Novine uzgajivač Br.1 - Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u

Savez udruženja za odgoj
i zaštitu sitnih životinja u
F Bosne i Hercegovine
Godina I Broj 1
April/travanj 2009.
Cijena 5,00 KM
Odgajiva~
Bosanski Novi
Prijedor
Bosanska Gradiska
a
Bosanski Brod
Derventa
Omarska
Bosanska Krupa
Sav
Brcko
Bihac
Sanski Most
Banja Luka
Doboj
Bijeljina
Bosanski Petrovac
Teslić Tešanj
Lukavac
Tuzla
Zivinice
Drvar
Zvornik
Jajce
Zenica
Vares
Kladanj
Vlasenica
Bugojno
Sarajevo
Livno
Visegrad
Jablanica
Konjic
Foca
Mostar
Gacko
Bileca
Trebinje
www.bihgolub.com
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
IZDAVAČ: Savez udruženja graðana
za odgoj i zaštitu sitnih životinja F BiH
Tehnički urednik: Samir Bašić
Uvod
Dragi prijatelji uzgajivači, upravo u jeku odgojne sezone, kada smo svi
okrenuti svom uzgoju, podizanju podmlatka, mi smo pripremali prvi
broj Biltena. Zbivanja u našem hobiju su kao što znate neprestalna i
intezivna. Kroz taj naš intezivni rad ubrzo će i jesen, period priprema i
planiranje izložbenih aktivnosti, a do tada ćemo pripremiti i novi broj
Biltena. U ovom prvom broju Biltena izložićemo sve planirane
aktivnosti za 2009/2010. godinu, a u narednom broju ćemo objaviti i
sve termine izložbi za gore navedeni period kao i aktivnosti pojedinih
udruženja unutra Saveza. Ovim prvim brojem Biltena pozivamo sve
uzgajivače širom Bosne i Hercegovine da se javljaju sa svojim
člancima, prilozima i oglasima kako bi sljedeći broj Biltena obogatili
sadržaj i približili ga svakom uzgajivaču sitnih životinja. Uspješan
nastavak uzgojne sezone želi Vam uređivački odbor Biltena.
UZGAJIVAČI, ČUVAJTE BOSANSKOHERCEGOVA-ČKU BAŠTINU!
Urednički tim:
Esad Mušović, dipl. ecc
Muharem Zorlak MSIG (BiH)
Edin Jabandžić dipl. ecc SSG (BiH)
Hamid Bojić SOG (BiH)
Sanel Dedić
Adnan Mujić SSK (BiH)
Husein Rahmanović SSG (BiH)
Saračević Nermin
Hasić Joka SSP (BiH)
Salihspahić Senad
Martinović Zvonko
UZGAJAJTE PASMINE BOSNE I HERCEGOVINE
Adresa: Tešanj ul. Bukva bb
www.bihgolub.com
Sadržaj
Predsjednik saveza: Jabandžić Edin
dipl. ecc
Naslov: Sarajevski prevrtač, šampion
I specijalke autohtonih rasa BiH
SAVEZ UDRUŽENJA GRAĐANA ZA ODGOJ I ZAŠTITU
SITNIH ŽIVOTINJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . 3
IZVJEŠTAJ SA GODIŠNJE SKUPŠTINE SAVEZA,
XIII REDOVNE I V IZBORNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
INTERVJU SA PREDSJEDNIKOM SAVEZA FBiH
Gdin-om JABANDŽIĆ EDINOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Štampa: Agfa print Tešanj
IZVJEŠTAJ SA I i II UPRAVNOG ODBORA SAVEZA . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Tiraž: 300 kom
Iz Saveza - UDRUŽENJE GRAĐANA ZA ODGOJ
I ZAŠTITU SITNIH ŽIVOTINJA U F BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7-10
IZVJEŠTAJ SA GODIŠNJE SKUPŠTINE EE-a ODRŽANE U PULI - HR . 11
SUDIJSKI ODBOR IZJAVA ZORLAK MUHAREMA . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Jeste li znali
- Najveća ikad održana izložba na
svijetu je ona održana od 15. - 17.
decembra 2000. godine u Nurnbergu.
Bilo je izloženo 63 000 eksponata od
čega 45 000 golubova i 18 000 peradi.
Na izložbi je sudjelovalo 7 000 izlagača,
a izložene eksponate je dva dana
ocjenjivalo 750 sudaca ocjenjivača.
Najstarije registrovano udruženje na
svijetu za uzgoj golubova je udruženje iz
Njemačke osnovano 1845. godine u
Annaberg Buchholc, a njegovi osnivači
su bili August Kinderman i Gotthold
Mitte. To je ujedno i početak
organiziranog uzgoja golubova, a potom
i peradi u Evropi. Do tada, to je bila
privilegija veoma uskog kruga imućnih
ljudi.
Mušović Esad
2
IZVJEŠTAJ ODBORA ZA AUTOHTONE RASE BiH
IZVJEŠTAJ PODODBORA BHTU-ENGLESKI TIPLER
IZVJEŠTAJ PODODBORA BUDIMPEŠTANSKOG VISOKOLETAČA . . 13
PUT USPJEŠNE SURADNJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
IZVJEŠTAJ O ODRŽANOJ III MEĐUNARODNOJ
IZLOŽBI SITNIH ŽIVOTINJA I 1. SPECIJALNOJ
IZLOŽBI GOLUBA BIHAĆKOG PREVRTAČA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
IZVJEŠTAJ SA XIII-TE SAVEZNE IZLOŽBE SITNIH ŽIVOTINJA
ODRŽANE OD 08. DO 11. 01. 2009. GODINE U TEŠNJU
POD NAZIVOM „TEŠANJ 2009“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16-17
POSJETA 90 NACIONALNOJ SAVEZNOJ IZLOŽBI
ERFURTU i WELSU, 12-14.12.2008. GODINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
GOLUBARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
POSJETA POZNATOM UZGAJIVAČU
TRAVNIČKOG KRATKOKLJUNOG GOLUBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
VAKCINACIJA GOLUBOVA - NEMA ALTERNATIVU . . . . . . . . . . . . 21-22
MOŠUSNA PATKA (CAIRINA MOSCHATA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
PERADARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
JAPANSKA PREPELICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
MITARENJE ILI MJENJANJE PERJA KOD PERADI . . . . . . . . . . . . . . . 26
KUNIĆARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
SAVEZ UDRUŽENJA GRA\ANA ZA ODGOJ I ZAŠTITU
SITNIH ŽIVOTINJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
HISTORIJAT SAVEZA
Udruženja građana za uzgoj i zaštitu sitnih životinja iz
gradova Bosne i Hercegovine, osnovali su Savez
udruženja građana za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u
Federaciji Bosne i Hercegovine na osnivačkoj
Skupštini održanoj 06.05.1998. godine u Zenici kada je
donijet i statut Saveza.
U bivšoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina je imala svoj
Savez koji se također bavio uzgojem i zaštitom sitnih
životinja, te se poslije rata pokazala potreba za
formiranjem novog Saveza koji bi okupljao uzgajivače
sitnih životinja širom Bosne i Hercegovine.
Savez udruženja građana za odgoj i zaštitu sitnih
životinja u Federaciji Bosne i Hercegovine okuplja sva
udruženja građana ove vrste u Bosni i Hercegovini.
Cilj Saveza je da objedini rad svih udruženja ove vrste
na zaštiti i odgoju, popularizaciji ovog vida rekreacije
građana u radi kompenzacije štetnih uticaja i pozitivne
aktivnosti.
Savez ima svojstvo pravnog lica. Savez je ideološki,
stranački, religiozno i nacionalno neutralan.
Rad Saveza je javan. O radu Saveza javnost se
upoznaje preko izvještaja na godišnjoj Skupštini, kojoj
pored članova Skupštine prisustvuju predstavnici
javnog informisanja, drugih društevno-političkih
organizacija i zainteresovani građani.
Član je evropskog saveza od 2002. godine gdje je
primljen u članstvo u Molneu (Švedska) i od tada je
punopravan član tog saveza.
DJELATNOST SAVEZA
Savez koordinira rad udruženja koje su članice
Saveza. Organizuje izložbe egzotičnih ptica, golubova,
akvarijskih ribica, ukrasnih peradi i sitnih životinja na
nivou Bosne i Hercegovine. Brine se o obezbjeđenju
prstenova za mlade ptice, golubove i ukrasnu perad, te
matične knjige za kuniće.
CILJEVI SAVEZA
Osnovni cilj Saveza je unapređenje uzgoja sitnih
životinja u Bosni i Heregovini.
Savez ima zadatak da inicira, podstiče i koordinira rad
udruženja i pojedinaca na odgoju i zaštiti sitnih
životinja, zaštiti prirode i čovjekove okoline uz primjenu
najsavremenijih dostigunuća nauke u ovoj oblasti.
Savez sprovodi zakonske propise iz oblasti zaštite
čovjekove okoline.
Savez sprovodi Međunarodnu konvenciju o zaštiti ptica
u prirodi, čiji je potpisnik i naša zemlja. Uspostavlja i
razvija odnose i saradnju sa istim ili sličnim
organizacijama u zemlji i inostranstvu. Organizuje
razna takmičenja i izložbe sa ciljem da se podigne
kvalitet odgoja i da se na najubjedljiviji način popularise
ovaj sport.
Savez će se zalagati za formiranje novih udruženja u
sredinama u kojima postoji interes za to.
