz Tužilaštva. Video snimak intervjua možete pogledati na web portalu SandzakPRESS.net. „Odboru za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV obratio se Sead Šairovi, predsjednik IO BDZ i predsjednik Izvršnog vijea Sandžaka, i obavijestio nas politiki motiviranim pritiscima od strane Policije i Tužilaštva na njega lino. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Ogoreni smo ponašanjem ovlaštenih organa države Srbije koji se koriste u cilju obraunavanja sa onima koji nisu po volji režima u Beogradu i njegovih poslušnika u Novom Pazaru. 6 Postavljamo pitanje: Ako je bilo elemenata krivine odgovornosti Seada Šairovia u vezi sa dogaajima od prije dvije godine tokom nasrtaja policije i Ljajievih poslušnika na vakufsku imovinu na Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu, zašto se to tada nije procesuiralo ve se to ini u jeku predizbornih aktivnosti, ime se jasno aludira da se radi u politiki naruenom procesu. Indikativno je da ovi pritisci dolaze uporedo sa histerijom vladajue oligarhije u Sandžaku, kao i njihovih satelita iz nevladinog sektora, ali i režimskih medija, te ozbiljnih informacija o pripremi atentata na vrhovne autoritete Islamske zajednice u Srbiji. Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda u konkretnom smislu poduzet e sve mjere i radnje u cilju informiranja domaih i stranih organizacija za zaštitu ljudskih prava, ambasada stranih zemalja i druge o ovom, ali i drugim oblicima pritisaka na zvaninike BDZ i Narodnog vijea Sandžaka. Tražimo hitno od nadležnih u Policiji i Tužilaštvu da nas u roku od 24 asa, pisanim putem, obavijeste o svim injenicama vezanim za ovakvo postupanje prema Seadu Šairoviu, kao i o tome ko je nalogodavac i ko stoji iza cijelog sluaja“ – navodi se u saopenju koje je potpisao prof. dr. Admir Muratovi. PREDSTAVNIŠTVO U AMERICI: PROGON SANDŽAKIH PRVAKA Predstavništvo Sandžaka u SAD-u sa sjedištem u New Yorku najoštrije je osudilo Tužilaštvo i Policiju Republike Srbije zbog ponovnog aktualiziranja procesa protiv Seada Šairovia: „Ovim politiki motiviranim inom aktuelno rukovodstvo Srbije, na elu sa predsjednikom Borisom Tadiem, pokazuje da su još uvijek na vrstim stajalištima Miloševieve genocidne politike, te da su im trn u oku pripadnici bošnjakog nacionalnog korpusa u Sandžaku, a posebno elnici sandžakih institucija. Dakako, i ovaj politiki motivirani proces protiv Šairovia podsjea na vrijeme genocida, agresiju na BiH i Bošnjake, kada su bez ikakvog povoda hapsili, prebijali i zatvarali sandžake prvake. Istovremeno osuujemo poslušnike i samozvane politike i NVO predstavnike iz Sandžaka koji su zarad šake srpskih dinara spremni odraditi najprljavije poslove za vladajui režim u Srbiji, a na štetu bošnjakog naroda. Zar nije udno da se nakon dvije godine pokree proces sa navodnim elementima krivine odgovornosti Seada Šairovia u vezi sa dogaajima na Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu koji je istinski i pravno-imovinski vakuf Mešihata Islamske zajednice. Samim inom pokretanja postupka nakon dvije godine od tog dogaaja više govori o uticaju spomenutih politikih faktora koji misle da im ovakvi sluajevi mogu donijeti koji politiki poen. Zahtijevamo od Tužilaštva Srbije da konano prestane da robuje bolesnim politikim umovima i konano pone da se ponaša u skladu zakona i pravnih normi. Takoer, mi emo sve uiniti da obavijestimo i upoznamo relevantne politike i meunarodne faktore u Americi, kao i njihovu javnost o nepravdi i politikim progonima koji se vrše nad Bošnjacima Sandžaka“ – kaže se u saopenju Predstavništva Sandžaka u Sjedinjenim Amerikim Državama. ŠOVINIZAM U PRIJEPOLJU Povodom grata: Nož, žica, Srebrenica; Ovo nije Sandžak, ovo je Raška; Ne zaboravi ko ti je bio djed; Srbija Srbima, koji su osvanuli u Prijepolju nekoliko dana prije Komemorativne akademije Štrpci bez mezara , OO BDZ-a u Prijepolju je najoštrije reagirao osuujui izljev šovinizma koji ima za cilj narušavanje meuljudskih i meunacionalnih odnosa u Prijepolju i Sandžaku. U saopenju OO BDZ Prijepolje se, izmeu ostalog, navodi da ukoliko policija ne pronae poinioce, da e BDZ zatražiti smjenu naelnika PU u Prijepolju Siniše Cvijetia, te obavijestiti meunarodnu javnost. HRONIKA BKZ GLAVNI PARTNER Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli primio je 1. marta predstavnika za vanjske odnose turske organizacije Rumeli federacija Ibrahima Topraka. Rumeli federacija sa sjedištem u Bursi okuplja više od 40 turskih organizacija koje se bave raznim pitanjima na Balkanu. Toprak je upoznao Muftiju o aktivnostima i planovima ove federacije iz oblasti kulture, sporta i investicija na balkanskom prostoru. Oni vide BKZ kao glavnog partnera za realizaciju zajednikih projekata meu Bošnjacima. kavši da je zajedništvo turskog i bošnjakog naroda obostrani strateški interes, te da e najavljene aktivnosti biti znaajan doprinos privrednom i kulturnom prosperitetu, kao i opoj stabilnosti. Muftija je izrazio punu podršku buduoj saradnji, ista- Predstavnici Islamske zajednice u Srbiji poklonili su 08.03.2012. inkubator najsavremenije generacije Ginekološko-akušerskom odjeljenju Zdravstvenog centra u Novom Pazaru. Ovaj inkubator je kupljen u okviru akcije Bitka za bebe koju je organizirala TV B92, a u prikupljanju sredstava su uestvovali pripadnici Islamske zajednice dobrovoljnim prilozima u džamijama. jednica, kao stožer oko kojeg se okupljaju muslimani ovog prostora, kao izvor povjerenja i nade za rješavanje brojnih problema, ne stoji ekajui da o problemima govori neko drugi i da ih rješava neko drugi, ve uestvuje u njihovom rješavanju. Uz pomo džematlija obezbijedili smo sredstva. A kada se Islamska zajednica ukljui u rješavanje problema, onda bude puno i onih drugih koji žele da uestvuju. Inkubator je naelniku Ginekološko-akušerskog odjeljenja dr Seadu Šaiu, simbolinim lijepljenjem naljepnice na kojoj piše naziv donatora, uruio potpredsjednik Mešihata i direktor Medrese Rešad-ef. Plojovi. Pored Plojovia, delegaciju Mešihata su sainjavali predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Hajro-ef. Tuti, dekan FIS-a dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi i sekretar Mešihata Samir Škrijelj. Naelnik Ginekološko-akušerskog odjeljenja dr Sead Šai se zahvalio na donaciji u ime pacijenata i njihovih roditelja, kao i u ime svih zaposlenih na ovom odjeljenju, a dr Denaba Duštinac, šef Neonatološkog odsjeka, istakla je da je inkubator najsavremenije generacije i da je od uobiajenih inkubatora skuplji za oko 5.500 eura. Prilikom dodjele ove vrijedne donacije, Rešad-ef. Plojovi je izrazio zadovoljstvo što je Islamska zajednica uestvovala u ovoj akciji i što je u prilici da pokloni inkubator: Želja nam je da inkubator ostvari što bolje rezultate i ima što manje posla. Briga za djecu je poseban emanet, a u Novom Pazaru, kao najmlaem gradu u Evropi, briga za djecu mora biti posebna. Islamska za- TRADICIONALNI LITERARNI KONKURS „ŠTRPCI BEZ MEZARA“ BKZ i BNV i ove godine raspisuju tradicionalni literarni konkurs Štrpci bez mezara. Forma literarnih radova može biti pria, pjesma, analitiki tekst, kolumna i drugi krai književni oblici. Cilj konkursa je armiranje ideje mira, tolerancije, suživota i pravde. Ginekološko-akušersko odjeljenje u Novom Pazaru sada ima sedam inkubatora, a donedavno su novoroenad iz Novog Pazara, kojima je bila potrebna njega u inkubatoru, slata u Kliniki centar u Kragujevcu ili na Institut za majku i dijete u Beogradu. su: Bošnjaka kulturna zajednica, ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija. Tekstove slati pod šifrom. Obavezno ostaviti kontakt telefon. Tekst ne smije biti duži od tri autorske kartice, standardnog fonta Times New Roman, veliine 12, odnosno 3.600 karaktera. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net ISLAMSKA ZAJEDNICA BRINE ZA SANDŽAKE BEBE Struni žiri izabrat e tri najbolja rada, plus dva najbolja teksta najmlaih uesnika konkursa. Konkurs je otvoren do 29. marta 2012. godine. Nagrade: Prvo mjesto – 200 €; Drugo mjesto – 100 €; Tree mjesto – 50 €. Radove slati na e-mail: [email protected] ili poštom na adre- Žiri: Zehnija Buli i Jahja Fehratovi. 7 HRONIKA LATI: SDA IZDALA ALIJINU IDEJU U prostorijama BDZ-a u Tutinu 24.02.2012. održana je etvrta promocija knjige Nedžada Latia Bosna od A. do B. Izetbegovia. Na poetku je u svojstvu domaina skup poselamio Smail Ali, predsjednik Odbora BDZ-a u Tutinu, a potom je Atifa Šalji predstavila autora. Kada se govori o spomenutoj knjizi, Lati nezaobilazno govori o svom prethodnom djelu Boja povijesti koja takoer kazuje o Aliji Izetbegoviu, tj. BiH u njegovom vremenu. Posljednje Latievo djelo je svojevrstan nastavak Boje povijesti, jer govori o periodu BiH nakon Alije Izetbegovia: Bošnjaci nisu imali svoje memoare u povijesti. Bošnjaka inteligencija ih nije smjela pisati, što nama njihovim nasljednicima predstavlja ogroman problem. Meutim, ja sam trebao pisati memoare Alije Izetbegovia. On me je lino pozvao. Mogu time da se pohvalim. Rekao mi je: ‘Kada budeš pisao knjigu, zamisli nekog mladog muslimana Bošnjaka koji e je itati.’ Htio je da napišem knjigu iz koje e mladi ovjek 20 godina nakon njegove smrti moi da shvati kakva je bila ideja iji je on bio nosilac zajedno sa nama – kazao je Lati. Autor je sa puno emocija govorio o raznim susretima sa rahmetli Alijom, istiui da danas nema autentinog nasljednika Alijine ideje. Predvodnici sadašnje SDA kako u Bosni, tako i u Sandžaku izdali su ideologiju. NA REFERENDUMU ZA NEZAVISNOST BIH 1992. IZAŠLO JE 64,31% BIRAA S PRAVOM GLASA. ZA SUVJERENOST BIH GLASALO JE 99,44%. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net DAN NEZAVISNOSTI BIH 8 Dana 1. marta 2012. BiH je obilježila 20. godišnjicu od kako su na referendumu, koji je održan 29.02. i 01.03.1992., njeni graani izjasnili za suverenu i nezavisnu državu od tadašnje SFRJ. U RS se ovaj dan ne obilježava kao praznik. Predsjedavajui BiH Željko Komši izrazio je žaljenje što se jedan od najveih datuma i historiji BiH ne obilježava u cijeloj državi: Slavili ga ili ne, BiH je nezavisna država koja kao takva postoji. To je injenica bez obzira na osporavanja kada je rije o ovom danu, kada je rije o historiji BiH i njenoj budunosti. BiH stoji i postoji. Željko Komši i Bakir Izetbegovi bili su domaini prijema koji je 1. marta uprilien u sveanom salonu Pred- sjedništva BiH. Predsjednik BNV Samir Tandir uputio je estitku bošnjakom lanu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviu te svim graankama i graanima BiH u povodu Dana nezavisnosti BiH: Poštovani, u ime Bošnjakog nacionalnog vijea i u svoje lino ime Vama i svim graankama i graanima Bosne i Hercegovine estitam 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Bošnjaci Sandžaka doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju matinu zemlju. Shodno tome, nastojat emo da ovaj datum oživimo u Sandžaku kao dan koji ima posebnu vrijednost u srcima svih Bošnjaka – kaže se u pismu predsjednika BNV. HALILOVIU “BRANKO MILJKOVI” Pjesnik, pripovjeda i dramski pisac Enes Halilovi dobitnik je ovogodišnje Nagrade Branko Miljkovi, za knjigu Pjesme iz bolesti i zdravlja, u izdanju Konrasa iz Beograda. Uz podatak da je na konkurs stiglo više od 80 pjesnikih knjiga, petolani žiri je saopio da Halilovieva zbirka „donosi uzbudljivu, recepcijski komunikativnu poeziju, koja na neprolazno uznemirujua egzistencijalna pitanja o životu, smrti, prolaznosti i trajanju nudi koliko line, intimne, toliko univerzalno važee odgovore. Enes Halilovi je izvanredan metaziar, njegove pjesme odlikuju se snagom i zrelošu, tragikim iskustvom, kao i dijalogom koji ostvaruje sa razliitim civilizacijama, kulturama i epohama“ - ocjenjuje žiri. Halilovi je osniva književnog asopisa Sent, veb asopisa za književni intervju Ekerman i dopisnik beogradske novinske agencije FoNet iz Novog Pazara. Enes Halilovi je objavio zbirke poezije Srednje slovo, Bludni parip i Listovi na vodi, zbirke pria Potomci odbijenih prosaca i Kapilarne pojave, kao i drame In vivo i Kemet. HRONIKA NERVOZA JE UINILA SVOJE. SRBIJANSKI MINISTRI IZ SANDŽAKA SU RAZGOLITILI SVOJU POZICIJU I KONANO POTVRDILI ONO ŠTO PREDSTAVNICI POKRETA BOŠNJAKOG BUENJA VE MJESECIMA GOVORE: UGLJANIN I LJAJI JEDNA OPCIJA Prilikom posjete Zdravstvenom centru u Novom Pazaru, predsjednik SDA Sandžaka, ministar Sulejman Ugljanin izjavio je da je novina to što on i predsjednik SDPS ministar Rasim Ljaji djeluju kao jedna politika opcija. U tom trenutku je pokazao rukom na Ljajia i kazao da od sada trebaju raditi svi zajedno: „Da budemo svi jedinstveni, da budemo pravi doktori, da budemo pravi tehniari i sestre i sve ostalo, gdje e se ljudi izvanredno osjeati sigurno i da ne gledaju ko je iz ove ili one druge opcije. Znajte, svi smo jedna opcija, vidite. Svi smo jedna opcija i to je novina.“ djecu svog susjeda samo zbog toga što nose majce protivnike partije. A šta tek treba rei o onima koji su okrvavili ruke, koji su se životno, porodino i plemenski zamjerili jedni sa drugima i kako to saopiti onima koji danas robijaju zbog sukoba Ugljanina i Ljajia? Šta rei profesoru amilu Jukoviu koji je ni kriv ni dužan doživotno zakovan za invalidska kolica zbog sukoba Ugljanina i Ljajia, a da pritom nije bio zagovornik ni jedne od njihovih politikih opcija!? Oni koji do sada nisu shvatili igru beogradskih pješadinaca, nakon ove izjave ostali su razjapljenih usta. Razumljivo je to, jer se ljudima srušio svijet. I doista nije bilo lahko povjerovati da e se, nakon tolikog bijesa, mržnje, ostrašenosti, prijetnji, bombaških napada, pucnjava, ranjavanja, pa ak i ubistava, razotkriti da je to u suštini sve bila predstava za naivne birae. A predstava kao i svaka magija ima za cilj da omaija gledaoca, da mu stvarnost predoi drukijom. Meutim, gledano iz pozicije onih koji su vjerovali u tu predstavu i podnijeli velike žrtve, porodine raskole, komšijske zamjerke, poslovne stresove, nimalo nije jednostavno. Sjetimo se samo ne tako davnog vremena i natpisa iz medija kada je jedan komšija pucao na NAJVIŠE KRIMINALNIH GRUPA U PAZARU Hapšenjem Luke Bojovia u Španiji, Mie Nikolia Sarme u Novom Sadu i Gorana Obradovia u Kruševcu izvršen je udarac na tri najjaa kriminalna klana u Srbiji. Mone narko-ekipe, meutim, i dalje djeluju u prijestolnici i u nekoliko gradova Srbije i na prodaji narkotika mjeseno zarauju nekoliko miliona eura. U Srbiji ima šezdeset kriminalnih grupa, ukazuju posljednji podaci policije, i oni broje više od 3.000 lanova. Sve ove grupe se bave drogom, jer je to kriminal u kome se lahko i brzo dolazi do gotovog novca. Od šezdeset identiciranih grupa, koje su u poslu sa drogom, za pet kriminalnih organizacija se može rei da imaju sve odlike narko-klanova. Drogu kupuju u inostranstvu, gdje imaju dobre veze sa monim kartelima, imaju uigrane šeme krijumarenja u Evropu i uspostavljenu dilersku mrežu – kažu u MUP-u Srbije. Podaci MUP-a govore i da su jake narko-organizacije i u Jagodini, Kruševcu i Novom Pazaru. Oni se, uglavnom, snabdijevaju heroinom iz Turske i Bugarske, a kokain nabavljaju iz Latinske Amerike. Jagodinska grupa smatra se najjaom i pod njenom kontrolom su tržišta Paraina i uprije. Voa „Jagodinaca“ ima dobre veze u narko-organizacijama Turske, Bugarske i Irana, odakle se narkotici nabavljaju i šalju kroz Srbiju ka Zapadnoj Evropi. Za posljednjih nekoliko godina, koliko djeluje, ovaj klan je napravio jaku dilersku mrežu u Njemakoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Holandiji. Kruševaka ekipa djeluje pod vostvom Gorana Obradovia, koji je u ponedjeljak uhapšen zbog otimanja 50.000 eura, koje je prethodno prokockao u kladionici Olimp. Protiv Obradovia nikada nije podnošena prijava zbog narkotika, ali u policiji vjeruju da njegov klan novac od droge ulaže u nekretnine. Policija je hapšenjem Bobana Stojiljkovia, bliskog saradnika Darka Šaria, 2011. rasturila leskovaki klan, koji je drogu nabavljao iz Južne Amerike, Makedonije, Bugarske, Grke i sa Kosova. Veze sa Šariem ima i voa kriminalne grupe iz Prijepolja, koji je aktivnosti zapoeo u Italiji, a zatim biznis nastavio u Beogradu. Najviše kriminalnih grupa djeluje u Novom Pazaru gdje heroin na veliko prodaje ak pet kriminalnih organizacija – objašnjavaju operativci MUP-a. MUFTIJA ZUKORLI: ZAŠTO DRŽAVA NE RAZBIJA KRIMINALNE GRUPE U SANDŽAKU Država se hvali time da je sve glavne kriminalne grupe u Srbiji pohapsila, a svakim danom istiu da je u glavnom gradu Sandžaka Novom Pazaru leglo kriminala i otuda se postavlja pitanje: „Kako to da u jednom ‘epicentru’ kriminala još nije izvedena nijedna akcija hapšenja neke kriminalne grupe. Pa zar nije logino ako država hoe da se uspješno bavi borbom protiv kriminala da pohapsi i kriminalce iz Sandžaka, ako ih ima, kako i oni sami kažu. Zašto ‘naši’ kriminalci nisu ugroženi od zakona, kome oni trebaju, za iji raun siju nesigurnost u Sandžaku?“ revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net PREMA ISTRAŽIVANJU SRBIJANSKIH DNEVNIH NOVINA „BLIC“ OD 09.03.2012. 9 HRONIKA BNV: SUŠTINSKA, A NE FORMALNA PRAVA U prostorijama BNV-a 05.03.2012. održana je sjednica Predsjedništva BNV-a sa predsjednicima odbora na kojoj su razmatrani izvještaji o radu odbora BNV-a u protekle dvije godine koji e biti usvojeni na sljedeoj sjednici Bošnjakog nacionalnog vijea. lanovima Predsjedništva prezentirane su aktivnosti i stanje u oblastima koje pokrivaju Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Odbor za meunarodnu saradnju, Odbor za jezik i pismo, Odbor za obrazovanje, Odbor za kulturu i Odbor za informiranje. Istaknuto je da u svim navedenim oblastima nadležne državne institucije nisu ispoštovale zakonske i ustavne obaveze prema bošnjakoj nacionalnoj zajednici, te da je i dalje prisutna velika diskriminacija Bošnjaka na svim nivoima. Držanje Bošnjakog nacionalnog vijea u blokadi stvara mogunost da se ovakva praksa državnih organa nastavi, ali hrabri injenica da e približavanje Srbije lanstvu u EU kroz dobijenu kandidaturu natjerati državni vrh da krene u suštinsko otklanjanje svih nepravdi prema Bošnjacima. lanovi Predsjedništva i predsjednici odbora BNV-a istakli su zadovoljstvo injenicom da je Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru jedan od postavljenih uvjeta EU za dobijanje akreditacije, jer to dokazuje da Akreditaciona komisija svoj rad nije zasnivala na strunosti ve na politikoj osnovi. Bošnjako nacionalno vijee e u narednom periodu pojaati svoj angažman na polju crpljenja svih zakonskih i ustavnih odredbi koje vode ka stvaranju pozitivnog ambijenta, ali i na meunarodnom planu kako bi se stvorile garancije da prava Bošnjaka na svim nivoima budu usklaena sa evropskim standardima, u suštinskom, a ne samo pravno-formalnom smislu. KANCELARIJA U PETNJICI revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net U Petnjici je 09.03.2012. godine otvorena Kancelarija BKZ-a za Berane na ijem je elu Almir Muratovi. Cilj ove kancelarije je da brižljivo prati stanje Bošnjaka u tom gradu i mjestu. U okviru ove kancelarije otvorena je i prva knjižara El-Kelimeh. Prema rijeima predsjednika Muratovia, otvaranje ove kancelarije i knjižare veliki je iskorak za Petnjicu i Bihor. Ovo je velika nada da e stanovništvo tog podruja od sada koristiti svoje nacionalne i religijske resurse kulture i znanja. SEKUNDARA U Porše Areni u Štutgartu 25.02.2012. sudije su u borbi izmeu Muamera Hukia i Aleksandra Povetnika pobjedu dodijelile ruskom bokseru. Me za titulu prvaka svijeta se vodio u teškoj kategoriji. Huki je trenutno prvak svijeta u kruzer kategoriji, u verziji WBO. Strunjaci komentiraju da je Huki ošteen. Sanel Papi je 3. marta boksovao u Minhenu protiv domaeg boksera Andreasa Njicua. Me je trajao svega šest sekundi, jer je sandžaki bombarder odmah nokautirao protivnika. Zahvalio bih se brai iz dijaspore na bezrezervnoj podršci, kao i mom generalnom sponzoru Zajednici sandžake dijaspore. Ovu pobjedu posveujem svim graanima Sandžaka. Neka nam je vjean Sandžak! – napisao je Papi iste veeri na svom facebook prolu. Šampion Balkana ima naredni me u Švicarskoj 21. aprila, nakon kojeg e se boriti za titulu šampiona Evrope. 10 SUDIJE ZA POVETNIKA FILMADŽIJE U SJENICI Jedan dio lma Look Stranger, u režiji Arielle Javitch, sniman je u Sjenici 2009. Film uj, strane smješten je u gradskoj pustoši i pustim šumama u nepoznatom svijetu, u ratu. Pria govori o ženi iz izbjeglikog kampa koja putuje kui. Kada je njen vodi ubijen tokom putovanja u samovoljnom inu nasilja, žena je primorana da se osloni na ljutog i razoaranog prijevoznika koji se slaže da putuje sa njom, ali je potrebno da mu plati. HRONIKA KRST ZA LJAJIA Rasim Ljaji, kao jedan od koordinatora Akcionog tima za hapšenje i lociranje haških optuženika, dobio je Sretenjski orden prvog stepena. Ovaj orden nosi tradiciju Ordena takovskog krsta, kojeg je osnovao Mihajlo Obrenovi, povodom 50 godina Drugog srpskog ustanka. Istoga dana beogradski dnevni list Politika, telal službene politike s Andrievog vijenca, objavio je neobian dodatak, Naertanije Ilije Garašanina, koji u kontekstu onoga što se desilo 9. januara, u hali Borik, u Banjoj Luci, svjedoi o 150 godina kontinuiteta srpske politike prema Bosni, Sandžaku i Bošnjacima. Na prvi pogled moglo bi se kazati da ova dva dogaaja nisu u uzronoposljedinoj vezi, ali nije tako. Oni su jasna ilustracija strateškog odnosa režima u Beogradu, srpske nacionalne politike prema nama. Ogleda se u ponudi da pristaneš da služiš „vožda“ do mjere da ti i krst na vratu pristoji, u suprotnom Naertanije je uvijek tu da podsjeti Bošnjake šta im se desilo 1809. godine. Naime, Ilija Garašanin pišui nacionalni program Velike Srbije, u dijelu u kojem govori o Bosni, Sandžaku i zloinakom pohodu Karaora kroz naše krajeve, izmeu ostalog kaže: „Karaore je bio vojni predvoditelj od prirode bogato obdaren i vrlo iskusan; on nije mogao prevideti onu preve- liku vojnu važnost koju Crna Gora za Srbiju ima i koju e svagdar imati kad god se o tome stane raditi da se Bosna i Hercegovina od Turske odjele i Srbiji prisajedine. Pohod ovog vojvode na Sjenicu i Novi Pazar još svi dobro pamte i nije potrebno da mi sljedujui predlog novim dovodima potkrepljujemo.“ A šta je to Karaore uradio po Novom Pazaru i Sjenici 1809. godine!? Antonije Proti je napisao 1809. godine da su „Srbi prekršili asnu obavezu i po predaji grada dobrovoljno razoružane ljude, goloruke žene i neja, plotunima pobili odmah po izlasku iz grada, a glave im natakli na vrbovo kolje. Sjeniaci i danas citiraju rijei nekog popa koji je bio u Karaorevoj vojsci: „Dvije iljade turskijeh glava nabismo na kolje. Glava je bilo još, al’ kolja nestade… Potom Vožd krstaš na tvravu iznese…“ Govorei o dešavanjima u Sjenici 1809. godine, Vuk Karadži prenosi da mu je knez Miloš Obrenovi priao „kako je u srpskome logoru gledao tursku ženu (Bošnjakinju) mrtvu gdje leži, a malo dijete uza nju i drpa je za sisu kao tobože sisa“. U pismu od 9. juna 1809. godine Antoniju Pljakiu Karaore sa ironijom javlja: „(…) koje danas jesmo polak Turaka iz grada sasvim ispratili na abu da više ne dou. A ovo drugo što je ostalo sutra u poslati kuda bilo i posle toga ostaviu pola vojske, koja e poi pravo k Limu, a jednu ovde da grad uva u Sjenici, a ja u s polak vojske pravo tamo doi i s pola topova na Pazar.“ Jedino što u cijeloj ovoj prii ne odgovara Rasimu Ljajiu je injenica da i pored toga što je zaslužio i što mu pristaje takovski krst, zbog blizine izbora morao ga je primiti posredno preko uloge u Akcionom timu, iako je i ptici na grani jasno da ni Karadži ni Mladi ne bi bili uhapšeni da Tadi nije popustio pritisku evropskih integracija. Kada bi kojim sluajem Rasim Ljaji bio „sprijeen“ da se bavi politikim životom, srpski režim bi proglasio sedmodnevni dan žalosti! Ne radi se ovdje ni o kakvoj ironiji niti cinizmu, naprotiv! Ako uzmemo analizirati politiku evoluciju svih beogradskih poltrona iz reda bošnjakog naroda u posljednjih stotinu godina, s obje strane Drine, doi emo do vrlo jasnog zakljuka da je Rasim Ljaji, u svojoj dugogodišnjoj karijeri politiara, postigao najvei uspjeh glede mjere biološke i ideološke slinosti svojim „gospodarima“. Premazan svim farbama i bojama, hladnog pogleda, „specinog“ osmjeha, više slii svom prvobitnom politikom mentoru Vojislavu Koštunici negoli ostalima, ukljuujui i sadašnjeg Borisa Tadia. OD GOROSTASNOG LAVA DO PREPLAŠENOG ZECA Iako je Ugljanin osvjedoeni borac protiv svega progresivnog u Bošnjaka Sandžaka, za njega se ne može rei da to radi sa oduševljenjem u mjeri u kojoj to radi Ljaji. Ugljaninu se na licu vidi da je ucijenjen, uplašen, da i kad hoe ne može do kraja da ima vlastiti stav. Najbolje se to moglo vidjeti na primjeru njegove konferencije za štampu u povodu zahtjeva za „protjerivanjem“ policije iz Sandžaka i Srbije, ali i prvobitnog pristajanja, pa odustajanja od implementacije „turske inicijative“. Pokazalo se da Beograd do skoro sam, odskoro uz pomo Rasima Ljajia, u potpunosti kontrolira Ugljanina. Beograd nad Ugljaninovom glavom drži optužnicu iz 1993. godine, a Ljaji izvještaj o malverzacijama SDA-aovske vlasti vrijedne 13 miliona eura. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net D ana 15.02.2012., na Sretenje, beogradska politika nas je „peškešila“ sa dva poklona koja svojom porukom determiniraju suštinu odnosa srpske javne i tajne doktrine prema Sandžaku i Bošnjacima. Zbog toga i ne udi kako je Ugljaninu od one „silne hrabrosti“ tokom 90-tih, kada je prijetio „etnicima“ „ljutim Sanakljijama“, kada je politikim protivnicima prijetio „mišjom rupom“, kao alternativa ostalo „podvijen rep“. 11 HRONIKA TRIBINE REVIJE “SANDŽAK” NACIONALNA KATEDRA U serijalu tribina koje organizira revija Sandžak „Izolacija kriminala – temelj opstanka zajednice“ na kojima je izlaga glavni muftija Muamer-ef. Zukorli održana su ve etiri nastavka koja su izazvala veliko interesiranje kako bošnjake tako i regionalne javnosti. Trei i etvrti nastavak – ULOGA PORODICE I ULOGA MEDIJA – održali su se u vremenu izmeu prošlog i ovog broja revije Sandžak. 20.02.2012. - ULOGA PORODICE Muftija je svoje izlaganje postavio na temeljima uenja islama, kao i drugih monoteistikih religija i moralnih pokreta, da je porodica osnovna elija na kojoj poiva ljudska zajednica i ljudsko društvo, a da su malobrojne ideologije bile protagonisti protiv porodice, meu kojima je i marksistika. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Glavni muftija je istakao da je do 1912. godine na prostorima Sandžaka vladala Osmanska država koja je zastupala islamskošerijatsko uenje i na taj nain štitila sve sfere ljudskog života muslimana i nemuslimana: 12 „To znai da je porodica, kao visoko izražena vrijednost muslimanskog društva, bila u potpunosti zaštiena. Od aneksiranja Sandžaka od strane Srbije i Crne Gore, sve vrijednosti muslimana, ukljuujui i vrijednost porodice, dolaze na udar novih vladara i novog pogleda na život. Time poinje jedno tamno razdoblje za cjelokupni muslimanski, ali i bošnjaki identitet na ovome prostoru. Porodica od tog trenutka koliko god dolazi na udar novih vladara, sa druge strane dobija još znaajnije na svojoj društvenoj ulozi zato što gubljenjem institucije države koja štiti narod, svaki pojedinac koji se u srcu suprotstavljao asimilaciji i odluio da brani sopstveni identitet to je jedino mogao implementirati pod krovom svoje kue u okviru svoje porodice. Jedini, uslovno reeno, institucionalni oblik koji nije bio potpuno okupiran i aneksiran bila je porodica.“ On je kroz svoje izlaganje govorio o programima razaranja velikih, uticajnih i uglednih bošnjakomuslimanskih porodica i podijelio ih je na nekoliko perioda koji su bili brutalni i ideološki antiteistiki i antiislamski: period izmeu dva rata, period poslije Drugog svjetskog rata pa do sedamdesetih godina prošlog vijeka, period od sedamdesetih godina do devedesetih i period nakon ratova koji su se desili na Balkanu devedesetih godina prošloga vijeka. Muftija je istakao da je u svim ovim stradanjima i patnjama muslimana, posljednjih stotinu godina, institucija majke, kao temelj islamske porodice, odigrala glavnu ulogu u ouvanju islamskog i bošnjakog identiteta. „Mi Bošnjaci, ako su nam sve razrušili, ako nam sve razruše; ako su nam sve okupirali, ako nam sve okupiraju; ako sauvamo instituciju majke, a to znai instituciju porodice, onda nam ne mogu ništa. I ovo što smo opstali je upravo zahvaljujui majkama koje su dok su dojile svoju djecu šaptale šehadet koji se zajedno sa toplim mlijekom razlijevao i po svijesti i po podsvijesti tog djeteta. Ako podignemo asne i estite majke podigli smo zajednicu. Pucanjem porodice mi Bošnjaci kao narod nestajemo“ – rekao je Muftija. Muftija je zakljuio da nema sree u društvu bez sree u porodici i zamolio muslimane da djecu ne puštaju u život dok ih za to ne pripreme dajui im šehadet, imanske šarte, mejtep i vjeronauku. „Ne budite dušmani svojoj djeci jer ih napolju ekaju dušmani, ekaju ih vukovi koji e ih kroz jeftinu zabavu prljavih kaa i diskoteka pretvoriti u meso koje se žvae i baca. Zato ako hoete da kroz porodicu okusite sreu ovoga svijeta ne dozvolite da vam djeca odrastu i odu u život bez odgoja vjere i morala. I druga stvar - ne pusti dijete u život da mu ne daš obrazovanje. Ako ga ostaviš bez znanja predao si ga da bude rob raznim vlastodršcima i tiranima. Nikada nee biti slobodan ovjek, jer nepismen ovjek je tu ovjek.