Školegijum, prvo polugodište 2010/2011

Dvolist za pravednije obrazovanje broj 2
MOJA
U^IONICA
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Rad I:
“Moja u~ionica je najljep{a na svijetu. (...) Na bijelom plafonu ima {est lijepih lustera. U mojoj
u~ionici ima pet ormara. U njima stoje na{e lektire. Na ormarima ima jedan prelijep cvijet, zelen.
(...) U mojoj u~ionici imaju dva bijela ko behar radijatora koji nas griju tokom zime kada je hladno. I to je moja prelijepa u~ionica.”
Melisa Ismi~i}
Foto: Enes Kurtovi}
Rad II:
“(...) Nekada se u njoj se zabavimo i nasmijemo,
a nekad neko pusti i koju suzu, obi}no kad dobije lo{u ocjenu. Meni je moja u~ionica najdra`a
prostorija u mome djetinstvu. Kada krenem iz
{kole bude mi jako `ao zato {to je to najdra`a soba moga djetinstva. Ujutro kada ustanem jedva
~ekam da krenem u {kolu jer imam jako dobre
drugove. Mi se u mojoj u~ionici uvijek dobro sla`emo.”
Rad III:
“Moja u~ionica je jako mala i svijetla. Ona je jako
~ista, ali ponekad se digne pra{ina od tr~anja po
njoj. (...) U mojoj u~ionici se odr`aje ~as biblioteke, na nju dolaze mnoga djeca iz raznih odjeljenja. (...) Ja svoju u~ionicu jako volim jer je jako
mirisna, a osim toga u njoj provodim {est sati
dnevno sa svojim drugovima, ali i sa nastavnicima koji nas u~e raznim stvarima.”
Rad IV:
“(...) U njoj provodimo {est sati radnim danom.
Imamo jedno cvije}e, kojem svakim danom opadaju listovi. Imamo sat koji je neta~an. U na{oj
u~ionici se nalazi dvanest prozora koje uvijek
otvaramo kada se vra}amo sa ~asa tijelesnog ~asa. Imamo ~etiri zida koje prljamo nogama. Tako|er, tu se nalazi {est lustera, koji su jako prljavi.
Imamo stolove koji su i{arani.” (...).
Rad V:
“Moja u~ionica je veoma ru`na. Zidovi su veliki
i to mi se ne svi|a. Ima petnaest klupa koje su
ispisane. Imamo dvije spu`ve i jako su prljave.
Ima tu i pet ru`nih ormara. Cvje}e je plasti~no.
Pod je do pola oblijepljen linoleumom koji je sav
siparan. Zid je isprljan nogama u~enika. (...) U toj
u~ionici mi je najdra`i sat. On mi pokazuje kad
}e zvoniti. (...)” 
Edukratija
[TA NAS IMA
MA[ALA
Pregled organizacija i institucija
u oblasti obrazovanja u BiH
Vije}e ministara:
Ministarstvo civilnih poslova:
Sektor obrazovanja:
Odsjek za koordinaciju obrazovne politike
Odsjek za EU integracije i me|unarodnu saradnju
Odsjek za statistiku i informatiku
Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje:
Odjeljenje za zajedni~ko jezgro nastavnih planova i
programa u pred{kolskom, osnovnom i srednjem
obrazovanju (Mostar)
Odjeljenje za srednje stru~no obrazovanje, obuku,
obrazovanje odraslih (Banja Luka)
Odjeljenje za standarde znanja – u~eni~kih
postignu}a i ocjenjivanje rezultata u pred{kolskom,
osnovnom i srednjem obrazovanju (Sarajevo)
Ministarstvo prosvjete i kulture RS
Resor: Prosvjeta
Odjeljenje za predškolsko i osnovno obrazovanje
Odjeljenje za srednje obrazovanje
Odjeljenje za visoko obrazovanje
Odjeljenje za razvoj i EU integracije
Republi~ki pedago{ki zavod RS
Zavod za obrazovanje odraslih RS
JU Zavod za ud`benike i nastavna sredstva,
Isto~no Sarajevo
Br~ko distrikt BiH / Vlada Distrikta: Odjeljenje za
obrazovanje:
Pred{kolsko i osnovno obrazovanje
Srednje obrazovanje
Zajedni~ki poslovi obrazovanja
Ljudski resursi i zapo{ljavanje
Pedago{ka institucija
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH
Sektor za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Sektor za visoko obrazovanje
Sektor za nauku i tehnologiju
Sektor za ud`beni~ku politiku, analitiku i
izvje{tavanje u obrazovanju i nauci
Inspektorat
Kanton br 1. Unsko-sanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
USK
Pedago{ki zavod USK (1 direktor, 4 vi{a stru~na
saradnika, 5 stru~nih saradnika)
Kanton br 2. Posavski kanton
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta
Kanton br 3. Tuzlanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Odjeljenje za obrazovanje i nauku (pomo}nik
ministra za obrazovanje, 3 vi{a stru~na saradnika,
2 inspektora)
Pedago{ki zavod Tuzla
Kanton br 4. Zeni~ko-dobojski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Pedago{ki zavod Zenica (1 direktor, 16 stru~nih
saradnika, 2 tehni~ko osoblje)
Kanton br 5. Srednjobosanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Odjel za obrazovanje (1 pomo}nik ministra,
3 stru~na saradnika, 1 tehni~ko osoblje)
Kanton br 6. Hercegova~ko-neretvanski kanton
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta
Sektor pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (pomo}nik ministra + 3 stru~na saradnika)
Sektor visokog obrazovanja i znanosti
Sektor za kulturu
Sektor za {port i informiranje
Inspektorat (Glavni prosvjetni inspektor i
5 inspektora)
Zavod za {kolstvo Mostar (1 ravnatelj,
1 pravnik, 7 stru~nih saradnika, 1 referent)
Pedago{ki zavod Mostar (1 direktor, 2 {efa
odjeljenja, 8 stru~nih saradnika, 3 tehni~ko osoblje)
Kanton br. 7. @upanija zapadnohercegova~ka
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta
Kanton br. 8. Bosansko-podrinjski kanton Gora`de
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
(1 ministar, 5 stru~nih saradnika, 1 inspektor,
3 referenta)
Pedago{ki zavod Gora`de (1 direktor, 2 stru~na
saradnika, 1 referent)
Kanton br. 10. @upanija hercegbosanska
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta
Kanton br 9. Kanton Sarajevo
Ministarstvo obrazovanja i nauke
Sektor pred{kolskog, osnovnog i srednjeg
obrazovanja
Sektor visokog obrazovanja
Sektor za informatizaciju obrazovanja i nauke
Sektor plana, analize i statistike
Prosvjetno-pedago{ki zavod Kantona Sarajevo
(3 ureda u Sarajevu – 1 direktor, 3 {efa odjeljenja,
27 stru~nih saradnika, 2 vanjska saradnika)
Podaci prikupljeni sa Interneta.
Postoji mogu}nost da neke organizacije nisu "umre`ene!”.
Kr~mljenje bez ra~una
KOMUNIZAM
JE MRTAV,
@IVIO KOMI
SIONIZAM!!
Marko Ban
Osvrt na spiskove o spiskavanju
bud`eta
Na stranici Centra za istra`iva~ko novinarstvo
(www.cin.ba) objavljeni su spiskovi stru~njaka
anga`ovanih u komisijama vezanim za obrazovnu oblast. Uz svako ime naveden je iznos naknade honorara za rad stru~njaka u komisijama
za period od 2006. do 2008. godine.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Ono {to se iz perspektive 2011. godine mo`e tim
imenima, svakom ponaosob, postaviti kao pitanje, jeste: za {ta su ta~no bili pla}eni? [ta je konkretan rezultat njihovog rada?
Naprimjer, {ta je rezultat rada grupe stru~njaka
zvu~no nazvane Stalna stru~na komisija i potkomisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i
programa, standarda i normativa za devetogodi{nju osnovnu {kolu na ~ije su ra~une ispla}ene
sume od 86,770.00 KM (2006. za 49 ~lanova) i
77,400.00 KM (2007. za 53 ~lana)? Ili, {ta je rezultat
rada Stru~ne komisije za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za
devetogodi{nju osnovnu {kolu, koja je 2008. godine inkasirala 24,900.00 KM (za 24 ~lana)?
Jesu li to ovi devetogodi{nji planovi – nejasni, tromi, nefleksibilni, anahroni, copy-paste prethodnih, osmogodi{njih? Kome su, kada i kako stru~-
njaci objasnili, naprimjer, za{to jedan te isti odlomak iz jedne te iste knjige mora biti obavezan
tekst u ~itankama i za sedmi i za osmi razred
osnovne {kole?
Kome slu`e arhitekte ovakvih planova i programa: pravima i potrebama djece, ili interesima
stranaka koje svoje simpatizere apana`iraju kroz
rad nikom i niza{ta odgovornih komisija? 
8
KOSKA JE BA^ENA
(POKU[AJ DRUGI)
OPREZ PRI LISTANJU!
Mo`da neko vreba!
Mo`da je zarazno!
Mo`da se prepozna{!
Mo`da se usudi{!
Mo`da sebi napravi{ problem...
OPREZ, KAD TI LIJEPO KA@EM!!!
Ako te jo{ zanima, preporu~ujem:
uzmi ga kad nema nikog (provjeri hodnik da neko ne bahne);
~itaj u zamra~enoj sobi (priklju~aj vrata);
ne pri~aj nikome (a i kome bi);
ne razmi{ljaj dok ~ita{ (mo`da uvidi{ da je sve istina i da je mnogo nere~enog)...
Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska`ite kritiku! Pozovite na raspravu! Po~nite polemiku!
Reagujte! Borite se za bolje! Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dijalog ravnopravnih.
Pi{ite na: [email protected]
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
9
SADR@AJ
12
21
38
58
93
96
103
112
64
10-35 OBJEKTI PROCESA + 37-53 SUBJEKTI PROCESA + 55-81 PREDIKATI
PROCESA + 83-107 ATRIBUTI PROCESA +
109-121 APOZICIJE PROCESA + 123-129
IZVAN PROCESA
10
HOMEWORK
Vila Milorada Dodika u Beogradu
1. Pa`ljivo pro~itajte citat iz ~itanke
za osmi razred devetogodi{njeg
osnovnog obrazovanja u Republici
Srpskoj.
(“Ko iskreno i strasno ljubi Istinu,
Slobodu i Otad`binu, slobodan je i
neustra{iv kao bog, a prezren i gladan kao pas.”)
Citat preuzet iz ~itanke za osmi razred devetogodi{njeg
osnovnog obrazovanja u Republici Srpskoj
2. Pogledajte pa`ljivo sliku vile u
Beogradu koju je Milorad Dodik
(izvor: cin.ba) platio 850.000 eura.
3. Uporedite Ko~i}evu sentencu sa
Dodikovom nekretninom i odgovorite na pitanje: Da li je Ko~i} glup i
naivan patriota ili Dodik ne ljubi istinu, slobodu i otad`binu? 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
11
OB
JEK TI
PRO CE
SA
12 SIMBOLI^KO REGRUTOVANJE KROZ LITERARNE
KONKURSE+13 NISAM SIGURNA DA LI JE PISAC VOLIO
BOSNU+14 DRU@IMO SE IZME\U SEBE+16 IZA
ZAVJESE+18 VESELO JE KOLO NA[E+20 POKA@I [TA
(NEKO HO]E DA) ZNA[+21 POMOZITE “DIZAJNERIMA”
+22 SVI SU PROLJEVI JEDNAKI, ALI NEKI SU
JEDNAKIJI+24 KADA SE DJECA SHVATE OZBILJNO+
25 GIMNAZIJALCI MIJENJAJU ZAKONE+26 [KOLA ZA
\AKE IZ CIJELOG SVIJETA+27 RODITELJI SE @ALILI NA
U^ITELJA+28 BIBLIOTEKA U STRELJANI+29 KNJIGE ZA
SVE, SVI ZA KNJIGU+30 GASTRO-AKADEMIJA+34 TEST
ZA DIREKTORE+36 ZNAKOVI PORED PUTA
12
Objekti procesa
Kako se {kolarac prisje}a rata
SIMBOLI^KO
REGRUTOVANJE
KROZ LITERARNE
KONKURSE
Jasmina Bajramovi}
^ije je kora~anje stazama slobode
hrabrih vitezova na{e domovine
nagra|eno? [ta je `iri sastavljen od
profesora bosanskog jezika i
knji`evnosti smatrao dostojnim
pa`nje javnosti?
Foto: Enes Kurtovi}
Spomenuti konkurs ponudio je mogu}nost pisanja o temi koja je {iroko poznata i pristupa~na
uzrastu 14-17 godina (nagra|eni su radovi troje
u~enika osmih razreda osnovnih, kao i prvog,
drugog i tre}eg razreda srednjih {kola). Radovi nisu ocjenjivani lai~ki, ve} naprotiv, s punom pa`njom i spremno{}u `irija u sastavu “profesora bosanskog jezika i knji`evnosti”, kako stoji u konkursu.
njedara i slobode, ispod slobodnog neba ove napa}ene zemlje, prkosna rijeka Bosna, krv na{ih vitezova, ubijanje
vlastitog naroda, nedosanjan san najhrabrijih sinova domovine. Idejna podloga je standardna: opravdanost
borbe/stradanja/`rtvovanja za domovinu; ~esto }e
se u radovima (iako dosta neubjedljivo) opravdavati dva stava: da li je mogu}e na}i smisao u ogromnoj ljudskoj `rtvi i kako bi se sami pona{ali u sli~noj situaciji. Jedan rad odlu~no rje{ava tu dilemu:
“Otrgnuto djetinjstvo, bez majke, bez brata... gledam. Gledam u razlog, u cilj borbe.
Gledam pobjedi u o~i.
I opet bih ostao ovdje, opet bih se borio do posljednjeg daha, jer osje}am slobodu u svakom djeli}u
svoga bi}a.” (O~i vojnika – prva nagrada, srednja
{kola)
Biti ili ubiti, pitanje je sad
@ivot u pro{losti i gladovanje u stvarnosti
Svi nagra|eni radovi kao polazi{te imaju konkretnu situaciju (prepri~avanje ratnog doga|aja od
strane starijeg ~lana porodice ili imaginarnog lika
koji pri~a svoj do`ivljaj). Kao protagonisti dominiraju tipi~ne figure vojnika/borca, ali ujedno i
oca/djeda/sina. Mjesto radnje je obi~no porodi~ni
dom (djed pri~a unucima) ili planinski/{umski
prostor, gdje se borbe de{avaju. “Pri~e” tematski
obra|uju obi~no sljede}e situacije: pra}enje odre|enog vojnika kroz ratne situacije, vojne akcije, pogibije i stradanja. Nametnutost teme je vidljiva u
stereotipnim sintagmatskim obrascima kojima se
pribjegava kao stilskim rje{enjima: blagodati toplih
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Ovakav i sli~ni konkursi ~esta su pojava bh. obrazovnog sistema; nagra|eni se radovi ne izdvajaju
od niza ostalih na sli~nu temu. Strah od zaborava
i “opasnosti” `ivota li{enog ratne traume jedina je
konstanta ovakvih manifestacija. Nastavno tijelo,
opet, svjesno odlu~uje da se aktivno uklju~i, pa
~ak i da poti~e generaciju koja rat nije do`ivjela –
da ga se “prisje}a” i to sje}anje uobli~i i unov~i. S
druge strane, {esnaest godina poslije, “hrabri vitezovi” {trajkuju jer im “topla njedra domovine” nisu ponudila ni{ta osim praznih rije~i, ispranih glava – i literarnih radova koji u~estvuju u kolektivnoj obmani. 
Objekti procesa
13
Osnovno{kolske vje`banke
NISAM SIGURNA
DA LI JE PISAC
VOLIO BOSNU
D`eneta Imamovi}
Svela sam, nekako instinktivno, cijeli
`ivot tog pisca na `elju da vidi Bosnu,
posthumno odredila njegov put,
pozvala sam sve da sa mnom krenu
na taj sveti put, i obe}ala im najve}i
dar {to postoji – ljubav prema Bosni.
U {estom razredu sam napisala pjesmu koju je nastavnica muzi~kog predlo`ila za {kolsku himnu:
Rodio se u tu|ini, / daleko od drage Bosne, / u `elji da
tu ljepotu / vidi zemlje ponosite. / I na{a {kola s ponosom sada / ime njegovo slavno nosi. / Krenimo i mi njegovim putem, / putem srca punog `ara. / Jer od ljubavi
prema Bosni, / znamo, nema ve}eg dara.
Ovu pjesmicu sam napisala na ~asu geografije, s tim
da me je nastavnica geografije prijavila razrednici,
te sam dobila opomenu. Kasnije, kada je, poslije intervencije nastavnice muzi~kog, postalo jasno kako
se zapravo radilo o vremenu utro{enom na pisanje
{kolske himne, moje “nedoli~no vladanje” je za~as
zanemareno. Poslije sam pjesmicu recitovala na priredbi povodom dana {kole, i za lokalnu televiziju
(koja je snimala emisije po {kolama). Sje}am se: dok
su me snimali u ruci sam dr`ala knjigu pisca o kom
sam pisala, pisca ~ije je ime na{a {kola nosila, knjigu
koju nikada nisam pro~itala. Ideju nisam imala o tome da li je njegovo “srce bilo puno `ara”, te da li je
stvarno toliko volio Bosnu; ustvari, nisam znala da
li ju je uop}e volio. Lagala sam. ^ini mi se, s dopu{tenjem. Nastavnica je bila zadovoljna, direktor, hor,
Foto: Enes Kurtovi}
urednik emisije na lokalnoj televiziji... Nastavnica sa
mnom; direktor s nastavnicom, roditelji s priredbom, gledaoci s televizijom... Svela sam, nekako
instinktivno, cijeli `ivot tog pisca na `elju da vidi
Bosnu, posthumno odredila njegov put, pozvala
sam sve da sa mnom krenu na taj sveti put, i obe}ala im najve}i dar {to postoji – ljubav prema Bosni; a
da nisam imala ni par~e pojma o tome ko je on bio,
{ta je osje}ao, radio, mislio i o ~emu je pisao. I nikoga apsolutno nije bilo briga. Ni poslije osnovne {kole nikada ni{ta nisam pro~itala od tog pisca: uvijek
sam imala onaj |a~ki osje}aj da je to {to je on pisao
“ne{to u`asno dosadno”, ne{to za starije. Ni sada,
dok ovo pi{em, ne znam zasigurno da li je Pisac volio Bosnu: ~inilo mi se tada kao bogohuljenje zapitati se; nisam nikada ni razmi{ljala ozbiljno o tome, i
to zbog utiska: da te {krabotine iz osnovno{kolskih
vje`banki, ionako, niko ne shva}a ozbiljno.
Pjesmicu o Bosni (pa i navedenu) mogla sam napisati za nekoliko minuta. Za jednu drugu sam
osvojila tre}e mjesto na nekom takmi~enju. Dobila sam sedamdeset maraka i knjigu o jednom korpusu Armije BiH, ~ini mi se, koju je potpisao komandant tog korpusa, a koju (iz jednakih razloga
kao i Pisca) nisam pro~itala. Prvo mjesto je osvojila u~enica iz moje {kole, neko joj je nacrtao neke
tenkove ili ne{to sli~no. Ove druge pjesmice se ne
sje}am. Ni onda kada sam oti{la da mi uru~e nagradu, nisam je znala napamet. Pla{ila sam se da
}u je morati recitovati. Sre}om nisam. 
14
Objekti procesa
Me|usobna saradwa dviju {kola
na entitetskoj granici
DRU@IMO SE
IZME\U SEBE
Jasmina Bajramovi} / Osman Zuki}
Kakav je to, zapravo, odnos izme|u
dviju {kola na granici izme|u dva
entiteta poku{ali smo doznati
posjetiv{i O[ “Osman Nuri
Haxi}” na Dobriwi i O[ “Petar
Petrovi} Wego{“ u Isto~noj
Ilixi.
[kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u
sredini u kojoj djeluje, doprinese stvarawu takve kulture koja po{tuje qudska prava i osnovne slobode svih gra|ana (...). (^lan 6, Okvirni
zakon o osnovnom i sredwem obrazovawu u BiH)
Daleko su jedna od druge, iako ih razdvaja samo
niz zgrada. Mnogo zakonskih, administrativnih i psiholo{kih barikada, stereotipa i
predrasuda dijeli dvije {kole sa jedne i druge
strane entitetske granice. U~enici jedne ka`u
nisu u kontaktu sa u~enicima iz druge, direktor jedne ka`e da nema nikakve suradwe izme|u dviju {kola, dok direktor druge ka`e da se
~eka prvi korak u me|usobnoj suradwi. Kakav je
to, zapravo, odnos izme|u dviju {kola na granici izme|u dva entiteta, poku{ali smo doznati
posjetiv{i O[ “Osman Nuri Haxi}” na Dobriwi i O[ “Petar Petrovi} Wego{“ u Isto~noj Ilixi. Ponovimo, dijeli ih samo niz zgrada i nevidqiva linija razgrani~ewa.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Osman Zuki}
Daleko je moj entitet
Locirane svaka na svojoj politi~koj poziciji,
ne uspijevaju na}i zajedni~ki jezik – tako makar tvrde wihova zvani~na rukovodstva. Me|utim, da slu~aj nije bio uvijek takav svjedo~i nekada{wa suradwa O[ “Osman Nuri Haxi}” sa
drugim {kolama na prostoru Isto~nog Sarajeva. Direktor O[ “Osman Nuri Haxi}”, Narcis
Polimac, tvrdi da su navedene {kole ostvarivale jako dobru me|usobnu komunikaciju u vidu
posjeta, kao i me|usobnih nastupa folklornih
sekcija u okviru manifestacija dana {kole.
Me|utim, dobri “susjedski” odnosi zahladweli
su u posqedwih nekoliko godina kao produkt
stalnih entitetskih trzavica, dodatno poja~anih odlukom da spomenuta {kola pripadne Federaciji BiH u septembru 2001. godine. Tako je,
jo{ jednom, politika diktirala odnose u obrazovawu. Razra~unavawa se nastavqaju kada
Osnovna {kola “Petar Petrovi} Wego{“ dobije nove prostorije u blizini O[ “Osman Nuri Haxi}” 2009. godine.
Polimac daqe tvrdi da odnosi ovih dviju {kola nisu lo{i – oni su nikakvi. Iako je, navodno, postojala odre|ena inicijativa ovog direktora ka uspostavi odre|ene vrste odnosa,
tvrdi da nikada nije dobio povratnu informaciju. Dakle, zvani~ne inicijative za promjenu
odnosa izme|u {kola nema, a sude}i prema izjavama wihovih predstavnika – ne}e ih ni biti
Objekti procesa
jer za to, naprosto, ne postoji interes. ^iji interes – roditeqa, direktora samih ili u~enika, a mo`da i svih skupa – ipak nije re~eno.
Sa druge strane, direktorica O[ “Petar Petrovi} Wego{“ Milica Kova~ veli da je va`an
prvi korak u razvoju saradwe izme|u dviju {kola koje djeluju u dva razli~ita entiteta.
“Neko mora u~initi prvi korak. Sara|ujem sa
direktorom susjedne {kole ukoliko do|e do
me|usobnih blagih sukoba izme|u u~enika. A
daqa saradwa – izleti, ekskurzije, priredbe, to
je te{ko organizovati, jer za sve treba i saglasnost roditeqa”, rekla je direktorica Kova~,
koja se po`alila na ~iwenicu da se nikada ne
organizuju sastanci direktora na nivou dr`ave, nego jedino na entitetskim nivoima. Pri~aju}i o odnosu ovih dviju {kola, Milica Kova~
spomiwe “na{e” i “va{e” {kole, time potcrtavaju}i koliko je, ustvari, dominantna entitetska polarizacija i razdvajawe po nacionalnoj
pripadnosti.
Deus ex machina – ali za {kole
Ko je taj “neko ko mora u~initi prvi korak”
jo{ uvijek nije definirano, a nisu velike {anse da }e se u dogledno vrijeme i pojaviti. Rukovodstva {kola su samo paradigmatski primjeri
apsolutne otu|enosti institucija koje bi trebale zastupati jednakopravnost svih i raditi
na “sklapawu” prijateqstva izme|u djece –
“svojih” i “tu|ih” u~enika. Boravak na “granici” jeste boravak “svojih na svome”, a granica je
15
Foto: Osman Zuki}
fiktivna onoliko koliko je fiktivna nemogu}nost me|usobnog kontakta.
U~enici ovih {kola su `ivi primjer implementacije politi~kih stremqewa wihovih “entiteta”. Na pitawe da li se dru`e s u~enicima
susjedne {kole, odgovor je uglavnom bio negativan, uz konstataciju da “tamo ne odlaze”. “Tamo” vjerovatno i daqe ne}e i}i, sve dok se vru}i krompir odgovornosti prebacuje od {kole,
preko “saglasnosti roditeqa” do politi~kih
partija i nazad, a dru`it }e se izme|u sebe – jer
je tako “najboqe za sve”. 
CITAT>Radni~ki sin podvrgnut takvom (povezanom prirodno-humanisti~kom) obrazovanju ne mo`e misliti druga~ije, nego
onako kako zahteva {kola. Dva puta dva je ~etiri. U pomo}
{koli dolaze {tampa i knji`evnost; ona je ilustracija toga {to
mladi u~e u {koli, sli~no kao {to su `ivoti svetaca i mu~enika
slu`ili za ilustraciju teologije.
(^eslav Milo{)
16
Objekti procesa
The Show Must Go On!
IZA ZAVJESE
Enes Kurtovi}
Na {kolskoj priredbi, pod svjetlima
pozornice, {kola nastoji prikazati svoje
najljep{e lice. Nastoji ubijediti roditelje
i sve prisutne da djecu-u~enike vodi
pravim putem do znanja. Ima li treme
pred nastup?
Dan {kole u Federaciji BiH
“Da obasja{ druge suncem, mora{ sunca imati u
sebi” – rekao je francuski knji`evnik. Mi se nadamo da }emo vas ve~eras obasjati, a mi sijamo zato
{to slavimo veliki jubilej na{e {kole.
Dobro ve~e i dobro nam do{li.
Zabava }e po~eti drugarstvom, a nadamo se tako i
zavr{iti.
Imati druga je bogatstvo, a u {koli ga sti~emo.
Hor na{e {kole pjeva o drugarstvu.
***
\aci nau~e da dobro rade samo ono {to vje`baju
da rade, a na{ Kenan vje`ba na harmonici. Zaple{imo polku uz Kenana.
***
U~itelj je pedago{ko sunce od kojeg sti`e potrebna
svjetlost i toplina do svakog djeteta. Slijedi recital:
“Mi smo u~itelji”.
***
Obrazovanje u vremenu koje dolazi bit }e istodobno upu}eno i na kulturu uop}e. Slijede Lejla i violina – Johan Sebastian Bah!
***
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Enes Kurtovi}
I prkosna je i ponosna, svi je volimo i uvijek joj se
vra}amo: Bosna. Literarni rad Ajdine H., ~lanice literarne sekcije.
***
Jedna je i jedina na{a – Domovina i ljubav. Hor i
pjesma: “Reci, Bosno, ljubavi”.
***
Sve {to uradimo u {koli prati budno oko direktora.
Na{a direktorica je vjerujemo zadovoljna dosada{njim uspjehom {kole, ali dozvolimo neka vas
pozdravi i ka`e ne{to o {koli.
***
U~itelj ima najve}e srce i torbu u koju stanu svi
njegovi i tu|i problemi. To najbolje znaju u~itelji
koji su u torbu stavili najdra`e godine radnog sta`a. Jedan od njih je na{ dragi “U~o” – Smail [.
***
Na{oj sve~anosti su se pridru`ili predstavnici
Op}ine, a obrati}e nam se g. Sulejman F.
***
Na kraju – svaki stanovnik na{e planete rodi se
kao dijete. A djeca rastu i jako `ude da se jednog
dana pretvore u ljude. Poslu{ajmo jo{ jednom na{
hor.
***
One koji dolaze u~it }emo da se ponose svojom
{kolom, gradom i domovinom. Budu}nost koja je
pred nama mora biti ljep{a od na{e pro{losti.
***
Hvala vam!
Objekti procesa
Svetosavska akademija u Osnovnoj
{koli na Sokocu
Goste te u~enike i nastavnike pozdravio je direktor Osnovne {kole rekav{i da Svetog Savu, kao
najve}eg Nemanji}a, slave Srbi – svi i svuda.
***
Svetosavska akademija po~ela je himnom Svetom
Savi, a nastavljena dramskim prikazima, posve}enim prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju,
te nastupom najmla|ih ~lanova folklornog ansambla i orkestra Kulturno-umjetni~kog dru{tva
“Lu~a”.
***
“Dobrodo{licu za Svetog Savu” izveli su u~enici VI
i VIII razreda, a zatim su se svojim prvim koracima u narodnim igrama, publici predstavili ~lanovi
malog folklora.
***
O Svetom Savi narod je ispjevao brojne pjesme i
ispri~ao mnogo legendi. Dio tog narodnog blaga
pokazali su ~lanovi dramsko-recitatorske sekcije.
***
Sve~anost u sokola~koj osnovnoj {koli bila je i prilika da se istakne da u~enici ove {kole u~estvuju u
brojnim vannastavnim aktivnostima, posti`u}i zapa`ene rezultate. To se naro~ito odnosi na dodatnu nastavu iz srpskog jezika i uspjehe u~enika
koji su poha|ali tu nastavu na regionalnom i republi~kom takmi~enju.
***
U okviru svetosavskih sve~anosti u Osnovnoj {koli Sokolac raspisan je konkurs za literarne radove
na temu “Svetitelju na dar”, a nagrade najboljima
uru~io je na~elnik Op{tine Sokolac. Rukovodstvo
{kole nije zaboravilo ni svoje nedavno penzionisane radnike, kojima su uru~eni prigodni pokloni. 
17
[kolska priredba je vrlo va`an
doga|aj u {kolskom kalendaru.
Nezavisno od povoda, njome {kola
javno prezentira svoja dostignu}a
pred roditeljima, lokalnim zvani~nicima i uglednicima, te pred svim
u~enicima. Program priredbe mora
dokazati da su djeca u pravim rukama, da ih pravi stru~njaci u~e pravim
stvarima. Zato su nervozni i direktori i
nastavnici. Kad ve} sati rada ulo`enog
u pripremu priredbe ne mogu biti
ispla}eni u novcu, mogu se bar
naplatiti potvrdom ispravnog {kolskog
puta u obrazovanju djece. U~enike
izvo|a~e pred izlazak na binu trese
trema, da slu~ajno ne zaborave koji
stih, ne naprave pogre{an korak u
koreografiji ili ne otpjevaju pogre{no
neki ton. Roditelji djece izvo|a~a,
tako|e nervozni, provjeravaju
ispravnost fotoaparata ili kamera, da
slu~ajno zbog tehni~ke gre{ke ne propuste da ovjekovje~e nastup svojih
“zvijezda”. I to im je, ustvari, najve}a
briga. Sadr`aj priredbe im nije ni u
peti. Pogledajmo program dviju {kolskih priredbi koje su organizovane u
bh. osnovnim školama.
CITAT>De~ija saznanja iz istorije, npr., mogu biti veoma
obimna, ali nijedan istorijski doga|aj nisu neposredno do`iveli.
A tako je i sa drugim oblastima znanja.
U nedostatku vlastitog iskustva, deca su prinu|ena da se
oslone na iskustva starijih – da im veruju.
(\uro [u{nji})
18
Objekti procesa
Opsa-Opsa-Sa
VESELO JE KOLO
NA[E
Enes Kurtovi}
Nema ni~eg lo{eg u folkloru kao
na~inu o~uvawa starih obi~aja,
zanata, plesova, no{wi i sl.
Problem je kad neko svjesno radi na
tome da nam folklor postane
svakodnevnica.
Svaka osnovna {kola u BiH, koja iole dr`i do
svoje reputacije, mora imati folklornu sekciju. To je jednostavno “must have” modni dodatak
obrazovnog sistema.
Zvijezde su samo na pozornici
U {koli mo`e biti stotinu |aka zainteresovanih za astronomiju, ali pokretawe sekcije mladih astronoma te{ko da }e biti ostvareno. Za{to bi djeca dodatno u~ila o kretawu zvijezda,
kometa i drugih nebeskih tijela i ko bi, ne daj
Bo`e, dolazio no}u u {kolu da sa ~lanovima
sekcije posmatra no}no nebo i u~i ih razlikovati pojedina sazvje`|a. Nema ni novca da se
nabavi oprema za ovakvu rabotu, ~iji bi se rezultati te{ko mogli predstaviti na {kolskoj
priredbi a jo{ mawe wima impresionirati na
priredbi prisutne roditeqe i “one iz dru{tveno-politi~kih struktura”.
Koliko para, toliko folklora
Za folklor se uvijek mo`e na}i dvadesetak
u~enica i u~enika prihvatqivih fizi~kih kaš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
rakteristika (ujedna~ena visina), voqnih da
po instrukcijama (naj~e{}e) nastavnika muzi~kog vaspitawa uvje`baju par koreografija, te
da iste, obu~eni u lo{e kopije narodnih no{wi, i izvedu na {kolskoj priredbi, a mo`da i
na nekom takmi~ewu. Za razliku od astronoma,
koji se moraju boriti za svoju sekciju, folklora{i }e uvijek imati podr{ku direktora {kole, a uvijek }e se na}i i sredstva za nabavku
scenske odje}e, koju neupu}eni nazivaju narodnim no{wama. Folklor se redovno svede na kostimografirano izvo|ewe plesnih ta~aka uz
muziku sa CD-a. Rijetke {kole imaju folklor s
vlastitom muzi~kom pratwom. Najrje|e su one
koje poku{avaju pro{iriti zanimawe u~enika
i za druge djelatnosti koje ~ine tradiciju nekog kraja, kao {to su ru~ni radovi, narodni
obi~aji, stari kuharski recepti i sl. Tu ve}
ulazimo u podru~je ozbiqnog rada, a to se u
{kolskim sekcijama rijetko sre}e, jer se dodatno ne pla}a.
Vuk sit, sve ovce na broju
Folklor kao skup radwi usmjerenih na o~uvawe tradicionalnih kulturnih vrijednosti nekog podnebqa u su{tini je jedna hvale vrijedna
aktivnost. Pogotovo u dana{wem vremenu globalizacije i ru{ila~kog uticaja moderne masovne kulture, koja nas nastoji uniformisati u
formu idealnog potro{a~a standardiziranih
potreba. Ali i folklor kakav vidimo na {kolskim priredbama funkcioni{e na istom ovom
principu po kojem je forma va`nija od su{tine. Formula je jednostavna: no{wa = folklor =
tradicija = nacionalni identitet = vuk sit =
sve ovce na broju.
Kupi mi, babo, maskirne dimije!
To {to npr. u {kolama koje rade po bosanskom
planu i programu ~lanice folklorne sekcije
izvode koreografije sli~ne trbu{nim plesovima uz orijentalnu muziku ne smeta ni nastavnicima, ni roditeqima, ni qudima “iz struktura”, sve dok su plesa~ice obu~ene u dimije i
{amije, i dok mu{ki ~lanovi ansambla u pozadini poziraju sa fesovima na glavama. Dimije i
fes postaju uniforma nacionalne pripadnosti
i simboli identiteta. Treba jo{ samo da se
kreiraju maskirne varijante ovih odjevnih predmeta. 
Imaju li jednak tretman
nau~nici, nobelovci,
borci protiv fa{izma?
Nekriti~kim i
nesistemati~nim
isticanjem religijskih
sadr`aja (uz navedeni
primjer to su i
slike/ikone sv. Save,
kri`evi i raspe}a i drugi
religiozni simboli) izvan
kabineta vjeronauke
ista prestaje biti
fakultativni predmet i
postaje nacionalisti~ko
sredstvo ozna~avanja i
prisvajanja teritorija. 
20
Objekti procesa
[kolska takmi~enja
POKA@I [TA
(NEKO HO]E DA)
ZNA[
Enes Kurtovi}
Zbogom, racio. Zdravo, nacijo.
Ve}ina dana{njih roditelja sje}a se takmi~enja “Titovim stazama revolucije”, kojim su bile obuhva}ene sve osnovne {kole u BiH, a u okviru kojeg su se
u~enici takmi~ili u znanju, literarnim i likovnim radovima i scenskim nastupima na teme vezane za
`ivot i revolucionarni put Josipa Broza. Bio je to tipi~an primjer kori{tenja {kolskog takmi~enja za
stvaranje i ja~anje socijalisti~ke ideologije kod mladih nara{taja. Sli~nih primjera imamo i danas u na{em “demokratskom” dru{tvu, s tom razlikom da
je ideolo{ki okvir zamijenjen (tro)nacionalnim.
Srednjovjekovni turniri znanja
Tako je Republi~ki pedago{ki zavod Republike
Srpske i ove {kolske godine organizovao takmi~enje u~enika osnovnih i srednjih {kola iz poznavanja istorije. [kolska takmi~enja 26. februara a op{tinska 19. marta 2011. godine. Iako u pravilima takmi~enja koja je Republi~ki zavod propisao stoji
kako “takmi~arski testovi treba da omogu}e maksimalno
ispoljavanje znanja, sposobnosti i umije}a u~enika, ste~enih realizacijom redovne i dodatne nastave, te vannastavnim i individualnim radom”, pregled preporu~ene
literature za takmi~enje pokazuje da su kreatori takmi~enja zainteresovani samo za jedan dio gradiva iz predmeta Istorija. Kao izvor znanja mladim
istori~arima propisuje se ud`benik “Istorija za 7.
razred osnovne {kole” autora Radeta Mihalj~i}a i
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Omnibus
to s akcentom na dio ud`benika od 50. do 76. i 103.
do 136. strane, te knjiga “Srbija Nemanji}a i Hilandar” Milo{a Blagojevi}a, i to podnaslovi:
Srpske zemlje i dr`ave u ranom srednjem veku, Srpska
dr`ava u Ra{koj ili Srbiji, Udeoni knez Stefan Nemanja, Borba za opstanak na prestolu, Verska politika Stefana Nemanje, Monah Sava i Sveta Gora i Monah Simeon i podizanje Hilandara. Iste teme bi}e i u fokusu takmi~enja iz istorije u~enika gimnazija i drugih srednjih {kola u Republici Srpskoj. Prema kriterijumima Republi~kog pedago{kog zavoda, dakle, dobar mladi istori~ar mora poznavati samo `ivotopis Svetog Save i istoriju srpske zemlje i dr`ave u srednjem vijeku.
Ko pjeva, zlo ne misli
Iako su primjeri iz takmi~enja istorije najuo~ljiviji,
ima i primjera ja~anja nacionalnog ega kroz takmi~enja u drugim {kolskim aktivnostima. Tako je
Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona za takmi~enje {kolskih horova propisao i obaveznu
pjesmu. U {kolskoj 2010/2011. godini svi {kolski
horovi u natjecanju pjeva}e sevdalinku “U |ul
ba{~i, kraj {im{ira”.
Prosvjetno-pedago{ki zavod Kantona Sarajevo u
ovoj {kolskoj godini organizuje seriju takmi~enja
iz razli~itih disciplina, ali su (svjesno ili ne) izostavljena takmi~enja iz poznavanja istorije i jezika. 
Test
POMOZITE “DIZAJNERIMA”
Fotografija koja prati ovaj tekst snimak je
184. i 185. stranice ud`benika Povijest 8, autora Stjepana Bekavca, Marija Jareba i Miroslava Rozi}a. Izdava~ ud`benika je Naklada Alfa d.o.o. iz Mostara. Ud`benik se koristi u
osnovnim {kolama u Bosni i Hercegovini koje rade po hrvatskom planu i programu.
Pitanje:
Koji grb, po va{em mi{ljenju, nedostaje na
ovoj stranici?
a) Grb Postanka
b) Grb Razvoja
c) Grb Samostalnosti
d) Grb BiH
e) Ni{ta ne nedostaje 
Vidi ~uda, vidi ~u~avaca
SVI SU
PROLJEVI
JEDNAKI,
ALI NEKI SU
JEDNAKI JI
Da ste |ak i da morate u toalet, {ta biste uradili?
a) zamolili biste kolegu da bude `ivi zid izme|u
pisoara i ~u~avca,
b) pohvalili biste ovakav wc, jer se i u njemu
dru`ite,
c) u torbi biste nosili tutu, umjesto knjiga. 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
24
Objekti procesa
U~eni~ki doprinos
rje{avawu problema
KADA SE DJECA
SHVATE
OZBIQNO
Jasmina Bajramovi}
Dvadesetak u~enika okupqenih u
PAR grupi “Licem u lice”
samostalno odabiru problem u
svojoj lokalnoj zajednici, te na
kreativan na~in osmi{qavaju i
rje{ewe.
Djeca nemaju ~esto priliku u~estvovati u dono{ewu odluka, naro~ito onih koje se ti~u wihove budu}nosti. Zdravorazumsko odlu~ivawe,
`ivotno iskustvo i potreba za autoritetom
~esto su argumenti wihovih roditeqa, nastavnika i profesora u me|usobnom nadmudrivawu
– a odrasli uvijek pobijede. Tako da djecu ne
ohrabruju na samostalno razmi{qawe i na djelovawe potaknuto tim razmi{qawem. Stoga je
ukqu~ivawe u~enika u UNICEF-ov Projekat
ja~awa sistema socijalne za{tite i inkluzije
za djecu u Bosni i Hercegovini va`na karika u
osna`ivawu wihovog glasa.
Mala pomo} – velika razlika
U osnovnoj {koli “Skender Kulenovi}” u Sarajevu djeca se, nakon nastave, okupqaju sa svojim nastavnicima i pedagogicom da bi razradili plan aktivnosti za tre}i ciklus odr`avawa
ovog projekta. Wih dvadesetak okupqenih u tzv.
PAR grupi “Licem u lice” imaju priliku da samostalno odaberu problem u wihovoj lokalnoj
zajednici te da na kreativan na~in osmisle rješ k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Jasmina Bajramovi}
{ewe. Na sastancima im se ~esto pridru`uju i
djeca iz {kola “Sokoqe” i “Osman Nuri Haxi}”, a zajedno diskutiraju o obrazovawu, porodici i dru`ewu. Uo~iv{i da je siroma{tvo, pa
~ak i me|u wihovim {kolskim prijateqima,
sumorna svakodnevnica, u pro{logodi{wem
ciklusu odabrali su nekoliko najugro`enijih
porodica i prodajom svojih radova na izlo`bi
omogu}ili kupovinu osnovnih `ivotnih sredstava za te porodice. Iako, kako tvrde dvije
u~enice osmih razreda ove {kole, nisu mogli
vjerovati da }e uspjeti, organizovali su samostalno i humanitarni koncert, ~ije su prihode
donirali Udru`ewu za djecu sa posebnim potrebama “Oaza”.
Otklawawe sumwe
I sami ponekad na stra{ne pri~e o porodi~nom nasiqu rezignirano slije`u ramenima.
^etrnaestogodi{wa Azra govori da ne zna kako bi pomogla vr{waku koji je u takvoj porodici, jer “ne zna kako bi se petqala u porodi~ne
odnose”. Zato je va`no {to ima svoje vr{wake
koji ju mogu razuvjeriti da je bilo koji problem, a pogotovo onaj koji se ti~e dje~ijeg bezbri`nog odrastawa, privatne prirode. Oni ve}
sada prepoznaju da svako slijegawe ramenima
ima kobne posqedice za budu}nost. 
Objekti procesa
25
Vi{e od sekcije
GIMNAZIJALCI
MIJEWAJU
ZAKONE
Admir Jamakovi}
Pozitivan primjer u~eni~kog
anga`mana iz sarajevske Tre}e
gimnazije
Da ima pozitivnih primjera u na{em obrazovnom sistemu dokaz su i u~enici Tre}e gimnazije iz Sarajeva. ^lanovi Civitasove sekcije
ove {kole ve} dugo poku{avaju rije{iti probleme iz svoje okoline o kojima ve}ina wihovih vr{waka ni ne razmi{qa. Prije dvije godine tra`ili su od nadle`nih da tada devastirani Hotel Bristol dovedu u red.
“Bilo je zapu{teno, sme}a na sve strane, a na{i
u~enici su presretani i oduziman im je novac.
Svih 52 u~enika ~lanova sekcije poslali su
mejlove malezijskim finansijerima koji su ranije prihvatili obavezu da renoviraju hotel,
od kojih su tra`ili da {to prije po~nu sa radovima. Prije toga krenuli smo od lokalne vlasti i tra`ili rje{ewe” – ka`e profesorica
Senada Salihovi}, koja vodi sekciju.
Pisali su i svim vije}nicima Op}inskog vije}a Novog Sarajeva, prisustvovali sjednici poslije koje je ova op}ina izdvojila 30.000 KM kako bi ogradila prostor oko hotela.
Nau~iti kako mijewati stvari u
dru{tvu
Tra`ili su i da se zaplijewena roba sa dr`avne granice, koja je uskladi{tena i tako bila
Foto: Admir Jamakovi}
neupotrebqiva, usmjeri qudima kojima bi bila
od koristi. Uklawawe napu{tenih automobila
koji su ruglo grada jedan je od posqedwih wihovih projekata.
“Krenuli smo od mjesnih zajednica, tra`ili
podatke, zatim smo fotografisali takve automobile. Obra}ali smo se preduze}u “Rad” i policiji, a kako oni nisu bili nadle`ni, do{li
smo do Ministarstva prostornog ure|ewa i za{tite okoli{a” – obja{wava u~enica Matea
Jerkovi}.
Dobili su obe}awa da }e se jedino izmjenom zakona rije{iti ovaj problem. Ni tu nisu stali,
pisali su ~lanovima Skup{tine Kantona Sarajevo da podr`e ove izmjene.
Ka`u da }e projekat za wih biti zavr{en tek
kada u zakonu bude rije{eno da se napu{teni
automobili sklone s ulica i tako oslobode
parking-mjesta ~iji je nedostatak jo{ jedan od
problema sredine u kojoj `ive.
Profesorica Salihovi} ka`e da je ciq kod
u~enika probuditi gra|ansku svijest, odgovornost i pokazati im da itekako mogu mijewati
stvari u dru{tvu. Dodaje da su u~enici ~vrsto
rije{eni da istraju u svojim projektima, dosa|uju, istra`uju, pa ih na kraju i oni u vlastima
sve ozbiqnije shva}aju. 