ORGANI SAVEZA UDRUŽENJA GRAĐANA ZA ODGOJ I
ZAŠTITU SITNIH ŽIVOTINJA U F BOSNE I HERCEGOVINE
Organi upravljanja Saveza su:
1.Skupština Saveza udruženja za odgoj i zaštitu sitnih
životinja je najviši organ Saveza i sastaje se u pravilu
jedanput godišnje.
2.Upravni odbor Saveza čini 7 članova:
1. Edin Jabandžić predsjednik Saveza
2. Adnan Mujić sekretar Saveza
3. Muhamed Hajdarević
4. Muharem Zorlak
5. Hamid Bojić
6. Nermin Saračević
7. Senad Salihspahić
Blagajnik Saveza je Subašić Dževad, ali on nije član U.O.
3. Nadzorni odbor Saveza broji 3 člana:
1. Sušac Ilija, Čapljina, predsjednik nadzornog odbora
2. Džakula Miro, Čapljina, član nadzornog odbora
3. Puca Davor, Čapljina, član nadzornog odbora
4. Disciplinska komisija Saveza broji 3 člana:
·
Izet Bešlić- Sarajevo
·
Fuad Bečić-Sarajevo
·
Sahudin Kapetanović- Sarajevo
5. Predsjednik Saveza udruženja za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja je gosp. Edin Jabandžić.
00 387 61 769 727
Bukva bb, 74260 Tešanj, Bosna i Hercegovina
e-mail:[email protected]
Sekretar Saveza udruženja za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja je gosp. Adnan Mujić.
00 387 61 783 293
Jelah bb, 74264 Jelah-Tešanj - Bosna i Hercegovina
Spoljni saradnik Saveza udruženja za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja je gosp. Ćoralić Elvis (Wupertal-Njemačka).
6. Sudijska organizacija predstavlja Savezni odbor sudija.
7. Unutar Saveza postoje odbori i to:
- Odbor za golubarstvo
- Odbor za autohtone rase BiH
- Odbor za peradarstvo
- Odbor za kunićarstvo
- Odbor za akvaristiku
- Odbor za egzotične ptice
8. Unutar Saveza postoje pododbori i to:
·
Pododbor - Budimpeštanski visokoletač
·
Pododbor - Engleski tipler
·
Pododbor - Srpski visokoletač
Kalendar izložbi za sezonu 2009/10 biće naknadno objavljen.
3
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
IZVJEŠTAJ SA GODIŠNJE SKUPŠTINE SAVEZA,
XIII REDOVNE I V IZBORNE
Skupština je održana u Zenici 19.04.2008. god sa početkom u
11h. Predsjednik Saveza je predložio sljedeći dnevni red:
1. Pozdravna riječ i otvaranje skupštine.
2. Usvajanje dnevnog reda.
3. Izvještaj o radu Saveza u protekloj godini.
4. Finansijski izvještaj u vremenu 24.03.2007. god.22.03.2008.god.
5. Izbor novog rukovodstva Saveza u naredne 4 godine.
6. Plan rada Saveza za 2008.god.
7. Finansijski plan za 2008.god.
8. Određivanje domaćina 13-te Savezne izložbe sitnih
životinja i kalendara izložbi ostalih udruženja za
sezonu 2008/09. Obavezno donijeti pismenu odluku
udruženja o datumu održavanja izložbe.
9. Svečana dodjela diploma i pehara najuspješnijim
takmičarima letačima, izlagačima i udruženjima.
10. Razno.
Ad1.: Predsjednik Saveza G-din Hajdarević je pozdravio
prisutne i zahvalio im se na dolasku.
Ad2.: Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad3.: Prihvaćen je izvještaj o radu uz male sugestije za ubuduće.
Ad4.: Finansiski izvještaj je jednoglasno usvojen.
Ad5.: Predsjednik Hajdarević se zahvalio svima na pomoći u
dosadašnjem radu poslije čega je predložio da se pristupi
formiranju komisija kako bi se mogli održati izbori za novog
predsjednika i novi upravni odbor Saveza.
Radno predsjedništvo
Predsjednik Jabandžić Edin
Sekretar Jusufhođžić Nedžad
Potpisnici zapisnika Salihspahić Senad i Bojić Hamid
Verifikaciona komisija
Predsjednik - Cvijanović Krsto
Član
- Vilašević Mustafa
Član
- Zorlak Muharem
Kandidaciona komisija
Predsjednik - Cvijanović Krsto
Član
- Vilašević Mustafa
Član
- Zorlak Muharem
Predsjednik udruženja Zenica Cvijanović Krsto predložio je
da novi predsjednik Saveza bude gospodin Jabandžić Edin, a
predstavnici iz Sarajeva i Vilašević Mustafa predložili su
gospodina Kapetanović Saudina.
SA 29 GLASOVA ZA IZABRAN JE JABANDŽIĆ EDIN ZA
PRESJEDNIKA SAVEZA.
Sastav novog Upravnog odbora je:
- Jabandžić Edin
predsjednik Tešanj
- Mujić Adnan
sekretar
Tešanj
- Hajdarević Muhamed član
Zenica
- Bojić Hamid
član
Travnik
- Zorlak Muharem
član
Sarajevo
- Salihspahić Senad
član
Tuzla
- Saračević Nermin
član
Tešanj
Sastav novog Nadzornog odbora je:
- Sušac Ilija
Predsjednik
- Đakula Miro
član
- Puca Davor
član
4
Nova osoba za saradnju sa Evropskim Savezom je Čoralić Elvis
sa mjestom boravka u Wupertalu (Njemačka).
Blagajnik Saveza je Subašić Dževad iz Tešnja.
Ad6.: Plan rada saveza je usvojen sa određenim sugestijama
novoizbranog Predsjednika.
Ad7.: Finansijski plan za 2008. god je jednoglasno usvojen.
Ad8.: Donešena je odluka da XIII Savezna izložba bude
održana u Tešnju 08.-11.01.09.g. usvojen je kalendar i ostalih
izložbi koji će biti postavljen na web-sait Saveza.
Ad9.: Dodjeljene su nagrade Saveza za 2007godinu.
Ad10.: Pod razno novi Predsjednik je predložio da se otvori novi
žiro račun saveza u Tešnju na kojem će se obavljati transakcije
Saveza što je i prihvaćeno.
Sastanak je završen u 13 i 30 h poslije čega se otišlo na
zajednički ručak Saveza.
Izvještaj sačinio: Mujić Adnan
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
INTERVJU SA PREDSJEDNIKOM SAVEZA FBiH
Gdin-om JABANDŽIĆ EDINOM
SANEL D.: Prije svega želim da Vam
čestitam na izboru za predsjednika
Saveza. Pošto je ovo vrijeme kada
ljudima hobi i nije na prvom mjestu , kako
ste se odlučili da prihvatite funkciju
predsjednika ?
EDIN J.: Prvo zahvaljujem na
čestitkama. Svi smo mi svjesni vremena u
kojem se nalazi BiH i to je jedan od
osnovnih razloga što sam se prihvatio
ovog odgovornog posla jer je moja želja
da učestvujem u radu za unapređenje
Saveza , kako u BiH tako i u Evropi.
SANEL D.: Na koji način mislite realizovati to što ste rekli ?
EDIN J.: Ako ste bili na godišnjoj skupštini Saveza , u mom
izlagajućem govoru čuli ste pet ciljeva koje trebamo realizovati
kako bi napravili svi zajedno napredak u Savezu.
SANEL D.: Koji su to ciljevi ?
EDIN J.: Prvi i osnovni cilj su izmjene i dopune Statuta i
drugih akata , te usvajanje neophodnih pravilnika za normalan
rad Saveza.
Drugi cilj je približavanje našeg Saveza Evropskom savezu (EE) i adekvatno prezentovanje našeg Saveza u Evropi.
Treći cilj je izlazak naših izlagača na evropske izložbe i na
izložbe u susjednim državama.
Naš četvrti cilj je poboljšanje i unapređenje odnosa sa
savezima Hrvatske , Srbije i ostalih zainteresovanih saveza za
takvo što.
Posljednji , ali ništa manje vrijedniji od ostalih , je aktivniji
rad Odbora za autohtone rase i daljnji razvoj naših
bosanskohercegovačkih rasa te njihovo priznavanje kako u
BiH tako i u Evropi.
SANEL D.: Jeste li Vi i Vaši saradnici, tokom protekle
godine, realizovali neke od navedenih ciljeva?
EDIN J.: Kao što vidite, to su ciljevi za koje je potrebno više
vremena da bi se uspješno ostvarili. Ono što je bitno jeste da je
se svakom od tih ciljeva ozbiljno pristupilo što za rezultat ima
usvajanje novih pravilnika, unapređenje odnosa sa EE-om te
Savezima Hrvatske i Srbije, pripreme za odlazak na Evropsku
izložbu i Evropsku skupštinu te aktivniji rad Odbora za
autohtone rase.
EDIN J. : U proteklom periodu mogu reći
da nisu bili zadovoljavajući izuzev naših
obaveza koje smo morali ispunjavati prema
njima. Situacija se znatno mijenja mojim
odlaskom na godišnju skupštinu EE-a koja je
održana u Puli 01.05.2008-04.05.2008.o kojoj
ću Vam opširnije u tekstu «Izvještaj sa
godišnje skupštine EE-a.»
SANEL D.: Kakvi Vas zadaci očekuju u
skorijoj budućnosti?
EDIN J.: Prvi zadatak je organizacija
godišnje skupštine koja će se održati u Tešnju
18.04.2009. Poslije toga odlazim u Belgiju na godišnju
skupštinu EE-a koja će biti održana u Maju ove godine (2024.05.2009.)