“ 8.03.2012. - ULOGA ŠKOLE Glavni muftija je istakao aktuelnost i svježinu poruka Kur’ana koje su objavljene prije 14 vjekova, a koje su danas primjenjive i posebno naglasio da je prva objavljena rije bila ui. HRONIKA On je istakao da je uenje jedino djelotvorno ukoliko se ini „u ime Gospodara Koji stvara“. On je naglasio da je, posmatrano sa ljudskog racionalnog aspekta, logino bilo da prva Objava bude vezana za vjeru - ali nije, ve je prvi imperativ ljudima bio da ue: On je istakao da su muslimani vrijednost uenja spoznali u sedmom vijeku, a da se Evropa tom temom bavi u posljednjih trista godina i da je porijeklo rijei obrazovanje izvedeno od rijei obraz: „Obrazli ovjek je onaj ko drži do vrijednosti i do dostojanstva. Obraz je nešto što simbolizira više vrijednosti kod ovjeka, one nadbiološke vrijednosti. ovjek bez obrazovanja je kao ljudski kostur kada biste mu sklonili meso – obrazinu sa lica. Neznalica izgleda kao kostur bez lica.“ Glavni muftija je kazao da je znanje velika mo i energija koja je sama po sebi bitna, ali kao svaka energija može biti opasna ako se usmjeri u pogrešnom smjeru: „Znanje je svjetlo, ali se može pretvoriti u sopstvenu suprotnost i postati nehumano ukoliko se ne ispoštuje princip Ui u ime tvoga Gospodara Koji stvara. Ne zaboravite da ljudi nisu stvoritelji znanja. Ljudi mogu da otkrivaju zakone u nauci, ali oni nisu zakonodavci tih zakona. Svjetlo je putovalo istom brzinom i prije i poslije Ajnštajna. Ali mi imamo svijet koji hoe da odvoji nauku od Boga. Da bezbožniki predstavi svijet i da sakrije ulogu Gospodara. Nauka bez Boga postaje opasnost. Svaki oblik moi, a znanje je mo, bez svijesti o Gos- podaru dovodi do tiranije i nasilja jer tada ovjek poinje da umišlja božanske osobine kod sebe. Bez svijesti o Bogu ovjek se dehumanizira“ - rekao je Glavni muftija. Muftija je istakao da dokle god je islamska civilizacija dominirala, poruka uenja u ime Gospodara Koji stvara se implementirala. „Gdje god je islamska kultura zavladala osnovno je bilo formiranje obrazovnih ustanova. U Osmanskom carstvu su gradovi nastajali tako što bi se prvo formirala džamija i medresa i to je znailo da tako nastaje grad. I zato mi imamo medresu kao pojam i osnovnu vrijednost u obrazovanju. Rije medresa znai škola, mjesto gdje se slušaju dersovi. Osnovna vrijednost islamske kulture i civilizacije na ovom prostoru jeste zapravo obrazovanje“ – rekao je Muftija. On je naglasio da se u tradiciji armacije obrazovanja u Evropi pominje Bolonja i Bolonjski univerzitet, ali da i Bošnjaci imaju svoju Bolonju na Balkanu, a to je Medresa u Novom Pazaru koja ove godine ispraa petstotu generaciju svojih svršenika. „Balkanska Bolonja je Medresa Gazi Isa-beg koja je nastala tamo gdje je zgrada Islamske ustanove. Tu je nastala džamija i Medresa i tada su postavljeni temelji gradu Novom Pazaru. Da bi se jedna kultura i civi- lizacija podigla ona mora vratiti poštovanje sopstvenog obrazovanja. Tradicija u obrazovanju je jedan veliki energetski resurs, ali nam ne daje za pravo da prihvatimo dekadencu i ovo zaostajanje koje je izazvano posljednjih stotinu godina“ – rekao je Muftija. Muftija je kazao da je znanje svjetlo i ma slobode, a da je neznanje put ka ropstvu. „Sve tiranije svijeta su neznanje koristile kao sredstvo porobljavanja. Ali danas imamo jedan fenomen, da stotine intelektualaca predstavljaju najvee kukavice društva. Danas ete nai najmanje spremnosti na odbranu stava od ljudi koji su obrazovani. U pitanju je posljedica bezbožnikog i dehumaniziranog obrazovanja gdje je ovjek izgubio sopstvenu vrijednost“ – rekao je Glavni muftija. Govorei o ulozi škole danas, Muftija je istakao da je loše stanje u školstvu najvea opasnost za budunost društva. „Vlast je loša i ona može da se promijeni na jednim izborima, ali sistem školstva kada pone da se osipa, ne propada tako brzo, ali se jako teško lijei. Pedeset godina je potrebno da se iznova formiraju vaspitai, uitelji, nastavnici i profesori. Veina ih je nastala u vremenu gdje su školovani da ne poštuju sebe i da e napredovati ako budu ga- zili svoju vjeru i svoju tradiciju. Mi kao društvo se moramo pozabaviti tim pitanjem. Šta nam djeca ue u školama? Ono što želim da naglasim jeste da nemate pravo okretati glavu i rei: Ima tamo škola i pustiti svoje dijete. Morate se pitati gdje vam dijete ide? Ko mu je nastavnik? Ko mu je uitelj? Ko mu je direktor? Šta se tamo radi?“ On je istakao da svi treba da se bore protiv devijacija u školstvu o bilo kojoj školi da se radi: „Ja mogu da kažem: To se državno raspada, hajte ovamo kod nas, ali nije to rješenje. Nikada neu rei ni za jednu školu, ni za Državni univerzitet da nije naš. Sve je to naše. Gdje se god školuje naše dijete to je naše, ma s kakvom namjerom formirano. Ma ko postavljen za rektora ili direktora - to je naše. Jednako sam zainteresiran za kvalitet nastave na Internacionalnom univerzitetu i na Državnom univerzitetu. Namjera, osnivai i pozadina e da nestanu, a univerzitet ostaje i zato je jako važno da to bude dobro, da se tamo ne proizvode degenerici koji e sutra upropaštavati svoje porodice i društvo. I zato je važno da podignemo glas. Uloga prosvjetnog radnika u školi je da obrazuje dijete. Da mu formira obraz, da zrelo razmišlja. Dijete u školi mora uiti da prezire kriminal“ – rekao je Glavni muftija. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net „Upravo uenje i obrazovanje ovjeka je osnovni temelj da bi se na njemu moglo graditi vjerovanje i moralno, odgojno, bontonsko formiranje, kao i sve druge dimenzije ljudskog bia. Ovo je nešto što mi muslimani ne bismo smjeli nikada zaboraviti.“ 13 HRONIKA ? KO ŽELI SMRT MU Dnevni avaz je 17.02.2012. objavio ekskluzivnu informaciju o pripremanju atentata na muftiju Muamera Zukorlia. Interesantna je injenica da je vijest o pripremanju atentata procurila u vrijeme dok je Muftija službeno boravio u Sarajevu. Tokom sjednice Rijaseta IZ-e u BiH u Sarajevu Muftija je dobio šifriranu poruku da mu je sigurnost ugrožena. rrevija re evi vija ja S SANDŽAK ANDŽŽAK AN AK | 1 10. 0.. m 0 mart art 20 ar 2 2012. 012 2. | br bbr. r. 16 162 62 | S Sa SandzakPRESS.net and ndza zakkP PRE RESS SS..nnet et Avaz navodi da su atentatori mješovita grupa kriminalaca iz Srbije koja ve etiri mjeseca priprema atentat na glavnog muftiju Muameref. Zukorlia, a informacije su potvrene iz izvora bliskih Muftiji. 1 4 14 Atentat na Muftiju naruen je iz Sarajeva, a za njegovu realizaciju angažirani su kriminalci iz Valjeva i Novog Pazara, navodi Dnevni avaz. Upravo zbog informacija o naruiocima, Zukorli je na opasnost upozoren baš tokom boravka u glavnom gradu BiH. Ljudi bliski Zukorliu sve dovode u vezu sa spregom pojedinih sarajevskih krugova i dvojice bošnjakih ministara u Vladi Srbije, odnosno Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom Ljajiem. MOTIVI: TEKSTOVI REVIJE „SANDŽAK“ O KRIMINALu Da saznanja o atentatu nisu bez osnova, izvori bliski Zukorliu temelje upravo na injenicama da ovo nije prvi put da se on suoava s prijetnjama. Takoer, sve koincidira s tekstovima objavljenim u reviji Sandžak o sprezi kriminala i nekih bošnjakih politiara. Na koncu, Zukorli se u posljednje vrijeme žestoko obrušio na kriminal bošnjakih politiara u Srbiji, tražei od naroda da izolira kriminal i maju u Sandžaku. SOFTI: NAPAD NA STRUKTURE IZ-e U BIH „Informacija o planiranom atentatu na muftiju Muamer-ef. Zukorlia sigurnosne agencije u BiH, a posebno u Srbiji, trebale bi uzeti krajnje ozbiljno“ – izjavio je predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Safet Softi. Softi smatra da takva saznanja nikako ne bi trebalo podcjenjivati. rada policije, ne postoje najave koje bi ugrozile bezbjednost sandžakog muftije Muamera Zukorlia. „Ukoliko postoje bilo kakve najave za ugrožavanje bezbjednosti muftije Zukorlia, oni koji to ine bit e uhapšeni. Do sada nisam informiran da je bilo takvih saznanja iz bilo kojeg operativnog rada policije” – rekao je Dai. „Mislim da se ovakvim informacijama treba prii ozbiljno, obzirom na sve ono što se dešavalo prethodnih godina, a pogotovo jer je muftija Zukorli ranije bio meta atentata. Ima sasvim dovoljno razloga da se ozbiljno pristupi ovom problemu“ – kazao je Softi i naglasio da muftija Zukorli predstavlja i IZBiH, pa nije iskljuio mogunost da se radi o samom napadu na njene strukture. Istoga dana Tanjug je prenio zakljuak BIA-e da nema osnova za tvrdnje o pripremi atentata na glavnog muftiju Zukorlia. U dokumentu BIA-e se navodi da oni ne raspolažu kredibilnim podacima i informacijama koji bi ukazivali ili dali osnov sumnji da se zagovara, planira, priprema ili organizira atentat na gospodina muftiju Zukorlia kao rezultat djelovanja organizirane kriminalne grupe iji su pripadnici iz Srbije i BiH. TUTI: HITNO RASVIJETLITI INJENICE BIA ŠTITI LJAJIA Predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Hajro-ef. Tuti uputio je pismo ministru unutrašnjih poslova Ivici Daiu sa zahtjevom hitnog rasvjetljavanja istinitosti ove informacije i poduzimanja potrebnih mjera pune sigurnosti Glavnog muftije. Istim povodom, predsjednik Sabora uputio je pismo reisu-l-ulemi dr. Musta-ef. Ceriu sa molbom da uini sve što je u njegovoj mogunosti u smjeru meunarodne zajednice, zvaninog Beograda i šire javnosti radi otklanjanja eventualne opasnosti po bezbjednost Muftije. SIGURNOSNE SLUŽBE (NI)SU IMALE INFORMACIJE O ATENTATU Prve informacije govore da su policijsko-sigurnosne službe u Srbiji informaciju o pripremi atentata imale još prije dva mjeseca, ali da o tome Islamska zajednica i sam Muftija nisu upozoreni iz Beograda. Tužilaštvo BiH kao i SIPA nisu imali informacija o atentatu, te su se, kako su saopili, o ovom sluaju informirali iz medija. Dana 22.02.2012. ministar policije Ivica Dai izjavio je da, prema informacijama dosadašnjeg operativnog Pokušaj da se ministar Ljaji dovede u vezu sa onima koji navodno pripremaju atentat na muftiju Muamera Zukorlia predstavljaju samo amaterski pokušaj pojedinaca da destabiliziraju prilike u Srbiji, saopila je BIA. „U ovom trenutku agencija ne raspolaže kredibilnim podacima i informacijama koje bi ukazivale ili dale osnov sumnji da se zagovara, planira ili organizuje atentat na muftiju Zukorlia, kao rezultat kriminalne grupe“ – navodi se u odgovoru BIA. MUFTIJA: BIA I MUP PREUZELI ODGOVORNOST U intervjuu Telegrafu muftija Zukorli je ove navode BIA-e prokomentirao: „MUP i BIA su preuzeli veliku odgovornost takvim garancijama. Jer, bliska i ranija prošlost je dokazala koliko su tane tvrdnje politikih i obavještajnih službi. Mi sve uzimamo s rezervom, pogotovo ako se oglasio direktor BIA koji se oglašava jednom u tri godine, i to sada pod uticajem Rasima Ljajia. Sve to pomalo zaudara.“ NEPROFESIONALIZAM BIA-e BKZ je izrazila radost zbog vrstih HRONIKA UFTIJE ZUKORLIA EMANET BOŠNJACIMA U jednom intervjuu Glavni muftija je poruio srpskim politiarima, meu kojima su Omerovi i Ljaji, šta bi se desilo kada bi došlo do atentata na njega: „U našoj sandžakoj tradiciji postoje neke veze koje su prevaziene kod nekih naroda. Postoji prijateljska, porodina i, ako hoete, plemenska povezanost i spremnost da se štiti ono što je svoje. Ukoliko bi došlo do moje likvidacije, narednih 50 godina nijedan beogradski politiar ne bi smio doi u Sandžak.“ ? MUFTIJA: NE PLAŠIM SE! Odgovarajui na pitanja o atentatu na tribini revije Sandžak, Muftija je, izmeu ostalog, kazao: „Zabrinut sam. Maksimalno ozbiljno sam to shvatio. inim sve što mogu da se prema tome ophodim odgovorno, svjestan linog, porodinog i opedruštvenog emaneta. Meutim, bez obzira na opasnost, nee me uplašiti. Prije svega jer vjerujem u šesti imanski šart, a to je da se sve dešava Božjom voljom i odreenjem i da nema smrti bez edžela.“ garancija izreenih od strane ministra Ivice Daia i direktora BIA Saše Vukadinovia da bezbjednost glavnog muftije Muamer-ef. Zukorlia nije ugrožena, ali i uenje zbog neprofesionalizma direktora BIA-e. „Uvjereni smo da su ovakve tvrdnje rezultat pune svijesti o znaaju bezbjednosti Muftije, odgovornosti državne vlasti, kao i njih lino. Ipak udi obraanje javnosti direktora BIA na zahtjev ministra Rasima Ljajia, što nije uobiajeno za ovu vrstu organizacije. Direktor BIA dopustio je sebi da politiki tumai informacije o moguim pripremama atentata na muftiju Zukorlia, što je jasni pokazatelj da ova prepiska dvojice inovnika vlasti ima za cilj još jedan pokušaj spašavanja vrtoglavog gubitka glasova prorežimskih stranaka u Sandžaku. Izjava direktora BIA, ako se izuzme sami poetak, sve je osim profesionalni stav prvog ovjeka srpske tajne policije. Upuštajui se u ocjenu intelektualnog kvaliteta onih koji navodno amaterski pokušavaju destabilizirati državu, obini je cinizam i pretencioznost jedne dnevnopolitike porudžbine.“ HISTERIJA LJAJIA I OMEROVIA Na vijest o pripremanju atentata, pored ozbiljnih bilo je i vrlo neozbiljnih izjava u emu su prednjaili Rasim Ljaji i Meho Omerovi, koji je inae lan Odbora za bezbjednost Skupštine Srbije. RASIM LJAJI: „udi me kako Muftija, da bi sebi pridao na važnosti, nije pomenuo da zaveru vode Ujedinjene nacije. Ovo je toliko besmisleno da verujem da mu nee poverovati ni oni koji su ga do sada slepo sledili.” MEHO OMEROVI: „Muamer Zukorli želi samo da ‹oajniki› skrene pažnju na sebe. Muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli poeo je svojim izjavama da nas zasmejava.“ Sline komentare imali su i Ljajievi endžioovci orovi i Crnišanin. Na ovakve izjave srpskih politiara porijeklom iz Sandžaka i njihovih poslušnika Glavni muftija u intervjuu za Dnevni avaz odgovara: „Zašto se Rasim Ljaji i njegovi ljudi u dva dana nervozno javljaju da komentiraju sve to? Omalovažavanje takve najave i informacije može se tumaiti na dva naina. Jedan je umiješanost, pa se želi minimizirati potreba bavljenja tom temom. Oni su zaprepašteni time kako smo sve saznali, a ne iz odgovornosti prema moguem napadu. To se može tumaiti i kao režimski zadatak.“ „Ja sam borac na Božjem putu i moja imanska energija nee dozvoliti neasnim ljudima da me uplaše, ma kako bilo ozbiljno. Ovo je Sandžak. Ovdje postoje energije koje nisu kao na drugim prostorima. Ma koliko mislili da su superiorni s aspekta države i državnih struktura, obavještajnih službi, mi ovdje nismo za igru! Oni s nama nee lako izai na kraj. Moraju sebi postaviti pitanje jesam li im opasniji živ ili mrtav. Sve to uzimam u obzir i nee me pokolebati da nastavim ovim putem!“ ODGOVORNI TADI, LJAJI I UGLJANIN „Ja sam ozbiljno shvatio informaciju da je moja sigurnost ugrožena i ako mi se išta desi odgovorni e biti Boris Tadi, Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin. Jer moje iskustvo od dvije decenije govori da se u Srbiji ništa tako krupno ne može desiti bez saglasnosti i zavjere vrha države ili važnih državnih struktura. Svakako, mi ne želimo niti paniiti, niti biti neodgovorni.“ ZAMJERIO SAM SE POLITIKOKRIMINALNIM GLAVEŠINAMA „Nije teško nai ko u ovom sluaju ima motiv, ko ima cilj i koja je zainteresirana strana. Ja se posljednjih mjeseci i godina jesam zamjerio politiko-kriminalnim glavešinama u Beogradu i Sandžaku i nema sumnje da su oni najviše zainteresirani da mene nema, obzirom na to da su pokazali nesposobnost i slabost da se sa mnom obraunaju na regularan, pravno valjan nain, odnosno intelektualno. Ipak, želim vjerovati da e državne strukture, posebno njihovi vrhovi, biti savjesni i da e prevagnuti svijest o ozbiljnosti eventualno takvog ina.“ revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net JESAM LI IM OPASNIJI ŽIV ILI MRTAV 15 SU LJI -BOŠKAILO HRONIKA era Bis revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net P 16 KAD BI SE DESILO TO ŠTO SE SPREMALO oslije svoje pobjede najjai bokser svijeta Kliko ree kako je boksovati za šampiona svijeta odmor prema niskim i prljavim udarcima u politici. Odmah mi pade na pamet Sandžak. Šta e tek kod nas u Sandžaku donijeti ovi naredni dani i proljee iz ove cie zime koja se ne pamti? A ako se po ovoj zimi proljee poznaje, onda emo imati žestoko proljee. Bojim se da takvo nee imati nigdje u svijetu, upravo jer se lome koplja izmeu starog i novog sistema, starog i novog vremena, u borbi prljavih i niskih udaraca sa kojima smo ve zapoeli. Koje e to proljetne oluje zahvatiti naš Sandžak, jer znam da smo mi poseban narod u svemu, posebni po sranosti, temperamentu, estitosti, poštovanju i nepoštovanju, po poslušnosti i neposlušnosti. Bit e to sandžako burno proljee. I tako kreem da analiziram taj svoj narod koji je u Sandžak došao dobrim dijelom i zbog krvnih osveta. Kreem i od Klimenti ije gene na hiljade i hiljade Sandžaklija u sebi nosi. Nije ni jaka turska sila mogla da ih obuzda i smiri. Morali su ih rasturiti po svijetu kako bi im smanjili buntovnost. E te gene, koji ni mono Osmansko carstvo nije moglo da ukroti, jer su udo, danas veina Sandžaklija nosi u sebi. No, nosi Sandžaklija i ono plemensko zajedništvo i pomaganje jedni drugih kada treba. I po tome su Sandžaklije poznate u svijetu. Valjda je to ta supstanca koja nam je data kako bismo opstali, supstanca u nama koja nosi to buntovniko i neposlušno kada nam se nešto namee, nešto što nije naše i što ne želimo. Mi smo narod kojeg nosi želja za širinom, kojeg nosi i ona „besa“, narod koji je na sve spreman kada želi da ostvari ono što je zacrtao i da bude ono što u duši jeste. Sve ja to znam, ali da predizborna trka u Sandžaku može da znai i likvidaciju ovjeka, to ježi kožu i onome ko zna da je sve mogue. Facebook je danas najmonija komunikacija, pa tako i ja koristim to sredstvo kada hou da saznam prave novosti u svijetu i o životu. Obini ljudi tu postavljaju i propagiraju svoje želje, svoj život, svoj svijet i svoju orijentaciju. Na stotine je proslijeenih linkova i komentara o vijesti da je pripremana likvidacija glavnog muftije Zukorlia, pa onda prosljeivanje njegove biograje, zatim „njegov emanet“... To ne može a da ne uzdrma i najimunijeg. Poinjem tako pod tim utjecajem informacija koje me okružuju da iz dalekog i mirnog svijeta, iz do perfekcije sreene zemlje Njemake razmišljam šta bi bilo kada bi to bilo. Pa iako me Bog obdario fantazijom da pišem i stvaram nove svjetove u romanima, ja nemam toliku fantaziju da vidim tu katastrofu koju bi donijelo tako nešto. No, ja ne odustajem od želje za novim saznanjem i tako pokušavam da saberem one koji ga mrze i one koji ga vole. Znam da je najjaa kazna kada te neko „lupi po džepu“, pa pretpostavljam da i ova mržnja ili ljubav prema njemu mora da ima nansijsku motivaciju za to. Poinjem da tražim takve. Mrze ga „Zilkievci“, mrze ga „Ugljaninovci“... Da li ga mrze „Rasimovci“ ne znam, jer njegovi glasai su bili „Muftijevci“. Razmišljam i zapisujem. Onda kreem da brojim one koji ga vole, pa poinjem od njegove biograje i njegovih djela koje je ostavljao za sobom. Piše u biograji da je prvo napravio jak Mešihat i obdaništa za predškolsku djecu, gdje su ta djeica odlazila i gdje su od malih nogu uena vjeri i moralu. Znai, to su njegovi potencijalni ljudi. Pa brojim koga je sa asopisom „Glas islama“, koji je pokrenuo, sve dobio na svojoj strani. I tu je pokupio mnogo onih koji ga vole. O kome god se dobro pisalo, to su sada njegovi. Na red sada, po njegovoj biograji, dolazi Izdavaka kua „El-Kelimeh“, koja je na milione knjiga odštampala i koje su ušle u naše domove i unijele makar malo kulture. Pa onda dolazi na red Internacionalni univerzitet, na kojem su diplome dobile na hiljade studenata. Iza tih studenata stoje njihove porodice i roaci. I to ogro- mna brojka. Idem dalje i raunam koliko je samo sirotinje na njegovoj strani na koje on nije zaboravio. Te narodne kuhinje su zaista veliko djelo. ovjek koji ima danas u izobilju da jede, naravno da ne može da shvati koja je radost onoga koji poslije gladi dobije makar jednom dnevno topli obrok. I tako raunam da je mnogo onih koji bi bili pogoeni onim što se tom još mladom ovjeku spremalo. Zamislite, uzeti život ovjeku koji je svojom vizijom, ipak, po ovoj mojoj raunici, preporodio taj naš vjekovima, i prirodnim i ljudskim nepogodama, i vlašu, ubijani kraj? Ko bi to mogao biti za to spreman? Nešto razmišljam koliko samo ljudi srpske vjeroispovijesti rade i školuju se kod „njega“? Mnogo. I taj ovjek, iako kritikuje vlast u Beogradu, ipak ne mrzi taj srpski narod. Ne. U to sam ubijeena. Radei nekoliko godina na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru znam koliko samo profesora iz cijele Srbije i Crne Gore tu radi i niti jedan taj profesor ili student tu nije bio degradiran jer je Srbin ili jer nije musliman. Takav je sluaj i sa „njegovim“ televizijama. I na kraju te katastrofe, koju zamišljam, kada bi se desilo to što se spremalo, vidim na hiljade ljudi koji bi bili spremni poginuti za tog ovjeka koji je neka vrsta „zvijezde Sandžaka“. Vidim onda onog gena u Sandžakliji koji ne zaboravlja i kod koga je želja za osvetom, za nešto što mu je silom uzeto, nezamjenjiva i prepadnem se te slike. Bože, ko bi bio taj da to smije uraditi. Zamislite još, uzeti život mladom ocu sedmore djece? Originalu Sandžaka, koji ima toliko dobrih strana. Ima on, kao i svaki živi ovjek što ima, i mahana. No, te njegove mahane su, sve dok su mali skandali iz svijeta svjetskih zvijezda, podnošljive. Uostalom, to je hrana narodu koji voli da pria, koji ih ili odobrava ili ne odobrava. Te njegove mahane narod i zabavlja. I ti bijeli džipovi koji su postali dio njega i taj luksuz kojeg on voli nešto su što je ak simpatino. Uostalom, gdje ste vidjeli svjetsku zvijezdu danas bez luksuza? A on jeste svjetska zvijezda, ali ona koja živi u jednoj provinciji, i to narod voli. Na kraju razmišljam, da nije njega narod u Novom Pazaru bi umro od dosade. On je sada ta zvijezda Sandžaka i olienje Sandžaklije i sa tim - da se desilo to sto se spremalo – nedostajao bi i onom ko ga nije volio. KOGA VOLI, A KOGA BOLI ANELINA DŽOLI U lmu „U zemlji krvi i meda“, kojeg je režirala Angelina Džoli, tema je silovanje Bošnjakinje od strane srpskog vojnika. Silovanje se desilo u vrijeme agresije Srbije na BiH. Do sada je snimljeno nekoliko ratnih lmova koji tretiraju ovu problematiku u kojima glavna junakinja nosi bošnjako muslimansko ime. Nemanja Kusturica je snimio lm „Život je udo“ u kojem je junakinja Sabaha. Jasmila Žbani je snimila lm „Grbavica“ u kojem je junakinja Esma. Pa i u lmu „Snijeg“ Aide Begi junakinja je Alma. Najvaljeno je i snimanje lma sa naslovom „Halima“. Ali, nijedan od spomenutih lmova nije tako podijelio srpsku i bošnjaku, pa i svjetsku publiku, kao lm Aneline Džoli. U poetku, kada se saznalo za scenarij lma, ideju Aneline Džoli mnogi Bošnjaci su doekali na nož. Aneli- na im je poruila: „Ne osuujte me prije nego pogledate lm!“ Sigurno ima mnogo Bošnjaka kojima se radnja lma „U zemlji krvi i meda“ nije i nee svidjeti. Ali, nain na koji je Anelina stala uz Bosnu i bošnjake žrtve i sa koliko emocija govori o zlu koje se desilo u agresiji na BiH, a da joj je lm samo povod za takve istupe, uinio ju je novom bosanskom kraljicom! Dok je boravila u Sarajevu zbog promocije svoga lma, Bošnjaci su u njoj vidjeli samog meleka oaravajue ljepote! Odavno neko nije tako prilegao srcu Bošnjacima kao Anelina, ije ime se na bosanskom jeziku izgovara kao Meleka! revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net HRONIKA N. L. Preuzeto iz Svebošnjakog nacionalnog mjesenika PANBOŠNJAK 17 TRGOKEMO t r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e Kua za Vašu Kuu www.trgokemo.com Dubrovaka bb phone/fax: + 381 20.360.181 email: [email protected] Trg Isa-bega Ishakovia Novi Pazar 020/337-870 HRONIKA IMAMO O revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net DA PRIAMO DJ 18 D evetnaest godina poslije, 27.02.2012. godine u Prijepolju je održana Komemorativna akademija „Štrpci bez mezara“ za 19 graana Sandžaka (18 Bošnjaka i jedan Hrvat) otetih u stanici Štrpci 1993. Akademiji su prisustvovali vrhovni vjerski poglavar Bošnjaka reisu-lulema dr. Mustafa-ef. Ceri, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli te brojne delegacije Islamske zajednice, Narodnog vijea Sandžaka, Bošnjakog nacionalnog vijea, Bošnjake demokratske zajednice, Bošnjake kulturne zajednice, Bošnjake nacionalne fondacije, Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, Lige za Sandžak i dr. Neposredno prije poetka Akademije, delegaciju iz BiH na elu sa Reisu-l-ulemom u prostorijama BNV-a u Prijepolju primio je predsjednik Samir Tandir u društvu glavnog muftije Muamer-ef. Zukorlia, dr. Mevluda Dudia, Rešad-ef. Plojovia, Hajra-ef. Tutia, Seada Šairoia i dr. Admira Muratovia. Na poetku Akademije u ime domaina obratio se predsjednik Samir Tandir. Potom su se prisutnoj rodbini i prijateljima stradalih u Štrpcima te ostalim gostima obratili glavni muftija Muamer-ef. Zukorli i reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri. Nakon akademije uslijedilo je tradicionalni mimohod šutnje do spomenika stradalim u Štrpcima u Šarampovu. Kolonu od više hiljada ljudi predvodio je Reisu-l-ulema, koji je ispred spomenika prouio dovu za šehide Štrbaca. Kolona se zaustavljala dva puta: ispred zgrade Suda i zgrade Opine u Prijepolju u znak protesta što državni organi Republike Srbije ni dan-danas nisu ništa poduzeli da se poinitelji ovog genocida adekvatno kazne. Predsjednik BNV-a gospodin Samir Tandir je u duhu dobrog domaina poselamio prisutne lanove porodica iji su najmiliji oteti na željeznikoj stanici Štrpci, Reisu-l-ulemu, Glavnog muftiju i sve ostale prisutne goste koji su za ovu priliku došli iz svih sandžakih gradova, BiH i dijaspore. On je u ime BNV-a poruio porodicama stradalih da nisu same HRONIKA OBAVEZU i da nedužne i nevine putnike voza „Loven 671“ nismo zaboravili. On je takoer naglasio važnost što Komemorativnoj akademiji prisustvuju i pripadnici srpskog, crnogorskog i romskog naroda. Tandir je takoer naglasio da je od otmice u Štrpcima prošlo 19 godina, a da još uvijek nisu otkriveni inspiratori ovog strašnog zloina, niti su porodice dobile i najmanju reparaciju, ak ni mezarje. „Meutim, ono što naroito nas Bošnjake, ali i sve ljude, treba posebno da zabrine injenica da laboratorija zla koja je proizvela Slobodana Miloševia, Radovana Karadžia, Ratka Mladia, Milana i Sredoja Lukia ne samo da nije uništena niti demontirana, ve nažalost ona još uvijek radi, samo je metod rada malo drugaiji, sostici- raniji, ako taj izraz može da stoji uz laboratoriju zla“ – rekao je Tandir i dodao da je za to najbolji dokaz da aktuelna vlada RS-a haškim optuženicima za najteže zloine plaa najskuplje advokate, a njihovim porodicama kupuje automobile i stanove, dok za porodice iji su lanovi oteti u Štrpcima nema ništa. Tandir je takoer poruio da Bošnjaci nikad nee odustati od zahtjeva da se ispita puna odgovornost sadašnjeg politikog, državnog, vojnog i policijskog vrha zbog ueša u otmici, sa posebnim osvrtom na tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Dobricu osia, navodei da je to razlog pokretanja peticije da se plato ispred prijepoljskog Doma kulture nazove Trg otetih u Štrpcima. MUFTIJA ZUKORLI: POSLIJE SJEVERINA I ŠTRBACA NIKO NAM NEMA PRAVO DRŽATI MORALNE LEKCIJE Nakon Tandira, skupu se obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli koji je na samom poetku naglasio da je povod skupa emocija: „Emocija je jedna od najznaajnijih dimenzija ovjeka. Nešto što ga ini razliitim od drugih živih bia, nešto što mu daje mogunost da bude plemenit. Ali, emocija ima i drugu, tamnu stranu i ako se otme kontroli, ona postaje i prerasta u ono što je suprotnost plemenitosti. Mi Bošnjaci cijelo jedno stoljee smo u iskušenju kako da odgovorimo na sve ono što nam se dešava - toliko nasilja, nepravde i stradanja. Vjerujem da ne postoji narod na svijetu koji je pre- revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net DJECI JECI O ŠTRPCIMA 19 HRONIKA RADIKALNI SMO ZA ONE KOJI NAM RADE O GLAVI revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Prije neki dan jedan me novinar upitao: „Da li je tano da ste Vi radikalni?“ Radikal je opasan ovjek. Rekao sam: „Da, ja sam radikalan i opasan. Za koga? Za sve one koji rade o glavi mome narodu.“ Jesam, i ponavljam to, i takav u biti, jer samo tako izreen glas se pomalo uje. Prevodit e ga ko kako želi. Neka ga prevede svako na svoj jezik i neka ga razumije ko kako hoe. Zaista, poslije Srebrenice, poslije Sjeverina, poslije otmice u Štrpcima niko nema pravo nama držati moralnu lekciju!