26
Objekti procesa
U posjeti United World Collegeu u
Mostaru
[KOLA ZA \AKE IZ
CIJELOG SVIJETA
Osman Zuki}
U~enici se biraju isklju~ivo na temelju
vlastitih zasluga, dostignu}a ili
potencijala, bez obzira na mogu}nost
pla}anja, a konkurs je uvijek anoniman.
Ukoliko nekada posjetite United World College u
Mostaru (UWC), nu`no se morate zapitati za{to u
Bosni i Hercegovini nije mogu}e urediti obrazovni sistem tako da ravnopravno tretira sve |ake, a
da konkursi za upis u srednju {kolu ili fakultet budu anonimni, bez davanja povlastica razli~itim kategorijama. Izravni smo svjedoci da su sli~ne {kole rijetka pojava, jer ih ovda{nji obrazovni sistem
nije tako programirao – da usvojeno znanje bude
jedini faktor koji uti~e na odabir kandidata i njihov upis u odre|enu obrazovnu ustanovu. Ukoliko takve {kole postoje, one nisu djelo doma}ih
prosvjetnih radnika, nego su dio odre|ene svjetske {kolske mre`e – {to svjedo~i mostarski koled`.
Anonimnost pri upisu
United College u Mostaru je jedan od trinaest koliko ih djeluje u svijetu. Ljubazno{}u osoblja pomenute {kole, saznali smo da |aci iz Hong Konga,
Indije, afri~kih zemalja, zapadne Evrope, SAD-a,
itd., dolaze u Mostar kako bi nastavili svoje {kolovanje, a odatle, zahvaljuju}i posebnim programima koji otkrivaju njihove talente i sklonosti, odlaze na dodatno usavr{avanje. U~enici se biraju isklju~ivo na temelju vlastitih zasluga, dostignu}a ili
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Osman Zuki}
potencijala, bez obzira na mogu}nost pla}anja, a
konkurs je uvijek anoniman. Tek po izboru kandidata odre|eni UWC Nacionalni odbori provjeravaju jesu li roditelji u mogu}nosti pokriti dio tro{kova dvogodi{njeg {kolovanja, uz stru~nu pomo} poreznog ili finansijskog savjetnika.
Osim {to {kolu poha|aju u~enici iz cijelog svijeta,
ve}ina kandidata je iz zemalja biv{e Jugoslavije, a
nastavu slu{aju na engleskom jeziku, kao i njihove
kolege kojima taj jezik nije maternji. Tako|er, |aci
poha|aju ~asove maternjeg jezika, {to je jo{ jedan
od karakteristika svih UWC koled`a u svijetu.
Zatra`imo odgovor
Kako su nam rekli sagovornici, kandidati tokom
svog {kolovanja prakti~no iskori{tavaju usvojena
znanja, tako da na osnovu njihovih vannastavnih
aktivnosti (npr: ~asovi re`ije, ~asovi robotike, ~asovi elektrotehnike itd.) nastavnici predlo`e studije
koji bi im, shodno tome, odgovarali. To su samo
neke (va`ne) smjernice po kojima bi trebalo urediti {kolstvo u BiH, a ure|enost kabineta i nastavna
pomagala koja se koriste na ~asovima su jo{ jedan
pokazatelj da je u cilju kvalitetnog obrazovanja
va`nije ulagati u stru~nost nego pla}ati ljude koji
u ime znanja ispunjavaju razli~ite politi~ke ciljeve.
Ovakve okolnosti su razlog pitanja s po~etka teksta, a mo`da }emo dijagnosticiranjem problema u
bh. {kolstvu najzad ne{to poduzeti kako bismo dobili odgovor. Ina~e, ostaje nam svakodnevnica. 
Objekti procesa
27
Ma, ljudi moji, je li to mogu}e?!?!
RODITELJI SE
@ALILI NA
U^ITELJA
Marko Ban
U~itelj ne zna da ra~una i pi{e, djeca
moraju da u~e njega!
Ko god je kro~io u svet pedago{kog rada s decom,
stvarala{tva za decu ili bilo koje oblasti koja podsti~e de~ju kreativnost u Srbiji, susreo se sa u~iteljem Ljubom Divljakom. Pre osam godina ~ula
sam za nekog u~itelja koji je reformu nastave proveo pre reforme, ko nije ~ekao da mu zakon ka`e
da nastava treba da bude kreativna, interaktivna i
zanimljiva...
Odmah smo krenuli da vidimo to ~udo i napravimo reporta`u za Veliko dvori{te. Kad sam u{la u
njegovu u~ionicu, samo {to se nisam prevrnula.
Deca su zagrljena pevala “Aj {ta }u, {ta }u s }urkom u spana}u...” a u~itelj ih je pratio na gitari.
“Pst, ve`bamo } i ~!” – objasnio je u~itelj.
Eustahijev pomo}nik
^uli smo da u~itelj koristi nekakvu lutku mi{a, ginjolu, pa smo tra`ili da je vidimo. U~itelj Ljuba
nam se izvinio u Eustahijevo ime, u~itelj Eustahije
je otputovao na daleki sever, evo |aci mu svaki
dan pi{u pisma (i ve`baju pisanje), vrati}e se slede}e nedelje. Ina~e, Eustahije je glavni u~itelj, a u~itelj Ljuba mu je samo pomo}nik. Nema veze, pokaza}e nam druga zanimljiva nastavna sredstva.
Kraj zida su plasti~ne ~a{e nare|ane u piramidu,
koje slu`e za turnir u oduzimanju: |ak pogodi ~a{e lopticom, okrene se i na tabli oduzme broj obo-
renih ~a{a, a komisija prebroji koliko ih je ostalo i
da li je rezultat na tabli ta~an. Za sabiranje se ne
ide na turnir, nego kod doktora Sabirkovi}a: u~itelj Ljuba oka~i oko vrata stetoskop i pregleda rezultate...
Kraj prozora tri fla{e s vodom – to su uzorci snega
iz {kolskog dvori{ta, s parkinga i iz parka. Kad se
sneg istopi, pa se prvo malo ispri~aju o agregatnim stanjima, mogu da uporede ~isto}u snega i
da pre|u na temu zaga|enja.
Ljudi su bogatstvo
Ina~e, svi |aci u~itelja Ljube bili su pravi ~uvari
prirode. Svaki ima svoje drvo iz {kolskog dvori{ta i
brine o njemu i `ivom svetu na njemu. Na zidu
oka~eni ekolo{ki zmajevi, i na njima neka ~udna
imena, svaki |ak ima svoje ime za visine. Spremaju
se za Zmajadu.
(Marija Vukosavljevi},
dio teksta preuzet s interneta.)
Ina~e, anegdota koja se prepri~ava, o u~itelju Ljubi je i ova: da bi nau~io |ake da pi{u, sam se napravio da ne zna slova. I onda su se djeca nadmetala ko }e mu bolje objasniti i ko }e ljep{a slova napisati. I o tome, naravno, pri~ala kod ku}e. A onda
su neki roditelji do{li u {kolu da se `ale, ili da provjere – zar je i to mogu}e u takvoj dr`avi, da nepismen ~ovjek bude u~itelj :-) 
28
Objekti procesa
Mali korak za {kolu,
veliki za u~enike
BIBLIOTEKA U
STRELJANI
Zulfik \ogi}
Roditelji i nastavnici Osnovne {kole
“Lukavica” iz Lukavice kod Gra~anice
vlastitim sredstvima preuredili su
biv{u {kolsku streljanu i napravili
biblioteku. Osim nove prostorije, |aci
su dobili i novi koncept biblioteke.
Rezultat: u~enici vi{e ~itaju.
Gledano iz u~eni~ke perspektive izdvajanje vremena za ~itanje knjige ~ini se nadasve herojskim
podvigom vrijednim divljenja, a poseban izazov i
veliki teret odgovornosti imaju nastavnici jezika i
knji`evnosti, koji trebaju – izgraditi ~itaoca.
Zahvaljuju}i timskom radu, odli~noj saradnji menad`menta, roditelja i nastavnika, u Osnovnoj
{koli “Lukavica” (Lukavica-Gra~anica) po~etkom
ove {kolske godine otvorena je nova {kolska biblioteka u preure|enoj prostoriji nekada{nje {kolske
streljane s povr{inom od 50 m2, koja je do tada slu`ila kao ostava za sve i sva{ta. Novac za obnovu
prikupili su roditelji i nastavnici.
Ideja je bila da ovakva biblioteka bude centar svih
de{avanja u {koli i glavno mjesto okupljanja u~enika bilo kojim povodom, pri ~emu je kao inspiracija poslu`io kultni sarajevski Buybook.
Nastavnici su se odrekli slika iz zbornice, a najljep{i komadi namje{taja i eksponati iz kabineta premje{teni su u biblioteku. Iako skromno ure|ena,
biblioteka je postala najljep{a prostorija u {koli
gdje u~enici vole boraviti. Reklo bi se da – s mini
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Zulfik \ogi}
stageom i mno{tvom okruglih stolova koji dominiraju prostorijom – najvi{e podsje}a na kafi}.
Knjige su poslo`ene na nekonvencionalan na~in,
ne hrbatom prema ~elu – nego naslovnicom, kao
u knji`ari. Takvim izlaganjem knjiga razbijena je
monotonija i ujedno u~enicima omogu}ena maksimalna preglednost te jednostavan pristup `eljenom naslovu – u~enik ulazi u biblioteku, odlazi
do polica, odabere nekoliko naslova, sjeda za sto,
prelistava knjige i bira onu koja mu se najvi{e svi|a, a ostale uredno vrati na mjesto. Potom odlazi
do bibliotekara, razdu`uje pro~itanu i zadu`uje
odabranu knjigu. Zbog ugodnog ambijenta i potpune slobode u pristupu cjelokupnom bibliote~kom fondu, biblioteka je prepuna svakim radnim
danom – u~enici iz druge smjene dolaze ~ak i po
dva sata prije po~etka nastave kako bi prelistavali
i ~itali knjige.
Biblioteka se koristi i za izvo|enje nastave: jednom sedmi~no u~enici imaju ~as knji`evnosti u
biblioteci. Ponekada je organiziran kao ~as slobodnog ~itanja na kojem u~enici prelistavaju i ~itaju
poeziju, prozu, enciklopedije, ~asopise, rje~nike,
monografije i pritom se uvijek desi da barem pet
u~enika iz odjeljenja odabere ne{to {to }e ponijeti
ku}i na ~itanje. Kako bi u~enici {to vi{e boravili u
ovoj prostoriji, sve filmske projekcije, sva gostuju}a predavanja i prezentacije obavezno se odr`avaju u biblioteci – tako da ona uistinu predstavlja
srce {kole. 
Objekti procesa
29
Kako su |aci zavoqeli lektiru
KWIGE ZA SVE,
SVI ZA KWIGU
Osman Zuki}
Svaki u~enik je iz svoje ku}ne
biblioteke donio kwigu koja mu se
najvi{e dopada i podijelio svoje
iskustvo ~itawa s kolegama iz
razreda.
Nastavnica u Osnovnoj {koli “Alija Nametak”
u Sarajevu, Vildana Vrabac, prepri~ala nam je
kako su weni |aci (drugi razred pred{kolskog
obrazovawa) zavoqeli lektiru. Kako su se u
prvom polugodi{tu upoznali s lektirom, tako
su u~enici ovog razreda, uz inicijativu u~iteqice i podr{ku roditeqa, otvorili malu razrednu biblioteku. Dakle, svaki |ak je iz svoje
ku}ne biblioteke donio kwigu koja mu se najvi{e dopada i podijelio svoje iskustvo ~itawa s
kolegama iz razreda. Najvredniji ~itaoci su na
kraju polugodi{ta dobili nagradu – kwigu.
Broj pro~itanih kwiga u~enici su utvr|ivali
tako {to su prijavqivali svoje ~itawe odre|enog {tiva na panou, dok su pojedinci preuzimali ulogu bibliotekara ili wegovog pomo}nika.
Vildana Vrabac
Foto: Osman Zuki}
Prema rije~ima u~iteqice Vildane Vrabac,
djeca pred{kolskog uzrasta sve prihvataju kroz
igru.
“Bilo mi je va`no kako }e |aci reagirati tokom prvog susreta sa lektirom, jer je taj susret
najva`niji. Stoga sam se odlu~ila za metod koji }e ~itawe u~initi igrom, a igra im je, ipak,
najva`nija. Nakon {to sam razgovarala sa roditeqima, u~enici su donijeli po jednu kwigu i
tako smo oformili razrednu biblioteku.”
U~iteqica Vrabac je dodala kako postoje na~ini da se privu~e u~eni~ka pa`wa, te da je, osim
igre, jedan od wih i savremeni pristup obradama nekih nastavnih jedinica.
“\acima je jako zanimqiv vid prezentirawa
gradiva na projektoru. Nakon {to sam shvatila
da imam wihovu pa`wu, poku{avam ~asove u~initi mnogo zanimqivijim skupqaju}i razli~ite slike i pu{taju}i zanimqive prezentacije”,
dodala je u~iteqica Vrabac.
Svakako je ovo jedna od pozitivnih pri~a iz bh.
{kolstva, a lektire ne moraju biti obavezno
{tivo, ve} svijet zabave i novih otkri}a. 
CITAT>^ovjek koji ne ~ita dobre knjige nema nikakve
prednosti nad ~ovjekom koji ih uop}e ne zna ~itati.
(Mark Twain)
30
Objekti procesa
GASTRO
AKA DE MI
JA
Sa{a Madacki
^emu slu`e {kolske biblioteke
u Bosni i Hercegovini
Trebalo bi da slu`e ~emu i u ostatku svijeta, no ~ini se da to nije ba{ slu~aj... [kolske biblioteke, u ve}ini slu~ajeva, u BiH slu`e za sklanjanje nastavnika sa manjkom norme, te upo{ljavanje nastavnika
~iji predmeti vi{e ne postoje (uz ~uvanje metli).
Ponekad slu`e za sklanjanje ro|aka. One predstavljaju jedini mirni kutak gdje uposlenici {kole
mogu popiti kafu na miru jer “tu niko ne ulazi”, za
razliku od zbornice gdje svi ulaze. Naravno, ne
smijemo zaboraviti onu najhumaniju svrhu biblioteke: odbrojavanje dana do penzije slu|enog
nastavnika razredne nastave. Te biblioteke, zaboravljene od svakog, bezobrazno gurnute na marginu i {kole i dru{tva, zapravo su jedan od klju~nih segmenata dru{tva baziranog na znanju. Kod
nas, {kolske biblioteke slu`e za smje{taj nedovoljnog lektirnog fonda, te ono ne{to knjiga koje su
zaostale iz vremena kada je te knjige kupovao SIZ.
Kako samoupravne interesne zajednice nema, nema ba{ ni knjiga, ni u~ila, ni baza podataka, ni medijateka... Pristup po kojem u biblioteci mo`e raditi bilo ko i bilo kad, ne zapitav{i se koje i kakve
kvalifikacije bibliotekar mora imati, vrlo je poguban za budu}e generacije.
Prvi kontakt s knjigom veliki broj mali{ana ima sa
ulaskom u osnovnu {kolu. Ako u tom momentu
pogre{nim pristupom (ili nemanjem pristupa
uop{te) zatvorimo vrata biblioteke, nastaje nepoš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
pravljiva {teta. Ona je vidljiva ve} u starijim razredima osnovne {kole – ~itanje sa`etkovog sa`etka –
sa`etak lektire, naravno, pokupljen sa prve proguglane web stranice, koriste}i magi~nu formulu u
{amanskoj ku}ici na po~etnoj strani Googlea:
“dervi{ i smrt lektira”. Oni dovitljiviji ukucaju
“dervi{ i smrt fabula i likovi”. Po lektiru malo ko
u|e u biblioteku. A ne daj bo`e pro~itat' ne{to
osim lektire. No, tako je to u na{oj zemlji brdovitog Balkana, a u svijetu je to mal~ice druga~ije.
D`aba nama visoko{kolske i nau~ne biblioteke.
U na{oj definiciji {kolska biblioteka je “mjesto za
smje{taj knjiga i u~ila koje slabo ko zatra`i jer biblioteka i ne radi svaki dan a i ako radi onda ba{ i nema to {to
korisnik tra`i, {to zbog para {to zbog lijenosti a bogami
i zbog neobrazovanosti i neznanja uposlenih. Ona je i
mjesto katarze jer ako biblioteka ima zaposlenog kvalificiranog bibliotekara, dobar dio nastavnika je u {oku {to
za to treba fakultet”.
U tu|oj (anamo njihovoj) definiciji, preciznije u
Manifestu za {kolske biblioteke, koje je proklamovao
UNESCO, u preambuli se ka`e: [kolska knji`nica
pru`a obavijesti i spoznaje bitne za uspje{no uklju~ivanje u suvremeno dru{tvo koje se temelji na znanju i informacijama. [kolska knji`nica omogu}uje
u~enicima stjecanje vje{tina za do`ivotno u~enje,
razvija njihovu ma{tu i poma`e im da postanu odgovorni gradani. Nadalje, u ovom revelacijskom
dokumentu, ovi stranci (grozan narod) idu toliko
daleko pa ka`u: [kolska knji`nica je osnova svake
Objekti procesa
dugoro~ne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pru`anja informacija, gospodarskog, dru{tvenog i kulturnog razvoja. Za rad {kolskih knji`nica
odgovorne su lokalna, regionalna i dr`avna uprava
koje, shodno tome, moraju izraditi odgovaraju}e
pravne propise i utvrditi razvojne planove. Financiranje {kolske knji`nice – za stru~no osoblje, nabavu
gra|e i opremu – mora biti redovito i dostatno, a
knji`ni~ne usluge besplatne.
A sad dolazi ono najgore. Ne lezi vra`e, oni tvrde
da je {kolska knji`nica [...] sastavni dio obrazovnog
procesa. A ne administracija kao kod nas. Kod nas
je normalnije da biblioteka ide uz ra~unovodstvo
nego uz nastavu. Pa u nastavi se predaje, a ne ~itaju se knjige!
Zadaci koji stoje pred {kolskom bibliotekom su:
• potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim u nastavnom planu i programu {kole;
• poticanje trajnih ~itateljskih navika i u`ivanja u
~itanju i u~enju;
• omogu}avanje stjecanja stvarala~kog iskustva
pri kori{tenju i kreiranju informacija kao pomo}
pri u~enju i razumijevanju, te poticanje ma{te i
u`ivanja u ~itanju;
• poticanje svih u~enika da nau~e i koriste vje{tine
koje }e im pomo}i pri vrednovanju i kori{tenju
informacija, bez obzira na njihovu vrstu, koli~inu i izvor, kao i razvijanje osje}aja za na~in komuniciranja unutar zajednice;
• osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim,
nacionalnim i globalnim izvorima i mogu}nosti-
31
ma koje }e u~enicima omogu}iti doticaj s razli~itim idejama, iskustvima i stavovima;
• organiziranje aktivnosti koje poti~u kulturnu i
dru{tvenu svijest;
• suradnja s u~enicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja
ciljeva {kole;
• promicanje na~ela da su sloboda mi{ljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za uspje{no i odgovorno sudjelovanje u gra|anskom
demokratskom dru{tvu;
• promicanje ~itanja i promicanje kori{tenja {kolske knji`nice u {kolskoj i {iroj dru{tvenoj zajednici.
Da, da, ovo je minimum standarda kada se promi{ljaju {kolske biblioteke. A ne kao kod nas: biblioteka je uto~i{te za one sa kojima ne znamo {ta }emo. A kod groznih stranaca biblioteka ima mjesto.
Stvarno je fuj {to moramo primijeniti minimum
na~ela. A taman smo se navikli...
Recept za bibliodolmu
Da je biblioteka prijeko potreban sistem koji slu`i
uzvi{enom cilju osiguranja dostupa svekolikoj
{tampanoj i elektronskoj gra|i na jednakoj osnovi
dokazano je u bezbroj radova, proglasa, manifesta. Na`alost, kod nas kao da takvi tekstovi nisu
prevedeni. Ili su prevedeni, pa koriste kao podloga za guljenje krompira. Ili cvekle. Cijeli svijet kupuje knjige za biblioteke, pretpla}uje se na relevantne baze podataka, kreiraju se namjenski repozitoriji elektronske gra|e s evaluiranim sadr`a-
32
Objekti procesa
jima koji korisnicima garantuju kvalitetu. No, kako mi uvijek znamo bolje, mi se jo{ uvijek dr`imo
oprobanog recepta za {kolsku biblioteku, te ka`emo da je za dobru bibliodolmu potrebno sljede}e:
Za temeljac:
2-3 metra knjiga sa mekim koricama u boji marinirati da ogrezne u policama
3-4 metra knjiga sa tvrdim koricama poslo`iti da
di{e
Naramak o{te}enih knjiga
Sto, stolica, podguznjak
Pokvarena pisa}a ma{ina sa miljeom preko
Pe~at (mo`e kakav bilo, samo umrljajte otisak da
se ba{ ne vidi ako je recimo od veterinarske stanice koja vi{e ne radi)
Prstohvat spajalica (mo`e {arenih, lijepo izgleda)
Ne{to kartica i karton~i}a (da li~i na katalog)
2-3 papira, bijela (jedan uvu}i u pisa}u ma{inu)
Fikus
Merdevine za dofa}anje
Re{o, d`ezva bakrena i fild`ana po `elji
Sahan, kalajisani
Pleta}e igle i ne{to vunice
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Borosane i {al za le|a
Graha za gatanje (tetovac)
Za ukras:
Bibliotekar/ka
Ne{to djece da u|e pokatkad
Ko voli mo`e zaljutiti standardima i normativima
Sve sastojke smjestiti u podrumsku prostoriju bez
prozora, zagrijati na 21 stepen i pustiti da se udinsta. Dr`at zatvoreno na tihoj patnji jedno dvadeset godina. Povremeno dolit’ malene plate (platice) da ne zagori. Sitno isjeckati kartice i ulo`iti u
ormar za serviranje. Ukrasiti natpisom BIBLIOTEKA. Sve spojiti i dr`ati u {pajzu na hladnom. Kad
se uhvati mem i gljivice postupak ponoviti.
Ovako pripremljena biblioteka je vrlo te{ka za podnijeti, pa uz nju servirati neki digestiv. Pretjerana
konzumacija mo`e uzrokovati povi{en holesterol,
i sr~ane bolesti. Ovako pripremljena biblioteka
kod bibliotekara izaziva vrtoglavicu, nesanicu, dezorijentisanost, a kod {kolske djece i omladine
trajnu funkcionalnu nepismenost, nedostatak kriti~kog razmi{ljanja i trajnu hipertekstuaciju nekvalitetnog elektronskog materijala.
Objekti procesa
33
Evropski recept pogledati u vrlo sumnjivim publikacijama Me|unarodne federacije bibliote~kih
dru{tava i ustanova, posebno Smjernice za knji`ni~ne usluge za djecu i Smjernice za knji`ni~ne usluge za
mlade` dostupne na web stranicama na:
www.ifla.org/en/publications/51
Bibliosaurusi
Paleobibliotekarstvo prou~ava razvoj bibliote~kog
`ivota na zemlji, starih bibliotekara i korisnika nalaze}i dokaze u fosilnim zapisima i stijenama. Ova
nauka je do{la do bezbroj otkri}a, ~ak i onih potresnih – da su se nekada bibliotekari i korisnici voljeli, nisu se me|usobno napadali, a knjiga je bilo
u izobilju, i nevjerovatno, neki fosili govore da su
~ak bili i ljubazni jedni prema drugima. Naravno,
bibliosaurusi me|usobno nisu imali zavjet nenapadanja, ali fosilni ostaci govore u prilog ~injenici
da nisu bili agresivni kao ovi danas – njihovi potomci koji su evoluirali u homo bibliothecariusa.
Nadred bibliosaurusa je imao ~itav niz porodica,
sa vrlo za~udnim vrstama:
Minderosaurusi – tada vrlo rijedak oblik `ivota,
danas vrlo rasprostranjen ali kao Homo Mindericus
Katalogus Neradi{ Neradi{. Prisutan je u svim bibliotopima. Gdje god na|e prikladnu meku i ravnu
povr{inu zauzme karakteristi~an polo`aj, tzv. le`e}i polo`aj.
Mrgudosaurusi – vrsta sa spojenim obrvama u prijete}i polo`aj sa malim okicama, isto tako vrlo rijedak oblik `ivota. Hranio se nesigurnim i prepla{enim korisnikosaurusima, danas poznat kao Bibliothecarius facultatis universitas studiorum.
Bonafidesaurusi – najrasprostranjenija vrsta u doba trijasa. Veselo je skakutao od police do police s
knjigama, preporu~ivao knjige i druge izvore informacija korisnicima, nudio pomo} u tra`enju
dodatnih izvora, bio na usluzi kako malim korisnikosaurusima, tako i onim u poodmakloj dobi. Nevjerovatno je to {to je ~ak po{tovao informacijske
potrebe pojedinca, tragao za jedinstvenim pristupom svakom bi}u koje bi do{lo u bibliotop. Vrlo
uznemiruju}a je ~injenica da je ~ak dozvoljavao
korisnikosaurusu da mu postavlja pitanja i ~ak je
na njih odgovarao sa zavidnom precizno{}u. Danas uznemiruje ~injenica da je (ako je trebalo) radio prekovremeno a sve zbog dobrobiti zajednice
kojoj slu`i. Neki se paleobibliotekarontolozi sla`u
u stavu da je ~ak dotle i{ao da je anticipirao ~itala~ke potrebe i ~itao (sic!) prikaze knjiga, kako bi iz-
vr{io {to bolji odabir gra|e za svoj bibliotop. Ova
vrsta je evoluirala u Bibliothecariusa normalisa, {to
je danas vrsta pred izumiranjem. UNESCO u
svom zadnjem istra`ivanju tvrdi da su na svijetu
ostala samo ~etiri primjerka.
Penzosaurusi – izuzetno dugovje~na vrsta. @ivjeli
su oko 200 godina u prosjeku. Registrirani su fosili
ove vrste iz gornje krede u radnoj pozi, {to govori
u prilog da su kreativno stvarali u bibliotopu jako
dugo. Bili su ~uveni po svojoj mudrosti, i njima se
obra}alo za pomo} u te{kim situacijama kada je bila potrebna vrlo rijetka i specifi~na gra|a. Ova
vrsta je danas evoluirala u svoju suprotnost. Bibliothecarius penzionerius tvrdi da se nekad znao red,
da se radilo mnogo i naporno, no nikako nije u stanju da objasni nepostojanje podataka o tom radu.
Upravnikosaurusi – interesantan oblik `ivota. Za
razliku od prethodnih koji su `ivjeli u mezozoiku,
ovaj oblik izumire ve} u srednjem devonu (paleozoik). Neki nau~nici misle da je zapravo rije~ o
mitskom bi}u, jer nije prona|en niti jedan fosilizirani ostatak. Pominjanje ove vrste je registrirano u
dnevnicima penzosaurusa. Po predanju, bili su
izuzetno po{teni, s osje}anjem za pravdu, ravnopravnost i jednakost. Bri`ljivo su planirali razvoj
bibliotopa, radili ankete o zadovoljstvu korisnikosaurusa i bibliosaurusa, korigovali pogre{ke na
konstruktivan na~in. Kritikovali jesu, ali nisu kritizirali. Imali su osje}aj za op{te dobro, zagovarali
su dijeljenje znanja i cjelo`ivotno u~enje. Danas
su evoluirali u direktore. 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Da ste direktor {kole na ~ijem
prilazu za u~enike kom{ije
mjesecima parkiraju aute, Vi
NE BISTE:
Rje{enje testa:
Zar nemate va`nijih stvari da rje{avate?
Test za direktore
a) Ne biste pozvali saobra}ajnu policiju, jer
znate da njen prioritet nije bezbjednost u~enika nego bezbjednost politi~ara u saobra}aju.
(Kad ste vidjeli policijski auto ispred autobusa
s u~enicima, a koliko puta ste vidjeli autobus
policije iza auta s politi~arima?)
b) Ne biste djeci rekli da smiju sprejom {arati
po autu kao po {kolskim zidovima, jer takav
auto jednom mo`e biti i va{.
c) Ne biste zabadali nos u ono {to vas se ne ti~e. (A ne ti~e vas se ni{ta izvan {kolskog dvori{ta.)
d) Ne biste imali ni{ta protiv da se i {kolsko
igrali{te pretvori u parking.
36
Provjeri svoje znanje
ZNAKOVI PORED PUTA
Kako se snalazite na putu kroz bh. {kolski sistem?
Koliko poznajete znakove kojima je obilje`en ovaj put?
a) Dva nastavnika u jednoj u~ionici
b) Dva ministra u jednom kabinetu
c) Dvije {kole pod jednim krovom
d) Dva pedago{ka zavoda na jednom bud`etu
a) Stopa nepismenih u BiH
b) Zahtjev prosvjetara u {trajku za pove}anje plata
c) Procent usvojenog gradiva
d) Ud`beni~ka politika na putu
a) Strategija obrazovanja u BiH
b) Zajedni~ka nastavna jezgra
c) Seminar za nastavnike
d) Roditeljski sastanak
a) Tri palme na ostrvu sre}e
b) Tri nastavna plana i programa u BiH
c) Istorija/historija/povijest u ud`beniku
d) Okre}e se kolo sre}e
a) [arenilo u rasporedu ~asova
b) Vjeronauka u rasporedu ~asova
c) Nastava za daltoniste
d) Tri nastavna plana i programa u BiH
a) Iskopavanje piramida u toku
b) Budu}nost je ve} po~ela
c) Filozofski fakultet na putu
d) BH student u EU
a) Put u raj
b) Put u pakao
c) Reforma pro forma
d) Leti odavde, dok jo{ nije kasno
a) Nije za slikanje
b) Nije za djecu
c) Nije za {kolstvo
d) Nije za [kolegijum 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
37
SUB JEK TI
PRO CE SA
38 JABUKE I KRU[KE+39 MO@E I VO]NA SALATA+
40 I JARE, I PARE+42 PRIPREM(N)A, POZOR, SAD!+
43 JESAM LI TI REKAO DA SE PREVI[E TRUDI[?+
44 SPORI NA INTERNETU, BRZI NA ORU@JU+
46 DNEVNIK NASTAVNIKA+52 PROBLEM I RJE[ENJE+
54 TEST INTELIGENCIJE
38
Subjekti procesa
Segregacija koja traje
JABUKE I
KRU[KE
Enes Kurtovi}
Ministrica u Vladi
Sredwobosanskog kantona, Greta
Kuna, do kraja svog mandata
svestrano radi na podizawu mladih
vo}waka, u kojima se uzgajaju
iskqu~ivo jabuke ili iskqu~ivo
kru{ke. A nije ministrica
poqoprivrede.
O sistemu obrazovawa “dvije {kole – jedan
krov” ministrica obrazovawa, nauke, kulture i
sporta u Vladi Sredwobosanskog kantona Greta Kuna izjavila je (29. 08. 2007., u Travniku, za
FTV): “Ja ne znam za{to ka`ete da postoji problem, mislim to, to nisu nikakvi problemi, to
su dvije {kole, dva nastavna plana i programa,
jedna je {kola, odnosno jedan nastavni plan i
program se izvodi u prizemqu, a drugi nastavni
plan se izvodi na katu. Mislim da nema problema, a to {to su dvije {kole pod istim krovom,
ide se kao sjediwavawe, odnosno realizovawe,
odnosno redukcija potro{we, odnosno kao ide
se prema tome da se smawe izdaci. Znate, da ne
do|e skupqawe, odnosno objediwavawe kru{aka i jabuka nego da to bude gdje su kru{ke da budu kru{ke, gdje su jabuke da budu jabuke.”
Ova izjava ~esto se koristi kao primjer kako
na{i politi~ari razumiju sistem obrazovawa
i kako u segregaciji u~enika ne vide ni{ta lo{e, ve} naprotiv smatraju to idealnim sisteš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Enes Kurtovi}
mom za bh. realnost. Izjava je izazvala kritike
od strane nevladinih organizacija i pojedinaca, ali to nije uzdrmalo ministarsku fotequ
Grete Kune. [tavi{e, wena ustrajnost u borbi
za nacionalno ~iste u~ionice nastavqena je
nesmawenim entuzijazmom.
Pro{le {kolske godine Mre`a vije}a u~enika
(mreVuk) u Novom Travniku organizovala je
akciju pod nazivom “Jabuke i kru{ke se mogu
mije{ati” ~iji ciq je bio zajedni~ko dru`ewe
u~enika razli~itih nacionalnosti. Me|utim,
ovogodi{we dru`ewe ne}e biti odr`ano jer je
ministrica Greta Kuna uputila dopis svim
osnovnim i sredwim {kolama u kojem je poru~ila da: “Prema ~lanku 27. Zakona o osnovnom
i ~lanku 35. Zakona o sredwem obrazovawu u
{kolama nije dopu{teno politi~ko djelovawe
i organizirawe.”
Zar ne bi trebalo, pozivaju}i se na navedene
~lanove zakona, i ministrici zabraniti weno
politi~ko djelovawe po {kolama? 
Subjekti procesa
39
[trajk prosvjetnih radnika
MO@E I VO]NA
SALATA
Enes Kurtovi}
Prosvjetni radnici u
Srednjobosanskom kantonu nisu
pokrenuli {trajk sa zahtjevom za
ukidanje sistema “dvije {kole pod
jednim krovom”.
Generalni {trajk prosvjetnih radnika Srednjobosanskog kantona po~eo je 5. maja 2011. godine, a
razlog za {trajk je, prema predstavnicima sindikata, “nezadovoljstvo prosvjetara raspodjelom bud`etskih sredstava za 2011. godinu jer smatraju da
nisu ravnopravni s drugim korisnicima tih sredstava.” Dakle, o platama je rije~.
Ravnopravnost?
Boris Marjanovi}, predsjednik Sindikalne podru`nice Srednje {kole “Vitez” u svojoj izjavi u povodu {trajka navodi: “Mi ne inzistiramo na pove}anju
pla}a, nego na ravnopravnosti. Kako je svima neka bude i nama, ni bolje, ali ni lo{ije.” Zanimljivo je poimanje “ravnopravnosti i jednakosti” u kantonu u kojem
jo{ uvijek egzistira segregacioni sistem obrazovanja kojim se djeca razli~itih nacionalnosti ~ak i fizi~kim barijerama razdvajaju u {kolama. Ako prosvjetni radnici stvarno `ele da im bude kao i drugima, pa dakle i djeci koju podu~avaju, onda neka
zamisle svijet u kojem, recimo, u {oping-centru do
14.00 kupuju Bo{njaci, a poslije 14.00 sati samo
Hrvati, ili da u prizemlju kafi}a kavu piju jedni, a
na spratu kahvu drugi, s tim da u kafi}e ulaze na
Foto: Enes Kurtovi}
razli~ite ulaze. Je li to ravnopravnost za koju se
sindikati {kolstva zala`u?
Organizaciju {trajka nije sprije~ila tad aktuelna
ministrica {kolstva ovog kantona, Greta Kuna,
smatraju}i valjda da {trajk nije nikakva politi~ka
aktivnost. Po njoj, mnogo opasnije bilo je djelovanje grupe u~enika koji su poku{ali organizovati
dru`enje u~enika razli~itih nacionalnosti. Takav
oblik zajedni~kog djelovanja ministrica je svojim
dopisom {kolama – zabranila. Ispostavlja se da
“jabuke i kru{ke” mogu zajedno, ali samo {trajkovati. Li~ni, materijalni interes prosvjetnih radnika,
izra`en u broju na dnu platne liste, jedini je razlog
za pokretanje {trajka u prosvjeti. Za interese profesije, za interese djece/u~enika, za interes budu}nosti bh. dru{tva, neka se bori neko drugi.
Nova vlada, stari problemi
Recimo, neka se bori novi ministar obrazovanja.
Kako se {trajk odvija u turbulentnom vremenu
promjene vlasti u ovom kantonu, desilo se da sindikat jednog dana pregovara sa premijerom, a da
drugog dana kantonalna skup{tina izabere novog
premijera i novu vladu. Na`alost, dosada{nje promjene vlasti zavr{avale su se samo na personalnim izmjenama u sastavu vlada. Dakle, borba se
nastavlja: neko za fotelje, neko za platu i topli
obrok, neko za pravednije obrazovanje. 
40
Subjekti procesa
[trajk nastavnika u Srbiji
I JARE, I PARE
Dejan Ili}
Za{to nastavnike-štrajka~e ne
podr`ava {ira zajednica? Zaklju~ite
koliko se situacija u BiH razlikuje od
one u Srbiji. [kolegijum po odobrenju
autora prenosi skra}eni tekst, koji u
integralnoj verziji mo`ete pro~itati na
www.pescanik.net
[trajk nastavnika u {kolama u Srbiji obi~na je lakrdija. To je tako ne samo zbog toga {to se dogovori potpisuju pa poni{tavaju; {to se deca pozivaju u
{kolu, da bi ih onda nastavnici sa {kolskih vrata
vra}ali ku}ama; {to roditelji zovu {kole da pitaju
kada }e ponovo po~eti da rade, a iz {kola im se odgovara da gledaju vesti kako bi to saznali. Re~ je o
lakrdiji pre svega zato {to jedna i druga strana,
sindikati nastavnika i vlada, nisu ni u kakvom
sporu. Po{to je sukob prividan, bilo bi nefer tvrditi da su samo nastavnici sa ~etiri svoja sindikata
krivi za nered; na pravljenje haosa zajedno sa nastavnicima i njihovim sindikatima svojski je prionulo i ministarstvo prosvete uz sna`nu podr{ku
~itave vlade.
Nastavnici bez podr{ke javnosti
Ministarstva, ministri i vlada ovde me ne zanimaju. Zanimljivi su mi nastavnici. Preciznije, interesuju me dve stvari: njihova upornost da istraju u
zahtevima i odsustvo solidarnosti gra|ana Srbije
sa {kolskim radnicima. [to se ovog drugog ti~e,
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Enes Kurtovi}
kada vlast nije funkcionalna (biram re~i!), gra|ani
s pravom mogu da je pozovu na odgovornost i
upozore je da se upristoji. Imati pristojnu vlast interes je svih gra|ana. Oni koji se organizuju i upute jedan takav jasan zahtev treba da ra~unaju na
to da }e ih drugi gra|ani podr`ati. U proteklih desetak dana, koliko traje {trajk radnika u prosveti,
to se nije dogodilo. Njihovi zahtevi toliko su partikularni da u njihovom ispunjavanju niko drugi ne
vidi svoj poseban ili op{ti interes. U jednom naopakom smislu, nastavnici su tako postigli ne{to
{to je u na~elu te{ko zamisliti: iako je re~ o {kolama, iako je re~ o deci, dakle iako je re~ o op{tem
interesu uz koji se vezuju i jake emocije, oni su
uspeli ~itavu stvar da predstave kao da se ti~e samo njih i vlade. Naravno, to im je po{lo za rukom
jer su kao jedini ozbiljan razlog za {trajk istakli –
ve}e plate.
Bud`etski ovisnici
Re~ je tu o dr`avnim slu`benicima ~ije se plate izdvajaju iz bud`eta. Primitivna logika neumoljiva
je. Ovako postavljenim zahtevom, nastavnici direktno ugro`avaju sve druge korisnike bud`eta, a
posredno i gra|ane ~ije prihode oporezuje dr`ava: svaki dinar koji ode za {kole jeste dinar manje
recimo za policajce ili lekare. (Ta logika nu`no name}e i pitanja poput: da li je za gra|ane va`nije
da zadovoljni budu lekari ili {kolski nastavnici?
Verujem da nastavnici nikada ne bi rizikovali da
Subjekti procesa
eksplicitno postave to pitanje, pa je utoliko nejasno kako ne uvi|aju da ga svojim zahtevom implicitno name}u.) Zato ne ~udi {to niko ne podr`ava
{kole u {trajku. No, primitivna logika nije jedina
koja se ovde mo`e primeniti. Nju su nastavnici
mogli izbe}i bar na dva na~ina.
Jedan je neuverljiv, i upravo taj su izabrali sindikati. Svoje zahteve oni pravdaju neracionalnim tro{enjem bud`eta: novca o~ito ima, ka`u nam {kolski predstavnici, ali se on rasipa raznim proneverama ili neopravdano visokim primanjima dr`avnih slu`benika na visokim polo`ajima. Po{to to
ne mo`emo da spre~imo, zaklju~uju nastavnici, jednostavno za sebe tra`imo ve}i udeo u raspodeli
bud`eta. Razume se, nastavnici su u pravu kada
konstatuju ~injenice, ali da li je to dovoljno da njihov zahtev bude legitiman? Na`alost, zbog toga
njihov zahtev nije manje sebi~an. Oni pre}utno
priznaju da ne `ele da re{avaju problem: nastavnici bi da samo sebe za{tite od lo{ih posledica neracionalnog raspolaganja bud`etom. Stoga ih niko
otvoreno ne napada, ali ih niko ni ne podr`ava.
Dugoro~no gledano, njihov zahtev u stvari je lo{:
on dodatno razara dru{tveno tkivo i tako u~vr{}uje vlast sada{njeg re`ima. (Kada ovde ka`em re`im, mislim na ono {to smo dobili posle izbora
2003, i {to traje i danas, bez obzira na smenu stranaka na vlasti).
Nije sve u novcu, ima ne{to i u lovi
[to se drugog na~ina ti~e, izgleda da su ga bar neki nastavnici svesni kada ka`u da novac nije jedini problem, da je stanje u {kolama lo{e, da nastavni programi ne valjaju, te da oni `ele da se to popravi. Ali, njihovo pona{anje ne potvr|uje da to
zaista i misle. Novac ostaje jedina stvar oko koje
razgovaraju {kole i vlast, ako je suditi prema onome {to vidimo u vestima. Mo`emo, me|utim, pretpostaviti da nas u vestima la`u, to jest da mediji
namerno prikrivaju prave razloge za {trajk. To nije realna pretpostavka: {kole i nastavni programi
u Srbiji lo{i su ve} decenijama. Za sve to vreme
nastavnici nijednom nisu zbog toga {trajkovali.
Uvek je re~ bila o platama.
Zamislimo sad da {kole {trajkuju zbog nepodno{ljivog stanja u Srbiji: nastavnici zahtevaju da se
odmah prekine sa nerezonskim i nezakonitim tro{enjem bud`eta. U prvom koraku, njihove plate
uop{te ih ne zanimaju, oni ho}e da se uvede red u
tro{enje sredstava od kojih zavisi funkcionisanje
41
dr`ave. Takav zahtev mo`e ra~unati na op{tu podr{ku. Ali, to je jasan politi~ki zahtev, {to otvara
prostor sindikatima za izgovor da se oni time ne
bave. (To bi bilo tek delimi~no ta~no. Zahtev jeste
politi~ki, ali se postavlja u ime gra|ana zabrinutih
za svoju dr`avu: stoga svako ima pravo da ga postavi.)
Hajde onda da vidimo {ta je u nesumnjivoj nadle`nosti {kolskih sindikata. Mo`emo zamisliti da
nastavnici {trajkuju zato {to su {kole u lo{em stanju, {to su {kolski programi neprimereni, ili zato
{to se bez njihovog u~e{}a upravo odvija reforma
gimnazija o kojoj nigde ne mogu da se obaveste.
Ponovo ih u prvom redu ne zanimaju plate, ali
tra`e, na primer, da se 27. januar vi{e ne slavi kao
dan {kole jer se tako diskrimini{e nezanemarljiv
broj dece i gra|ana Srbije. (Mogli bi recimo da predlo`e da dan {kole bude datum ro|enja Vuka Karad`i}a, ili mo`da Dositeja Obradovi}a.) Znamo
me|utim da bi sa ovakvim zahtevima prosvetni
radnici u Srbiji sasvim sigurno mogli da ra~unaju
ne na podr{ku nego na o{tru osudu, i to ponajmanje od strane vlasti. Ali, {ta mari: oni bi mogli da
istraju u tim zahtevima jednako uporno kao {to
tra`e ve}e plate, a na osude bi mogli jednostavno
odgovoriti kako je upravo re~ o u~incima lo{eg
{kolstva kada se na razumne predloge odgovara
nerazumnim optu`bama.
Dobro, to mo`emo samo da zami{ljamo. U Srbiji
danas jedino novac ima vrednost univerzalnog
opravdanja: uzmi, ako mo`e{ i koliko mo`e{, jer
ako ne uzme{ ti, uze}e neko drugi; je li to zaslu`eno ili nezaslu`eno, sasvim je nebitno, jer smo odgovorni samo za sebe i vlastitu dobrobit. Tako atomizovano i nesolidarno dru{tvo u Srbiji gradi se
ve} dve decenije, a temelji su mu u {kolstvu i sklepanoj svetosavskoj tradiciji. Ne samo da ne `ele to
da promene nego najve}em broju nastavnika to
verovatno uop{te ne smeta, i zato izme|u njih i
vlasti nema su{tinskog spora. Plate su tehni~ko pitanje: i {kolski sindikati i oni koji sa njima pregovaraju puki su pla}enici jedne naopake dr`ave koju ne `ele da menjaju. 
42
Subjekti procesa
Mission Impossible
PRIPREM(N)A,
POZOR, SAD!
Jasmina Bajramovi} / Osman Zuki}
Kako nastavnici reaguju na pitanje o
mogu}nostima interaktivne i
besplatne pripremne nastave za
u~enike zavr{nih razreda osnovnih
{kola?
Profesor informatike u osnovnim {kolama u Ni{u
i Grabovcu, Sa{a Popovi}, rje{ava zadatke za novi
vid testiranja u~enika osmih razreda (zavr{ni test)
i postavlja ih na You Tube, time otvaraju}i mogu}nost u~enicima da se pripremaju uz svesrdnu pomo} nastavnika, a i roditeljima da ne strahuju od
minusa na ra~unu zbog instrukcija.