Treći zadatak je organizovanje izlaganja na Evropskoj
izložbi u Nitri (Slovačka) 20-22.11.09.
SANEL D.: Izlazak časopisa «Odgajivač» je bio jedan od
Vaših planova. Da li će i koliko često se on izdavati u
budućnosti?
EDIN J.: Sigurno da smo se angažovali oko ovog broja
puno više jer je on prvijenac. Naša želja je da se u budućnosti
ovaj časopis izdaje dva puta godišnje kako bi adekvatno mogli
izvjestiti bosanskohercegovačke odgajivače o raznim
zbivanjima u svijetu i BiH o odgoju sitnih životinja.
SANEL D.: Šta bi ste poručili odgajivačem na kraju ovog
intervjua ?
EDIN J.: Zamolio bih sve odgajivače da pomognu
unapređenju rada Saveza , da djeluju institucionalno , daju
svoje prijedloge kako za časopis tako i za Savez , da
ispunjavaju svoje obaveze prema udruženjima , da se posvete
kvalitetnije organizaciji izložbi u svojim sredinama. Sredine
koje nemaju udruženja a imaju potrebu kritično mora da
pristupe organizaciji i prijem u članstvo Saveza istog. Da više
propisno obilježavaju sve životinje. Da razvijaju ovaj hobi sport
i da šire poznanstva i prijateljstva koja su garancija vječnog
postojanja ovg hobija.
SANEL D.: Hvala Vam na izdvajanju Vašeg dragocijenog
vremena i ovim toplim porukama.
EDIN J.: Bila mi je čast, hvala i Vama.
SANEL D.: Kakvi su trenutni odnosi Saveza F BiH sa EEom?
Razgovor vodio u Tešnju 20.03.09. Dedić Sanel
5
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
IZVJEŠTAJ SA I UPRAVNOG ODBORA SAVEZA
Prvi U.O. Saveza održan je
14.06.2008god. u Tešnju sa početkom u
12h.
Prisutni članovi: Jabandžić Edin, Mujić
Adnan, Zorlak Muharem, Hajdarević
Muhamed i Saračević Nermin.
Predloženi dnevni red:
1.Primopredaja dužnosti predhodnog
Predsjedništva
2.Izvještaj sa godišnje skupštine
Europskog Saveza (EE) iz Pule
3.Izvještaj pododbora Saveza
4.Odluka o specijalnim odnosima sa
okolnim Savezima
5.Narudžba prstenova za narednu
godinu
6.Daljne aktivnosti na daljnoj
modifikaciji WEB-saita Saveza
7.Daljne aktivnosti u EE i delegati u EE
8.Razno
Ad1.: Izvršena je primopredaja
dužnosti ali bez starog sekretara jer se nije
pojavio a njegovu dokumentaciju je donio gdin Hajdarević.
Ad2.: Predsjednik Saveza G-din
Jabandžić je podnio opširan izvještaj sa
godišnje skupštine Europskog Saveza
održane u Puli.
Ad3.: Izvještaj o radu su podnije
pododbori BPV i Srpski visokoletač a BHTU
nije te mu je dat novi rok od trideset dana.
Ad4.: U.O Saveza je donio odluku da se
ostvari kontakt sa okolnim savezima
(Srbijanski i Hrvatski) i da njihove stavove o
budućoj suradnji prezentuje Predsjednik
Saveza. Za ove aktivnosti se opunomočuje
Predsjednik Saveza.
Ad5.: Donešena je odluka da se izvrši
kompletna uplata prstenova do 01.08.
2008god.
Ad6.: U.O. je utvrdio da naš WEB sait
nezadovoljavajuči i da se u skorijoj
budučnosti na tome mora detaljno poraditi.
Dogovoreno je još da bi WEB bio adekvatno
obsluživan Udruženja moraju biti puno
aktivnija te redovno Savez obsluživati
novim informacijama i podatcima.
Ad7.: Određeni su delegati u
Europskom Savezu a to su: Jabandžić
Edin-predsjednik, Bojić Hamid-predstavnik
za autohtone rase BiH te Saračević
Nermin-predstavnik peradarskog odbora.
Ad8.: Pod tačkom razno utvrđene su
dnevnice i putni troškovi te dogovoreno da
se U.O. saziva petnaest dana ranije kako bi
svi članovi mogli planirati svoj dolazak.
Opširni izvještaj sa ovog U.O.
Udruženja su dobila poštom.
Izvještaj sačinio: Mujić Adnan
IZVJEŠTAJ SA II UPRAVNOG ODBORA SAVEZA
Održan u Tešnju dana 07.02. 2009god
sa početkom u 11h. Prisutni članovi:
Jabandžić Edin, Mujić Adnan, Zorlak
Muharem, Hajdarević Muhamed, Bojić
Hamid i Saračević Nermin.
Predloženi dnevni red:
01.Pozdravna riječ Predsjednika
Saveza
02.Imenovanje blagajnika Saveza
03.Izvještaj o radu za period od
19.04.2008g. do 07.02.2009. g.
04.Finansiski izvještaj za period
19.04.08g. do 07.02.09g.
05.Plan rada za 2009god.
06.Usvajanje pravilnika o radu Odbora
za autohtone rase i pravilnika za proglašenje
najuspješnije udruženje, odgajivačaizlagaća u protekloj sezoni.
07.Raspisivanje konkursa za naj
uspješnije udruženje i najuspješnijeg
odgajivača (golubara, peradara i kuničara.)
08.Izvještaj o radu odbora za 2008god i
plan rada za 2009. god.(smjernice, žalba itd.)
09. Izvještaj o radu pododbora za 2008.
god i plan rada za 2009. god.
10.Izvještaj o nabavci prstenova za
2009. god i plan nabavke prstenova za 2010.
god.
11.Izvještaj sa 13-te Savezne izložbe u
Tešnju i raspisivanje konkursa za 14-tu
Saveznu izložbu sitnih životinja.
12.Termini održavanja ostalih izložbi u
sezoni 2009/2010 i određivanje ranga
izložbi.
13.Izrada godišnjaka za sezonu
2008/2009
14.Formiranje komisije i određivanje
delegata za razgovor oko formiranja
6
državnog saveza.
15.Zatvaranje računa u IKB banci u
Zenici i prebacivanje sredstava na račun u
Raiffaisen banku u Tešanj.
16.Pokretanje procedure za priznavanje
novih rasa u EE Savezu (Bihačkog, Zeničkog
i Bijeljinskog goluba)
17.Odlazak na Europsku izložbu u Nitru
18.Odluka o lagerovanju savezne
opreme za golubove.
19.Prispjela pošta
20.Razno
Ad1.: Predsjednik je pozdravio sve
prisutne i zahvalio im se na dolasku.
Ad2.: Predsjednik Saveza je obrazložio
odluku Hambašić Midheta zašto ne može da
preuzme funkciju blagajnika te predložio
Subašić Dževada što je prihvatio U.O. te
proslijedio odluku na potvrđivanje na
Skupštinu.
Ad3.: Podnešen je izvejštaj o radu za
imenovani period koji je i prihvačen.
Ad4.: Podnešen je finansijski izvještaj za
isti period koji je jednoglasno usvojen.
Ad5.: Predsjednik Saveza je predložio
plan rada za 2009g koji su članovi U.O.
dopunili te potome usvojili.
Ad6.: Usvojen je pravilnik o radu Odbora
za autohtone rase te proslijeđen
Udruženjima a pravilnik o praglašavanju je
vračen da doradu te će biti prezentovan na
godišnjoj Skupštini.
Ad7.: Raspisan je konkurs za naj
uspješnije udruženje te golubara, peradara i
kunićara.
Ad8.: Donešena je odluka da odbori koji
blagovremeno ne podnesu izvještaj o radu
ne će biti uvršeni u plan rada za 2009god.
Ad9.: Ista odluka donešena je i za
pododbore kao i za odbore.
Ad10.: Podnešen je izvještaj koliko je
naručeno prstenova za 2009. god te date
smjernice za nabavku prstenova za 2010.
god.
Ad11.: Predsjednik Saveza je podnio
izvještaj sa trinaeste Savezne izložbe te je
raspisan konkurs za 14-tu Saveznu izložbu.
Ad12.: Naloženo je Udruženjima da na
godišnju Skupštinu donesu plan termina te
rang izložbe koju planiraju organizovat.
Ad13.: Donešena je odluka da prvi broj
biltena Saveza bude gotov do godišnje
Skupštine.
Ad14.: Formirana je komisija koja će u
budućnosti ako dode do nekih razgovori biti
ovlaštena da razgovara.
Ad15.: Donešena je odluka da se zatvori
račun u IKB Banci u Zenici.
Ad16.: Donešena je odluka da se
pokrene novo priznavanje rasa u Europskom
Savezu (Zeničkog, Bjeljinskog i Bihačkog
goluba).
Ad17.: Odlučeno je da će naš Savez
izlagati na Europskoj izložbi u Nitri, te da se
svi zainteresovani jave u svoja udruženja
kako bi na vrijeme podnijeli prijavu.
Ad18.: Donešena je odluka da se
oprema Saveza lageruje u Tešnju dok je tu i
sjedište Saveza.
Ad19.: Prispjela pošta je pročitana te
proslijeđena odborima
Ad20.: Odobreni su nastali troškovi u
proteklom periodu.