“ 20 živio nešto slino, ovoliko ili možda manje, a da nije otišao u drugu krajnost, a da nije ili nestao ili se deformirao u mržnju ili želju za osvetom. Mnogo puta sam se pitao kako su to Bošnjaci uspjeli da ostanu plemeniti i humani, uprkos tolikom stradanju. Našao sam odgovor u islamu i našoj bošnjakoj tradiciji. I zato, brao i sestre, imamo pravo biti ponosni makar sjeanjem na žrtve otmice u Štrpcima. Okolnosti u kojima se to desilo, odnos države i državnih organa i najodgovornijih u državi prema tome tada, pa sve do sada, uprkos svemu tome, mi imamo pravo i razloga biti ponosni na sebe, svoju vjeru, svoju naciju i svoju tradiciju. Teško je pripadati narodu koji je sve to preživio i proživio, ali vjerujte, još teže je pripadati zajednici, grupi ili narodu koji su izrodili zloince. Bolje je biti dio žrtve nego dio zloina na bilo koji nain. Zato sa punim pravom, odvažnošu i ponosom dižemo glas protiv ove nehumane šutnje državnog sistema vlasti do najvišeg vrha. Tada su šutjeli predsjednik SRJ Dobrica osi, predsjednik Srbije Slobodan Miloševi, šutjeli i tako omoguili zloincima da ove nevine ljude otmu i ubiju. Šutjeli dok i zvanino ta država nije bila u ratu i nije, navodno, imala nikakve veze sa tim ratom. Danas, nakon 19 godina, i ova vlast sa svojim predsjednikom šuti. Odnos države prema otmici u Štrpcima predstavlja najjasniju ilustraciju odnosa prema Bošnjacima kao narodu. Desilo se, pa šta!? Oteti ljudi u sred bijela dana, državljani države koja, navodno, nije u ratu i šta se poslije toga desilo? Ništa se nije desilo! I dan-danas isto tako. Nažalost, takav je odnos države prema nama. Sve ovo što nam pripada kao ljudima, kao graanima, kao naciji, kao zajednici, ak i ono što nam je ovakvim Ustavom zagarantirano – sve to je normalno za druge narode i zajednice. Za nas: ako podignete glas da tražite to pravo, onda vas nazivaju radikalnim i opasnim, onda vi destabilizirate prostor, onda vi iznosite govor mržnje, onda ste vi problem, vi ste opasnost! MLADE GENERACIJE ULIJEVAJU OPTIMIZAM I IZRASTAJU NA SLOBODI Osvrui se na još uvijek nepostignuti sudski epilog za otmicu u Štrpcima, muftija Zukorli je govo- rio o nesposobnosti predstavnika vlasti i države Srbije da shvate da vlast ima smisla samo ukoliko predstavlja servis graanima koji su je birali. „U protivnom, vršenje vlasti se pretvara u sramotu koje e se stidjeti svi oni koji vrše tu vlast“ – naglasio je Muftija i dodao da ipak ima prostora za optimizam jer živimo u vremenu odrastanja mladih Bošnjaka i Bošnjakinja, graana i graanki ovog prostora koji e biti drugaiji od ranijih generacija kojima su totalitarne ideologije uništile osjeaj za slobodu, slobodarski poriv i uspjeli ih deformirati. „Ja sam ponosan na mlade naraštaje koji više ne pripadaju tome svijetu, koji slobodu ne daju ni za šta, koji žele budunost graditi svojom rukom i koji nee pristajati da se odriu vjere da bi sauvali glavu na ramenima, kao što je do sada držana lekcija. To je naš put, taj put je sve izvjesniji, on je sve svjetliji i ja se zbog toga ponosim i zato podvlaim da Bošnjaci imaju pravo na optimizam i imaju pravo na sopstvenu budunost. Sa ovim historijskim resursom mira, pacizma, opredijeljenosti ka slobodi i miru – što Bošnjaci više ni- HRONIKA kada ne moraju dokazivati, jer su ga dokazali mnogo puta - mi emo, zapravo, biti bogatstvo i države Srbije i cijeloga Balkana, jer nosimo u sebi toliko humanosti, ljubavi prema svemu što je pozitivno i svu gorinu tragedije pretvorit emo u svijetlu budunost nas, ali i onih koji žive sa nama ili pored nas. Ali, isto tako sa istom odlunošu i istom snagom neemo dozvoliti onima oko nas, a pogotovu onima koji ine vlast na bilo kome nivou, da krune našu slobodu, da nam otimaju slobodu i da nas smatraju manje vrijednima. To je vrijeme iza nas i ubrzo e se to, ako Bog da, pokazati!“ Muftija se na kraju posebno zahvalio Reisu-l-ulemi što je uprkos obavezama prihvatio da bude sa porodicama otetih iz Štrbaca i Bošnjacima Sandžaka ovog dana u Prijepolju: „Reisul-ulema svakako jeste poglavar Islamske zajednice, ali smo imali i ranije reisul-ulema. Ta pozicija jeste važna, ali vjerujte, od pozicija su važniji ljudi. Ahmedija jeste važna, ali glava pod ahmedijom je još važnija. Ono što mene ini jako ponosnim jeste što mi u Reisu-l-ulemi imamo vrhovnog vjerskog poglavara, ali mi isto tako imamo svog nacionalnog predvodnika, svog nacionalnog roditelja. Moram kazati da sam to i lino osjetio u trenucima kada mi je najteže bilo u ovoj teškoj borbi na Božjem putu i na putu ostvarivanja slobode i prava za Bošnjake, a posebno ovdje u Sandžaku. Uvijek je bio tu da mi da podršku i ovjek je koji je jako rano shvatio da nema razlike izmeu Bošnjaka u BiH i Bošnjaka u Sandžaku i da se ne smije dozvoliti Drini, uprkos njenoj krvavoj historiji, uprkos njenoj valovitosti, da bude nepremostiva. Zahvaljujui njemu, mi Bošnjaci imamo nacionalnu budunost u zajedništvu i oni koji ga slijede u široj civilizacijskoj i nacionalnoj poruci. Imamo priliku da izrastemo u pravi narod koji e osjeati i izgraivati veze izmeu Sarajeva i Novoga Pazara i Prijepolja i Bošnjaka na Kosovu i Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i cijeloj dijaspori. Imamo ovjeka koji zna da pristanak na atomizaciju, na cijepanje, na usitnjavanje jeste posljednja faza u pripremi za naš konani nestanak. On je podigao glas i razvio bajrak. Svakako da mu je lakše bilo da se, kao mnogi drugi na visokim pozicijama, ušuti, da prihvati kompromis, da odustane od onoga što nam pripada kao narodu i u vjeri i u naciji. Njemu bi lino i njegovoj porodici bilo mnogo lakše, ali lakše je obino jeftinije, a ono teže je skuplje i vrjednije. Zato, budite ponosni na svog Reisu-l-ulemu, na svog poglavara i zajedno sa njim, ako Bog da, nastavimo put u implementaciji naše vjere i ostvarenju line i nacionalne slobode.“ ZBOG IZNIMNE VAŽNOSTI GOVOR REISU-L-ULEME DR. CERIA PRENOSIMO U CIJELOSTI IMAMO OBAVEZU DA PRIAMO DJECI O ŠTRPCIMA Došao sam u Prijepolje da podijelim sa Vama jedan tužan osjeaj da i nakon devetnaest godina ne znamo gdje su kosti naše brae. Teško je kada ne možete ne samo za života biti u miru, ve i kada odete sa ovoga svijeta ne možete biti mirni zato što ne znate na koji nain su pogubljeni, na koji nain su oteti i ne znate gdje im se kosti nalaze. Možete zamisliti kako se osjeaju lanovi porodice kad moraju to sve trpjeti, i zato smo mi ovdje došli da sa njima podijelimo tu bol. Mogu Vam oduzeti i kuu i zemlju, evo mogu Vam oduzeti i najmilije, mogu Vas protjerati, mogu Vam oduzeti ono što ste cijelog života zaradili, kao što se to nama dogaa, ali jednu stvar ne mogu Vam nikad oduzeti, a to je vjera u srcu koju nosite. Na drugoj strani, svi e Vas ostaviti, i roditelji, kada treba da se raun polaže pred Bogom, i djeca, i komšije i prijatelji, ali ima Jedan Koji nas nikad ne ostavlja i uvijek eka da Mu se vratimo. To je Gospodar, Allah Uzvišeni, koji eka da se vratimo u krilo Njegove milosti i rahata. Zbog toga se kaže u jednoj izreci koju mi itamo kao hadis, koja je prisutna gotovo u svim religijama i tradicijama, a neki kažu da vodi porijeklo od Konfuija, uvenog kineskog lozofa: „Bit eš pravi vjernik, bit eš pravi ovjek kada budeš želio drugome ono što sam sebi želiš.“ Drugim rijeima, u negativnom smislu, kad ne budeš inio drugome ono što ne bi želio da tebi drugi uini. To je ta- revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net REISUL-ULEMA JE NAŠ NACIONALNI RODITELJ 21 HRONIKA kozvano zlatno pravilo ili golden rul, kako kažu, na kome se zasniva ideja o suosjeanju ili ideja o tome da dijeliš i dobro i zlo sa ljudima, komšijama sa kojima živiš. Mi smo danas došli upravo iz te potrebe i motivacije da podijelimo tugu, žalost sa porodicama devetnaestero naše brae kojima se ne zna trag i ne zna se kako su otišli sa ovoga svijeta. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net KOLIKO VRIJEDI LJUDSKI ŽIVOT 22 Kako se kaže u Kur’anu, jedan ljudski život vrijedi kao cijelo ovjeanstvo. Onaj ko ubije jednog ovjeka, isto kao da je ubio cijelo ovjeanstvo. Onaj ko spasi jednoga ovjeka, isto kao da je spasio cijelo ovjeanstvo. Ovdje nije u pitanju broj, nego odnos prema ovjeku kao takvom. Zbog toga osjeam potrebu da ponovo naglasim: MI SMO U OVOJ GENERACIJI KAO NA SUDNJEM DANU Draga brao i sestre, mogu nam ili mogu Vam uzeti sve, kao što se dogaalo za ovih zadnjih sto godina, da smo mi jedini narod na Balkanu koji stalno mora poinjati ispoetka. Rijetke su porodice koje su naslijedile od svoga djeda, oca imetak i kontinuirano imaju stabilnost svoga doma. Mi smo narod koji se ve nekoliko puta u zadnjih sto godina generacijski morao seliti, odnosno napuštati svoj imetak, dom, kuu, onu koju mu je gradio otac, i poinjati ispoetka. Tako nam se dogodilo i devedesetih godina: Oni koji su napravili kue, imali svoj dom, sanjali o budunosti svoje djece, odjedanput su morali sve to napustiti i otii negdje daleko, poeti opet ispoetka, ali ne znaju ni oni sada koliko e opet morati uložiti truda, osigurati ili sakupiti sredstava za život i hoe li to biti trajne vrijednosti da daju, uru- e svojoj djeci da ih naslijede, hoe li ponovo i njihova djeca morati da se sele i poinju ispoetka? I tako mi živimo u jednom ciklusu ve decenijama, više od jednoga stoljea. Gdje je tome kraj, kad e tome doi kraj i kad emo mi na ovome Balkanu, kao Bošnjaci, konano moi odahnuti i kazati svojoj djeci: „Vi ste sada osigurani, niko Vas nee goniti iz Vaše kue.“ Draga brao i sestre, kao što ree Alija Isakovi, mi smo u ovoj generaciji kao na Sudnjem danu - svi moramo pojedinano i kolektivno polagati ispit pred Bogom za sebe, svoju djecu i svoju budunost. Mi smo generacija koja ne smije ostavljati dugove djeci i unucima. I zato je jako važno da se spozna istina o Štrpcima, ali i o svakoj žrtvi i o svakom nedužnom i nevinom Bošnjaku koji je izgubio život. Moramo ga tražiti od sada do Sudnjeg dana, dok ga ne naemo. To je naša obaveza. Kao što su drugi narodi shvatili da moraju imati pravilo, to mora za nas važiti: svaki Bošnjak mora biti odgovoran za drugog Bošnjaka. Hoemo li to primijeniti u životu - ostaje da se vidi, ali to je ideal kojem težimo. SVE SMO SVJESNIJI SVOJE NACIJE Pošto se nalazimo u Prijepolju, pošto smo po vjeri muslimani i po nacionalnom odreenju Bošnjaci, postajemo sve više svjesni tog svog nacionalnog prava, i to zahvaljujui upravo onima koji bi željeli da to zaboravimo, jer uvijek trebamo da imamo na umu da se sve nacije nisu denirale iz same sebe, nego u odnosu na one koji su ih negirali. Tako i mi Bošnjaci, uz sve ovo što nam se ini, trebamo nekada kazati hvala onima koji nas prisiljavaju da ponemo razmišljati o samima sebi, svojim nacionalnim pravima i nacionalnoj svijesti, o našem zajedništvu i o tome da moramo voditi brigu jedni o drugima. ŽELE NAS UBIJEDITI DA SMO BEZVRIJEDNI Želim da ovdje podijelim nešto sa Vama. Nas muslimane gotovo u itavom svijetu kroz vrlo perdno smišljenu propagandu stalno stavljaju u kontekst nasilnika, štaviše terorista. Jedino se govori o tome da postoje islamski teroristi. Jeste li uli da je ikad iko rekao atribut bilo koje druge religije uz imenicu terorista? Nije osim muslimana. Postoji jedno pravilo da nisu svi muslimani teroristi, ali svi teroristi su muslimani. Po deniciji, to se tako govori. Vidite toga paradoksa! Volio bih da ovo zapamtite zbog sebe, ne zbog njih, jer njima nikada neemo moi to objasniti, oni znaju da govore laž, ali njima je jako važno da muslimane ubijede, da ponu vjerovati o sebi da su bezvrijedni i da kao takvi o sebi ponu razmišljati u svojoj duši da su zapravo nasilnici, te da žive sa tom krivnjom. Ali vidite, islam je vjera nastala iz korijena rijei selam što znai mir. A musliman, prema toj deniciji, šta znai musliman? Miroljubiv ovjek, dragovoljno miroljubiv ovjek. Rije iman/vjera nastala je iz korijena emn. Šta znai na arapskom emn? Sigurnost. A šta znai mumin? Mumin znai siguran i pouzdan ovjek. U šta? U Boga, u sebe i u druge. I imamo ihsan. Odakle je nastala rije ihsan? Od korijena hasen. Šta znai hasen? Lijepo. A šta znai ihsan? Ljepota tvoga lica i djela. A šta znai muhsin? Muhsin znai lijep ovjek koji ti, kada ga sretneš na ulici i kad god sa njim razgovaraš, rijeju i djelom ini dobroinstvo da se osjeaš lijepo. HRONIKA Ovo su tri kategorije ili pojma koji ine našu vjeru. Sva lozoja naše vjere je u ove tri rijei. Kako to znamo? Tako što je Muhammed a.s. sjedio sa svojim ashabima, poput našega sastanka kojeg mi imamo u svoje vrijeme, i odjedanput mu je došao jedan ovjek u bijelim haljinama, sjeo uz njega i pitao ga: „Božji Poslanie, objasni mi šta je islam?“ Muhammed a.s. kaže: „Upitani manje zna.“ Odnosno, onaj koji pita bolje zna od onog kojeg pitaš. Muhammed a.s. je shvatio da je to neka vrsta pedagoškog uenja i kroz pitanja i odgovore je trebalo uiti one koji su tu bili prisutni. Alejhiselam kaže: „Islam je da šehade doneseš, namaz klanjaš, pa post, pa zekat, pa hadž...“ Onda ga pita: „Šta je iman?“ „Iman je da oituješ da je Bog Jedan, da vjeruješ u meleke, u Kitabe, u poslanike, u Sudnji dan i da sve što se zbiva i dogaa biva Božjim odreenjem.“ To su islamski i imanski šarti. Onda ga pita: „A šta je to ihsan?“ Alejhisselam kaže: „Ihsan je da vjeruješ u Allaha dž.š. iako Ga ne vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“ A šta to u prenesenom mišljenju znai? Muhsin, dobroinitelj je onaj ovjek koji ini dobro drugima i koji ini dobro openito, ne oekujui da mu bilo ko kaže hvala za to. Zato za ono što mi radimo i ono što svako od nas radi, nemojte oekivati da vam neko od ljudi kaže hvala. Radi to zato što to vidi Allah dž.š., jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi šta radiš. PRIMJER POSLANIKA JUSUFA E vidite sada, kako je moglo da se dogodi da vjera, tradicija koja u korijenu ima poruku mira, sigurnosti i ljepote pretvori se u to da se na takav nain doživljava kao monstrum i opasnost za cijelo ovjeanstvo. Ko je za to odgovoran? Odnosno kako se dogodilo da je Jusuf a.s. morao otii u zatvor, da mu je, kako on kaže: „Bože, draži mi je zatvor nego da pristanem na ono na šta me ona zove!“ Jusuf a.s., kojeg su braa bacila u bunar, pa ga onda pronašli oni putnici, pa se poslije toga, zbog njegove ljepote, faraonova žena zaljubila u njega do te mjere da ga je pokušala silovati, te mu poderala košulju sa lea i onda, zbog pakosti i oholosti, žena koja je htjela da ga siluje optužuje ga za zloin zbog kog Jusuf a.s. odlazi u zatvor. Kad tamo dolaze pred sudiju šta kaže Jusuf a.s? „Najbolji dokaz ko je ovdje kriv: pogledajte sa koje strane je košulja poderana, da li sprijeda ili straga?“ Naravno, Jusuf a.s. je ostao sedam godina u zatvoru, sve dok nije trebalo faraonu da se objasni onaj uveni san o sedam debelih i mršavih krava. Onome što je bio u zatvoru, kada je izlazio, Jusuf a.s. kaže: „Spomeni me tamo, Boga ti, kod ovog kad budeš!“ Ovaj zaboravio, ali kad je faraon pitao: „Ko mi zna objasniti ovaj san“, onda se ovaj sjetio: „Znam ja, ima Jusuf.“ Onda su Jusufa izveli iz zatvora i on objasni faraonu: „Bit e sedam gladnih godina za sedam onih debelih godina, odnosno uspješnih godina, rodnih. Za ovih sedam uspješnih, odnosno rodnih godina, ostavi u hambar žita da ti može biti za sljedeih sedam godina, kad dou gladne godine. To znai moraš ostaviti rezervu.“ Faraon je bio zadovoljan time. SMETA IM MUSLIMANSKA MIRNOA Brao draga, zašto se odnose tako prema muslimanima i islamu? Zašto su se tako odnosili prema Jusufu a.s? Njima smeta ta ljepota, njima smeta ta muslimansaka mirnoa, oni to ne mogu da to podnesu. IMAMO OBAVEZU DA PRIAMO DJECI O ŠTRPCIMA I vidite kako se dogaa nama kao narodu isto kao što se dogaalo Jusufu a.s. Stalno nas optužuju za nešto. Kada pokažemo da nam je košulja s lea poderana, a ne sprijeda, nije ni taj dokaz dovoljan, nego ponovo nau neku drugu optužbu i tako u beskraj. Tako su naši djedovi imali i tako mi sada imamo. Nažalost, naši djedovi nisu mogli da nam sve prie ispriaju, ali zato imamo obavezu i pravo da ispriamo našoj djeci o Štrpcima, Srebrenici i svemu što nam se dogaalo da se njima ne bi dogodilo. Ovo je prilika, sa ovoga mjesta u Prijepolju, sa dubokim osjeanjem odgovornosti i suosjeanjem sa porodicama kojima su najmiliji odvedeni ni krivi, ni dužni. I nisu oni jedini! Ali, dok god budemo puštali jednoga po jednog i dozvoljavali da nas odvode i da viemo: „Nije još do mene došlo“, kada doe do tebe onda eš se pitati: „Ima li neko sada da mi pomogne i da me odbrani!?“ Ne smijemo ekati da nas sve odvedu, pa kada nas odvedu da pitamo gdje su oni da mi pomognu. Kako znaš sauvati svoje pravo, moraš uvati pravo svoga brata. Jedino tako možemo opstati! TRAŽIMO ISTINU Ovo je prilika da sa pozicije odgovornosti koju imam pred Bogom, svojim narodom i poviješu mog narada pošaljem poruku mira, se- NI NAŠA OMLADINA NE SMIJE ZABORAVITI ŠTRPCE Sandžaka omladina imala je priliku organizirano prisustvovati obilježavanju godišnjice zloina u Štrpcima. U organizaciji Omladine BKZ-a 50 omladinaca iz Novog Pazara, Tutina i Rožaja otputovalo je za Prijepolje na komemoraciju zloina u Štrpcima, kojoj je prisustvovao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri. Omladinci su, zajedno sa graanima Prijepolja, prisustvovali komemorativnoj akademiji, a zatim i uestvovali u tradicionalnom mimohodu šutnje do spomenika stradalim u Štrpcima u Šarampovu. lama, ihsana i hasena koju mi nudimo našim komšijama, posebno srpskom narodu, kojem želim da se osvijesti i shvati da se ne može beskrajno ponašati kao da se ništa nije dogodilo, da nas ne mogu beskrajno lažima utjeravati u ono što ne možemo prihvatiti, jer možemo prihvatiti djelimino, ali ne možemo prihvatiti neistinu i nikada neemo prihvatiti neistinu koju naša duša ne može prihvatiti! Mi hoemo istinu, hoemo da ujemo istinu, hoemo priznanje za istinu i hoemo da znaju da nas dobro uju! KADA JE KABIL UBIO HABILA Kada je Kabil ubio Habila? Kada je Habil govorio svome bratu: „Zašto me ubijaš iz pakosti i ljubomore kada ti nisam ništa uinio?“ I kada Kabil nije mogao shvatiti kada mu je rekao brat: „Ako me ubiješ ti eš ponijeti moje grijehe sa svojim grijesima, ja u biti u boljoj poziciji nego što eš biti ti.“ Ali Kabil je bio slijep, nije bio gluh, i ubio je svoga brata, a onda nakon izvjesnog vremena vidio crnog gavrana kako hoe da iskopa kabur za njegovog brata i onda je Kabil shvatio i rekao sebi: „Koliko sam ja zao, i koliko sam glup, i koliko nemam suosjeanja prema drugom ovjeku! Ni ja ne shvaam, makar trebam pokopati svoga brata!“ I Kabil je pokopao svoga brata. Šta to znai? Imamo i kur’ansku i biblijsku poruku, gdje se kaže da revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net DEFINICIJA ISLAMA, IMANA I IHSANA 23 HRONIKA revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net NE PRIHVATAM NI RIJE ŽRTVOVATI 24 Ovih dana me je jedan od novinara upitao: „Jesi li spreman da žrtvuješ muftiju Muamera Zukorlia zato što Srbija traži?“ Pošto je novinar iz našeg naroda i shvatio sam da nešto razumije, rekao sam: „Ja ne prihvatam tvoje pitanje! Ne prihvatam ni rije žrtvovati, ali razumijem zašto me tako pitaš.“ Znate zašto? Zato što je u Bošnjaka ve postalo rutina da kada neki Bošnjak uspije, napravi neki pomak, kada se stavi na elo i kada je spreman da žrtvuje život, zdravlje, imetak, porodicu i sve, i kad napravi odreeni uspjeh i vidi se da je sposoban, odgovoran, hrabar, uspješan, nae se neki Bošnjak koji ga zamijeni, žrtvuje ga za drugog nesposobnog, slabog, licemjernog Bošnjaka uz podršku, odnosno, nezainteresiranost dobrih, nih, naivnih Bošnjaka i viu: „Šuti, moglo je i gore biti! Dobro si prošao.“ ovjek može napraviti grijeh, da nije savršen, da smo svi grješni, ali ima nešto gore od samog zloina: NEGIRANJE ZLOINA. Negiranje genocida nas najviše boli pored rana koje nosimo, pored zloina koji je uinjen prema nama samo zato što smo ovakve vjere i nacije i samo zato što imamo potrebu za slobodom kao i svi drugi. Nas jako boli što se želi sakriti istina i što se negira naša patnja. Stoga, genocid je negirati genocid, zloin je negirati zloin. Ova poruka Kur’ana i Starog i Novog Zavjeta je ono što nas u zadnje vrijeme kao vjernike u odnosu na druge vjernike koji bi trebali itati Stari i Novi Zavjet kao što mi itamo Kur’an i što ti ljudi nisu spremni da prihvate i priznaju svoj grijeh kao što je Kabil priznao nakon zloina u odnosu nad svog brata Habila. Brejvik je ubio 77 ljudi u Oslu na onom ostrvu inspiriran zloincima koji su prema nama zloin uradili, šta je njegov, odnosno problem za nas, što Brejvik smatra da je to što je uinio plemenito djelo i što sada ima onih koji se spremaju da u Oslu, u Norveškoj naprave pozorišni komad u kome on govori o svome zloinu. Kakva je razlika je dobio od albanskog, hrvatskog, slovenakog, makedonskog naroda i njihovog prava da budu slobodni i moraju sa nama Bošnjacima proi kroz isto iskustvo i potrošiti isto vrijeme da bi na kraju shvatili da je naše pravo za slobodu na Balkanu i naše pravo da živimo u miru i bez straha. To je odluilo gdje e, šta e, to je sveta dužnost svakog Bošnjaka ma gdje bio. Žao nam je što Beograd još uvijek ne može da shvati da je prošlo vrijeme Sejda Bajramovia, da je prošlo vrijeme izdaje u Bošnjaka i da izdaja nije vrlina mudrog i vještina snalažljivog. Samo još u Bošnjaka se traži da se kaže, kada izdaš, da je to vrlina mudrog. „Gledaj kako je mudar!“ Kada izdaš, da je to vještina snalažljivog. Ama, kako snalažljiv - prodao ast i slobodu svoga naroda za mali sitni položaj i privilegije koje je navikao da uživi na raun istine, pravde i slobode svoga naroda? Ti izdajnici moraju biti prepoznati. Niko više nema pravo da prodaje ast, slobodu i ugled bošnjakog naroda. SLUAJ HUSEIN-KAPETANA GRADAŠEVIA izmeu Brejvika koji ne shvaa svoj grijeh i insistira da je to njegovo plemenito djelo ubiti 77 mladia i onih koji negiraju zloin u Srebrenici i zloin u Štrpcima? Nema razlike izmeu njih. Zato pozivamo one koji znaju i da mi znamo da oni znaju da izau i olakšaju i sebi i njima kao što je Kabil olakšao sebi kada je vidio da je crni gavran pametniji od njega, da makar treba ukopati svoga brata. Kao ilustraciju toga, želim da Vam skrenem pažnju na etiri takva sluaja u našoj povijesti. Ko se sjea uvenog, slavnog Zmaja od Bosne Husein-kapetana Gradaševia koji 1830-ih godina bio ve osvojio autonomnost identiteta Bošnjaka i ve uspio da napravi autonomnu državnost BiH. Ali, kada je to završio, šta mu se dogodilo? Pozvali su ga u Be, i to onako da ga poaste, a onda Be izvrši trgovinu sa Istanbulom i Husein, rahmetli, napravi veliku grešku i ode u Istanbul. Naravno, iz Istanbula se nije vratio. Umjesto njega je došao drugi Bošnjak, slab, nesposoban, podmitljiv i potkupljiv i tako se zaustavio proces autonomnosti Bošnjaka i BiH. SVETA DUŽNOST SVAKOG BOŠNJAKA MUFTIJA DŽABI JE PROTJERAN JER JE BIO USPJEŠAN Mi smo braa po Ademu i Havi. Ljudski rod jednino može opstati na Zemlji ako imamo meusobno saosjeanje i jedni drugima pružimo ruku mira i pomirenja. Svjestan sam šta kažem, i gdje to kažem, i pred kojim ljudima govorim i naravno da ne mogu da razumijem da ovi ništa nisu razumjeli ni od slovenake poruke, ni od albanske poruke, ni od crnogorske poruke, ni od hrvatske poruke, ni od makedonske poruke da se pravo i želja za slobodom jednoga naroda ne može uništiti. Nama je žao što Beograd ne može da shvati i nije ništa nauio iz poruka koje Drugi primjer. Slavni, uveni muftija mostarski Džabi. Kada se borio sa Austro-Ugarskom za autonomiju Islamske zajednice, posebno u mearifu, u vakufu, tada je ustalo sve – i kuka i motika Austro-Ugarske. Meutim, on je mislio da osvoji autonomiju, ali zato što je bio uspješan, protjeran je u Istanbul i 1918. godine umro u Istanbulu, nije u svojoj zemlji. DŽEMAL BIJEDI JE ŽRTVOVAN I jedan vrlo nama blizak primjer. ovjek, koji je bio uspješan kao državnik, kao premijer bivše zajednike države, naš uveni i poznati Džemal HRONIKA PRINCEZA BUSEINA I PRINCEZA BOSNA I na kraju, primjer našeg savremenika rah. Alije Izetbegovia. Postoji pria o uvenoj Buseini. Kada su muslimane protjerivali iz Španije, Anadoluzije jedna djevojica od 12 godina Buseina, ostala je iza svoga oca, kralja Mutevida, i uzeo je jedan gazda, kršanin, koji je odgojio u svojoj kui, a ona nije otkrivala pravi identitet. Kada je porasla za udaju, gazda je zamolio njezinu ruku za svoga sina. Bilo je neobino da jedan gospodin traži ruku robinje, jer je ona bila u položaju robinje. „Gazda moj, nisam robinja. Ja sam princeza, moj otac kralj je u Marekešu u Maroku. Moram mu poslati pismo da tražim izun za udaju.“ Vidite, brao, Bosna Vam je kao Buseina, koju su 1878. godine u Berlinu prodavali kao robinju, i kupila je Austro-Ugraska kao robinju i tako su se prema njoj odnosili kao prema robinji. Kad su je 1992. godine zabegenisali i Beograd i Zagreb da je ožene, onako bez išta i na prepad, onda je Bosna, odnosno Alija ustao i kazao: „Ali, Bosna nije robinja, Bosna je princeza. Jeste da joj je lice sada malo ranjeno i ponekad, kada gledate ovako kartu, izgleda ružno, ali imaju ovi frizeri koji e, Ako Bog da, napraviti, bit e to najljepše lice na Balkanu. Ako Bog da, pravo princezino lice.“ SVE MOŽEMO PODNIJETI Hou da Vam kažem ovdje i da me uju svi koji bilježe, a bilježe oito. Samo bilježite i samo lažite koliko god možete! Sve možemo podnijeti, nemojte se sekirati za nas, mi se više sekiramo za Vas i od naših i vaših. Ali, hou da Vam kažem, ovaj Muftija kojeg ovdje vidite, nisam u rodu nikakvom s njim, a volio bih da jesam. Ima on veliku familiju i svi su hodže, sve u hodže dao. Ovi išli tamo u partiju, njegov babo i njegova porodica slala djecu u medresu. Mi smo seljaci i seljaka djeca, išli smo u medresu i svi ovi bena, bena Bošnjaci oni su išli u velike škole. Sad kad je postalo važno, oni kažu: „Vi ste seljaci!“ Elhamdulillah, ja seljak sa Dukacije, da znate. I nažalost ili naradost, kod Bošnjaka ima još jedan fenomen, da sa obinim Bošnjakom sa sela, kako oni kažu, sa seljakom, sjedite popiti kahvu, on e Vam bolje objasniti stanje bošnjakog naroda i šta bi trebalo da se radi i bit e pouzdaniji nego oni koji odu kroz velike škole i imaju diplome. Mi smo jedini narod koji još uvijek nije uspio da odgoji intelektualnu elitu koja e stati u saf svoga naroda i bit s njim. To e se, ako Bog da, promijeniti u našu korist. Zato hou da Vam kažem, muftija Muamer-ef. Zukorli je Bošnjak koji se rijetko raa. Muftija je ovoga našega vremena delilul-zeman, znak ovoga vremena. Zato hou da Vas pozovem da uvate taj simbol u Sandžaku zajedno sa mnom. Njima smeta ahmedija koja izae i sa ponosom i hrabrošu govori istinu o svome narodu i brani njegova prava, a ne smeta im ahmedija koju naprave za svoje potrebe, koja blati i sramoti bošnjaki narod. KOJA VAS AHMEDIJA ISTINSKI PREDSTAVLJA Bošnjaci, od sad pa do Sudnjega dana, morate prepoznati koja Vas ahmedija istinski predstavlja, a koja vas ahmedija sramoti i srami bezobrazno. Prilika je ovo da odavde i to u ime svih naših muka, i svih naših patnji, i svih nepravdi koju su nam uinili i u ime ovih 19 koje su oteli, pozivam sve Bošnjake, posebno imame, da se vrate na Pravi put i odustanu od puta izdaje i propasti! Doite i vratite se u svoje krilo, jer da znate - svi smo mi u jednoj Nuhovoj lai, ponesite i vi svoju dasku i napravite! Neka bude hrastova, nemoj da bude bukova, jer se troši, a hrastova duže traje. Ponesite i vi svoju dasku, ima mjesta za sve nas, nemojte igrati igru onih ubica našega naroda! Budite sa svojim narodom kao što Vam pripada, ako izgovarate šehadet iskreno u svojoj duši. Mi neemo nikome nikako zla, ali ne možemo dopustiti da se nama odreuje sa kime emo komunicirati i ko e nam biti duhovni voa. NE TESTIRAJTE NAM PREVIŠE STRPLJENJE Ne može nam se diktirati da se rastavljamo od svoga naroda, jer vidite, nakon raspada bivše Jugoslavije svi su narodi dobili, ak i oni koji ima tek 600.000 u Crnoj Gori, svoju državu. Mi Bošnjaci još uvijek kažemo: „Neemo mi ništa za sebe zasebno, hoemo da dijelimo sa drugima i prostor, i državu i sve, ali sa dostojanstvom i jednakošu sa svima. Poniženja neemo, neemo diskriminacije i neemo nepravde. Zato još jedna poruka vrlo važna: Mi Bošnjaci možemo dugo, dugo, dugo da trpimo, imamo jako dugo strpljenje, ali kad se potroši, onda smo drugaiji. Zato želim da uputim odavde poruku i Zagrebu, i Briselu, i Vašingtonu, i Ankari, i Teheranu i svima, mi još uvijek govorimo o tome da hoemo zajedno da živimo sa drugima, unato genocidu. Ali, onoga dana kada kažemo: „Neemo mi više s vama ako neete vi s nama“, onda se pitajte šta e biti na Balkanu. Zato nemojte puno testirati naše strpljenje, nemojte pretjerano ignorirati naše zahtjeve kao što je zahtjev da Bošnjaci sa Kosova mogu doi slobodno u Sarajevo sa dokumentima Republike Kosovo, koju je sada evo i Beograd priznao, samo još Bosna ne može da prizna, zato što smo mi taoci srpske politike, odnosno beogradske politike. Ne može rodbina, Bošnjaci, da posjete Sarajevo sa Kosova zato što država ne dopušta da ulaze sa dokumentima kosovskim, a u sve druge zemlje mogu da idu, osim naravno u Srbiju i u BiH. Ko e se pobrinuti o tim Bošnjacima? I kada mi dignemo glas, jer nema onih koji bi trebali to da urade da ne moramo mi sa ahmedijama govoriti, onda nam kažu: „Vi se miješate u politiku.“ Naravno, brao, miješat emo se sve dok Bošnjaci ne budu ostvarili san o svojoj slobodi. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Bijedi. Zato što je bio uspješan u podizanju državnosti BiH, zato što je bio narodni lider Bosanaca, kao iskreni Bosanac, morao je biti žrtvovan, pa je pogubljen. 