Ako sam nastavnik, nisam budala
Potaknuti ovim primjerom, posjetili smo nekoliko
sarajevskih osnovnih {kola s pitanjem: da li mo`emo
o~ekivati ne{to sli~no od ovda{njih nastavnika prirodnih nauka (matematike, fizike, hemije)? U Osnovnoj {koli “Vladislav Skari}” nastavnice fizike i hemije su nepovjerljivo slu{ale o navedenom primjeru, a
zatim su neprijateljski i neljubazno ustvrdile da takvo {to “ovdje nije mogu}e” iz raznoraznih razloga:
“nastavnici nisu motivirani za to”, “za neznanje djece iz matematike odgovorni su oni koji predaju matematiku, ne ja”, “djeca ne znaju temelje”, “nastavnici imaju drugih problema”, “roditelji i djeca samo
ho}e petica iz predmeta koje predajemo” itd. Na
zahtjev da ka`u ko je odgovoran za takvo besperspektivno stanje, kategori~no ponavljaju da ne `ele
da “imaju problema” i {utnjom zavr{avaju razgovor.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Internet
U osnovnoj {koli “Grbavica”, nastavnica fizike, Fahreta Sijer~i}, mnogo je susretljivija; iako smatra
da je takav poduhvat sjajan, tvrdi da su za to potrebni adekvatni ljudi i veliko vrijeme i zalaganje.
Tvrdi da je sjajan na~in rada sa u~enicima prikazivanje eksperimenata preko npr. Skypea, ukoliko
nemaju mogu}nosti da iste eksperimente urade u
{kolskim kabinetima.
Problem bh. obrazovanja le`i u ~injenici da su i nastavnik
i u~enik na margini; nastavnici su zatrpani administracijom i edukativnim radionicama nepravedno nametnutim
od strane Ministarstva, koje se, s druge strane, ne trudi
ulo`iti u ono {to je bitno, poput programa za nadarene
u~enike, opremanja laboratorija itd. Nama nastava bude
odmor od svih birokratskih stvari kojima smo zatrpani, a
u svemu tome gubi se sam u~enik, rekla je Sijer~i}.
Dodatno znanje (ne) mo`e biti besplatno
Sasvim slu~ajno ovdje su anketirani prosvjetni radnici u Sarajevu. Da su ista pitanja postavljena u
Ni{u, ve}ina odgovora bila bi ista ili sli~na.
U birokratizovanom obrazovnom procesu umire
ideja prosvjetiteljstva. Znanje je postalo roba, a
oko svake robe, pa i ove, vrte se trgovci i kupci. Ali
da {kolska klupa ne mora biti pija~na tezga, i da
svaki nastavnik, li~no i pojedina~no, slobodno i
kreativno, mo`e vratiti zaboravljeni smisao svom
pozivu, to pokazuje primjer Sa{e Popovi}a. 
Subjekti procesa
Mrak prosvjete
JESAM LI TI
REKAO DA SE
PREVI[E
TRUDI[?
M. J.
Ispovijest nastavnice koja je svoj
entuzijazam `rtvovala kako bi se
prilagodila uslovima radne sredine.
Prva stvar koju su primijetili bili su bijeli
zidovi u~ionice. “[to je u~ionica ne{to ~udna?! Nastavnice, {to u~ionica izgleda kao
pred kre~ewe? Nedostaje {arenilo kabineta
za engleski.” “E, pa nema.” Nastavnica je poskidala postere, leptiri}e i sve one {arene ukrase koji su u~ionicu osnovne {kole ~inile u~ionicom. Za{to je to napravila?
To nije tvoj posao
Mjesecima nisam kupovala novu garderobu, jer
sam novac tro{ila na kwige, priru~nike, hamer-papire, qepilo... Kopirala sam u~enicima
listove, testove, pravila skripte, kupovala im
uxbenike, nabavqala CD-ove. Nisam mogla da
gledam neke svoje u~enike kako kao siro~i}i
sjede na ~asu. Lijepo mi je govorio direktor:
“To nije tvoj posao. Nemoj to da radi{, niko ti
ne}e re}i hvala.” Zaru~nik se qutio na mene
zato {to ogromnu koli~inu svoje energije tro{im na {kolu i na djecu. Nisam se dala odvratiti od svoje nakane da u~enike motivi{em da
imaju snove, da imaju ciqeve, jer ve}ina mojih
kolega razgovara sa wima kao da ta djeca ne}e
daqe u `ivotu od motike. Ja sam rekla da su moji u~enici ve}i i boqi qudi od mene. Ali ne
43
mijewaju se oni samo zbog jedne osobe koja je tu
samo jednu {kolsku godinu. Ovdje se nastavnici
i roditeqi poznaju. “Jel' ti otac zaklao pili}e?” “Prodaje l' mama krompir? Nek’ ra~una na
mene” – ~esti su razgovori izme|u djece i nastavnika na redovnoj nastavi.
I told you so! (Jesam li ti rekao?)
Skoro sam i{la nadre|enom da ga informiram
o stawu u~enice Ajle, koja ina~e ne pri~a sa
nastavnicima zbog traume koju je do`ivjela kao
mala. Nema jednog bubrega i ima ugra|en kateter. Djevoj~ica se sasvim normalno pona{a na
odmoru, meni nerijetko do|e da me pita imam li
kredita, jer ho}e da nazove mater. Ali kada treba ozbiqno da se radi, ona obori glavu do klupe
i ne mo`e{ joj ~ak ni sa usana ~itati kada {apu}e ne{to. U~enica nije kategorisana, disleksi~na je i disgrafi~na i ovih dana je oti{la u
ekstrem djeteta sa emotivnim poreme}ajem –
prestala je da pri~a i sa drugarima. Kada sam
oti{la da ka`em nadre|enom koje sam sve metode primijenila i kako se Ajla po~ela pona{ati, on mi je rekao da joj probam uzeti kwige i da
vidim kako }e reagovati, pa da ga informi{em
naredni dan. Jo{ mi je natuknuo da se previ{e
trudim oko djece i da ne zaboravim da sam ja samo godinu dana ovdje pa uop{te nema potrebe da
ula`em napore da mijewam ne{to. Naravno, Ajla nije reagovala pa sam ~ekala ~etvrtak da joj
vratim kwige. Ajlin tata je do{ao u srijedu da
ka`e kako ja neozbiqno i neodgovorno radim sa
djecom. I{ao je i direktoru da se `ali na moj
rad, a direktor mi je rekao da se ne bojim. Ne}u
snositi sankcije. “Samo ti radi kao {to si do
sada radila.” A u glavi mi odzvawa: ”Jesam li ti
rekao da se previ{e trudi{?”
Ali ne}u vi{e. Od sada se “furam” na starije
kolege. Djeca su samo posao koji moram da odradim. Nema mijewawa enterijera u~ionice i nabavqawa tehni~ke opreme. Radim sa onim {to
dobijem da radim. Ne zanima me porodi~na situacija u~enika, za{to nema uxbenike. Nema vi{e
kopirawa testova, radnih listi}a, nema vi{e
igara. Od sada sankcioni{em sve i postajem najvje{ti~avija vje{tica me|u nastavnicama. 
44
SPORI NA
INTERNETU,
BRZI NA ORU@JU
Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine, razbijen na dvanaest samostalnih i nezavisnih administrativnih jedinica, grupisanih oko tri
razli~ita nastavna plana i programa, mogu}e je predstaviti na mapi
i kao ~ovjeka s pi{toljem uperenim
u sopstvenu glavu.
U me|uvremenu, ova karta pred
roditelje i nastavnike postavlja jo{
jedno pitanje:
Kako se geografija danas izu~ava u
na{im {kolama? Koliko se koriste
prednosti interneta? Da li je google-maps zamijenio starinske atlase, ili izdava~ka industrija ne odustaje od svog monopola na prodaju
zastarjele tehnologije? Za{to je va`no znati ono: ispred sjever, iza le|a jug, desno istok, lijevo zapad,
mahovina na sjeveru itd., ako svako od nas ima mobitel u ruci i na
njemu kompas, mapu, geografsku
du`inu i {irinu svoje pozicije?
Ili, da presko~imo odmah na kraj:
Koliko nastavni planovi i programi, ra|eni pame}u predratnih kadrova i ljudi podozrivih prema internetu i digitalnoj tehnologiji,
uop{te komuniciraju s u~enicima i
u~enicama kojih se ti~u? 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
45
46
Subjekti procesa
DNEVNIK
NASTAVNIK
A
Namir Ibrahimovi}
Odgajati i obrazovati
ili formulare popunjavati
Sve }emo zanemariti ako povedete na{e dijete na ekskurziju, ka`u roditelji nakon dugotrajnog i iscrpljuju}eg razgovora. U toku sastanka optu`ili su upravu
{kole da je nepravedna prema njihovom djetetu,
bez razloga mu je drasti~no sni`avano vladanje;
kako posjedovanje no`eva, drskost prema nastavnicima i ostalom osoblju {kole, pu{enje u {kolskim prostorijama, isticanje fa{isti~kih simbola
ionako nije toliko bitno, tvrde da je antisemitizam
op}e stanje bh. dru{tva.
Uzalud je uvjeravati ih da je dijete postiglo napredak, da ima znatno bolje ocjene i iz u~enja i vladanja i da {kola jednostavno ne mo`e kr{iti odluke
Nastavni~kog vije}a vezane za ekskurziju. Naime,
jo{ u januaru ove godine jednoglasno je usvojena
odluka da u~enici koji po~etkom aprila imaju vladanje “dobar”, “zadovoljava” i “lo{e” ne mogu i}i
na ekskurziju. No, roditelji se ne mogu pomiriti s
tim. Napravili ste od njega kriminalca, delinkventa, sve odluke donosite samo da on ne ide na ekskurziju, tvrde roditelji i prijete ministarstvima,
sudovima, ombudsmanima, helsin{kim komitetima te ponavljaju: Sve }emo zanemariti ako povedete
na{e dijete na ekskurziju.
Ekskurzija na kraju osnovne {kole, putovanje za
opra{tanje od nastavnika i prijatelja, simboli~na,
obrazovnim sistemom nametnuta prekretnica u
u~eni~kim `ivotima. Znate li vi koliko je njemu ta ekš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
skurzija bitna, uporni su roditelji, i kako }e se on osje}ati ako ne ode sa svojim razredom; zapravo, on ve} sad
trpi posljedice va{e odluke. Podsje}amo ih da se u~enik popravio i da se ne vidi na koji na~in {kolske
mjere negativno uti~u. Te nudimo da majka krene
sa sinom na ekskurziju. Ona ne prihvata; smatra
da bi to bilo poni`enje za dijete, da bi ga prijatelji
iz razreda zadirkivali. I u tom trenutku ne misli na
psihi~ke posljedice – ne `eli prihvatiti ponudu i
pomo}i svom djetetu.
[kola nije promijenila svoju odluku, a roditelji su
ispunili ono {to su obe}ali – poslali su inspekciju,
najavili tu`bu. Inspektore ne zanima su{tina slu~aja, nego samo prate dokumentaciju, da li su zapisnici vo|eni po propisima, da li su po{tovani Zakon i
Pravila {kole. Odgoj i obrazovanje se prepu{taju u
ruke prava i tako prestaje razgovor o djetetu i po~inje rasprava o formalnostima. To {to su mjere {kole
pomogle da se u~enik popravi vi{e nije bitno, va`no
je da li je napravljen propust u izricanju tih mjera –
rezultat jeste vidljiv, ali dijete ne ide na ekskurziju i
sve treba ispitati. Na zahtjev roditelja, naravno.
Bje`imo od Facebboka!
U~enike ne treba ni{ta pitati, dovoljno je postati
Facebook prijatelj s njima. Na svojoj teritoriji oni
se osje}aju suvereno: objavljuju fotografije dnevnih aktivnosti, komentiraju nerazumljivim simbolima, psovku su sveli na razinu uzre~ice. I nimalo im ne smeta {to me|u prijateljima imaju i poko-
Subjekti procesa
jeg nastavnika. “Nismo u {koli”, re}i }e ako se na
~asu spomene njihova javna Facebook aktivnost.
[ta da radi nastavnik? Pita se da li roditelji redovno prate Facebook profile vlastite djece, da li razgovaraju s njima o tome ili im je sasvim prirodno
da dijete pa`nju drugih dobija tako {to }e pozirati
na slici kao kulisa za kriglu pive, s cigaretom u ruci? Ho}e li nastavnik razgovarati s u~enikom o tome? Nasamo ili pred drugim u~enicima? Ili }e se
praviti da ni{ta nije vidio? Ho}e li zvati roditelje
na razgovor? Otvara se niz pitanja gdje nastavnik
sam, a ne pravilnici i zakoni, odu~uje {ta ho}e ili
ne}e raditi (spreman na posljedice). Dru{tvene
mre`e i blogovi nisu polje djelovanja {kole, tvrdi
ve}ina nas – na osnovu ~ega }emo djelovati; {ta se
nas to ti~e – imaju roditelje i nek se brinu o njima!
Obrazovanje se po ko zna koji put predalo pred
obiljem informacija koje ranije nije moglo imati:
svi patriotski ciljevi, svi te{ki matemati~ki zadaci,
brojni testovi, sve ocjene padaju pred fotografijom trinaestogodi{njaka koji s cigarom u ruci i kriglom piva ispred sebe pozira svom prijatelju. Va`no je da u {koli ne pravi probleme i da prati nastavu, pona{anje izvan {kole ionako nije mjerljivo.
Vidimo u~enika i ne prepoznajemo ga, iako je ve}
8 godina s nama – kao da je imao paralelni `ivot.
Ignoriranjem novih medija, zatvaranjem o~iju
pred o~iglednim propustima u ostvarivanju ciljeva iz znanja i odgoja, izbjegavanjem dodatne edukacije – nastavnici, kao uposlenici {kole, sebi olak{avaju posao, ali kao odgovorni gra|ani ote`avaju `ivot svima.
Poka`i da sakrije{!
U toku dvije {kolske godine, nastavnik (s punim
radnim vremenom) odr`i preko 1200 ~asova. Jedan od njih je i tzv. ogledni. Na jednom od 1200
~asova nastavnik mora pokazati rasko{ vlastitog
talenta – 45 minuta mora izgledati potpuno druga~ije, slikovitije, vizuelno bogatije, s mnogo anga`ovanjim u~enicima, odnosno, nastavnik mora
pokazati kako ne radi na ostalim ~asovima.
Ogledni ~as postaje parada za direktore, savjetnike,
radne kolege... nastavnici se takmi~e ko }e smisliti
spektakularniju prezentaciju, ko }e donijeti vi{e {arenih papira, ko }e osmisliti ljep{u grafofoliju, ko }e
organizovati interesantniji kviz i to sve na jednom
~asu. Sudar nastavnih sredstava kreira skladno obilje znanja – sude}i po reakcijama prisutnih. Strah,
nervoza i neizvjesnost usele se u nastavnika dese-
47
tak dana ranije: neprijatno mu je {to }e s u~enicima
raditi pred publikom, pred gostima koji ocjenjuju,
analiziraju, propituju. Ve} dvije godine nije radio
ovakav ~as – boji se ho}e li ispasti kako treba, ho}e
li neko od prisutnih primijetiti pogre{ku; ho}e li
u~enici pokazati sve {to ih nije nau~io? Strah i nervoza nestaju kad se oglasi zvono, kad ~uje ~estitke;
gosti ka`u da su u`ivali; ka`u da nikad nisu bili na
boljem ~asu i bilo bi super da svaki ~as bude takav,
uz naravno nagla{avanje paradoksa da to, ipak, nije mogu}e. Djeca su presretna: kona~no jedan ~as
na kojem nije dosadno predavanje, na kome nema
klasi~nog ispitivanja. Kreativnost je rijetka kako bismo je vi{e cijenili, misle djeca.
U {kolama gdje se ne provjerava znanje, gdje se
ocjene daju za boju o~iju i dje~ije suze; gdje se lak{e daju ocjene nego znanje, gdje se nastavnici vi{e boje agresivnog roditelja nego u~eni~kog neznanja, ogledni ~as je jedan od na~ina da prikrijemo rupe u obrazovnom sistemu – mi, nastavnici,
mo`emo pripremiti zanimljive i kreativne ~asove,
ali samo jedan od 1200!
Prije nekoliko godine odlu~io sam da moj ogledni
bude kao i svi drugi ~asovi; da ne budem nastavnik-licemjer i da prema u~enicima imam isti
odnos sa gostima i bez njih na ~asu. Ne `elim da
mi ogledni ~as bude izgovor za zanimljiv, kreativan i ~as na kojem }e djeca usvojiti znanje. Propisuju}i ogledni ~as, obrazovni standardi od nas tra`e pretvaranje, zavaravanje i prikrivanje. Ako
drugima pokazujemo samo posebno pripremljene
~asove, onda je ne{to truhlo u na{em poslu.
48
Subjekti procesa
To je samo dijete
^inimo li mi nastavnici dobro u~eniku ako imamo
razumijevanja za delinkventna pona{anja samo
zato {to smo prijatelji s njegovim roditeljima? Da
li je va`nije tvrditi “to je samo dijete” i zanemariti posjedovanje no`eva, boksera, vrije|anja nastavnika, tu~e s drugim u~enicima, laganje, kra|e i
druge prekr{aje regulisane pedago{kim pravilnicima o pozitivnim i negativnim modelima pona{anja?
To je samo dijete, ponavlja nastavnik i suprotstavlja
se ve}ini koja ne zaboravlja {ta je u~enik radio u I
polugodi{tu. On je samo znati`eljan i naivan, opravdava nastavnik pona{anje svog omiljenog u~enika.
Dobro je to dijete, izgovara nastavnik gledaju}i u lice kolegicu na koju se u~enik izderao tokom ~asa.
Primje}ujem da moj kolega nije bio toliko anga`ovan kada se radilo o drugoj djeci, rado je podizao
ruku, sla`u}i se s odlukama ve}ine; nije tra`io olakotne okolnosti i nije se pozivao na pra{tanje. Po~etkom decembra u~enik je ka`njen premje{tajem
u drugo odjeljenje jer je napravio niz prekr{aja:
pu{io je u {kolskom WC-u, pokazivao je drskost u
u~ionici, pojedine nastavnike nije po{tovao, lagao
je, imao kod sebe hladno oru`je, bio nemiran na
~asovima, ukrao i prodao mobitel... I nakon premje{taja u drugo odjeljenje odlu~io biti drugi u~enik. Sve samo da bi imao primjerno vladanje na
kraju {kolske godine i da bi i{ao na |a~ku ekskurziju. Jedan ispad s ~asa (kada je izazvao smijeh
odjeljenja spominjanjem fa{isti~kog pozdrava) roditelji pravdaju op}eprisutnim antisemitizmom u
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
dru{tvu i zanemarivim u odnosu na sav trud koji
je njihovo dijete ulo`ilo u popravljanju pona{anja
i ocjene iz vladanja. Nastavnici cijene trud i pove}aju vladanje na dobar. Problem jo{ uvijek ostaje:
ne mo`e i}i na ekskurziju zbog odluke Nastavni~kog vije}a da u~enici s dobrim vladanjem s kraja
III tromjese~ja ne obilje`e kraj osnovne {kole
odlaskom u inostranstvo. Takav oblik kazne je odgojna mjera u~eniku da shvati kako se u `ivotu ne
mogu tek tako ~initi prekr{aji i o~ekivati da nakon
nekog vremena svi na to zaborave.
No, spomenuti nastavnik ne misli tako. Prethodnih godina, ispostavit }e se, osiguravao je odli~an uspjeh u~eniku mole}i predmetne nastavnike
da mu poklone nezaslu`ene ocjene. Zajedno sa
u~enikovim roditeljima izra`ava nepovjerenje
odlukama ostalih nastavnika, ne suprotstavljaju}i
nijedan argument osim da je to samo dijete. Nastavnik koji se na ovaj na~in brine za u~enika poni`ava svoju profesiju, subjektivnost stavlja ispred pedagogije i ne poma`e drugim u~enicima u odrastanju.
Idealno bi bilo da takav nastavnik otvori svoju
{kolu i da u~enici te {kole na|u odgajatelja koji }e
razumjeti divljenje hladnom oru`ju, koji }e pohvaliti kra|u i koji }e aplaudirati drskom pona{anju. Mo`da bi tada shvatio da stavljanje prijateljstva s roditeljima ispred odgoja i obrazovanja djeteta {teti i njemu i roditeljima i u~eniku.
Suzama do petice
Panika je – {kolska godina bli`i se kraju i ocjene
treba popraviti. U~enici kalkuliraju, zbrajaju i dijele – predvi|aju prosjek ocjena. Znatan broj njih,
pritisnuti roditeljskim zahtjevima i vlastitim ambicijama, kasno uvi|a da op}i uspjeh na kraju godine ne}e ispuniti zadata o~ekivanja. Testovi u maju
oduzimaju slobodno vrijeme; u~enici pani~no nadokna|uju propu{teno.
“Ako ja iz ovog testa dobijem 5 pa odgovaram jednom ili dva puta jo{, mogu li ja imati odli~nu zaklju~nu ocjenu?”, pita u~enik koji od dosada{njih
12 ocjena ima samo dvije petice. Uzaludno je govoriti da nema potrebe baviti se kalkulacijama prije nego vidimo ocjene iz zavr{nog testa. “Ali meni
}e biti potrebna zaklju~na petica kako bih pro{ao
odli~nim”, uporan je u~enik. Zaboravlja da u razredu ima jo{ desetak u~enika koji imaju ocjene
sli~ne njegovim i da je premalo ~asova do kraja
{kolske godine da bi u~enici usmeno odgovarali.
Subjekti procesa
Ne znaju objasniti za{to ranije nisu mislili o ocjenama; slije`u ramenima i govore da su isto radili i
pro{le godine iz drugih predmeta – lo{e ocjene u
prvih 6 mjeseci, a onda u posljednjem trenutku
izborena petica.
Pou~avaju}i djecu, nau~ili smo ih da svako dobrovoljno javljanje podrazumijeva i ve}u ocjenu; ako
se dijete javilo da odgovara za 5, ono mora i dobiti 5. “[ta }e, jadno dijete, trudilo se”, poja{njava
kolega, “iako nije znalo za 5, dao sam mu 5 – da ne
pla~e.” Suzama je utaban put do ve}e ocjene. “Fino je dijete, mirno na ~asovima; a ko }e provjeravati njegovo znanje. U drugim {kolama je i gore;
daju 5 za mnogo manje znanja”, pravda nastavnik
upisivanje nezaslu`ene zaklju~ne ocjene.
[kola je u~iteljica `ivota – ne historija. Nije va`no
znati, nego plakati. U~enik shvati da je lak{e plakati, nego nau~iti. Nastavnik ne daje ocjenu na
osnovu pokazanog znanja, ve} na osnovu vlastitog sa`aljenja. Tako rijeke suza i nastavnici puni
razumijevanja naprave poplavu odli~nih u~enika
u osnovnim {kolama.
Zaklju~ivanje ocjena na lijepe o~i
[kolska godina je zavr{ena. Protekle dvije sedmice pro{le su u intenzivnom razgovoru s roditeljima o zaklju~nim ocjenama. “Eto, mo`e li moje dijete ikako odgovarati za ve}u ocjenu? Stvarno je
u~ilo ovih dana i s instruktorom radi, vjerujte.”
Roditelji vrlo dobro znaju da se ocjene dobijaju tokom cijele {kolske godine, tako|er znaju da u ovoj
{koli imaju termine za konsultacije sa svakim predmetnim nastavnikom, imaju redovne roditeljske
sastanke kao i informativne sastanke s voditeljem
odjeljenja, {to je sasvim dovoljno za kvalitetno
pra}enje u~enikovog rada. Sve neredovne izostanke roditelji zaborave kad je potrebno za dijete
osigurati ocjenu vi{e.
Strategije su razli~ite: direktni razgovor s predmetnim nastavnikom, pritisak na voditelja odjeljenja
ili direktoricu {kole ili drugog nastavnika s kojim je
prijatelj od davnina da razgovaraju s predmetnim
nastavnikom i ubijede ga da ispita u~enika. Razgovori, uglavnom, po~inju blagim prebacivanjem krivice na dijete uz obavezno navo|enje razloga za{to
nije bilo kontinuiranog u~enja; sve je popra}eno
optu`bama na dje~ija interesovanja u kojim je {kola na posljednjem mjestu. No, usprkos svemu, ako
mo`e ikako, kad nastavnik bude imao vremena, da
pita dijete za ve}u ocjenu. Nastavnik pristaje.
49
Ako dijete dobije priliku odgovarati za ve}u ocjenu, podrazumijeva se da }e je i dobiti. To je neko
nepisano pravilo kojim valjda nastavnici ostalim
u~enicima pravdaju poklanjanje ocjene: evo, vidi
se da je u~enik radio. Uspostavljeni kriteriji tokom
trajanja {kolske godine mi ne dozvoljavaju da za`mirim na oskudno znanje u~enika: znam da }e
biti suze, o~ekujem dolazak roditelja u {kolu, ali
ne mogu pove}ati zaklju~nu ocjenu jer ne mogu
pogledati u lice ostalim u~enicima koji imaju vi{e
znanja i ocjenu koju njihov prijatelj `eli, a ne zna.
Lak{e mi je pretrpjeti dje~ije suze i optu`be roditelja nego jednakom ocjenom ocijeniti nejednako
znanje.
^as se tek zavr{io, imam poziv. Ljutiti `enski glas
izra`ava ogor~enje mojim postupkom: zbog jedne
rije~i vratio sam dijete na mjesto i uni{tio sav njegov trud. Nakon {to objasnim da nije bila jedna rije~, nego mnogo vi{e neznanja i da je nemogu}e
bilo zaklju~iti ve}u ocjenu, ona po~inje optu`ivati
i druge nastavnike koji su tako|er nepravedni
prema njenom djetetu.
Za{to slu{ati ispovijest roditelja koji bez argumenata i konkretnih primjera optu`uje moje kolege?
Za{to se argumentovano braniti od optu`bi bez
argumenata? Zato {to i nastavnici zloupotrebljavaju svoje pravo: od nekih u~enika tra`e puno toga i pravedno ih ocjenjuju, a drugi dobijaju ocjene na porijeklo, socijalni status, rodbinske veze.
Zato strpljivo razgovaram i obja{njavam za{to ne
mogu biti jedan od takvih nastavnika.
50
Subjekti procesa
bismo i snjegobrane i dodatnu nastavnu opremu i
sredstva za ~i{}enje i te~ni sapun i toalet-papir –
sve ono za {ta resorno ministarstvo ve} drugu godinu daje 0 KM. Roditelji misle da se trebaju pona{ati kao i kantonalna vlast.
U~eni~ke re~enice
i ostale pismene nepogode
Nastavnicima cvije}e, {koli 0 KM
Nije neobi~no da povod za neki praznik nema vezu sa savremenim na~inom obilje`avanja: Praznik
rada postao je praznik izleti{ta, ro{tilja, ra`nja i
sme}a; bo`i}i i bajrami slave konzumerizam i tr`ne
centre. Meni, manjinskom mu{kom uposleniku u
osnovno{kolskoj obrazovnoj ustanovi, 8. mart je
praznik u~iteljica i nastavnica te prvi vjesnik prolje}a – jo{ visibabe nisu ni pomolile glave iz promrzlog tla, a kolegice u rukama dr`e pregr{ti ru`a,
karanfila, puzavica, saksija i celofana. Cvje}are tog
dana prodaju vi{e nego u toku cijele godine (ako
izuzmemo dan podjele |a~kih knji`ica), a mu`evi
i taksisti odvoze mirsne cvjetne kamare u razli~ite
dijelove grada. Nastava je skra}ena, nastavnice i
nastavnici se po~aste u zbornici, pojedu kola~ i popiju sok i tako zaslade skra}eni radni dan.
Pokloni su {kolskim pravilnicima i propisima zabranjeni, ali niko ne smatra cvije}e zabranjenim
poklonom – time u~enici iskazuju pa`nju, tvrde
slavljenice. Prije nekoliko godina, kada su osmomartovski pokloni bili legalna koruptivna sredstva u borbi za ve}e ocjene, dje~ak je nastavnici
poklonio kori{teni ru` za usne. Naknadno }e se
ustanoviti da je sam uzeo ru` iz mamine torbe, boje}i se da ne bude jedini u~enik koji taj dan ne}e
pokloniti ne{to svojoj razrednici. Znao je da roditelji bez posla nisu u mogu}nosti isprazniti nov~anik da izazovu smije{ak na licu nastavnice.
Pro{le godine u {koli je Vije}e roditelja predlo`ilo
da njegovi ~lanovi po odjeljenjima skupe novac za
postavljanje snjegobrana i tako osiguraju u~eni~ke
glave prilikom ulaska i izlaska. Akciju je podr`alo
ne{to vi{e od polovine roditelja, skupio se nekako
novac za dvije strane gdje se nalaze dva {kolska
ulaza. Druge dvije ~ekaju bolja vremena. A trebalo je samo 2500 KM.
Kad bi se novac potro{en za bukete, pojedina~ne
ru`e i karanfile, saksije i dodatne poklone, usmjerio {koli, a ne nastavnicama i u~iteljicama, dobili
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Nave~er dok sam jela zvala me je D`anela i rekla mi da je
Medina rekla njenoj mami da je D`anela namjerno uni{tila cvije}e, pi{e u~enica u svom pismenom radu. Re~enica jeste izdvojena, nemate rad u cjelini pred sobom, no dovoljno je da se shvati kako nije savladana
temeljna vrijednost pismenosti: biti jasan. Naravno
da u~enica usmeno ne bi izgovorila ovakvu re~enicu, preciznija bi bila u izrazu. Trenutni sistem pisanja
pismenih sastava u osnovnoj {koli mijenja u~enike,
tjera ih da koriste neki druga~iji jezik, da poku{aju
poga|ati {ta bi to u~itelji/nastavnici voljeli ~itati.
Svi smo ve} pro{li to: nastavnik napi{e nekoliko tema na tabli, mi otvorimo zada}nice i pi{emo rad na
jednu od ponu|enih tema. Dr`imo se pravila kompozicije pismenog rada i trudimo se pisati druga~ije, biti knji`evnici koji }e u svemu vidjeti dobro,
gdje se svaka nesre}a zavr{ava brzim dolaskom
vozila Hitne pomo}i: suze obavezno prelaze u smijeh dok cvije}e miri{e na sve strane, a Sunce nas toplo gleda. Naravno, sa {to je manje mogu}e pravopisnih gre{aka. U~enici tako prije usvoje pravopisna pravila nego logi~ke zakonitosti re~enice.
Autizam je neizlje~iva bolest, ali se mo`e izlije~iti uz redovan rad i pomo} volontera. Uvijek me iznenadi njegova `ivahnost i indolentnost. Ima dva sina, ali je jedan u Americi. Sve su ovo pravopisno ispravne i besmislene re~enice. I {ta raditi? Napisati re~enice na tabli, u~enici }e se nasmijati, objasniti ta~no {ta nije dobro u re~enici, zapisati nekoliko mogu}ih varijanti oblikovanja misli u re~enicu kako bi i drugima bilo jasno da
`ivahnost i indolentnost ne mogu biti u jednoj re~enici, naprimjer. Nastavnik s u~enicima ponekad
prepravi i cijeli jedan rad (nasumi~no izabran), poka`e mjesta gdje se tekst mo`e pro{iriti, {ta je nepotrebno u radu, kako do}i do originalnosti, no ni{ta
ne vrijedi. I naredna pismena vje`ba donosi sli~ne
rezultate. Tema je prepri~avanje ]opi}eve pripovijetke ^udesna sprava. U~enici pi{u i ovo: Na to bi se
djed naljutio da Petrak nije po~eo da pri~a kako su konji
bolji od ljudi, te da konj nije zavidan, da konj nikada ne bi
prevario, da konj nikada ne bi oteo `enu. Ili: Onda je neko vrijeme Samard`ija govorio “bi li konj svome najboljem
Subjekti procesa
drugu ukrao `enu” i djed se rastu`i. Ili: To nije mogao saznati jer je djed Rade bio tajanstven, ali je saznao.
Najlak{e mi je crvenom hemijskom olovkom, kao
prstom po masla~ku, pro}i kroz u~eni~ki rad; podvu}i lo{e re~enice, predlo`iti mogu}e ispravke, ispraviti pravopisne gre{ke te ostaviti komentar uz
ocjenu na kraju rada. Vi{egodi{nja praksa ispravljanja radova (minimalno 6 ih ispravim u jednom
odjeljenju u toku {kolske godine) uni{ti svaku nadu da }e radovi biti bolji; da }u naredne {kolske godine ~itati u u~eni~kim sastavima precizne i jasne
re~enice te da }e one biti u vezi jedna s drugom.
Jedina nada je u potpunoj promjeni sistema pisanja pismenih sastava: predvi|ene ~asove za pismeni na~in izra`avanja organizirati tako da u~enici s nastavnikom vi{e mjeseci rade na svom radu
i da se ocjenjuje sposobnost u~enika da usvoji sugestije i na taj na~in pobolj{a svoj sastav, a da se
zada}nice i pismene {kolske zada}e koriste jednom ili dva puta godi{nje.
Prvi put s u~enicima na no}enje
Prostor {kole isklju~ivo obavezuje u~enike da se
pona{aju po propisima, ~im se na|u izvan nje va`e druga pravila. U to sam se uvjerio i prije dvije
sedmice kad sam s kolegama oti{ao na dvodnevno
putovanje s u~enicima VII razreda. Duga vo`nja
autobusom i no}enje u hotelu i nastavnicima i
u~enicima postaje dan koji se nikada ne zavr{ava;
ko }e koga prevariti; na koji na~in iza}i iz sobe, a
ostati neprimije}en.
Zajedni~ko slu{anje muzike je historijski pojam; svako, sa slu{alicama u u{ima, gleda negdje kroz prozor
ili poku{ava spavati nadokna|uju}i rano subotnje
ustajanje. No, nakon nekoliko sati, mira u autobusu
nema i sve je vi{e hodanja, premje{tanja i galame.
Nikako da shvate {ta se sve mo`e desiti ako voza~
bude primoran naglo zako~iti. Disciplinska sveska i
dnevnik su ostali u {koli tako da u~enici ne vide na~in kako im ijedan nastavnik mo`e priprijetiti. Gdje
smo sad, kad }emo sti}i i koliko jo{ ima je lak{e re}i nego
pratiti put ili ~itati nazive mjesta sa tabli pored puta.
Jednosatne pauze u ve}im gradovima ih ne zanimaju previ{e, historijske objekte je nepotrebno i spominjati, a kamoli obilaziti tako da }evabd`inice i pizzerije postaju mcdonaldsi provincije u pozadini. Ni kolege ni ja nemamo ni{ta protiv toga, va`no je omogu}iti djeci da borave u gradovima koji su samo ta~ke na imaginarnoj geografskoj karti, kako bi nakratko vidjeli da dr`ava BiH nije jednaka Sarajevu.
51
Fudbalski teren kod hotela obradovao je dje~ake vi{e nego ~itava Bosanska krajina, op}a je tuga nastala kad su shvatili da u sobama postoji samo jedna
uti~nica te je nemogu}e uklju~iti i TV i elektri~nu
antenu istovremeno. Epizode turskih sapunica bit
}e propu{tene kao i va`na fudbalska utakmica. Poku{avamo s recepcionerkom prona}i prostor gdje
bi se svi u~enici mogli dru`iti, ali u~enici brzo odustaju i tra`e da se vrate u sobe. U me|uvremenu su
otkrili i trgovinu gdje mogu kupiti energetska pi}a
tako da polovina djece od sobe do sobe hoda s limenkom u kojoj je lijek protiv spavanja. Molimo ih
da ne kupuju vi{e, a oni se hvale kako su ve} tri limenke popili. Dogovaramo se da izaberu sobu u
kojoj }e se dru`iti i molimo ih da ne izlaze ~esto.
Dogovor je tu da se ne po{tuje, pokazuju u~enici.
Smatraju da je hodnik hotela mjesto susreta, galame, sva|e, pri~e... Te{ko im je razumjeti da su tu i
drugi gosti koji nemaju razumijevanja za cjelono}nu buku. Upozorenja nastavnika prihvataju trenutno, pokazuju da razumiju i ka`u da ne}e vi{e biti
potrebe opominjati ih. Ali to {to su obe}ali desetak
minuta ranije, to su i prekr{ili. Nastavnik stoji pred
vratima, a u~enici izlaze i ulaze kroz prozore.
I po stoti put nastavnik se pita vrijedi li putovati s
u~enicima, treba li preuzeti odgovornost za nepredvidiva doga|anja. Priu{titi u~enicima zadovoljstvo da se dru`e, upoznaju se, pamte pri~e sa zajedni~kog putovanja je na jednoj strani, a na drugoj strah da ne povrijede jedni druge, da ne padnu prelaze}i s jednog balkona na drugi, da se ne
predoziraju energetskim pi}ima. A opet, pozivati
u~enike na po{tivanje ne~ega {to se ne u~i na ~asovima, {to se ne ocjenjuje, nije po{teno. Prave}i
NPP za devetogodi{nje osnovno obrazovanje,
stru~njaci su previdjeli putovanja, zajedni~ka no}enja, po`eljne oblike pona{anja, obzir prema
drugima, ostavljaju}i nastavnicima da ih tome u~e
dva puta u toku {kolovanja – kada odlaze s djecom na ekskurzije. 
52
[kola sa dvije fiskulturne sale
U dvije fiskulturne sale sedmi~no se mo`e odr`ati 120 ~asova.
Prva gimnazija (640 u~enika) za svoje potrebe koristi 80 sati.
Uprava ne dopu{ta u~enicima susjedne osnovne {kole da
nastavu tjelesnog odgoja izvode u prostorijama srednje {kole.
Kao razloge navode stara ulazna vrata koja treba restaurirati;
nepostojanje odvojene mu{ke i `enske svla~ionice, jer, po
standardima ne mo`e se mije{ati mu{ka i `enska odje}a; mogu}e sukobe gostuju}ih i doma}ih u~enika; tradiciju koja ne
pamti da je neka druga obrazovna institucija koristila prostorije najstarije bh. srednje {kole.
PROBLEM I
RJE[ENJE
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
53
[kola bez fiskulturne sale
O[ “Safvet-beg Ba{agi}” nema svoju fiskulturnu salu za u~enike od VI do VIII razreda (preko 270 u~enika). Oni nastavu tjelesnog odgoja imaju u objektu FIS koji je udaljen petnaestak
minuta hoda od {kolske zgrade. Na putu od {kole do FIS-a i
obratno u~enici osnovne {kole su meta maloljetnih delinkvenata koji im otimaju novac i mobitele. U~eni~ki neprijatelj su i
vremenske nepogode – ponekad znaju mokri slu{ati nastavu
u poslijepodnevnoj smjeni, jer ih je na putu od fiskulturne sale
do {kole zatekao pljusak.
Sportsko igrali{te SFF-a
Javno igrali{te je u funkciji samo kada je takmi~enje sarajevskih gimnazijalaca, te 9 dana u
okviru Sarajevo Film Festivala kad postaje doma}in Open Air kina. Na ovom prostoru planirana je gradnja sportske dvorane, no niko ne
zna re}i kada }e se plan i realizirati. U zemlji
gdje je sport isklju~ivo voajerska disciplina, te{ko je o~ekivati izgradnju sportske dvorane.
Bolje D`eko u Manchester Citiju nego osnovac
u dvorani. 
54
TEST INTELIGENCIJE
Koji naslov odgovara objema
slikama?
a) Jedna stvar vodi drugoj
b) Tribune na tribine
c) Drvo se navija dok je mlado
d) Stado naprijed, ostali stoj 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
55
PRE DI
KA TI
PRO CE SA
56 FANTIGONA+57 NA OGLEDNO-UGLEDNOM ^ASU+
58 DRAMA, ALI U TEKSTU+59 SAT GLEDANJA U SAT+
60 POZORI[TE, [TA JE TO+62 ENTERIJER NA SLICI NIJE
REPREZENTATIVAN ALI JE REALAN; I VE] JE TO ZNAK
ZA UZBUNU+64 POGLUPI PO NARE\ENJU+80 STARA
OPREMA, STARI UD@BENICI+82 RAZDJELJAK I BRKOVI
56
Predikati procesa
Metodika
FANTIGONA
Jasmina Bajramovi}
Na zvani~nom web portalu osnovnih i srednjih
{kola Kantona Sarajevo, skola.ba, u sekciji za nastavnike – Ogledni ~as, data su dva modela pripreme
za predmetnu nastavu b,h,s jezika i knji`evnosti.
Iako se radi o dva razli~ita knji`evna djela, tragediji Antigona i baladi Hasanaginica, pitanja i formulacije su uop{tene i ponavljaju se. Metodi~ki instruktori o~ito nemaju problema s prepisivanjem.
Me|utim, mogu li se ista pitanja koja se odnose na
Antigonu i Hasanaginicu primijeniti na Fatu, i da
li se vic mo`e metodi~ki obraditi kao balada i tragedija?
Do|e Fata Muji.
– Mujo, jesi li znao da se u seksu mogu mijenjati
polo`aji?
– Kako?
– Naprimjer, da ne bude{ ti gore a ja dole, nego
obratno.
Mujo slegne ramenima, legnu, ugase svjetlo, krenu
u akciju, tek u mraku Fata iznena|ena vikne: uj!.
– [ta, bona, bi?
– Pa opet meni u|e!
Tema: “Mujo i Fata”
Faza I
a) @eljeni rezultati:
Trajno razumijevanje
– Va`nost jedinstva u razli~itosti
– Va`nost jednakosti polova u `ivotu porodice i dru{tva
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Omnibus
– Neminovnost prihvatanja promjena koje donosi `ivot
b) Znanje i vje{tine:
Kriti~ka analiza narodnog vica:
– izvr{iti karakterizaciju likova, odnose me|u likovima s
posebnim akcentom na odnose u patrijarhalnoj porodici
– traganje za uzvi{enim u `ivotu jedinke
– spremnost istaknutih likova (i ljudi uop}e) na individualnu `rtvu
c) Su{tinska pitanja:
– {ta je smisao i cilj na{eg `ivota?
– teza: ljubavni odnosi povezuju ljude, a nesloga ih razdvaja (razviti diskusiju na ovu temu)
– upu}enost individue jedne na drugu u njihovoj pozicionoj razli~itosti, kroz potrebu za op}enje i komunikaciju razli~itosti
– primjer iz `ivota: mu{karci i `ene
Faza II:
Vjerodostojno ocjenjivanje
– ponovo opisati scenu izme|u Muje i Fate u kojoj se
~uva opstanak, identitet, jedinstvo
– prezentirati originalnu scenu iz vica i zbivanja u ku}i protagonista
O~igledno, ovakvim povr{nim, formalisti~kim i
birokratskim metodi~kim uputstvima ne samo da
Antigona postaje junakinja vica nego postaje jasno za{to |aci sve vi{e prepisuju lektire s interneta. Za{to da to ne ~ine kad njihovi odgajatelji i pou~avatelji prepisuju svoje pripreme? 
Predikati procesa
Muke po metodici I
NA OGLEDNO-UGLEDNOM ^ASU
Nedim Ali}
Kao jedan vid ocjenjivanja nastavnika u bh. {kolama se izvode ogledno-ugledni ~asovi, kojima prisustvuju stru~ni organi {kole (direktor, zamjenik direktora i pedagog). Osim {to se tada pose`e za inovacijama u nastavi iz bilo kog predmeta – savremenim metodi~kim oblicima rada, nastavnim pomagalima – primjetno je i ve}e u~e{}e u~enika. Me|utim, neki dublji problemi kao {to su tradicionalizam u nastavi i neprihvatanje savremenih oblika
rada od strane nastavnika, te kli{eizirani i konzervativni oblici obrade nastavnog gradiva i na~ina
ocjenjivanja samo pokazuju nelogi~nost i besmisao ovih ~asova i sliku stanja u na{im {kolama.
U~ini ~as zanimljivim
U savremenim metodi~kim ud`benicima jedan od
osnovnih principa dobro izvedene nastave predstavljaju inovacije i sposobnosti nastavnika da ~as
u~ini zanimljivijim, {to se posti`e grupnim oblikom rada (interaktivnim), audio-vizuelnim predstavljanjem nastavnog gradiva preko grafoskopa,
laptopa, cd-playera i drugih savremenih pomagala. Na{a nadle`na ministarstva su se brzo dala u
kupovinu tih pomagala, a rukovodioci {kola i nastavnici su hvalospjevima do~ekivali predstavnike
vlasti, dok su {tampani i elektronski mediji te (sasvim normalne) obaveze institucija dr`ave redovno bilje`ili i prenosili. Ostalo je da nastavnici kao
stru~no osposobljena lica to u nastavi primjenjuju.
57
Me|utim, ta pomagala su ostala da skupljaju pra{inu u podrumima {kola, a nastavnici ih se sjete
jednom ili dva puta godi{nje, pani~no ih tra`e}i i
unose}i ih u u~ionicu za ogledno-ugledne ~asove
ili neke “nenajavljene” posjete lica iz pedago{kog
zavoda, a sve kako bi ostavili {to uvjerljiviju sliku
o svojoj stru~nosti, te osvojili bodove za sticanje
vi{ih stru~nih zvanja u nastavi. Jer, ocjenjivanje
nastavnika samo na ovakav na~in, za samo jedan
~as koji se mnogo prije najavi, sasvim je neobjektivno, te daje jedan povr{an uvid u njegov rad.
No, nisu rijetki ni slu~ajevi da se, zbog rijetkog kori{tenja tih savremenih pomagala u nastavi, ~as
vrlo ~esto (ukoliko se grafoskop ili laptop ne mogu
uklju~iti) pretvori u neogledno-neugledni i drama
tek slijedi. Panika, znoj i crvenilo na licu nastavnika – neizvjesnost sudbine oglednog ~asa se nastavlja. Slijedi improvizacija i (m)u~enje za sve prisutne na ~asu. Savjetnik ministarstva vrlo ~esto
odspava dobro, zabilje`i da je ~as bio uspje{an, te
da se nastavnik naro~ito isticao.
1:0 za ex cathedru
Ve} sljede}i ~as sve se vra}a na staro; klasi~ni oblik
rada, majka svih metodika, stare pripreme za ~as,
koje se ponavljaju svake godine (ovisno koliko se
radi u nastavi), ispitivanje i ocjenjivanje koje se
uglavnom bazira na pukom u~eni~kom memorisanju informacija iz ud`benika i ono {to se zabilje`ilo u svesku dok je nastavnik diktirao. O kreativnosti u~enika, njihovoj individualnoj sposobnosti da istra`e neki problem i iznesu ga pred kolegama, sposobnosti njihovog grupnog rada, podjednakom u~e{}u svih u~enika, rijetko se mo`e govoriti.