Izvještaj sačinio: Mujić Adnan
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
Iz saveza
UDRUŽENJE GRA\ANA ZA ODGOJ I ZA[TITU SITNIH @IVOTINJA U F BiH
1.BIHAĆ
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu golubova i ptica “Bihać”
BIHAĆ
Ozimice I blok IV,
77000 Bihać
Husein Rahmanović
Turija bb
00387 61 752 183
Bihaćki prevrtač, Komoronski letač, Maðarska svraka,
Pismonoša, Engleski tipler, Srpski visokoletač, Starohola ndski kapuciner, itd. Uzgajaju se i kunići, perad i ptice.
2.BUGOJNO
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu ptica
BUGOJNO
Jalkic 2 br.53 78250 Bugojno
Nedzad Kudra
00387 61 714 321
Uzgajaju se golubovi i ptice.
3.ČAPLJINA
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu golubova i sitnih
životinja “Čapljina”
ČAPLJINA
Vinogradarska 20,
88300 Čapljina
Slobodan Brkić
Vinogradarska 20,
00387 36 808 946
Komoronski letač, Bački prevrtač, Budimpeštanski
visokoletač, itd. Uzgaja se i perad.
4.DONJI VAKUF
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih životinja “Donji
Vakuf”
DONJI VAKUF
Omladinska 8,
70220 Donji Vakuf
Ademir Hadžiahmetović
Omladinska 8
00387 30 205 940
Orjentalni prevrtač, Sisački prevrtač, Lepezan, Engleski
tipler, itd.
5.JANJA
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu ptica “Ljubimac Janje”
JANJA
Zanatski centar bb,
76316 Janja
Azem Ðekić
00387 65 891 476
Bijeljinski prevrtač, Janjarski prevrtač, Pismonoša, Engleski
tipler, Srpski visokoletač itd.
7
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
6.LIVNO
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu golubova i ptica
“Golub”
LIVNO
Domobranska 5,
80101 Livno
Zoran Vukoja
Domobranska 5,
00387 63 446 046
Komoronski letač, Bački prevrtač, Budimpeštanski
visokoletač, Pismonoše, itd. Uzgajaju se i ptice.
7.MOSTAR
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu ptica “Stari most”
MOSTAR
Maršala Tita 152,
88000 Mostar
Ante Bom
Buna-Hodbina
00387 36 480 713
Komoronski letač, Bački prevrtač itd.
Uzgajaju se i ptice.
8.NOVI TRAVNIK
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih životinja
NOVI TRAVNIK
Ivana Meštrovića 5/9
72290 Novi Trav nik
Zoran Slipac
Ivana Meštrovića 5/9
00387 63 488 010
Budimpeštanski visokoletač
9.ORAŠJE
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje uzgajivača golubova i zaštitu sitnih životinja
“Bosanac”
ORAŠJE
Ugljara 97,
76270 Orašje
Zvonko Martinović
Ugljara 97
00387 63 342 055
Pismonoša, Engleski tipler, Sr pski visokoletač, itd.
Uzgajaju se i kunići te perad.
10.SANSKI MOST
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
8
Ekolosko udruzenje za uzgoj i zastitu sitnih zivotinjaStiglic-S.Most
Sanski Most
N.17VKB-Grad 79260 S. Most
Karat Haris
00387 62 299 724
Buharski dobosar, Sisacki prevrtac, Perziski prevrtac,
Pismonose,Njemacki dvokapi dobosar te perad, kunici,
ptice i akvariske ribice.
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
11.SARAJEVO
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Ekološko društvo uzgajivača ptica, golubova,
pismonoša i akvarijskih ribica “Sarajevo”
SARAJEVO
Augusta Brauna 10,
71000 Sarajevo
Enver Vilić
00387 61 165 960
Sarajevski prevrtač, Budimpeštanski
visokoletač, Komoronski letač, Pismonoša,
Engleski tipler, itd.
Uzgajaju se i ptice.
12.SREBRENIK
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja “Srebrenik”
SREBRENIK
Džemala Bijedića 20,
75350 Srebrenik
Suad Sarajlić
Džemala Bijedića 20
00387 61 638 282
Budimpeštanski visokoletač, Engleski tipler,
Srpski visokoletač, itd.
Uzgajaju se i kunići, perad i ptice.
13.TEŠANJ
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja
TEŠANJ
Ul. Braće Pobrić, br. 40 74260 Tešanj
Nermin Saračević
Ul. Skendera Kulenovića
00387 61 153 145
Orijentalni prevrtač, Bački prevrtač, Sisački
prevrtač, Njemački dvoćubi dobošar, Rostovski
kacun, Turski mardin, Sarajevski prevrtac,
Galebici, Damaskener, Lepezani itd.
OD PERADI: velika i patuljasta Brama, velika i
patuljasta Konkikina, velika i patuljasta
Vijandota, veliki i patuljasti Feniks, Talijanski
jarebicari, Japanske svilene, Araukane,
Austarlopi, Stajerska kokos, Feder Fist,
Paduaner, Eng. pa tuljasti borac te razni fazani
itd.
OD KUNIĆA: Ovnoliki, Njemački šarac,
Novozelandski, Kaliforniski, Patuljasti itd., te
ptice i akvariske ribice.
9
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
14.TRAVNIK
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja “Tulika”
TRAVNIK
Mehmed paše Kukavice 3, 72270 Travnik
Hamid Bojić
Bunar 4
00387 61 796 731
Travnički kratkokljuni golub, Budimpeštanski
visokoletač, Staroholandski kapuciner, Njemački
dvoćubi dobošar itd.
Uzgajaju se i kunići, perad i ptice.
15.TUZLA
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu golubova i
ptica “Tuzla”
TUZLA
Trnovac 4,
75000 Tuzla
Senad Salihspahić
Fra Stjepana Matijevića 13
00387 61 820 220
Budimpeštanski visokoletač, Pismonoša,
Engleski tipler, Srpski visokoletač, itd.
Uzgaja se i perad.
16.VISOKO
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu golubova,
ptica, peradi i kunića “Visoko”
VISOKO
Vatrogasni dom bb,
71300 Visoko
Hasan Aliomerović
Perendina 13
00387 61 795 409
Sarajevski prevrtač, Budimpeštanski
visokoletač, Pismonoša, Engleski tipler,
Orijentalni prevrtač, Lepezan, itd.
Uzgajaju se i ribice, perad i ptice.
17.ZENICA
Naziv udruženja
Grad
Adresa udruženja
Kontakt osoba
Adresa kontakt osobe
Broj telefona
Rase koje se uzgajaju
u ovom Udruženju
Udruženje graðana za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja “Zenica”
ZENICA
Zukići 22,
72000 Zenica
Muhamed Hajdarević
Štrosmajerova 27
00387 61 455 496
Zenički prevrtač, Budimpeštanski visokoletač,
Zagrebački prevrtač, Komoronski letač,
Orijentalni prevrtač, Makedonski dunek,
Makedonski Ružan, Maðarska svraka,
Staronjemački galebić, itd.
Uzgajaju se još kunići, perad i ptice.
Ovo su redni brojevi udruženja kada im trebaju
za tetovažu kunića i za druge svrhe
10
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
IZVJEŠTAJ SA GODIŠNJE SKUPŠTINE
EE-a ODRŽANE U PULI - HR
- Poštovani odgajivači, godišnja skupština
Evropskog saveza održana je u Puli
30.04.-04.05.2008 godine. Ispred Saveza BiH,
kao predsjednik, prisustvovao sam samo ja.
Skupština je održana u Hotelu Histria. Po mom
dolasku u hotelu, a došao sam sa delegacijom iz
Srbijanskog saveza, izmirio sam obaveze za
godišnju Skupštinu.
situaciju u BiH i čvrsto mu obećao da će se
ubuduće taj odnos promjeniti. Izmirio sam
obaveze prema Savezu za 2007 i 2008 godinu za
golubarsku sekciju i članarinu za 2008. godinu za
peradarsku sekciju kako bi i u budućnosti dobijali
prstenove za perad sa oznakom EE-a. Na
sastanku sa predsjednikom golubarske sekcije
sam obrazložio što je golubarstvo u BiH i obećao
mu da će se na slijedećoj skupštini prezentovat
Savez BiH koja će biti održana u Belgiji 2009.
godine.
Prvi dio Skupštine obično je planiran za
upoznavanje i ja sam se odmah upoznao sa
predsjednikom EE-a Ursom Freiburghausom
gdje je javno izrazio zadovoljstvo što se konačno
neko pojavio ispred Saveza BiH. Poslije susreta
sa Ursom napravio sam sastanak sa Lariomom
Canos-om sekretarom EE-a, koji je bio
nezadovoljan dosadašnjim radom Saveza BiH
prema EE-u. Ja sam mu pokušao objasniti
- Makedonija je ponovo primljena u EE i sad je
članica broj 27.
- Predsjednik je iznio da su prioriteti EE-a da
organizuje izložbu u Nitri i zakazao slijedeću
godišnju skupštinu za period 20.-24. maja 2009.
godine u Belgiji.
IZVEŠTAJ SAČINIO:
Predsjednik saveza
Dipl.ecc Edin Jabandžić
11
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
SUDIJSKI ODBOR
IZJAVA ZORLAK MUHAREMA
Na Saveznoj izložbi u Tešnju zamolili
smo predsjednika sudijskog odbora
gdina. Zorlak Muharema da odvoji par
minuta i da nam kaže kakva je trenutna
situacija u sudskom odboru.
Prije svega želim da Vam se zahvalim i
da podržim ideju izdavanja našeg lista.