25 HRONIKA VISOKA DELEGACIJA SANDŽAKA U SAUDIJSKOJ ARABIJI revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net N 26 a poziv ministra vakufa Kraljevine Saudijske Arabije, Salih ibn Abdulaziz Ali Šejha, 10.12.2012. osmolana delegacija Sandžaka, koju su inili predstavnici Islamske zajednice, Narodnog vijea Sandžaka i Internacionalnog univerziteta, otputovala je u Saudijsku Arabiju. Tokom višednevne posjete delegacija se sastala sa ministrom vakufa ove zemlje, vrhovnim saudijskim muftijom, te imala niz susreta sa predstavnicima obrazovnih i kulturnih institucija ove države u Džedi, Mekki, Medini i Rijadu. SAUDIJSKA ARABIJA E POMOI BOŠNJACIMA SANDŽAKA Visoka delegacija Sandžaka posjetila je Upravu mekkanskog i medinskog harema gdje je o stanju Bošnjaka u Sandžaku i Srbiji razgovarala sa zamjenikom predsjednika ove uprave dr. Muhamedom bin Nasirom el-Huzejmom. Tom prilikom domain je istakao da Uprava kao i druge nadležne instance u Saudijskoj Arabiji prate stanje i upoznati su sa situacijom i brojnim problemima sa kojima se suoavaju muslimani u Sandžaku i Srbiji, te je izrazio zainteresiranost da delegacija Uprave dva harema posjeti Sandžak i na licu mjesta utvrdi oblik i nain pomoi sandžakim muslimanima. Domain je pohvalio organizaciju hadža od strane Mešihata, rekavši da su hadžije iz Sandžaka jedni od najorganiziranijih i najurednijih hadžija kada su u pitanju vjerski propisi i odnos prema haremu Kabe i džamije Poslanika Muhammeda a.s. u Medini, što je potvreno i zvaninim izvještajem Ministarstva hadža. Sandžaka delegacija je domainu poklonila runo izatkanu sedžadu, a on je uzvratio posebnim poklonom – dijelom pokrivaa Kabe koji se daruje samo posebnim gostima, iskazujui na taj nain najvei stepen poštovanja ruko- vodstvu Mešihata IZ-e u Srbiji. POSJETA ISLAMSKOM UNIVERZITETU U MEDINI Delegacija Sandžaka je posjetila Islamski univerzitet u Medini i razgovarala sa prorektorom postdiplomskih studija dr. Aidom elDžuhejlijem, direktorom Uprave za upis studenata dr. Abdulah ez-Zehranijem i rukovodiocem za studentska pitanja ove visokoškolske prestižne ustanove dr. Sulejmanom Rumijem. Tom prilikom je bilo rijei o potpisivanju sporazuma o saradnji izmeu Univerziteta u Medini i IUNP, kao i razmjeni profesora i studenata. Na ovom Univerzitetu studira 20.000 studenata iz 160 zemalja. Iz Sandžaka trenutno na ovom Univerzitetu studira preko deset studenata. U POSJETI GENERALNOM SEKRETARU NEDWE Generalni sekretar Svjetske muslimanske omladinske asocijacije dr. Saleh S. Al Wuhejbi je u susretu sa sandžakom delegacijom izrazio oduševljenje i zadovoljstvo posjetom, rezultatima Islamske zajednice i njenim aktivnostima na polju odgoja, obrazovanja i jaanja vjerske svijesti u Sandžaku. Dr. Saleh je visoku delegaciju upoznao sa aktivnostima i projektima koji se sprovode u okviru NEDWE, izrazivši spremnost da se neki od njih realiziraju na prostoru Sandžaka i Srbije. Generalnom sekretaru NEDWE je upuen poziv da u skoroj budunosti otvore predstavništvo u Novom Pazaru, što e biti most za ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa izmeu Kraljevine Sau- HRONIKA Delegaciju Mešihata primio je vrhovni muftija Saudijske Arabije Abdulaziz bin Abdullah Alu Šejh. U dijske Arabije i Republike Srbije. Tokom posjete sjedištu NEDWE u Rijadu predavanje domainima i delagacijama iz nekoliko država održao je Rešad-ef. Plojovi. On ih je upoznao sa aktualnim dešavanjima i stanju muslimana na Balkanu openito, a posebno u Srbiji, osvrnuvši se na permanentnu diskriminaciju režima prema pripadnicima islama, napomenuvši da je kljuni cilj podinjavanje muslimana volji Beograda i njihova potpuna asimilacija. SUSRET SA STUDENTIMA U RIJADU islamska pitanja, vakufe i da’vu, gdje je imala odvojene razgovore sa elnicima ovog ministarstva, ukljuujui i ministra Saliha bin Abdul Aziza Alu Šejha i njegovog zamjenika dr. Abdul Aziza bin Abdullaha el-Ammara. Šef delegacije Rešad-ef. Plojovi upoznao je Ministra o svim dešavanjima vezanim za težak položaj islama i muslimana u Sandžaku i Srbiji i nastojanjima režima da otme vakufsku imovinu iz ruku Islamske zajednice, onemogui rad njenih odgojno-obrazovnih ustanova, te da napadima na Islamsku zajednicu ugrozi njen integritet i jedinstvo muslimana. Ministar Salih bin Abdul Aziz Alu Šejh je podržao Mešihat na putu razvoja odgojno-obrazovnih ustanova i oživljavanja vjerske misli, kao i uvršivanja vjere u praktinom smislu, naglasivši da je vrijeme kroz koje prolazi Mešihat i muslimani u Srbiji vrijeme uspostavljanja vjerskih i nacionalnih institucija za koje je najvažnije da budu jake i stabilne, što se može postii samo ukoliko ih predvode obrazovani, iskreni i pošteni ljudi. Takoer je podsjetio da uspostavljanje jakih i kvalitetnih institucija neminovno prati osporavanje i brojni problemi, što je sluaj sa Mešihatom u Sandžaku, te da je to prva faza nakon koje slijedi prihvaanje i priznanje. On je izrazio veliko interesiranje za uslove života muslimana u Srbiji, poseb- Visoka delegacija Sandžaka je 16.02.2012. doputovala u Rijad. Istoga dana je imala susret sa bošnjakim studentima iz Bosne i Sandžaka, koji studiraju U POSJETI AMBASADORU BOSNE I u saudijskoj prijestolnici i u gradu Kasimu koji je HERCEGOVINE od nje udaljen oko 200 Visoka delegacija Sandžaka je km. 18.02.2012. posjetila u Rijadu ambasaRektor IUNP je održao dora BiH u Saudijskoj Arabiji Razima predavanje u kojem je olia. istakao važnost sticanja znanja i ulogu obrazo- U srdanom i bratskom razgovoru oni su vanja u izgradnji zdrave linosti i zdravog društva. Na Univerzitetu u Rijadu studira preko 70.000, a na Univerzitetu u Kasimu preko 50.000 studenata. no u Sandžaku, osvrnuvši se na stanje vakufske imovine i sve ono što je vezano za nepoštivanje Zakona o njenom povraaju Islamskoj zajednici. Konstatirajui da je ovo prva posjeta kojom se otvaraju vrata meusobne saradnje, nakon koje e uslijediti konkretni koraci, potvrdio je da e njegovo ministarstvo podržati sve projekte Mešihata koji su od opeg interesa za islam i muslimane, te sve ljude dobre volje. On je takoer izrazio želju da delegacija ovog ministarstva posjeti Sandžak i upozna se sa prilikama u kojima žive muslimani, podsjetivši na ranije probleme oko dobijanja srbijanskih viza, izražavajui nadu da takvih propusta nee biti u budunosti. upoznali ambasadora sa razlozima posjete Saudijskoj Arabiji i ukazali na mogunosti podrške i pomoi Ambasade BiH na polju uspostavljanja raznih oblika saradnje izmeu Islamske zajednice i nadležnih institucija Kraljevine Saudijske Arabije, te predstavljanju istine o problemima i dešavanjima u Sandžaku. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net POSJETA VRHOVNOM SAUDIJSKOM MUFTIJI jednoasovnom srdanom razgovoru Muftija je izrazio interesiranje za stanje muslimana u Srbiji i Sandžaku. Potpredsjednik Mešihata Rešad-ef. Plojovi je u ime delegacije domaina podrobno upoznao o aktuelnoj situaciji, aktivnostima Islamske zajednice te problemima sa kojima se suoava, posebno u zadnjih nekoliko godina. Vrhovni muftija Saudijske Arabije je iskazao podršku Mešihatu na putu jaanja institucionalne svijesti i unapreenju vjerskoga života. U razgovoru je bilo rijei i o konkretnim projektima koji mogu biti realizirani uz podršku i pomo nadležnih vjerskih instanci u Saudiji, a od ope su koristi za sve graane Sandžaka i Srbije. KOD SAUDIJSKOG MINISTRA VAKUFA U nedjelju, 19.02.2012. delegacija Sandžaka posjetila je Ministarstvo za 27 HRONIKA RETROSPEKTIVA VIŠEDNEVE POSJETE DELEGACIJE SANDŽAKIH INSTITUCIJA BOŠNJACIMA U DIJASPORI BOSNA – IME, SANDŽAK – PREZIME, DIJASPORA – NADIMAK nisu skrivali želju da se upoznaju i fotograšu uz brojne komentare: „Ovaj momak e biti nakon sljedeih parlamentarnih i opinskih izbora u Sandžaku – novi politiki lider Sandžaka.“, kao i parole: „BDZ do pobjede – Sandžak do slobode!“ V revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net isoka delegacija Sandžaka, u sastavu Emir El – predsjednik Bošnjake demokratske zajednice (BDZ), Jahja Fehratovi predsjednik Bošnjake kulturne zajednice (BKZ) i Hako Duljevi predsjednik Sandžake biznis asocijacije (SABA) boravila je u višedenvenoj zvaninoj posjeti Bošnjacima u dijaspori. 28 U sklopu posjete održate su tribune u Njemakoj, Holandiji, Luksemburgu, Belgiji i Francuskoj sa naslovom:„Sandžak na putu do Autonomije“ 24. 2. 2012. FRANKFURT I OFENBAH Spomenuta delegacija je u ova dva njemaka grada održala tribine na kojima se govorilo o Sandžaku kao prekograninoj regiji – izazovima i perspektivama. U višeasovnim dijalozima sa Bošnjacima ovih gradova razmijenjene su informacije, iskustva i prijedlozi o jaanju i poboljšanju veza izmeu matice i dijaspore. Gosti su domaine informirali o svim aktuelnim pitanjima u Sandžaku, sa posebnim akcentom na aktivnosti kada su u pitanju predstojei lokalni i parlamentarni izbori. Domaini su pokazali veliku svijest kada su u pitanju sandžaki tekui i suštinskih problemi. Izrazili su spremnost i stavili sve svoje resurse na raspolaganje sandžakom bloku i panbošnjakom pokretu na putu ostvarivanja sveukupne slobode Bošnjaka. Delegaciji su se prikljuili i potpredsjednik ZSD Ahmed Ahmatovi i Edin Talji porijeklom iz Pljevalja. 25-26. 2. 2012. AMSTERDAM Bošnjaci Holandije su imali ast da se sastanu sa lanovima visoke delegacije Sandžaka kojoj su se pridružili, potpredsjednik ZSD Ahmet Ahmatovi iz Kasela, Iljaz Kurtanovi iz Mulheim an der Ruhr – uspješni preduzetnik i aktivista u mnogim bošnjakim udruženjima i Mithad Beirovi iz Bilefelda. Ovo je bio prvi zvanian susret predstavnika legitimnih sandžakih institucija sa bošnjakom dijasporom u Holandiji. Prvog dana posjete delegacija je sa domainom, aktivistom i jednim od osnivaa ZSD za Holandiju Mirsadom Kuburoviem prisustvovala humanitarnoj veeri koja je organizirana pod pokroviteljstvom ZSD za Holandiju i Kluba “Bosna” iz Arnhema, a u svrhu prikupljanja novanih sredstava za pomo ratnom komandantu i dobitniku zlatnog ljiljana Salku Hajdareviu. Pred više od 480 okupljenih, skupu su se obratili spomenuti gosti. Posebnu pažnju i oduševljene prisutnih zavrijedilo je obraanje mladog i perspektivnog sandžakog politiara Emira Ela, predsjednika BDZ. Nakon njegovog obraanja gromkim aplauzom, odlazei sa bine prisutni Drugog dana zijareta Bošnjacima Holandije visoka delegacija Sandžaka je prisustvovala tribini „Autonomija Sandžaka – prekogranina evropska regija perspektive i izazovi“. Na ovu temu izlagai su bili Enes Nuhovi – predsjednik ZSD za Holandiju, Muhamed Mahmutovi književnik i publicista, Sulejman Alickovi – etnolog, Elifa Kriještorac – pjesnikinja i publicista, Hako Duljevi i Emir El. U uvodnim izlaganjima diskutanti su obrazlagali važnost Autonomije Sandžaka za Bošnjake, Srbe, Crnogorce i ostale narode u Sandžaku. Posebnu pažnju prisutnih zavrijedila je besjeda gospodina Duljevia. Nakon nešto više od dva sahata ilaganja, razvila se živa diskusija. Predsjednik ZSD za Holandiju Enes Nuhovi je upoznao visoku delegaciju Sandžaka sa dosadašnjim aktivnostima ZSD, kao i o još uvjek neriješenim zahtjevima i novim projektima. Najviše pažnje posveeno je zahtjevu ZSD za formiranja Predstavništva NVS za Holandiju. lanovi visoke delegacije Sandžaka su izrazili otvorenost za saradnju i pomo legitimnih sandžakih institucija po ovom pitanju i dali punu podršku za formiranje predstavništva NVS za Holandiju. Razgovaralo se i o poboljšanju položaja sandžake dijaspore u Holandiji i svijetu, njihovoj zainteresiranosti za aktivnim uešem u društvenim i politikim zbivanjima u Sandžaku, te izgradnji partnerskih odnosa sa zvaninim Beogradom i Podgoricom. Sandžaka dijaspora u Holandiji je takoer izrazila nezadovoljstvo radom Ambasade Srbije u Holandiji i njihovom slabom saradnjom sa HRONIKA baju realizirati u bliskoj budunosti 27. 2. 2012. STRAZBUR udruženjima, zajednicama sa bošnjakim predznakom. Na kraju proitana je poruka predsjednika Izvršnog vijea NVS Sead Sairovi koje prenosimo u cjelini. 26. 2. 2011. LIJEŽ Tokom njihovog stimulativnog izlaganja, doista se moglo uti veliki broj korisnih informacija i mudrosti, ali bih ovom prilikom želio u prvi plan staviti samo jednu: „Svaka osoba zasniva i oituje svoj identitet prvenstveno kroz svoje ime, prezime i nadimak. U tom kontekstu, moramo zapamtiti da za svakog Bošnjaka Bosna predstavlja ime, Sandžak prezime, a dijaspora nadimak“. Tri cjeline koje se ne mogu zamisliti jedna bez druge, iz razloga jer jedna drugu nadopunjuju, te na taj nain sainjavaju jednu zaokruženu cjelinu. Nakon svih tribina domaini i gosti su se rastali sa vrstim uvjerenjima da je projekt povratka Autonomije Sandžaka neminovnost ija je realnost neminovna i samo je pitanje vremena kada e do nje doi. Do takvog utiska su došli prije svega što su i jedni i drugi stekli vrsta ubjeenja da su sandžaki bošnjaci tu autonomiju izgradili u sebi, te da ona u potpunosti prožima njihova bia, i snažno utie na odreivanje našeg osjeaja pripadnosti i identiteta. Sandžaka delegacija je na kraju iskoristila priliku da se zahvali svojim domainima koji nisu žalili ni truda ni vremena da im se stave na raspolaganje: Kemalu i Ferhanu Sejdoviu iz Frankfurta, Muzaferu Hadžiu iz Ofenbaha, Besimu fehratoviu iz Frankfurta, Faku Džigalu, Enesu nuhoviu i Mirsadu Kuburoviu iz Amsterdama, Suadu Redžoviu, Sameru Kalau i Nedžadu emanu iz Liježa, Faruku Liini, Asmiru Bihorcu, Muhamedu emanu i drugim vrijednim Bošnjacima Luksemburga, Isahu Daciu i Sulju Daciu iz Strazbura. Te predvodnicima pokreta bošnjakog buenja u dijspori Ahmetu Ahmatoviu, Šefadilu Liini, Iljazu Kurtanoviu, Mithatu Beiroviu i mnogima drugima. Skup je održan u prostorijama džemata AIC SUD, koji se nalazi u drugom luksemburškom gradu po broju stanovnika – Ešu (Esch/Alzette) u organizaciji Bošnjake kulturne zajednice u Luksemburgu (BKZL). revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Istog dana dio delegacije sandžakih institucija Jahja Fehratovi, Ahmet Ahmatovi, Šefadil Liina i Mirsad Beirovi susreli su se sa Bošnjacima belgijskog grada Lijež. U ovom gradu živi 250-300 sandžakih porodica. Po prvi puta se organiziraju u vjerskom i nacionalnom smislu kroz džemat i BKZ. Vrijedni Bošnjaci iz Liježa Suad Redžovi, Samir Kala, Nedžad eman i drugi registrirali su Bošnjako-islamski kulturni centar, zakupili prostor i ubrzano pripremaju sveano otvaranje prvog bošnjakog džemata u ovom gradu kojin e biti stožer duhovnog i nacionalnog života. Predstavnici sandžakih institucija su obeali sve vidove pomoi vrijednim Bošnjacima Liježa kako bi njihova hairli inicijativa što prije i što kvalitetnije bila realizirana. bio primjetan veliki broj omladine. Tema njihovog obraanja se vezala za ponosni Sandžak, te o izazovima i perspektivama koje se vežu za proces povratka njegove autonomije. Njihov nastup se odlikovao visokom dozom samouvjerenosti, britkosti jezika i ideja, te iznošenju jasnih ciljeva za budunost. U ponedjeljak 27. 12. 2012. sandžaka ekspedicija je nastavila svoju misiju u bošnjakom džematu „Selam“ u Strazburu. U prelijepom ambijentu i bratskoj atmosferi održana je višeasovna tribina, koju je otvorio imama Isah-ef. Daci predstavljajui musare. Iscrpna izlaganja predstavnika sandžake delegacije, isprovocirala su mnogobrojna pitanja pirusutnih koja su se najviše ticala predstojeih izbora i uloge dijaspore u bošnjakom pokretu. Nakon što je prisutnima izražena dobrodošlica od strane imama džemata, Nedžada ef. Zilkia i predsjednika BKZL-a, Faruka Liine, lanovi delegacije su se obratili prisutnim Bošnjacima, meu kojima je 29 26. 2. 2012. LUKSEMBURG U nedjelju naveer 26. 2. 2012., Bošnjaci u Luksemburgu su bili u prilici da se druže sa lanovima visoke delegacije iz Sandžaka. Po završetku tribine, organizirana je zajednika veera, a nakon toga vrlo konstruktivan sastanak delegacije i lanova Odbora BKZ u Luksemburgu. Prisutni su takoer bili i predsjednik Islamske zajednice u Luksemburgu (SHOURA), kao i predsjednik bošnjakog omladinskog udruženja – Unija mladih aktivista (UMA). Tom prilikom, u prijateljskoj i bratskoj atmosferi, razgovarano je o projektima koji se tre- MUHAMED EMAN HRONIKA ODRŽAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU PRIPREMA SE IZBORNA SKUPŠTINA D ana 12.02.2012. održan je sastanak Inicijativnog odbora Bošnjake kulturne zajednice u New Yorku. Sastankom je predsjedavao predsjednik IO BKZ Ismet Pjetrovi, dok su u radnim odboru bili još dr. Mersim Ziljki i rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku Smajle Srdanovi. Zapisnik je vodio dipl. ecc. Muharem Puriši. Na poetku je ašare iz Kur’ana asnog prouio Fuad-ef. Šabovi. U svojstvu predsjednika IO BKZ, Pjetrovi se ukratko osvrnuo na znaaj neraskidive povezanosti islamskih vrijednosti i bošnjake kulture. On je pozvao „Bošnjake i Bošnjakinje na vlastito preispitivanje i izgraivanje meusobnog povjerenja, koje nam je neophodno u vaktu kada nam drugi žele doi glave“, posebno istiui da „sa licemjernim facama i prodanim dušama Bošnjaci se moraju obraunati, jer su jedan od kljunih razloga bošnjakog stradanja“. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Dr. Ziljki je govorio o znaaju BKZ-a za Bošnjake New Yorka i cijelog sjevernoamerikog kontinenta, koja je u svim državama svijeta gdje žive Bošnjaci izazvala kulturnu revoluciju. On je pozvao Bošnjake iz svih krajeva da se ukljue u rad BKZ i daju doprinos u kulturnom uzdizanju svojih potomaka. 30 Rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku Smajle Srdanovi upoznao je prisutne da e uskoro na najelitnijem mjestu na Mannhatanu biti otvoren ured iz kojeg e, ako Bog da, krenuti sve aktivnosti lobiranja za Sandžak i BiH. „Bošnjaci koji žive u New Yorku“ – rekao je Srdanovi – „moraju iskoristiti povoljnosti ove svjetske metropole, ali i svi moraju imati u vidu da je ovo najznaajniji grad u svijetu u kojem su smještene dvije stotine ambasada i misija lanica UN-a…“ U nastavku se obraivala taka po taka dnevnog reda, uz poseban naglasak znaajnih prijedloga i diskusija, sve u cilju što bržeg napretka BKZ-a u ovoj državi. Obzirom da je bilo rijei o lanstvu, lanarini i daljem funkcioniranju, do Izborne skupštine za sekretara BKZ-a imenovan je Senad Koan, a za blagajnike Muharem Puriši i Izet Derviševi. Jedan od istaknutih aktivista bošnjake komune u NY Esmir Bekteševi upoznao je prisutne sa sadržajem Statuta BKZ na osnovu kojeg je ova institucija registrirana u Srbiji i Crnoj Gori. Obzirom da postojei statut treba prilagoditi zakonu SAD-a, imenovana je Komisija za izradu statuta koju ine: dr. Mersim Ziljki, Muharem Puriši, Esad Krci, Aida Šarkinovi, Šeki Javorovac, Mirsad Klapija i Esmir Bekteševi. Godine 2012-2013. se navršava 100 go- dina od genocida u plavsko-gusinjskom kraju i tim povodom imenovani su lanovi odbora, uz poseban naglasak da se upuuje poziv IZ&KC Plav-Gusinje, IC Monticello, Bosansko-hercegovakom islamskom centru, folklornim grupama, fondacijama i svim drugim oblicima organiziranja u New Yorku i okolici da predlože lanove za ovaj odbor kako bi zajedniki organizirali i obilježili ovaj tužan datum u historiji Bošnjaka i Albanaca plavsko-gusinjskog kraja. U Odbor za komemoraciju žrtvama genocida i nasilnog masovnog pokrštavanja u plavsko-gusinjskom kraju, BKZ u New Yorku je izabrao sljedee lanove: Esad Krci, Esmir Bekteševi, Mirsada Šiljkovi, Aida Šarkinovi, Ifet Seferovi, dipl. ing. Šefkija Radoni, dr. Mersim Ziljki, Avdo Metjahi dok je ispred Bošnjakog islamskog i kulturnog centra imenovan Džeko Mujevi. Znaajno je naglasiti da je sastanku prisustvovao znaajan broj bošnjakih omladinaca, što je sve prisutne potaklo na osnivanje Inicijativnog odbora Omladinskog kluba Bošnjake kulturne zajednice u New Yorku. U Inicijativnom odboru su izabrani: Bekim Bacovi, Amer Pjetrovi, Edin Klapija, Haris Radoni, Elvis Klapija, Adis Radoni, Edin Bacovi, Alijana Javorovac, Fikret Todi, Haris Gra- ca, Adisa Seferovi, Abdulah Derviševi, Alaudin Kolenovi i Halil Todi. Ovaj odbor na elu sa Bekimom Bacoviem dobio je zadatak da do narednog sastanka BKZ obavijesti što više omladinaca i omladinki i da ih pozovu da se ukljue u Omladinski klub, ali i uope rad BKZ-a. Naglašavamo da su svi lanovi Inicijativnog odbora BKZ u New Yorku uputili bezrezervnu podršku BKZ-u u južnom i sjevernom Sandžaku, te svim državama gdje je osnovana BKZ. Posebna podrška je upuena Islamskoj zajednici u BiH na elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceriem i Islamskoj zajednici u Srbiji na elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorliem da istraju na svim poljima djelovanja. Sastanak BKZ-a održan je u prostorijima novoformiranog Bošnjakog islamskog i kulturnog centra u njujorškoj Astorji. Inicijativni odbor BKZ-a donio je odluku da se sastanci održavaju u svim bošnjakim centrima i zajednicama u New Yorku, jer su i lanovi odbora iz svih zajednica. Esad KRCI HRONIKA VEE ILAHIJA I KASIDA U MINHENU TEBI, JA RESULE Povodom dana roenja Poslanika a.s., džemat Fedžr u Minhenu je 22.02.2012. organizirao vee ilahija i kasida pod nazivom Tebi, ja Resule. Ovim povodom organizirane su tribine i druženja posveene sjeanju na Poslanika Muhammeda a.s. Na završnoj veeri ueše su uzeli horovi Sejfullah iz Konjica, Gazije iz Bužima, Fedžr iz Minhena, te djeji hor HudHud iz Minhena. Skup su otvorile polaznice prve Škole Kur’ana u Njemakoj, a u svojstvu domaina obratio se Izet-ef. Bibi. Nakon bloka ilahija koje su izveli lanovi hora Gazije, po prvi put Bošnjaci su imali prilike da se susretnu sa djelom koje je pisano na njemakom jeziku, a iji je autor iz bošnjakog korpusa. Selveta Bibi napisala je knjigu Prophetengeschichten (Kazivanje o poslanicima), koje je u kratkim crtama i predstavila prisutnima. Djelo je štampano u saradnji sa izdavakom kuom El-Kelimeh. Potom je uslijedilo iznenaenje veeri. Na raspisani literarni natjeaj Kad bih mogao rei Poslaniku prvo mjesto pripalo je Mirzi Livakoviu koji dobio nagradu – kartu za umru. Za ovu prigodu vrijedne Bošnjakinje iz Minhena upriliile su posluženje raznoraznim specijalitetima. Manifestaciji su prisustvovali mnogobrojni gosti, meu kojima konzul BiH u Minhenu gospodin Sidik Spahi, konzul Republike Turske te predstavnici bošnjakih udruženja i džemata. Izet BIBI MEVLUD U BILEFELDU U džematu BKC „Selam“ u Bielefeldu u Njemakoj 19.02.2012. god. održana je sveanost povodom zvaninog priznanja ovog džemata od strane Islamske zajednice Bošnjaka u Njemakoj. Skupu je prisustvovao muftija IZBNJ Pašo-ef. Feti - potpredsjednik Zajednice sandžake dijaspore; glavni imam regije NRW Aldin-ef. Kusur, inae imam iz Hanovera; imam iz Dortmunda Omer-ef. Sarajli; imam iz Kasela Haris-ef. Kala; Ahmet Ahmatovi; imam iz Osnabrika Kemal-ef. Salihovi sa predsjednikom džemata Ferhatom Ademoviem i sekretarom Nedim-ef. Tankosiem, kao i predsjednik iz drugog bošnjakog džemata iz Osnabrika Rasim Vuk; imam iz Lena Osman-ef. Halilovi; predsjednik džemata iz Hamburga Husejin Johi; sekretar iz Ahena Almir Mehovi, kao mnogi džematlije iz raznih džemata u okruženju. Na samom poetku sveanosti skupu se obratio imam džemata BKC „Selam“ Enes-ef. Ibrovi, izrazivši dobrodošlicu musarima i ne krijui zadovoljstvo zbog prisutnosti tako uvaženih gostiju, posebno muftije Fetia. Nakon uvodne rijei skup je poselamio i predsjednik džemata BKC „Selam“ Emir Halilovi. Program je zapoeo Aldin-ef. Kusur uenjem Kur’ana, a nakon njega su izvoene ilahije i dijelovi Mevluda, gdje su ueše uzeli prisutni imami. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Specijalni gost manifestacije bio je Emir El iz Sandžaka, predsjednik BDZ. U svom obraanju El je istakao važnost meubošnjakog jedinstva i uvezivanja, što je izmamilo brojne aplauze prisutnih gostiju. Skupu su se obratili i glavni imam Aldin-ef. Kusur, Husejin Johi te Ahmet Ahmatovi. Na kraju je iscrpno izlaganje imao muftija Pašo-ef. Feti, posebno apostrorajui znaaj džamije u jednom mjestu i pomaganju da ona živi, kao i važnost da se uvezujemo kroz Islamsku zajednicu. Sveanost je završena dovom koju je prouio muftija Feti. Mithat BEIROVI 31 HRONIKA ELFI LIDER MANJI MANJIN nacionalnih manjina su u svom obraanju podržali Bošnjake i njihovu borbu da se kroz BDZ izbore za ostvarivanje prava i najavili stvaranje koalicije manjinskih partija na republikom nivou kako bi manjine u Skupštini Srbije ve jednom dobile autentine predstavnike i poslaniki klub koji e se boriti za narod iz kojeg potiu i za ostvarivanje svih manjinskih prava. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net U Sportskoj dvorani u Novom Pazaru 10 .2 2012., u prisustvu više hiljada lanova i simpatizera, kao i brojnih gostiju i predstavnika manjinskih partija iz srbije, održana je Izborna skupština Gradskog odbora Bošnjake demokratske zajednice (BDZ) za Novi Pazar. 32 Za predsjednika Skupštine GO za Novi Pazar izabran je doktor Hido Musta, a za predsjednika Izvršnog odbora doktor Adnan auševi. Izborna skupština je protekla u svearskoj atmosferi uz prigodan kul- turno-umjetniki program, a znaaj ovom skupu dali su predstavnici stranaka nacionalnih manjina Laslo Rac Saboa, predsjednik Graanskog saveza Maara, Agim Haliti, lan predsjedništva Demokratske partije iz Preševa, ore ovi, predsjednik Demokratske zajednice Hrvata, Jan Paul, predsjednik Slovake stranke, Aron anka, predsjednik Demokratske zajednice vojvoanskih Maara, i Dragan Veljkovski, predsjednik Demokratske partije Makedonaca. Svi prisutni predstavnici stranaka Nakon obraanja gostiju, prisutnima se obratio predsjednik Izvršnog odbora BDZ-a Sead Šairovi koji je istakao da Sandžak doživljava potpunu politiku renesansu i da vrstim koracima, predvoen BDZ-om, ide putem koji vodi ka miru i blagostanju, bratskom i komšijskom uvažavanju, ekonomskom i svakom drugom prosperitetu. On je podvukao da su pred Bošnjacima dva puta, beogradska opcija koja ve dvadeset godina unazauje Sandžak i Bošnjake i sandžaka opcija koja ima za cilj da Bošnjake povede putem sigurnosti i svijetle budunosti. „Siguran sam da Bošnjaci nee pogriješiti. U to sam siguran zbog i- JINSKIH INSKIH STRANAKA njenice da oni nikada u historijskim trenucima nisu inili greške, i zato sam ubijeen da e ovoga puta beogradska opcija propasti a da e sandžaka snaga i poštenje pobijediti.“ – rekao je izmeu ostalog Sead Šairovi u svojem obraanju. Na kraju se prisutnima, praen ovacijama, obratio predsjednik BDZ-a Emir El koji je napomenuo da je kao košarkaš u Sportskoj dvorani ostvario mnogo pobjeda, ali da mu je ova koju je zajedno sa prisutnim Bošnjacima ostvario ove veeri najvea pobjeda u životu: „Ja poruujem svima onima koji misle da se sa Bošnjacima mogu i dalje poigravati da neemo više praviti kompromise. Neemo odustajati ni od svoje vjere, ni od svoje tradicije, niti od svojih evropskih vrijednosti, i nikada neemo odustati od našeg Sandžaka koji je sadašnjost, realnost i budunost. Neka znaju da je stotinu godina iskušenja završeno. Od ovih izbora dolazi stotinu godina armacije, prosperiteta i blagostanja Bošnjaka, jer mi to zaslužujemo.“ – rekao je El prekidan aplauzima. On je istakao da Bošnjaci žive za ideju, ali da su spremni za ideju i da umru i da su predstojei izbori referendum, a da je BDZ stala na elo svog naroda i na elo sandžake opcije. On je naglasio da je napad na IZ, BNV i Internacionalni univerzitet udar na bošnjaštvo. „Ti udari dolaze sa vrha brda politike, a BDZ iako ide uz to brdo, znajte da emo tu kotu osvojiti i to brdo e biti naše i nikada nas više sa tog brda nee gaati.“ – rekao je El. On je istakao da Bošnjaci žele da žive u zajedništvu sa drugima i da stvaraju napredno demokratsko društvo, ali da ne smiju da zaborave stradanja koja su preživjeli. On je takoer istakao da BDZ ima ekonomski program koji e pružajui jednake šanse svim preduzetnicima oporaviti Sandžak, iskorijeniti siromaštvo i zaustaviti iseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka. INTERVJU ZA OVAJ BROJ REVIJE SANDŽAK RAZGOVARALI SMO SA PREDS DR. ADMIROM MURATOVIEM O DOSADAŠNJIM AKTIVNOSTIMA OVE STRANK MI NUDIM Razgovarao: Jahja Fehratovi Obzirom da se ve nalazimo u predveerje izborne kampanje, šta je Bošnjaka demokratska zajednica do sada uradila? B ošnjaka demokratska zajednica je ponikla u svebošnjakom nacionalnom pokretu, tako da se njen uinak može mjeriti u kontekstu borbe koja traje duži niz godina. BDZ nastaje u specinom i izuzetno važnom historijskom trenutku, reklo bi se ispred samog ulaza u sudbinski važnu raskrsnicu puteva u Sandžaku, kada je suštinski važno krenuti jasno deniranim koridorima za izlazak iz sveukupne krize u kojoj se nalazi bošnjaki narod. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net PREPOZNALI SMO VELIKU ENERGIJU 34 U kontekstu uskostranakih aktivnosti, BDZ je u proteklom periodu radila na organiziranju stranake infrastrukture. Nakon godinu i po dana, možemo kazati da smo jako zadovoljni onim što smo postigli. U posljednjih 5-6 mjeseci bukvalno smo obišli svaki sandžaki grad, veinu sandžakih sela, mahala i u direktnom razgovoru sa ljudima prepoznali veliku energiju koja nam daje za pravo da vrsto vjerujemo da e Bošnjaka demokratska zajednica poslije ovih izbora biti najjai politiki faktor u Sandžaku, koji e na pravi nain reprezentirati interese Bošnjaka. TUTIN JE U OPSADI 20 GODINA Krenuli smo iz Tutina, simbolino. Tutin je u svojevrsnoj opsadi skoro 20 godina od strane jedne politike oligarhije koja je ve odavno izgubila orijentaciju i kredibilitet, ako hoete, da zastupa bošnjake nacionalne interese. Jako nam je bilo stalo da vidimo kako se kotiramo u Tutinu. 