Nadle`na ministarstva obrazovanja u na{oj zemlji, pedago{ki zavodi i druge institucije kojima je
to posao ni{ta ne poduzimaju da se ovakvo stanje
promijeni. A sami su se obavezali u zakonima da
}e: garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu
djecu i dostizanje zadovoljavaju}eg standarda znanja,
vje{tina i sposobnosti; te osigurati dosljednost kvaliteta
standarda obrazovanja u svim {kolama i na svim nivoima obrazovanja. (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH)
Godine prolaze, brojne generacije mladih zavr{avaju osnovne i srednje {kole, vlade, savjetnici i ministri za obrazovanje se mijenjaju, a stanje u {kolama je isto – zadovoljavaju}eg standarda i kvaliteta ni
na vidiku. 
58
Predikati procesa
Muke po metodici II
DRAMA, ALI U
TEKSTU
Jasmina Bajramovi}
Odnedavno je javnosti dostupna nova publikacija pod nazivom Drama u {koli, autorice Edine Murti}. Radi se o metodi~kom osvrtu na dramu kao nedovoqno obra|enu kwi`evnu vrstu u
bh. nastavnom programu (djelo je predvi|eno za
nastavnike, studente i profesore). Besplatni
primjerci obezbije|eni za sve osnovne i sredwe {kole.
Obja{wavaju}i podvrste dramskih oblika,
autorica navodi da komedija, za razliku od tragedije, ima mnogo savitqiviji oblik. Takva savitqivost, vaqda, o~ituje se i u komediji intrige, koja zasniva radwu na zamr{enom zapletu sa puno neo~ekivanih obrta sa neo~ekivanim, nepredvi|enim, neobi~nim situacijama
(...). Istu }emo stilsku redundantnost primijetiti i u poja{wavawu dramskog opusa ^ehova,
pisca koji je obiqe`io rusku realisti~ku, gra|ansku dramu XIX vijeka, dakle modernu dramu,
kod koga se u dramama doga|aji, iako dramati~ni odvijaju le`erno, kao da smo pripremqeni
za wih. Ruska realisti~ka drama je moderna drama u kojoj su doga|aji dramati~ni, a ujedno i le`erni. I daqe: Sve se odigralo, mada niko nije
umro i mada ne mo`emo govoriti da se sve sretno zavr{ilo, ali qudi to podnose kao {to
podnose vlastitu sudbinu, posebno kako god se
ispoqava. Rasprava o va`nosti dramskog lika
ili radwe je ve} dobila svoj historijski smisao, jer se o tome vi{e i ne raspravqa.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Me|utim, par stranica poslije, analiziraju}i
dijelove Aristotelove Poetike, zakqu~uje da
je dilema o tome da li je va`niji lik ili drama, odnosno radwa – vje~na.
Put kroz teoriju drame, a samim tim i du{e je
trnovit u toj mjeri da se odre|ene tvrdwe moraju naglasiti nekoliko puta: S obzirom da u drami nema naratora, likovi moraju sva pre`ivqavawa i estetske do`ivqaje sami izraziti.
(...) Likovi moraju jasno i do kraja izraziti
pre`ivqavawa s dna wihove du{e.
Ve} i prvo ~itawe pokazuje da je Drama u {koli jo{ jedan u nizu doma}ih savremenih uxbenika pisan na brzinu, bez ideje, s idejom da se praznine mogu popuwavati {upqinama. A najve}a
je {teta {to je besplatan. 
Predikati procesa
Muke po metodici III
SAT GLEDANJA
U SAT
59
hrvanje s prvim naznakama “problema struke” ne
zavr{ava se s uzdasima studenata; zabrinjavaju}e
je s kojom se mukom probijaju kroz “probne” ~asove, kojih je ionako tako malo da ne uspijevaju
otresti eventualnu tremu i osmisliti metodi~ki
pristup koji }e u nastavu podjednako uklju~iti i
u~enike.
Sada se postavlja pitanje da li je pukom metodi~kom pripremom mogu}e predvidjeti sve situacije koje budu}u nastavnicu ili profesoricu mogu
do~ekati na samom ~asu, ili pripremni ~as studente vodi u slijepu ulicu zavaravaju}i ih da sati tako
prolaze i u nastavi – za platu, a ne za ocjenu?
[ta ka`e praksa
Osman Zuki}
Mjesto radnje: Srednja ekonomska {kola u Sarajevu.
Razlog posjete: odr`avanje tzv. “pripremnog ~asa” b,h,s jezika i knji`evnosti.
Naime, studentica knji`evnosti naroda BiH i b,h,s
jezika, u okviru predmeta Metodika nastave knji`evnosti, du`na je da se “pripremi” za ono {to joj
donosi `ivot nakon fakulteta: rad u {koli. Pred
auditorijem sastavljenim od u~enika “pripremljenih” za ovu vrstu posjete i stru~nog `irija od jednog ~lana (profesora spomenutog predmeta)
izla`e nastavnu jedinicu Moderna u ju`noslavenskim knji`evnostima.
Scenarij je tu
Priprema za ~as je napisana i scenarij je tu: moderna u evropskom kontekstu, Charles Baudelaire i Cvije}e zla, uticaji na ju`noslavenski kontekst,
zatim: A. G. Mato{, Aleksa [anti} i M. ]. ]ati}. Nakon nabrajanja uslijedio je osvrt na Jovana Du~i}a
i Boru Stankovi}a, a zatim analiza pjesme Jesenje
ve~e. Studentica povremeno, kroz gomilu zamornih knji`evnohistorijskih ~injenica koje je primorana da izlo`i, uspijeva postaviti pitanje u~enicima, zainteresovati ih za materiju. Me|utim, kako
~as odmi~e, u~enici su za tu pri~u sve manje zainteresovani, a sve vi{e gledaju u sat u o~ekivanju
velikog odmora.
I jedni i drugi, nakon zvuka zvona, uzdi{u s olak{anjem zbog zavr{ene “agonije”. Po~etni~ko
Kako smo imali priliku saznati od nekada{njih
studenata knji`evnosti koji odra|uju pripravni~ki
sta` u {koli ili su tamo zaposleni, teorija je jedno –
praksa drugo, a navedeni fakultetski kolegij daleko je od prakse s kojom se susre}u u radu.
Damir [aboti}, profesor bosanskog jezika i knji`evnosti u Perzijsko-bosanskom koled`u u Ilija{u
tvrdi da mu takvi ~asovi nisu pomogli u kasnijem
susretu sa strukom.
“Hospitacija mi je pomogla utoliko {to sam tada
bio u prilici da li~no prelistam dnevnik i da prisustvujem ~asu, a da ne budem prozvan. Da studenti imaju ve}eg udjela u tom procesu inicijacije, korist bi bila ve}a, i za njih i za njihove budu}e u~enike”, rekao je [aboti}.
Da sama priprema i obrada nastavne jedinice nije
najve}i problem, rekla nam je i studentica drugog
ciklusa na odsjeku za Knji`evnosti naroda BiH
(njeno ime poznato je redakciji [kolegijuma).
“Imala sam priliku da se, kroz pripravni~ki rad u
osnovnoj {koli, li~no uvjerim da je jedan od problema s kojima se biv{i student susre}e u u~ionici i
nastavni plan i program, odnosno podjela istog na
nastavne jedinice. Na fakultetu nas ne u~e ovakve
’tehni~ke’ za~koljice, ali su jako bitne u samom nastavnom procesu. Tako|er, metodi~ki pristupi koje
studenti preuzimaju iz mahom zastarjele literature
(Dragutin Rosandi}, Metodika knji`evnog odgoja i
obrazovanja, [kolska knjiga, Zagreb, 1988 – jedna je
od takvih knjiga, op. a.) nisu pogodni za realizaciju na ~asu; ~as je previ{e kratak za op{irne pripreme kakve se tamo navode, a sami ’knji{ki’ pristupi
ne podrazumijevaju pretjeranu interakciju u~enika, koja je klju~na za uspje{nu nastavu.” 
60
Predikati procesa
Nastava u praksi
POZORI[TE,
[TA JE TO
Alisa Kadri}
^iwenica je da u~enici o
pozori{tu ne mogu nau~iti iz
~itanki u kojima pi{e da pozornicu
~ine glumci koji se kre}u i drugi
predmeti neophodni za predstavu
nego kroz ~este posjete pozori{tu.
U~enici jedne osnovne {kole na periferiji, u
blizini Sarajeva, raduju se svakoj posjeti glavnom gradu i drugim dijelovima BiH, bez obzira da li je posjeta edukativnog ili zabavnog karaktera. Ovaj put red je do{ao na posjetu pozori{tu.
Nakon {to sam u~enicima {estih i sedmih razreda najavila da }u ih voditi u Pozori{te
mladih da gledaju predstavu, za wih ~udnog i nepoznatog naziva (Skapino), bili su odu{evqeni. Nisam znala pravi razlog wihove odu{evqenosti. Pitala sam se da li je to radost zbog
prve posjete pozori{tu, da li radost zbog toga
{to }e djeca s periferije jo{ jednom vidjeti
malo puta voze}i se autobusom, da li radost
zbog dru`ewa popra}enog najnovijim hitovima
turbo folk drekavica, koji tokom vo`we do
Sarajeva i nazad odjekuju s u~eni~kih telefona. Odgovor sam dobila tek nakon zavr{ene
predstave i reakcija u~enika.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: pozoristemladih.ba
Pozori{te nije kino
Svaki dan sam tro{ila po nekoliko minuta ~asa obja{wavaju}i u~enicima gdje idu, koliko
novca im treba za pozori{nu ulaznicu, koliko
za prevoz do Sarajeva, {ta to ustvari idu gledati, i za{to. Mnogi nisu znali da pozori{te nije isto {to i kino, pa sam im morala obja{wavati razliku izme|u pozori{ne predstave i
filma; onda se na|e{ u ~udu kad shvati{ da nisu u~enici jedini koji tu razliku ne znaju, i
prosto se iznenadi{ kad vidi{ da to ne znaju ni
oni odgovorni za odgoj i obrazovawe tih mladih
qudi. Opra{ta se u~enicima, budu}i da su jo{
mladi i da bi to trebali shvatiti na ~asovima
medijske kulture. A {ta s ovima drugima?
Organizacija odlaska u pozori{te trajala je
dvije sedmice. Morao se utvrditi ta~an broj
u~enika koji `ele i}i u pozori{te kako bi se
znalo koliko novaca trebaju izdvojiti za autobus, jer je {kola “siroma{na” pa ne mo`e iz
skromnog buxeta izdvojiti 150 KM da plati
u~enicima odlazak na jednu pozori{nu predstavu. Ne treba napomiwati da bi to trebao biti obavezan dio nastave iz podru~ja medijske
kulture.
Kona~no je do{ao taj dan.
Krenuli su s osmijehom na licu, dotjerani,
(upozorila sam ih da nije lijepo i}i u pozori{te u trenerci) jedva ~ekaju}i da stignu na
odredi{te i pogledaju predstavu koju sam im
Predikati procesa
prethodno nahvalila i rekla da sam sigurna da
}e im se svidjeti.
Stigav{i pred pozori{te, preuzela sam ulaznice sa blagajne, poredala u~enike “dva po
dva”, podijelila im ulaznice i objasnila da su
sjedi{ta numerisana i da ne mogu sjediti gdje
ho}e. Naglasila sam da sve pi{e na karti. Mnogi nisu shvatili moje upute, pa sam nakon pobuna ostalih posjetilaca ~ija su mjesta zauzeli,
u~enike morala posjesti na wihova mjesta.
Razli~ite reakcije
Posmatrala sam reakcije dok je trajala predstava. Mnogi su u`ivali pomno prate}i sve
{to se de{ava na sceni, dok su drugi tipkali na
svoje mobitele, tiho vode}i tajnovite razgovore i pitaju}i koliko ima do kraja predstave. Jedni su pak razgledali enterijer pozori{ta, gu`vali i derali afi{e koje su dobili na ulazu,
zijevali i nervozno cupkali nogama.
Tako su pro{la skoro dva sata, za neke brzo kao
dlanom o dlan, za neke kao godina.
Nakon {to smo na ~asovima razgovarali o dojmovima s predstave, dobila sam razli~ite odgovore na osnovu kojih sam mogla izvu}i zakqu~ke
o ~esto potcijewenoj va`nosti nastave medijske
kulture, a odgovori su sqede}i: glumci su dobri,
svaka im ~ast; jedan glumac je imao super starke, da su meni onakve; ona glumica bezveze pjeva;
onaj crni dobro pjeva operu; Skapino je najboqi
61
jer je sve oko sebe uspio prevariti; ovdje se svi
bore samo za novac; predstava je odli~na, nasmijali smo se; na kraju se sve lijepo zavr{ilo, i na
drugoj strani sqede}e: samo smo xaba dali 5 KM;
smje{niji je Izet Fazlinovi} nego ova predstava; boqe je bilo da nisam i{ao, mogao sam se
dosad naspavati; za{to nismo i{li u ono pravo pozori{te, tamo je qep{e i sl...
Neke od ovih odgovora nisam shvatila ozbiqno, ali je zanimqivo ~uti {ta su sve u~enici
zapazili gledaju}i jednu pozori{nu predstavu.
Bilo mi je drago {to su barem neki u~enici
shvatili poruku predstave, na wima blizak na~in (pohlepa za novcem, spremnost na podvalu i
sl.). Razo~arana sam bila {to su mnogi krenuli
u pozori{te samo da se zabave putuju}i do Sarajeva i nazad, a jo{ vi{e {to su neki rekli da
je predstava bezveze i dosadna.
Ako su to zapa`awa u~enika o predstavi koja je
{kolski primjer na kojem se u~i o pozori{tu,
onda ja kao nastavnik imam te`ak zadatak i veliku odgovornost da, prije svega, kod u~enika
razvijem naviku odlaska u pozori{te kroz koje
}e vremenom nau~iti prepoznati vrijednosti
pozori{ne umjetnosti i shvatiti da je pozori{te jedno od mjesta na kojem u~e o `ivotu,
dru{tvu i svijetu u kojem `ive.
^iwenica je da u~enici o pozori{tu ne mogu
nau~iti iz ~itanki u kojima pi{e da pozornicu
~ine glumci koji se kre}u i drugi predmeti neophodni za predstavu nego kroz ~este posjete
pozori{tu, ne kroz teoriju, nego kroz praksu.
Zato ja kao nastavnik dajem sebi zadatak da svaku generaciju u~enika barem dva puta godi{we
odvedem u pozori{te, pa makar i sami morali
snositi tro{kove prevoza i pozori{ne karte,
koja je u ovom slu~aju prejeftina. Makar dotle
dok uprava {kole ili neko na vi{em nivou ne
shvati da je potrebno izdvojiti finansijska
sredstva za posjete u~enika pozori{tu, {to se
smatra obaveznim dijelom nastave podru~ja medijske kulture.
A dotad, bilo bi lijepo kada bi tim novcem finansirali svoj, mo`da prvi odlazak u pozori{te, i poku{ali uo~iti razliku izme|u filma
i pozori{ne predstave! 
S muhom za kruhom
ENTERIJER NA
SLICI NIJE
REPREZENTATIVAN
ALI JE REALAN;
I VE] JE TO ZNAK
ZA UZBUNU
Kako je mogu}e da u~ionica u
jednoj srednjoj {koli izgleda ovako?
(Neispravne instalacije, prljav{tina, od vlage rasto~ena drvenarija, mjesecima neoprani prozori,
zastarjela u~ila...) Ono {to se sve ~e{}e zaboravlja
jeste da {kola nije samo obrazovna ustanova nego mjesto gdje se pou~ava o moralu. To pou~avanje ne zavisi od ud`benika, nego prije i iznad
svega od li~nog primjera vaspita~a.
Svaka zapu{tena {kola je ogledalo moralno zapu{tene zajednice. [ta poru~uju djeci odgajatelji
koji su spremni zapo~eti {trajk zbog pove}anja
toplog obroka i plata, ali im ne smeta da ga zara|uju me|u krepanim muhama?
Pitate se, gdje je ova {kola i u kakvom je {kolstvu
mogu}a?
Dobro pitanje. 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
64
Predikati procesa
Poziv na polemiku
POGLUPI PO
NARE\ENJU
Nenad Velièkoviæ
Svezame, otvori se
Knjige se sve manje ~itaju, djeca sve vi{e vremena
provode pred ekranima ra~unara. Sve {to nude
knjige, ~ini se, i jo{ vi{e, nudi internet. Za{to bi
|ak sedmog razreda, naprimjer, ~itao Dnevnik
Ane Frank ako mo`e ~itati, na Facebooku, dnevnike svih svoji prijateljica, ili prijatelja? Knjige su debele, monohromne, dosadne, nerealne; svijet ~ine
muzika, filmovi, tra~evi, fotografije, idoli iz TV serija; li~ne istorije u nastanku. Sve se de{ava brzo,
na ekranu, sve je kratko, jasno, i sve zadovoljava u
potpunosti o~ekivanja tinejd`era.
Kad odrastu, i kad se {kolska lektira skine s popisa dosadnih obaveza, ~ita}e jo{ manje. Replicira}e
se u svoje roditelje koji prema knjigama imaju
strahopo{tovanje, ili se odnose prema njima kao
prema feti{u, ali bez potrebe, iz svog bi}a, da u ~itanju vide korist.
[kola za ovu po literaturu sumornu perspektivu
ima presudnu odgovornost. Ona mlade privodi
knjizi kao civilizacijskoj vrijednosti koja se podrazumijeva sama po sebi, bez rasprave i bez argumenata. Razumljivo je da privedeni `ude za slobodom, koja je izvan korica knjiga.
Za tu`ni nesporazum izme|u djece i knji`evnosti
krivi su isklju~ivo odrasli. Me|u njima, prije svih,
sastavlja~i nastavnih planova i programa, koji
knji`evnost koriste kao sredstvo indoktrinacije,
kao sredstvo utiskivanja nacionalizma u identitete
pojedinaca. Odmah za njima tu su stru~njaci, peš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Izvor: Sajt Ministarstva
dagozi, psiholozi, autori ud`benika i nastavnici,
koji pravima djece na slobodu izbora pretpostavljaju vlastiti konformizam. Zadr`ati posao u sistemu ideolo{kog aparata va`nije je nego osporiti
njegove motive i ponuditi realne alternative. Najzad, odgovorni su i roditelji, koji na svom iskustvu
nisu osvijestili ulogu literature u moralnom razvoju li~nosti. (Naravno, izuzetaka ima, ali su oni malobrojni, i vrlo ~esto ucijenjeni `eljom i potrebom
djeteta da se ne izdvaja i ne isti~e u pitanjima od
va`nosti za razrednu grupu.)
Jedna mogu}a strategija otpora zloubotrebi knji`evnosti i istovremeno jedan oblik anga`mana za
afirmaciju knji`evnosti jeste izrada alternativne
~itanke. Ud`benik koji bi pored obaveznih i ~esto
bezvrijednih tekstova (jer su stilski lo{i, ili eti~ki
sumnjivi, ili neprilago|eni uzrastu, ili dati u
odlomcima, itd.) ponudio i njima suprotne, obavezao bi sve nivoe {kolskog sistema da preispitaju
svoje pozicije, i svoju praksu. Takav ud`benik morao bi proiza}i iz kompetentnog istra`ivanja aktuelnih ~itanki i iz primjedbi na njihov sadr`aj i metodi~ku opremu. Istovremeno, morao bi imati svijest o potrebama i navikama djece, o njihovim generacijskim afinitetima i okru`enju u kom `ive.
Jedan takav pojavio se 2008. godine u Sarajevu.
^itanka Svezame, otvori se odgovor je grupe autora
na rezultate nekoliko analiza sadr`aja ud`benika
jezika i knji`evnosti, ~iji su glavni nalazi upravo
navedeni.
Predikati procesa
^itanka, uz sve opravdane prigovore koji se uvijek mogu staviti svakom pionirskom poslu, nastoji posti}i najmanje tri cilja:
1. Metodi~ki jasno i pregledno protuma~iti knji`evna djela i u vezi s njihovim ideolo{kim anga`manom razja{njavati vrijednosti.
2. Razvlastiti nacionalni identitet kao najvi{u vrijednost, zala`u}i se za ravnopravnost identiteta,
afirmi{u}i univerzalne vrijednosti sadr`ane u
Povelji o ljudskim pravima; odnosno, u odgojnom smislu, umjesto drugom dati prednost tre}em stadiju moralnog razvoja, po poznatoj Kolbergovoj ljestvici (vidi str. 79).
3. Razli~itim strategijama suprotstaviti se dominaciji elektronskih medija i poku{ati motivisati
u~enike za kreativno ~itanje knji`evnih djela.
U ostvarenju ovih ciljeva grupa autora (profesora
ili magistara knji`evnosti, nastavnika u {kolskoj
praksi, lektora sa dugogodi{njom praksom i jednim od vode}ih grafi~kih dizajnera u zemlji) kreirala je ~itanke za 5, 6. i 7. razred osnovne {kole, za
~iji su koncept karakteristi~na sljede}a rje{enja:
a) grupisanje tekstova u poglavlja po osnovu vrijednosti, a ne `anrovske ili istorijske povezanosti;
b) insistiranje na razumijevanju leksike i stilskih
postupaka, koje je preduslov razumijevanju
smisla;
c) funkcionalne i bogato opremljene margine, koje }e ~itaoca i tuma~a opskrbiti potrebnim znanjem o kontekstu knji`evnog teksta.
d) grafi~ko oblikovanje stranica, s velikim brojem
fotografija, s rasporedom koji podsje}a na organizaciju sadr`aja na internetu.
U obra}anju korisnicima (|acima, nastavnicima,
roditeljima...) na po~etku ~itanke Svezame, otvori
se, stoji:
“^itanka je podijeljena u vi{e poglavlja, tako da tekstove
u njima povezuju zajedni~ke teme, o kojima se na ~asu
mo`e razgovarati ili pisati. Knji`evna djela uvijek su
nastajala u nekoj zajednici i u nekom vremenu, i uvijek
su iskazivala ~ovjekov (umjetnikov) odnos prema `ivotu.
(A `ivot je u svemu, i sve je u `ivotu: ljubav i mr`nja,
sre}a i nesre}a, pravda i nepravda... pa ~ak i smrt.)
Poglavlja ~esto po~inju ilustracijama koje na prvi pogled namju mnogo veze ni sa knji`evno{}u ni sa samom
najavljenom temom. Ali, kao {to mnogi pjesnici vjeruju, “sve je sa svim u vezi”, i upavo je otkrivanje tih veza avantura u koju nas ~itanje knjiga poziva. Da, ba{
tako! – ljepotu i veli~inu svemira mo`emo otkriti u knjigama – razmi{ljaju}i o smislu pro~itanog.
65
Uvodni tekst otkriva u kakvoj su vezi ilustracije sa temom poglavlja. On je ~esto provokativan, postavlja zanimljiva pitanja i o~ekuje iskrene i pametne odgovore.
Za pronala`enje takvih odgovora ne}e biti dosta nekoliko minuta, ne}e ni cijeli {kolski ~as, ali cijela {kolska godina mo`da ho}e. Ako se o pitanjima bude razmi{ljalo, i
razgovaralo u {kolskom dvori{tu, na odjeljenskoj zajednici, u porodici, na internetu.
(U sre}u se uzda ljud.) Naslovi poglavlja su ponekad
~udni, u frazama na koje smo navikli promijenjena je jedna rije~ ili samo jedno slovo. I to }e biti jedan zadatak,
sa razgovor u {kolskoj klupi: kako se smisao promijenio
tom jedva primjetnom promjenom, i u kakvoj je vezi takav naslov sa sadr`ajem poglavlja.
Knji`evna djela, rekli smo, uvijek su u vezi sa svijetom
u kojem nastaju. Pored njih, u ~itanci, prona}i }e{ uokvirene slike i tekstove koji se trude dopuniti tvoje znanje o pokrenutoj temi. Nekada su te dopune vezane za
knji`evne pojmove i u njima se obja{njavaju termini koje }e{ tako lak{e razumjeti i kojima }e{ se onda ~e{}e koristiti. A nekada su ~itave male pri~e, koje nas iz knji`evnog teksta odvode u druge oblasti znanja.
Naravno, ~itanke nema bez knji`evnih djela. U ovoj ih
ima, {to cijelih (pjesama, pri~a, basni...) {to odlomaka
(pripovijetki, romana...) preko ~etrdeset! Sva se ne}e ~itati, i o svima se ne}e raspravljati na ~asovima. O kojima i kada ho}e, odlu~i}e Tvoj nastavnik ili Tvoja nastavnica. Ali na njihovu odluku mo`e uticati i Tvoja `elja!
Jedan od ciljeva na{e ~itanke je da nau~i{ {to vi{e rije~i,
da razumije{ lak{e druge {ta govore, i da Tebi bude lak{e
izra`avati misli i osje}aje. Nekada se to mo`e grimasom
ili dodirom, ali nekada, zaista, nema drugog na~ina nego
rije~ima, i re~enicama. [to su one jasnije i ljep{e, tvoja
misao }e potpunije i br`e sti}i do onoga kome se obra}a{.”
Ud`benik je na konkursu Federalnog ministarstva
obrazovanja i nauke dobio visoke ocjene recenzenata i po~etkom {kolske 2008/09. godine na{ao se
na tr`i{tu. Me|utim, {kole su se (nastavnici? stru~ni aktivi? direktori? kantonalni ministri?) svejedno opredijelili za tradicionalne, na koje su navikli. Samo zanemarljivo mali broj njih odlu~io se
koristiti Svezamovu ~itanku. Za{to? Kako se izme|u
vi{e ponu|enih ~itanki nastavnik odlu~uje za jednu? Najbolja mu je ona na koju je navikao?
Ili ona koja je najmanje zahtjevna?
Ili ona koja je najbolja u svojoj ideolo{koj zada}i –
afirmaciji nacionalizma?
66
Predikati procesa
Svezame, zatvori se
Prilika da se na ovo pitanje poku{a odgovoriti
ukazala se nakon {to sljede}e, 2009., godine ud`benik istog tima, Svezame otvori se 6, nije dobio pozitivnu ocjenu. U tekstu Svezame zatvori se(1) razobli~en je jedan mehanizama dr`avnog aparata –
pozicija stru~nog recenzenta. Recenzent, pozivaju}i
se na autoritet zasnovan na tituli (konretno akademskoj, doktorskoj) prosu|uje neobjektivno, neargumentovano i ideolo{ki podobno. To ~ini u jednom komplikovanom sistemu bodovanja, prezentiranog javnosti uop{tenom tabelom, koja ostavlja utisak egzaktnosti i objektivnosti, a u su{tini
je pokri}e za manipulaciju.(2)
Oni koji nakon objavljivanja takve tabele imaju
priliku birati jedan od dozvoljenih ud`benika, izabra}e onaj s vrha liste, ne sumnjaju}i na korumpiranost ili nestru~nost stru~njaka. Ukoliko su nastavnici ti koji biraju ud`benike, a to nije uvijek i svugdje praksa(3), oni naj~e{}e nemaju vremena da
analiziraju ponudu, jer im se za taj posao ostavlja
nerealnih dva dana ili manje. Podrazumijeva se da
uvid u rukopise kojima je trija`a prethodno presudila niti nemaju.
Takav alibi, a to je za ovaj tekst od presudne va`nosti, nastavnici nisu imali 2010. godine.
Imali li su dovoljno vremena da upoznaju i ocijene alternativni ud`benik (jer je ~itanka Svezame
otvori se 5 dvije godine bila dostupna i vidljiva).
Pred njima su bila dva koncepta: jedan klasi~an,
zastario, decenijama nepromijenjen, i jedan moderan, vizuelno i sadr`ajno prilago|en generaciji
kojoj se obra}a, djeci na ~iji su odgoj elektronski
mediji i gledanje utjecali vi{e nego knjige i ~itanje.
Pa ipak, koncept Svezame, otvori se ve}ina nastavnika u {kolama koje rade po federalnom nastavnom planu i programu ponovo nije prihvatila.
Odbili su mijenjati navike i prilagoditi svoje metode promijenjenim okolnostima. Reagovali su konzervativno, inertno i konformisti~ki.
U vezi s tim mogu}e je postaviti sljede}a pitanja:
Kakve vrijednosti zastupaju ljudi koji predaju
knji`evnost u osnovnim {kolama?
Da li im je fakultet dao odgovaraju}a znanja, i koliko su ona dovoljna da odgovore interesima djece odrasle pred televizijskim i kompjuterskim
ekranima?
[ta su njihovi konkretni uspjesi, u karijerama koje
traju 30 ili 40 godina? Gdje je u ovom dru{tvu ta
armija {kolovanih ~italaca, gdje su ti ljubitelji i poš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
{tovaoci lijepe rije~i kojoj su oni usadili ~itala~ke
navike i razvili literarni ukus?
Na ~ijoj su oni uistinu strani, u svo|enju obrazovanja na ideolo{ku indoktrinaciju?
Gdje i kako brane djecu, u javnosti, od gluposti,
la`i i neta~nosti u ~itankama po kojima rade?
Gdje njihova stru~nost i njihovo iskustvo kao moralni primjer i uzor pokazuje mladima {ta su vrijednosti gra|anskog dru{tva?
Gdje su njihovi stru~ni ~asopisi, gdje su knji`evni a
ne biroktratski izvje{taji o njihovim dostignu}ima,
gdje su njihove uzorne {kolske interpretacije, gdje
{kolski literarni ~asopisi koje oni ure|uju?
Gdje mo`emo ~uti njihov odgovor na devastaciju
knji`evnosti, a da ih ne prislu{kujemo ispred zatvorenih vrata u~ionica?
Nigdje, odgovor je na zadnje, i neka prethodna pitanja. Osim administrativne i birokratske odgovornosti, vezane za normu, raspored, formalnu provedbu nastavnog plana i programa, druge odgovornosti ovaj esnaf nema. Slobodan je da formira
vrijednosti, u mjeri u kojoj knji`evnost to mo`e (a
ta mjera nije mala) a istovremeno po{te|en kritike
i rasprave u polju knji`evnosti i ideologije, jer u to
polje ne zalazi, za{ti}en kao kornja~a tvrdim oklopom dr`avnog ideolo{kog obrazovnog aparata.
Me|utim, i tu ova rasprava nalazi upori{ta, u procesu recenziranja i odabiranja ud`benika mogu}e
je uhvatiti nastavnika knji`evnosti u govoru izvan
u~ionice, u objavljivanju vrijednosti za koje se zala`e, koje brani i koje presa|uje na u~enike.
Staka Vuji~i}(4), nastavnica osnovne {kole iz Sarajeva, ~lanica peto~lanog recenzentskog tima na konkursu Federalnog ministarstva za odabir ud`benika
(knji`evnosti, ~itanki) u ljeto 2010. godine odbila je
potpisati odobrenje ~itanci Svezame, otvori se 7, smatraju}i je neprimjerenom aktuelnoj {kolskoj praksi.
Odbijaju}i svaku raspravu s autorima Svezama, i
priliku da obrazlo`i svoj o{tar sud (na sastanku
uprili~enom s tim razlogom), pozivaju}i se na svoje radno iskustvo u razredu i poznavanje djece
(kao da u autorskom timu nije bilo nastavnika s istim kvalifikacijama), ona je potvrdila ocjene izre~ene u pismeno dostavljenoj recenziji i taj formular
ovlastila da govori u njeno ime. Potvr|ene, njene
pismene izjave, komentari i ocjene pojavljuju se u
javnom prostoru kao dokument velike va`nosti, iz
najmanje dva razloga.
Prvo, jer takvih dokumenata naj~e{}e nema. Nije
lako crno na bijelom imati u tom obimu zbir stru-
Predikati procesa
~nih stavova jednog prosvjetnog radnika i pro~itati
kojim se to on vrijednostima upravlja i kako gleda
na nastavu knji`evnosti.
Drugo, i mo`da va`nije: njena recenzija mo`e se
ovdje ~itati kao stav najmanje jedne polovine nastavnika knji`evnosti u nastavi po tzv. federalnom
planu i programu. Opravdanje za ovakvo uop{tavanje je u sljede}em:
a) ~itanku koju ona ocjenjuje negativno odbija koristiti ve}ina nastavnika, a
b) ~itanku koju ona favorizuje (NAM, Tuzla) bira
da po njoj izvodi nastavu pomenuta polovina.
Sprega ova dva izbora (ne-Svezam, da-NAM) dovoljna je osnova da se u daljoj raspravi njeni argumenti ~itaju kao argumenti i njenih kolega – istomi{ljenika.(5)
Na konkursu 2010. godine, najvi{e bodova na toj
listi dobila je ^itanka 7, autorica Azre Verla{evi} i
Vesne Ali}, izdava~ NAM, Tuzla.
Najbolje rangirana ~itanka u procesu ocjenjivanja
11 pristiglih rukopisa(6), prema anketi OSCE-a, u
{kolama na teritoriji Federacije koristi se vi{e nego
sve ostale ~etiri zajedno.(7)
Po mi{ljenju recenzentice u svojstvu predstavnice
esnafa, ovaj “rukopis posjeduje razloge da se prihvati kao
pozitivan rad s obzirom na sve elemente koji ~ine cjelovitu recenziju. Me|utim, ako se uzmu neki drugi elementi
kao kriterij za ocjenjivanje rukopisa, onda je jasno vidljivo postojanje odre|enih propusta, posebno u odnosu na
pedago{ko-psiholo{ki i didakti~ko-metodi~ki nivo analize.
Iz navedenih razloga rukopis se ocjenjuje negativno.”
Esnaf na ovaj na~in odstupa od kriterija utvr|enih
radnim listovima po kojima je svaki recenzent bio
du`an ocijeniti rukopise, i na osnovu kojih se
izvodi kona~na ocjena i rang-lista. Bez obzira {to
ni po jednom kriteriju rukopisu ne daje ocjenu jedan, esnafova je kona~na ocjena – negativno. Tako|e, esnaf ovim dovodi u pitanje cjelokupnu proceduru; osporava svrsishodnost radnih listova, i kriterijima Federalnog ministarstva suprotstavlja
vlastite, neke druge elemente.
Koji su to drugi elementi – iz esnafske recenzije nije
jasno. Esnaf ne daje primjere propusta u pedago{ko-psiholo{kom i didakti~ko-metodi~kom nivou
analize Sezamove ~itanke, ne dokazuje i ne obrazla`e svoje tvrdnje. U recenziji, u kojoj odgovara na
34 pitanja, svrstana u sedam kategorija, ukupno
su tri primjedbe jasne. (Tako da se navode brojevi
stranica onoga {to se smatra spornim u rukopisu.
O tome vi{e kasnije.)
67
Arogantno presu|ivanje, kritiziranje bez argumentacije, nedosljedno i pristrano bodovanje, pogre{no
prosu|ivanje, previdi i neznanje demonstrirani u
ovom recenziranju (za koji je recenzentici, predstavnici esnafa, ukupno ispla}en honorar u visini oko
3.000 KM!) nisu ono {to recenzija treba biti: stru~na,
objektivna i argumentovana ocjena ne~ijeg rada.
(1) U knjizi N. Veli~kovi}, Dijagnoza – patriotizam, Beograd, 2010.
(2) Na niz protesta u javnosti nakon objavljivanja rezultata
konkursa 2009, u kojima su najglasniji bili izdava~i nezadovoljni procedurom, federalna ministrica obrazovanja (Meliha
Ali}) prihvatila je prijedlog da se broj recenzenata sa tri pove}a
na pet, kako bi se, kobajagi, smanjila vjerovatno}a da recenzenti mogu uticati na odabir i/ili eliminaciju rukopisa (jer najbolja i najgora ocjena ne}e ulaziti u kona~an zbir). Me|utim,
time je na`alost izbjegnuta rasprava o va`nijim pitanjima: o lo{em planu i programu, o lo{em i neadekvatnom upitniku
(istom za sve predmete), o nepostojanju stru~nog organa koji
bi ocijenio rad recenzenata i razmotrio eventualne `albe.
Od izdava~a se novim propozicijama tra`ilo da pro~ita i prihvati sve primjedbe i zahtjeve svih pet recenzenata, uslovljavaju}i time odobrenje za {tampu. Recenzentima je data mo} da
mijenjaju sadr`aj koji kao autori ne}e potpisati; time je iskomplikovano pitanje autorskih prava. Istovremeno, izdava~i su
bili du`ni organizovati sastanak autora sa svim recenzentima;
na sastanku se imalo pro}i kroz cijeli prema njihovim zahtjevima korigovani rukopis, da bi se oni, svih pet, potpisalo na svaku od (npr. 150!) stranica.
Ovaj mu~an i besmislen posao, potreban samo valjda ministarstvu, da bi odgovornost za gre{ke i propuste skinulo sa sebe na
recenzente i izdava~e, trajao je nekoliko dana, {to zbog obimne
gra|e, {to zbog uskla|ivanja termina (dva recenzenta nastanjena izvan Sarajeva, isto kao i nekoliko autora).
(3) Ko bira ud`benike? Ministar, ili ministarstvo, odlukom; direktor {kole, partijskom direktivom, ili iz komercijalnih razloga; aktiv, na insistiranje najstarijeg, najuticajnijeg nastavnika;
najzad, nastavnik samostalno.
(4) U Izvodu iz baze podataka sa Liste recenzenata Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, tra`enog i dobijenog za potrebe
ovog teksta, o njoj se mo`e saznati ovo: zvanje – nastavnik;
predmet – bosanski, hrvatski, srpski jezik i knji`evnost; radovi
– ud`benik “Moja lektira”; trenutno zaposlenje JU “Fatima
Guni}”; radno iskustvo – 35 godina radnog iskustva kao nastavnik bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika.
(5) Istina: mnogi od njih ne odlu~uju nikako, ili ne odlu~uju
sami; odlu~uju direktori i ministri u njihovo ime. Me|utim, oni
sami o tome }ute, ne protestuju, ne brane svoja prava da sami
biraju ~itanke po kojima }e raditi. Ukratko, i njima, kao i njihovim kolegama koji su odlu~ili da vjeruju zvani~nim rezultatima i rang-listi, konformizam je alibi.
(6) Tabela objavljena na sajtu Ministarstva, nakon sjednice Vije}a za uskla|ivanje ud`beni~ke politike u Federaciji Bosne i
Hercegovine odr`ane 31. 5. 2010. godine u Sarajevu.
(7) Rezultate ankete za potrebe ovog teksta dostavila je kancelarija OSCE-a u Sarajevu. U dva kantona, Gora`danskom i Tuzlanskom, odakle ima najmanje odgovora na anketu, sve {kole,
po odluci ministarstava, rade po ~itanci Ali}/Verla{evi}.
68
Predikati procesa
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Predikati procesa
69
70
Predikati procesa
Za{to je honorar ipak ispla}en?
Tehni~ki, zato {to Ministarstvo nema mehanizme
da izdava~e i autore, a potom i nastavnike, |ake i
roditelje za{titi od neznanja i zloupotrebe ovla{tenja; su{tinski, zato {to je esnaf svojim metodom rada reprezent po`eljnih vrijednosti koje Ministarstvo svojom ud`beni~kom politikom `eli afirmisati.
Argumente za dosad izre~ene tvrdnje ponudi}e
uporedna analiza dviju recenzija: one koja ~itanci
NAM-a daje 33,27 bodova, i one koja ~itanci Sezama daje 21,45 bodova.
Dr{ka bez metle
Ocjenjuju}i nau~no-stru~nu vrijednost rukopisa,
odgovaraju}i na pitanje da li su a) sadr`aji rukopisa
zasnovani na provjerenim i op}eprihva}enim teorijama,
~injenicama i tuma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, esnaf Sezamu daje ocjenu 2, uz obrazlo`enje:
“Rukopis je zasnovan na op}eprihva}enim teorijama, ali
za u~enike predstavlja neselektivno sticanje znanja.”
Ne navodi primjere, niti obrazla`e ovakvu ocjenu.
NAM-u daje ocjenu 5: “Sadr`aji rukopisa su zasnovani na op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama. Za
u~enike predstavlja izvor znanja i pru`a informacije iz
razli~itih oblasti.”
Na str. 22. u NAM-ovoj ~itanci stoji: “Saz je stari `i~ani instrument s dugom dr{kom. U na{im krajevima u
14. i 15. stolje}u sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i
sevdalinke.”
Recenzentica o~ito ne zna da saz nema dr{ku, nego vrat. Tako|er ne vidi o~igledan anahronizam:
saz se pojavljuje u BiH u 15. vijeku, dolaskom
Osmanlija. Prije toga je u Mediteranu kori{ten instrument iz iste porodice, leut. Ali leut nije dio tradicije na kojoj se gradi bo{nja~ki identitet pa je
kao takav u po`eljnoj ~itanci suvi{an.
Na str. 56. u NAM-ovoj ~itanci stoji: “Nau~ili smo:
Ste}ak je vrsta bosanskog kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Ste}ci su obi~no ukra{eni uklesanim prizorima iz `ivota i lova, s vite{kih turnira ili
natpisima na glagoljici ili bosan~ici. Me|u najljep{e ste}ke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na ste}cima ili mramorovima najzna~ajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Ve}ina ste}aka ispisana je bosan~icom.”
Ova tvrdnja nije zasnovana na op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama, tuma~enjima. Naprotiv: ste}ak nije bosanski kamen. Ima ga najvi{e u Hercegovini, a izvan granica BiH u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj
gori. Natpisi na ste}cima nisu napisani samo glagoš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
ljicom i bosan~icom nego i }irilicom. Me|u “najljep{ima” – onima u Radimlji, upravo ih je pet napisanih }irilicom.(8) Ovakav na~in predstavljanja ~injenica nije izvor znanja za u~enike, nego naprotiv, istorijski falsifikat koji je oru|e indoktrinacije.
Na str. 92. NAM-ove ~itanke, u interpretaciji Sijari}eve pripovijetke Hrt veli se:
“Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima veliki utjecaj na prirodu i karakter rase psa koju je taj narod uzgojio. [ta smo o prirodi i karakteru hrta saznali
iz ove pri~e? Kako taj opis mo`emo dovesti u vezu s prirodom i karakterom bosanskohercegova~kih ljudi?”
Ni ova izjava nije zasnovana na op}eprihva}enim teorijama i ~injenicama. Citirana glupost nije samo
smije{na, nego i rasisti~ka; bilo bi zanimljivo ~uti
obja{njenje autorica ~itanke, i esnafa, koje osobine
njema~kog naroda ima njema~ki ov~ar, koje osobine Hrvata (ili Dalmatinaca?) dalmatiner, {ta su od
Bosanaca (Bo{njaka?) preuzeli tornjak i barak, je li
irski seter sli~niji Ircima katolicima ili protestantima, da li su razli~ite religije uticale na razlike izme|u avganistanskog i ruskog hrta?
U istoj interpretaciji NAM-ovi u~enici se instruiraju:
“Zamolite nekog lovca da vam odr`i kratak ~as iz kinologije. Neka dovede u {kolsko dvori{te svog lova~kog
psa, a ako to nije hrt, neka donese i fotografiju hrta. Poku{ajte saznati odgovore na sljede}a pitanja: Kako sokoli poma`u hrtovima u lovu?”
Po kojoj kinolo{koj, ili lova~koj, ili knji`evnonau~noj teoriji sokolovi poma`u hrtovima u lovu?
Kru`e iznad lovi{ta, pa kad opaze divlja~ navode
hrta na njeno skrovi{te? Ili je ovo primjer za tvrdnju, uz ocjenu 5, “da svi sadr`aji omogu}uju primjenu znanja u svakodnevnom `ivotu, jer su u skladu sa
psihofizi~kim razvojem u~enika”?
Esnaf ne zna da su to dvije sasvim razli~ite vrste lova, i da je pitanje besmisleno.
Ocjenjivanje po prvom radnom listu zavr{ava odgovorom na pitanje: d) da li se u rukopisu ud`benika
pojavljuju ozbiljne materijalne gre{ke ili gre{ke druge
prirode koje su takvog karaktera da se rukopis smatra
nekvalitetnim:
Esnaf tvrdi (i daje peticu): “U rukopisu se ne pojavljuju gre{ke koje uti~u na kvalitet. Preporu~ujem da naziv pjesme – Pjesma o kuji bude preformulisan u Pjesma o keru{i strana 49.”
Sude}i po esnafu, gre{ke koje uti~u na kvalitet nisu
smje{tanje sijela, saza i sevdalinke u 14. vijek, niti
je problemati~na tendenciozna zamjena }irilice
bosan~icom. Iz perspektive ideologije koja promo-
Predikati procesa
vi{e NAM-ovu ~itanku materijalne gre{ke ovog tipa su dodatni kvalitet, jer afirmi{u predrasude o
pro{losti bo{nja~kog naroda.
Kvalitet ud`benika ne umanjuje ni ~injenica da se
uz biografsku napomenu o Svetozaru ]orovi}u daje slika Alekse [anti}a (str. 106.). Iako su recenzenti
obavezni da postojanje materijalnih gre{aka u rukopisu posebno istaknu, esnaf to propu{ta da u~ini.
Zaista je va`nije zove li se ku~ka kuja ili keru{a nego da li je Svetozaru ]orovi}u na slici pravo ime
Aleksa [anti}!
Ime oca u sina
Na 34. stranici NAM-ove ~itanke, u vezi s putopisom Isidore Sekuli} govori se o Sjevernom polu:
“Kao {to znate, crveni se vr{ak metalne igle na kompasu uvijek okre}e prema Sjevernom polu, jer ga on privla~i svojim magnetom.”
Osim {to nije jasno re~eno da geografski i magnetni pol nisu jedno te isto, izmi{lja se nekakav magnet na Sjevernom polu. To je besmislica, jer se cijela Zemlja pona{a kao magnet, i okretanje igle u
kompasu posljedica je djelovanja silnica u njenom
magnetnom polju. Korak dalje od neznanja je
izmi{ljanje:
Na 116. stranici u bilje{ci o piscu `ivotopisa D`ejmsa Kuka, autorice ~itanke navode: “Nikolaj ^ukovski (1882-1969) bio je jedan od najpopularnijih dje~ijih ruskih pisaca. Bio je i esejist i knji`evni kriti~ar.
Pravo ime mu je Nikolaj Vasiljevi~ Kornej~ukov, ali ga
je izmijenio. Po{tovali su ga i spominjali mnogi poznati pisci, a me|u njima i Vladimir Majakovski, Boris Pasternak i dr.”
Opisiva~ Kukovih putovanja Nikolaj ^ukovski ro|en je 1906. Nije mijenjao ime. Me|utim, pod prezimenom ^ukovski na internetu je dostupan njegov otac – Kornej Ivanovi~ ^ukovski, koji ime jeste promijenio, ali u – Nikolaj Vasiljevi~ Kornej~ukov. Autorice od dostupnih podataka o ocu sklapaju biografiju o sinu ne vode}i ra~una o ~injenicama.(9) Za takvo povezivanje podataka i ~injenica esnaf NAM-u daje ocjenu 5.