Što se tiče kadra u sudijskom odboru
on je iz dana u dan sve jači, dokaz
tome je i današnje polaganje 6 sudija
za viši rang a to su :
HAJDAREVIĆ MUHAMED
JABANDŽIĆ EDIN
RAHMANOVIĆ HUSEJN
HASIĆ JOKA
HALILAGIĆ MUHAREM
MUJIĆ ADNAN
Pošto je ova izložba jedna od većih
koja je održana u BiH, mi smo danas
pozvali i kolege iz susjednih država, iz
Hrvatske, gospodu ŽELJKA
ŠEREPCA, VLADIMIRA PAVINA i
KREŠIMIRA SAFUNDŽIĆA; sve
međunarodne sudije a iz Srbije,
VLADIMIR KOVAČIĆ i LAJČO
VUJKOVIĆ, takođe međunarodne
sudije. Što se tiče sudijskog odbora mi
ćemo i dalje ispunjavati naše obaveze
prema Savezu, a to je davanje stručnih
mišljenja, suđenje na izložbama i sve
ostalo što je potrebno za normalno
funkcionisanje Saveza a i sudijskog
odbora.
Pored toga nastavit ćemo stalno
usavršavanje postojećih kadrova,
prijem novih stažista i otklanjanje
postojećih grešaka u suđenju.
Predsjednik sudijskog odbora
Zorlak Muharem
12
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
IZVJEŠTAJ ODBORA ZA AUTOHTONE RASE BiH
Ideja za osnivanjem Odbora za
autohtone rase BiH je nastala radi
poboljšanja rada, pojačanog izlaganja
te standardizacija postoječih i stvaranje
novih rasa. Mogu reći da smo večim
djelom u tome i uspjeli. Dokaz tome je
da se naše rase konačno počinju širiti i
po drugim gradovima naše drage BiH
ali i inostranstva a ne samo u onim
gradovima u kojim je stvorena.
Najbitnija stvar koja se desila poslije
usvajanja pravilnika za ovaj odbor je ta
što je U.O. Saveza donio odluku da
zajdno sa ovim Odborom pokrene
proceduru priznavanja novih rasa u
Europskom Savezu, a te aktivnosti
kreću već na ovoj Europskoj izložbi u
Nitri. Kao još jedna bitnu stvar za naš
Odbor je uvođenjem specijalke
autohtoni rasa na Saveznoj izložbi što
će mo se zalagati da ubuduće bude i
tradicija. Prva je održana u Tešnju na
Saveznoj izložbi 08.-11.01.2009. g. To
nam je prilika da utvrdimo do koje je
mjere naš uspjeh stigao sa uzgojem
autohtonih rasa BiH.
Najuspješniji izlagači autohtonih rasa
za 2008. godinu su:
-Sarajevski prevrtač: Jabandžić Edin
-Travnički kratkokljuni: Mušović Esad
-Zenički prevrtač: Dedić Emir
-Bihački prevrtač: Rahmanović Husein
-Bijeljinski prevrtač: Đekić Azem
Izvještaj sačinio: Bojić Hamid-predsjednik
Odbora za autohtone rase BiH
IZVJEŠTAJ PODODBORA BHTU-ENGLESKI TIPLER
U 2008god. u pododbor je prijavljeno
67 letova. Od prijavljenih 67 letova
održano je 26 takmičenja a 17 letova je
verificirano rezultatima, 9 letova je
diskfalifikovano a 41 let nije održan ili
nije dostavljen zapisnik. Pored aktivog
rada naš pododbor se može pohvaliti i
novim državnim rekordom koji je
ostvario odgajivač Aljić Bruman na
takmićenju KUP BiH postigavši let od
16h 01min. (3 golubice).
Od ostalih rezultata izdvajamo:
-za seniore najuspješniji je Aljić Suad
-za najduži dan: Jovo Zelen
-za međunarodno mladih: Martinović
Zvonko
-za juniore: Nurkić Muhamed
Martinović Zvonko-tajnik BHTU
IZVJEŠTAJ PODODBORA
BUDIMPEŠTANSKOG VISOKOLETAČA
Kao i predhodnih godina naš pododbor
je bio vrlo aktivan što potvrđuju i
ostvareni rezultati u 2008. godini.
Pored dobrih rezultata obnovljena su
neka prijateljstva stvorena nova što je
dodatni motiv našem radu. Imali smo
izuzetno dobru saradnju sa
udruženjima iz Subotice, Budimpešte i
Novog Sada. Pored odžanih navedeni
takmičenja održali smo tradicionalne
memorijale koje ćemo organizo-vati i
ubudučnosti. Od rezultat sa saveznog
takmičenja izdvajamo:
-kvalifikacije za savezno takmičenje
seniori: Salihspahić Senad 734 boda.
-savezno takmičenje seniori: Nurkić
Faik 665 bodova.
-kvalifikacije za sav. Takmičenje sa
mladim: Vukojević Bato 219 bodova.
-savezno takmičenje sa mladim: Galić
Abdulah 354 boda.
-šampionat: Vukojević Bato 254 boda.
Salihspahić Senad-predsjednik
pododbora BPV
13
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
PUT USPJEŠNE SURADNJE
Organizacijom Savezne izložbe članovi
Saveza i Tešanjskog udruženja su
iskoristili i za jačanje prijateljskih odnosa
sa Savezima Srbije i Hrvatske. Da je to
tako potvrđuju nam i dogovori za buduću
suradnju između naših Saveza. Da bi to na
neki način i svečano pokazali naši prijatelji
su nam poklonili fine darove u znak toga.
Naime predsjednik Saveza Hrvatske G-din
Željko Šerepac nam je poklonio prelijepi
pehar na kojem je izgravirano „Put
uspješne suradnje“ a kolege iz Srbije
odnosno njihov sekretar G-din Vujković
Lajćo“ plaketu i diplomu našem
Predsjedniku za razvoj uzgoja, prijateljstva
i gostoprimstva u protekloj i budućoj
suradnji. Kolegama se zahvaljujemo i
radujemo se početku nove sezone kako bi
sve ove dogovore i planove i ostvarili.
14
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
IZVJEŠTAJ O ODRŽANOJ III ME\UNARODNOJ IZLOŽBI SITNIH
ŽIVOTINJA I 1. SPECIJALNOJ IZLOŽBI GOLUBA BIHAĆKOG PREVRTAČA
Izložba je održana 04 07.12.2008.godine u prostorijama
Sportske dvorane LUKE u Bihaću
ORGANIZACIONI ODBOR OVE IZLOŽBE JE SAČINJAVAO:
Predsjednik:Husein Rahmanović, Podpredsjednik Elezović
Nermin, Sekretar: Ivaniš Zvonko, Članovi: Zjakić Ahmet,
Baković Tomislav, Ramić Meho, Stručna komisija: Fajković
Jonuz, Zulić Halim, Grgić Miroslav, Odbor za procjenu štete:
Alagić Alaga, Konjević Drago, Ramakić Bekir
OCJENJIVANJE EKSPONATA NA IZLOŽBI SU VRŠILI:
Rukovodilac suđenja: Zorlak Muharem, međunarodni sudija
Kontrolor suđenja: Imamović Faruk, međunarodni sudija
Sudije za golubove: Fajković Jonuz, savezni sudija,
Rahmanović Husein, sudija ocjenjivač, Jabandžić Edin, sudija
ocjenjivač
Sudije za perad: Hadžimujić Faik, savezni sudija, Halilagić
Muharem, sudija ocjenjivač
Sudija za kuniće: Zjakić Ahmet, sudija ocjenjivač
IZLOŽBA JE ODRŽANA SLJEDEĆIM RASPOREDOM:
-srijeda: 3.12.2008.g. prijem eksponata od 08.00 do 18.00
sati
-četvrtak: 4.12.2008.g. ocjenjivanje eksponata 10.00-16.00
sati, svečano otvaranje izložbe u 18.00 sati
-petak: 5.12.2008.g. izložba otvorena za posjetioce
-subota: 6.12.2008.g. izložba otvorena za posjetioce
-nedjelja: 7.12.2008.g. od 08.00-14.00 sati izložba otvorena
za posjetioce, 14.00 sati podjela diploma i zatvaranje izložbe.
S obzirom na tešku ekonomsku situaciju, naše društvo je
iznašlo sredstva da održi izložbu sitnih životinja. prvenstveno
zahvaljujući gradonačelniku grada Bihaća Mr. Hamdiji Lipovači
koji je bio generalni sponzor.
Na izložbi je izloženo 545 kom. golubova u 30 rasa, 188
kom. peradi u 22 rase, 23 kom. kunića u 5 rasa, 82 kom ptica u 7
rasa , te akvarij, koje su prezentovali 53 izlagača iz Bihaća,
Cazina, B.Krupe, B.Luke, Laktaša, Janje, Tešnja, Tuzle,
Kozarske Dubice.
Dodjeljeno je 91 pehar za šampionske eksponate, od čega
58 za golubove, 20 za perad, 5 za kuniće, 7 za ptice i 1 za
akvarij.
Kao i svih prethodnih izložbi , primjećeno je da je autohtona
rasa goluba bihaćki prevrtač, bila najzastupljenija, mada je bilo
primjeraka i sarajevskog prevrtača, zeničkog prevrtača,
bjeljinskog prevrtača, janjanskog prevrtača, i dubičkog
prevrtača rasa u radu, što nas raduje, ali i žalimo što je izloženo
jako mali broj drugih rasa, kako ekonomskih, tako i ukrasnih
golubova.Činjenica je da pojedine rase golubova kod naših
uzgajivača izumiru, pa je i samim tim svaka izložba siromašnija
za bar jednu rasu.