400 delegata, biranih domaina iz Tutina, stalo je imenom i prezimenom uz BDZ. OD 1.800 BOŠNJAKA NOVE VAROŠI PREKO 50 DELEGATA BDZ Svaka naredna skupština – u Sjenici, Prijepolju, Novoj Varoši, Priboju – bila je uspješnija, a opet ni u emu Tutin nije zaostajao. Posebno bih istakao skupštine u Priboju i Novoj Varoši zbog injenice da su Bošnjaci u tim gradovima u veoma nezavidnom položaju, iz prostog razloga što ih je manji broj. U Novoj Varoši, koja ima svega 1.800 Bošnjaka, imali ste preko 50 delegata koji su javno stali iza ove ideje. BDZ PREDSTAVLJA SUŠTINSKI ZAOKRET U SANDŽAKOJ POLITICI Prešli ste malo preko Sjenice. Iz govora Vašeg predsjednika gospodina Ela na Osnivakoj skupštini BDZ-a u Sjenici moglo se uti da je bilo odreenih problema u kreiranju Opinskog odbora, ak je naglašeno da koliko god da su radili aktivisti i organi BDZ-a, radile su i neke druge službe. Možete li nam pojasniti malo tu situaciju, o emu je gospodin El konkretno govorio? BDZ predstavlja suštinski zaokret u odnosu na dosadašnju politiku u Sandžaku. Nov odnos prema politikim subjektima u zemlji i okruženju, prema svijetu globalno. Promovira nov nain politikog izraza koji se ukratko može denirati kao politika partnerskog odnosa prema svima koji žele dobro bošnjakom narodu, Sandžaku i svim graanima Sandžaka i jasnu negaciju i otklon prema politici poltronstva, ugnjetavanja i porobljavanja. E, sad kad imate takvu politiku doktrinu u politikom ambijentu kojeg kreiraju, u najmanju ruku, neodgovorni pojedinci i institucije, kada imate odnos kakav imate prema pitanju Sandžaka i Bošnjaka u njemu, kojeg karakterizira kontinuitet politike negacije nacionalnog i duhovnog identiteta, politiku poltronstva i izdaje nacionalnih interesa, logino je oekivati nervozu, pa i svojevrsnu histeriju aktera ovakve politike zbog promjena okolnosti i novonastale situacije koja dolazi pojavom BDZ-a. POJEDINCI SU SAMI SEBE DISKVALIFICIRALI Bilo je i u drugim gradovima slinih situacija, iako je u Sjenici situacija bila malo impulsivnija. Pokušaji zastrašivanja, raznoraznih pritisaka. Dešavalo se da odreeni ljudi pristanu da se politiki angažiraju, pa su nakon toga ucjenjivani gubitkom posla, ak i istjerivanjem njihove djece sa studija. Bilo je i nastojanja da se odreeni ljudi inltriraju u opinske odbore BDZ-a, bit e INTERVJU SJEDNIKOM POLITIKOG SAVJETA BOŠNJAKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE E, PREDSTOJEIM IZBORIMA I NJIHOVOJ STRATEGIJI ZA OSVAJANJE VLASTI U SANDŽAKU O SLOBODU DEŠAVANJA U RAŽDAGINJI SU BILA SIMPTOMATINA Kada smo kod Sjenice, spominjali ste obilazak sandžakih sela. Prije opinske skupštine BDZ-a Sjenice posjetili selo Raždaginja, gdje je nakon toga spaljen ili izgorio objekt u kojem ste imali skup. Vi ste dali neko saopenje povodom toga. Da li je policija izvršila uviaj? Da li je to bilo sluajno ili povezano s Vašim skupom? To što se dogodilo u Raždaginji bilo je jako simptomatino. Nadležni organi još nisu otkrili ko stoji iza tog neasnog ina, tako da se može nagaati samo o motivima i eventualno o tome ko je imao koristi od toga. Oni koji se ve sad osjeaju kao gubitnici jako su bili uznemireni zbog injenice da smo mi tokom aktivnosti na Pešteri, iz mjesta u mjesto, svaku narednu no imali sve vei broj ljudi koji su posjeivali te skupove. Željeli su zaplašiti ljude. Na njihovu nesreu, to nije urodilo plodom. Sutradan smo imali još impozantniji skup u Dubnici. To je mjesto pored Raždaginje, gdje su bili mještani tog sela, ali i ljudi iz Raždaginje, kako bi pokazali da se nisu uplašili. PANIARI KORISTE NEDEMOKRATSKA SREDSTVA Kada smo kod zastrašivanja, pritisaka na aktiviste i lanove rukovodstva BDZ-a, Vi ste skoro sa pozicije BDZ, ali i predsjednika Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a, izdali saopenje u kome se odgovara na sve izrazitije napade na predsjednika Izvršnog odbora BDZ-a Seada Šairovia. Šta o tome možete još rei? Opet se vraam na Neko dobro primijeti da je ambijent koji traje lakše biti rob. Treba samo više od etiri godine. U nemogunosti da da ponavljaš: „Zovite me se na argumentiran i šerpa, ali me nemojte nain suprotstave razbiti.“ Ovu reenicu uporno inicijativama koje doponavljaju Ugljanin i Ljaji laze „ispod krova“ ovog nacionalnog posvih ovih godina. Pravo kreta, režim u panici na slobodu ima samo sve više je u situaciji onaj koji je kadar da je da koristi nedemokratska sredstva protiv ostvari i brani! Mi onih koji nisu po volji narodu nudimo Beograda i lokalnih slobodu. monika u Novom Pazaru. Ono što svakako brine jeste da se u tu svrhu zloupotrebljavaju policija i pravosue. Koliko tu ima svojevoljnog pristanka od strane zaposlenih u sudstvu, tužilaštvu i policiji istraga e utvrditi, ali je indikativno da se to dešava u jeku predizbornih aktivnosti. U sluaju gospodina Šairovia školski je primjer takvog odnosa. ZAŠTO SUD NIJE RANIJE REAGIRAO Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a je reagirao po tom pitanju. U saopenju smo kazali da je jako indikativno da to dolazi dvije godine nakon spornih dogaaja za koje ga navodno terete. Kazali smo da ako su postojali elementi krivine odgovornosti gospodina Šairovia, zašto taj sud nije reagirao ranije. Mi smo spremni da se izborimo s tim, pomoi emo i policiji i tužilaštvu da se zaštite od tih pritisaka tako što neemo pristati na takav odnos. Mi smo ozbiljni, porodini ljudi, dokazani društveni radnici, koji nikada nisu imali problema sa zakonom, za koje se zna kakav odnos imaju i prema onima koji drugaije misle i prema onima koji imaju drugaiji poglede na svijet. PONOSNI SMO NA SEADA ŠAIROVIA Mi smo ponosni na našeg predsjednika IO BDZ-a Seada Šairovia i siguran sam da nikome ne odgovara da se prema njemu postavlja na ovaj nain, imajui u vidu njegov ugled u bošnjakom narodu, koji je poslije Hadžeta poseban. Toga e, kako se izbori budu približavali, biti sve više, ali to nas apsolutno nee sprijeiti da ponudimo novi nivo politike komunikacije koji e biti baziran na argumentaciji, a ne na linim kvalikacijama. Ovo sve što govorite djeluje jako samouvjereno. Meutim, Vaši politiki protivnici isto to govore, ali sa svoje pozicije, da je ovo što radi BDZ histerija i da BDZ nema nikakve šanse na buduim izborima. Kako to komentirati? revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net toga i dalje, ali je istina i da su ti pojedinci, hvala Bogu, na vrijeme registrirani, sami sebe diskvalicirali i otvorili prostor jako kvalitetnim ljudima koji su u poetku bili nenametljivi, a kasnije se pokazali kao jako kvalitetno rešenje. I još nešto, okosnicu BDZ-a ine ljudi koji imaju jako veliko iskustvo u borbi protiv raznih javnih i tajnih službi, tako da su neprijatelji zakasnili. DOI E DO POTPUNE DIFERENCIJACIJE IZMEU DVA KONCEPTA Ako je tako kao što kažu, emu tolika histerija. Bošnjaka demokrat- 35 INTERVJU ska zajednica pojavom na politikoj sceni ini da prvi put nakon stotinu godina Bošnjaci imaju priliku da biraju ZA, a ne PROTIV, za autentino svoje, a ne manje zlo. Na izborima e doi do potpune diferencijacije izmeu dva koncepta: beogradskopoltronskog i sandžako-patriotskog, a narod e izabrati. Spremni smo da prihvatimo rezultate tog izjašnjavanja, ma kakvi oni bili. Jedino nismo spremni i neemo prihvatiti krau i malverzacije. Tipujemo na svijest bošnjakog naroda, koji je uvijek, kada je to bilo važno, znao donijeti ispravnu odluku. POSLIJE IZBORA VIŠE NEE BITI POLTRONA Šta to znai? Politiki ambijent znai da poslije ovih izbora više nee imati poltrona, koji e ili nestati ili postati marginalizirani. Beograd nee biti više ni u prilici da, nansirajui privatne komplekse svojih poslušnika, štedi na koži graana Sandžaka koje uskrauju onim što im s pravom pripada. Mi smo do sada imali takav odnos države prema Sandžaku. Državi je izgledalo jeftinije da plaa politike poltrone u Sandžaku, da kroz razna nezakonita budžetska izdvajanja nansira njihove aktiviste, bliske saradnike koji su se zauzvrat kleli „u majicu Srbiju“. Ovi e izbori pokazati i dokazati da „Beograd nije dobro odmjerio“. SVE ONO ŠTO SU RADILI UGLJANIN I LJAJI revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Prije nego preemo na taj blok, što Vi rekoste, narod je jako pametan, inteligentan. Meutim, narod ima puno problema, konkretno ekonomskih, životnih, standardnih, Šta e BDZ ponuditi narodu, a da se razlikuje od onoga što su opcije SDA i SDP nudile ovom narodu? 36 36 Mi smo u prednosti u odnosu na politike konkurente. ak se možemo usuditi i nešto obeati, iako su i sami birai svjesni da e biti izuzetno teško mijenjati stanje u Sandžaku. Meutim, gore od toga je ovo što su Ugljanin i Ljaji radili svih ovih godina, a to je ak i ne pokušati baviti se popravljanjem situacije. Oni su se konstantno bavili razgradnjom svega progresivnog u Sandžaku. Zbog toga nemaju pravo da više govore šta e uraditi. Prvo što poslije ovih izbora nee biti u situaciji da se bave iole odgovornim i društveno znaajnim poslom u Sandžaku, a zatim i zbog toga što je za njih došlo vrijeme da plate cijenu onoga što su do sada radili. Zvuat e patetino, ali u rei, ako postoji bilo ko u Sandžaku da misli da su nešto uradili, neka ih i glasa. Koliko samo licemjerno zvue ta njihova obeanja. Ako se sjeate ono što je obeavao Ugljanin prije par godina: aerodrom, željeznicu, gasovod..., sada obeava Ljaji. Onih famoznih „140 miliona eura investicija“ Bajra Omeragia, kod Meha Omerovia naraslo je na „330 miliona eura“. OBEAVAMO DA EMO RADITI NEPREKIDNO Obeavamo graanima da emo raditi neprekidno i dati sve od sebe da se stanje polahko popravlja. Takoer, možemo im obeati bespoštednu borbu protiv svih vidova korupcije i organiziranog kriminala, RAZLIKUJEMO SE PO SISTEMU VRIJEDNOSTI A šta je garancija da BDZ nee biti od takvih? posebno narko-dilera koji su najvei uzronici propasti sandžake privrede, koji truju našu djecu. To e za poetak biti dovoljno da se krene u proces izlaska iz krize. Kada su Redžepa Erdoana pitali, nakon prvog mandata kojeg je imao na poziciji premijera Turske, kako je uspio da za šest mjeseci popravi ekonomsku situaciju u Turskoj, on je rekao: „Zaustavili smo korupciju ili sveli smo korupciju na najmanji nivo.“ Još jedna stvar. Kada objašnjavamo kakav je to model uspjeha koji nudimo, kažemo: „Doite na Internacionalni Univerzitet i vidite kako to izgleda tamo, kako to funkcionira, kakva je to zgrada, kako rade tamo.“ E, to je model koji želimo da preslikamo na svaku instituciju u Novom Pazaru, svaku instituciju u Sandžaku, svaku instituciju u našem mjestu. Ali ono što je najvažnije kazati u tom kontekstu je da emo mi, ako Bog da, uspjeti da ponudimo novi politiki ambijent. Mi jesmo relativno mlad tim, ali smo dovoljno dugo prisutni u društvenom životu u Sandžaku da s pravom možemo kazati da smo pokazali šta, kako i koliko znamo raditi. Ono što je suštinska razlika izmeu nas, s jedne, i „beogradskog bloka“, s druge strane, jeste sistem vrijednosti. Ono što je njima bitno nama je sasvim nebitno i obratno. Dokazat emo da smo drugaiji i da se može biti i politiar i pošten zajedno. PONOSNI SMO ŠTO UIMO OD NEKOG KO IMA VIZIJU Vi ste se u jednom trenutku dotakli Internacionalnog univerziteta. Ono što spoitavju BDZ-u i IUNP-u jeste da glavnu ulogu u njenom osnivanju i djelovanju, pa i glavnu strategiju upravo vodi Islamska zajednica, odnosno glavni muftija Muamer-ef. Zukorli, da ustvari svi ljudi u i oko BDZ-a samo slijepo slušaju ono što glavni muftija Zukorli govori i da je to ulazak muftije Zukorlia u politiku na mala vrata? Ve sam kazao da je Bošnjaka demokratska zajednica nastala iz nacionalnog pokreta koji predvodi glavni muftija Muamer-ef. Zukorli. Mi smo ponosni na tu injenicu i apsolutno se neemo od toga „braniti“. Danas svi govore o ekonomskoj krizi, koja je svakako velika, ali po mom dubokom uvjerenju vei je problem u nedostatku jasne vizije kako dalje. Mi smo ponosni što imamo prilike uiti od nekoga ko ima viziju. TEMA IZBORA: SLOBODA ILI ROPSTVO Hoe li se i ovi izbori lomiti na pitanju Islamske zajednice kao i oni prije etiri godine? Naravno da e jedna od najvažnijih tema biti vraanje jedinstva Islamskoj zajednici. Ovaj problem je politike prirode i na taj nain se jedino može riješiti. Meutim, ono što e ui zapisano u historiju Bošnjaka Sandžaka jeste da su Ugljanin i Koštunica prije etiri godine krenuli u agresiju na Islamsku zajednicu, ali se na tome, nažalost, nije završilo. Boris Tadi i Rasim Ljaji brutalno su napali na još dva stuba opstanka bošnjakog naroda u Sandžaku: BNV i Internacionalni univerzitet. Stoga, tema ovih izbora e biti sloboda ili ropstvo! Neko dobro primijeti da je lakše biti rob. Treba samo da ponavljaš: „Zovite me i šerpa, ali me nemojte razbiti.“ Ovu reenicu uporno ponavljaju Ugljanin i Ljaji svih ovih godina. Pravo na slobodu ima samo onaj koji je kadar da je ostvari i brani! Mi narodu nudimo slobodu. To je i pria SDP-a Rasima Ljajia, barem u dijelu u kojem i dalje podržava jedinstvo Islamske zajednice? IMPLEMENTACIJA RETORIKE Razlika izmeu beogradskog i sandžakog bloka je u implementaciji retorike. Ljaji i Ugljanin su jasno pokazali koliko im je stalo do Islamske zajednice i vjere. Ali, ne možete kazati da ipak ništa nije raeno po pitanju bar infrastrukture? Želim samo postaviti pitanje kada je to poelo da se radi u Sandžaku? Kada? U završnici kampanje izbora za BNV, kada je bilo izvjesno da BKZ pobjeuje. Ljaji je ministar u Vladi Srbije zadnjih 12 godina. Gdje je bio do sada? Zašto do sada nešto nije uložio u Sandžak? Zar misli gospodin Ljaji da e sa par centimetara asfalta i jeftinom demagogijom ponovo prevariti ovaj narod!? Naravno da nee. BEOGRADSKI I SANDŽAKI BLOK Da se vratimo na same izbore. Vi ste nekoliko puta spominjali sandžaki i beogradski blok. Jasno nam je ko bi trebao initi beogradski blok unutar bošnjakih partija, ali ko sve ini sandžaki blok pored BDZ-a? Bošnjaka demokratska zajednica, nakon zaokruživanja infrastrukture, spremno doekuje izbore. Spremni smo da izaemo samostalno, ali smo otvoreni i za odreene koalicije sa partijama koje baštine iste principe kao i mi, koje nisu spremne da prave kompromise oko suštinski bitnih pitanja vezanih za opstanak muslimana, Bošnjaka i Sandžaka. I to ne samo deklarativno, ve i praktino. Znai, ko god bude protiv Islamske zajednice tajno ili javno, ko je god protiv ouvanja bošnjakog nacionalnog identiteta i njegove pune armacije kroz obrazovne sisteme i razne druge oblike i ko je god protiv autonomije Sandžaka – kad kažem autonomija Sandžaka mislim na moderni autonomni evropski prekogranini region sa sjedištem u Novom Pazaru – taj pripada beogradskom bloku. POZDRAVILI SMO DOBIJANJE KANDIDATURE SRBIJE ZA LANSTVO U EU Kako e se BDZ, pa konkretno i Vi kao potpredsjednik Narodnog vijea Sandžaka, odnositi prema kandidaturi Srbije, obzirom na priu oko autonomije Sandžaka za koju se zalažete? Mi smo ve izdali saopenje i predsjednik partije je dao izjavu u povodu dobijanja kandidature. Pozdravili smo dobijanje kandidature i jako smo sretni zbog toga. Naravno, ostaje gorak osjeaj kada smo mi Bošnjaci u pitanju zbog injenice što veina drugih nacionalnih zajednica u Srbiji ima jaku matinu državu koja stoji iza njih. Konkretan sluaj su bile Rumunija, Maarska, Slovaka i neke druge države. Mi Bošnjaci, nažalost, nemamo matinu državu koja bi nam pomogla u ovoj situaciji. To podrazumijeva da se trebamo sami boriti i napraviti jake institucije. No, kandidaturu treba iskoristiti kako bi kroz proces decentralizacije i regionalizacije Srbije po principu evropskih regiona ostvarili pravo na moderni, evropski, prekogranini region Sandžak. Sandžak ima sve uslove da bude moderan evropski region. injenica da je to historijski region govori u prilog tome. Voljeli bismo da je Beograd na vrijeme razumio naše potrebe i prihvatio dijalog. Ovako e morati, kroz realizaciju onoga što su im iz Brisela poslali kao uslov, rješavati pitanje BNV-a, kao i akreditacija Internacionalnog univerziteta. Želim iskoristiti ovu priliku da se ispred BDZ-a posebno zahvalim gospodinu Jelku Kacinu, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju, koji je puno pomogao da se ova pitanja uvrste kao uslov Srbiji u procesu približavanja Evropskoj uniji. Siguran sam da e i Beogradu biti lakše nakon pobjede BDZ-a jer e im postati jasno da e morati sa nama voditi dijalog. Mi ekamo taj dan, mi smo spremni za dijalog. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net INTERVJU 37 ƽ ǡ ǤǤǤ PUTUJTE SA TURISTIKOM AGENCIJOM POLAZAK NEDJELJOM U 9h POVRATAK UTORKOM U 10h R E DO V NOV I NE LINIJE PAZ A ISTAN RNOV I BUL PAZ A R TELEFONI: SRBIJA: 063/609160 063/661662 TURSKA: +90.535.893.3234 FAX: 020/386555 UL I DE JURE B id Fer DISKRIMINACIJA BOŠNJAKA PRI ZAPOŠLJAVANJU M stvo, školstvo, prosvjeta i druge javne institucije) korupcija je u velikom porastu, jer se u ovim djelatnostima ostvaruju takva prava koja su esto presudna za dalji tok života odreenih lica. Nedovoljno reguliranje ove društvene oblasti ima za posljedicu razne zloupotrebe, koje su esto obilježene kroz krivino djelo korupcije ime pojedina službena lica i politiari, koji su trenutno na vlasti ili su bliski politikim krugovima, stiu vee materijalne dobiti i druge privilegije na protupravan nain. Republika Srbija je sredinom 2009. godine usvojila Zakon o zabrani diskriminacije koji je samim usvajanjem znaajan korak u daljem razvoju demokratije u Srbiji. Etnika struktura zaposlenih u organima vlasti i javnim ustanovama na podruju Sandžaka izrazito je u korist srpskog naroda. Takva slika je rezultat permanentne politike zvaninog Beograda prema ovoj regiji, iako su sudionici takve politike zapošljavanja i kvazipolitike bošnjake partije koji na taj nain rade direktno protiv svog naroda. Posljednjih godina, iako su na vlasti tzv. „demokratske“ stranke, politika ovog vida diskriminacije sve je više na snazi. Ovu injenicu potvruju sljedei primjeri. U posljednjem periodu, lica koja su bila na odreeno vrijeme uposlena u osnovnim školama bila su primorana na davanje mita da bi zasnovali radni odnos na neodreeno vrijeme. Ovdje naješe dolazi do izražaja nehuman i bezobziran oblik korupcije koji ima elemente ucjene, prevare, ali i drugih vidova duhovnog i materijalnog iskorištavanja žrtava ove kriminalne aktivnosti. Ovakva djela su baš u ovoj oblasti najprljavija, ali se istovremeno i teško otkrivaju jer iz straha da ne ostvare svoje pravo naješe lica koja daju mito šute. To je jedan od naješih razloga da ovdje postoji tamna brojka korupcije. Naime, broj otkrivenih i dokazanih sluajeva korupcije oigledno je u velikoj nesrazmjeri sa brojem raspoloživih operativnih i drugih saznanja o ovoj pojavi u praksi (javno mnijenje, sredstva informiranja, strune i druge publikacije). revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net eunarodni dokumenti, pozitivni propisi R. Srbije ustanovljavaju svakom graaninu pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravine i zadovoljavajue uslove rada i zaštitu od nezaposlenosti. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbjeuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite. Problemi kod zapošljavanja naješe nastaju i razvijaju se u skladu sa ekonomskim zakonima koji vladaju u domaoj i svjetskoj privredi. U ovoj oblasti pojavljuje se odreeni vid zloupotrebe: nezaposleni nastoje putem korupcije (davanjem poklona, novca i sl.) doi do zaposlenja kada to nije mogue pod normalnim okolnostima, a oni koji o tome odluuju, koristei takvu okolnost, traže i dobijaju odreenu naknadu, naješe u novcu. U ovom sluaju se na veoma perdan nain izigravaju pozitivni zakonski i drugi propisi. 38 Posebno je istaknut problem zapošljavanja u Sandžaku, gdje se u posljednjih nekoliko godina, prema našim izvorima, traže velike sume novca da bi odreeno lice dobilo posao u prosvjeti i drugim javnim ustanovama. Kod javnih službi (zdrav- Rezultati istraživanja radno sposobne populacije stanovništva mlaeg od 30 godina ukazuje da više od polovine nije uposleno, što je rezultat pogrešne politike predstavnika trenutne vlasti dvije partije iz Sandžaka. Poznato je i toliko puta dokazano pravilo da je ekonomska sigurnost ovjeka najvažniji dio njegove egzistencije u zajednici, ujedno i preduslov svake druge sigurnosti. Zbog toga je ekonomska nezavisnost pojedinca od države uslov njegove ukupne slobode. U nerazvijenim zemljama, kao što je Srbija, nije trenutno mogue graditi demokratsko, civilno društvo, niti razvijati ljudska prava. Nigdje do sada ekonomsko siromaštvo i socijalna bijeda nisu proizveli demokratsku državu i razvijene i otvorene graanske institucije. U zemljama tranzicije i nerazvijenim zemljama država se uplie u ekonomiju, kontrolirajui i usmjeravajui tržišne i nansijske tokove i na taj nain sprjeava njihov razvoj i autonomiju od politike vlasti. Država na razne naine sputava liberalnu ekonomiju i time stvara nepovoljnu klimu za razvoj demokratije i slobodnog društva, što odgovara Zastupljenost Bošnjaka u državnim ustanovama i institucijama NOVI PAZAR: 85% Bošnjaci, 15% Srbi; - zaposleni u Policiji: 30% Bošnjaci, 70% Srbi; - zaposleni u Pravosuu: 35% Bošnjaci, 65% Srbi; - zaposleni u Poreskoj upravi i drugim inspekcijskim službama: slina situacija. PRIJEPOLJE: 52% Bošnjaci, 49% Srbi; - zaposleni u Policiji: 15% Bošnjaci, 75% Srbi; - zaposleni u Sudu: 0% Bošnjaci; 100% Srbi; - zaposleni u Tužilaštvu: 0% Bošnjaci; 100% Srbi; - zaposleni u Sudu za prekršaje: 15% Bošnjaci; 75% Srbi; - zaposleni u Muzeju: 0% Bošnjaci; 100% Srbi; - zaposleni u Domu kulture: 10% Bošnjaci, 90% Srbi; - zaposleni u Upravi prihoda: 20% Bošnjaci, 80% Srbi; - zaposleni u administraciji Opine: 30% Bošnjaci, 70% Srbi; - direktori osnovnih i srednjih škola: 10% Bošnjaci, 90% Srbi. odreenima na vlasti, politikim i kriminalnim krugovima. Zadatak države je da stvara povoljne pravne i politike okvire u kojima e se razvijati kreativnost i slobodno tržište, da štiti i podstie privatnu svojinu, da razvija stimulativnu skalnu politiku i socijalnu zaštitu, a ne da opstruira i stvara sve vei jaz i nezadovoljstvo graana. Država sada poinje da upravlja siromaštvom, dovodi u zavisnost od države i politike vlasti sve društvene slojeve kako bi u postupcima privatizacije odreeni krugovi na vlasti ostvarili velike novane iznose. U takvim uslovima se razvija korupcija, kriminal i drugi oblici socijalne devijacije. U Srbiji više nema rada dostojnog strunih kvalikacija i znanja, nema socijalne sigurnosti, nema pristojnog životnog standarda, što je rezultat ukupne društvene situacije. U cilju sticanja novog društvenog ambijenta ostvarivanja prava na rad Bošnjaka neophodne su korjenite promjene cijelog društva, a posebno politikih struktura vlasti te dolazak novih strunih kadrova sposobnih da obezbijede primjenu zakona i okolnosti zapošljavanja širih društvenih masa. TEMA BROJA mogu doi do adekvatnog posla jer nemaju dovoljno novca da podmite partijske rukovodioce, opinske inovnike i direktore preduzea. Primjera radi, danas u Sjenici muškarac e mnogo teško doi do posla, tek ponekad i poneko u rudniku, a povlaštene žene mogu odabrati jednu od dvije fabrike lahke konfekcije za proizvodnju ženskog rublja. U Tutinu je sve osueno na plemensku bratiju SDA-ovske vrhuške. Prijepolje je doskora predstavljalo glavni odlivni centar mladih i sposobnih ljudi ka Zapadnoj Evropi, Sarajevu i Beogradu. Bošnjaci ovoga grada su se donekle ponadali dolaskom na vlast SDP-a Rasima Ljajia, ali osim zaposlenja partijskih poslušnika, njihove brae i sestara, svastika i švalerki, ništa se drugo nije dogodilo. U Priboju je sve paralizirano od kada FAP tek pomalo proživljava, dok je Nova Varoš u pojedinim segmentima u prednosti. O propasti velikih privrednih giganata u glavnom gradu Sandžaka Novom Pazaru pisali smo u više navrata, kao i nastojanju naših politiara u Beogradu da reketiranjem, pritiscima i inspekcijama unište i ono nešto zdrave privrede u privatnom sektoru. Ono na emu sada želimo baciti težište jeste politika zapošljavanja u gradskim i državnim institucijama. GRADSKE USTANOVE: POLA STOLICE I CIJELA PLAA Administracija Grada Novog Pazara vea je od bilo koje gradske administracije u regionu. Kako je ko dolazio na vlast, tako je dovodio svoje ljude i uhljebljavao ih na gradske jasle. U pojedinim odjelima, kao na primjer Odsjeku za informiranje, fali stolica za sve uposlene. U kancelariji sa šest stolica i radnih mjesta uposleno je jedanaest inovnika, dakle na svakog zaposlenog doe po pola stolice i cijela plaa! Obino pred kraj vlasti, odlazea partija nonšalantno svojim „kadrovicima“ izdaje rješenja za stalno zaposlenje. Tako je u miraz prošloj vlasti ostalo nekoliko stotina SDA ka- drovika, a u zadnjih godinu dana SDP vlast je rješenjem za stalno zaposlenje nagradila skoro sve svoje aktiviste koji su im preostali. Indikativno je to što vlast Rasima Ljajia klonira ponašanje Ugljaninove vlasti pred izbore 2008. godine: zapošljava kriminalce, kabadahije i nazovi „žestoke momke“ dva mjeseca pred izbore. nd žak POSAO U PROSVJETI 5.000 EURA Na pojedine državne ustanove utjecaj imaju gradske vlasti, dok se za druge kadrovska politika vodi direktno iz Beograda. Ono što je opepoznato i što se svake godine aktuelizira jeste zapošljavanje u obrazovnim institucijama, osnovnim i srednjim školama i na Državnome univerzitetu. Godinu 2011. je u tom pogledu obilježilo davanje otkaza svima koji su bili uposleni na odreeno vrijeme. Direktorima svih škola je stigao dopis da ne smiju zaposliti nikoga ko prethodno nije dobio saglasnost Gradske uprave sa potpisom predsjednika SDP-a Rešada Hodžia. Prema rijeima naših insajdera, radno mjesto na neodreeno vrijeme sa punom radnom normom u školi koštalo je 3.000-5.000 eura, koje se direktno ili preko posrednika daju elnicima Gradske uprave. To je proizvelo da, recimo, u OŠ „Vuk Karadži“ više od 15 nastavnika dobije stalno zaposlenje, ili više od deset njih u OŠ „Bratstvo“. UMJESTO DJECI GRAD PLAA PRIJEVOZ NASTAVNICIMA U takvoj raspodjeli poslova esto ljudi iz Novog Pazara ostanu na birou dok njihova mjesta zauzmu neki kadrovi iz okolnih gradova, naroito Raške, kojima Gradska uprava mora plaati i putne troškove. Takav je sluaj i sa 18 radnika spomenute škole „Bratstvo“ kojima se iz budžeta Novog Pazara kod Sandžaktransa plaaju godišnje karte na relaciji Novi Pazar-Raška i obratno. Možda je i to jedan od razloga što onda Grad nema para da obezbijedi prijevoz školskoj djeci sa seoskog podruja, pa moraju po nekoliko kilometara pješaiti od kue do škole izložena mnogobrojnim opasnostima magistralnog puta, kao što je bio sluaj skoro sa djecom iz Jukovae, Lukara, Bajevice, Jošanice i drugih sela. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net P osljednjih dvadeset godina u sandžakoj privredi obilježio je nagli rast privatnog sektora i propadanje društvenog, a onda polahko i propadanje privatnog i sve vea potražnja za stalnim zaposlenjem u opinskim i državnim institucijama. Kako je cjelokupni državni sistem od ratova devedesetih u oscilirajuem stanju od totalnog kraha do sporadinog uzdizanja, od loše privatizacije do poneke spomena vrijedne strane investicije, stvorio se ambijent u kome su mnogi lovci u mutnom, bivši i sadašnji politiki rukovodioci i partijski kadrovici u državnim i opinskim rmama bili u poziciji da nekom preko veze i mita obezbijede privremeno i stalno zaposlenje. Od toga se napravio veoma unosan biznis, naroito u Sandžaku, gdje nije bilo stranih investicija i gdje je privatizacijom pokradeno, uzurpirano, otueno skoro sve što je moglo biti dobra pretpostavka za obnovu posrnule privrede. Zato danas u mnogim sandžakim opinama „osuenim“ od vladajuih politikih opcija na propast, pošteni, školovani i sposobni ljudi ne a eS evij Istraživaki tim r POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U SANDŽAKU 39 TEMA BROJA SKANDALOZNO SDP-OVA OSMOMARTOVSKA KRAA Službenice Gradske uprave i supruge službenika iste u povodu 8. marta dobile su od GU Novi Pazar vauer u iznosu od 1500 din, koje su mogle realizirati jedino u prodavnici intimnog rublja „Extreme intimo“ u Novom Pazaru, u ktivnom vlasništvu Sabine orovi (snaha Aide orovi), a u stvarnom Rešada Hodžia predsjednika SDP-a. Sabina orovi je inae i suvlasnik Hodžieve rme „Udarnik“ koja ima monopolno pravo snabdjevaa kancelarijskim materijalom i opremom novopazarske GU. Na ovaj nain je Rešad Hodži iz gradskog budžeta iscrpio oko milion ipo dinara. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net BOŠNJACI NISU DOBRI NI ZA „ELEKTRORAS“ 40 U onim državnim institucijama kojima se upravlja direktno iz Beograda vodi se neravnopravna politika zapošljavanja i vrši diskriminacija na nacionalnoj osnovi. Takav je sluaj u policiji, vojsci, sudstvu, tužilaštvu, telekomu, pa nažalost i elektrodistribuciji. Prema našim saznanjima, prošle godine je u novopazarskom Elektrorasu primljeno preko 20 radnika od kojih nijedan bošnjake nacionalnosti i veina nisu stanovnici Novoga Pazara. MEDICINSKE SESTRE IZ KONAREVA Posebna je pria Zdravstveni centar Novi Pazar. U ovoj državnoj institucija trenutno je stalno uposlenih 509 lica, ne raunajui ambulante. Išli smo tragom informacija da se radno mjesto u ovoj ustanovi kupuje za ne tako male pare. Ta tradicija je krenula za vrijeme direktorovanja Mirsada erleka ovom institucijom. Za stalno zaposlenje medicinske sestre iz Raške, Kraljeva, Baljevca, Uša, Brvenika i ak Konareva plaale su do 5.000 eura. erleka je na to mjesto postavio Rasim Ljaji. Zato danas u ovoj ustanovi radi 117 bolnikih tehniara, 54 pomonih radnika, te 21 tehniki radnik iz ovih mjesta. Graani Novoga Pazara svakoga dana svjedoe stvaranju divlje autobuske stanice pred Zdravstvenim centrom prilikom završetka smjena kada autobus iz Raške kupi jedne, a dovodi druge rad- nike. To ne bi nimalo bilo udno da na novopazarskom Birou za zapošljavanje nema na stotine bolnikih tehniara koji ne mogu doi do posla jer nemaju para da plate mito. Tradiciju zapošljavanja za novac nastavio je i sadašnji direktor Zdravstvenog centra, koji je cijenu za tu uslugu znatno poveao. Njega je za direktora postavio, kako sam ree, Sulejman Ugljanin: „Avda erania sam ja lino postavio kao svog kandidata, ali mu je bio zadatak da uspostavi harmoniju.