Strategija indoktrincije
Ocjenjuju}i da li c) Rukopis omogu}ava stjecanje trajnog znanja, poti~e aktivno u~enje, upu}uje na primjenu
razli~itih strategija u~enja i na razvoj kriti~kog mi{ljenja, esnaf ka`e: “Rukopis poti~e aktivno u~enje, upu}uje na primjenu razli~itih strategija u~enja i na razvoj
kriti~kog mi{ljenja.” I ~itanci daje 5.
71
Na stranici 33. bilje{ku o autoru, ljetopiscu, Ba{eskiji, autorice zaklju~uju izjavom: Za Ba{eskiju ka`u
da je pisao na turskom, a mislio na bosanskom jeziku.
Isticao je da je bosanski jezik ljep{i od arapskog, turskog
ili persijskog jezika. Kasnije, u interpretaciji odlomka iz jedno~inke Jazavac pred sudom Petra Ko~i}a,
u~enike upu}uju na zadatak: O Ko~i}evom jeziku
dosta je pisano, a u namjeri da se uka`e na ~vrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tome jeziku postoji mno{tvo rije~i ~ije zna~enje ne}ete prona}i u rje~nicima. Potra`ite te rije~i. (Str. 142.)
Prvo: {ta u~enici da rade s rije~ima koje na|u i ne
razumiju, a nema ih u rje~nicima, i nisu obja{njene u ~itanci? Kakva je to metodi~ka praksa, i kakva strategija u~enja?
Drugo, i va`nije:
Ba{eskija pi{e na turskom, ali MISLI na bosanskom. Ko~i}, me|utim, misli na istom jeziku na
kojem i pi{e, ali taj jezik nema ime. To je jezik rodnog tla. Ba{eskija misli na bosanskom, a Ko~i} na
rodnotloskom jeziku!
Uistinu ovakav na~in prezentacije ~injenica omogu}ava stjecanje trajnog neznanja. Strategija koju
primjenjuju autorice ~itanke, a esnaf nagra|uje peticom, strategija je indoktrinacije; s pozicija bo{nja~kog nacionalizma sasvim je pedago{ki nagla{avati bosanski jezik kao jezik pa makar i nepisanja, a
pre}utkivati srpski kao jezik i mi{ljenja, i pisanja i
govorenja. Iako su hrvatski, srpski i bosanski jezik
ravnopravni, postojanje drugog se pre}utkuje.
U vezi je s ovom bo{nja~ko-srpskom strategijom
(ideolo{kom, a ne pedago{kom i metodi~kom!) i
etni~ka klasifikacija pisaca:
Vojislav Ili} ro|en je u Beogradu. (...) Mehmedalija Mak Dizdar jedan je od najve}ih bosanskohercegova~kih i bo{nja~kih pjesnika. (...) Du{ko Trifunovi} ro|en je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.
(8) Vidi: Marko Vego, Kulturni karakter nekropole Radimlje kod
Stoca, Radovi sa simpozijuma Srednjovjekovna Bosna i Evropska kultura”, Zenica, 1973, str. 307 i dalje.
(9) Kornéy Ivánovi~ ^ukôvskiy (im® pri ro`denii – Nikoláy VasílÍevi~ Korney~ukôv, 19 (31) marta 1882, SanktPeterburg – 28 okt®br® 1969, Moskva) – russkiy i sovetskiy poÌt, publicist, kritik, tak`e perevod~ik i literaturoved, izvesten v pervuÓ o~eredÍ detskimi skazkami v
stihah i proze. Otec pisateley Nikolay Korneevi~a ^ukovskogo i Lidii Korneevnì ^ukovskoy.
Nikoláy Kornéevi~ ^ukôvskiy (1904-1965) – russkiy sovetskiy pisatelÍ, perevod~ik. Sìn pisatel® Korne® ^ukovskogo. (Izvor: http://ru.wikipedia.org/wiki/^ukovskiy,_Korney_Ivanovi~, 31.10.2010. 10.40)
72
Predikati procesa
(...) Hamza Humo, jedan je od najzna~ajnijih bosanskohercegova~kih/bo{nja~kih liri~ara. (...) Miroslav Anti} ro|en je u Kikindi. (...) ]amil Sijari}
bosanskohercegova~ki i bo{nja~ki pripovjeda~, romansijer i pjesnik. (...) Svetozar ]orovi} ro|en je u
Mostaru i za tu sredinu ostao vezan i svojim `ivotom i svojim djelom. (...) Zija Dizdarevi}, bosanskohercegova~ki i bo{nja~ki pripovjeda~. (...) Ranko Pavlovi} ro|en je 1943. u [njegotini kod Tesli}a.
(...) Hamdija [ahinpa{i} jedan je od glasovitih ~uvara bo{nja~kog usmenog pjesni{tva. (...) Petar
Ko~i} ro|en je u Stri~i}ima, selu nedaleko od Banjaluke. (...) Mula Mustafa Ba{eskija bo{nja~ki je
ljetopisac ro|en u Sarajevu. (...) Isidora Sekuli}
srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika
i izvanredno poznavala knji`evnost i umjetnost.
Za bo{nja~ke pisce u pravilu se isti~e nacionalnost,
za srpske, osim u jednom primjeru, to se pre}utkuje? [ta je razlog ovakvoj strategiji? Je li za esnaf ovo
primjer prilago|avanja nastavne materije uzrastu?
Komentari{u}i eti~ke aspekte rukopisa (radni list
7) esnaf ka`e: “Rukopis objektivno i vjerodostojno prikazuje kulture i civilizacije i religije etni~kih i religijskih
grupa.” (Zapravo je tekst u upitniku drugi: Rukopis
objektivno i vjerodostojno prikazuje kulture, religije i
civilizacije, te etni~ke i religijske grupe. Esnafovo: “religije etni~kih i religijskih grupa” nije sasvim jasno.
Me|utim, NAM-ova ~itanka ne prikazuje objektivno kulture:
U dijelu koji se bavi epskom knji`evno{}u sva djela su iz bo{nja~kog korpusa. Kao primjer narodnog
pjeva~a spominje se Hamdija [ahinpa{i}, iz Pljevalja. O tzv. Vukovim pjeva~ima nema niti slova.
Spominje se Fortis, koji je zapisao Hasanaginicu,
ali o Vuku Stefanovi}u Karad`i}u, koji je prikupio
stotine pjesama, ne ka`e se ni{ta. Bo{nja~koj knji`evnosti posve}eno je daleko vi{e prostora.(10)
O drugim knji`evnostima prije 19. vijeka u NAMovoj ~itanci ne kazuje se ni{ta, ali esnaf svejedno
tvrdi: “Rukopis odra`ava bogatstvo razli~itosti bosanskohercegova~kog dru{tva i omogu}ava sticanje znanja
o ravnopravnosti pojedinaca i dru{tvenih grupa.”
NAM da ni{ta ne znam
Ni na druge manjinske knji`evnostima u BiH autorice Ali} i Verla{evi} ne tro{e prostor u ~itanci,
osim na Rome i Jevreje. Na stranicama 23-25 posve}uje se pa`nja Romima. Pod naslovom Narodi i
obi~aji daje se romska himna \elem, |elem:
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Idem, idem na daleki put / I upoznajem sretne Rome / O Romi odakle ste, / Sa {atorima pokraj sretnih puteva // O Roma, o narode romski // Imao
sam nekada veliku porodicu, / Ali Crne legije su ih
ubile. / Po|ite sa mnom Romi iz cijeloga svijeta /
Za Rome su putevi otvoreni / Sada je vrijeme, ustanite Romi svi, / Di}i }emo se visoko ako se potrudimo // O Romi, o narode romski.
Autorice u interpretaciji pitaju: “[ta o doga|ajima iz
pro{losti romskog naroda saznajemo iz romske himne
\elem, |elem? [ta ti o tome govore stihovi: “Imao sam
nekada veliku porodicu, Ali Crne legije su ih ubile.”
Ne saznajemo ni{ta. Nema podataka, poetski jezik
ne nudi istorijske ~injenice. Me|utim, za razliku
od dvanaestogodi{njaka, autorice znaju da su Romi bili `rtve genocida u drugom svjetskom ratu, i
da su Crne legije bile jedinice SS-a. Ali iz nekog razloga propu{taju da to |acima objasne. Objektivnost u vezi s masovnim ubijanjem ni`ih rasa rezervisana je u ovom ud`beniku za Jevreje. U interpretaciji odlomka iz Dnevnika Ane Frank Verla{evi}
i Ali} u~enike upu}uju da razgovaraju “s nastavnikom/nastavnicom historije o Drugom svjetskom
ratu, o stradanju Jevreja i o zloglasnom koncentracionom logoru Auschwitzu (Au{vic)”. (Str. 42)
Kad je tema Ba{eskija, u~enici se ne upu}uju izvan
razreda; nego nau~e i {ta je muharem, i tamuz, i mubarek, i zilhid`e, pa{a, kaligraf i fanatik...
Jednaka temeljitost izostane kad je tema fa{izam.
Nakon odlomka iz Ljetopisa Mula Mustafe Ba{eskije
u~enik je nau~io mnogo o istoriji Sarajeva, nakon
odlomka iz Dnevnika Ane Frank, skoro ni{ta o istoriji fa{izma. Smrt 6.000.000 ljudi u logorima ne zaslu`uje istu pa`nju kao i smrt 15.000 Sarajlija. U ~emu
je tu didakti~ko-metodi~ka poenta? Za{to ne nau~imo ni{ta o rasnim zakonima, ni{ta o getu, racijama, plinskim komorama, o mje{ancima? Antifa{izam nije vrijednost koju ud`benik NAM-a isti~e.
Na 45. stranici, u bilje{ci o pjesniku Nerkesiju stoji: “Muhamed Nerkesi Sarajlija ro|en je u Sarajevu oko 1586. godine, a poginuo je nesretnim slu~ajem pav{i s konja 1635. godine.”
A u bilje{ci o Ziji Dizdarevi}u: Bosanskohercegova~ki i bo{nja~ki pripovjeda~ Zija Dizdarevi}
(1916-1942) ro|en je u Vitini kod Ljubu{kog, a
odrastao u Fojnici. (97)
Nije pao s konja, pa mu smrt ne zaslu`uje pomen.
Za{to je Au{vic podoban da se spomene u ovoj ~itanci, a Jasenovac nije?
Predikati procesa
Zato {to bi u idili~nu tradiciju sijela i sevdalinki
uveo me|unacionalne sukobe, i zato {to bi u kontekst tronacionalne Bosne i Hercegovine uveo ideje komunizma i jugoslavenstva?
Zato se valjda u bilje{ci o Nikoli [opu isti~e da se
rodio “u bosanskom kraljevskom gradi}u Jajcu”, ali se
ne spominje zasjedanje Avnoja.
Red a~enja red tuma~enja
U radnom listu 4 (Didakti~ko-metodi~ki aspekt na
pitanje da li rukopis ostvaruje ciljeve i zada}e odgovaraju}eg nastavnog predmeta), esnaf odgovara:
“Ostvareni su ciljevi nastave knji`evnosti.” (ocjena: 5)
Dvojac Ali}-Verla{evi} u interpretacijama djela pokazuje nezavidnu nesposobnost analize, razumijevanja i obja{njavanja knji`evnih tekstova. Zna~enja velikog broja rije~i, figura, izraza, ostavljaju
|acima neprotuma~ena. Autorice se ne bave smislom djela, izbjegavaju razja{njavanje nejasno}a,
ne nude rje{enja klju~nih pjesni~kih i pripovjeda~kih postupaka.
U analizi Dizdareve pjesme Zapis o zemlji autorice
ne vide tre}i glas koji izvje{tava o dijalogu vrlog pitca i zapitanog; ne bave se problemom negativnog
drugog, na ~ijem se prisustvu gradi identitet Bosne.
U~enicima se nudi gotov zaklju~ak: “Zavr{nim stihovima, odgovorom ’zapitanog’, dobili smo jaku
poentu / ideju pjesme: Bosna je prkosna i ponosna
zemlja. Bosni je, kako ka`e pjesnik u komentaru ove
pjesme, ’bilo su|eno da sanja o pravdi, da radi za
pravdu i da na nju ~eka, ali da je ne do~eka’.“ (58)
Pjesma Bakine nao~ari Nikole [opa ~itaju autorice
kao nostalgiju za pro{lim danima, a ne kao glas
gri`nje savjesti unuka koji je baki zadavao brigu.
(71) Lampa u prozoru Enesa Ki{evi}a je, po autoricama ~itanke, “vjerna slika svevremenih te{kih
uvjeta u kojima ljudi `ive”. Tema pjesme nisu te{ki
uvjeti, nego o altruizam.
U interpretaciji Ujevi}eve pjesme Da`d autorice
ignori{u stihove I mu~ilo nas/ {to na{i mrtvi nisu s
nama / da vide Zagreb, / ljupku Hrvatsku. (Koji mrtvi,
za{to ljupka Hrvatska?) Pjesma se ina~e ne daje u
cijelosti, pa je o~ekivanje da se rastuma~i njen smisao – nerealno.
U Krle`inoj pjesmi U nama vrije vrutak vru}e lave
(tako|er odlomku iz ve}e cjeline) autorice ne protuma~e va`an stih ^ovjek je sazdan od trideset i tri luka. (^ovjekova ki~ma ima 33 pr{ljena, ki~ma je
stub, ~ovjek je uspravan, uspravnost je pobuna,
pobuna je snaga; TO bi bio smjer tuma~enja, kad
73
bi ova ~itanka vodila interesa o stvarnim potrebama i interesima u~enika vezanim za knji`evnost.)
Umjesto toga, autorice nude svoje rje{enje: “Kada
pjesnik ka`e “~ovjek je lava”, on poredi ~ovjeka i lavu na
temelju njihove zajedni~ke osobine – unutra{nje energije koja pokre}e ~ovjeka kao {to lava pokre}e vulkan.” (82)
Kako lava pokre}e vulkan? Gdje ga pokre}e? Da li
na sli~an na~in voda pokre}e ~esmu, a vrela pura
{erpu?
Iako Sijari} u pri~i Hrt jasno ka`e: “Ne{to carsko, {to
mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je
u svome dr`anju, ali i ne{to {to imaju nevjeste kad se
tek dovedu”, autorice ne povezuju sudbinu hrta sa
sudbinom nevjeste, i pri~u ~itaju kao da je pisana
za kinolo{ki ~asopis.
I Ibrahimbegov }o{ak Svetozara ]orovi}a autorice ne
interpretiraju u cijelosti, nego iz odabranog odlomka sugeri{u kao osnovni problem u pri~i gubitak porijekla. (A ne slab karakter junaka koji se ne
snalazi u promijenjenim dru{tvenim okolnostima.) Po njima, pripovijetka Ibrahim-begov }o{ak pri~a je o potomku nekada mo}ne begovske porodice koji
prkosno brani posljednje ostatke svog porijekla i gospodstva – na ulicu istureni }o{ak roditeljske ku}e. (103) Kako Ibrahim-beg rje{ava ovu svoju `ivotnu dramu? Ako
je izgubio svoje porijeklo, da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos? (106) pitaju Ali} i Verla{evi} u~enike, iako ponos nije vrijednost koju pri~a afirmi{e.
Me|utim, kako se porijeklo mo`e izgubiti? Realno, mogu}e je izgubiti privilegije zasnovane na
porijeklu, ali autorice propu{taju da o tome obavijeste u~enike: kakva su prava imali begovi, a kakva kmetovi.
Interpretaciju odlomka iz romana Grmljavina stada
Zejna Greja (Zane Gray) autorice po~inju re~enicom: “Po ameri~kom zapadu ~esto je pra{ila i tre{tala
grmljavina stada bizona, krava, divljih konja. Ta su stada za Indijance predstavljala `ivot.”
(10) Nastavni plan i program za sedmi razred ne bavi se istorijom knji`evnosti, i nema razloga da se u rukopisu ~itanke na|e
sadr`aj predvi|en za srednju {kolu: U starijoj bo{nja~koj knji`evnosti (tj. u knji`evnosti do 19. stolje}a) posebno mjesto pripada stvarala{tvu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom),
a pogotovo tzv. divanskoj poeziji – osobenoj pjesni~koj pojavi utemeljenoj na sufijskom, islamsko-misti~kom do`ivljaju svijeta i `ivota.
Ova je knji`evnost svoj procvat do`ivjela u periodu od 15. do 17. stolje}a, a obuhvata veliki broj stvaralaca. Oni su u svoju poeziju ~esto
unosili i duh te ton usmene / narodne pjesme svog zavi~aja. Taj je duh
prisutan u nekim pjesmama Muhameda Nerkesija, Dervi{-pa{e Bajezidagi}a, Alaudina Sabita U`i~anina, Habibe Sto~evi}-Rizvanbegovi}
i drugih. (44)
74
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
75
76
Predikati procesa
Kako grmljavina mo`e pra{iti? [ta su to stada divljih konja, i u ~emu se razlikuju od krda? (Ovo je,
valjda, primjer stila koji odgovara materiji i uzrastu u~enika, i zaslu`uje peticu u esnafskoj recenziji!)
Cijela interpretacija je niz nebitnih pitanja, koja ne
otvaraju raspravu o eti~nosti postupaka knji`evnih junaka iz odlomka. Kauboji napadaju u zoru
na indijanski logor, pale {atore i otvaraju vatru bez
obzira {to tom vatrom ugro`avaju indijanske `ene
i djecu.
Autorice ~ak izdvajaju jedan odlomak, postavljaju}i pitanje: [ta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih plemena iz ovog odlomka: “Prvi od ~etiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jaha~, pru`ao je u
svom izazovnom dr`anju i u svojoj umjetnosti jahanja
tako divan cilj, da je na sebe privukao takore}i svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojurila kroz ulaz u sigurnost.” (126)
Kao {to su bili pozvani da o karakterima pasa sude
po karakteru naroda koji ih je odgojio tako se sada
u~enici navode da iz opisa jednog Indijanca izvuku znanje o prirodi i karakteru indijanskih plemena. Kojih plemena? Da li autorice misle da su sva
plemena suhonjava, divlja, izazovna, i divan cilj?
Posljednji primjer ima veze s onim {to upitnik Ministarstva naziva Eti~ki aspekt rukopisa. Tu esnaf, u
komentaru o tome da li a) Rukopis upu}uje na moralne vrijednosti, postignu}a i posljedice nau~nog i tehnolo{kog razvoja, veli: “Rukopis upu}uje na moralne
vrijednosti i posljedice nau~nog i tehnolo{kog razvoja”
(ocjena 5).
U obradi odlomaka iz Ba{eskijinog ljetopisa Ali} i
Verla{evi} osvr}u se na hi}aju @enski jezik, u kojoj
se afirmi{u stereotipi o `enama kao glupa~ama i
jezi~arama. Postavljaju pitanje: U kojoj je mjeri prihvatljivo ovakvo razumijevanje “`enskog jezika”? (32)
Na kakvu se mjeru misli? Umjesto da pokrenu raspravu o stereotipu, i uop{te o polo`aju `ena u pro{losti, autorice navijaju za tradiciju, poku{avaju}i
opravdati rodno nekorektan tekst. Iz istog razloga
je i tuma~enje Hasanaginice nejasno. Barata se pojmovima `enski stid i mu{ki stid (13), iako oni nisu
nigdje obja{njeni (a te{ko je zamisliti savremeni
nau~ni rad u kojem bi i bili). Osmi{ljavaju}i ~as ({to
bi trebalo da bude zadatak metodi~ke pripreme
nastavnika, i ~emu je mjesto u priru~niku za nastavnike, a ne u ~itanci), autorice tra`e od u~enika:
“Grafi~ki prika`ite Hasanaginicina osje}anja bola od po~etka pa do kraja balade. Objasnite i rije~ima uzlaznu
i/ili silaznu putanju njezinih osje}anja.”
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Kako se ovaj zadatak mo`e ispuniti? [ta bi bila putanja osje}anja?
Tuma~e}i Cesari}evu Vo}ku poslije ki{e, autorice ka`u: “Vo}ka bri`no, poput majke, ~uva svoje kapi.” (47)
Kakve kapi majka ~uva? Mlijeka? Za{to bi samo
majka bila bri`na? Ne isti~u}i ni{ta od ovoga recenzastavnica, u vezi s rodnim aspektom ~itanke
koju ocjenjuje tvrdi: “Rukopis podr`ava ravnopravnost polova”, (ocjena: 4).
Primjeri dobrog {tila
Komentari{u}i stil NAM-ove ~itanke esnaf u svojoj
recenziji ocjenjuje: “Sintaksi~ke konstrukcije su prilago|ene uzrastu u~enika. Definicije jasno formulisane i
obrazlo`ene. (...) Stil rukopisa odgovara materiji i
uzrastu u~enika.” Slijede primjeri stila koji po esnafu zaslu`uje peticu:
“Mak Dizdar jednom je prilikom zabilje`io kako sevdalinka ’blista ~ista kao biser’ izva|en iz {koljke s dna tajanstvenog mora. Potra`imo taj blistavi biser i u ovoj
sevdalinci.” (21)
(Ako je cijela sevdalinka biser, kako se mo`e tra`iti biser u biseru?)
Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je pone{to re}i i o odnosu stripa i filma.
Ova dva vida umjetnosti povezuju sli~ni pripovjedni i
slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slike
i rije~i, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u na~inu izra`avanja. (150)
(Za{to kada govorimo o povezanosti A i B trebamo ne{to re}i o odnosu A i C?)
Prvo: koja dva vida umjetnosti, {ta je to vid umjetnosti, i koje uop{te dvije umjetnosti kad su pomenute tri?
Drugo: film nije spoj slike i zvuka. ([ta bi, po toj jasnoj i obrazlo`enoj definiciji bio nijemi film?)
“Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve po`uti, li{}e opadne, nebo postane modroplavo, tada svi mo`emo vidjeti
i do`ivjeti Humin akvarel.” (61.)
Zami{ljamo: kada sve po`uti – ku}e, auti, ljudi –
onda li{}e opadne. Ili se ovim primjerom jasnog
stila, htjelo re}i kada sve li{}e po`uti, opadne? [to
svejedno nije manja glupost, jer li{}e ne `uti odjednom, i ne opada sve odjednom. Zlatna boja nije
simbol jeseni, mo`e samo asocirati na jesen. Nebo
ne postaje modroplavo zbog opadanja li{}a. I Humin akvarel mo`emo vidjeti i do`ivjeti nevezano
za opadanja li{}a i promjenu boja na nebu.
“Oslo je glavni grad Norve{ke u ~ijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji
Predikati procesa
svojim zelenilom i prozra~no{}u otkrivaju bezmjernu
ljepotu i snagu prirode.” (36)
[ta su prostrani otvoreni prostori u gradu, koji nisu parkovi, a na kojima priroda ostvaruje bezmjernu ljepotu i snagu?
“Uzmite kartu Evrope, prona|ite granice Norve{ke,
prona|ite Oslo. Koje boje preovladavaju na karti Norve{ke? [ta to zna~i?” (37)
U~enici uzmu: na jednoj je Norve{ka plava, na
drugoj zelena, na tre}oj `uta? [ta to, zaista zna~i?
Da se na kartama jedna zemlja mo`e prikazati razli~itim bojama?
“Govor je jedno od osnovnih izra`ajnih sredstava izvo|a~a (glumica i glumaca). Kada se glumci/glumice scenski izra`avaju putem govora, oni svoju pa`nju posebno
usredsre|uju na govor likova.” (147)
Ako publika zvi`di, onda obra}aju pa`nju i na zvi`danje publike. A ako ne znaju tekst, onda obra}aju pa`nju i na govor suflera. Itd. [ta zna~i ova re~enica, kad se o~isti od nezgrapnih sintagmi poput putem govora? Da se glumci izra`avaju govorom, tako {to se usredsre|uju na govor?
“Dje~akovo sje}anje toga kada je uvjerio Bajru, ~ista~a
obu}e, da ga nakratko zamijeni.” (121)
Valjda sje}anje na Bajrin pristanak da ga zamijeni...
Po{teno, pa ko koga prevari
Usporedba dviju recenzija nastavni~kog esnafa,
jedne kojom ocjenjuje ~itanku NAM-a i druge kojom ocjenjuje ~itanku Sezama, otkriva neke o~igledne pristranosti: uz potpuno iste komentare, dakle za isti kvalitet, ma {ta to esnafu ovdje zna~ilo,
ud`benici dobijaju razli~ite ocjene, ili iste, ako je
Sezam korektniji.
Sezam: Rukopis podr`ava ravnopravnost polova.
(ocjena: 4)
NAM: Rukopis uvijek ne podr`ava ravnopravnost polova. (ocjena: 4)
Sezam: Rukopis odra`ava bogatstvo razli~itosti...
(ocjena: 4)
NAM: Rukopis odra`ava bogatstvo razli~itosti... (ocjena: 5)
Sezam: Izbjegnute su nije~ne definicije i nije~na pitanja. (ocjena: 4)
NAM: Izbjegnute su nije~ne definicije i nije~no sro~ena
pitanja. (ocjena: 5)
Sezam: Primjetno je da tu|ica i nepotrebnih rije~i stranog porijekla nema. (ocjena: 4)
NAM: U rukopisu su izbjegnute nepotrebne tu|ice.
(ocjena: 5)
77
Me|utim, potpuna slika o ovoj bahatoj i nestru~noj recenziji dobija se tek nakon uvida u komentare koje esnaf daje Sezamovoj ~itanci:
Na pitanje koliko su sadr`aji rukopisa zasnovani na provjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama, i tuma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, esnaf odgovara:
“Sadr`aj je zasnovan na op}eprihva}enim teorijama, ali
za u~enike predstavlja neselektivno sticanje znanja.”
(ocjena: 2) Esnaf ocjenjuje po kriteriju koji sam
uvodi, a ne po onome koji predvi|a procedura. Taj
kriterij nije jasan, a tvrdnja nije obrazlo`ena: {ta
zna~i “neselektivno sticanje znanja”. Ko odre|uje {ta
je selektivno a {ta nije? Ko odre|uje stepen dopu{tene korelacije, i {ta s kontekstom koji se mora
poznavati da bi se razumjelo djelo?
“Nau~ne teorije u nekim elementima dobro su postavljene, a s druge strane ve}i broj nastavnih jedinica je op{iran i previ{e optere}en nepotrebnim ~injenicama.”
(ocjena: 3) Ta ocjena je esnafski odgovor na pitanje
da li je rukopis zasnovan na nau~nim teorijama koje
u~enik mo`e u potpunosti razumjeti, a ~ija je prakti~na
primjena nu`no primjerena stepenu njegovog psihofizi~kog razvoja.
Ponovo: pita se jedno, a odgovara drugo. Da li
esnaf ovakvu dijalo{ku metodu prakticira i u radu
s u~enicima?
Na pitanje da li su u rukopisu pojedina~ni podaci i
~injenice povezani, esnaf odgovara: “Povezivanje podataka i ~injenica nije obra|eno na najbolji na~in. U dijelovima teksta, ~arolija rije~i – 15, 31, 85. str. sadr`aj
slu`i sam za sebe.”
Na pomenutim stranicama u~enicima se daju
obja{njenja ukupno 17 stilskih figura, na na~in da
u~enici sami provjere sposobnost njihovog prepoznavanja. Ve}ina tih figura je u programu za 5, 6. i
7. razred, osim {to se sve nalaze u izabranim tekstovima. Kako onda ova vje`ba slu`i samo za sebe? Ocjena je proizvoljna.
Na pitanje ima li u rukopisu materijalnih gre{aka,
esnaf odgovara da “brojnost informacija umanjuje
vrijednost rukopisa.” Ista falinka (brojnost informacija) smanjuje Svezamove ocjene i u nizu drugih pitanja. O~igledno je metod gluhih telefona utrenirana esnafska praksa.
Na pitanje da li rukopis omogu}ava individualizaciju nastavnog procesa, esnaf odgovara: “Bojim se da
neki elementi ovako koncipiranog ud`benika smanjuju
motivaciju za u~enjem.”
Upravo je obiman vanprogramski sadr`aj namijenjen samostalnom radu u~enika. Obavje{tenja na
78
Predikati procesa
marginama prate interpretaciju, i poma`u u~eniku da shvati smisao djela. Za{to bi ovakvo metodi~ko rje{enje smanjivalo motivaciju u~enika?
Naprotiv, u ovoj raspravi pokazano je da problem
s motivacijom ima ~itanka koju prote`ira esnaf. Takve su ~itanke u upotrebi ve} petnaest godina, ako
ne ra~unamo period prije rata, i {ta su rezultati?
Uistinu, esnaf ovdje ne brani interese djece, i njihovu motivaciju, ve} svoje navike, svoj osvojeni teren na kojem gospodari svojim autoritetom baziranim na iskustvu rada u razredu.
Rezultati tog rada nisu mjereni ni upore|ivani s
drugima, jer za to valjda nema ni sredstava, ni kadrova, ni interesa. Predratna praksa testiranja |aka
je zapu{tena, a nije jasno ni kako bi se obnovila.
Op{ta neobrazovanost, nezainteresiranost za ~itanje, pad prodaje knjiga, marginalizacija kulture,
sve su to posljedice, izme|u ostalog, rada u razredu.
Izjavljuju}i da se “interpretativnim pitanjima nije u
ve}oj mjeri ostvarila motivacija za u~enje i shvatanje
su{tine datog teksta”, esnaf ne samo {to tvrdi suprotno od drugih recenzenata nego i pokazuje da joj
nije jasno {ta interpretacija jeste. Upravo su brojna pitanja fokusirana na tekst na~in da se u~enici
upoznaju s njegovim smislom. Esnaf ponovo reaguje samoodbrambeno, jer rukopis Svezame, otvori se do`ivljava kao napad na vlastitu praksu.
Ta praksa je, sude}i po simpatijama za ~itanku
NAM-a, praksa kojoj knji`evnost nije cilj nego
sredstvo; interpretacija za nju nije tuma~enje djela, nego hvaljenje knji`evnosti, koja je valjda su{ta
ljepota, mudrost, vrlina...
Osim {to je naivno, ovakvo razumijevanje je i
opasno, jer tamo gdje bi trebalo da se pobuni protiv ideolo{ke zloupotrebe, ono joj ide na ruku.
Esnaf “odrezuje” da se interpretativnim pitanjima
nije ostvarila motivacija za u~enje; za u~enje ~ega?
Kad bi esnaf bio jasniji, bilo bi ga lak{e uhvatiti u la`i, ili u neznanju.(11) Jer, interpretacije u Sezamovom
rukopisu ~ini niz jasnih pitanja koja u~enike vode
razumijevanju smisla teksta. Prilozi na margini, koje esnaf odbacuje kao suvi{ne ilustracije(12), ~esto
imaju upravo tu funkciju – da u~enicima pru`e potrebne informacije ili im daju korisna uputstva.
Umjesto da istakne takav metod kao vrlinu rukopisa(13), esnaf ga srozava do dvojke.
Esnafu smeta to {arenilo u kojem tekst nije jedini
grafi~ki sadr`aj na stranici:
“Likovni prilozi nisu u ulozi poja~iva~a sadr`aja, a ponekad i ne prate sadr`aj – primjer 14. strana, ’Lampa u
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
prozoru’ a fotografija svjetionika, 18. strana ’Vo}ka poslije ki{e’ a naslovljena fotografija ’Al nek se sunce malko skrije’ (Kako Grci obja{njavaju prirodne pojave).”
(ocjena: 2)
Upravo suprotno: svjetionik na margini je asocijacija na lampu u prozoru. Majka u Ki{evi}evoj pjesmi spa{ava `ivot izgubljenima, to je poruka pjesme,
a ne, kao vjerna slika svevremenih te{kih uvjeta u kojima ljudi `ive, {to tvrde autorice NAM-ove ~itanke.
Likovni prilog ovdje ima jasnu i direktnu vezu s
tekstom; ali dugogodi{nje iskustvo rada u razredu
esnafu ne poma`e da to prepozna.
Isti je slu~aj i s ~lankom uz Cesari}evu pjesmu Vo}ka
poslije ki{e (u kojoj se slavi Sunce, izvor `ivotne energije, kao preduslov ra|anja i rasta). Sli~nost motiva
u Cesari}evoj pjesmi i gr~kom mitu (nestanak sunca)
iskori{tena je u Sezamovoj ~itanci da se u~enici upute na pri~u o Heliju. Za esnaf je to proma{aj!
Kakav problem ovda{nje obrazovanje ima s
gr~kom mitologijom je tema za raspravu na drugom mjestu. Ovdje, ukratko: jer nudi obilje mitova i motiva koji diskredituju na{u tradiciju kao ekskluzivno na{u. Va`nija je na{a usmena poezija, a
u njoj najva`nija na{a sevdalinka (koja se na ovaj
ili onaj na~in obra|uje u gotovo svakom starijem
razredu osnovne {kole).
Cijeli vizuelno-grafi~ki aspekt rukopisa esnaf odlu~no
odbacuje: “Izbor i sadr`aj ilustracija nije na zavidnom
nivou, neznatan ih je broj i ne prate uvijek sadr`aj teksta, sti~e se lo{a slika i daje negativan signal odgoju.”
(ocjena 2)
Jo{ jedna la`! Ilustracija ima vi{e nego u bilo kojem drugom rukopisu. Osim, ako esnaf ne smatra
da je ilustracija = crte`, i to crte` originalno izra|en
za ~itanku.
Pitanje je, me|utim, za{to bi ba{ takav crte` davao
pozitivan signal odgoju. Za{to su reprodukcije ulja,
akvarela, crte`a i skica velikana svjetske i doma}e
umjetnosti, fotografije, plakati, kopije dokumenata, kadrovi iz filmova, naslovnice knjiga i drugi
grafi~ki prilozi ({to sve ~itanka Svezame, otvori se
sadr`i, i vi{e od bilo kojeg drugog rukopisa) negativan signal odgoju.
I {ta je uop{te taj signal odgoju? Kome se taj daje signal? U kojoj se metodi~koj, pedago{koj ili psiholo{koj literaturi mo`e obavijestiti o toj signalizaciji?
Ocjenjuju}i kvalitet prezentacije programskih sadr`aja esnaf odgovara: “Autoru / autorici nije ba{ jasna metodi~ka koncepcija prezentacije programskih sadr`aja.” (ocjena: 3)
Predikati procesa
S koje pozicije se to tvrdi, koja metodi~ka pravila
nisu po{tovana, ~ija su to pravila? Naprotiv, esnafu
nije jasno {ta je zadatak recenzenta: da na osnovu
jasnih kriterija, utemeljenih u stru~nosti, argumentima uka`e na vrline i mane rukopisa.
On to ne ~ini.
Bez jagnjadi nema jagnjetine
On to ne ~ini jer to niko od njega ne o~ekuje, jer se
od recenzenta o~ekuje da bude cenzor. Zaista,
ovakav na~in odabira ud`benika, bez obaveze
ocjenjiva~a da argumentuju svoje tvrdnje, bez
stru~ne rasprave, bez jasnih standarda, bez mehanizama protiv korupcije, ne slu`i nikome osim
strankama koje upravljaju obrazovnim sistemom
(postavljaju}i ministre obrazovanja, direktore {kola i sastavlja~e nastavnih planova i programa).
Kako? Tako {to im, pod prividom po{tenog nadmetanja, omogu}ava da ostvare dvostruku korist:
da zauzmu veliki dio tr`i{ta i afirmi{u vrijednosti
vlastite ideologije.
Esnaf ovdje predstavljen recenzijama nastavnice
bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika s 35 godina
radnog sta`a i jednim objavljenim radom u ovakvoj je strategiji bitna poluga ideolo{kog dr`avnog obrazovnog aparata. U vezi s pitanjima postavljenim na po~etku ove rasprave, a iz analize
kvaziargumentacije kojom je izabrao ~itanku NAM-a
a odbacio ~itanku Svezama, o tom se esnafu na kraju mo`e re}i ovo:
Vrijednosti koje zastupa su iracionalnost, narcizam i poslu{nost, karakteristi~nu za birokratske
karaktere. Fakultet mu je dao odgovaraju}e autoritativno neznanje; nesposoban je za kriti~ko promi{ljanje i dosljednost u argumentaciji. Nezainteresovan je za razumijevanje i tuma~enje knji`evnih tekstova, ovisan o autoritetima i utemeljen u
frazama i kanonu.
Zadovoljan je ulogom svodnika u procesu podvo|enja djece vladaju}oj ideologiji, istovremeno nesvjestan svoje uloge u procesu indoktrinacije. Budu}i da nema obrazovnih i odgojnih rezultata kojima se mo`e pohvaliti, vjeruje da su nemjerljivi i
smatra se bezgre{nim.
Pruski odre{ito odbacuje svaku prijetnju vlastitoj
ispra(z)nosti, brane}i se {utnjom.
Do daljnjeg, u ovakvom odnosu snaga, ~itanka
Svezame, otvori se ostaje vi{e provokacija nego ud`benik. 
79
Lawrenc Kohlberg:
[est stupnjeva moralnog razvoja
pojedinca
A. Predkonvencionalni nivo
1. Orijentacija prema kazni i nagradi
Osoba nastoji izbje}i kaznu. Moral je sveden na pona{anje koje obezbje|uje ugodu. Nemoralno je ono
zbog ~ega smo ka`njeni, moralno je ono zbog ~ega
smo nagra|eni. Karakteristi~an za period upu}enosti
djeteta na majku. Rano djetinjstvo.
2. Orijentacija na sebe.
Egoisti~ka faza. Osoba postaje svjesna i drugih individua, koje tako|er imaju vlastite, druga~ije potrebe,
~esto u sukobu s njenom. Po{to svako ima pravo na
svoje, jer je to po{teno, moral se shvata relativno. Ispravno je ono {to je u mom interesu, jer to va`i za sve,
pa i za mene.
B. Konvencionalni nivo
3. Orijentacija na bli`nje
Osoba postaje svjesna kolektivnih vrijednosti, ali su
one ograni~ene na porodicu ili prijatelje (istomi{ljenike). Ugoda se posti`e pona{anjem koje je ugodno i
kolektivu, a ne samo pojedincu. Za tre}u stepenicu
moralnog razvoja karakteristi~no je da se podudara sa
religijskim zlatnim pravilom; moralno je staviti se u
cipele drugog i poku{ati razumjeti njegov interes.
4. Orijentacija na dru{tvo/zajednicu zakona
Moral se do`ivljava kao odanost zakonima. Moralan je
onaj ko po{tuje i brani zakon. Zakoni su u interesu zajednice, i u interesu pojedinca. Pojedincu je ugodno
pod za{titom zakona, i on brani zakon jer tako brani
sebe. Svijest prepoznaje svoj kolektiv u zajednici pojedinca koja je pravna i ekonomska, a ne rodna i plemenska.
C. Postkonvencionalni nivo
5. Orijentacija na individualna prava
Dru{tvo mo`e imati zakone koji nisu u interesu pojedinca. (Npr: totalitarizam.) Osoba postaje svjesna ~injenice da dru{tvo ~ine pojedinci, koji su u dru{tvu
svojom voljom i izborom, u nekoj vrsti ugovora. Pojedinac se treba pona{ati u interesu dru{tva, ali i dru{tvo u interesu pojedinca. Moral se prepoznaje kao niz
vrijednosti koje ne moraju biti propisane zakonom.
6. Orijentacija prema univerzalnim eti~kim principima
Pojedinac se zala`e za promjenu dru{tva, za dru{tvo
koje }e biti uspostavljeno na vrijednostima koje su
op{te.
(11) Uz jo{ neke neta~ne tvrdnje, koje mogu do}i ili iz neznanja ili iz zlonamjernosti, poput “Korelacija je rezultat slu~ajnosti.”
(ocjena: 2); “Definicije nedovoljno artikulisane.” (ocjena: 2); “Psiholo{ke i lingvisti~ke zakonitosti naru{ene usljed brojnih stru~nih
nepreciznosti.” (ocjena: 3)
(12) “Ilustracije se opisuju, ali nemaju ve}eg efekta na funkcionalnost sadr`aja, nego su tu kao neki ’ukras’ teksta.” (Ocjena: 2)
(13) Strategija autorskog tima bila je da u~enicima ponudi poznato vizuelno okru`enje, i organizaciju gra|e po uzoru na internetske sajtove.
Praksa i nastava
STARA OPREMA,
STARI UD@BENICI
Jedan ~as studenata s Odsjeka za
geodeziju Gra|evinskog fakulteta u
Sarajevu
Mjesto: raskrsnica kod Gra|evinskog fakulteta.
Vrijeme: sat satelitske geodezije.
Prisutni: studenti.
Odsutni: mentor, nastavnik ili asistent.
“^asova prakti~ne nastave ima dovoljno, ali su
uzaludni. Satelitski ure|aj na kojem trenutno
vr{imo eksperiment je jako star i davno prevazi|en. Ko god se zaposli, imat }e pote{ko}a u radu
sa savremenim instrumentima. Ud`benici koje
koristimo su nastali {ezdesetih i sedamdesetih
godina pro{log stolje}a, kada se u geodeziji nije
radilo sa ra~unarima i kada je ova nauka funkcionirala potpuno druga~ije”, ka`e student dok
poku{ava zavr{iti zadatak. 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
82
Istorijski frizeraj
RAZDJELJAK I
BRKOVI
Pro~itajte pa`ljivo tekst (iz Historije 4, ud`benika
sa historijskom ~itankom za ~etvrti razred gimnazije, autora [ehi}, Kova~evi}, Leka, recenzenti
Omer~evi}, Halilovi}, Naletili}). Zatim pogledajte
pa`ljivo tri prilo`ene slike (koje nisu iz navedenog
ud`benika!), i odgovorite na pitanja:
Kakav je razdjeljak imao Adolf Hitler?
Ko je progutao Adolfa Hitlera?
Ko je bio posve izuzetna figura me|u dr`avnicima
Evrope?
Koga su rodili siroma{ni i nepoznati roditelji?
Koliko je brkova imao Adolf Hitler? 
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
83
ATRI BU TI
PRO CE SA
84 PISMO FEDERALNOJ MINISTARSKOJ STOLICI+
85 RECENZENTI PRED NPP-OM+86 SVJEDO^IM DA JE
BOG JEDAN, DAKLE, JA SAM BOSANSKI [EHID+
88 OKOLO ([)KOLE PA NA MALA VRATA+92 OD ^EGA
SMO NASTALI?+93 PO ZOMBIJU SE BAMIBIJI POZNAJU
+94 BRAT ILI PRAVI[ SE VA@AN ILI KAKO JE KOME PO
VOLJI+96 GENOCID ZA PO^ETNIKE+98 NI^IJE MASLO
NIJE ZA RAMAZANA!+100 JOSIP BROZ – SKROZ
NASKROZ+102 POVIJESNA (NEO)ZBILJNOST+
103 PUSH-UP ISTORIJA+104 DR@AVA S KORIJENOM
^VRSTO U ZEMLJI, A GRANAMA PREMA NEBU+
106 NORMALNO DA JE SIVO, KAD SMO BACILI BOJICE
84
Atributi procesa
Ud`benici
PISMO
FEDERALNOJ
MINISTARSKOJ
STOLICI
Nenad Veli~kovi}
Ho}e li i ove godine upitnici po
kojima recenzenti ocjenjuju
ud`benike ostati isti? Za{to ne bi
trebali?
Po{tovana Stolico,
Ovim Vas obavje{tavam, u ime izdava~a i autora
~itanki, da smo uredno i na vrijeme predali rukopise novih ud`benika, za osmi razred osmogodi{nje {kole.
U~inili smo to iako nam nije jasno ni da li Va{e ministarstvo radi ili ne radi, je li po Ustavu ili nije,
ho}e li se ministar izabrati ili ne}e, va`i li konkurs
jo{ uvijek ili ne va`i. Jer, prizna}ete: ud`benici su
ozbiljna stvar, i ozbiljan posao, i malo je nelogi~no
da autori rade pet mjeseci, a budu}i ministar, ko
god da bude, zajebava se u me|ustrana~kom
prostoru i ne radi ono za {ta je pla}en, ili za {ta }e,
najvjerovatnije, biti retroaktivno pla}en.
(Ujedno Vam se izvinjavam zbog ovog obra}anja –
Stolico – ali prizna}ete da ve} pet mjeseci niste ni{ta vi{e od toga.)
Dakle, ukoliko nismo svi skupa d`aba radili, i
stvarno neko uzme na{e rukopise na recenziranje,
i do kraja aprila dobijemo ocjenu, `elimo pravovremeno skrenuti Va{u pa`nju na jednu GLUPOST u procesu recenziranja.
Naime, svi ud`benici, i za fiziku, i za likovno, i za
knji`evnost ocjenjuju se po ISTIM ISTACKIM kriterijima. I Vama je jasno da metodika za matemaš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Amer Tikve{a
tiku nije ista kao i za knji`evnost; ono {to je va`no
za zbirku zadataka nije i za zbirku tekstova.
U vezi s tim predla`emo:
a) Upitnike bi trebalo prilagoditi predmetima, tako
da, npr., za ~itanku bude va`no da li su i kako knji`evna djela PROTUMA^ENA. Nije dovoljno samo
ih imati u ud`beniku, i ni{ta s njima ne napraviti.
Ne mo`e isto (nulom, jer takvog kriterija nema u
upitniku) biti ocijenjen onaj ko u vezi s Anom Frank
govori o nacizmu i logorima, i onaj ko u vezi s njom
govori o tinejd`erskim ljubavnim problemima.
b) Iz upitnika treba izbaciti suvi{ne i nejasne kriterije. [ta naprimjer zna~i da “Rukopis podr`ava,
njeguje i afirmi{e na~ela odr`ivog razvoja”? Kako
to mo`e ~initi ~itanka?
c) U upitnike treba ubaciti kriterij koji se ti~e
autorskih prava. Nije pedago{ki, osim {to je protivzakonito, koristiti tu|a djela a ne navoditi imena autora (naj~e{}e prevodilaca, ali i fotografa,
ilustratora i sl.)
d) U recenzentski tim treba uklju~iti grafi~are; nema razloga da rje{enja akademskih umjetnika
ocjenjuju stru~njaci iz nelikovnih oblasti.
e) Jo{ uvijek nije kasno da svi izdava~i dostave rukopise u pdf-formatu, a potom da se svi ti rukopisi objave javno na sajtu Ministarstva, istovremeno
s rezultatima konkursa i recenzijama.