Predsjednik udruženja Husein Rahmanović
15
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
IZVJEŠTAJ SA XIII-TE SAVEZNE IZLOŽBE SITNIH ŽIVOTINJA
ODRŽANE OD 08. DO 11. 01. 2009. GODINE U TEŠNJU
„TEŠANJ 2009“
Tešanjsko udruženje na godišnjoj skupštini Saveza
je podnijelo kandidaturu za Saveznu izložbu kako bi
na pristojan način proslavilo svoj mali jubilej, 10
godina od osnivanja. Kako je na skupštni
prihvaćena kandidatura članovi našeg udruženja
su odmah počeli sa pripremama. Izložba je
organizovana u sporsko-rekreacionom centru u
Tešnju u terminu 08.-11.01. 2009.g. Iako je vrijeme
bilo izuzetno surovo odgajivači se nisu libili da
donesu svoje ljubimce i da posjete izložbu u Tešnju.
U izuzetno lijepu, toplu i osvjetljenu dvoranu moglo
se smjestiti puno više eksponata ali su članovi
Tešanjskog udruženja se potrudili da 1170
golubova, 420 peradi, 66 kunića, 100 ptica i 5
akvarijuma naprave prelijep ambijent na izložbi.
16
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
Eksponati su bili zavidnog kvaliteta tako da je
proglašeno 135 šampiona i 4 šampiona
specijalki. Izložbu je sudilo 20 sudija među
kojima su bile naše kolege i prijatelji iz Srbije i
Hrvatske. Izložba je bila dobro posjećena i
organizator je dobio sve pohvale za njenu
organizaciju i od kolega iz Hrvatske, Srbije ali i
ljudi iz Bosne i Hercegovine. Po zavšetku
izložbe zahvalili smo se svima koji su nas
posjetili, a ja, kao Predsjednik Saveza, sam
zamolio sva udruženja da i ubuduće se
smogne snage kako bi se organizovala
Savezna ali isve druge izložbe kvalitetno i u
adekvatnim prostorima, te sam se zahvalio
svima a posebno kolegama i prijateljima iz
susjednih Saveza i poželio da naše druženje
prede u tradiciju.
Edin Jabandžić-Predsjednik Saveza
17
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
POSJETA 90 NACIONALNOJ SAVEZNOJ IZLOŽBI
ERFURTU i WELSU, 12-14.12.2008. GODINE
Na ovu vjerovatno najveću izložbu u
2008. godini smo krenuli 11. 12. 2008.
Edin Jabandžić, predsjednik peradarskog
odbora i ja (Saračević Nermin) sa
kolegama iz Hrvatskog saveza. Pored 90te Nacionalne ovo je bila i 45. Savezna
izložba mladih životinja. Na izložbi je
bilo izloženo 32.312 eksponata.
Sama organizacija, suđenje i ostali
elementi izložbe pokazuju da je ovo jedna
evropska izložba na koju bi se trebao
pojaviti svaki odgajivač koji ima želju i
mogućnost da doživi tako nešto. Ovaj broj
eksponata se sastoji od golubara i peradi.
Na izložbi nije bilo izloženo kunića i
ptica.
Iz Erfurta smo krenuli 13.12.2008 godine
u poslijepodnevnim satima prema Welsu
gdje se održavala 18. SAVEZNA dvorani gdje su bili kunići i ptice. Sa izložbe smo se vratili
IZLOŽBA u istom terminu. Ova izložba 14.12.2008 godine u 22h sa dosta novih eksponata koji će pojačati
je bila mnogo manja od ove u Erfurtu ali i matično jato članova udruženja u Tešnju.
Saračević Nermin
na njoj se imalo što vidjeti, posebno u
Žuta konkikina odgajivača Volkera Kazamaera
majstor uzgoja žute konkikine u Njemačkoj
18
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
GOLUBARSTVO
DOMAĆI GOLUB KROZ ISTORIJU
Golub spada među najstarije životinje koje je
čovjek pripitomio. Porjeklo golubarstva je
Mesopotamija, oblast izmedu rijeka Tigra i
Eufrata, u današnjem Iraku. Sticajem okolnosti, u
Mesopotamiji je i staro, prirodno stanište divljeg
goluba, pećinara (Columba livia), na osnovu
kojeg su kasnije nastale sve domaće vrste
golubova. Prvi ozbiljniji pristup golubarstvu, je
zasluga tadašnjeg stanovništva Mesopotamije
Sumera, koji su golubove počeli smatrati svetom
pticom i što su golubovi letjeli sve visočije,
smatrali su da su bliže bogu. Na osnovama
njihovog zapažanja prilikom svakog leta
golubova, pogotovo onih koji su dugo i visoko
letjeli, počela je prva selekcija, koja će za rezultat
kasnije dati prvu rasu domaćeg goluba koju
slobodno možemo nazvati sumerski golub. Za
Evropu smatra se da je prvi golub došao
takozvanim "Putem svile" od Kine, preko Bliskog
Istoka, Balkana i Panonske nizije. Za vrijeme
dugog boravka Turaka u Evropi stigao je i veliki
broj golubova, raznih rasa. Među prvim
golubovima stigao je turski golub.
RASE DOMAĆIH GOLUBOVA
Danas je u svijetu poznato oko 1500 rasa
domaćih golubova. Najvise ih ima u Evropi i Aziji.
Usporedbom svih tih rasa uočiće se veoma velika
šarolikost, koji se manifestuju po bojama, veličini
tijela, načinu leta strukturi perja i dr. I pored toliko
različitosti svi sadašnji golubovi imaju nešto
zajedničko (istog predka) goluba pećinara. Među
stare vrste golubova ubrajaju se persijski karijer i
turski golub pismonoša. Na Bliskom Istoku se i
danas uzgajaju golubovi u izvornom obliku,
persijski karijeri, turski golub i sirijska bagdeta, a
pojedinci u Evropi takođe posjeduju dio ovih rasa
golubova. Radi lakšeg izučavanja, pregleda i
redosljeda rasa na izložbama golubovi su
podjeljeni u 9 grupa i to:
Golub pismonoša nije svrstan ni u jednu od
predhodnih grupa golubova, jer se njegov odgoj,
trening i način leta razlikuje od ostalih grupa
golubova. Zbog svoje specificnosti odgajivači
pismonoša nalaze se u posebnim klubovima,
odnosno čine savez u svakoj zemlji. Selekcija
golubova pismonoša je usmjerena u dva pravca i
to:
1. Golubovi sa dobrim odlikama orijentacije u letu
prema kući i
2. Golubovi sa fizičkom izdržljivošću u letu.
Takmičenje sa golubovima pismonošama
zahtjeva gradnju posebnog golubarnika,
nabavku kvalitetnog matičnog jata, dobru ishranu
i dosta slobodnog vremena za treninge i
takmičenje. Golub pećinar ima svoje prirodno
staniste i na Balkanskom poluostrvu, tačnije u
pećinama Grčke, Albanije i Makedonije, a
naseljava i čitavu Jadransku obalu sa ostrvima.
Kao predak domaćih golubova, golub pećinar
služi za mnoga naučna istraživanja, pa vrlo često
služi za ukrštanje sa domaćim rasama radi
osvježavanja krvi. Najbolji primjer tome je
ukrštanje goluba pećinara, sa pismonošom dao
za rezultat goluba, koji je zajedno poslan sa
pismonošama na let dug 600 km sa koga se je
vratio kući.
1. Golubovi obIika,
2. Bobičasti golubovi,
3. Golubovi kokošari,
4. Golubovi gušani,
5. Golubovi boje,
6. Golubovi dobošari,
7. Strukturni golubovi,
8. Golubovi galebići
9. Golubovi letači i prevrtači
19
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
POSJETA POZNATOM UZGAJIVAČU
TRAVNIČKOG KRATKOKLJUNOG GOLUBA
Šta reći drugo za Bojić Hamida osim "Bravo
majstore". Njegov život uveliko je vezan za uzgoj
golubova. Uzgojem i držanjem golubova bavi se
od djetinjstva, kada mu je stariji brat ostavio par
segedinskih visokoletača. Naime te 1960. godine
krenuo je u prvi razred osnovne škole i to je
zvanični početak njegovog aktivnog bavljenja
golubarstvom. Pošto je rođen u starom dijelu
Travnika, odnosno nedaleko od čuvenog
izvorišta Plave vode, u to vrijeme skoro svaka
kuća u mahali se je bavila uzgojem raznih rasa
golubova. U vrijeme njegovog počinjanja
bavljenjem golubarstvom, u Travniku su
dominirale dvije rase golubova Arapi i Ervasi.
Obzirom da je svoje prve golubove držao u
kavezima, okačenim na zid kuće, 1965. godine
na tavanu stare Bosanske kuće pravi prvi
golubarnik i tu počinje njegovo pravo bavljenje
golubarstvom. Ja i naš zajednički prijatelj golubar
i SOG BiH Hajdarević Muhamed obišli smo ga
2008. godine pred samu sezonu izložbi. Zatekli
smo ga u golubani u bijelom mantilu i bijeloj kapi,
čime odražava prvi dojam gostiju urednog i prije
svega dobrog golubara. Pogledom na
golubarnik, sve na svom mjestu. Tri boje
matičnih, Travničkih kratkokljunih golubova,
odvojeni u posebnim volijerima, a na spratu
takođe tri volijera za tri boje mladih golubova.