“ Naš insajeder iz Zdravstvenog centra govori da se ta harmonija svodi na to da mladi ljekari za specijalizaciju moraju platiti i do 10.000 eura. Dok se pomono medicinsko osoblje nagomilava, nacionalna struktura zaposlenih se drastino mijenja tako da, na primjer, na Ginekološko-akušerskom odjeljenju medicinsko osoblje izvan ljekara ini preko 80% pravoslavaca, a u administraciji i upravi rade 22 Srbina i svega 9 Bošnjaka. Ukoliko je neophodno nepostojee strune kadrove, specijaliste i druge sosticirane profesije nabavljati sa strane, bar vozae i tehnike radnike ne moramo dovoditi odnekud i uz redovnu plau odvajati im za putne troškove. U isto vrijeme na pojedinim odjeljenjima fali vei broj ljudi. Recimo, Hitna pomo ima svega dva ljekara u jednoj smjeni, jednu terensku ekipu i jednu ekipu za kunu njegu. Da li je za grad od 100.000 stanovnika dovoljna jedna terenska ekipa hitne pomoi? U TUTINU 10% BOŠNJAKA U POLICIJI Nakon nekoliko posljednjih primanja u MUPu, Elektrodistribuciji i Vatrogasnoj službi, u Tutinu ne mogu kontrolirati vlastito htjenje željno upozorenja, plašei se da smo, ako ne reagiramo, tijela koja nepomino leže. Voljela bih da sam roena ili malo gluplja ili malo pametnija. Pogodili ste, gluplja da ne primjeujem neke stvari oko sebe, ili pametnija da ih ne analiziram na meni blizak nain. Ako išta pametno izvuemo iz vremena u kom živimo, to e biti mo trpljenja i prešuivanja. Bošnjaki narod u Srbiji nema ništa protiv vlasti, ali ima negativan stav prema režimu zbog odnosa prema Bošnjacima. Demantij Srbije da ne postoji diskriminacija Bošnjaka se eliminira injenicom da u Tutinu živi 99% Bošnjaka, a da još uvijek nemaju prava na ravnomjerno zapošljavanje u državnim institucijama. Stanica granine policije koja pokriva Opina Tutin prema CG ima oko 80 policajaca od kojih ni 10% nisu bošnjake nacionalnosti, ve dolaze iz Raške, Nove Varoši, Sjenice, Leška, Novog Pazara i Kraljeva. O visokim inovnicima da i ne govorimo. Svima se pored linog dohotka plaaju putni troškovi od ijeg novca bi se moglo nansirati dvadesetak radnika iz mjesta gdje se nalazi granini prijelaz. Na otvaranju graninog prijelaza prisustvovao je „naš“ ministar, a da mu ovaj problem nije bio interesantan. ak je ministarki nansija i ostaloj eliti, koji su bili na otvaranju, bilo ispod asti da sveani ruak uprilie u Tutinu ili Novom Pazaru, ve su putovali 100 km od graninog prijelaza da bi ruali u restoranu „Karavan“ u Raški. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Kao i obino, pred svake izbore „naši poslanici“, zbog politikih poena, obeavaju proporcionalnost za prijem policajaca organizirajui kurs za iste. Na podruju PU Novi Pazar je prošle godine konkuriralo oko 500 omladinaca, od kojih je veina sa Višom ekonomskom, smjer Carina i kriminalistika. Za sva ta prikupljena dokumenta, koja su bila neophodna za prijavu na konkurs, bilo je potrebno po 100 eura. Nažalost, iz Tutina ni pet njih nije primljeno. Novi izbori, a stara pria. Naši predstavnici u Vladi i ove godine obeavaju istu priu. Podsjeamo ih da neki od njih drže vlast ve 12 godina, a ne mogu se pohvaliti niti jednim valjanim nacionalnim projektom za svoj narod, ostajui gluhi ne bavei se nacionalnim pitanjima. Postavlja se pitanje ako „oni“ šute, šta je sa bošnjakim intelektualcima - zašto su zašutjeli? Djeca nam nee zaboraviti ovakve propuste. Ne primjeujemo kako nam tlo boljitka ispod nogu izmie. Šta je to sa nama, u kakve se to konce zapliemo, u šta upadamo svojom voljom, a u šta nevoljom. Oigledno, više volimo svoj život nego misao o njemu. Stvari koje uzdižu ovjeka su dobroinstvo, znanje, blagost i darežljivost, ne zaboravimo ih cijenjeni predstavnici svoga naroda. Ostalo nam je da se nadamo da e dobrota, mudrost i javni interes preovladati u našem narodu. Svi smo na istom brodu i ne smijemo dozvoliti da nas voda kojom plovimo proguta. Atifa Šalji DOJAVA a eS evij Istraživaki tim R KRIMINALNOPLEMENSKO VOSTVO ŠEMSUDINA KUEVIA nd žak D a li e narod opine Tutin doživjeti da na svjetlost dana izae sva istina i otvore se joke opinskih i okružnih tužilaštava, MUP-a Srbije i Ministarstva pravde Republike Srbije i kazne oni koji su graane Tutina ojadili, namuili, ostavili bez radnih mjesta, godinama nenamjenski trošili budžetska sredstva prelijevajui ih u privatne rme plemenskih voa? Plemenske voe imaju jedini zadatak da svake etvrte godine isnansiraju kampanju izdvajajui pozamašne sume novca za obavezno dobijanje izbora, a zauzvrat krme državna preduzea, gradsko graevinsko zemljište, lokacije u užem centru grada osloboeni svih opinskih obaveza, taksi, pravei ogromne vozne parkove sumnjivim novcem. Izgrauju veleljepne graevinske objekte od 10.000 do 15.000 m2, bogatei se na raun namuenog naroda. Mnogi od ovih plemenskih voa 1996. godine nisu imali ni privatna auta, a sada imaju vozne parkove od 10 do 15 mašina. Svaki od njih ima teritoriju na kojoj izgrauje lokalne nekategorizirane puteve, veina njih su bivši i sadašnji odbornici SDA. Naravno, bez ikakvih tendera grade i posipaju puteve, a to je u narodu poznato kao „šoder divizija“. Iako mnogi od njih imaju 10.000-15.000 m2 stambenog i poslovnog prostora, vjerovali ili ne, nemaju ni radnu knjižicu. Novac koji su dali za kampanju višestruko nadoknade, a u sprezi sa opinskim inovnicima, arhitektom grada, koji za pozamašnu sumu novca može da izgradi zgradu nasred regionalnog puta ili da zatvori ulicu staru nekoliko decenija, ostvaruju sve svoje planove. O plemenskim voama se može pisati nadugo i naširoko, ali ono što ovaj narod zaslužuje jeste da doe nansijska i budžetska kontrola, UPOBOK i sline državne institucije, koje e provjeriti nansijsko poslovanje plemenskih voa, utvrditi šta su prikazali državi kao dobit, a šta su, pomognuti bivšim i sadašnjim elnicima Opine, stekli i izgradili nezakonito. Narod Tutina zna ko su plemenske voe, koji svake izborne godine doniraju od 100.000 do 200.000 eura za kupovinu glasova osiromšenog naroda. Svaki pošteni graanin opine Tutin e rei ko su oni. Nije sluajna sintagma plemenski voe, što ete i sami zakljuiti prema sljedeim podacima ko ih ini: braa Ded..., braa Omer..., braa Dac..., braa Mujo..., braa Bak..., braa Ho..., braa Derde..., braa Zorn..., braa Pram..., braa Tut..., braa Dazda..., braa Bul..., braa Eles... i drugi. Ali nije jedini uslov da donirate novac i upadnete u klan plemenskih voa, ve morate biti i u rodbinskoj vezi sa bivšim predsjednikom Šemsudinom Kueviem, koji je poznat kao bos kriminalne grupe plemenskih voa. Svi gore navedeni plemenski voe su braa od tetke, hale, amidže, daidže... Zato i stoji kod svih braa, jer su svi po nekoj liniji braa Šemsudina Kuevia. Svi oni su, zavisno od uloga, dobili jedno ili više državnih preduzea, za koja je država Srbija preko raznih fondova za nerazvijena podruja nansirala razvoj, kao i zaposleni radnici koji su odvajali od svojih usta za proširenje kapaciteta. U tim preduzeima je radilo 3.000-4.000 radnika, a sada su na mnogima katanci i privatni tajkuni ih krme u placeve i prave porodine vile po crnogorskom primorju na raun radnika koji su ostali bez posla i sve eše se okupljaju ispred Opine tražei svoja prava. Poznate rme koje su bile oslonac razvoja opine Tutin, a koje su uz Kueviev blagoslov prelazile iz državnih u privatne ruke plemenskih voa za iznose koje je smiješno prezentirati, sto i više puta niže od realne vrijednosti, uz obeanje zaposlenja svih tadašnjih radnika su: Pogoni TK „Raška“ i FO „Ras“, „23. novembar“, „Resnik“, „Jelak“, Fabrika treseta, JKSP „Gradac“, Autobuska stanica, Motel „Jezero“ Ribarie, Hotel „1. maj“. Evo jednog banalnog primjera. Fabrika treseta prodata je sa oko 200 hektara zemljišta rude treseta za koje je navedeno da je pašnjak. Nain kriminalne prodaje ovih preduzea, gdje je Kuevi u veini posredovao sigurno ne džabe, može se opisivati ponaosob jer svaka je pria za sebe. Poznata je injenica da je od prodaja mnogih lokacija, državnih preduzea i državnog zemljišta dio išao na ruke Šemsudinu Kueviu, a dio na raun Stranke. Školski primjer za to je Motel „Jezero“ u Ribariima. Cijeli grad zna da se samo za postavljanje kioska na odreenu lokaciju daje 10-15.000 eura. Zloupotrebe položaja Šemsudina Kuevia dostižu vrhunac kod davanja zemljišta na korištenje na 99 godina. Naime, korisnici nisu uplatili licitirane iznose, niti komunalije ovlaštenom preduzeu. Tako je rasprodao najmanje 200 placeva širom grada i prigradskih naselja, a za sudbinu novca se ništa ne zna. Dokaz je prodaja placa i zgrade starog komunalnog preduzea izvjesnom F. Hasanoviu gdje je dio novca otišao na nepoznate raune. Zatim, prilikom asfaltiranja ulica po gradu i lokalnih puteva obavezno se kupi hara od naroda, takoer bez ikakvih priznanica. Navodno, Kuevi „nosi ljudima po Beogradu“. Najbolji primjer su sela Draga, Pružanj, Baica i Konie. Nikada suma nije manja od 50.000, a dostiže i 100.000 eura. Kome zaista idu pare? To treba da utvrde državni organi. Kako više ne može da prodaje lokacije i placeve po Tutinu, Kuevi je svoju kancelariju u Beogradu pretvorio u biznis centar za pranje novca preko navodnih projekata Kancelarija za održivi razvoj, gdje je uspio iskljuivo svojim istomišljenicima podijeliti plastenike i ko zna šta e još da bi sauvao sebe i svoje plemenske voe od zaslužene robije, tako što e uiniti sve da dobiju izbore. U sklopu ove neravnopravne podjele gdje se dijeli samo lanovima SDA, Kuevi nije zaboravio ni svog amidžia, ve mu je dodijelio dva plastenika. Ovih dana cijeli grad bruji kako Šemsudin Kuevi treba da proda još jedini preostali plac u Tutinu u užem centru grada u vlasništvu EPS-a Srbije i uzme ništa manje nego 50.000 eura. Previše su se gospodin Kuevi i njegovi plemenski voe obogatili na pleima najaenog, višestruko prevarenog naroda, ali došao je kraj. Vrijeme je za pravdu! revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net (1996-2008) 41 SKANDALOZNO ŠOKANTNO KAZIVANJE BIVŠEG VOJNOG TUŽIOCA LAKIA OROVIA NAELNIK GENERALŠTABA VOJSKE SRBIJE DIKOVI JE RATNI ZLOINAC trodijelnom intervju za sarajevske DANE bivši vojni tužilac pri Vojnom okrugu Beograd i Vojnom okrugu Priština i svjedok Tužilaštva Haškog tribunala u sluaju Milutinovi i ostali, datog novinarki Tamari Nikevi, Laki orovi iznio je niz šokantnih stvari o djelovanju vojnih službi i kadrovika koji do sada nisu bili dostupni javnosti. Povod intervjua bilo je postavljanje Ljubiše Dikovia za naelnika Generalštaba Vojske Srbije, a koga Laki orovi smatra odgovornim za mnogobrojne zloine, a posebice one poinjene na Kosovu 1998-1999. DIKOVI SUODGOVORAN ZA HAPŠENJE I UBIJANJE BOŠNJAKA revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net U 42 Laki orovi tvrdi da je aktuelni naelnik Generalštaba VS Dikovi, koji je bio od 1993. na dužnosti u Užikom korpusu, a potom u Šestoj pješadijskoj brigadi koja pokriva dva granina prijelaza prema BiH, suodgovoran za hapšenja muslimana koji su, bježei pred Vojskom RS, 1994. u Srbiji pokušali da pronau utoište. Ti ljudi su kasnije likvidirani. On takoer tvrdi da je Dikovi neposredno uestvovao u akciji Zima ’93 koja je osmišljena u Generalštabu VJ i sprovedena od strane Užikog korpusa i komandnog kadra 16. i 17. graninog bataljona. To je akcija kojom je najprije izmišljen navodni artiljerijski napad muslimanskih snaga s teritorije BiH po teritoriji tadašnje SRJ, nakon ega je Vojska Jugoslavije „žestoko uzvratila“. Iako su jedinice VJ tu bile unaprijed dovedene i opremljene višecjevnim raketnim bacaima, zahvaljujui kamerama i novinarima koji su sve to snimali, ovdašnjoj javnosti je to predstavljeno kao poetak agresije BiH na Srbiju. Dikovi je za zasluge iz 1994. u odbrani od „muslimanske agresije“ od VJ dobio in majora. 37. MOTORIZOVANA BRIGADA IZ RAŠKE „OISTILA“ DRENICU Postojao je plan Grom 98, potpisan od strane tadašnjeg naelnika Generalštaba Momila Perišia, po kome je, po odobrenju državnog vrha, vojsci nareeno da u junu 1998. poduzme akcije uspostavljanja reda i išenja teritorije Kosova, posebno podruja Drenice. Plan je predviao da se u pravim akcijama „uspostavljanja reda“ angažira 37. motorizovana brigada iz Raške, koju je vodio Dikovi. OBUKA RATNIH ZLOINACA U RAŠKI Od maja 1998. Dikoviu su podreeni potpukovnik Slobodan Stoši i pukovnik Miodrag orevi, koji su obuavali izmeu 150 i 200 lanova raznih grupa sa iskustvom u borbama od Baranje, Slavonije i Bosne do Kosova. Ti ljudi su skupljeni i, pod vostvom ove dvojice, uvežbavani u Raški. Ljubiša Dikovi je o tome svjedoio u Haškom tribunalu, 10. i 11.12.2007. i priznao da su „neke“ njegove borbene grupe na tom podruju poinile zloine. UBIJANJE 103 CIVILA U IZBICI U Izbici je ubijeno 103 albanska civila, uglavnom staraca. Najprije su ih podijelili u dvije grupe. Na ma- SKANDALOZNO nje od 60 metara nalazila su se etiri tenka iz Dikovieve brigade, sa posadama. To znai da je Dikovi bio lino prisutan, da je gledao sakupljanje, razdvajanje tih ljudi u dvije grupe – u jednoj 33, u drugoj 70. Prvu su potjerali prema nekom kanalu i sa kratkog odstojanja pobili. Drugu grupu su najprije potjerali uz brdo, a onda im naredili da se okrenu; pucali su odozdo... STEVANOVI POTVRDIO UEŠE SRPSKE POLICIJE U UBISTVIMA CIVILA U svjedoenju pred Haškim tribunalom general Obrad Stevanovi je rekao da je, kao komandant policijskog odreda od najmanje 150 najbolje obuenih jedinica policije, u Izbici tog dana boravio policijski pukovnik Boško Buha, ubijen u atentatu u Beogradu. Rije je o specijalnim policijskim jedinicama MUP-a Srbije i ubijanja su izvršile snage pod komandom Dikovia i Buhe. DIKOVIEVI VOJNICI UBIJALI ALBANSKE CIVILE U GORNJOJ KLINI Evidencija Prištinskog korpusa pokazuje da je od 10. do 15. aprila više lica iz Dikovieve jedinice uestvovalo u ubijanju kosovskih Albanaca na podruju Gornje Kline, nakon ega su leševe bacali u bunar. Evidencija takoer pokazuje da je jedan dobrovoljac iz Dikovieve jedinice, u selu Krasimirovac/Krasimirofc i njegovoj okolini, nedaleko od ireza, ubio više kosovskih Albanaca i odvodio žene iz izbjeglikih kolona. SRPSKO TUŽILAŠTVO UNAPRIJED STALO U ODBRANU ZLOINACA Najbolja potvrda da je Tužilaštvo unaprijed stalo u odbranu zloinaca je saopenje u kome se kaže kako su samo u toku jedne noi uspjeli da izue preko hiljadu dokumenta i dokaza. Bruno Vekari, zamjenik tužioca za ratne zloine, tvrdi da su saslušali 110 svjedoka, što naprosto nije mogue. Državni sekretar Ministarstva odbrane govori kako je napad na Dikovia napad na instituciju. Ako je tako, onda su sve naše institucije odavno napadnute, i to na mnogo višem nivou. I Slobodan Miloševi je institucija, i potpredsjednik Vlade Šainovi, i ministar odbrane Ojdani, i naelnik Generalštaba Pavkovi... Na Kosovu je izgublje- na država upravo zbog toga što su postojale takve institucije i zato što i danas hoe da na njihovo elo dovedu ljude koji su poinili masovne zloine, protjerali svoje državljane i pljakali njihovu imovinu. ŠUTANOVAC JE MARIONETA SVETKA KOVAA Upitan zašto ministar Šutanovac brani Dikovia, Laki orovi kaže da iza Dikovia stoji naelnik Vojnobezbjedonosne agencije (VBO) Svetko Kova, koji je jedini nedodirljivi ovjek u Srbiji. Dikovi je uestvovao u protjerivanju albanskih civila sa Kosova... Postoje dokumenta koja pokazuju da je Dikovi komandu korpusa izvještavao o tome da hiljade Albanaca napuštaju Kosovo. Izvinite, od koga su bježali? Od NATO bombi? Pa, zašto onda nisu pobjegli kod njih, kod svoje vojske, u njihovo okrilje? Albanci su bježali i 1998., a tada nije bilo NATO udara. Od koga?! VOJNOBEZBJEDNOSNA AGENCIJA JE NAJZAŠTIENIJA DRŽAVNA INSTITUCIJA U Srbiji možete u pitanje dovesti sve osim Svetka Kovaa, naelnika Vojnobezbjednosne agencije. Može Srbija da ide i na Istok i na Zapad, može i u pakao; bitno je da ostanu Kova i njegov tim da ne bi odgovarali svi oni koji bi trebalo da odgovaraju. Ako se u Srbiji ikada uspostavi demokratska vlast, Svetko Kova e morati da objasni ko je ubijao u Vukovaru, ko je dopustio pukovnicima iz Uprave vojne bezbjednosti da iz Mitrovice izvode robijaše, da ih naoružavaju, da im daju znake, oružje za tihu likvidaciju, da ih vode širom bivše Jugoslavije da ubijaju sirotinju. Ko je to dozvolio? revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net DIKOVI JE UESTVOVAO U PROTJERIVANJU ALBANSKIH CIVILA VOJNA SLUŽBA BEZBJEDNOSTI JE PLJAKALA I UBIJALA REDOM Poznato je da je VSB (Vojna služba bezbjednosti) likvidirala mnoge svoje saradnike – od Knina do Beograda. Na primjer, 43 SKANDALOZNO revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net u jesen 1990. govorilo se o sluaju „samoubistva“ vojnika Miloša Ilia iz garnizona Sombor, iako su svi vrlo dobro znali da ga je ubila VSB... 44 ko je šta htio. Dvojica ocira bezbjednosti, pukovnik Zoran Ristevski i Aleksandar Stevanovi, danima su pljakali imovinu prognanih Albanaca iz prištinskog naselja Vranjevac, odnosei iz njihovih kua namještaj, tepihe, tehniku... Organi bezbjednosti VJ su tih dana na Kosovu radili šta su htjeli: protjerivali, pljakali, krali... Tužilaštvo i sud nisu smjeli da pisnu. VSB je imala zadatak da, uoi priprema za progon Hrvata, stvori atmosferu nesigurnosti i straha. Trebalo je razgnjeviti srpske vojnike i predstaviti ih kao žrtve hrvatskih grupa koje su iz Vojvodine bježale u Hrvatsku. Kada su ljudi poeli da se osvješuju, da GENERAL VOJVODI JE ZNAO ZA NAPAD NA RTS I postavljaju logina pitanja, Naelnik organa bezbjedSPASAO KERKU izmišljena je pria da je Ili, nosti Prištinskog korzbog navodne incestivne ljubavi, izvršio samoubi- Budui da je bio obaviješten da e RTS biti bombardi- pusa VJ, major Neši, je stvo. Bilo je mnogo slinih ran, general Vojvodi je tog dana avionom iz Podgori- sa dvojicom pomonika sluajeva. U Mostaru ste, ce hitno došao u Beograd kako bi kerku, zaposlenu 26.05.1999. naoružan ulerecimo, 1992. imali pogibi- u RTS-u, izvukao iz zgrade. Na sudu, kerka generala tio u orovievu kancelaju više ocira VJ koji su na Vojvodia je pošteno rekla kako je kolege upozorila riju; razbili su vrata, upehercegovako ratište otje- da, im budu vidjeli da je otac došao po nju, odmah rili oružje u njega i poeli rani silom. Njihovim poro- krenu da beže iz zgrade. To je trebalo da bude znak. premetainu... Neši mu dicama je kasnije reeno da Nažalost, nisu uspeli da se izvuku. je oteo sedamnaest presu ili nestali ili izvršili sameta u kojima je bio sluaj moubistvo. Kao vojni tužigrobnice kod Orahovca u KRIMINAL SA VRHA GENERALŠTABA lac, istraživao sam 62 slina sluaja. kojoj se nalazilo 47 leševa albanskih Laki orovi trvdi da je tokom civila, zatim optužnice protiv StevaNATO intervencije došao do poda- novia i Ristevskog, kao i zahtjeve REGULARNA VOJSKA SRBIJE U taka da grupa ocira, ukljuujui i za sprovoenje istrage protiv naelBOSANSKOME RATU nekoliko pukovnika iz Generalštaba nika i pripadnika organa bezbjednoU BiH su odvoene kompletne je- VJ, od Albanaca, Goranaca i Srba u sti Prištinskog korpusa. dinice VJ. 63. padobranska brigada Beogradu, Mladenovcu i Lazarevcu i 72. iz Paneva 1994. i 1995. ratovale uzima novac u zamjenu za obeanje su na podruju Sarajeva... U Hagu da e biti skinuti sa liste rezervista VUK TUFEKDŽI JE SARADNIK VOJNE SLUŽBE BEZBJEDNOSTI su policajci-insajderi svjedoili o koji su planirani za slanje na Kouešu Crvenih beretki, Poskoka i sovo. Namjeravao je da protiv njih drugih parapolicijskih i paravojnih podigne krivinu prijavu, ali ga je orovi tvrdi da je bivši vojni tužijedinica u ratovima u Hrvatskoj i pukovnik Branko Žigi opomenuo lac zadužen za sluaj gardista Vuk BiH. da e završiti kao Savo Aleksi, biv- Tufegdži kod njega bio pripravnik, ši naelnik organa bezbjednosti ko- te da je pametan, bistar momak, domande Beograda, koga je VSB ubila bar pravnik, ali, nažalost, saradnik RADNICI RTS SU ŽRTVOVANI u radnim prostorijama zbog toga što Vojne službe bezbjednosti. Kao i mnogi drugi na našoj javnoj sceni. Kada je rije o monstruoznim ubi- je otkrio istu stvar. janjima i žrtvovanjima ljudi, možKOŠTUNICA JE NA DRŽAVNOM VRHU da je najbolji primjer za to pogibija VOJSKA JUGOSLAVIJE OTIMALA, ZADRŽAO RATNE ZLOINCE šesnaest radnika RTS-a u noi 22. i PLJAKALA I KRALA NA KOSOVU 23. aprila 1999. Bilo je jasno da je, u svom prljavom propagandnom ratu orovi tvrdi da je u maju 1999. iz Nakon 5. oktobra 2000. u državi je sa NATO-om, Slobodan Miloševi te vojne arhive nestala 1041 prijava malo toga promijenjeno. Vojislav ljude namjerno žrtvovao. Graani- protiv pripadnika VJ na Kosovu. Koštunica je došao na elo SRJ, ali su ma Srbije je trebalo pokazati šta radi Bilo je jasno da ih je otela VSB. Rije na mnogim mjestima, uz opravdaNATO, o kakvim je zlikovcima rije. je o optužnicama za zloine, pljaku nje da bi bilo opasno mijenjati cijeli U svakom ratu, kao objekt od poseb- vozila, imovine i materijalnih do- sistem, zadržani kadrovi iz vremena nog znaaja za odbranu zemlje, dr- bara protjeranog albanskog stanov- Slobodana Miloševia. Koštunica je, žavna televizija mora biti dislocira- ništva. Znalo se da je vojni tužilac recimo, insistirao da general Nebojna. Meutim, iako je na Košutnjaku Zdravkovi oteo vozilo jednog po- ša Pavkovi, budui haški optužepostojao dobro skriveni ratni studio znatog prištinskog zlatara, Albanca, nik, ostane na mjestu naelnika Gekojeg je uvala vojska, ti ljudi su koga je lino prognao u Istambul. neralštaba Vojske SRJ, kao i da Rade ostali u zgradi RTS-a, u Aberdarevoj U pitanju je bila sveopa pljaka! U Markovi, kasnije osuen na 40 goulici. Zašto? Pitanje je još interesan- sportskom centru „Boro i Ramiz“ dina robije, ostane šef DB-a, general tnije ako znamo da je, kao i uvijek, postojalo je preko šezdeset butika sa Branko Krga naelnik Obavještajne NATO prethodno najavio šta e te najboljom garderobom, sportskom uprave VJ... opremom - sve su pokrali! Radio je noi biti gaano. SKANDALOZNO orovi kaže da je jedno vrijeme službovao na Topideru i da je siguran da su 5. oktobra 2004. gardisti Dražen Milovanovi i Dragan Jakovljevi ubijeni. Kapetan Branislav Puhalo, nekadašnji tjelohranitelj Ratka Mladia, tih je dana svakodnevno boravio u kasarni na Topideru, posjeivao generala Dragana Živanovia, komandanta Beogradskog korpusa, poznatog kao jednog od najaktivnijih uvara haških bjegunaca. Branislav Puhalo je bio zadužen za održavanje unutrašnjeg reda, što je podrazumijevalo sprjeavanje nedozvoljenog ulaska i boravka u prostorijama kasarne, kao i odreivanje zona u koje se ne zalazi, gdje je pristup zabranjen. KOŠTUNICA JE OD JUGOSLAVIJE HTIO DA NAPRAVI RUSKI SATELIT orovi tvrdi da je maja 2001., ne svojom voljom, uestvovao u neemu o emu naša javnost ne zna ni- šta, a što se u svim zakonodavstvima sveta tretira kao veleizdaja. U pokušaju da se, u okviru Ministarstva odbrane SRJ, u tajnosti i bez znanja zvanine Podgorice, formira predstavništvo Ministarstva odbrane Ruske Federacije, ime bi se, praktino, odbrambene snage u potpunosti predale u ruke Rusima. Plan je predviao da ruski ociri, bez prethodnih najava i dokumenta, u našu zemlju ulaze kada hoe i da iz nje izlaze na isti nain. U sluaju saobraajnog udesa ili nekog vanrednog zbivanja, organi SRJ ne bi imali pravo isljeivanja, ispitivanja i poduzimanja bilo kakvih mjera. U okviru istog plana predvieno je formiranje ruske kopnene baze u Niškoj Banji, kao i pomorske baze u Boki Kotorskoj. Drugim rijeima, planirano je da, po receptu Bjelorusije, SRJ postane ruski satelit. Koštunica, Vojna služba bezbjednosti – zajedniki gospodar i Srbije i Crne Gore, uz podršku crnogorske opozicije, dale su saglasnost, pa su u maju 2001. na Beogradski aerodrom sletjela dva aviona ruskih ocira, iji je zadatak bio da, zajedno sa odabranim ocirima Vojske SRJ, realiziraju plan o osnivanju predstavništva Ministarstva odbrane Ruske Federacije u okviru Ministarstva odbrane SRJ. Sutradan je javljeno da je dotadašnji ruski ministar odbrane umro, nakon ega se dio ruske delegacije odmah vratio u Moskvu. Prvi susret srpskih i ruskih ocira, kome je prisustvovao gotovo cjelokupan vojni vrh obje strane, organiziran je u Kristalnoj sali Kluba vojske, nekadašnjem Domu JNA u Beogradu. Reeno je da e u realizaciji plana biti angažirane tri grupe koje e se strogo pridržavati principa tajnosti: jedna o drugoj nee znati – ništa! orovi je bio dio treeg tima zaduženog za usklaivanje pravnih akata i pisanje Sporazuma. Jedna od grupa je bila zadužena za nabavku ruskog odbrambenog raketnog sistema S-300. Na elu orovievog tima bio je pukovnik Branislav Jovi, nekadašnji jugoslovenski vojni izaslanik u Moskvi koji je, preko SDPR-a JUGOIMPORT trgovao oružjem sa ruskom državnom rmom ROSVOROŽENIJA, koja se bavila izvozom oružja. Pored majora Vasiljevia, pukovnika Slobodana Milosavljevia iz Komande 3. armije i još nekoliko ocira, u srpskom timu su bila i dvojica prevodilaca iz VZ „Moma Stanojlovi“. Na elu ruske grupe bio je predstavnik ROSVOROŽENIJA, general Listopadov, sekretar ruskog izaslanstva, pukovnik Igor, te izvjesni Boris Dupkov... Na opasku novinara Tamare Nikevi da je nedavno uz prisustvo ministara Ivice Daia i Vuka Jeremia, kao i neizbježnog ruskog ministra za vanredne situacije, Sergeja Šojgua, u Nišu otvoren takozvani Regionalni humanitarni centar, što je u dijelu javnosti protumaeno kao formiranje ruske vojne baze, orovi kaže da se boji da je rije o neemu vrlo slinom onome na emu je radio 2001., a što, na svu sreu, tada nije realizirano. Izvor: BH Dani revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net GARDISTI U KASARNI NA TOPIDERU SU UBIJENI 45 HRONIKA SEKTA „SVETIONIK“ – NOVI BEOGRADSKI PROJEKT KAKO SAZNAJE SANDŽAK PRESS IZ DOBRO OBAVIJEŠTENIH IZVORA, BEOGRADSKI POLITIKI OBAVJEŠTAJNI KRUGOVI KRENULI SU U NOVI TALAS UGROŽAVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE DEMIROVI - NOVI ZILKI Oito je da su Adem Zilki i njegove pristalice potpuno potrošeni i da ga se Beograd, a prije svega Sulejman Ugljanin, žele što prije otarasiti. Novu šansu Beograd vidi u armaciji sekte koja posljednjih godina u Novom Pazaru funkcionira pod imenom Svetionik, na ijem elu se nalazi Muhamed Demirovi. Prva prezentacija novog projekta desila se, doduše u blijedoj formi, u nedjelju 05.02.2012. sa programom navodnog obilježavanja roenja Poslanika a.s. ski pjeva Armin Muzaferija i novopazarski hor ulistan, iako su bili najavljeni na plakatama i tv reklamama. Halu sportova je trebalo svim raspoloživim sredstvima napuniti i na taj nain poslati sliku u javnost da Demirovia podržava veliki broj ljudi, i to reklamiranjem o prisustvu poznatih horova iz Bosne, pjevaa Armina Muzaferije, zatim cjelokupna politika mašinerija SDA i SDP, uposlenici u javnim ustanovama u Novom Pazaru, a nisu bili pošteeni ni aci u školama. Ovaj papir je dijeljen uenicima u svim školama u Novom Pazaru. BG UDBA I VLAST NA JEDNOM MJESTU revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net U prvom redu sjedio je Ugljanin sa svojom svitom, a sa njegove desne strane silni SDPovci, ukljuujui i desnu ruku Rasim Ljajia - Mirsada Jusufovia Miška, za kojeg se pouzdano zna da nema pojma ni kada je Ramazan. Namjera ove zamisli je sasvim jasna. Sektu Svetionik treba predstaviti kao novu „islamsku zajednicu“ na elu sa Demiroviem, složili su se Ministarstvo vjera (itaj kao BG UDBA), ministri Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin – kako nas obavještavaju naši izvori. 46 Dolazak na spomenuti skup su otkazali horovi Hazreti Hamza i Sejfullah iz BiH, bosan- DS I SDPS KOALICIONI PARTNERI grada. Oekujem da SDPS najkasnije do sutra uvee postigne dogovor sa SPS-om o zajednikom nastupu na pokrajinskim izborima – rekao je Ljaji na konferenciji za novinare. ilas i Ljaji su poruili da je koalicioni sporazum logian nastavak dosadašnje uspješne saradnje: Bilo nam je dovoljno tri do etiri minuta da se dogovorimo oko mandata. - rekao je ilas, napominjui da DS i SDPS nisu razgovarali o podjeli vlasti poslije izbora, uz napomenu da dvije stranke “nikada nisu funkcionirale na bazi nerealnih ucjena.” Zamjenik predsjednika DS Dragan ilas i lider SDPS Rasim Ljaji potpisali su 9. marta koalicioni sporazum koji Ljajievoj stranci garantira sedam poslanikih mjesta u Republikom parlamentu i etiri u Skupštini Beo- Upitani za naziv zajednike izborne liste, ilas je naveo da u DS još uvijek nije o tome razgovarano, ali da on smatra da u njenom nazivu treba da stoji ime predsjednika Srbije i lidera DS Borisa Tadia, sa ime se složio i Ljaji. Prema ilasovim rijeima, u nazivu izborne liste treba da stoji Tadievo ime, jer je on simbol politike koja je voena do sada, a koja štiti nacionalne interese. DOJAVA ALIJANSA iPhone - PRVI DIO - Ne mogavši sam da ovlada potomcima Dobrih Bošnjana, SEANUS okupi štakore i ostale glodare koji živahu duboko u pukotinama civilizacijskog otpada. Neastivi SEANUS im ponudi lanstvo u konziliju zla ukoliko ALIJANSA IPHONE uspije da ovlada zemljom Dobrih Bošnjana. Zadaa tih džohara bijaše da osmišljaju zlo i spletke protiv svog naroda kako bi otvorili put neastivom SEANUSU da uništi miroljubive potomke Dobrih Bošnjana. Štab za hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih Bošnjana presreo je neke od šifrovanih poruka dva agenta ALINASE IPHONE s kodnim imenima JAKAŠ MAG I ŠKICA GUMICA. JAKAŠ MAG: Povodom dodele nagrade “Izopaenje slobode” primite moje najiskrenije estitke i molbe Uzvišenom za dobro zdravlje i uspešan rad. Mahsus selam sa Bosfora! Jakaš Mag. ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, zahvaljujem na estitkama i vidimo se kad doeš iz Turske! Škica G. **** JAKAŠ MAG: Selam Škica-hanum! Rekoh da se javim, jer sam tek sada izašao iz gužve. ŠKICA GUMICA: U Tutinu sam, na nekom sastanku, pa ti se javim! JAKAŠ MAG: Ako, ako, ja sam u BG, pijem kahvu sa crnim magom Barjakli mlaim. ŠKICA GUMICA: E, mnogo mi poselami najzgodnijeg crnog maga na dunjaluku, a ja ti se javim kad oposlim ovde! *** ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, ja se ne javih, bila sam i sama u gužvi, a danas idem u Beograd. Kad emo se videt’, da neeš i ti do Beograda ovih dana, pa da se vidimo s crnim magom Barjakli mlaim? JAKAŠ MAG: OK. Ja sam u Pazaru i trenutno je sednica u vezi aktuelne situacije. A ako se desi da budem išao za BG, javiu se. Meutim, ako budeš u prilici danas ili ovih dana cimni me da pijemo kafu. ŠKICA GUMICA: Ja se tek u sredu vraam iz BG i tek tada u moi da svratim do tebe. ujem neke zanimljive haberove iz Stambola, ujem da stiže katul ferman za Muamera! JAKAŠ MAG: Da, i ja ujem da je car do duvara, iako on misli da e se sa sedmog sprata doekati na noge. Mislim da smo ga svi zajedno isterali na livadu. *** JAKAŠ MAG: Upravo gledam emisiju od sino, ti si ga uništila. Koje je to tele. ŠKICA GUMICA: Ma, idiot primitivni! Oterau ga na sud i to uz fanfare, pa u da vidim hoe li smeti da stegnu guzicu iz pravosua, pa da opstruiraju kao do sad. *** JAKAŠ MAG: Mislim da je ovaj nacrt – idejno rešenje o pomirenju jako nepovoljno za nas! Šta ti misliš? *** ŠKICA GUMICA: Na sastanku sam. JAKAŠ MAG: Nema veze, ekam. ŠKICA GUMICA: Ma, ne valja Jakaš da Muamer bilo kako ostane bez „opozicije“. Mislim da vernici treba da kažu da nee kriminalca i siledžiju za vou. Zvau velikog maga Adama Zlikia, pa emo priat. JAKAŠ MAG: To je intencija svega što radimo. ŠKICA GUMICA: Treba svi da skoimo! Ja u imati sastanak sa Tadiem i to u mu preneti! Ili pošten ovek ili katastrofa, Muamer ni sluajno! ŠKICA GUMICA: Zovi me im budeš imao signal, da se kratko dogovorimo! *** ŠKICA GUMICA: Jakaš, ula sam se sa velikim magom Zlikiem. Trebalo bi da se vidimo veeras ili sutra. JAKAŠ MAG: Super, trebao bi malo da spusti loptu, jer ako nas SDA šutne mali su izgledi za bilo ime. ŠKICA GUMICA: Samo sabor, vi nemate razloga za paniku i trku s vremenom. Muamer treba da brine, ne vi! Samo ponavljajte da je najvažnije opšte dobro za Bošnjake i muslimane! JAKAŠ MAG: I ja sam tog mišljenja. ŠKICA GUMICA: Odlino! Zlim silama ALIJANSE IPHONE nijedna se želja nije ostvarila. Jakaš mag, Crni mag i Veliki mag potpomognuti Škicom Gumicom i druge utvare iz svijeta podzemlja povlae se u tamu, jer svjetlo polahko poinjenje obasjavati zemlju Dobrih Bošnjana. Meutim, neastivi SEANUS ne odustaje od svojih intriga, zato e Štab za hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih Bošnjana nastaviti razbijati spletke sila mraka. U sljedeem nastavku donosimo šifrovane poruke drugih agenata ALIJANSE IPHONE. Izvor: SandzakPRESS.net revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net U zemlji jednoj, postojbini Dobrih Bošnjana, u doba protoka informacija, jedan brojem malehan, a duhom gromadan narod boraše se protiv urote Saveza zlih konzilija. Savez zlih konzilija na elu sa neastivim SEANUSOM, potomkom Inkvizitora koga ukovaše u mit prosvjetitelja, osnovao je ALIJANSU IPHONE. 47 va rao : Jah ja FEHRATOVI INTERVJU GRADIMO DOM ZA JETIME zgo Ra Razgovarali smo sa Mirsad-ef. Beiroviem, direktorom najuspješnije humanitarne organizacije u šireme regionu, Centra za humanitarni rad „Hajrat“, o akcijama, stalnim i ve realiziranim projektima i planovima ove organizacije. Ekskluzivno za reviju „Sandžak“ gospodin Beirovi govori o izgradnji Doma za jetime u Novome Pazaru. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Mirsad-ef. Beirovi roen je u selu Škrijelje 1968. Osnovnu školu je završio u Moranima, a nakon toga Alaudin medresu u Prištini. Po završetku medrese upusuje se na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Zbog rata u BiH prebacuje se na Ilahijat u turskom gradu Izmir, gdje okonava studije. 48 Po završetku studija stavlja se na raspolaganje Islamskoj zajednici. Prvi posao mu je bio imamski. Godinu dana je radio kao imam u Potok džamiji u Novom Pazaru, a nakon toga u dva mandata obavljao funkciju glavnog imama pri Medžlisu Islamske zajednice Novi Pazar. Jedno vrijeme je radio kao rukovodilac vaspitne službe u Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, da bi nakon toga, odlukom Mešihata, bio postavljen za direktora Centra za humanitarni rad „Hajrat“, gdje se i sada nalazi. Oženjen je, otac etvero djece. RODITELJI SU ME NAUILI DA POMAŽEM DRUGIMA Vašim dolaskom u CHR „Hajrat“ ova institucija je postala jedna od najjaih institucija openito koje Bošnjaci Sandžaka imaju? T rudimo se, dajemo sve od sebe da bi pomogli ljudima. Onaj ko nije bio ne terenu ne zna šta su problemi i sa kakvim se sve problemima ljudi suoavaju. Možda u biti malo neskroman, ali meni je ovaj posao išao od ruke od djetinjstva. Roditelji su me uili da pomažem, da budem na usluzi drugima, kako babo tako i majka. Na tome sam im mnogo zahvalan, jer sam imao veliki temelj sa koga sam se relativno lahko nadograivao. Kada sam bio student u Izmiru trudio sam se da pomognem našim studentima. Tražio sam im stipendije u više institucija. Meutim, za sve ovo dugujem zahvalnost roditeljima, babu, djedu i majci. Ovom prilikom u spomenuti da je moj rahmetli djed bio muslihun. U Sandžaku su skoro svi poznavali rahmetli Ljaka Beirovia. Bio je velika i cijenjena linost. Isto tako i moji roditelji - svi koji ih poznaju znaju da su inili dobro drugima, tako da je taj miraz od njih. GRADIMO KUU ZA JETIMSKU PORODICU U SREBRENICI Ono što CHR radi u Sandžaku, pa sad i izvan Sandžaka, može se mjeriti sa neim što državne institucije sa državnim budžetima teško postižu? Radimo koliko možemo. Nažalost, velika je potreba, kako u Sandžaku i Srbiji tako i u okruženju. Radimo na više polja. Recimo, pomažemo izgradnju kua onima koji su potrebni tue pomoi ili kojima kua izgori u požaru. Nekome smo pomogli izgradnju cijele kue, nekome pola, nekome krov, nekome vrata, nekome laminat, nekome namještaj... Zaista smo u tim stvarima, hvala Allahu dž.š., do sada dosta uspjeli i tako emo nastaviti. Pomogli smo izgradnju nekoliko kua u Novom Pazaru, Sjenici, Prijepolju, Rožajama i, inšallah, u aprilu emo zapoeti izgradnju kue u Srebrenici jednoj sedmolanoj porodici koja trenutno živi u jednoj sobi. Na zahtjev nekoliko mještana i ljudi iz Srebrenice obišli smo ovu porodicu. Dobio sam vrsto obeanje od naših ljudi iz Graca da, uz Božju pomo, otponemo izgradnju ove kue u Srebrenici. To su djeca, jetimi bez roditelja. Njihov roditelj je nestao u ratu, tako da osjeamo moralnu obavezu da im pomognemo. INTERVJU Iz transparentnosti Vašeg rada, prije svega Hajrat TV, vrlo esto smo u prilici da gledamo kako Vi i Vaši aktivisti krstarite Sandžakom i obilazite stare i bolesne osobe kojima udjeljujete pomo? Hvala Allahu dž.š., ve preko dvije i po godine realiziraju se naše Hajrat emisije. Za to ima zaslugu Nejra Rakovi, koja je autor i voditelj te emisije. Nije lahko svake ili svake druge hefte imati novu emisiju. Treba to sve izdržati. Meutim, zbog ega imamo toliku snagu, zbog ega to radimo? Kada odemo na teren i vidimo kako ljudi teško žive, nemamo pravo da stanemo, jer isto se bojim kazne Allaha dž.š. da nas ne stigne kada vidimo da, recimo, ljudi žive u neadekvatnim uslovima, da su bez hrane, obue, odjee, da su bez krova nad glavom, da nemaju da školuju djecu. „GAZDA E DA ME ISTJERA IZ STANA“ Pored pomoi bolesnima, ono što je manje poznato, a što Vi i Vaša institucija veoma esto radite jeste pomo manje imunim ljudima da iziu na kraj sa kirijama i podjela paketa siromašnim osobama? Nažalost, puno je ljudi koji nemaju krov nad glavom. Mnogo osoba nam se obrati, kaže: „Sad e prvi, gazda e da me istjera iz stana ukoliko ne platim...“ Onda se mi nekako snalazimo, tražimo od dobrih ljudi, naemo nekog donatora koji plati nekome kiriju. Vidite i sami da je velika ekonomska kriza. Ona nikada ne pogodi one najvee, nego snae one najsiromašnije koji ni u bolje vrijeme nisu imali. Nažalost, to se prelomi preko njih. Zato i u tom pogledu izlazimo ljudima u susret, normalno, onoliko koliko možemo. Imali smo par sluajeva ove zime. Neki ljudi su ostali u sred zime na ulici, pa smo im u nekoliko navrata u Sjenici izlazili u susret kako bi lakše prebrodili ovu zimu. Oni sigurno u tim kuama ni kada se izljepša vrijeme nee moi stanovati. Nadamo se, ako Boga da, da emo zajedno tim ljudima napraviti adekvatne domove. NA MINUS TRIDESET BEZ OGRJEVA Spomenuste ovu tešku zimu. Jedna od zadnjih veih akcija CHR „Hajrata“ bila je u ovim teškim danima kupovina ogrjeva onima koji nisu mogli da iznau nain da ga sebi obezbijede? Da, mnogi su nam se obratili po tom pitanju. Ne samo iz Novog Pazara, nego i Priboja, Prijepolja, Sjenice, Tutina i drugih mjesta. Jednostavno, ovjek živi sa troje-etvero djece, ostao je bez ijednog drveta na -25 ili -30 stepeni! Možete zamisliti da neko zanoi u takvoj prostoriji! Potrudili smo se da u cijelome Sandžaku na destine porodica dobiju prijeko potrebni ogrjev. IMA STUDENATA KOJI NE BI MOGLI STUDIRATI BEZ NAŠE POMOI U CHR „Hajrat“ postoji Fond za sti- Želim da kažem onima kojima možda još nismo mogli da izaemo u susret, jer su potrebe velike. Koliko god se trudimo da pomažemo i mi i ostali, ne može da bude dovoljno. Zato neka se strpe, mi emo se truditi da svakome izaemo u susret. Nekada izau iznenadni sluajevi, na primjer ovjeku izgori kua, i u tom trenutku, ako smo planirali da nekom nešto pomognemo, a ovamo je kua izgorjela, prioritet nam nalaže da prvo pomognemo ovom ovjeku da smjesti porodicu i napravi dom. Ali, mislim da u 99% sluajeva ko je došao kod nas da zatraži pomo da smo mu pomogli, ne možda u mjeri u kojoj je njemu bilo potrebno, ali nastojali smo da ovjeka lijepo primimo, da progovorimo sa njim i da mu pomognemo onoliko koliko smo kadri. Ono što je najkrupnije i što cijeli Sandžak fascinira, kada je u pitanju CHR „Hajrat“, jesu vakufske kuhinje. NIJE LAHKO HRANITI LJUDE SVAKODNEVNO Vakufske kuhinje su mega projekt koji smo zapoeli prije dvije i po godine. U poetku sam malo i ja bio skeptik da li može da uspije, jer nije lahko hraniti ljude svakodnevno. Lahko je dva-tri dana, pet, deset... Meutim, svakodnevno hraniti toliki narod nije lahko. Ali, uz podršku uvaženog muftije Muamer-ef. Zukorlia krenuli smo u ovaj projekt prvo sa otvaranjem Vakufske kuhinje u Novom Pazaru, zatim Sjenici i Tutinu. U Prijepolju nam je centralna kuhinja za zapadni Sandžak, gdje se sprema hrana i razvozi do trpezarija u Novoj Varoši, Priboju i Brodarevu. Trenutno se u vakufskim kuhinjama hrani preko 2.500 ljudi. NAJVIŠE ME STRAH GLADNIH USTA Ako mogu na nešto biti ponosan u svom radu jeste to što možemo nahraniti gladna usta. Ono što me najviše brine i boli i ega me strah jesu ta gladna usta. Sit gladnom, niti zdrav bolesnom ne vjeruje. Ja sam, nažalost, nailazio na strašne situacije. Ljudi su me zvali u pola noi, kažu: „Efendija, mi dva dana nismo jeli...“ Kada ujete tu rije i doživite taj osjeaj, to vas zaboli i ne možete rahat da živite i spavate. Upravo nam je to bio motiv da otvorimo vakufske kuhinje i, hvala Allahu, do sada su one uspješne. pendiranje uenika i studenata? Obzirom da imamo veliki broj aka i studenata koji bi željeli da se školuju, a nisu u mogunosti, odluili smo da i tu taku uvrstimo u naš rad kako bi pomogli uenicima i studentima koje roditelji nisu u stanju da nansiraju. Zaista, ima studenata koji ne bi mogli studirati da nije naše ili pomoi drugih institucija i pojedinaca. NAROD SANDŽAKA ODRŽAVA VAKUFSKE KUHINJE Iz sveg srca se zahvaljujem narodu Sandžaka i dijaspore koji održava te vakufske kuhinje. Svakodnevno ljudi donose namirnice: krompir, pasulj, pirina, makaronu - ono što se inae koristi za ishranu. BEREKET KURBANSKOG MESA Korisnici svaki dan imaju kuhanu hranu zahvaljujui kurbanskom mesu koje su ljudi darivali Mešihatu. U toku cijele godine se ljudi u vakufskim kuhinjama hrane kurbanskim mesom i to je veliki bereket i srea. Onaj ko daruje kurban Islamskoj zajednici ili vakufskim kuhinjama neka zna da to zaista ode onima kojima je najpotrebnije. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net NEMAMO PRAVO DA STANEMO 49 INTERVJU drugima. U veini sluajeva su to donacije u obui, odjei i namirnicama. PRED VAKUFSKE KUHINJE STIŽU HRPE NAMIRNICA BEZOBRAZLUK JE GLADNOG PITATI KOJOJ VJERI I IDEOLOGIJI PRIPADA Spomenuste Mešihat. CHR „Hajrat“ djeluje u okviru Mešihata. Meutim, ono što se vidi kroz vakufske kuhinje i sve akcije, pogotovu akcije prilikom elementarnih prirodnih nepogoda, poplava, zemljotresa, korisnici CHR „Hajrata“ nisu samo Bošnjaci ve i pripadnici drugih nacionalnosti? revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Pomažemo svima kojima je to potrebno. Nismo pitali nikog da li je musliman Bošnjak, da li je Srbin pravoslavac, da li je Rom ili pripadnik nekog drugog naroda. Svi se oni hrane u vakufskim kuhinjama. Nikada nikoga nismo pitali: „Ko si, šta si?“ Jedino što pitamo jeste da li ti treba ili ne treba. Kada su bile poplave u Novom Pazaru, u Trnavi, u Pljevljanima, dijelili smo pomo i Srbima i Bošnjacima. Isto tako u Prijepolju, Brodarevu, kada su bile poplave, podijelili smo svima onima kojima je bilo najpotrebnije, bez obzira da li su Bošnjaci ili Srbi. Nikada to nismo pitali i, ako Bog da, nikada neemo ni pitati. U tome je naše veliko bogatstvo, jer pitati ovjeka koji je gladan ko je, šta je, veliki je bezobrazluk. Na kraju krajeva, nas tako ui Božji Poslanik a.s. kada kaže: „Niko od vas nee biti pravi vjernik dok mu komšija bude gladan, a on bude sit.“ Tu nije u pitanju odnos musliman nemusliman, ve komšijski hak, tako da se mi rukovodimo ovim principima vjere. Zato ak nikada nikoga nismo pitali ni kojoj politikoj opciji pripada. NEMA SANDŽAKA NA DALEKO Pobrojani projekti iziskuju velika sredstava. Vi ste ve spomenuili da vakufske kuhinje nansiraju ljudi iz Sandžaka i dijaspore. Ko još nansijski pomaže rad CHR „Hajrat“? Pa, pomažu mnogi ljudi, naroito iz Sandžaka sa težištem na Novi Pazar. Ja sam i prije govorio da Novog Pazara i Sandžaka nema nadaleko, da u njima ima bereketa, jer ovdašnji ljudi imaju sluha, smisla za pomo 50 Takoer želim da se zahvalim sandžakoj dijaspori. Kada ti ljudi dou na odmor da obiu roditelje i zaviaj, pred vakufske kuhinje stižu hrpe namirnica. Ne znamo ko ih je donio. Samo kažu tamo neki iz Njemake došao, donio namirnica za vakufsku kuhinju. Znate kakav je osjeaj kada nekome ne tražite, a on donese. Drago mi je što narod u Sandžaku ima tu svijest, što Bošnjaci imaju tu svijest. Možda u nekoga uvrijediti, ali mislim da tu imamo najizgraeniju svijest na Balkanu. Odlazei na Zapad i obilazei region, vidio sam da prevladava neka hladnoa. Kažu: „Ima neko drugi da se brine za siromahe, što moramo mi!“ Meutim, zahvaljujui upravo tim dobrim Bošnjacima, tim humanim ljudima, uspijevamo za 2.500 ljudi svakodnevno pripremiti hranu. Maloprije nisam spomenuo za centralnu kuhinju za zapadni Sandžak da auto svakodnevno putuje 190 km raznosei hranu za Novu Varoš, Brodarevo i Priboj. Treba obezbijediti sredstva za gorivo. Zahvaljujui dobrim ljudima i povjerenju u Islamsku zajednicu, mi uspijevamo da to osiguramo. DOVOLJNO JE DA ALLAH ZNA Nekada je bilo u našem narodu kada ovjek udijeli da mu se ne zna da je dao. Da li ljudi sa kojima Vi komunicirate istiu to što daju ili žele da sakriju? Ima dosta ljudi koji žele da ostanu anonimni iz više razloga. Kažu: „Ne Ovom prilikom bih se zahvalio i Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, koja je u nekoliko navrata uzela ueše u pomoi bolesnim osobama u Prijepolju, Tutinu i drugim mjestima. Drago mi je što uenici i cijela institucija imaju sluha za pomaganje. Upravo su uenici i uenice Medrese, kada je bilo potrebno da se ljudima nae novac za lijeenje i slino, dali veliki doprinos kroz akcije prikupljanja sredstava. Molim Allaha,dž.š. da ih nagradi. Njih trebaju da slijede i studenti Fakulteta za islamske studije i ostalih fakulteta, jer ljudi mogu na razne naine pomoi. Neka uenica ili studentica, ili bilo koji drugi insan, može nekoj staroj osobi pomoi da opere prozore, poisti sobu, kaže nešto lijepo, druži se sa njom... Za sve koji žele da se ukljue ima mjesta. mora niko da zna, dovoljno je da Allah dž.š. zna.“ Oni žele sevap, dobro za sebe i porodicu na Sudnjem danu. Imaju i onih koji kažu: „Dali smo, pomogli smo...“ Meni je drago da svima pomognemo. LJUDI SE NE TREBAJU STIDJETI DA ZATRAŽE POMO Obilazei teren vidimo da ima dosta ljudi kojima je potrebna pomo, ali se stide da potraže. Imali smo nekoliko sluajeva da ja porodica bila jedno vrijeme u nansijskim problemima, obraali su nam se nekoliko puta. Meutim, kada je neko otišao van i zaposlio se, kažu: „Efendija, hvala Vam puno, više nam ne treba pomo.“ Vidite to poštenje i iskrenost. U zadnje vrijeme je puno porodica koje je stid da zatraže i stvarno nije lahko doi pred iija vrata i pred neku instituciju i tražiti pomo. Ali, nažalost, ljudi su nužni i jednostavno moraju. Koristim priliku da pozovem takve da slobodno dou u CHR „Hajrat“. „DVADESET GODINA MI NIKO NIJE OTVORIO VRATA“ Šta Vas je od svih proživljenih situacija najviše ganulo? Ve sam spomenuo situaciju kad me je jedna osoba prije godinu dana zvala u pono i rekla: „Efendija, mi dva dana nismo jeli...“ Ve sutradan sam pripremio ekipu. Napravili smo namirnica tri-etiri paketa i odnijeli. Hvala Bogu, pomogli smo im. A imali smo sluaj gdje jednu staricu dvadeset godina niko nije obišao. Kaže: „Sinovi su neki preselili, neki su vani, ne mogu da dou.“ Kada smo otišli da je obiemo, vidjeli smo joj suze u oima. Kada nas je ispratila, opet suze. „Tetka, šta je?“ Kaže: „Sine, Vi ste u zadnjih 20 godina prvi koji ste došli da nas posjetite...“ Nakon toga nekoliko puta smo odlazili da posjetimo tu staricu, da ne bi bila sama, da joj damo moralnu podršku. TEŠKO JE KOD VELIKIH BOLESTI Ima dosta teških situacija. Dosta je teško kada nekome treba velika pomo, kad ne možemo da mu pomognemo. Nekada je u pitanju bolest, gdje lijeenje košta po više stotina hiljada eura. Porodica nije u stanju da to sama prikupi. Ima sluajeva gdje po 20 godina roditelji gledaju dijete kako se pati, kako je nepokretno, kako ne smije ni jednog trenutka INTERVJU ostati samo. Ta e se porodica cijeloga života muiti. Kada pogledamo lice majke i baba tog djeteta, drago mi je da su nasmijani, muhabete lijepo, kažu: „Šta eš, Allah je tako dao. Moramo se pomiriti sa Njegovom odredbom.“ Zaista u narodu ima raznih iskušenja, nije lahko raditi ovaj posao. Meutim, znajui da e sve ovo proi, da emo jedino ono što uradimo imati na Sudnjem danu, zbog toga i sve ovo inimo. Nadam se, ako Bog da, da e ovo pristati meni i mojoj porodici na Sudnjem danu. AKCIJE ZA TRANSPLANTACIJE BUBREGA Pored najizraženijeg djelovanja u Sandžaku, CHR „Hajrat“ djeluje i na drugim prostorima? U toku protekle godine smo na poziv nekoliko porodica iz Rožaja, Baa i Petnjice dijelili obuu, odjeu i namirnice tamošnjem stanovništvu. Povodom bolesne osobe u Rožajama zvali nas da im pomognemo i, hvala Allahu, ta akcija je uspjela - jedan momak je izvršio transplataciju bubrega. Isto tako pomagali smo izgradnju kue jednom jetimu kome je majka preselila na roenju. Ljudi koji su pokrenuli akciju zvali su nas i mi smo se odazvali. Nekima su bile kue izgorjele tako da smo i tu pomagali. Pored toga, pomagali smo i porodicama u BiH. Jednoj ženi iz Goražda, Ramizi Šundo, trebala je transplatacija bubrega. Ovih dana treba da ide za Pariz da izvrši tu operaciju. Bila je još teža situacija: djevojici od sedam godina su oba bubrega otkazala i ona treba da se lijei. Obišli smo porodice šehida u Sarajevu, nosili im namirnice i kune potrepštine. Imali smo dvije podjele namirnica u Srebrenici za vrijeme Bajrama. DJELUJEMO ŠIROM SRBIJE Kada je u pitanju Srbija? Redovno pomažemo ljudima u Beogradu, Novom Sadu i širem dijelu Vojvodine. U posljednje vrijeme su otuda sve uestaliji pozivi za pomo. Krajem februara smo imali podjelu namirnica u Velikom Ritu u Vojvodini. U tom naselju ljudi zaista teško žive. Nekako se snalaze od nekakvih sirovina koje uzimaju iz kontejnera, prodaju, preprodaju, žive bez krova nad glavom, polomljenih prozora, bez patosa, na zemlji... U nekoliko navrata smo im izlazili u susret. Pomažemo u Medžlisu IZ-e Beoin, u skladu naših mogunosti. KUPILI SMO KRAVE SIROMAŠNIM LJUDIMA NA SELU Potrebe su velike, a mi se trudimo koliko možemo. Obino ljudi sa sela nisu u prilici da dou i uzmu hranu u vakufskim kuhinjama. Onda im mi podijelimo pakete, jer ne smijemo ni njih zaboraviti. Prošle godini smo imali nekoliko sluajeva da su neki imuniji ljudi na moje insistiranje kupili krave porodicama koje živi na selu sa troje-etvero djece, a nemaju nigdje ništa. USKORO TEMELJ DOMA ZA JETIME Ono što takoer spomenuste, a ini mi se nikada institucionalno u Sandžaku nije tretirano, jeste položaj jetima. Imam neka saznanja da e CHR i na tom polju raditi? Samim tim što je Allah dž.š. htio da uzme roditelje nekome, slijedi mu težak život. Mi mu ne možemo povratiti baba ili majku, ali možemo mnogo olakšati. Ono što mislim da je obaveza, ne da je lijepo, nego obaveza, jeste da pomognemo tim osobama. Nadamo se da emo ubrzo zapoeti temelj i izgradnju Doma za jetime, tj. za siroad, kako bi ona imala adekvatan smještaj, hranu, pie, odijevanje i sve što je potrebno za koliko-toliko normalan život. Možemo li iskoristiti ovu priliku da i za taj, kao i za sve ostale projekte, još jednom pozovemo sve ljude dobre volje da se ukljue u akciju „Hajrata“? Nadam se, ako Bog da, da e se ljudi odazvati kao i uvijek. Naši ljudi kada vide gdje daju, zbog ega i kome daju, hoe da se odazovu. Tako da uope ne sumnjam u to. Postoji li nešto što smo možda propustili kazati za naše itaoce? Ovom prilikom želim da se zahvalim TV Jedinstvo i TV Sandžak koje su od poetka emitirali naše emisije. Želim da se zahvalim svima koji nam pomažu i molim Allaha dž.š. da im to bude od koristi kada im bude najpotrebnije. HAJRAT PRUŽIO POMO ŽITELJIMA VELIKOG RITA Centar za humanitarni rad „Hajrat“ je u saradnji sa Beogradsko-novosadskim muftijstvom posjetio Vojvodinu i podijelio adekvatnu pomo stavnovnicima Velikog Rita. Veliki Rit se nalazi na sjevero-istonoj periferiji Novog Sada. Sjeverni dio Velikog Rita je urbaniziran i mnogo razvijeniji od južnog, koji to nije samo zato što ga naseljava iskljuivo romsko stanovništvo. U Velikom Ritu živi oko 2.500 stanovnika za koje se slobodno može rei da su na rubu egzistencije. Stanovnici ovog naselja iskljuivo žive u trošnim kuama izgraenim od erpia, lima ili ak od kartona, naravno, bez vode i grijanja. Veina tih kua je pokrivena kartonskim ili plastinim krovom ili nekim drugim materijalom gradskog otpada. CHR „Hajrat“ je i ovaj put kao i godinama unazad žiteljima ovog naselja pružio najnužniju pomo. „Hajrat“ je tom prilikom podijelio preko tonu kurbanskog mesa, kao i pakete odjee, obue i namirnica za preko 300 porodica ovog naselja. U ovom ekonomski slabo razvijenom, ali zasigurno lijepom naselju od 2005. godine postoji mesdžid koji djeluje pri Medžlisu Islamske zajednice Novi Sad u kojem žitelji ovog naselja obavljaju islamske obrede onako kako to vjera islam od njih traži. Stanovnici ovog vojvoanskog naselja su se zahvalili gostima na pruženoj pomoi i na tome što blagonaklonost Mešihata Islamske zajednice i CHR „Hajrat“ u njima stvara osjeaj sigurnosti i pripadnosti muslimanskom ummetu. Direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Beirovi takoer je apelirao na sve graane da pomognu žitelje Velikog Rita i druge kojima je pomo potrebna, jer Uzvišeni Allah dž.š. iskušavajui njih neimaštinom iskušava i sviju nas, podvlaei da neije malo zaista nekom znai mnogo. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Važno je spomenuti da su Islamska zajednica i CHR „Hajrat“ sproveli akciju nakon zemljotresa u Kraljevu koja je bila najuspješnija na nivou Srbije, kada se uzme u obzir pojedinana pomo. Mi se ponosimo time. Mislim da bi ovo pravoslavci trebali znati. Isto tako, akcija „Bitka za bebe“. Jedina vjerska zajednica koja je uzela ueše jeste Mešihat Islamske zajednice. Mešihat je potpisao protokol sa B92 i evo upravo smo prije neki dan predali Zdravstvenom centru Novi Pazar jedan najsavremeniji inkubator. 51 TABIRENJA aK ALA POTURAVANJE BOŠNJAKA ij zb Ha NOVA CRNOGORSKA STRATEGIJA ODNARODNJAVANJA BOŠNJAKA CRNE GORE B revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net ošnjaci Crne Gore, kako je to ope poznato, žive u najveem broju u sjevernom dijelu Crne Gore, odnosno u Sandžaku, dok znatno manji broj živi u Podgorici, Baru, Nikšiu… Popis stanovništva iz 2011. godine je pokazao da Bošnjaci sandžakog dijela Crne Gore ine 79% od ukupnog broja Bošnjaka u Crnoj Gori, a u ukupnom stanovništvu u ovom dijelu Sandžaka uestvuju sa nešto više 40%. 52 „Istraga poturica“ sa teritorije današnje Crne Gore traje od Njegoša, i to je uglavnom poznata i dokazana historijska injenica. Vremenom su se samo mijenjale metode i sredstva, a intenizet „istrage“ skoro da ne jenjava. „Oslobaanja“ gradova i sela, od Herceg Novog, Nikšia, preko Podgorice, Kolašina, Šahovia, osvajanja Plava i Gusinja uz masovna ubistva, te nasilno pokrštavanje porobljenog stavnovništva, zloinako masovno ubijanje Bošnjaka u Limskoj dolini 1943. godine, kada je za samo nekoliko dana pobijeno oko 9.200 golorukog stanovništva, zatim ekonomsko raseljavanje bihorskog kraja, nakon ukidanja opštine Petnjica pedesetih godina, do raseljavanja pod okolnostima ratova devedesetih godina dvadesetog vijeka, u kojim Crna Gora „nije uestvovala“, kada su na hiljade porodica sandžakih Bošnjaka potražile spas u mnogim zapadno-evropskim zemljama, ali i u drugim dalekim zemljama diljem dunjaluka, period je u kojem je uz zloinaku podršku države, od bošnjakog stanovništva, pljevaljska Bukovica potpuno oišena. Ali, „istraga“ se time ne završava. Ovdašnji Bošnjaci su se skoro saživjeli sa „istragom“ kao neim što ih ne može mimoii… Na nadimak Turci odazivaju se, doživljavajui ga uvredom samo u itanju namjere sagovornika. Bošnjaci Crne Gore svakog dana postaju svjesniji da, koliko god se trudili, ne mogu biti Crnogorci, a muslimani su ve po vjeri, i kao takvi samo mogu biti Bošnjaci. Procjenjuje se da ovaj proces bošnjakiziranja Bošnjaka ide uzlaznom putanjom i da e ga, unato ustavnom cementiranju Muslimana kao posebnog naroda, u buduem vremenu biti teško zaustaviti. Objedinjavanje Bošnjaka u Crnoj Gori te njihovo duhovno povezivanje sa Bošnjacima iz sjevernog dijela Sandžaka, kao i sa Sarajevom kao bošnjakim etnikim i duhovnim centrom, za crnogorsku (crnogorsko-srpsku) nacionalnu elitu neprihvatljivo je. Crnogorska politika elita ini sve da ovdašnji Bošnjaci prekinu postojee veze sa Bošnjacima izvan Crne Gore i da se istovremeno usmjere prema nekom drugom duhovnom, ali i nacionalnom centru. „Istraga“, kao primjer avoljeg zavjeta, donosi uvijek nešto novo. No, sada nas u tom horor „novitetu“ iznenauje darivanjem, umjesto kame, novim, „turskim“ identitetom. Crnogorska politika elita, onako državniki uozbiljena, riješena je da konano od „poturica“ napravi prave Turke. Shvatilo se da bi taj „vjekovni uljez“, ta „guba iz torine“ mogao biti resurs, koji se, uz malo njege, šminke i brendiranja, može ak i unoviti i od obinih „mobaša“ napraviti „roba“ za ciljano istono tržište. U emu se sastoji ova crnogorska rebusnica? Bošnjaci su „Turci“ u emociji islamskoga bratstva. To je ono što ih vjekovima spaja u „rodbinskoj“ vezi, ali pored toga, tu je i pola milenijuma zajednike historije, obiaja, kulture… No, to je openita pria za sve Bošnjake i otkuda su sada ovi crnogorski prei Turcima od Bošnjaka iz Bosne ili Srbije? Naravno da nisu, ali ovo nije prvi put da se crnogorski Bošnjaci vješto koriste u podupiranju crnogorskih nacionalnih interesa na svoju štetu. Ovog puta se pripremaju kao mamac za Turke, koji su opet, u toj politikoj kciji, mamac Bošnjacima. Turcima se nudi „rodbinska“ ruka i Evropska unija, a Bošnjacima nada zvana Turska. Ali mamac je samo mamac. Turci su ga, naravno, svjesni i hladno ekaju da jasno vide šta se to „nudi“, kao što hladne glave ekaju i Evropsku uniju. Jedina nacionalna stranka Bošnjaka u Crnoj Gori, Bošnjaka stranka, sebi ve kai ordenje za uspješno popravljanje diplomatskih odnosa Crne Gore sa Turskom, prisvajajui to kao svoj politiki kapital. Sa ove adrese se najavljuju (i samo što ve nisu zapoele) turske investicije u Crnoj Gori, koje su, dakako, „plod ove uspješne diplomatije“. Islamska zajednica je novim Sporazumom sa Vladom Crne Gore, kroz deniranost procedure izbora reisa, ve „obezbijedila“ tutorstvo Vlade, koja e, kad joj je ve data tako „teška“ uloga, u znak povjerenja i dobrih diplomatskih odnosa sa Turskom, u eventualnim sporovima (koji e se pojaviti !?) u Islamskoj zajednici, prizvati upravo Tursku kao arbitra. Oekivano, Sarajevo se u tom Sporazumu i ne spominje, uprkos injenici da Bošnjaci u Islamskoj zajednici Crne Gore brojem, ali i imovinom i duhovnim nasljeem, uestvuju sa preko 90%. Bošnjaki politiari rasporeeni u crnogorskim politikim partijama ve revnosno prihvataju poturavanje Bošnjaka kao unosan politiki trend. Predsjednik Rožaja, „najturskije“ opine u Crnoj Gori, zajedno sa njegovim kolegom iz „najalbanskijeg“ Ulcinja, nedavno, TABIRENJA Crnogorska politika elita, s druge strane, kroz ovakvu kontrolu bošnjake politike i Islamske zajednice u Crnoj Gori, jasno pokazuje da se autohtoni bošnjaki narod, skoncentriran dominantno na svom životnom prostoru koji se zove Sandžak, ne vidi drugaije ve kao nacionalna, turska manjina, odvojena od ostatka bošnjakog korpusa. Istovremeno je ovo lekcija ostatku Nebeskog bratstva kako se legalno dolazi do nove Velike Suverene. Bošnjaci Crne Gore se tako, povedeni „mudrim voama“, kroz zatvorenu nacionalnu politiku, ali i „samostalnu“ Islamsku zajednicu, odriu svojeg bošnjakog korpusa, a time i Sarajeva kao svog duhovnog i vjerskog središta, ežnjivim pogledom se okreui prema dalekom Istambulu, ekajui valjda da trava ozeleni… EL JI K ako nas poduava crnogorska Islamska zajednica, mi treba da pomažemo da se kantonalna vladavina mileševskog eparha ne dovodi u pitanje, a da se oko Sandžaka ne postavlja ni pitanje. Nije to ništa neobino kod crnogorskih muslimana koji predstavljaju islamski svijet u Crnoj Gori, ili bar misle da ih predstavljaju, jer ne zastupaju mišljenje nijednog samosvjesnog Bošnjaka i pripadnika islama u Crnoj Gori, a naroito u Sandžaku, te sklapaju ugovore sa državom da im garantira nadležnost u okviru crnogorskih državnih granica, ko biva: „Kad ve nemamo punu podršku od muslimana, daj barem neka nas režim podrži.