S nadom da }ete do po~etka sljede}e {kolske godine rije{iti Va{u upra`njenost,
Biba Brifer 
Atributi procesa
85
Gledawe u ka{ike
RECENZENTI
PRED NPP-OM
Namir Ibrahimovi}
Kreatori NPP-a su recenzentima
~itanki za VIII razred
devetogodi{we {kole ostavili
zagonetku: prepoznati kreativnost
autora rukopisa u povezivawu
nespojivog: kwi`evnog djela i novog
teorijskog pojma kojeg u ponu|enim
djelima nema.
Fotografija prikazuje dio iz Nastavnog plana
i programa (NPP) za VIII razred devetogodi{we osnovne {kole. U prvoj koloni su djela iz
poezije koja su obavezni dio ~itanki iz kojih
}e djeca u~iti. Desno su obja{weni programski
zahtjevi koje bi u~enici trebali nau~iti ~itaju}i navedena kwi`evna djela. Dakle, u VIII razredu trebaju nau~iti pojmove: oda, himna, idila, haiku. No, me|u navedenim pjesmama nema
ode, himne, idile ili haiku pjesme.
Interesantno }e biti pona{awe recenzenata
kada se suo~e s ovim problemom ocjewuju}i
prispjele rukopise ~itanki za VIII razred. Ho}e li tra`iti promjenu NPP-a i odgodom pokazati koliko povr{no je sastavqen? Ho}e li
odobriti uxbenike koji su pored obaveznih poetskih djela uveli i dodatne pjesme koje u~enicima poma`u da usvoje pojmove koje NPP zahtijeva? Ili }e za`miriti na oba oka i tra`iti samo definicije novih pojmova, bez primjera koji prate definiciju.
Foto: Amer Tikve{a
Svaki recenzent pred sobom ima isti upitnik.
Prvi dio upitnika odnosi se na “nau~no-stru~nu vrijednost rukopisa”. Kako su “Sadr`aji
rukopisa (...) zasnovani na provjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~iwenicama, tuma~ewima...” ako sam NPP ne povezuje djela i pojmove? Na koji na~in u~enik mo`e u potpunosti
razumjeti zasnovanost rukopisa na nau~nim teorijama ako, recimo, pored Kulenovi}eve pjesme Ste}ak prona|e definiciju idile? Rukopise koji ne obja{wavaju nove kwi`evnoteorijske pojmove recenzenti bi trebali diskvalificirati, a autori tih rukopisa bi trebali
tu`iti Ministarstvo obrazovawa i nauke Vlade FBiH, jer su ponudili zbuwuju}i NPP iz
predmeta B/H/S jezik i kwi`evnost.
Ho}e li recenzenti prepoznati vrijednost rukopisa koji je ukqu~io dodatna kwi`evna djela
da bi objasnio potrebne pojmove i time ispravio pogre{ke sastavqa~a NPP-a? Ili }e vi{e
voditi ra~una o te`ini {kolske torbe, pa odobriti mawe obimne ~itanke kako dijete ne bi
iskrivilo le|a? 
86
Atributi procesa
Vjeroud`beni~na politika
SVJEDO^IM DA JE
BOG JEDAN,
DAKLE, JA SAM
BOSANSKI [EHID
Osman Zuki}
Za{to se u ud`beniku Vjeronauke ne
provodi nastavni plan i program i
za{to se ne po{tuje zakon o
obrazovanju?
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ka`e da svako dijete ima
jednako pravo pristupa i jednake mogu}nosti u~e{}a u
odgovaraju}em obrazovanju, bez diskriminacije na bilo
kojoj osnovi, te dodaje da jednak pristup i jednake mogu}nosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i
prilika za sve, za po~etak i nastavak daljeg obrazovanja.
Prethodno stoji da je jedan od op}ih ciljeva obrazovanja omogu}avanje pristupa znanju kao osnovi za
razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se `ivi.
Da li se u bh. obrazovnoj praksi po{tuje ovaj i niz
drugih dokumenata, provjerit }emo na primjeru
ud`benika Vjeronauke za sedmi razred osmogodi{njeg obrazovanja (autori: M. Omerdi}, F. Kalajd`isalihovi}; recenzenti: M. Slatina, I. Pali}, M. ]atovi}).
Nastavnim planom i programom za sedmi razred
osmogodi{njeg obrazovanja predvi|eno je da zadaci nastave vjeronauke budu sljede}i: da se sa u~enicima obrade islamske du`nosti u cjelini, od {ehadeta
do had`d`a, s tim da se detaljno obrade zekat i had`d`;
da se u~enici {ire upoznaju s temeljnim principima
islamskog vjerovanja – imanskim {artima; da se u~enici upoznaju sa hid`retskim kalendarom i na~inom muslimanskog ra~unanja vremena; da se upoznaju sa znaš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Omnibus
~ajnim datumima iz islamske povijesti, zatim odabranim mubarek danima i no}ima; da se u~enici upoznaju
s pojmom grijeha i stavom islama prema grije{enju. Posebno ukazati na opasnost od velikih grijeha i pou~iti ih
na~inu i smislu pokajanja.
Od uvoda, pa nadalje...
Ve} u drugoj uvodnoj re~enici ovog ud`benika pi{e da su tragovi petostoljetnog postojanja islama na
ovom podneblju evidentni i blistavi, da bi se poentiralo kako UNESCO-va skrb i za{tita nisu sprije~ile vandalizmom zadojene agresorske vojnike da uni{te ljepotu
kakva je bila Ferhadija d`amija i Arnaudija d`amija u
Banjoj Luci, Kara|oz-begova d`amija u Mostaru, Emin
Turhan-begova d`amija u Ustikolini, Alad`a d`amija u
Fo~i i na stotine drugih kojima se divio svijet (podvukao O. Z.).
Kako }e dijete sa saznanjem o vandalizmom zadojenom agresorskom vojniku, koji je uni{tio i stotine drugih d`amija kojima se divio svijet koristiti znanje kao
osnov za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem
se `ivi, kako se zakonom nala`e? Postavlja se pitanje za{to se u~enici ne upoznaju s ljepotom i dobrotom? Za{to se umjesto slika lijepih gra|evina
daje informacija o zlu? Za{to zlo prije dobra, ako
je zadatak i na~elo svake religije – dobrota? S kojim programskim zadatkom iz nastavnog plana i
programa je u skladu informacija iz uvoda, o ru{enju d`amija? Najzad, za{to se u~enici ne bi upoznali i sa ljepotom budisti~kih hramova, katoli~kih
Atributi procesa
i pravoslavnih crkava, i drugih mjesta gdje se slavi Bog?
U narednom pasosu uvoda pi{e da se ne stidimo
svoga imena, porijekla, vjere, tradicije i obi~aja, ve} da
na sve to budemo ponosni te da znamo cijeniti i najmanju na{u vrijednost i otkrivati sve mogu}e smislove ljepote u onome {to je na{e i {to mora ostati na{e. Dalje se
nastavlja s: oni narodi koji nisu svjesni sebe i svega
onoga {to ih ~ini posebnim u krugu drugih naroda suo~avaju se s neizvjesno{}u budu}eg.
U citiranom nastavnom planu i programu ni na jednom mjestu ne pi{e da je zadatak nastave vjeronauke da se sa u~enicima obradi ono {to je na{e i {to
mora ostati na{e, kao ni da im se da-do-znanja da se
ne stide svoga imena, porijekla, vjere, tradicije i obi~aja;
traga nema niti proro~anskim tezama o neizvjesnosti budu}eg.
U skladu s kojom naukom, metodologijom i na koji na~in se provjerava tvrdnja da se narodi nesvjesni sebe suo~avaju s neizvjesno{}u budu}eg? Na koga se odnosi kategorija naroda, a na koga prisvojna
zamjenica na{e? Na Jugoslovene? Ili na Inke? Ili na
Atlanti|ane? Ili na Vizantijce? Je li navedena teza
o neizvjesnosti budu}eg bila razlog za Holokaust –
jesu li Jevreji bili nesvjesni sebe, pa ih je {est miliona zavr{ilo u logorima? Za{to se ovakav jezik,
nejasan i neprimjeren uzrastu kojem je namijenjen, propagira kroz ud`benik?
Uvod se zaklju~uje rije~ima da mi `elimo da nau~imo sve ono ~ime nas zadu`uje Allah, d`.{, i da budemo
vjerni i prakti~ni sljedbenici Muhameda, a.s., kao i da
}e nas ovo znanje u~initi dobrim ljudima, dobrim vjernicima, ~estitim gra|anima i dobitnicima na ovom i budu}em svijetu.
Ima li drugih na~ina da se postane dobar ~ovjek,
~estit gra|anin i dobitnik na ovom svijetu? Nije li
zada}a nastave da ponudi niz saznanja, nau~nih i
utemeljenih, niz vrijednosti koje se ne crpe samo
iz religijskog u~enja? Nije li du`nost onih koji pou~avaju da u~enicima obezbijede i omogu}e pristup drugim izvorima vrijednosti? Za{to toga nema u ud`beniku? Za{to se govori samo o jednom
cilju i jednom orjentiru?
Vjera jest jednako nacija
Na narednoj stranici se definira {ehadet kao posvjedo~enje vjere, da bi se kasnije odredilo zna~enje
djelatnog i formalnog {ehadeta, te se potvrdilo da je
{ehadet manifestacija prihvatanja islama, pripadnosti
islamu i islamskom dru{tvu te izvr{avanje svega {to {e-
87
hadet povla~i za sobom. I jo{ se ka`e da borac na Allahovom putu (mud`ahid) svoj {ehadet potvr|uje borbom, hrabro{}u, neustra{ivo{}u i `eljom da bude {ehid.
Nakon {to su autori ud`benika obradili lekciju [ehadet, slijedi prilog (9. str.) u vidu pjesme – Bosanski {ehid, koju potpisuje Ned`ib Alijagi}, a koja je
ilustrovana Spomen ni{anom {ehidima u Mostaru.
I pi{e Alijagi} stihove: (...) Iz D`enneta pohrli{e / da
ih vide d`ennetlije. / Da ih dvore / d`ennetske hurije. /
Spremaju ih / da ih Allah vidi. // To su, sine, / na{i / bosanski {ehidi. // Sve su rije~i / u Elham se slile. / [ehidima vje~ni smiraj / Allah rahmetile... A ispod pjesme i
ilustracije dodatni prilog: U na{oj ponosnoj domovini Bosni i Hercegovini je bilo mnogo boraca koji su vlastitim `ivotom potvrdili veli~inu i istinitost svoga [ehadeta. I danas su Bo{njaci spremni na potvrdu [ehadeta,
ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu. Takvih muslimana je mnogo i na drugim dijelovima na{e planete.
Za{to se u ud`beniku, nakon principa {ehadeta i
svjedo~enja o Bogu, uvodi etni~ka pozadina? Zna~i li to da su Bo{njaci isto {to i muslimani? Je li cilj
nastavnog plana i programa da se s u~enicima utvrdi kako su Bo{njaci nu`no muslimani? I kako je
svjedo~enje o postojanju Boga ujedno i svjedo~enje pripadnosti jednom narodu?
Za{to se isti~e borac i borba? Mo`e li ~ovjek posvjedo~iti vjeru u miru, kroz saradnju s drugima?
Za{to je ba{ primjer {ehida istaknut? Kako `ena
mo`e potvrditi {ehadet? Za{to je istaknuta figura
mu{karca-{ehida kada {kola ne smije vr{iti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom u~e{}u u obrazovnom procesu, na osnovu rase, boje, spola,
jezika, religije, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga {to su djeca
s posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi.
Za{to se u ud`beniku ne govori o teolo{kim temama kojima se obra|uje su{tina islama? Za{to se osvje{}uje nacionalni i etni~ki identitet kada to nije
zadatak nastavnog plana i programa?
Nakon ovakvih i niza drugih pitanja ostaje nam
vjera u u~eni~ku inteligenciju, jer, ako jedan |ak
prihvati ono {to mu podvaljuje ud`benik, posljedice }e biti neizrecive. 
88
Atributi procesa
[kljocam i zvocam
OKOLO ([)KOLE
PA NA MALA
VRATA
Nenad Veli~kovi}
Da li }e navedeni recenzentski
komentari u}i u zaklju~nu ocjenu o
ud`benicima vjeronauke?
Vjeronauka 4 (EK, 5) po~inje uvodom koji se obra}a samo dje~acima:
Ti si sada stariji i pametniji, s ljubavlju u~i vjeronauku
pa }e{ biti sretan, Budi ponosan na svoje porijeklo i na
svoje savr{ene uzore. Budi dobar Musliman, itd.
Foto: Omnibus
Katoli~ki vjeroud`benik u lekciji Bog se objavljuje
Jakovu (KS, 61) na margini obavje{tava |ake:
U ono vrijeme mu{ka su djeca bila prihva}enija nego
`enska jer se po njima nastavljala obiteljska loza. Me|u
mu{kom djecom posebno je mjesto imao prvoro|eni sin.
Njemu su pripali o~eva imovina i o~ev blagoslov. U`ivao je i poseban ugled me|u svojom bra}om.
Ud`benik ne polemi{e sa idejom da su mu{ka djeca prihva}enija. Rodna pitanja se ignori{u, podrazumijeva se i ne propituje problem spolne nejedna-
Da bi jedan ud`benik mogao biti kori{ten u {koli (razredu, nastavi) potrebno je da
pro|e zakonom propisanu proceduru. Mora biti uskla|en sa nastavnim planom i
programom, mora zadovoljavati kriterije i standarde koje propisuje zakonodavac
(u Sarajevu je to Kanton, odnosno Vije}e za ud`beni~ku politiku) i mora dobiti
ocjenu tima recenzenata, kroz proceduru anonimnog konkursa, a prema upitniku
koji se odnosi na {est aspekata rukopisa: eti~ki, nau~no-stru~ni, pedago{ko-psiholo{ki, didakti~ko-metodi~ki, jezi~ki i likovni.
Ta procedura ima niz manjkavosti, slabosti i nedore~enosti, podlo`na je
krivotvorenjima i zloupotrebi, ali je ona zakonom obavezuju}a za sve izdava~e i
autore ud`benika. Me|utim, vjerskim zajednicama u Kantonu Sarajevo dopu{teno
je da zaobi|u ovu proceduru.
Kako bi u jednoj, za sve druge obaveznoj proceduri recenziranja pro{la dva
nasumi~no odabrana ud`benika vjeronauke?(1) U kakvom je odnosu njihov
sadr`aj sa zahtjevom Vije}a za uskla|ivanje ud`beni~ke politike da odobreni
ud`benik mora podr`avati ravnopravnost spolova na prikladan na~in slu`e}i se
imenicama obaju rodova, osobito u spominjanju zvanja i zanimanja?
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Atributi procesa
kosti. Radikalna rasprava o vjeronauci u {koli prije
ili kasnije postavi}e i to pitanje: kako unutar jednog nastavnog plana pomiriti dva suprotna cilja
– zahtjev za po{tovanjem ravnopravnosti spolova
i zalaganje za patrijarhalno-religiozne vrijednosti?
Vije}e za uskla|ivanje ud`beni~ke politike dalje
o~ekuje da odobreni ud`benik odra`ava bogatstvo
razli~itosti bosanskohercegova~kog dru{tva, omogu}uje
stjecanje znanja o ravnopravnosti pojedinaca i dru{tvenih skupina te promi~e pravo na razli~itost. Rukopis
objektivno i vjerodostojno prikazuje kulture, religije i
civilizacije, te etni~ke i religijske skupine.
U lekciji Snaga zajedni{tva (KS, 10) stoji:
U na{em svakodnevnom `ivotu, u obitelji, trgovini,
{koli, crkvi, uo~avamo kako smo me|usobno razli~iti.
Gledamo uokolo i vidimo: djevoj~ice, `ute, bijele, dje~ake, bolesne, mu{karce, `ene, tu`ne, radosne, bogate, siroma{ne, crne, stare i nemo}ne.
Za{to ne i: katolike, pravoslavce, Rome, Srbe, muslimane? To je prava stvarnost sarajevskih |aka.
Oni se u svojoj sredini razlikuju po vjerama i nacijama kojima pripadaju vi{e nego po boji ko`e ili
starosti. Ud`benik ne odra`ava bogatstvo razli~itosti bh. dru{tva, a iz istog razloga oba ud`benika koriste isklju~ivo jedno pismo – latinicu.
Dio tih razli~itosti su i ateisti, ali se o njima ili ne
govori ili se predstavljaju negativno. Tako u rubrici Zrnca mudrosti (KS, 62) stoji i ova izjava osniva~a katoli~kog pokreta Opus Dei, Josemarie Escrive:
89
Neki putuju kroz `ivot kao kroz mra~an tunel, ne otkriv{i nikad sjaj, sigurnost i toplinu sunca vjere.
Eskriva, koji je iz tunela {panskog gra|anskog rata
sigurnost i toplinu sunca vjere bez velikih moralnih dilema prona{ao uz generala Franka, ima pravo ovako misliti i pisati; u {kolstvu koje se zala`e
protiv diskriminacije takvo je razmi{ljanje suvi{no.
Lekcija Njegujem prijateljstvo i poma`em svojim drugovima (EK, 83) opremljena je ilustracijom na kojoj
su tri djevoj~ice; prva tra`i pomo}, druga joj pomo}i odbija, tre}a poma`e. Tre}a je na crte`u predstavljena jasno kao muslimanka. Autori ud`benika
postavljaju pitanja: Ko je na ovoj ilustraciji sebi~an i
grub? Ko je solidaran i spreman da pomogne?
Druga djevoj~ica, bez oznake vjerske pripadnosti,
predstavljena je negativno. To svakako nije primjer promicanja prava na razli~itost i objektivnog i vjerodostojnog prikazivanja razli~itih kultura.
Iako Vije}e za uskla|ivanje ud`beni~ke politike
zahtijeva da sadr`aji ud`benika budu zasnovani na
provjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama i
tuma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, u lekciji U
vo}kama su dokazi Allahovog stvaranja (EK, 37) pod
naslovom Biljke su fabrike za spravljanje hrane stoji i
sljede}e:
Svaki dio biljke prima vodu i hranu ba{ kao {to svaki dio
ljudskog tijela prima odre|enu koli~inu krvi koju pumpa srce. Drvo nema pumpe. Kako se onda sok penje u
stablo?
90
Atributi procesa
Objasni kako ti VJERONAUKA poma`e za upotpunjavanje znanja iz MOJE OKOLINE. [ta novo saznaje{
na vjeronauci i kako to sa poznatim povezuje{?
Svako pti~ije pero ima posebne mi{i}e i tako ptica mo`e
upravljati krilima. Ima li ijedan avion na svijetu pti~iju
vje{tinu pokreta. [ta misli{ {ta bi se desilo s avionom
kada bi se kao ptica obru{io u vodu?
(Kad bi se ovakva nau~na argumentacija obrnula,
mogla bi se djeca pitati mo`e li ijedna ptica preletjeti Pacifik nose}i teret od pet stotina ljudi i {ta
misle, {ta bi se desilo sa Sarajevom da mu je humanitarna pomo} dostavljana pticama?)
Nauka ovo pitanje nije rije{ila. Postoji vi{e teorija o tome, ali ni jedna od navedenih teorija nije ponudila pravi odgovor na ovo pitanje.
Nauka je ovakve pojave objasnila osmotskim pritiskom. Nije jasno za{to autori ud`benika polemi{u s naukom, niti za{to njihovo neznanje treba
postati znanje u~enika.
U istom ud`beniku, u lekciji pod naslovom [ta si
u~io novo u {koli (EK, 80-81) razgovaraju djed i unuk:
Danas nam je, dedo, vjerou~iteljica govorila o pticama.
Ima jedna ptica zove se noj. Visoka je ko ko{arka{, a te{ka gotovo ko ti. Nemoj se, dedo, smijati vjerou~iteljica
ka`e da mo`e imati skoro sto kilograma. Jo{ nam je vjerou~iteljica rekla da u nojevo jaje mo`e stati osamnaest
koko{ijih jaja. Sve ne{to razmi{ljam kada bismo jednoga
noja imali, bilo bi ~imbura za sve nas.
– Pa ~ekaj, Vedade! [ta je tebi tu novo? Ja sam ti o tome
govorio? Prije nekoliko dana ste o pticama u~ili na ~asu
moje okoline.
Nije to isto, dedo! Ove ptice je stvorio Allah, d`.{. One
o kojima si mi ti pri~ao nastale su onako.
Iako ud`benik ima obavezu da bude zasnovan na
provjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama i
tuma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, one se ovdje svode na prilog onako. U nastavku se od u~enika tra`i:
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Me|utim, va`niji prigovor ovdje se treba staviti
sugestiji da vjeronauka upotpunjava znanja nauke. U ~emu se to upotpunjavanje sastoji? U nau~no zasnovanoj i provjerenoj i op}eprihva}enoj teoriji
da ptice ne nastaju onako neko da ih stvara bog?
U lekciji Preci (KS, 82) ka`e se:
Ljudi iz Biblije izra`avaju svoju pripadnost nekoj narodnosnoj grupi, osobi ili nekom narodu pomo}u rodoslovnog
stabla (genealogije), koje u Bibliji ~esto susre}emo. Davidovo rodoslovno stablo ukazuje na njegovo srodstvo sa Judom, Jakovom i Abrahamom, David je potomak Abrahama, oca vjere. Iz Davidove kraljevske loze ro|en je Isus.
Kako Isus mo`e pripadati lozi ~ovjeka koji mu nije otac? To je pitanje na koje svaki |ak ima pravo
dobiti jasan i svom uzrastu primjeren odgovor; ali
strategija ovog vjeroud`benika je dociranje bez
rasprave. Takva metodi~ka praksa u suprotnosti je
sa zahtjevom da upu}uje na primjenu razli~itih strategija u~enja i na razvoj kriti~kog mi{ljenja.
U istom ud`beniku tvrdi se:
Kraljevstvo koje navije{ta Isus razlikuje se od drugih
kraljevstva. U njemu vladaju druga~iji odnosi me|u
ljudima, bogatstvo se ne mjeri koli~inom novca i dragocjeno{}u koja se posjeduje, vlast se ne ostvaruje vojskom
i mo}i. To je kraljevstvo uistinu ~udesno! Temeljni zakon tog kraljevstva je ljubav. (KS, 96)
Me|utim, kako se taj temeljni zakon mo`e dovesti u
vezu s inkvizicijom, progonom Jevreja iz [panije,
krsta{kim ratovima i pokr{tavanjem Ju`ne Amerike, sa svim onim {to |aci u~e u istoj {koli na drugim predmetima? Kako je mogu}e ostvariti korelaciju me|u predmetima me|u kojima nema saglasnosti?
U lekciji pod naslovom Pravilnom ishranom ~uvamo
zdravlje (EK, 89) izme|u ostalog pi{e:
Atributi procesa
Muhammed a.s. jeo je desnom rukom. Ukoliko je neko
ro|eni ljevak, treba da se navikava da jede i pije desnom
rukom kako bi imao nagradu za o`ivljavanje jednog
sunneta na{eg dragog Poslanika. Onaj ko ulo`i ve}i napor imat }e i ve}u nagradu.
Na kojoj nau~noj teoriji je zasnovana ova uputa?
Uzimaju li autori u obzir nalaze savremene psihologije i medicine o lo{im iskustvima takve prakse?
^ija su prava ovdje u prvom planu: djeteta ili roditelja ili zajednice kojoj roditelj pripada?
Posebno pitanje na koje koncept ovakvih ud`benika vjeronauke treba da odgovori jeste kako se i
za{to religije u tim ud`benicima povezuju s konkretnim jezicima i teritorijama.
Naprimjer, u zadatku Pitaj i zapisuj (EK, 136):
^uo si da na{ bosanski jezik mo`e ~uvati uspomene.
Zna{ li ti neke rije~i koje su i za tebe ve} uspomene. Ako
ih ne zna{, raspitaj se kod svojih roditelja ili kod dede i
nene ako ih ima{. Ne daj bosanskim rije~ima da nestaju,
zapisuj ih, ~uvaj od zaborava. Imaj na umu Allahovu
poruku: reci robovima mojim da govore samo lijepe rije~i. (Kur'an)
Osim {to se obra}a samo dje~acima, ovaj zadatak
nije jasan: po kojim kriterijima se razlikuju lijepe
rije~i od nelijepih i bosanske od nebosanskih? Koja savremena nau~na saznanja o tome govore?
Na drugoj strani, za{to u lekciji Kr{}ani me|u nama
(KS, 116) uz pitanje Koji je svetac za{titnik na{e domovine stoji slika Kri`a – spomenika u Vukovaru i
slika s papinog boravka u Splitu i na Mariji Bistrici? [ta je za u~enike katoli~kog vjeronauka u Sarajevu domovina i za{to, u {koli mimo vjeronauke, ti
u~enici u~e iz ud`benika koji su blago modifikovani ud`benici Republike Hrvatske, i za{to se nastava izvodi isklju~ivo na hrvatskom jeziku, iako je to
suprotno Zakonu? 
(1) Vjeronauka 4, (autori/ce Ni{tovi}, Ni{tovi}, Valjevac, El
Kalem, 2008.) i Ja sam put, autorica Razum, vjeronau~ni ud`benik za peti razred osnovne {kole, Kr{}anska sada{njost,
2003.)
(2) (Ud`benik Kr{}anske sada{njosti odobrila su ministarstva
pet `upanija – Hercegova~ko-neretvanske, Sredi{nje Bosne, Zapadno-hercegova~ke, Hercegbosanske i Posavske.
Ud`benik El Kalema, na str. 2, odobrio je samo Rijaset
islamske zajednice u BiH. Niti jedan nema naznaku da ga
je odobrilo nadle`no Ministarstvo obrazovanja i nauke
Kantona Sarajevo.)
91
Iz ovih nekoliko primjera
recenzentskog ~itanja dva nasumi~no
izabrana ud`benika vjeronauke
mogu}e je razumjeti da nedavni
ultimatum vjerskih zajednica ministru
obrazovanja Kantona Sarajevo nije
imao za cilj odbranu u~eni~kih prava
nego odbranu u~iteljskih privilegija.
Nije, me|utim, najva`nije pitanje
za{to vjerske zajednice imaju
ekskluzivno pravo na {tampanje i
prodaju ud`benika za svoju oblast, a
dru{tvo pisaca, naprimjer, nema to
isto pravo za ud`benik knji`evnosti,
nego za{to bi se tuma~enjem teksta
uop{te bavilo izvan nastave jezika i
knji`evnosti? Odgovor je poznat
svakome ko razumije odnos ideologije
i obrazovanja: u pitanju je borba za
kontrolu nad najmo}nijim dr`avnim
aparatom. Onaj ko ovlada du{ama
djece, vlada}e glasovima odraslih.
Zato u predstoje}im raspravama o
obrazovanju ne}e biti najva`nije
pitanje koje ocjene ulaze a koje ne
ulaze u prosjek, niti ko je, kada, kako i
za{to autore i izdava~e ud`benika
vjeronauke oslobodio obaveze da sa
svojim rukopisima prolaze zakonsku
proceduru(2), nego kako sve u~esnike
dovesti u ravnopravan polo`aj. Kako
svim |acima omogu}iti razvoj u
skladu s njihovim ljudskim i dje~ijim
pravima a prema me|unarodno
prihva}enim obrazovnim standardima
i ciljevima?
92
Atributi procesa
Kratak kurs evolucije
OD ^EGA SMO
NASTALI?
Enes Kurtovi}
Jedni tvrde da nas je stvorio Bog, a
drugi da smo rezultat procesa
evolucije. Bh. {kolstvo je
prona{lo kompromisno rje{ewe.
U~enici u BiH koji poha|aju nastavu iz vjeronauke, pored informacija i saznawa o prirodnim i dru{tvenim pojavama temeqenih na ~iwenicama i rezultatima nau~nih ispitivawa,
dobijaju i informacije o vjerskom pogledu na
te iste pojave. Tako su djeca primorana da razroko sagledavaju svijet oko sebe. Odgovor na
pitawe da li je ~ovjeka stvorio bog ili proces
evolucije u~enici moraju prilago|avati zavisno da li su na ~asu biologije ili vjeronauke.
Darvin, akobogda
Zanimqivo je da mije{awe kreacionisti~kog i
darvinisti~kog u~ewa u {kolskim programima
nije iskwu~ivo bosanski specijalitet. Krajem
dvadesetih godina pro{log vijeka ameri~kom
predsjedni~kom kandidatu Wiliamu J. Bryanu uspjelo je da u vi{e od 20 ameri~kih saveznih
dr`ava protjera evoluciju iz javnih {kola. U
Evropi je poznat slu~aj biv{e talijanske ministrice obrazovawa Letizie Morrati, koja je
u Berlusconijevoj vladi u periodu 2001-2006.
poku{ala zabraniti teoriju evolucije u talijanskim {kolama. Protesti liberalne talijanš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Enes Kurtovi}
ske javnosti natjerali su kreatore ovog plana
na odustajawe.
Kompromisno rje{ewe
Kod nas je jo{ uvijek aktuelna iskqu~iva,
crno-bijela podjela, po kojoj se zagovornike teorije evolucije etiketira da su nemoralni ateisti i komunisti, i obratno, kreacioniste se
progla{ava konzervativnima i zaostalima,
dok je {kola samo poligon za me|usobno prepucavawe.
Posmatra~ sa strane pomislio bi da je ovakvo
stawe neodr`ivo i da bi se sistem ve} morao
raspasti, razapet unutra{wim kontradiktornostima. Uprkos svemu, bh. {kolstvo, ovakvo
kakvo jeste, jo{ uvijek egzistira. Rje{ewe koje
doma}e obrazovawe nudi relativno je jednostavno. Naime, u~enicima se na pitawe “od ~ega
smo nastali?” daje uvjerqiv odgovor:”od Bo{waka, Srba i Hrvata!”
Uz ovakvo tuma~ewe, postala je potpuno neva`na dilema da li nas je bog stvorio iz blata
ili smo u pro{losti bili majmuni koji su si{li sa drve}a. 
93
Nevidljivi okovi u koloru:
PO ZOMBIJU SE BAMBIJI POZNAJU
Roditelji moraju raditi da bi vratili kredit za
nov plazma televizor. Nemaju vremena da se
igraju sa svojim bambijima. Uostalom, za{to
su kupili TV. Plazma je njihovim bambijima i
otac i majka.
Bambiji gledaju crtane, sapunice i reklame.
Mo`da bi gledali i obrazovni program, kad bi
on bio va`niji od strana~kih promocija i
hu{kanja. Televizija est magistra vitae. Bambiji
`ele ono {to ih televizija nau~i da `ele.
Televizija ka`e bambijima da `ele teletabise, i
svi ih bambiji gledaju. Televizija ka`e bambijima
da `ele stikere, i svi ih bambiji imaju. Televizija
ka`e bambijima da su u modi gumene
narukvice, i svi ih bambiji nose. Televizija je
dobitna kombinacija vakcine i droge.
Ne pada bambi daleko od zombija. Stvari idu
tim redom.
94
Atributi procesa
Jedna pjesma na vi{e na~ina
BRAT ILI PRAVI[
SE VA@AN ILI
KAKO JE KOME
PO VOLJI
Melisa Ismi~i}
Da li se pjesnik zove Zej~ir Hasi} ili
pak Zej}ir Hasi}.
Ekonomske ra~unice radi, moji u~enici mogu koristiti ud`benik do kojeg im je najlak{e do}i. Nije
to neki naro~ito veliki problem, smatram: osnovni
tekstovi su isti, a nastavu nam samo mogu obogatiti razli~iti pristupi, stavovi i interpretacije. Ali u
mojoj u~ionici, nedavno, zbog svega toga je nastala poprili~na zbrka kojom sam ostala pomalo zate~ena.
Kada sam na tabli napisala “Brat” odmah se javila
Emina, razredna prvobraniteljica: “U mom ud`beniku nema te pjesme.” Ka`u joj: “Mora biti!” Pjesmu pronalazimo, ali u njenom ud`beniku pjesma
nosi naziv “Pravi{ se va`an”. Pitaju me da to nije
{tamparska gre{ka, jer se zbirka pjesama u kojoj se
nalazi pjesma “Brat”, prema njihovom ud`beniku,
zove “Pravi{ se va`an”. U nedoumici, pretpostavim da su male {anse da se napravi takva oma{ka
u naslovu pjesme autora ud`benika. Znaju}i da
zbirku nemamo u biblioteci, ka`em da }u poku{ati provjeriti drugdje.
Pi{em na tabli: Zej}ir Hasi} i ponovo ~ujem negodovanja. Javlja se Kenan, razredni sanjar: “Mislim
da ste pogrije{ili, nije Zej}ir, nego Zej~ir.” Ve}ina
u~enika se sla`e s Kenanom, ali nekoliko ih burno
negoduje uz tvrdnju da, po obi~aju, Kenan ima
neke svoje vizije. Ne, Kenan je u pravu, u njegovom ud`beniku je autor pjesme zaista Zej~ir. Posš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Ud`benik Zej}ira Hasi}a
ti|ena {to to i sama nisam uo~ila ranije, sretna {to
su to u~enici uo~ili, ka`em da }u i to provjeriti. Istina, pomalo sam i ljuta {to to autori ud`benika nisu u~inili.
Pro~itam im pjesmu i ka`em da to jo{ jednom u~ini svako za sebe. Javlja se Armelina i ka`e da {esti
stih nije jednak u njenoj i Kenanovoj knjizi. Pogledam, zaista u Armelininom ud`beniku {esti stih
glasi:
“Dobit }e{ ti svoje!”
U Kenanovom ud`beniku u drugom stihu tre}eg
distiha pi{e:
“Vidje}e{ svoga boga!”
Pri~a o sa`etosti i zgusnutosti lirskog izraza, te stoga va`nosti svakog detalja, svake rije~i, oblika,
zna~enja; pri~a o intenzivnom promi{ljanju o svakoj rije~i u pjesmi, svakom njenom konotativnom
zna~enju i kontekstu, te njenom me|uodnosu s
drugim rije~ima u pjesmi, kojim se samo kao takvim oslikava prava misao pjesnikova – koju sam
pri~ala prije par ~asova, pomalo mi klizi i pada u
vodu.
Iako to nije nu`no za knji`evnoumjetni~ki tekst,
na trenutak mi sine i misao da su oni koji su se
odlu~ili za varijantu Dobit }e{ ti svoje!, `eljeli ukazati na pravilno pisanje futura I, ali brzo odustajem, jer ta se teza kosila sa vrati}u, tu iz prethodnog stiha.
Neplanirano, razgovor o pjesmi po~injemo razgovorom o {estom stihu. Donosimo zaklju~ak da, ka-
Atributi procesa
ko god okrenuli, stih sluti dobre batine. Pa u ~emu
je onda razlika i ko je i za{to osjetio potrebu da
promijeni stih?
Ipak, ka`u u~enici, da ih varijanta vidje}e{ svoga boga ne{to vi{e zastra{uje. Naravno, u to bar nisam
sumnjala i postaje mi jasno za{to je imenica bog
ovdje napisana malim slovom – jer je zajedni~ka
imenica, za sve bogove, sve djece. Shvataju na {ta
im ukazujem! Ipak, ka`em im da to nije tako ba{
za svu djecu, npr. za djecu koja ne vjeruju u boga,
to ne}e biti tako i stih ne}e predstavljati ni{ta naro~ito vi{e zastra{uju}e. Smije{im se, u~enici ne govore ni{ta, ~ini se da im ba{ nije jasno. ^ini mi se,
ni meni tu neke stvari nisu jasne...
Posti|ena {to se nisam adekvatno pripremila za
~as, naknadno provjeravam: okvirni nastavni
plan i program za 6. razred devetogodi{nje osnovne {kole predla`e i nastavnu jedinicu posve}enu
knji`evnom tekstu Z. Hasi}a “Pravi{ se va`an”; to,
nadalje, ne spre~ava Almiru Had`ihrusti} da u ^itanku uvrsti pjesmu “Brat” Zej}ira Hasi}a, niti
Azru Verla{evi} i Vesnu Ali} da uvrste pjesmu
“Brat” Zej~ira Hasi}a, uz napomenu da je pjesma
iz zbirke pjesama “Pravi{ se va`an”, a tre}i ud`benik, Zej}ira Hasi}a, ipak nudi pjesmu “Pravi{ se
va`an”; da se radi o istoj ili da se bar misli na istu
pjesmu, potvrdit }e sedam od osam stihova svake
pjesme, ali ne i naslov, ali ne i {esti stih, ali ne i ime
autora; internet, koliko sam uspjela prona}i, nudi
pjesmu “Brat” Zej}ira Hasi}a i {esti stih “Vidje}e{
svoga boga!”, ali ne nudi informaciju o nekome po
imenu Zej~ir Hasi}.
Nije mi jasno u ~emu je ovdje problem i kako je i
za{to do njega do{lo. Rado bih saslu{ala logi~no
obja{njenje! Unaprijed, hvala! 
Ud`benik Azre Verla{evi} i Vesne Ali}
95
Ud`benik Azre Verla{evi} i Vesne Ali}
Ud`benik Almire Had`ihrusti}
96
Atributi procesa
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Atributi procesa
97
Ud`benici
GENOCID ZA
PO^ETNIKE
Za{to nas ne treba iznenaditi ako
studenti koji su u~ili istoriju iz
ud`benika za 4. razred gimnazije
Sarajevo publishinga ne znaju
gdje je Jasenovac i vjeruju da su u
tom logoru Srbi dr`ali Muslimane?
1. Pa`ljivo pro~itajte skenirani odlomak.
2. Zatim pa`ljivo pro~itaje ^lan II Konvencije o
spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida:
U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bilo koje od ni`e navedenih djela, po~injenih u namjeri
da se potpuno ili djelimi~no uni{ti kao takva neka nacionalna, etni~ka, rasna ili religiozna grupa:
(a) ubistvo ~lanova grupe;
(b) te{ka povreda fizi~kog ili mentalnog integriteta ~lanova grupe;
(c) namjerno podvrgavanje grupe takvim `ivotnim
uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili
djelimi~nog fizi~kog uni{tenja;
(d) mjere usmjerene ka spre~avanju ra|anja u okviru
grupe;
(e) prinudno premje{tanje djece iz jedne grupe u drugu.
3. Odgovorite na pitanja:
a) ^iji su zlo~ini (ubijanja, plja~ke, deportovanja,
progoni, istrebljenje) opisani u odlomku?
b) Ko se od njih ogradio?
c) Ko je izvr{io genocid?
d) Ko se od njega ogradio?
e) [ta je Bosni ve}a prijetnja: projekat velike Srbije
ili NDH?
4. Kako biste nazvali ovaj obrazovni metod?
a) edukacija
b) indoktrinacija
c) inkubacija 
98
Atributi procesa
Nastava historije u {kolama
u Bosni i Hercegovini
NI^IJE MASLO
NIJE ZA
RAMAZANA!
Jasmina Bajramovi} / Osman Zuki}
Nijedan od izlaga~a nije preuzeo
odgovornost za stanje u ud`benicima
(kao da ih pi{u vanzemaljci), a mnogi
su zaklju~ili da je istorija ispolitizirana
u nastavi. Za{to?
Kada nastavnik historije odlu~i da progovori o
problemima koje ima u radu, to bi trebala biti pozitivna stvar, s obzirom da je {utnja o pote{ko}ama
i nada u bolje sutra konstanta prosvjetnog radnika. Ali, {ta se moglo o~ekivati od nau~nog skupa
organizovanog na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, s temom “Nastava historije u {kolama u Bosni
i Hercegovini”, s izlaga~ima i posmatra~ima od kojih su neki sudjelovali u kreiranju mitova o bosanskoj slavnoj i dugotrajnoj pro{losti (spomenimo,
po ko zna koji put, razgranato stablo bosanske
kraljevske porodice Kotromani})? Od 19 najavljenih izlaganja, izlagalo je 15 u~esnika, a tek je nekolicina njih odlu~ila progovoriti o konkretnim problemima u domenu ud`beni~ke politike, broja ~asova i stru~nog usavr{avanja. Ostali su, pak, odlu~ili da je sigurnije za postoje}e stanje okriviti politiku kojoj se, eto, danas niko ne mo`e oduprijeti,
kao i neizostavnu Evropsku uniju, koja nametanjem vlastitih (ne)skrivenih zlobnih ciljeva, kako
jedan od u~esnika re~e, “`eli da uni{ti osnovno i
visoko obrazovanje u BiH”.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Osman Zuki}
Oko historije u dvjestotinjak dana
Jedna je od u~esnica, ipak, uspjela skrenuti pa`nju
na muke koje u~enici i profesori u srednjim stru~nim {kolama prolaze sa historijom; prvi zbog
preobimnog gradiva natrpanog u maksimalno
dvije godine srednjo{kolskog obrazovanja, a drugi zbog nedovoljnog broja ~asova ~ija je posljedica
nekvalitetna prezentacija gradiva. Najve}u zabunu, ka`e, izaziva po~etak {kolske godine u prvim
razredima i obavijest da moraju kupiti ne jedan,
ve} tri ud`benika historije, jer za srednje stru~ne
{kole adekvatnog ud`benika nema (minimalna cijena za one `eljne znanja jeste 45 KM za sva tri
ud`benika).
Osim toga, u dva ~asa historije sedmi~no nastavnik mo`e samo “preletiti” gradivo, jer je NPP
“ekonomizirao” oblasti: tako u prvom razredu
u~enici mogu u~iti sitnicu od prahistorijskog doba
do 1914. godine, a u drugom razredu nastavljaju
laganim tempom do savremene historije, kada
ujedno i od historije peru ruke – makar {to se ti~e
srednje {kole. Svi u~esnici su se uspjeli usaglasiti
oko jedne ta~ke – slabe su mogu}nosti za stru~no
usavr{avanje i seminare, skupove i predavanja iz
historije. Nastavnik historije iz Unsko-sanskog
kantona ka`e da sarajevski nastavnici i profesori
imaju veliku prednost u odnosu na kolege iz drugih kantona, jer se ve}ina usavr{avanja i seminara
organizuje upravo u Sarajevu, dok npr. kolege iz
Atributi procesa
99
Cazina i Velike Kladu{e jednom u deset godina
imaju priliku oti}i na takve skupove.
Istovremeno, na Pedago{kom fakultetu u Biha}u
odsjeka za historiju nema, ve} se nastavnikom/profesorom historije postajalo studiranjem
bosanskog jezika u paketu sa historijom. Pedago{ki
zavod Unsko-sanskog kantona ima svega sedam
zaposlenih, bez stru~nog savjetnika za historiju.
Potpuna samostalnost kantonalne vlasti uslovljava
potpuno nejednake uvjete u kojima se osmi{ljavaju razli~iti NPP-i, razli~iti ud`benici, razli~ito gradivo – svaki kanton diktira svoju politiku.
Ud`benici, ali neki drugi put
Sve u svemu, nastavnici i profesori su se imali prilike susresti i zgra`avati nad razlikama koje su im
nametnula kantonalna ministarstva, stvaraju}i tako efekt male kantonalne autonomne dr`ave, koja kroji historiju po vlastitom naho|enju.
U zaklju~cima s kraja skupa re~eno je da treba izbje}i “prezentacije historijskih tema od strane nekompetentnih osoba nacionalisti~kih sklonosti”.
Izbjegavanjem imenovanja i detektovanja problema sadr`aja historijskih ud`benika, jo{ je jednom
gurnut pod tepih problem koji prosvjetni radnici
navodno `ele rije{iti. Pohvalno je, svakako, {to su
odre|eni problemi navedeni (potreba za pove}anjem norme ~asova historije, potreba za stru~nim
usavr{avanjem nastavnika, potreba regulisanja i
usagla{avanja nastavnih planova i programa), ali
je istovremeno zaobi|ena krajnja svrha nastavnog
procesa – sam u~enik i kvalitet njegovog znanja.
Svi krivi, niko nije odgovoran
Ispostavilo se da su za stanje i na~in interpretiranja istorije u nastavi krivi svi, od nadle`nih ministarstava do stru~njaka i savjetnika, ali niko nije
prihvatio odgovornost. Iako su na skupu u~estvovali autori ud`benika, recenzenti, savjetnici, predstavnici nadle`nih ministarstava, niko se nije sjetio da navede barem jedan primjer pogre{ne i ideologizirane interpretacije istorije u ud`benicima u
BiH. Samim tim, niko se nije sjetio da navode}i takav primjer potvrdi kako takvim interpretacijama
nema mjesta u nastavi. Odnosno, nijedan od izlaga~a nije preuzeo odgovornost za stanje u ud`benicima (kao da ih pi{u vanzemaljci), a mnogi su
zaklju~ili da je istorija ispolitizirana u nastavi. Za{to? 
Iako su svi u~esnici `ustro klimali
glavama kad je spomenut osvrt na
“kriti~ke analize”, ~esto servirane na
gotovs u ud`benike, kao i razli~ite,
nestru~ne interpretacije historije
(naro~ito de{avanja '92-'95), ipak su
govornici ovu temu samo “stru~no”
zaobilazili, te tako nije naveden niti
jedan primjer lo{eg historijskog
ud`benika i trostrukih interpretacija,
kako su politi~ki korektno nazvane,
“kontroverznih i osjetljivih tema”.
100
Atributi procesa
Tito u ud`benicima
JOSIP BROZ –
SKROZ NASKROZ
Enes Kurtovi}
Kako je li~nost Josipa Broza Tita
predstavljena u ud`benicima
istorije/historije/povijesti? Na razli~ite
na~ine, kao uostalom i svi sadr`aji
vezani za nedavnu pro{lost na{ih
krajeva.
O liku i djelu Josipa Broza Tita, kao osobi koja je
imala veliki uticaj na de{avanja na na{im prostorima u dvadesetom vijeku, u~enici osnovnih {kola
bi, po nastavnom planu i programu, trebali u~iti u
zavr{nom razredu (osmom ili devetom).