Dodaje nam jednog po jednog primjerka
golubova i objašnjava kako je došao do te linije,
obzirom da on sparivanjem golubova svog
matičnog jata je u stanju sam da osvježava krv
svojih golubova. Svaki golub ima kontrolni prsten
različite boje odnosno za svaki primjerak goluba
zna podatke od čega odnosno od kojih golubova
potiču. Njegova golubarska evidencija datira još
iz daleke 1969. godine, čime se malo koji golubar
BiH može pohvaliti. Po završetku pregledanja
golubova, pušta nam jedno mlado jato svih boja,
koje nam uljepša ugođaj lijepog i sunčanog
jesenjeg dana. Dugo smo uživali gledajući kako
jato nadlijeće iznad nas, i tu napravismo i par
fotografija za sjećanje naše posjete.
20
Povratkom prvih golubova, pošli smo u kuću
na kafu da još malo porazgovaramo o
golubovima a pogotovo onim našim autotohnim
rasama. Samim ulaskom u Bojićevu kuću
stičemo dojam da se radi o vrhunskom golubaru,
jer na svakom mjestu razne fotografije, trofeji sa
izložbi širom bivše Jugoslavije, BiH kao i sa
Evropskih izložbi iz inostranstva Brno,
(Čehoslovačka) Wels (Austrija) kao i ona za
njega najdraža, iz Švedskog grada Malmea
2002. god. kada je Travnički kratkokljuni golub
ušao u zvaničnu listu Evropskog standarda rasa
golubova. Te godine je i BiH primljena u članstvo
Evropskog Saveza sitnih životinja, a ispred
Saveza BiH bio je prisutan Sead Bradić. Naš
dragi prijatelj i golubar je osim dobrog i uzornog
golubara i Sudija ocjenjivač golubova BiH. Na
rastanku smo mu poželili uspješnu izložbenu
sezonu 2008/09. na kojoj je dokazao da nema još
uvijek konkurenciju na ovim prostorima i šire,
kada je u pitanju Travnički kratkokljuni golub.
Esad Mušović
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
VAKCINACIJA GOLUBOVA - NEMA ALTERNATIVE
Nije nikada previše pisati o zdravlju
golubova i ponavljati stvari koje su
manje više poznate. Većina golubara poznaje najčešće bolesti
golubova, takođe poznata im je
činjenica da pravovremenim
vakcinisanjem mogu spriječiti paramiksovirozu i druge virusne bolesti
ali ipak ne vakcinišu redovno svoje
golubove. I sam sam bio svjedok da
neki stariji golubari koji iza sebe
imaju mnogo godina golubarskog
staža i uspjeha na takmičenjima
rade početničke greške kada je u
pitanju održavanje zdravlja svoga
jata. Lično smatram da bi klubovi
morali preduzeti mjere kontrole
vakcinisanja golubova svog
članstva. Takođe, informisanje i
stalna edukacija golubara o
zdravstvenim mjerama bi trebala
biti redovna praksa. Nažalost ,
česta je pojava da golubari taje da
imaju bolest u svom golubarniku.
Ne konsultuju se sa kolegama, što
ima za posljedicu širenje bolesti od
golubarnika do golubarnika. Ono
što bi trebala biti tema ovog članka
jesu bolesti koje se mogu efikasno
spriječiti primjenom mjere vakcinisanja (cijepljenja). Golubarstvo na
prostorima BiH ima dugu i bogatu
tradiciju i odavno su na ovim
prostorima prisutne vakcine koje se
koriste za cijepljenje golubova ali
na žalost i ova sezona nije prošla
bez slučajeva paramiksoviroze i
boginja (difterije).
-PARAMIKSOVIROZAParamiksoviroza je virusna bolest
golubova koja na žalost nije rijetka
pojava u naših golubara. Osnovni
razlog takvog stanja je neznanje i
neodgovornost golubara. Kako su
golubari odavno organizovani u
klubove putem kojih učestvuju na
takmičenjima i izložbama te je ova
bolest problem svih nas, a ne samo
onih koji neće da vode računa o
zdravlju svojih golubova. Paramiksovirozu je moguće efikasno
spriječiti vakcinacijom. Postoje
razni tipovi vakcina koje su manje ili
više dobre i služe svrsi. Znači,
odgovornost za ovu kao i sve druge
virusne bolesti za koje postoje
vakcine (boginje) je isključivo na
golubarima.
Nije teško prepoznati znakove
paramiksoviroze u golubarniku.
Osnovni indikator je povećano
lučenje mokraće. Mnogi će reći da
je riječ o prolivu, ali nije tako, jer
formirani izmet u sredini je
kompaktan, jedino je prisutnost
mokraće višestruko veća nego u
normalnom stanju. Ocjena da se
radi o prolivu dovodi većinu
golubara u zabludu da se radi o
salmonelozi koja ima donekle
slične simptome. Ovo za posljedicu
ima odabiranje bespotrebne
terapije za salmonelozu. Potrošnja
vode za piće je višestruko
povećana i cijeli golubarnik postaje
vidljivo vlažan. Ovakva situacija
otvara mogućnosti bakterijama da
dodatno pogoršaju opštu situaciju
tako da nije rijetko da se pojave
sekundarne infekcije (kokcidoza,
salmoneloza, ornitoza i dr.). Nakon
otprilike 7 dana javljaju se drugi
simptomi od kojih su najčešće nervni
(gubitak ravnoteže, krivljenje
vratova i sl.), konjuktivitis, te opšta
nemoć golubova u nogama i krilima.
Karakteristična je i nemogućnost da
se pogodi zrno iz hranilice.
Kod paramiksoviroze, kao i kod
ostalih virusnih oboljenja, nema
liječenja. Sve aktivnosti se svode
na saniranje simptoma i eventualno
liječenja sekundarnih
infekcija.
Potrebno je razdvojiti golubove u
više boksova po opštem stanju
bolesti, izvršiti selekciju golubova
po kvaliteti i značaju i ukoliko se
desi da manje važne golubove
zadesi hronična faza sa nervnim
simptomima najbolje je izvršiti
eutanaziju istih uz zakopavanje
duboko pod zemlju ili bezbjedno
spaljivanje. Ostatku jata davati
vitamine, elektrolite
i neko
sredstvo za jačanje imuniteta.
Reducirati potrošnju vode i držati je
na nivou normalne količine. U
slučaju potrebe koristiti i antibiotike
iz grupe tetraciklina ili enrofloksacina za sekundarne infekcije. Po
nekim veterinarima i golubarima
kada se situacija smiri potrebno je
izvršiti dezinfekciju golubarnika,
dodatni tretman sa vitaminima i
sredstvima za imunitet, a onda
vakcinaciju sa mrtvim virusom te
nakon toga opet vitaminski
tretman.
Procenat smrtnosti od paramiksoviroze je vrlo različit jer zavisi od
velikog broja faktora. Normalno je
da će jata sa jačim imunitetom,
boljim uslovima držanja i sa
pravovremenom reakcijom golubara imati manje gubitke. No , ipak
rijetko je da se prođe bez gubitaka i
to u procentu 10%-90%. Kao što je
već rečeno, paramiksovirozu nije
moguće liječiti ali je zato možemo
spriječiti. Vakcinaciju je potrebno
izvoditi minimalno 2 puta godišnje ,
obično u decembru 5-6 sedmica
prije sparivanja i junu kada ima
najviše mladih. Još bolje je mlade
golubove vakcinisati neposredno
pred odvajanje od roditelja (3-4
dana), a u decembru sve golubove
u jatu. Prilikom izbora vakcine treba
voditi računa da postoje vakcine sa
živim i mrtvim virusom. Razlikuju se
po načinu davanja i imunitetu koji
stvaraju. Iz ove prve grupe većini je
najpoznatija La Sota vakcina koja
se daje u nosnicu i oko po jednu
kap. Imunitet koji stvara je 2 do 4
mjeseca. Iz druge grupe postoji
mnogo više različitih vakcina
(Pestikal, Mukteswar, Chevivac,
Colombo Vac i dr), neke su
namjenjenje za golubove , a neke
uopšte za perad.
Uz svaku vakcinu dolazi i detaljno
uputstvo za korištenje i mjerama
opreza kojih se treba pridržavati
21
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
prilikom korištenja vakcine. Ono što
je najvažnije je da sve vakcine
imaju rok do kojeg se otvorena
vakcina mora iskoristiti. Na žalost,
mnogi golubari koji kupuju veće
doze pa prodaju kolegama ne vode
računa o ovim stvarima. Dakle ,
osnovno je da je vakcina čuvana i
skladištena na odgovarajući način
od momenta kupovine do momenta
upotrebe. Prilikom davanja vakcine
putem šprica potrebno je koristiti
sterilan pribor. Najbolje je za ovaj
posao angažovati odgovarajuću
stručnu osobu (veterinar, veterinarski tehničar.).
- BOGINJE -
mladih golubova boginje mogu i
dalje zadržati.
Karakteristika virusa koji izaziva
boginje jeste i mogućnost dugog
života u golubarniku što nameće
potrebu redovnog dezinficiranja
golubarnika sredstvima koje ubijaju
viruse.