“ Željni vlasti u što veoj oblasti, vrhovni lanovi ovih „predstavnika muslimana u Crnoj Gori“ u korijenu žele suzbiti svijest da je u Sandžaku Muftija sandžaki. Da nije njihovo sjedište u Novom Pazaru i duhovni centar u Sarajevu, ve žele da nam nametnu da je nama sa ove strane granice centar u Podgorici ili na Cetinju, a sandžakoj brai sa one strane granice u Beogradu ili na Dedinju. Opet dvojni standardi. Mileševska eparhija može biti prekogranina, a Muftijstvo sandžako ne može. Nisu Bošnjaci protiv ureenja SPC o podrunoj nadležnosti, niti prekograninoj Mileševskoj eparhiji. Niti imaju pravo da se miješaju u rad SPC-a, niti bilo ije druge vjerske zajednice. Ali isto tako oekuju da se ni pripadnici bilo koje druge zajednice ne miješaju u ono što je naše. Meutim, nama se „naši“ umiješali u ono naše, pa onima kojima mogu ne daju ni da se odazovu na iftar u Sandžaku na koji ih je pozvao Muftija sandžaki, jer je on u Sandžaku gost, a ne domain. To je njihovo objašnjenje. A ako se odazove neki, na primjer, uenik njihove medrese na iftar, dobit e „keca iz vladanja“. Kao što su i dobili neki uenici. A šta treba da rade imami njihovi? Treba da odu na božini ruak kod vladike mileševskog Filareta u prostorijama Pljevaljske crkvene opštine. To je po njihovom shvatanju pohvalno, a odazivanje na iftar je veliki prekršaj. Njihovi imami svakodnevno preko medija šalju podrške njihovim sveenicima koji imaju probleme sa zakonom, a još nijednom nisu uputili podršku imamima i vjerouiteljima Islamske zajednice u Srbiji ugroženim od strane beogradskog režima. E, tu su se malo kristalizirale stvari. Dakle, jasno je da CRNOGORSKA ISLAMSKA ZAJEDNICA PODRŽAVA EPARHIJU MILEŠEVSKU, ALI NE ŽELI SANDŽAK I SANDŽAKO MUFTIJSTVO UNUTAR CRNOGORSKIH GRANICA! Sreom, Bošnjacima na ovim prostorima je ve odavno Sandžak u duši, Muftija sandžaki u srcu i zdrav mozak u glavi. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Bošnjaki akteri ovako „usaglašene“ državne politike, jasno je, dobijaju adekvatne koncesije u nekoliko ravni. Najprije im se pomaže na stvaranju imidža dušebrižnika i pomagaa osiromašenog naroda, što u ovim bremenitim vremenima siromaštva predstavlja mono politiko sredstvo. U drugoj, državnikoj ravni, promoviraju se kao proevropski, graanski orijentirani, umjereni i pouzdani predstavnici naroda. Naravno, uz sve to, pride se dodaje uloga pomagaa za sticanje i ponekog radnog mjesta, ali najvea koncesija tako „markiranih“ politiara, društvenih djelatnika i vjerskih prvaka, svakako je njihovo lino bogaenje te iz njihovih redova stvaranje „nove“ bošnjake elite. Tako nastaloj eliti još se daje pravo da se pod okriljem državne bilaterale povezuje sa „srodnim“ institucijama i organizacijama u susjednim državama gdje žive njihovi sunarodnici. Time se preporuuje poželjan integristiki obrazac društvenog ponašanja, ali i jedini dozvoljen oblik borbe za nacionalna i opa graanska i vjerska prava. Svi oni koji se drugaije ponašaju postaju „nezadovoljni pojedinci koji nemaju uporište u narodu“ te su samim tim „individualci sa društvene periferije“ i stoga „nebitni za državne, društvene i nacionalne projekte“. KAKO NAS PODUAVA IZ CG G ijal Dan sinhroniziranom „istraživakom“ medijskom akcijom, promoviraše tursku i albansku zastavu, naravno pored crnogorske, kao sastavni element svog kabinetskog dekora. Politiki voe Bošnjaka su, kao što se vidi, ve dobro zagrizli mamac, ali da sve to bude ozbiljnije i tržišno kurentnije, mamac je oigledno progutala i Islamska zajednica. Cijena je ogromna: odvajanje od bošnjakog nacionalnog korpusa i, reklo bi se, naizgled racionalno zaokretanje od nacionalnog i vjerskog centra Sarajeva prema Istambulu. Ali cijena je pored toga i okretanje lea prii o regiji Sandžak. Ovo zadnje još je i važnije, ak je, ini se, strateško pitanje crnogorske državne politike, za koju e i srpski velikodržavni planeri, koji su se opredijelili na kartu politikih podjela i vještakog stvaranja paralelnih institucija meu Bošnjacima u Srbiji, pozavidjeti „mudroj“ crnogorskoj brai. 53 NAŠA STRADANJA U MIRU .D UR AKOV I TABIRENJA Retrospektiva dogaaja revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Druga vijest koja je direktnije vezana za nas Bošnjake Sandžaka i Srbije jeste iskopavanje i pronalaženje žrtava u jezeru Peruac (ubijenih u toku rata 1992-1995. sa teritorije Priboja, Goražda, Višegrada), meu kojima su Bošnjaci Prijepolja, Priboja, Crne Gore i jedna hladnjaa sa tijelima ubijenih Albanaca (sluajno ili namjerno, zajedno u jezeru Bošnjaci, Hrvati i Albanci ubijeni od jednog neprijatelja), ukupno 162 osobe. Mi u dolini Lima mjesec februar pamtimo po nemilom dogaaju iz OSOBE OTETE IZ VOZA “ 54 P remijerno prikazivanje lma „U zemlji krvi i meda“ poznate svjetske glumice Aneline Džoli svakako da je obilježilo februar u regionu. Ono što budi pažnju obinog naroda jesu komentari i kritike srbijanskih glumaca, redatelja, scenarista i drugih koji na sve mogue naine pokušavaju diskreditirati lm koji govori o zloinima koji su sigurno bili brutalniji u stvarnosti, a koji su poinjeni nad Bošnjacima. Koji je razlog ovome, vrijeme e pokazati, ali je vjerojatno proradio „usaeni ideološki osjeaj“ kako je cijeli svijet protiv Srbije... 1993. godine kada su iz putnikog voza u stanici Štrpci, režimski planirano i vojniki izvedeno, oteti Bošnjaci i samo zbog toga ubijeni zajedno sa još jednim Hrvatom. (49), izbjeglica iz Trebinja Alomerovi Adem (59), Prijepolje ori Rasim (40), selo Zaluga (Prijepolje) Bakija (Džanka) (43), Bijelo Polje Fehim Nijazija Kajevi (30), Prijepolje Babai (Muja) Ismet Iko (30), Podgorica Memovi Fikret (40), Prijepolje Husovi (Šura) Rifat (26), Bijelo Polje Hani Muhedin (27), Prijepolje Rastoder Samir (45), Podgorica Softi (Mula) Šeo (48), Bijelo Polje Kapetanovi (Hasiba) Esad (19), Bijelo Polje Topuzovi Prijepolje Liina (amila) Iljaz (43), Bijelo Polje Preljevi Safet (22), Prijepolje eevi (Biga) Senad (16), Bar Fevzija Zekovi (54); Zvjezdan Zulii (33) Zupevi (Ahmeta) Halil Tomo Buzov (53) Džafer (55), “ nR Ale Ali stanovništvo Limske doline pamti još i druge zloine koji su se desili bošnjakom narodu i to samo zato što su Bošnjaci muslimani, a to su zloini otmice u Sjeverinu 22.10.1992. kada je iz autobusa oteto 16 lica bošnjake nacionalnosti koji su tog dana putovali u školu ili na posao. Za ovaj i prethodni zloin optužen je Milan Luki, komandant paravojne jedinice „Osvetnici“. U Sjeverinu su ubijeni: Mehmed Šebo, Zafer Hadži, Medo Hadži, Medredin Hodži, Ramiz Begovi, Derviš Softi, Modhad Softi, Mujo Alihodži, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramovi, Hajrudin Sajtarevi, Esad Džahi, Ramahudin atovi, Ediz Gibovi i meu njima jedna žena Mevlida Koldži. Nekoliko mjeseci poslije Sjeverina, pripadnici Užikog korpusa Vojske Jugoslavije 18. februara 1993. godine izvršili su minobacaki napad na selo Kukurovii kod Priboja (uz granicu sa BiH). U napadu je ubijeno troje staraca: Uzeir Bulutovi, Mušan Husovi i Fatima Sara. Ostali stanovnici su u pobjegli, a njihova imovina je uništena i zapaljena. Devet dana poslije Kukuruvia desila se otmica u Štrpcima. Donosimo dio svjedoenja preživjelih mještana iz Kukurovia: „U junu 1992. godine na izlasku iz autobusa u Kukuroviima me saekuju rezervisti i odvode u školu. Tukli su me i onesvijestili. Kapetan Drago Pivljakovi, koji je bio iz Kokinog Broda kod Nove Varoši, psovao mi je balijsku i tursku majku i govorio: ‘Videeš šta je Srbin, Turine!’ Sjetivši se da je jedan novopridošli vojnik prije 20 dana priao da je njima reeno da se mora od granice do Prijepolja sve oistiti od muslimana, odluio sam da bježim ve sutradan.“ – Meho Džanovi (u vrijeme dogaaja imao 55 godina). „Ova vojska je bila iz Ivanjice, Nove Varoši, Bijelog Polja i Zlatibora. To maltretiranje je trajalo od maja 1992. do februara 1993. godine (...) Vidio sam da naše kue gore, a jedan vrisak muškarca uo se do neba. U ranu zoru sam stigao u Pljevlja. Trei dan sam se vratio u selo. U mene je sve sagorjelo. Došao sam do Uzeirove kue i vidio ga bez glave, bez nogu, a utroba je još gorjela. Na zgarištu kue Mušana Husovia, dvije-tri krupne kosti. Bile su Mušanove. Fatima, njegova žena, leži u jednoj šupi potpuno gola. Po grudima i stomaku izrešetana mecima. Ruke polomljene...“ - Džafer Kaltak (u vrijeme dogaaja imao 57 godina). Slina dešavanja i u Pljevljima, mjestu Bukovica. Nakon punih 17 godina crnogorsko tužilaštvo je podiglo optužnice (2009.) protiv sedam bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i policije zbog zlostavljanja i protjerivanja Bošnjaka muslimana iz Bukovice u blizini Pljevalja tokom ratnih devedestih. Stavljajui im na teret krivino djelo “zloin protiv ovjenosti” crnogorsko tužilaštvo je podiglo optužnicu i zatražilo odreivanje pritvora za sedam bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Ministarstva unutrašnjih poslova koji se terete da su tokom 1992. i 1993. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kršei pravila meunarodnog prava, sistematski zlostavljali i zastrašivali bošnjako muslimansko stanovništvo u reonu Bukovice na sjeveru Crne Gore, primoravajui ih na prinudno iseljenje. Za ovaj zloin se terete: Radmilo ukovi, Radiša ukovi, Slobodan Cvetkovi, ore Gogi, Milorad Brkovi, Slaviša Svrkota i Radovan Šurabi… U maju 1992. godine dolazi naredba od Pavla Bulatovia, ministra policije u Vladi Crne Gore, da se uhapse svi muslimani u opini Herceg Novi. Konaan spisak osoba koje su eǡ ǡ , ~ǧ Ǥ e , , ~ ǡ ,, ǡ eǡ ǧ *ǡ ǡ ǧ ǡ * Ǥe ǡ Ǩ , ͳͺǤͲʹǤʹͲͳʹǤǡ , ͳͻ ǧ *ǡ ǣǷ~ǡ~ǡǧ ǤDz deportirane po zahtjevu “Republike Srpske” još se ne zna, ali se navodi brojka od 82 osobe. Pomonik naelnika Centra bezbjednosti u Herceg Novom u vrijeme deportacije bosanskih izbjeglica bio je Damjan Turkovi. U meuvremenu se (1996.), kao komandant specijalne jedinice MUP-a, proslavio prebijanjem bošnjakih navijaa u Plavu… Da napomenemo, u vrijeme 19921993. traju batinjanja po sandžakim opinama od ijih posljedica mnogi umiru. Kada bi neko snimio lm o svim ovim dogaajima, vjerovatno bi se našao neko da kaže do to nije tako bilo i da se radi o „zavjeri“. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net TABIRENJA 55 RT OVA C TABIRENJA T ad Se KAKAV NAM JE IZBORNI SISTEM POTREBAN Ako uzmemo u obzir istraživanja javnog mnijenja u Srbiji dolazimo da zakljuka da e i na narednim izborima na proljee 2012. godine biti mnogo biraa koji nee izai na glasanje. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net K 56 ada objektivno sagledamo cjelokupnu situaciju u proteklih deset godina nazovi demokratije i velikih obeanja, nemamo pravo da se ljutimo na te ljude. To je kategorija stanovništva koji su najvee žrtve tranzicije u kojoj se Srbija nalazi ve više od jedne decenije. Bez posla, bez egzistencije, bez budunosti, bez perspektive da se bilo šta promijeni na bolje. Samo da ne bude još gore. A može li gore? To više niko ne zna. Napatio se ovaj jadni narod mnogo tako da mu se ini da za bolje i ne zna. Šuti i trpi. Ipak, bez izbora se ne može, valjda je to najvažnije obilježje demokratije, samo je pitanje kakav nam je izborni sistem u ovom trenutku potreban. Imajui u vidu trenutno stanje u našem politikom životu, dolazimo do zakljuka da bi trebalo promijeniti izborni sistem u veinski kako bi se uvelo personalno glasanje za pojedinca. Ukoliko ovaj sistem bude uveden, a obzirom na injenu da Skupština Srbije ima 250 narodnih poslanika, dolazi se do zakljuka da bi cijelu Srbiju trebalo podijeliti na 250 jednomandatnih izbornih jedinica. E samo u takvom sistemu glasanja persona koja dobije najviše glasova može se smatrati pravim pobjednikom izbora i sa punim legitimitetom predstavljati narod koji ga je glasao. A da li smo kao zemlja stvarno spremni za veinski sistem glasanja? Nakon par održanih izbora po veinskom izbornom sistemu, Srbija bi denitivno postala dvopartijska država koju bi u ovom trenutku inile SNS Tomislava Nikolia i DS Borisa Tadia. Sve ostale nacionalne stranke su još uvijek daleko od mogunosti da budu na pozicijama jedne od ove dvije stranke. Jednostavno, u ovim okolnostima njih dvije su uspele da akumuliraju najvei broj glasaa. Veinski izborni sistem svakako ima za cilj glasanje za pojedinca, a ne za partiju, što bi u mnogome oslabilo utjecaj politikih partija, a ojaalo utjecaj pojedinca. Meutim, svjesni smo da je u praksi to drugaije. Za pobjedu na izborima potrebna je, prije svega, dobra i kvalitetna kampanja, mnogo novca, lobiranje, logistika podrška, grupe, pojedinci, društvene mreže kako bi se ona i ostvarila, a što jedino politika partija može u ovakvim okolnostima da obezbijedi. Meutim, nastanak dvopartizma koji bi, bez sumnje, uveo veinski izborni sistem doveo bi i do nestanka mnogih politikih partija i stranaka koje ipak podržava gotovo 25 do 30% biraa u Srbiji, što znai da bi se ignoriralo preko milion glasaa koji podržavaju ideologiju i programe tih stranaka. Takoer, došlo bi do sukoba i politikanstva izmeu elita te dvije stranke koje esto imaju iste ciljeve. Lobiji koji bi cirkulirali u obje partije u potpunosti bi onemoguili da neka nova stranka ili partija ue u igru tako da bi došlo do stalnog statusa quo i najvažnije - i jedna i druga stranka bi držale dobre odnose sa strankama nacionalnih manjina, ne zbog pretjerane ljubavi ili slinih progra- ma i ideologija, ve zato što bi se obje predstavljale kao proevropske koje u koalicioni zagrljaj uzimaju stranke manjina. A programi u tom sluaju padaju u drugi plan… Ve je sasvim izvjesno da bi uvoenjem veinskog izbornog sistema bilo eliminirano ueše velikog broja žena u politici. ak vrlo lahko bi se desila mogunost da od 250 poslanika nemamo ama baš nijednu ženu. Zamislite kako bi to izgledalo. U patrijarhalnoj i konzervativnoj sredini kakva je Srbija teško da bi glasai birali ženu, uvijek bi prije birali muškarca, jer se još uvijek smatra da žena ne može uraditi više od muškaraca, posebno ne u takvoj vještini kakva je politika. To bi u potpunosti destimuliralo žene da uu u politiku i uope se ne bi više upuštale u izborne trke. Proporcionalni sistem koji je na snazi u Srbiji svakako da omoguava i nalaže partijama da prilikom sastavljanja izborne liste 30% moraju da budu žene. Da ne bi bilo da veinski izborni sistem donosi samo nove komplikacije, možemo sa sigurnošu rei da bi u dvopartijskom sistemu vladu inile jedna, eventualno dvije stranke, što bi je, itekako, inilo sigurnijom i odgovornijom, bez ucjena i velikih zahtjeva malih stranaka, kakva je situacija danas. Ne možemo ignorirati injenicu da je ve postala uobiajena praksa da male stranke imaju najvee apetite i da prosto ucjenjuju velike stranke, a da za to na izborima nisu dobile ni blizu potrebnu veinu. NACIJA Pokušavao sam ih dešifrirati, o emu li to oni tako duboko razmišljaju? Ni o emu plitko, ve o svemu duboko… Njihov lakat na koljenu, palac pod bradom, a kažiprst povijen ispod donje usne, meni je govorio da lagahnu temu tabire. Sve to isto, samo kažiprst ispod nosa je ve bila teža briga… Dugo, dugo su znali tako sjediti…, samo ponekad bi se za sebe nasmijali…, ili samo: „Hmm…“ kroz nos protjerali. Satima su šutjeli, al’ bi sve rekli i sporazumjeli se. I dan-danas sebe, po njima, pokušavam da revidiram. Samo emu bi se i oni smijali, smijem se. Samo emu bi se i oni udili, udim se. Nekako najviše njihovom kantaru vjerujem. Jesmo li mi i zašto zaboravili vaš muhabet? Bože, kako su bili slini! Adža je sve moglo pasirati, ali mu nije sve pod kapom moglo stati. Adžo je skoro pa zaboravljen, kao da nije ni postojao. Ponosili se mi njime ili ne, on je naš. Bio je pomalo neobian, ali je i doživotno stajao na braniku asti, ljudskosti, tanosti i obraza svoga i svojega. Bio je esto zamišljen, od mnogih zaboravljen i ostavljen, od svih zaobilažen, osim režima i neljudi. Mnogi su njemu na glavi vrhli. I vojne i paravojne jedinice, sve su njemu paravojne bile. Jedni, pa drugi, pa trei nailazili…, smjenjivali se i svi poreze uzimali. Poreze i prireze su as onako, as ovako zvali. No, kako god, svi su samo uzimali, a ništa davali. Njegovu oevinu otimali, njive poharali, a on ponovo od nule, od svojih usta štedei iz kamena hljeb vadio. Imovina im nikada nije sa prve na treu generaciju stizala, a poesto, Boga mi, ni sa prve na drugu. „Ooo, Allahu, zemlja tvrda, a nebo visoko…“ I taman skui, sve to sinovima svojim i kerima da ostavi, kad eto ti ponovo onih koji su mu zalogaj iz usta i prije vadili – pas pasji, a za njim zla hra i neljudi. Bez nacionalne države, nezaštien, negiran, niiji, i slova iz imena i prezimena mu izvadili, bez njega o njemu odluivali, zakone i ustave usvajali, grbove, himne, zastave mijenjali i državi ime davali. Sve mu halalim. Halalim mu i što nije lmove snimao i knjige pisao, naukom se bavio, strane jezike uio, na more išao, kule i vile gradio… Halalim mu jer u njegovim lmovima niko glumio nije, pisanje i strani jezici su njegova šutnja, a njegove kule i vile su ardaci bili. U vremenu kada je Adžo i na svoju zemlju popašu plaao, zatvor je po po’ godine ležao samo za nekoliko, u svojoj šumi, odsjeenih drva. Adžo, sa Pešteri, iz šume je dovukao jedna kola drva i da ne bi zbog toga na robiju otišao, sakrio je drva na tavanu ardaka. Vidio to neko ko je za državu radio i šumara pravo kod Adža poslao. Sjedio šumar sa Adžom, kahvu pio, pa ree: „Došao sam kod tebe službeno!“ „Kojim dobrom?“ – upita Adžo. „uo sam da si kola drva osjek’o?“ „A jok sine, to je tebe neko lag’o...“ „Ne lažu, ak su mi rekli i da si ih na tavan sakrio.“ „Uuuuuh, sine, što te neko nalag’o!“ – ree Adžo „Nije lag’o, ovaj je ovjek od obraza!“ – ree šumar. „Sine, taj ti nije dost, hadžamija si još, ti bi treb’o više da meni vjeruješ i mojim godinama, nego njemu.“ „Onda u ja da provjerim, za svaki sluaj.“ – ree šumar i samouvjereno krenu da se penje uz merdevine ka tavanu. A kada je šumar na treoj ili etvrtoj stepenici bio, Adžo mu staloženo ree: „Slušaj mladiu…, stani! Prvo se moramo nešto dogovorit’. Vidiš li ti onu pušku?“ „Vidim!“ – ree šumar. „Pošto si tako pametan i mojim godinama ne vjeruješ, moramo se kladit’ ovako: Ako naeš drva na tavanu, onda me moraš ubit’!“ „A šta ako ih ne naem?“ – upita šumar. „E Boga mi, ako ih ne naeš, onda ti ja besu dajem da živ sa tavana neeš sii.“ „A mora li to baš tako, Adžo?“ – upita šumar. „Pa, izgleda da baš tako mora, jer ti meni ne vjeruješ na rije, a tome tvom dostu vjeruješ, pa tako ti se i Bog danas smilov’o, penji se što prije!“ Zastade šumar, po glavi se poeša, skide šapku i sve su prilike u državnog službenika posumnja, pa ree: „A jok Adžo, mi se izgleda nismo sporazumjeli…, ja ipak više tvojim godinama vjerujem“ – i sie sa merdevina. revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net Adžo – kako je on znao i umio sa mladim i starim muhabet da otvori. Nedostaje mi Adžo, kao nikada prije…, kao nikada prije zato što sam se samo sa njim bio sporazumio. Sa ovim današnjim nikako da se sporazumim. A hajd’ se i sporazumi, kada je njima, Adžu ni do koljena, uzor Brad Pitt i slini, onako goli i nerašešljani. Hvala Allahu pa još uvijek mogu da ih se prisjetim i, valjda od prevelike želje, kao da ih uživo vidim… Sjeli, kaput prigrnuli i onako lijepi, uljudni, isti, odvažni, merae li, merae… Iz njihovih oiju vedrina kao sve vedro, a oblaina kao sve oblano. I danas, ništa me na njihova lica tako ne podsjea, kao ramazanska lepinja…, topla, rumena i mehka. JE VI I njemu su diplome nudili, ali mu za uzvrat obraz tražili, pa je odbijao. Halalim mu i zato što psu, hri i neovjeku halalio nije, dovu im uio nije, niti je amin rekao. ože, kako ih se rado prisjeam…, rado jer kada god mi na i mudra muhabeta ponestane, sjetim se njih. Eeee, naši Adžovi…, da im je samo svoje unuke pogledati, ni imena im dobro ne znaju, a kamoli da se njima ponose. Baš ništa oni o njima ne znaju! UL dD Hako B Adžo 57 KA ND I TABIRENJA hit Sa BOŠNJAKE OPINE NA KOSOVU K revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net osovski Bošnjaci su u ovu godinu ušli sa aktueliziranim pitanjem decentralizacije i mogunosti koju ona pruža za stvaranje novih opina sa veinskim bošnjakim stanovništvom. 58 Stvaranje opina sa veinskim bošnjakim življem je dobra osnova da naša zajednica doe do više mogunosti upravljanja i time lakšeg ostvarenja povoljnijih uvjeta za opstanak na ovim prostorima. Ovdje je rije o lokacijama Župa i Gora koje ispunjavaju sve propisane uvjete i naravno Vitomirica koja je donedavno bila veinski bošnjaka, a po svim pokazateljima, koje e potvrditi i prošlogodišnji popis, albanska zajednica je u protekloj deceniji ipak majorizirala naš živalj u ovom pekom selu. Na proteklim izborima svi politiki subjekti su najviše manipulirali tim našim nacionalnim prioritetom, a nedavno su naši parlamentarci iz vladajue Koalicije VAKAT, kao najjai politiki subjekt, predali zahtjev za stvaranje opine Reane koja bi obuhvatila prizrensku Župu i Podgoru. Ta aktivnost je propraena i adekvatnom medijskom kampanjom svih glasila na bosanskom jeziku. Tu se najžeše istakla SDA Kosova. Njeni predstavnici su žustro uvjeravali javnost da je rije o njihovoj, prije nekoliko godina zapoetoj, inicijativi, održavajui tako vlasniki odnos prema tom pitanju. Istodobno naglašeniji ton je bio i histerino optuživanje bivše vakatovske vrhuške za izdajstvo te ideje, a što agrantno ima za cilj obezbijediti alibi za mogui totalni krah ideje o stvaranju opine Vitomirica i tako politikim poenima protirati od tog projekta bez obzira na njegov krajnji ishod. Da je opozicionoj SDA Kosova važnije konsolidiranje sopstvenih redova i priprema za povratak na vlast od „nove opine“ pokazuje i fakat da umjesto da se najprije preda zahtjev za opinu, pa tek da uslijede prosvjedi kao potpora zahtjevu i pritisak za ozbiljniji tretman, konzervativna SDA je zapravo najprije prosvjedovala u jednom evropskom centru, a zakonske forme i obaveze obavit e, k’o vazda, „posthumno“. S tim ciljem je stvorena i facebook grupa „Opština Vitomirica“, koju uglavnom ini naša dijaspora diljem Evrope, a gdje se posebice istiu biznismeni Ervin Hodži i Senad Daci, bliski SDA-u. Ta se fb-grupa zbog pristrasnosti ka spomenutoj stranci podijelila, a drugo krilo ini tabor okupljen oko ovdašnje udruge bošnjake dijaspore u Njemakoj koju predvodi Osman Destanovi. Ovu drugu grupu, takoer, karakterizira antivakatovska politika, ali i netrpeljivost prema ovdašnjem voi SDA kome matina stranka nema alternative kao lideru projekta, po svaku cijenu. Ostali politiki subjekti su se oglasili samo toliko da izraze nesebinu potporu projektu triju opina, ali osim rijetkih pojedinaca nema znaajnijeg involviranja u diskusiju koja je uveliko i devijirana meusobnim prepucavanjem i raznovrsnim digresijama, na facebooku. Planom Martija Ahtisarija je realizirano nekoliko pilot-opina sa srpskom, albanskom i turskom veinom, a ta ostvarenja su se pokazala kao veoma uspješna. Nakon proglašenja neovisnosti i usvajanja Ustava Republike Kosova propisani kriteriji su ovim aktom jasnije i strožije denirani, poput uvjeta da potencijalna opina mora imati preko 5.000 stanovnika, a od toga da dotina manjinska zajednica sainjava najmanje 70% te populacije. Zbog spomenutih ograniavajuih pravnih klauzula, u ovdašnjem SDA-u se najavljuje druga opcija zahtjeva, a ne takva na jednonacionalnoj osnovi, no sve te najave su nejasno denirane, iako se od zaea ove ideje esto podrazumijeva, a ne baš rijetko i spominje, da treba ukljuiti i druga okolna sela i naselja sa neveinskom populacijom. A ima i predlaganih modela koji uope ne korespondiraju sa realnošu na terenu gdje se prenebregavaju fakti da su neka bošnjaka naselja ziki drastino razdvojena od Vitomirice, pa i neuklopiva u toj zami- TABIRENJA Bajrami je na posljednjim izborima na izbornoj listi ove koalicije ušao kao neovisni kandidat i zbog enormno velikog broja pojedinano osvojenih glasova dobio je ovu politiku poziciju. Inae, zbog konstantno prevelike osobne angažiranosti i eksponiranja ispred Ministarstva i brojnih osobnih inicijativa sve više se od bošnjake javnosti vidi kao olienje iliti neprikosnoveni lider ovog bošnjakog politikog subjekta. Ne nazire se mogua tolerantnost koja bi ujedinila sve faktore, kako politike subjekte, a takoer i ovdašnje iskusne NVO-e i ugledne intelektualce, koji bi slogom oko kljunog nacionalnog prioriteta, sinergijom i valjanom strategijom umreženi, izradili Studiju održivosti te Akcioni plan dobijanja triju opina, a i trasiranje njihove budue ekasne i funkcionalne istrajnosti. Za sada na Kosovu imamo devet registriranih stranaka bošnjake provenijencije i dvije sa goranskim preksom, a istovjetan prioritet po pitanju stvaranja novih opina za naš nacionalni korpus. Ima sve potencijale, ali nikakvih konkretnih rezultata. Svi procesi miruju, vjerovatno što ovdašnji Bošnjaci previše bukvalno shvaaju onu narodnu: „Vakat kule po primorju gradi, vakat gradi – vakat razgrauje…“ KAKO SE TROŠIO NOVAC ZA KOSOVO Proteklih 11 godina za Srbe na Kosovu je izdvojeno šest milijardi eura. Veliki dio novca, meutim, nije stigao njima ve se sumnja da je završio u džepovima pojedinaca. Od 2004. do danas broj radnika u lokalnoj samoupravi na Kosovu i Metohiji koji su plaeni iz srpskog budžeta uvean je za gotovo 30 odsto, odnosno 1.000 ljudi, pa ih na KiM trenutno ima više od 5.300. Ovo je samo jedan od naina na koji je godinama iz budžeta ispumpavan i olahko trošen novac namijenjen za Kosmet, piše „Press“. Po navodima lista, velike sume novca utrošene su na ljude koji više ne žive tamo, na višestruke plate državnih službenika, sa foteljama u Beogradu, kao i na izgradnju i rekonstrukciju raznih objekata u projektima koji uope nisu realizirani. Ima neloginosti po pitanju zaposlenih u javnim preduzeima, pa tako EPS plaa kao svoje radnike ak 6.000 ljudi koji žive u Srbiji, a sa Kosova su. To su uglavnom bivši radnici TE „Obili“ koji sada nemaju nikakav posao, ali primaju plate kao da rade. Za njihove je plate za 11 godina izdvojeno ak 240 miliona eura. U Graanici i lokalnim selima, gdje ne živi više od 30.000 ljudi, u lokalnoj administraciji radi gotovo 900 zaposlenih, dok Novi Sad, sa 360.000 stanovnika, što je 12 puta više, ima 1.050 zaposlenih u gradskoj administraciji i sasvim dobro funkcionira. Drugi primjer je Kosovska Mitrovica, u kojoj živi nešto više od 20.000 stanovnika, a ima 611 zaposlenih, dok u Kruševcu, na 127.000 stanovnika ide 290 radnika zaposlenih u administraciji. Pored toga, zaposleni koji žive i rade na teritoriji Kosova primaju zaradu uveanu za 50 odsto. Oni koji žive na podruju Srbije, a rade na KiM dobijaju uveanje od 12,5 odsto. Ekonomski analitiari izraunali su da bi budžetska kasa Srbije, ukoliko bi se ukinuo procenat uveanja plata, uštedjela oko 3,7 milijardi dinara godišnje, naveo je „Press“. Autor: MP Izvor: Press/Novi magazin revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net šljenoj, a obavezno teritorijalno kompaktnoj, opini Vitomirica. U prizrenskoj regiji iz NDS-a idu optužbe na raun najjaeg subjekta, no vakatovce to ne tangira dovoljno, osim što je erim Bajrami, zamjenik ministra u Ministarstvu za dijasporu Kosova, u par navrata oštrije reagirao, i to toliko da upozori na pojedine pretjerane politike manipulacije ovim veoma važnim i ozbiljnim bošnjakim nacionalnim pitanjem. 59 IZBORNA SKUPŠTINA GRADSKOG ODBORA BDZ NOVI PAZAR 10. MART 2012.