Zasluge i odgovornost
U ud`beniku Povijest 8 (Alfa Mostar, autori Bekavac, Jareb i Rozi}), koji se koristi u {kolama u BiH
koje rade po hrvatskom NPP-u, Josip Broz se pojavljuje u lekciji “Po~etak antifa{isti~ke borbe u
Hrvatskoj”, kao organizator i vo|a Narodnooslobodila~kog rata 1941-1945. Uz crno-bijelu fotografiju u mar{alskoj uniformi navode se osnovni podaci o ro|enju i smrti, te ga se opisuje kao “jugoslavenskog politi~ara, dr`avnika i komunisti~kog
vo|u”. U nastavku se preuzimaju citati iz Hrvatske enciklopedije o tome da je zaslu`an za vra}anje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otoka, da je odgovoran
za odmazdu i represiju pri kraju rata, te da je vladao Jugoslavijom 35 godina poku{avaju}i pomiriti ravnopravnost me|u njenim nacijama i komunisti~ku vladavinu. U ud`beniku se jo{ nalazi neš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Enes Kurtovi}
koliko fotografija kao ilustracije bitnih doga|aja.
Uz sadr`aje o SFRJ nalazi se Titova slika u mar{alskoj uniformi i fotografija kolone automobila zasute cvije}em, uz komentar da se u Jugoslaviji
stvarao kult Titove li~nosti i da su sve kritike na
njegov ra~un bile strogo ka`njavane. Titovo pojavljivanje u ovom ud`beniku zavr{ava se informacijom o datumu smrti i konstatacijom kako
“iako je suvereno vladao vi{e od tri desesetlje}a,
dr`avu je ostavio u potpuno nesre|enim odnosima”.
Tito i Dra`a – dvije strane pri~e
U ud`beniku Istorija 9 (Zavod za ud`benike i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo, autori Peji}, Te{i}
i Gavri}), Josip Broz se pojavljuje uz sadr`aje vezane za Drugi svjetski rat u lekciji “Razli~iti pristupi ratu u Jugoslaviji”. Razli~itost pristupa podrazumijeva paralelu izme|u partizanskog i ~etni~kog pokreta, pa su jedna do druge navedene crtice o Josipu Brozu i Dragoljubu Mihajlovi}u. Tako
se Tito i Dra`a odmjeravaju sa razli~itih strana
ud`benika, a linija fronta me|u njima prolazi kroz
glavu u~enika koji iz ovog ud`benika u~e istoriju.
U Titovom opisu navodi se da je bio generalni sekretar KPJ, vrhovni komandant partizanske vojske, predsjednik jugoslovenske dr`ave, vo|a CKJ
(sic!) i komandant JNA. Kao njegove zasluge navode se uvo|enje radni~kog samoupravljanja, suprotstavljanje Staljinu, formiranje Pokreta nes-
Atributi procesa
101
U~enicima prvog razreda Gimnazije (u FBiH) dato je u zadatak da
prepoznaju lik na slici i napi{u {ta znaju o toj osobi. Na listi}u koji su
dobili bile su razli~ite slike Josipa Broza, od mla|ih dana do starosti, u
civilnom i vojnom odjelu i sl. Iako je u~enicima na po~etku re~eno da se
radi o razli~itim osobama, ve}ina u~enika je prepoznala Tita, jedino je
problem predstavljala njegova slika iz mla|ih dana (sa Bomba{kog
procesa). U~enici naj~e{}e defini{u Tita kao “predsjednika Jugoslavije”.
vrstanih, te me|unarodni ugled Jugoslavije. U ostatku ud`benika nalazimo Titovu fotografiju u
mar{alskoj uniformi uz tekst o usvajanju Ustavnog zakona iz 1953, kojim je uvedena funkcija
predsjednika Republike. Na kraju ud`benika u tabeli u kojoj su sumirani najva`niji doga|aji od
1945. do 1999, me|u 21 doga|aj uvr{tena je i smrt
Josipa Broza.
U }utanju je sigurnost
Historija 8 (Bosanska knjiga, autori Had`iabdi},
Dervi{agi}, Muli} i Mehi}) uvodi Tita na istorijsku
scenu u lekciji “Narodnooslobodila~ki pokret u
BiH”, navode}i odluku KPJ o formiranju Glavnog
{taba narodnooslobodila~kih odreda Jugoslavije
za ~ijeg je komandanta izabran Broz. Uz tekst se
nalazi i fotografija Tita s partizanskom kapom na
glavi. Nema podataka o datumu i mjestu ro|enja,
niti posebnog teksta o njemu kao istorijskoj li~nosti, kao {to ima o Benjaminu Kalaju, D`emaludinu
ef. ^au{evi}u, Valentini Terje{kovoj, Elvisu Prisliju
itd. Autori su pribjegli provjerenom metodu pre}utkivanja “problemati~nih” sadr`aja. U ostatku
ud`benika Tito se spominje u pri~i o desantu na
Drvar, te u tekstu o pokretu nesvrstanih i sukobu
sa Staljinom. U opisu BiH u periodu samoupravljanja navodi se kako je “sva vlast bila u rukama
Josipa Broza Tita i SKJ”. I u ovom ud`beniku se Titova smrt uzima kao po~etak za opis raspada Jugoslavije kad se “u srpskim politi~kim i intelektualnim krugovima otvoreno tra`i ukidanje Ustava
iz 1974. godine”. 
102
Atributi procesa
Ud`benici
POVIJESNA
(NEO)ZBILJNOST
Enes Kurtovi}
U zemlji kakva je BiH, prezentovanje podataka iz
bli`e i daljnje pro{losti novim generacijama itekako je osjetljivo pitanje. Zato su ud`benici istorije/historije/povijesti koji se koriste u osnovnim i
srednjim {kolama u BiH ~esto predmet raznih
analiza. Ovaj tekst ima za cilj predstaviti kako su
de{avanja na prostorima biv{e Jugoslavije u periodu 1990-1995. opisana u dva ud`benika povijesti
namijenjena u~enicima osmog razreda koji osnovnu {kolu u BiH poha|aju po hrvatskom nastavnom planu i programu.
Republika Hrvatska 30 stranica,
BiH 4 stranice
Ud`benici Povijesti 8 izi{li su izdanju izdava~kih
ku}a Naklada Alfa d.o.o. iz Mostara (autori Stjepan Bekavac, Mario Jareb i Miroslav Rozi}) i Naklada Znam d.o.o. iz Mostara (autor ud`benika
Miljenko Milo{). Nastavni plan i program je za
ovaj uzrast djece predvidio usvajanje znanja o istorijskim doga|ajima i li~nostima u periodu od
1918. godine do dana{njih dana. Kao zna~ajna
nastavna cjelina posebno su obra|eni doga|aji
koji su se na teritoriji biv{e SFRJ dogodili u periodu 1990-1995.
Ono {to se prvo mo`e primijetiti je koli~inski nesrazmjer u zastupljenosti sadr`aja koji se odnose
na de{avanja na teritoriju Republike Hrvatske u
odnosu na de{avanja na teritoriju Bosne i Hercegovine. U Alfinom ud`beniku taj odnos je 30 straš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
nica o Republici Hrvatskoj, a 4 stranice o BiH, dok
je u ud`beniku Naklade Znam ovaj odnos 12:4.
Pored koli~inskog nesrazmjera, o~it je i sadr`ajni
disbalans. Tako su doga|aji vezani za prve slobodne izbore u Republici Hrvatskoj, te po~etak rata i
sve faze njegovog trajanja, do okon~anja sukoba,
opisani vrlo detaljno, navo|enjem klju~nih datuma i imena osoba, ilustrovani vojnim kartama i fotografijama politi~ara i vojnih zapovjednika. Dio
sadr`aja koji se odnosi na de{avanja u Bosni i Hercegovini vrlo je {tur i podacima oskudan. Navode
se datumi odr`avanja referenduma o nezavisnosti,
me|unarodnog priznanja i ~lanstva u UN, po~etka
rata u BiH, te datumi potpisivanja Va{ingtonskog i
Dejtonskog sporazuma. Alfin ud`benik uz ovaj sadr`aj ima tri ilustracije: Stari most u Mostaru (“sru{en tijekom bo{nja~ko-hrvatskih sukoba za grad”), memorijalni centar u Poto~arima i potpisivanje mirovnog sporazuma u Parizu 1995. godine, dok
ud`benik Naklade Znam sadr`aje ilustrira zastavom Hrvatske Republike Herceg-Bosne, fotografijama ratnih razaranja u Sarajevu i Mostaru (bez
Starog mosta) i grbovima BiH i Federacije BiH.
Depersonalizirana povijest
U oba ud`benika se ne navodi niti jedno ime nekog hrvatskog politi~ara ili vojnog zapovjednika
iz BiH. U opisu doga|aja naj~e{}e se koristi ime
naroda kao vr{ioca radnje: “Hrvatski se narod po~eo
samoorganizirati”, “Hrvati su zbog za{tite hrvatskih
prostora osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna”,
“Hrvati su smatrali da bo{nja~ki ~elnici `ele minimizirati ulogu Hrvata”…
U Alfinom ud`beniku navedene su biografije pet
vojnih zapovjednika Hrvatske vojske iz Republike
Hrvatske, a niti jednog zapovjednika Hrvatskog vije}a obrane. Ni u jednom ud`beniku ne spominje
se ~injenica da je Hrvatsko vije}e obrane u~estvovalo u obrani Sarajeva, Biha}a ili tuzlanske regije.
U ud`benicima se nigdje ne spominje sudbina
Hrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine koji su danas u sastavu Republike Srpske. Tako hrvatska
djeca u BiH iz ovih ud`benika ne}e saznati za{to
njihovi sunarodnjaci vi{e ne `ive u Derventi, Modri~i, Bosanskom Brodu, Tesli}u, Kotor-Varo{i...
Povijest sunarodnjaka iz Republike Hrvatske, po
kreatorima nastavnog plana i programa i autorima ud`benika, bitnija je od povijesti hrvatskog
naroda s podru~ja cijele Bosne i Hercegovine. 
103
PUSH-UP
ISTORIJA
Poster s poprili~no
otesanim porodi~nim
stablom autohtone
doma}e kraljevske loze
krasi ne samo Istorijski
muzej BiH nego i holove
mnogih bo{nja~kih {kola
lojalnih srednjovjekovnim
vrijednostima. Ukoliko
kao roditelj i u~itelj ne
vidite problem u opisanoj
praksi, predla`emo vam
sljede}i test za utvr|ivanje
gradiva.
Test
Nakon {to 30 sekundi gledate u
ovu sliku,
odgovorite:
Ko je osnovao Sarajevo i Novi Pazar?
a) Sisa-beg Isakovi}
b) Isa-beg Isakovi}
c) Antonije Isakovi}
[ta je na posteru vje{ta~ko?
a) sise
b) princeza
c) poster
Nakon {to 30 sekundi gledate u
ovu sliku,
odgovorite:
U srednjovjekovnoj Bosni pismenost se ~uvala u
a) pisarnama
b) sisarnama
c) kasarnama
Prinzeca Katarina udala se
a) u Mojkovac
b) u Dojkovac
c) u [tajersku
Nakon {to 30 sekundi gledate u
ovu sliku,
prona|ite uljeza:
a) Biserje sv. Ante
b) Biserje mudrosti
c) Biserje siserja
[ta je krasilo bosanske princeze?
a) spu{teni podo~njaci
b) dignute sise
c) dlakava le|a
Nakon {to 30 sekundi gledate u
ovu sliku,
odgovorite:
Pisac koji je pisao o sarajevskim jevrejima zvao se?
a) Isak Ba{evic Singer
b) Isak Samokvlija
c) Sisak Samouklija
Koji gen princeze Katarine biste
voljeli da ste
naslijedili?
a) za inteligenciju
b) za ljepotu
c) za sisavost
Na slici je:
a) princeza Katarina
b) profesorica sistorije
c) ministrica obrazovanja
O va`nosti ovog postera obavijestite se iz prve ruke na internetu:
http://www.camo.ch/slike_bosanskih_vladara.htm 
104
Atributi procesa
Satira
DR@AVA S
KORIJENOM
^VRSTO U ZEMLJI,
A GRANAMA
PREMA NEBU
Mirnes Sokolovi}
Rodoslovno stablo dinastije
Kotromani}a
Povod za razgovor je rodoslovno stablo, autorsko
djelo profesora doktora, hrast dubokih korijena s
granama prema nebu, kao metafora Bosne, njene
dr`avnosti u sedam stolje}a dugoj dinastiji Kotromani}a, koji su za Bosnu ono {to su za Ruse Romanovi, ili Habsburgovci za Austrijance. Rodoslov dinastije, taj hrast jakih korijena koji se`u u deveto
stolje}e, godinama je u Zagrebu i Beogradu sustavno pre{u}ivan, jer u svojoj gustoj kro{nji nije ~uvao samo pri~u o porodici Kotromani}, nego prije
svega veli~anstvenu storiju o Bosni i njenoj dr`avnosti u dalekoj historiji. Ja~ina i dugovjekost
ovog hrasta trebali bi poslu`iti kao opomena i naravou~enije svim neprijateljima na{e zemlje.
Student: [ta ste to konkretno otkrili iscrtavanjem
ovog rodoslovnog stabla, {to dosad neki nisu
htjeli tako da prika`u?
Prof. dr.: Istra`ivanja su dokazala, mada je to ranije bilo, samo mnogi nisu htjeli tako da prika`u:
prvi korijeni i spomen bosanskih vladara ide u 9.
stolje}e. Dakle, za nekih 200 godina ranije nego
{to se dosada pisalo u historiji. Naime, poznata
hrvatska povjesni~arka Nada Klai} koja je napisala historiju Bosne iz tog vremena, ona tu ka`e, u
svojim studijama, da je Bosna najstarija dr`ava
me|u Ju`nim Slavenima, to jest na Balkanu.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Internet
Student: Kako stoje stvari u pogledu bra~nih
odnosa: da li je tu bilo internacionalnih ispreplitanja? [ta pokazuje rodoslovno stablo: da li nam
u tom pogledu otkriva jednu me|udr`avnu saradnju na visokom nivou? Da li je Bosna u to doba
evropska dr`ava?
Prof. dr.: Bosanska dinastija, kao i svaka druga dinastija u svijetu, oni su se izme|u sebe `enili. Tako, recimo, da su na{e princeze, udavala se u Ma|arsku, u Njema~ku, Austriju, u [paniju, u Bugarsku. Ali isto tako, dolazile su tu|e princeze nama.
Student: Mo`ete li nam na rodoslovnom stablu
objasniti kako se to u dinastiji Kotromani}a zatvorio religijski krug, po~ev{i u hereti~koj ta~ki bogumilstva i zavr{iv{i u tome bliskoj ta~ki islama?
Prof. dr.: Kraljica Katarina je, dakle, ro|ena kao
bogumilka jer joj je otac bio bogumil. Njezina baba, ona je bila iz Duklje, dukljanska princeza, ona
je bila pravoslavka. Kad se udala za kralja Toma{a
u Bosnu, postala je katolkinja, zato {to je pod silom Evrope i pape, morala napustiti bogumilstvo i
postati katolik. Da bi njena djeca, ~ak i dva brata,
ali i njezina djeca, princ Sigismund i princeza, mala Katarina od 9 godina, njih su Turci zarobili,
odveli u Tursku i oni su primili islam i postali muslimani.
Student: [ta se to nalazi u Zemaljskom muzeju,
{to se kao ljubomorno ~uva, umjesto da se prkosno i napadno pokazuje svima? [ta to mi – to jest,
Bosna – imamo?
Atributi procesa
Prof. dr.: Va`an je podatak da mi, {to je rijetkost u
Evropi, Bosna ima i fizi~ke ostatke velikog broja
ovih ~lanova dinastije.
Student: Ispravite me ako grije{im: ovakvo stablo ne mogu da naprave ni Srbija, ni Hrvatska?
Prof. dr.: Ne samo oni, nego malo je u Evropi zemalja koje imaju ovako ne{to. Vidite gdje su korijeni, to je 9. stolje}e, odavde-dovde je skoro 700
godina. Zna~i, za tih 700 godina, Bosna je bila kraljevina; imala svoje banove, kraljeve, kraljice,
princeze i prin~eve, i to je ne{to veli~anstveno.
Student: Pa to odatle-dotle je, zaboga, prava
Dr`ava!
Prof. dr.: Jeste. Mogu li Vas ne{to pitati – vidite vi
ovog hrasta, vi znate {ta zna~i hrast – ovo je Bosna, sedam stotina godina, vidite koliki su njezini
korijeni – sad mi ti reci: je li mogu}e izvaliti ovaj
hrast, ovu Bosnu, s ovakvim korijenom, samo reci:
jeste – ili nije!?
Student: Sjeckaju malo, ali nema teorije da to i{~upaju! Kad vidim koliki su ti korijeni {to ste
nam ih predstavili – kad sagledam to odavdedovdje, tih 700 godina – kad vidim taj sna`ni
hrast, zapravo: tu Bosnu – spokojan sam: nema
tog koji bi to mogao izvaliti!
Prof. dr.: Ja bih ti dao u indeks ~istu desetku za taj
odgovor, ~istu desetku.
Student: Kako bismo se mi trebali odnositi prema tom Va{em rodoslovnom hrastu?
Prof. dr.: Vjerujem da }e svaki Bosanac imati u
svojoj ku}i, a da ne ka`em u kancelarijama, {kolama, ~itaonicama, u univerzitetima, itd. Ovo je prvi
105
put da ovo imamo, i svaki Bosanac je ponosan, da
vidi {ta je njegova zemlja bila, odavde – dovdje.
Student: Da – srce mi bije od ponosa kad sad vidim {ta smo bili: odavde-dovdje. Da ste stavili
jelku, neko bi to rodoslovno stablo mogao za Bo`i} i okititi u svom domu.
Prof. dr.: Ministarstvo }e to uzimati u otkup za
{kole. Ovo je dokaz dr`avnosti. Dinastija podrazumijeva dr`avu a dr`ava podrazumijeva: dvor,
zatim diplomaciju, vojsku, ~vrsto branjenje granica, vlastitu monetu. I zato ovi stranci – ovo neka
vide, ja bih rado svima njima, ovim djelatnicima,
poklonio, da vide ono {to se pi{e u Sarajevu, ne samo drugdje.
Student: Da li bi me|unarodni djelatnici mislili
nau~no o na{oj zemlji da su imali priliku sagledati ovo Va{e rodoslovno stablo? Da }e ih ono
uvjeriti da druga~ije misle o nama?
Prof. dr.: Svi me|unarodni djelatnici koji dolaze,
normalno – oni se, prije dolaska, pripremaju – da
vide {ta je Bosna, itd. – i onda biraju literaturu iz
centara izvan Bosne – to su Beograd i Zagreb – to
se zna. I zato kad oni do|u govore potpuno suprotno, anau~no o Bosni o kojoj nemaju uop}e
pojma. I oni bi trebali ovo da pro|u, da ~itaju {ta
se pi{e u Sarajevu. 
(Svi "odgovori" profesora doktora preuzeti su iz Centralnog
dnevnika NTV Hayat; iz priloga autora [emsudina Skeji}a o
posteru Rodoslovno stablo Kotromani}a i razgovora Senada
Had`ifejzovi}a sa jednim od autora postera, prof. dr.
Enverom Imamovi}em; izvor:
http://www.youtube.com/watch?v= 8nWGd8gndXw)
Prozor u dje~iju du{u
NORMALNO DA JE
SIVO, KAD SMO
BACILI BOJICE
Osvrt i primjedbe u~itelja likovne
kulture Bjelovarsko-bilogorske `upanije
u raspravi o nastavnom planu i
programu [kolegijum objavljuje skra}ene, sa `eljom da iste argumente ~uju i
{kolske vlasti u BiH.
1. U pred{kolskom razvoju i u periodu od prvog do ~etvrtog razreda osnovne {kole, likovnost je nezamjenjiv posrednik u tuma~enju i prihva}anju svih vrsta znanja i apstraktnog mi{ljenja. Savladavanje likovnih vje{tina u ovom
periodu iznimno doprinosi razvoju motori~kih sposobnosti u~enika.
Gotovo svi nastavni predmeti u razdoblju od prvog do ~etvrtog razreda osnovne {kole u svom metodi~kom materijalu podrazumijevaju crtanje odnosno likovno prikazivanje
odre|enih pojmova. ^injenica da se crtanje i slikanje upotrebljava na nelikovnim predmetima nikako ne mo`e zamijeniti samu nastavu likovne kulture, ona samo ilustrira njenu neophodnost za razvoj svih djetetovih sposobnosti.
Upoznavanje likovnih tehnika i jezika likovne kulture mora se ostvarivati u posebno osmi{ljenim nastavnim jedinicama i ne mo`e se smatrati da je ono savladano kroz sadr`aj drugih nastavnih predmeta. Da bi se dijete njime moglo kreativno i samouvjereno slu`iti ono ne mo`e biti sporedno sredstvo nastave ve} zahtijeva potpunu usmjerenost
dje~je pa`nje.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
2. U sklopu vlastitog prakti~nog rada u~enici se
na nastavi likovne kulture oslanjaju na samostalno istra`ivanje, uo~avanje, osmi{ljavanje radnog procesa, razvijanje radnih navika i duhovnih dimenzija svoje li~nosti. Likovna kultura
ne podr`ava kopiranje i preuzimanje {ablona
ve} se trudi dijete odgojiti tako da ono vjeruje
u svoju sposobnost razmi{ljanja i zapa`anja. Likovna kultura trudi se poticati u~enika da razmi{lja vlastitom glavom.
Nastava likovne kulture usmjerava djecu na
stvarala~ki opa`aj. Kako mi zapravo ne gledamo o~ima, ve} umom, razne vje`be promatranja i opa`anja zapravo su vje`be mi{ljenja i razmi{ljanja. CILJ NASTAVE LIKOVNE KULTURE JE: U^ENIKE NAU^ITI GLEDATI, NE SAMO UMJETNI^KA DJELA VE] SVIJET U CJELINI.
4. Nastava likovne kulture omogu}uje stru~no
osposobljenom likovnom pedagogu da promatraju}i u~enike i njihovo likovno izra`avanje
prepozna eventualne pote{ko}e u emotivnom
razvoju, te detektira specifi~nosti psihi~kog razvoja svakog djeteta. Likovno izra`avanje koristi se kao terapija za smirivanje agresivnog
pona{anja i lije~enja trauma, te se nikako ne bi
trebalo dogoditi da bude dostupno samo onoj
djeci ~iji roditelji ovakvu pomo} mogu platiti,
ve} se kroz osnovno{kolsko obrazovanje mora
u~initi dostupnim svoj djeci.
3. U vrijeme dominacije vizualnog – fotografije,
plakata, designa, televizije, interneta i mobilnih
aparata, nu`no je razvijati vizualnu pismenost
svakog pojedinca. Ona se na nastavi likovne
kulture ne bi trebala provoditi isklju~ivo prakti~nom upotrebom likovnih tehnika, ve} i upoznavanjem djece sa likovnim temama, simbolima i asocijacijama koje odre|ena vrsta likovnosti nosi. U dana{nje doba vizualno se putem masovnih medija utje~e na najdublje i najintimnije
stavove i osobnost pojedinaca. U vremenu kada
se vizualnim putem konstruiraju umjetne vrijednosti, vizualna pismenost je najvi{a vrijednost
jer omogu}uje stvaranje za{titnog mehanizma,
to jest slobode mi{ljenja. Oduzimanjem prilike
da se upoznaju i kriti~ki promi{ljaju vizualna
sredstva masovne komunikacije, stvarat }e se
nekriti~ka masa kojom je lako manipulirati u poku{aju prodaje svakojake robe, {to je neprihvatljivo politi~ko stajali{te opre~no ciljevima odgajanja slobodoumne djece.
7. Povijesne stilske karakteristike ne bi se smjele tuma~iti samo na nelikovnim predmetima – povijesti i vjeronauku, ve}
bi se pove}avanjem satnice likovne kulture trebalo omogu}iti da se ovi nastavni sadr`aji obrade i na nastavi likovne
kulture. Ova znanja trebala bi biti povezana s prakti~nim iskustvom svakog u~enika, a ne biti ~injenica koja se tuma~i
bez razumijevanja kreativnosti unutar stilskih odrednica
odre|ene likovnosti.
8. [kola bez nastave likovne kulture bila bi nezamisliva – ni{ta nas poput dje~jih likovnih radova koji se veselo {arene s
panoa {kolskih hodnika ne uvodi tako potpuno u ozra~je
dje~jeg svijeta. Ni{ta nam jasnije ne ilustrira na~in na koji
svojim mislima obuhva}aju svijet. Dje~ji likovni izraz je nezamjenjiv posrednik izme|u znanja odraslih i saznanja djece – njime poput ~udesnog opti~kog aparata jasno mo`emo
vidjeti svijet unutarnjeg bi}a djeteta. Oni izra`avaju nevidljivo – kroz dje~ji crte` vidimo dje~ju du{u.
5. Nastava likovne kulture omogu}uje osje}aj
uspje{nosti u~enicima koji ~esto nisu odli~ni u
ostalim domenama znanja, te je posrednik u
stvaranju ugodnog ozra~ja za u~enike ovog tipa.
6. Nastava likovne kulture prilago|ena je razvoju osobnosti i one djece koja nisu vizualni
tipovi. Sposobnosti likovno netalentirane djece
nagra|uju se u podru~jima kao {to su marljivost, ulo`enost truda u razvijanje vlastitih sposobnosti, opa`anje, povezivanje znanja i sli~no.
Kroz likovnost djeca uvje`bavaju vje{tine kreativnosti, originalnosti, kombinatorike, proporcionalnog uravnote`avanja, hrabrosti za eksperiment, pronala`enje neuhodanih putova i
odlu~nosti.
9. Mo`emo li zamisliti kakav bi svijet bio kada likovnosti ne
bi postojalo – kakav bi bio razvoj biologije, medicine, fizike,
kemije i mnogih drugih znanosti bez crte`a? Kako bismo
komunicirali u saobra}aju bez postojanja prometnih znakova koji se koriste isklju~ivo likovnim jezikom – bojom, oblikom i crte`om? Da li bismo mogli rekonstruirati povijesna
doga|anja bez postojanja slika, grafika i skulptura onda{njih suvremenika? Bismo li mogli razumjeti zemaljska prostranstva bez crtanja zemljovida? Bismo li mogli predo~iti
bo`anske sfere bez slika i kipova svetaca? Koliko je presudan design proizvoda za uspjeh na tr`i{tu?
10. Du`ni smo novim generacijama osigurati ako ne bolje, onda
barem jednako likovno znanje koje je nama pru`eno, kako bi u suvremenom svijetu mogli funkcionirati slobodno i samostalno, te
kontinuirano nadogra|ivati ba{tinu svojeg dru{tva.
Jer svaka nepismenost – a naro~ito likovna – diskriminira i ~ini osobu nepotpunom, {to svakako nije
cilj obrazovanja u suvremenom
dru{tvu. 
108
TAMO GDJE JE TEORIJA
LOPTANJA NAUKA, TEORIJA
EVOLUCIJE JE LUPETANJE.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
109
APO ZI
CIJE PRO
CE SA
110 ZA[TO (NE)VRIJEDI ZVATI SE STUDENTOM+
112 MOLER IZ BOLONJE+115 UD@BENICI I TZV. ISPITNI
MATERIJALI+116 NA BIROU NERADA+118 ZABOGA,
NEMOJTE PISATI ZA [KOLEGIJUM, VAMA MO@DA NE
HALALE!+121 KO TEBE REFORMOM, TI NJEGA
PITANJEM+122 www.{kola.(tru.)ba
110
Apozicije procesa
O tome drugi put
ZA[TO
(NE)VRIJEDI ZVATI
SE STUDENTOM
Jasmina Bajramovi}
Anketa, pak, pokazuje da postoje i
druge, vrlo konkretne potrebe za
pobolj{anjem {kolstva, ali zbog tih,
izgleda, niko ne}e na ulicu.
^ini se da je uraditi anketu me|u studentima jednako zahtjevno kao i... organizovati studentski
{trajk. Na sam spomen trostrukog P (Prijedloga,
Promjena, Pobolj{anja) mrgode se, bje`e s opravdanjem da nemaju vremena, vrijeme je ispita, ko
}e sad razmi{ljati o fakultetu, akademska se godina ionako privodi kraju. I to kakva godina – samo
jedan {trajk studenata, a problema ima. [kolegijum je s te{kom mukom uspio provesti anketu
me|u 96 studenata Sarajevskog univerziteta, te tako saznati odgovor na pitanje: Da imate mo} da
ne{to promijenite, {ta biste promijenili na Va{em
fakultetu/univerzitetu?
Bol i Bolonja
Naga|aju}i nastavak sadr`aja teksta, skepti~ni bi
mogli re}i da su studenti tra`ili uvo|enje rokova.
Ipak, tu se krije iznena|enje: iako su dodatni rokovi uvijek omiljena poslastica, naro~ito u septembru, samo 9 studenata izrazilo je izri~itu `elju
za kojim rokom vi{e. Rezultate ankete objavljujemo u nastavku, po~ev{i od “najpopularnijih” zahtjeva:
– 41 student bi uveo dodatne oblike prakti~ne nastave, koja, kako se u jednoj anketi navodi, “pojavš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Jasmina Bajramovi}
ljuje samo u tragovima”; pod prakti~nom nastavom misli se i na obilaske laboratorija, instituta, fabrika i radionica, kao i ve}i broj edukacijskih ekskurzija u organizaciji fakulteta. Sude}i po reakciji,
studenti imaju male {anse da }e, tokom svog {kolovanja, sudjelovati u programu studentskih razmjena (njih 10 `eli ve}u “internacionalizaciju” fakulteta i uvezivanje sa studentima drugih zemalja).
– Kako je prakti~na nastava usko povezana s prostorima u kojima se izvodi, velik broj ispitanika (38)
`eli bolje uslove rada na fakultetu, od kojih su neki bili dosta detaljni i po`eljeli “zamjenu stolarije,
prozora i vrata” i bolje u~ionice (7), a 7 ih `eli bolje i opremljenije prostore za odmor i relaksaciju
(menza je naro~ito popularna); prijedlozi su i
opremljeniji laboratoriji, crtaonice i ~itaonice (6),
kao i prostori za molitvu (3).
– Na tre}em mjestu je ubrzanje raznoraznih administrativnih procesa, od prijave ispita do dugog ~ekanja za potvrde, ispise ocjena, uvjerenja itd. Modernizaciju studentske slu`be (on-line prijave ispita, br`e izdavanje uvjerenja itd.) `eli 25 ispitanika.
– Zatim, 20 ispitanika `eli bolju komunikaciju na
liniji student-profesor-asistent da lak{e komuniciraju s profesorima, odgovaranja na poslane e-mailove; `ele kvalitetniji rad u nastavi i izbjegavanja
monotonih predavanja. Njih 19 `eli promjenu
“nekompetentnih” profesora i asistenata (dok su
neki bili {turi u odgovorima, drugi su naveli da se
pod nekompetentno{}u misli na profesore i asis-
Apozicije procesa
111
tente koji ne dolaze na konsultacije, ne dr`e predavanja i op}enito ne `ele bli`e sura|ivati sa studentima).
Smanji do kraja
– 17 ispitanika `eli digitalizaciju bibliote~kog fonda, kao i ve}u dostupnost tog fonda i njegovo pove}anje, koje se, sude}i po napisanom, ne de{ava,
iako “svake godine upla}uju za biblioteku”.
– Gotovo je jednak broj studenata koji `ele ukidanje Bolonjskog procesa (11), dok njih 10 `eli potpunu reformu obrazovanja u skladu sa Bolonjom;
njih 10 bi rado vidjeli pravila studiranja koja se ne}e mijenjati tokom teku}e akademske godine. Iako
je reforma obrazovnog sistema ~esta floskula s kojom
po~inje pri~a o studentima, anketa govori da to i
nije ba{ na listi prioriteta: samo 4 ispitanika `ele
kona~no regulisanje statusa studenata koji su zavr{ili svoje obrazovanje po Bolonjskom sistemu.
– Smanjenje broja predmeta je jedna od favoriziranih opcija (14 ispitanika). Op}enito, “smanjenje”
je top-rije~: tra`eno je i smanjenje broja predavanja, a pove}anje vje`bi (8), smanjenje broja studenata po godini i grupama (7), smanjenje ili potpuno ukidanje {kolarina (15), smanjenje ili ukidanje
pla}anja fakultetskih dad`bina – ispitnih materijala, upla}ivanje rokova, ljetna {kola, ~lanarina za
biblioteku (9).
– Iako nisu napisali {ta pod ovom opcijom misle,
za 9 studenata jedan od prijedloga je reforma nastavnog plana i programa. Isti broj studenata `eli
jednake kriterije ocjenjivanja za sve studente i
profesore, dok 7 njih smatra da je potrebno pobolj{anje literature za ispite, od ispitnih ud`benika koji nisu dostupni na bosanskom jeziku do literature ~iji su autori profesori i koju su studenti primorani kupovati da bi polo`ili ispit.
– “Potpuno iskorjenjivanje korupcije i mita” su jedna od opcija pobolj{anja visokog {kolstva (16);
neki od prijedloga za ispunjavanje ovog zahtjeva
su uvo|enje antikorupcijskih timova u samu nastavu, kao i otpu{tanje sada{njeg Eti~kog komiteta
UNSA, “jer ni{ta ne radi”. Jedna od anketa navodi
potrebu za postojanjem anonimnog prijavljivanja
korupcije na fakultetima, iako ta opcija ve} postoji.
Navedene stavke su bile najpopularnije me|u
ispitanicima, dok se ostale kre}u ovisno o fakultetu i pojedina~nim stavovima svakog studenta: ve}e pauze izme|u zavr{etka predavanja i po~etka
ispita (5), ukidanje fa{izma, nacionalizma i homo-
Foto: Osman Zuki}
fobije (tek 3), ve}e uklju~enje studenata u rad fakulteta (5). Jedan od ispitanika bi rado da do|e na
poziciju rektora u neograni~enom mandatu, dok
bi drugi uveli {kolarine stranim studentima; tre}i
bi, opet, da predavanja po~inju u 10 sati, te da univerzitet pove}a zaposlenje mla|ih kadrova.
Nijedna promjena bez obe}anog studenta
Podaci za pro{le godine svjedo~e o malobrojnim
studentskim {trajkovima. Ukoliko su se, ipak, organizovali, razlozi su bili potpuno predvidljivi: uvo|enje dodatnog roka (takav je slu~aj sa studentima
Tuzlanskog univerziteta koji su {trajkovali radi jo{
jednog “socijalnog roka” i bezuvjetnog upisa na
sljede}u godinu) ili poznati slu~aj prevozno-studentskog {trajka u Sarajevu (“Nijedan student bez
obe}ane karte”, 2010. godine). Anketa, pak, pokazuje da postoje i druge, vrlo konkretne potrebe za
pobolj{anjem {kolstva, ali zbog tih, izgleda, niko
ne}e na ulicu. Ipak se mo`e sa besplatnom kartom
na vje`be u polovi~ni i ostarjeli laboratorij. 
112
Apozicije procesa
Prilog kritici boloweske ekonomije
MOLER IZ
BOLOWE
Nenad Veli~kovi}
Krivicu za probleme u visokom
{kolstvu najlak{e je na}i u drugima. Samokritika ne stanuje ovdje.
Ilustracija: Sawin Fazli}
denti ne dolaze na nastavu, ili ako je on ne
dr`i?
Ko koga farba?
Kad ~ovjek kre~i stan, pita molera koliko }e
ko{tati. Moler pita koliki je stan. Onda pomno`i metre s nekom cijenom, i to je to. Metar
ima cijenu. Moler ima platu. Jednostavno.
Univerzitetski profesori tako|er imaju
platu. Ali nije ba{ najjasnije {ta je u wihovom slu~aju kre~ewe, a {ta obra~unska jedinica. Student, ili sat? Da li je svejedno ako stuš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Moler, kad zavr{i posao, stane iza svog rada.
Ako su zidovi ravni, plafon bez quspica, bjelina bez fleka, posao je obavqen. Iza ~ega stane profesor? Iza okre~enog studenta?
Tzv. bolowa, na koju pquje svako, i ko ima zube
i kome ispada proteza, poku{ala je na ovakva
banalna pitawa dati odgovor. Profesor je zaradio svoju platu kad je za tri godine osposobio
Apozicije procesa
113
Foto: Enes Kurtovi}
mladog ~ovjeka da radi dobro neki posao. Ili ga
pripremio da se umjesto poslom bavi naukom.
(Drugo je pitawe {ta je danas ovdje nauka.)
Profesorska plata nema veze s nezaposleno{}u studenata. Ona ostaje ista i ako u korumpiranom sistemu lo{i studenti nalaze posao prije dobrih.
Naprimjer: Student (pogotovo humanistike)
{koluje se za nastavnika (jezika, kwi`evnosti, istorije...). Ali me|utim, nakon {to zavr{i trogodi{wi studij ne mo`e raditi kao
nastavnik.
Ne samo zato {to metodiku ima tek na ~etvrtoj
godini nego i zato {to se na trogodi{wem fakultetu uglavnom ne radi ono {to se u ~etvorogodi{woj {koli uglavnom radi. (Kao kad bi
molerski {egrti izu~avali statiku, armature
i istoriju arhitekture.) Tako da nesu|eni nastavnik s bolowskom diplomom mo`e kre~iti
u~ionice. Istina, nije studirao da bi kre~io,
bar ne zidove. (To je mogao bez indeksa.) Studirao je da bi dobio posao u kome se ne pla}a po
metru nego po satu.
Ko koga pla}a?
Humanisti~ke discipline su profiwene. Jedno
su Platon, Sokrat i Osman-Aziz, a drugo jupol,
helios i fabulas. Zna se {ta su lotre a ko je
Lotreamon.
Me|utim, novac je isti. I ta logika, molerska,
progovara iz bolowe. Ona, molerskim jezikom u
hramu humanistike, pita: ko ovdje koga pla}a, i
za{to?
Humanistika spremno vadi hiqade stranica
nastavnih planova i programa, redovnih i
izbornih predmeta, A i B studija, kombinacija
(mo`e i pet upola), unutra{wih i vawskih listi. Ali molerska logika je neumoqiva. Wu kad
pitaju koliko je metar, ona ne vadi ~etke, kante i merdevine. Ona pita ko tu i koga pla}a i
po kojem zakonu, ako ve} nije tr`i{ni, jer humanistika i tr`i{te navodno ne mogu zajedno.
Odgovara joj se, po Zakonu o visokom obrazovawu. Prema normi, koja nije metar nego sat. Konkretno, 40 sati sedmi~no; u jednom semestru
(22x40) 880 sati predavawa, konsultacija, rada
u komisijama, seminara, ispita, stru~nog usavr{avawa...
Me|utim, po tom istom zakonu je i norma studenta 40 sati sedmi~no. I student (budu}i humanista) ima pravo da ne radi vi{e od osam sati dnevno. Mo`e, niko mu ne brani, ali se ne
smije tjerati. Me|utim, humanistika ga tjera.
Jer ono brdo stranica nisu mrtva slova na papiru, nego predmeti; stvarni i izmi{qeni (a
izmi{qeni su izmi{qeni da bi se prevario
moler iz bolowe!).
114
Apozicije procesa
Humanistika po mjeri studenata
Svaki predmet ima svoj silabus, u svakom silabusu napisano je {ta student mora znati. Moler bi se za~udio koliko to li~i na wegov
predmjer i predra~un. Tabela, u kolonama datumi, ~asovi, teme ~asova, pitawa, literatura...
Cijeli semestar detaqno isplaniran, sve jasno,
javno, dostupno. Pa ko nas zavadi, pitao bi se
naglas! Pa ovako isto i ja. Ovo je po{teno! Ja
metre i farbu, vi ~asove i kwige. Na neki na~in smo kolege. Nije ta humanistika mimo malog ~ovjeka.
Kad bi studenti, do sada nevidqivi u ovoj raspravi izme|u moleraja i humanistike, uzeli
olovku iz molerove ruke, sakupili sve silabuse za semestar po kojem studiraju, i sve {to pi{e u silabusima pretvorili u sate, otkrili bi
jednu na prvi pogled ~udnu stvar.
Dakle, ako bi sabrali ~asove predavawa i vje`be, dodali na to vrijeme potrebno za ~itawe
(recimo, tri minuta po stranici, ili deset, zavisi od vi{e faktora, ali postoje normativi
za u~ewe), potom ura~unali vrijeme za pisawe
seminarskih radova i vrijeme ~u~awa (poni`avaju}eg, po nekoliko sati) ispred kabineta u
kojima ih se ispituje policijsko-humanisti~kim metodama, i kad bi kona~an zbir podijelili sa 22 (ukupan broj sedmica u semestru) pokazalo bi se da je wihovo sedmi~no optere}ewe
ve}e od 100 sati!!!
Kako je to mogu}e, i kome to odgovara?
Svi laju a dresirani prolaze
To je, onako odoka, dva i po puta nezakonito.
Jer zakon ka`e da studenti nisu gori od drugih
qudi, da za wih va`e kao i za druge sve tekovine o~ovje~ewa istorije, pa i onda da osim prava
na rad imaju i pravo na odmor i privatan `ivot. Za{to se, ipak, niko ne trza? Da li je mogu}e da univerzitetski profesori ovo ne znaju? Jer, da znaju, wihov bi humanizam, podrazumijevaju}a osobina u obrazovnom procesu, svakako ustao u za{titu potla~enih.
I {ta je ta~no ono {to ne znaju: zakon po kojem
primaju platu ili ~iwenica da nastavni planovi i programi nisu u skladu sa zakonom?
[ta bilo da bilo, neznawe nikad nije pristojno opravdawe; najmawe je to u profesiji profesora. Me|utim, neznawe je gorivo konformizma. A konformizam je (treba li ponoviti
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
lekciju za one koji su se rasplesali na Marksovom grobu) uvijek povezan s privilegijama. Da
bi ih jedni u`ivali {to vi{e, drugi ih moraju
dobiti {to mawe. Da bi profesor bio profesor, student mora biti student. Ili, drugim rije~ima: u vezi s tzv. bolowom, nastavni planovi
i programi pravi}e se tako da profesori imaju punu normu, a ne tako da studenti dobiju korisno znawe.
Logika ove izdaje znawa u ime komfora (tj. izdaje humanizma u ime egoizma) prihvata tzv. bolowu uslovno, kao ne{to nametnuto izvana, kao
ne{to pogre{no iz temeqa, kao stvar unaprijed osu|enu na propast. Lamentira nad isparavawem znawa (kao da je znawe te~nost koja se na
univerzitetima ulijeva u glave kao antifriz u
hladwake) istovremeno u`ivaju}i u privilegijama neznawa.
To neznawe pretvara se u znawe, izme|u ostalog, u instituciji ispitivawa. Ono se naj~e{}e de{ava u sobi~cima, i u prisustvu dva isprepadana svjedoka, tako|er studenta. Ispituje se
mla|i kolega, koji zna da ne{to ne zna.
Zna da ne{to ne zna, jer nije mogao nau~iti sve,
jer sve je nemogu}e nau~iti, jer sedmi~no optere}ewe od preko 100 sati nije odr`ivo u praksi. (14 sati rada dnevno, ukqu~uju}i subote i
nedjeqe, tokom cijelog semestra, nije efektivno i efikasno, osim {to je nezakonito i nehumano. Ali humanost je rezervisana za klasu
privilegovanih!)
Budu}i da ne zna sve {to bi po silabusu trebao
znati (ako ima sre}e da ima jasan silabus iz koga je jasno {ta uop{te treba znati), student
ulazi u ispitni sobi~ak nesiguran u sebe, i pozvan da se pokloni profesoru (bogu, onome koji jedini u tom sobi~ku sve zna) priznaju}i wegovu mo}. (Koja nije mo} znawa, nego neznawa.)
Tako se, na jedan duboko odvratan na~in, obrazovawe u instituciji ispitnog sobi~ka pretvara u dresuru. Studenti prilaze ispitima kao
sfingi, stisnutih sfinktera. Na cijeni su snala`qivost, {arm, drskost, snishodqivost, poslu{nost. Tako sistem klonira sam sebe, s malo nade da ga se mo`e promijeniti; za reformu
studija te{ko da }e se skupiti dovoqan broj
(p)ovla{tenih, a za pobunu robova te{ko da }e
se skupiti dovoqan broj nezapla{enih. 
Apozicije procesa
115
Savremene metode ucjewivawa
studenata
UXBENICI I
TZV. ISPITNI
MATERIJALI
Enes Kurtovi} / Osman Zuki}
Sti~e se utisak da su va`nija imena
studenata koji kupe odre|eni
uxbenik od same pripreme ispitne
materije.
Posebnu inventivnost u ucjewivawu studenata
obavezom kupovawa profesorskih uxbenika pokazali su na Panevropskom univerzitetu Apeiron iz Bawe Luke. Priru~nik za pripremu
ispita iz predmeta Rimsko pravo, autorice
Marije Igwatovi} (Izdava~ Panevropski univerzitet “Apeiron”, Bawa Luka, 2010), pripremqen je na na~in da je nekoliko zadwih stranica kwige mogu}e istrgnuti po za to predvi|enim perforacijama na papiru. Ustvari, radi se
o prijevodima sa latinskog na b/h/s jezik i
obrnuto, {to je jedan dio ispita. Svaki student
koji pristupi ispitu mora posjedovati ovaj uxbenik, te na ispitu istrgnuti jedan od listova
iz kwige i na wemu upisivati rje{ewa.
Sve su to ekonomske za~koqice
U Sarajevu, pak, prema svjedo~ewu studenata
Ekonomskog fakulteta, profesor Mehmed Jahi} vodi evidenciju o kandidatima koji posjeduju uxbenik Finansijsko ra~unovodstvo, ~iji je
autor, i koji iz tog uxbenika pripremaju ispit.
Studenti su ispri~ali da je upravo predmetni
profesor zapisivao imena kandidata koji su
uxbenik donosili wemu na potpis. Ovakav pos-
Uxbenik iz predmeta Rimsko pravo
tupak je problemati~an jer vodi do zakqu~ka da
pojedini studenti, zahvaquju}i odabiru uxbenika iz kojeg }e pripremati ispit, imaju poseban
tretman kod predmetnog profesora.
Plati, pi{i, polo`i
Tako|er, jo{ jedan vid ucjewivawa studenata
uo~i ispita provodi se na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je svaki student primoran da prilikom pristupawa ispitu posjeduje
ispitni materijal (obi~nu dvolisnicu sa pe~atom Filozofskog fakulteta i “ko{uqicu” na
kojoj se ispisuju osnovni podaci o studentu –
ime i prezime, broj indeksa, odsjek itd.). Jedan
ispitni materijal se prodaje u prostorijama
fakulteta i ko{ta 2 KM, a do ukupne cifre od
godi{we prodaje takvih papira mo`e se sti}i
vrlo jednostavno – broj studenata puta broj
ispita u jednoj akademskoj godini puta 2 KM.
(Napomena: Podatak o broju studenata na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu je, iz nepoznatih razloga, povjerqiv. Tako su nam rekli u
studentskoj slu`bi.)
Na kraju se postavqa pitawe: je li va`nije da
student poznaje materiju ili je va`nije iz kojeg
uxbenika priprema ispit, odnosno – je li va`niji sadr`aj koji je na ispitnom materijalu
ili je va`niji ispitni materijal. 
116
Apozicije procesa
Tri poslijediplomske pri~e
NA BIROU
NERADA
Foto: Osman Zuki}
Alda Ljubun~i}: Proces po Bolonji
Mogla je to biti dobra pri~a. Sa 24 godine sti~em
diplomu i zvanje bachelor i sva ponosna, kao i hiljade mojih supatnika, hrlim prema budu}nosti,
puna nade i o~ekivanja. Naravno, ta (do)diploma
jeste samo prva stepenica na mom obrazovnom
putu. U svoj toj zbrci upisivanja postdiplomskog
studija de{ava se ~udo: svr{enik koji je studirao po
pravilima Bolonjskog procesa dobiva, sasvim neo~ekivano, posao u sarajevskoj osnovnoj {koli –
radi se o mijenjanju nastavnice na bolovanju, u
trajanju od tri mjeseca. Radi se o ~udu, iako imam
odre|eno zvanje. No me|utim, jesam li nastavnik
ili profesor, moja diploma ne govori, a akademsko
dru{tvo ne uva`ava tre}u opciju. Moje radne kolege i administrativni radnici jo{ ni ne poznaju, a kamoli da priznaju zvanje bacalaureata.
Svoj rad obavljam sa mnogo entuzijazma i `elje za
afirmacijom, u nadi da doka`em da i mi sa “te tri
godine” ipak mo`emo ne{to ponuditi. Uvidjela
sam da je sam naziv predmeta maternjeg jezika,
Bosanski/hrvatski/srpski jezik i knji`evnost, jako konfuzan za 12-godi{njake, jer im nije ba{ jasno ko
treba da pi{e i govori kojom normom i pravopisom. Nakon mjesec dana rada, saznajem da, kao
redovan student postdiplomskog studija, ne mogu biti regularno uposlena iz “jako kompliciranih”
razloga: studenti ne mogu raditi, nemam radnu
knji`icu, {kola je prisiljena da me pla}a iz svog bud`eta itd. U tom trenutku za mene po~inje Proces.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Pod velom tajni saznajem da moram napustiti to
radno mjesto. Naime, na tu poziciju dolazi sigurna i provjerena osoba, sa zavr{enom Pedago{kom
akademijom, za koju postoji na~in pla}anja, i za
koju je, kako govori jezik administracije, ve} “sve
regulisano”. Mjesto nastavnika b/h/s jezika i knji`evnosti ne mogu preuzeti studenti koji su zavr{ili istoimenu studijsku grupu po Bolonjskom procesu – tako mi je makar re~eno. Ipak, sekretarica
{kole }e re}i da je, prema dopisu Ministarstva, bolonjski studij u sarajevskom kantonu priznat kao
7. stepen (VSS), tako da formalnih ograni~enja za
moj rad nema. Tako|er, kao student mogu biti pla}ena iz bud`eta Ministarstva na osnovu ugovora o
djelu, a ne iz bud`eta {kole ({to je navedeno kao
jedan od razloga za “otkaz”). Moja zamjena dolazi
dan ranije i bez ikakvog poja{njenja uzima dnevnik i odlazi u razred na ~as, uz komentar da “nemam diplomu”. Moja trogodi{nja diploma ostaje
konfuzna, a ja, kao student postdiplomskog studija, nemam pravo da se oku{am u poslu, bez obzira na validan dokument.
Amel Uzunovi}: Reko{e, intervencija
Prvo zaposlenje nakon zavr{enog studija bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knji`evnosti stekao sam u Medicinskoj {koli u Zenici. Radio sam
na odre|eno vrijeme, do povratka profesorice s
porodiljskog bolovanja. Predavao sam dvanaest
~asova sedmi~no, po dva ~asa u {est odjeljenja.
Apozicije procesa
Stalna izmjena profesora istog predmeta u mojim
odjeljenjima je doprinijela slabijem vladanju materijom nego kod u~enika kojima od prvog do ~etvrtog razreda predaju iste profesorice. I to ne zbog
slabijeg kvaliteta predava~a (naprimjer mene, ne
bih to priznao, izvinite) ili u~enika, nego naprosto
zbog prekida kontinuiteta.
Naime, svaki put kad novi predava~ do|e u u~ionicu, s njim do|u i nove metode, koje su se vrlo
~esto razlikovale od na~ina rada koji su prakticirali prethodnici. Pritom su na gubitku i u~enici i nastavnici: prvi, {to ponovo moraju druk~ije pristupati ~asovima, a drugi stoga {to moraju napu{tati
posao taman kad upoznaju pojedina~no sve u~enike i uspostave kakvu-takvu komunikaciju.
U toj {koli bilo je jedno spavala~ko odjeljenje:
usnuli IV-3. Isticali su se le`erno{}u i nezainteresirano{}u za sve {to bi ih se trebalo ticati, te mladala~kim humorom, kojim su ismijavali sve {to je bilo vrijedno njihove pa`nje.
Ipak, kada bismo u rijetkim momentima ozbiljno
razgovarali o njihovim planovima za budu}nost, o
mogu}nostima studiranja i sl., skoro uvijek sam
dobijao isti odgovor – “na {telu”. Pitam, recimo:
Kako }e{ se s tako slabim ocjenama upisati na fakultet? Na {telu. Kako }e{ polagati ispite? Na {telu. Kako }e{ se zaposliti? Na {telu. I tako redom.
[ta god da pita{, uvijek je isti odgovor: “Na {telu.”
Oni su tada znali da su nepotizam i korupcija oteli
mjesto svim mogu}im kriterijima. Znali su da je
ovo dr`ava u kojoj je osnovno pravilo, zakon, zakletva, egzistencija, moral, Bog i batina – rije~ “[tela”. Imenica `enskog roda e-vrste, rekao bi nastavnik bosanskog jezika, ne bez gor~ine. Ku~ka jedna
gramati~ka! Objedinjuju}a ~injenica za sve nacije,
na{a zajedni~ka vjera. Nijedan kohezioni faktor
me|u razli~itim kulturama, narodima i nacijama u
BiH nije ja~i. [to je jo{ tu`nije, na{i roditelji, koji su
odrasli u nekom drugom vremenu, prakti~ki nas
gone da se u~lanjujemo u (odre|ene!) politi~ke partije, me|u ljude-zvijeri koji bi nas mogli i zaposliti
samo ako dovoljno agitiramo/irgatujemo za njih.
Tada to nisam znao, a sada znam, dok se uredno,
svakog drugog mjeseca pojavljujem pred vratima
biroa nerada da ovjerim svoj neradni~ki karton.
I, da ne zaboravim, nau~io sam danas jednu novu
rije~, kulturniji, otmjeniji sinonim rije~i {tela – intervencija.
117
Melisa Ismi~i}: Ko je lud da radi!
August, osoba A i osoba B se sre}u na razgovoru
za posao.
Skupa su studirale, u istom mjesecu diplomirale.
Ipak, osoba A je jedan od najboljih studenata sa
prosjekom 9,2, a osoba B je osrednji student s prosjekom 7,2.
Razgovor startaju s jednakim brojem bodova, komisija je zadovoljna i obje osobe dobijaju puni
broj bodova. Odlu~uje “korektivni faktor” (Model
kriterija, ^lan 3 d) 3) i osoba A dobija posao, jer ima
bolji prosjek, pa time i 0,3 boda vi{e.
Osoba A je dobila posao: 5 ~asova, dakle nepunu
normu od 27,77 %. Smije{no ili `alosno, ovisno o
tome na koju nogu ustane: svaki dan se spremi,
~eka autobus, ode na posao, odr`i jedan ~as, ~eka
autobus i vrati se ku}i. Pla}a jedva pokrije tro{kove, jer nema pravo na punu naknadu za prijevoz,
nema pravo na punu naknadu za topli obrok i ima
27,77 % pla}e.
Ponovo august, ponovo razgovor za posao, ponovo se sre}u osoba A i osoba B.
Osoba A je imala Ugovor o radu na 344 dana, tj. 11
mjeseci i 9 dana i odra|ivala je 5 ~asova nastave
sedmi~no, svaki dan po jedan. Kada se to, u skladu sa zakonom (Model kriterija, ^lan 3, d) 2), prera~una u puno radno vrijeme, osoba A je radila
95,5288 dana. Budu}i da, u skladu sa zakonom
(Model kriterija, ^lan 3, d) 1), dobija 0,15 bodova za
svaki navr{eni mjesec rada, osoba A je u 344 dana navr{ila 3 mjeseca rada: 3 mjeseca x 0,15 bodova =
0,45 bodova.
Osoba B je 12 mjeseci bila na evidenciji Zavoda za
zapo{ljavanje i u skladu sa zakonom (Model kriterija, ^lan 3, c) 1)), za svaki navr{eni mjesec ~ekanja
na posao dobija 0,10 bodova. Osoba B je u 365 dana navr{ila 12 mjeseci nerada: 12 mjeseci x 0,10 bodova = 1,2 boda.
Ponovo su obje osobe imale jednak broj bodova na
razgovoru, ali osoba B je imala 0,75 bodova prednosti za svoj nerad. Prosjek ocjena vi{e nije uziman u razmatranje, jer je on korektivni faktor kada se radi o jednakim uvjetima. Uostalom, ~ak i da
jeste, osoba A za prosjek dobija 0,30 bodova vi{e od
osobe B, dok osoba B ima 0,75 bodova prednosti za
nerad, pa i dalje vodi sa 0,45 bodova vi{e.
Nastavak slijedi... Naredne godine... Ili odmah,
ako vam se nije mrsko pozabaviti simpati~nom
matematikom! 
118
Apozicije procesa
Je l’ mi `ivimo u nekoj idealnoj
dr`avi?
ZABOGA,
NEMOJTE PISATI
ZA [KOLEGIJUM,
VAMA MO@DA NE
HALALE!
Melisa Ismi~i}
Prvi tekst koji sam pisala za [kolegijum: Zato je lak{e dobiti tekst iz Splita nego od mene, bio je reakcija
na pitanje: Za{to je lak{e dobiti tekst iz Splita nego iz
Sarajeva iz devetog broja.
Tekst je objavljen anonimno i ni jedno ime niti naziv {kole o kojoj se radi u njemu nisu pomenuti.
Sve to stoga {to je ideja bila identifikacija, tj. da
ljudi tekst ne ~itaju govore}i: u`as, {ta se radi u ovoj
{koli, nego da ~itaju}i tra`e i svoju {kolu u nekoj
od ta~aka i preispituju koliko su blizu ili daleko;
naravno, s druge strane, ideja je bila i da se ljudi o
kojima je u tekstu zaista rije~ prepoznaju i obrativ{i mi se glede teksta, priznaju njegovu istinitost.
I tako sedmica, pa druga, mjesec, dva, tri... ni{ta.
Pomalo sam, razo~arana, i sama zaboravila sve. A
onda, jedan dan sti`em u {kolu i vidim zbirni [kolegijum na stolu u zbornici, a tekst Zato je lak{e dobiti tekst iz Splita nego od mene na oglasnoj plo~i, zaklju~anoj. Uzmem dnevnik i po|em na ~as, kolega ~ita glasno stavku iz ~lanka i pita me da li se to
na njega odnosi, u prolazu mu namignem i nastavim svojim putem. Ve} je zvonilo. Hodam prema
u~ionici, doziva me direktorica i ka`e da svratim
do nje nakon ~asa.
Posjeta direktorici
Nakon ~asa idem do direktorice. Pita jesam li
autorica ~lanka. Ka`em da je jasno: ako su oni prepoznali sebe i mene – jesam, a ako nisu – onda nisam. Ka`e mi da nemam hrabrosti ni da priznam...
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Almedin Zuki}
Ne smeta mi takav stav, jer ~lanak je takav da je
nemogu}e ne prepoznati se, pa rije~i su im doslovno navedene... S direktoricom prolazim ta~ke
~lanka koje ona bira (ne sve): razgovaramo, dokazujemo, preska~emo... drhtimo, obje, nije svejedno. Sugerira mi se i: gdje ja to `ivim, u nekoj idealnoj dr`avi, pod staklenim zvonom. Na kraju me informira da kolege `ele sastanak sa mnom, ka`em da
pristajem. Postavljam i ja pitanje: “Koji je moj interes? Za{to sam objavila ~lanak? [ta dobijam?” Dobijam odgovor da mi samo mo`e {tetiti. Ka`em da,
kad je sve neistinito, napi{u demant. Ali to ih ne
zanima.
Naredni dan kolege ne odgovaraju na moj pozdrav u zbornici, neki ~ak ni kada im se direktno
obratim. Kolega koji je rekao da potpisuje 50% ~lanka, a da ga nije ni pro~itao, isti dan dobija ukor
direktorice. Neki mi sugeriraju da ~lanak ima propusta, jer mnogo toga tu jo{ nije re~eno. Neki pak
tvrde da nisam na tom nivou: neko mi je napisao
tekst...
Doznajem da je ~lanak izvje{en i na oglasnoj plo~i podru~ne {kole, te da je popra}en komentarima
da }e svi ostati bez posla, da nisam normalna i jo{
koje{ta.
Dvije sedmice i opet apsolutno ni{ta. Niko ni rije~.
A onda pored oglasa na plo~i dobijam i usmeni
poziv za sjednicu Odjeljenskog vije}a. Sjednica je
na velikom odmoru. Pod ta~kom razno, koja je ve}
u{la u ~etvrti ~as, jedina kolegica koja mo`e vlasti-
Apozicije procesa
tim primjerom braniti multinacionalnost ovog kolektiva tra`i, u ime kolektiva, navodno, obja{njenje za neke stvari, ne za sve. Neke kolege dopunjavaju njeno izlaganje i suosje}ajno mi halale ~lanak jer znaju {ta mene boli, ali da meni mora biti jasno da je politika u svemu pa i obrazovanju. Ka`em
kolegi da tom izjavom kr{i zakon, na {ta me on pita: “Koji to zakon?” Ka`em mu da je to onaj zakon
koji ka`e da je u {kolama zabranjeno djelovanje
politi~kih stranaka i njihovih podmladaka (ne}u o
tome koliko je to licemjerno: kada zakon donesu,
a onda ga svi redom kr{e i jo{ kao i ne znaju za
njega) i da nije u redu od kolega {to ne reagiraju.
Kolegama, ipak, bez rasprave ka`em da }u ja o
postavljenim mi pitanjima govoriti na Nastavni~kom vije}u.
Dolazim ku}i, zovem Ministarstvo i Prosvjetno-pedago{ki zavod, tra`im inspektora, nadzornika,
ma bilo koga ko bi kao neutralna strana bio na sjednici Nastavni~kog vije}a. Trebam nekoga pred
kim mi se ne smije kao argument iznijeti da se i u
drugim {kolama kr{i zakon ili da se to tako godinama
radi ili da je to politika, a ona je u svemu. Nazovem,
objasnim situaciju... Poga|ate! Da, niko nije nadle`an. Pitam: “Kada postajete nadle`ni?” Odgovara
119
mi: “Kada neko sumnja da se kr{i zakon.” Nasmijem se, zahvalim, poklopim... Idem dalje. Nadzornica bi rado do{la ako joj odobri direktorica. Direktorica, naravno, ne}e ni da ~uje.
Na sjednici Nastavni~kog vije}a neke kolege prije
ta~ke razno `ure, neke kada sam po~ela govoriti
imaju previ{e radnog iskustva da bi to slu{ale. Ka`em:
“Da ne}u govoriti istinu ne bih imala hrabrosti stati pred vas, najmla|a i najneiskusnija. I uz du`no
po{tovanje prema svima, molim vas da i vi ka`ete
ho}ete li govoriti istinu.” Svi potvr|uju. Pitam:
“Ima li ovdje iko da je dobio posao na {telu?” Niko se ne javlja. “Okrenite se, kolege, oko sebe (neki su pognuli glave, neki se osmjehuju, podsmijavaju, neki su preozbiljni), pogledajte svoje kolege
za koje znate da su tu putem intervencija, pogledajte da su upravo dokazali zdravlje ove sredine u
koju se neki zaklinju”. Ka`em da }u krenuti redom
ta~ku po ta~ku ~lanka, odgovaraju mi da nemamo
vremena, da ja odgovorim na ono {to su me kolege pitale. Ka`em da sam ih saslu{ala, pa neka i oni
saslu{aju mene.
120
Apozicije procesa
Govore u isti glas
Ne}u lagati i re}i da mi je bilo svejedno. Nije! Nije
jednostavno okrenuti se prema kolegama i govoriti im o ne~emu {to znam da niko ne}e javno i potpuno podr`ati. Iskreno, tresem se i iznutra i izvana, glas mi drhti, ali govorim, ta~ku po ta~ku... ^ujem reakcije, `amor na svaku novu tezu, neki bi
odmah reagovali, prekidaju, odmahuju glavom,
rukom, smiju se, prevr}u o~ima, cik}u...
U nekoliko navrata situacija je takva da svi govore
u isti glas, da je potrebno smirivanje, da je po nekoliko nestrpljivih ruku u potrazi za pravom da
ne{to ka`u. Pa`ljivo se bira redoslijed, pouzdano
znam da postoji dogovor, nekoliko ih poku{ava
podr`ati ne{to od onog {to sam rekla, znam da to
ne rade iz pravih razloga, pa ne marim.
Postavljam najbanalnije pitanje: “Ako sve ovo nije
istina, odakle vama ideja da sam ja autorica ovog
~lanka i da se radi o ovoj {koli i nama?”
Dobijam odgovor da je samo jedna ovakva {kola u
kantonu (ne dobijam odgovor na pitanje {ta je ovakva niti na sugestiju da [kolegijum nije kantonalni
~asopis), ali i drugi da sam priznala.
Pitam, zadnju stvar: “Za{to kolegu koji je javno
propagirao kr{enje zakona na Odjeljenskom vije-
Nastavnici, roditelji, |aci!
Iza{ao je iz {tampe magazin [kolegijum, na
132 stranice, sa izabranim tekstovima iz
prvog polugodi{ta. Na adrese svake od preko
800 {kola poslana su besplatna
4 primjerka. Zatra`ite va{.
Pro~itajte, pi{ite,
reagujte.
Pi{ite nam
ako `elite svoj
primjerak
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
}u niko nije upozorio?” Nema odgovora, ali kolega burno ustaje i povi{enim tonom ka`e: “Ma {ta
ti ho}e{, pa i ti si u stranci, pa i vi...” @amor, ne ~ujem ga i ne razumijem {ta govori, ustanem i ja, ka`em da tako ne}u razgovarati, napu{tam sjednicu.
Izlazi i nekolicina kolega, ostali su nastavili jo{ 20ak minuta, nikad nikog nisam pitala o ~emu je bilo rije~i.
Nakon sjednice devet kolega/ica su mi direktno ili
indirektno izrazili podr{ku i saglasnost bar sa dijelom mojih stavova. Ipak, niko se nikad nije usudio
upustiti u razgovor o tome.
Da, znam da ja ne mogu sama mijenjati stvari ovdje, ali nas deset bi moglo jako mnogo.
Nakon sjednice:
1. `elim organizirati okrugli stol da polemiziramo
o tome – nije mi dozvoljeno
2. tra`im samo prostor za isti – nije mi dozvoljeno
3. `elim dovesti ljude iz [kolegijuma – nije mi dozvoljeno
4. predla`em povezivanje lokalne zajednice u
{kolski projekat kojim se garantuje efikasnost –
nije mi dozvoljeno
5. u~enici me zovu na razredno fotografisanje –
nije mi dozvoljeno
6. u~enici me zovu na ekskurziju – nije mi dozvoljeno
Od tada sam odslu{ala niz predavanja kom{ija,
ro|aka, prijatelja, kolega i onih, najva`nijih, koji
nisu ni{ta od toga, da se svako bori za sebe i da je
to realno i opravdano i da sam glupa ako mislim
druga~ije... Razmi{ljala sam: mo`da mene moje
radne kolege u~e va`nu `ivotnu lekciju, mo`da im
trebam biti zahvalna, mo`da zaista cijeli svijet funkcionira tako i ja treba da se prilagodim... Mo`da
su to moje mlade radne kolege nau~ile na vrijeme,
a ja tek u~im...
Uglavnom, ljudi, pi{em vam iz li~nog iskustva: nemojte pisati tekstove za [kolegijum. Ne}u ni ja!
Od danas sam jo{ jedna profesorica koja }e ovo
ljeto (a mo`da i du`e) raditi u kladionici. Pitaju me
je li to nisko. Nasmijem im se. Komentiraju, onda,
sa bit }e bolje–osmijehom, da je takvo stanje u dr`avi, dok u sebi misle jaaadnica i pomalo se smije{e.
Ne zamjerim, takvi smo.
Da, dragi moji, ovo ljeto radim u kladionici i po~injem se baviti trgovinom: ne znam jo{ samo ho}u
li kupovati ili se prodavati. Razmislit }u o tome sutra dok po stoti puta kucam keca na Bosnu! 
121
Vjerovali ili ne
KO TEBE
REFORM OM,
TI NJEGA
PITANJE M
Najzad su studenti Univerziteta u
Sarajevu postavili pitanja o
neregularnostima na njihovim
fakultetima
Za{to se studenti arapskog jezika `ale na nepostojanje konverzacije na arapskom jeziku, a istovremeno su predavanja stranog lektora najnepopularnija i najneposje}enija?
Student arapskog jezika
Ako nas na fakultetu u~e da su Antun Branko [imi}, Milo{ Crnjanski i Hamza Humo po svojoj
poetici pjesnici ekspresionizma, za{to ih onda
izu~avamo kao hrvatskog, srpskog, odnosno
bo{nja~kog pjesnika?
Student knji`evnosti
Za{to nemamo zgradu fakulteta, nego nastavu
moramo slu{ati u u~ionicama Medicinskog i Prirodno-matemati~kog fakulteta?
Studentica farmacije
Za{to u diplomi pi{e da je slu{ana nastava na bosanskom jeziku, iako su svi predmeti slu{ani na
engleskom?
Student anglistike
Za{to ne mogu dobiti posao sa diplomom bacalaureata?
Studentica ekonomskog fakulteta
Za{to se na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu ne izu~ava savremena islamska umjetnost?
Studentica historije umjetnosti
NAPOMENA:
Da {utnja o problemima nije uvijek osnovna karakteristika studenata Univerziteta u Sarajevu
pokazuje upitnik koji smo proveli u Studentskom
domu Ned`ari}i, gdje su studenti imali priliku da
u formi pitanja iznesu jedan od problema s kojima se susre}u tokom studija. Nadajmo se da je pitanje prvi korak na putu do rje{enja problema,
iako studenti i dalje `ele ostati anonimni kada treba progovoriti o neregularnostima u obrazovanju. 
Za{to na fakultetu nema prostorija za crtanje?
Studentica arhitekture
Za{to nema predmeta Prve pomo}i, jer to su
osnove medicine?
Student medicine
Za{to ne zamijene stolice u amfiteatru, tako da
svi studenti mogu slu{ati predavanja?
Student prava
122
Izo{trite percepciju, uo~ite konekciju
www.škola.(tru.)ba
[kolegijum vam donosi novo otkri}e
Prvi pogled na ovaj kalendar, s web lokacijom na portalu skola.ba, nije spektakularan; kalendar k'o kalendar, isparcelisan u
kockice obilje`ene odgovaraju}im brojem i
danom u sedmici, sa
neizbje`nom crveno
oivi~enom kockicom
koja obilje`ava trenutni datum. Ukoliko detaljnije pregledate stranicu, vidje}ete, iznad
kalendarske parcele,
sitnim slovima ozna~enu funkciju kalendara;
to svakako nije onaj
obi~ni kuhinjski, ve}
“Kalendar doga|aja u
osnovnim i srednjim
{kolama KS”. Kako doga|aj podrazumijeva
odre|eno de{avanje (u
ovom slu~aju – {kolsko), pogledat }emo
ponovo, jer je svaka
kockica potpuno prazna. Mo`da je do{lo do
zabune, re}i }ete sebi, i
pregledati i pro{le mje-
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
sece, a ako se usu|ujete zaviriti i u budu}nost {kolskih de{avanja – svaka je parcela
otu`no jednaka onoj
pro{loj: majska decembarskoj, decembarska
martovskoj itd. Zaista,
nakon 2010. godine,
teku}a godina je obrazovna pustopoljina,
sude}i po zabilje`enom. Dana{nji {kolarci
su ba{ zaokupljeni obavezama, kad nemaju vremena za planiranje “doga-
|aja”, a izgleda da je ista
stvar i sa nastavnicima,
mogli biste zaklju~iti i
rezignirano napustiti
stranicu, ili izo{travati
svoju percepciju uo~avanjem razlika na stranicama mjeseci. 
123
IZ VAN
PRO CE
SA
124 ^ITATE LI TABULARAZOIDE?+126 BO@E, KOJA
JESI...+127 RAZMNO@AVANJE LJUDI+
128 REKLAMACIJA NA AKLAMACIJU
124
Izvan procesa
[ta se ~ita?
^ITATE LI
TABULARAZOIDE?
Nenad Velièkoviæ
Za{to golih guzica ima svugdje osim u
crkvi i {koli?
Za{to u na{em obrazovanju ne postoji ni{ta {to bi
se zvalo – priru~nik (ud`benik, ~itanka, vodi~...) za
roditelje? Za{to roditelji, na po~etku {kolske godine, ne bi dobili svoj ud`benik, sa svim potrebnim
obavje{tenjima, uputstvima, informacijama, savjetima?
Za{to ne bi imali svoju knjigu, svake godine novu,
u kojoj bi od psihologa, pedagoga i stru~njaka za
predmetne oblasti saznali {ta se od njihove djece
o~ekuje da postignu, kako i u kom smjeru da se razvijaju, gdje }e im i kakva pomo} mo`da biti potrebna?
Za{to ne bi imali na jednom mjestu sakupljene i
dostupne sadr`aje koji }e im jasno predo~iti {ta su
njihova prava, obaveze i MOGU]NOSTI! u obrazovnom sistemu njihove dr`ave?
Zato {to je za takvu knjigu malo ko zainteresovan
– ~ini se da je odgovor bli`i istini od svih drugih
mogu}ih. Roditelji uglavnom malo ~itaju, i uglavnom ne ud`benike svoje djece. Jer kad bi ~itali i
radili ono {to se ti~e njihove djece, ~asopisi sa tra~-rubrikama oporezivali bi se i tretirali kao pornografija.
Sredi{te njihovog `ivota zaista bi postala sredina u
kojoj `ive i podi`u djecu, a ne crne hronike i tra~-rubrike jeftinih tabloida.
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Foto: Omnibus
Da postoji ud`benik za roditelje 6. razreda, u njemu bi jedna lekcija mogla biti posve}ena ovom
isje~ku iz hrvatske novine 24 sata. Iz kojeg saznajemo da je glumica Barbara Vickovi} trudna sa suprugom kod kojeg `ivi odnedavno, nakon {to su se
tajno vjen~ali (a to je otkrila Glorija!) u crkvi Majke
Bo`ije Sljemenske. Barbara, me|utim, ne `eli otkriti ime supruga, koji je od nje stariji i dobro se sla`e
s njenim 12-godi{njim sinom iz prvog braka.
Uz tekst koji potpisuje Andrej Kreutz prilo`ena je
i slika Barbarine pozadine s Barbarom u pozadini.
24 sata su novine koje ~ita vi{e od 1.000.000 dnevno. Te{ko je zamisliti da ih ne}e vidjeti i u {koli
12-godi{njeg dje~aka. I nije te{ko zamisliti kroz
koju vrstu pogleda i dobacivanja }e dje~ak morati
pro}i. (“Kako se ti i tata sla`ete? Je li mama i u trudno}i lijepa ka na slici? Mo`e{ li mi posuditi
Playboy sa tvojom mamom?”) 
125
U NEPOSTOJE]EM ud`beniku za
roditelje ovaj isje~ak poslu`io bi za raspravu
o nekoliko bitnih stvari:
1. O pravima djeteta. Tko je ovdje ugrozio dje~akova prava na privatnost, majka koja se skinula ili
tzv. tabloid? [ta je za vas ve}a vijest: da je predsjednik podrignuo na domjenku, ili da troje djece iz
razreda va{eg djeteta ne ide na ekskurziju zato {to
nema dovoljno novaca.
2. O seksualnosti: za{to golih guzica ima svugdje
osim u crkvi i {koli? [ta je po pitanju guzice zajedni~ko crkvi i {koli? Koje knjige, koje ~asopise, koje emisije, koje predstave, koje filmove, koje sajto-
ve i koja predavanja na temu seksualnosti ste kao
roditelj odgledali, ot~itali i promislili zajedno s va{om djecom?
3. O medijima koji preuzimaju odgojnu ulogu. Na
{ta vas asocira rije~ proces: na Gotovinu ili na Kafku? Da li se mirite s tim da va{e dijete odgaja Andrej Kreutz?
4. [ta i za{to ~itate? Da mislite ili da ne mislite? O
~emu?
126
Izvan procesa
Ginolingvistika
BO@E, KOJA JESI...
Jasmina Bajramovi}
Da li su nastojanja mladih sarajevskih
lingvistica (i lingvista) da se (u skladu
sa zakonom) oba roda ravnopravno
koriste u govoru i pisanju – ispravljanje
krive Drine?
Radila je kao urednik izdava~ke ku}e. Predavala je kao
profesor u srednjoj {koli.
Navedene su re~enice tipi~ni primjeri generi~nosti mu{kog roda (mu{ki rod ima potencijal da izra`ava `enski rod, kako se navodi u gramatikama
maternjeg jezika). Me|utim, {ta uraditi sa zahtjevom za primjenu zakona o ravnopravnosti spolova i u jeziku? Da li je mogu}e promijeniti ustaljeni
na~in razmi{ljanja, razbiti zadati koncept primjene rodova u jeziku – pismenoj ili usmenoj formi –
(ili jednog roda, kako je do sada bio slu~aj) a istovremeno nositi se sa zahtjevom jezi~ne ekonomi~nosti, koji se primarno fokusira na informaciju
kao takvu, a ne na na~in njenog prezentiranja?
Norma nije samo gramati~ka
Da jezi~na ekonomi~nost i rodno (gender) senzitivni jezik ne idu zajedno, potvrdila nam je i Sandra
Zlotrg, ~lanica Udru`enja za jezik i kulturu Lingvisti u Sarajevu, koje organizacijom radionica za
lektore i lektorice ukazuje na nepo{tivanje Zakona
o ravnopravnosti spolova u BiH u medijima, ud`benicima i pravnim dokumentima.
U ud`benicima ~esto dolazi do nedosljednosti u
primjeni istog pravila; navedeno se mo`e promijeniti obukom lektorskog kadra, {to u Udru`enju i
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Nedosljednost sastavlja~a ~itanki (^itanka za tre}i
razred gimnazije, sastavio: Vedad Spahi}; urednica:
Dinka Juri~i}, Sarajevo Publishing, 2003)
~ine. Me|utim, na taj se na~in mijenja samo ono
{to je na papiru; kako u obrazovnom procesu,
odnosno samoj nastavi, usvojiti ista pravila i omogu}iti izbor onima koji izbor `ele – jo{ uvijek nije
konkretizirano. Zlotrg je istaknula da se drugi dio
projekta bavi prakti~nim smjernicama primjene
prakse u {koli, ali su, ipak, fokusirani na jednu
stranu medalje – ud`beni~ku jezi~ku politiku. Kako se izboriti s problemom kreiranja jezi~ke politike, odnosno jezi~kim autoritetima koji propisuju/prepisuju gramati~ka pravila, dalje ih prenose
na studentski kadar ~iji }e jedan dio, kad-tad, u}i
u nastavni proces, pa i sami ista pravila prenositi
svojim u~enicima, a bogme i u~enicama – nije jasno definirano.
U~enik ili u~enica?
“Prije izvjesnog vremena na volontiranje dolazilo
je i par u~enica, koje su se potpisivale kao 'u~enici'. Na pitanje za{to koriste oblik za mu{ki rod,
iako postoji oblik za `enski, odgovarale su da ne
znaju za{to. Od jezi~ne ekonomije va`nije je razmi{ljanje o samom problemu, kao i kreativnost u
jezi~nom izrazu”, rekla je Zlotrg.
Promjena rije~i same je ipak mnogo lak{a od promjene svijesti, dok promjena svijesti mora biti trajna, a ne samo rezultat forsirane politi~ke korektnosti. U samom nastavnom procesu suo~avanje
sa zahtjevima za rodnom korektno{}u }e biti jednako te`ak izazov za one koji predaju kao i za
one koji usvajaju znanje. 
Izvan procesa
127
Seks u uxbenicima
RAZMNO@AVAWE
QUDI
Enes Kurtovi}
Pore|ewem dvaju uxbenika
biologije za osmi razred u
tekstovima koji obra|uju nastavnu
jedinicu “Ontogenetski razvoj
~ovjeka” vidimo razli~it pristup
seksualnoj tematici.
U uvodnom dijelu, autori oba uxbenika konstatiraju da je razvoj ~ovjeka slo`en proces i da se
za wegovo razumijevawe moramo vratiti na po~etak. Ali, gdje je po~etak i kako nam je predstavqen?
U uxbeniku autora Edhema Haskovi}a (Sarajevo Publishing, 2003), po~etak se opisuje sa
“Pri spolnom odnosu mu{karca i `ene sjemena
teku}ina izlije se u rodnicu `ene.” Nastavqa
se opisom oplodwe jajne }elije spermatozoidom. O~it primjer ~isto biolo{kog pristupa
“problemu”.
U uxbeniku grupe autora (Zvonko Korene, Rifat Haxiselimovi}, Esad Masli}, Svjetlost,
2006), razvoj ~ovjeka po~iwe za~e}em. “Da bi
do{lo do za~e}a nu`an je spolni odnos izme|u
mu{karca i `ene. Taj odnos ima kod qudi, osim
biolo{kog aspekta, niz drugih va`nih karakteristika. Spolni odnos (spolno op}ewe, sno{aj, koitus) je spajawe mu{karca i `ene spolnim organima, nakon prethodne psihi~ke i fizi~ke pripreme. Samom sno{aju prethodi ukru}ivawe mu{kog spolnog uda (erekcija). Sno{aj
Foto: Enes Kurtovi}
je pra}en osje}ajem spolne naslade (strasti)
koji kulminira u orgazmu – zavr{nom sladostra{}u. U orgazmu mu{karac izbacuje sjemenu
teku}inu. Tokom sno{aja, oba partnera voqnim
radwama (zagrqaji, poqupci, dodirivawe erogenih zona – grudi, spolni organi i dr.) vr{e
pripreme za sam sno{aj koji traje nekoliko minuta.(1) Vrlo va`ne funkcije spolnog odnosa
su uzajamno dopuwavawe dva qudska bi}a, iskazana kao duboki osje}aj me|usobnog pripadawa
i qubavi. Taj odnos za wih predstavqa radostan do`ivqaj ispuwen sre}om. Oba partnera
osje}aju duboku me|usobnu povezanost. Spolnost kod qudi nije puko razmno`avawe, ve} naro~iti na~in me|usobnog vezivawa partnera.”
U ovom slu~aju, autori su se barem potrudili
da kra}im opisom objasne spolni odnos ne samo
kao biolo{ki ~in ve} kao dubqi psihofizi~ki
odnos seksualnih partnera. U pore|ewu s
prvim uxbenikom, ovaj ima boqi pristup, pogotovo ako imamo na umu ~iwenicu da su navedeni
citati sve {to }e u~enici osmog razreda o seksu na}i u svojim uxbenicima. 
(1) Tokom sno{aja partneri vr{e pripreme za sam sno{aj?!
(op. urednika)
128
Izvan procesa
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Izvan procesa
129
Fotografija kao jedan segment
medijske kulture zaslu`uje svoj
prostor u obrazovanju. Da, ali koja
fotografija?
Pitanje za anketu
REKLAMACIJA NA
AKLAMACIJU
Marko Ban
Foto: Huýnh Công Úta
Zamislite da ste nastavnik; izvuku pred vas ovu
sliku, i pitaju: ima li joj mjesta u ~itanci za osmi razred?
Vi ne odgovorite odmah, jer znate gdje `ivite, ~itali ste Most na @epi, znate za devizu u }utanju je sigurnost, ne letite pred rudu, {to biste vi bili pametniji od mudraca koji je rekao da se uvijek kajao
zbog onoga {to je rekao, nikad zbog onoga {to je
pre}utao?
(U svakoj anketi
treba prvo znati,
ko pita i za{to
i ko }e da plati.)
Slika kao slika je zanimljiva, malo mutna osim {to
je siva. Djeca na takvu ne}e obratiti pa`nju, i {to se
njih ti~e svejedno je; ~itanka mo`e i sa slikom i bez
nje.
Me|utim, djeca nisu va`na, ~itanke se ionako ne
prave da usre}uju djecu.
Djeca su osim toga maloljetna, u njihovo ime
odlu~uju roditelji, i stoput je va`nije dobiti njihovu podr{ku i saglasnost.
Zamislite sada da ste roditelj: {ta ste prvo vidjeli na
slici – da je djevoj~ica gola ili da djevoj~ica pla~e?
Jeste li prvo pomislili da golotinji nije mjesto u ~itankama, ili ste pomislili da napalmu nije mjesto u
vijetnamskim selima?
Naravno, za ovo drugo trebali biste biti obrazovan
roditelj, i znati kada je fotografija nastala, i kako je
doprinijela tome da se rat u Vijetnamu zavr{i.
Me|utim, zakon ne razlikuje obrazovane roditelje
od neobrazovanih. I jednima i drugima daje ista
prava da zastupaju djecu u {koli. Ho}e li se slika
na}i u ~itanci ne zavisi, najzad, od argumenata
obrazovanih, nego od glasnosti neobrazovanih.
Oni nadglasavanjem odlu~uju ho}e li {kola biti rasadnik znanja ili predrasuda.
Prakti~no, nadglasavanjem se mo`e iz {kole izbaciti ne samo golotinja u`asnute djevoj~ice na fotografiji Huýnh Công Úta nego i Darvinova teorija
evolucije, ili Njutnov zakon gravitacije, Kopernikova tvrdnja da je Zemlja okrugla.
Ko je za da je Zemlja ravna plo~a, neka digne ruku... 
Rije~ urednika
[KOLEGIJUM 2
Po{tovani ~itaoci (nastavnici, roditelji, ~lanovi uprave, prosvjetni savjetnici, inspektori,
ministri...)!
Pred vama je izbor tekstova koji su objavljeni u dvolistu [kolegijum, na duplerici ~asopisa Superoglasi, tokom 18 sedmica, utorkom, od po~etka februara do sredine juna
2011.*
U prvom broju objavljen je program Redakcije:
“[kolegijum, dvolist za pravednije obrazovanje, pokrenut je s namjerom da se obrati s
tako neo~ekivanog mjesta u namjeri da otvori prostor za dijalog o boljem {kolstvu.
Postoje}e je lo{e, korumpirano i pretvoreno u zlo}udno sredstvo nacionalisti~ke indoktrinacije. To ne vidi samo onaj ko to ne `eli vidjeti.
S iskustvom nastavnika, roditelja, |aka, novinara, nau~nika i gra|anina Bosne i Hercegovine namjeravamo pisati o temama vezanim za obrazovanje: o zakonima, diskriminaciji, neprohodnosti, o pozitivnim primjerima, o dobroj i lo{oj praksi, o kolegama
za uzor, ali i onima za sramotu, o stru~nim ispitima, o ud`benicima i biznisu, o djeci taocima. Ne}emo voditi ra~una o nacionalnoj korektnosti, ma {ta to bilo. Napada}emo
pojave, ne ljude, tra`iti odgovornost a ne senzaciju, pisati kratko, s jasnim pitanjem na
po~etku i s jasnim odgovorom ili stavom na kraju, kritikovati ne zbog zabave nego
zbog promjene. Potrebno je vi{e svjesnih {ta je u {kolstvu lo{e, za{to je lo{e i koliko je
lo{e, {ta mo`e bolje, kako mo`e bolje i za{to treba bolje. Pisa}emo po{tuju}i jezik a ne
norme. Okupljaju}i tekstove u korice ovog magazina `elimo omogu}iti svim sada{njim i budu}im sagovornicima da nadoknade propu{teno, i da se pozvani iznesenim
~injenicama i stavovima uklju~e u uvijek korisnu i dobrodo{lu raspravu o {kolstvu i
obrazovanju.” 
* Manji broj tekstova je neznatno izmijenjen (zbog promjene formata stranice i prilago|avanja magazinskom konceptu). Nastojalo se da izmjene ne promijene smisao i ton ranije objavljenih tesktova. Tekst
Poglupi po nare|enju preuzet je iz 8. broja ~asopisa (Sic!).
š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Impresum
Redakcija: Namir Ibrahimovi}, profesor knji`evnosti, nastavnik i voditelj nastavnog procesa u O[ Safvet beg-Ba{agi}. Enes
Kurtovi}, diplomirani in`injer agronomije, radi u udru`enju
Terra Sana u Sanskom Mostu, autor tri zbirke poezije, bloger
(sektorg.blogger.ba). Jasmina Bajramovi}, studentica knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osman Zuki}, student knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Asim
\elilovi}, docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, grafi~ki urednik. Sr|an Arko{, profesor knji`evnosti u
penziji, lektor. Bori{a Gavrilovi}, in`injer ma{instva, tehni~ki
urednik. Nenad Veli~kovi}, knji`evnik, docent na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu, autor projekta i odgovorni urednik.
Saradnici: Nedim Ali}, student b/h/s jezika i knji`evnosti u
Sarajevu. Marko Ban, redakcijski pseudonim. Zulfik \ogi},
nastavnik b/h/s jezika i knji`evnosti u O[ Lukavac, Lukavac.
Sanjin Fazli}, akademski grafi~ar, radi u JPBH Po{ta Sarajevo,
dobitnik vi{e doma}ih i me|unarodnih nagrada za strip i grafi~ki dizajn. Dejan Ili}, urednik u izdava~koj ku}i Fabrika knjiga iz Beograda. D`eneta Imamovi}, studentica anglistike na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Melisa Ismi~i}, nastavnica
b/h/s jezika i knji`evnosti u O[ Novi [eher, Novi [eher. Admir
Jamakovi}, novinar, profesor bosanskog jezika i knji`evnosti
iz Sarajeva. Alisa Kadri}, nastavnica u O[ Srednje u Srednjem.
M. J., nastavnica engleskog jezika iz Tuzlanskog kantona (ime
i prezime poznati uredni{tvu). Alda Ljubun~i}, studentica
master studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sa{a Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. Azra Rizvanbegovi}, nastavnica u O[ ^engi} Vila, Sarajevo. Esmir Salihovi}, pedagog, zaposlen u O[ Edhem Mulabdi}
u Sarajevu. Produ`eni boravak je tema njegovog magistarskog rada. Mirnes Sokolovi}, urednik ~asopisa (Sic!) iz Sarajeva. Amel Uzunovi}, profesor b/h/s jezika i knji`evnosti na birou. Marija Vukosavljevi}, jedna od dviju vlasnica izdava~ke
ku}e Odiseja. Almedin Zuki}, profesor arapskog jezika i knji`evnosti.
Citati preuzeti iz: Mark Twain, preuzeto s interneta; ^eslav
Milo{, Zarobljeni um, Paideia, Beograd, 2006.; \uro [u{nji}, Ribari ljudskih du{a, ^igoja {tampa, Beograd, 2008.
Fotografije na naslovnoj i zadnjoj strani Asim \elilovi}; poster, monta`a, tekst(ovi) i fotografije na str. 2, 3, 4, 5, 8, 21, 22,
32, 33, 36, 44, 45, 50, 101, Enes Kurtovi}; slika na str. 6, 7 Pieter
Bruegel: The Land of Cockaigne; satiri~ni tekst(ovi) na str. 10,
34, 35, 44, 45, 54, 62, 82, 97, 103, 108 Nenad Veli~kovi};
fotografije na str. 10 cin.ba; fotografija i tekst(ovi) na str. 19, 47,
52 Namir Ibrahimovi}; prilog i fotografije na str. 22, 80, 121
Osman Zuki}; fotografija na str. 27 Marija Vukosavljevi}; fotografije na str. 31, 48 Azra Rizvanbegovi}; fotografija na str. 51
Abidin [aki}; skenirani tekstovi na str. 68, 69 iz ^itanke za sedmi razred devetogodi{njeg obrazovanja (NAM, Tuzla); skenirani tekstovi na str. 74, 75 iz ^itanke za sedmi razred devetogodi{njeg obrazovanja Svezame, otvori se (Sezam, Sarajevo);
fotografija na str. 34, 35, 54, 56, 62, 103, 105, 108, 121 Omnibus;
fotografija na str. 125 Omnibus, sa izlo`be Nesima Tahirovi}a;
fotografija na str. 82 i crte` na str. 131 Asim \elilovi}; fotostrip
na str. 93 Enes Kurtovi} (foto) i Nenad Veli~kovi} (tekst); slike
na str. 106 Leonardo da Vin~i: Monaliza, Edgar Mane: Doru~ak
na travi, Pablo Pikaso: Tri muzi~ara, Salvador Dali: Predosje}anje
gra|anskog rata, Sandro Boti~eli: Ra|anje Venere, detalj Kazimir
Maljeivi~: Sakupljanje `ita, Endi Vorhol: Tri Elvisa. Osvrt Nastavnika likovne kulture na str. 106 ljubazno{}u Irene Juki} Pranji}; prilog na str. 122 Jasmina Bajramovi}; slike na str. 122 skola.ba.
Svi do sada objavljeni brojevi dostupni su na internetu, na adresi: www.omnibus.ba/skolegijum
Slobodno kopiranje i printanje.
E-mail redakcije: [email protected]
Izdava~: Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine
Tira`: 5.000 primjeraka
[tamparija: Unioninvestplastika dd Sarajevo
Sarajevo, 2011. 
Dvolist za pravednije obrazovanje