Iako ovo virusno oboljenje ne
izaziva velike probleme kao
paramiksoviroza , ono može imati
posljedica na sportske golubove i
ukrasne golubove. Pismonoše koje
u toku sezone zadesi ova bolest ne
mogu učestvovati na takmičenju,
što samim tim njihovim vlasnicima
stvara veliki problem ako se radi o
golubovima od kojih se puno
očekuje. No bilo kako bilo radi se o
bolesti koju treba shvatiti ozbiljno i
učiniti sve na njenoj prevenciji. Ono
što se često može vidjeti kod naših
golubara na svu sreću i nisu boginje
izazvane golubijim virusom. Naime
čest je slučaj pojave jedne boginje i
to obično na nosnicama , oku, uhu,
kljunu (vanjskoj ili unutrašnjoj
strani) i slično. Najvjerovatnije da
se radi o virusu boginja neke druge
vrste koji se upravo manifestuje na
ovaj način. Dobra stvar kod ove
vrste zaraze jeste trajni imunitet koji
golub stiče nakon završetka
bolesti. Ukoliko bi se golub zarazio
virusom golubijih boginja došlo bi
do mnogo ozbiljnijih posljedica na
cijelom tijelu. Za mlade golubove
golubije boginje mogu biti i
smrtonosne, dok stariji golubovi
mnogo bolje podnose bolest.
Prenošenje virusa boginja je moguće na razne načine: preko vode i
hrane, zrakom, ubodom komaraca i
sl. Osim kožne forme boginja koja
se manifestuje u vidu bradavica
sivo žute boje, moguće je i da se
promjene u vidu žutih naslaga jave i
na sluzokoži (kljuna najčešće),
tada se bolest naziva difterija.
Bolest traje u zavisnosti od imuniteta jedinke i virulentnosti virusa.
Obično je to 4 nedjelje, ali se kod
Jedna od najopasnijih bolesti
golubova jeste salmonela ili
paratifus golubova. To nije virusna
bolest kao što su paramiksoviroza i
boginje jer nju izazivaju bakterije.
Razlog što je pomenuta u članku
jeste postojanje vakcine za
salmonelu kojom se mogu uveliko
umanjiti opasnosti od oboljevanja
jata. Na našem tržištu mogu se
pronaći dvije vrste vakcine za
salmonelu i to Gopavak i Chevitina
chevivac-S. No mali je broj
golubara koji vakcinišu golubove
protiv salmonele. Razlog tome
jeste uglavnom neznanje i
dezinformacija koje kruže. Naime
golubari su dosta podijeljeni u tome
da li treba golubove vakcinisati
protiv salmonele ili ne. Loša
iskustva pojedinih golubara koji su
vakcinisali svoje jato treba uzeti sa
velikom rezervom. Da li su
pomenuti golubari prije i poslije
vakcinacije proveli potreban
tretman, da li im je vakcina koju su
koristili bila ispravna? Sve to su
stvari koje treba uzeti u obzir. Lično
sam za vakcinaciju, ali pod
uslovom da se prije vakcinacije
provede tretman antibioticima i
dezinfekcija. Najbolji je plan prema
Cheviti koji se može naći na
njihovim internet stranicama.
Njihova vakcina je izbor većine
golubara koje poznajem, mada
postoji i Gopavak ali s obzirom da
sam lično vidio da se prodaje na
otvorenom na golubarskim
izložbama savjetujem obavezno
nabavljanje vakcine od ovlaštenih
dilera koji se pridržavaju uputsva o
22
- SALMONELA -
skladištenju vakcine. Salmonela je
prisutna u većini golubarnika u
skrivenom obliku tako da ćete često
čuti od golubara da je mužjak
postao neplodan ili da ženka snese
jaja u kojima mladi prije izleganja
uginu. Pored polnih organa
salmonela zahvata i većinu drugih
unutrašnjih organa. Salmonela kod
golubova može da se javi u više
oblika tako da golubari često
pogrešno dijagnosticiraju o kojoj se
bolesti radi. Inkubacija salmonele
traje oko pet dana , u zavisnosti od
oblika bolesti simptomi su različiti.
Golubovi su uglavnom potišteni ,
slabo uzimaju hranu i imaju proliv ili
povraćaju. Najčešći oblik salmonele je crijevni kada se javlja
sluzavi proliv neugodnog mirisa,
golubovi su vrlo slabi ne mogu da
lete i jako mršave. Pored crijevnog
najčešći su još zglobni i nervni oblik
salmonele. Kod prvog oboljevaju
zglobovi na krilima i nogama kada
se javljaju izrasline , a kod drugog je
karateristično uvrtanje glave i
gubitak ravnoteže slično kao kod
paramiksoviroze. Salmonela se
inače može uspješno liječiti
antibioticima koji se mogu nabaviti
na našem tržištu s time da teže
oboljele primjerke koji nisu posebno bitni treba uništiti spaljivanjem
ili zakopavanjem. Liječenje treba
ozbiljno sprovesti uz dezinfekciju
kako se ne bi desilo da ostanu
primjerci kod kojih nestanu znaci
zaraze ali oni doživotno ostaju
kliconoše. Tema članka svakako
nije liječenje nego preventiva , tako
da pravovremeno vakcinisanje
ostaje kao najbolje riješenje. Cijena
vakcine za 100 golubova višestruko premašuje cijenu liječenja 30
golubova , tako da ne bi trebalo biti
dileme.
Ono što mi golubari rijetko
upražnjavamo je konsultacija sa
veterinarom. Za to su krivi golubari
ali i veterinari. I sam sam više puta
pokušavao kontaktirati veterinara
po pitanju bolesti golubova ili
analize uginule životinje ali čim čuju
da se radi o golubovima veterinari
izbjegavaju da pomognu bilo
savjetom bilo posjetom. No to je
razlog da se golubari sami što bolje
edukuju iz ove oblasti kako bi se što
manje bavili «veterinarskim»
poslom, a više uživali u golubarenju
sa zdravim golubovima.
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
MOŠUSNA PATKA (CAIRINA MOSCHATA)
Ova je patka u nas poznata pod imenom
japanska, što u pravilu nema nikakve veze sa
Japanom. Porijeklo ove vrste patke je iz
Srednje i Južne Amerike, gdje su je prvi put
pripitomili plemena Inki i Maje nekoliko godina
prije dolaska španjolskih osvajača. Divlje
mošunaste patke žive u zabačenim močvarama, prašumama i u šumovitim predjelima
pored potoka i rječica, gdje provodi veći dio
dana hraneći se biljem, što uključuje razne
sjemenke i vodeno bilje a to im čini glavni dio
prehrane.
Drugi dio dana provode na drveću gdje se
odmaraju i uređuju svoje perje. U divljini
mošusna patka jaja polaze u šupljine na drveću
na visinama od 3 20 metara.
Mošusna patka pripada poligamnoj vrsti,
što znači da jedan mužijak oplođuje veći broj
ženki. Domaća mošusna patka se gnijezdi na
skrovitim mjestima i vrlo ju je teško pronaći gdje
je položila jaja. Obično snese 8 - 15 bijelih do
maslinasto zelenih jaja na kojima leži oko 35
dana. Treba napomenuti da ova vrsta patke
nikada ne napušta svoj nasad te leži na jajima
dok se mladi ne izlegu. Kada se mladi izlegu
patka mlade izvodi iz gnijezda te ih čuva
žestoko brani od drugih životinja koje su
potencijalna opasnost za njene mlade. Iz ovog
možemo zaključiti da je mošusna patka odlična
kvočka koja ima vrlo jak majčinski nagon.
Ovu vrstu patke prepoznajemo po malim
golim crvenim bradavicama na licu i što luči tvar
sličnu mošusu po kojem je ova vrsta patke i
dobila ime. Inače ova vrsta patke je poznata i
po tome da inkubacija je dulja 7 dana od ostalih
vrsta patki. Zanimljivost kod ove patke je što
mužijaci su gotovo dva puta veći i teži od
ženke, te nema kovrdžu na repu kao ostale
vrste pataka.
Trup im je širok i izdužen, bez nagiba, a
patke ga nose vodoravno.
Glava je velika i zaobljena, te na njoj ima i
perje koje se nakostriješi kada je patka
uzbuđena ili kada joj prijeti opasnost. Noge su
dobro razvijene ali i dosta kratke, pa patki
omogućuju da prelazi velike prepreke, a nokti
na nogama - savijeni i oštri.
Domaće mošusne patke javljaju se u više
boja. Najpoznatije od tih boja su:
- Bjelokrila crna,
- Crna,
- Bijela,
- Plava,
- Crnobijela,
- Plavobijela,
- Bjelokrile plave i
- Smeđe.
Kod nas su poznate crnobijele i bijele
mošusne patke, a druge boje
su veoma rijetke. Ponegdje
kod nas se uzgaja lakši tip
mošusne patke koji rado leti,
pa ponekad odleti na velike
udaljenosti se uvijek vraća
kući. Obzirom da je dobar
letač često prespava na
drveću i krovovima kuća i
objekata. Ova vrsta patke je
odlična za uzgoj jej se ne
oglašava, te brzo raste i
izvrsna je kvočka koja brine za
svoje mlade. Mošusna patka
je dobra za križanje sa drugim
rasama patki pa i guskama.
Dobiveni križanci, prilično su
krupni, ali ostaju neplodni.
Esad Mušović
23
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ANDALUZIJSKA KOKOŠ
Andaluzijska kokoš potiče iz Španjolske,
ali su je Englezi prisvojili te su je dosta
izmjenili. Danas je ovu perad teško naći u
Španjolskoj u čistoj rasi. Rasprostranjena
je po cijeloj Evropi, pa čak i van Evrope.
Kod nas ta vrsta kokoši je vrlo rijetka, i vrlo
se rijetko poneki par može pronaći u
domaćinstvu. Po građi tijela i ponašanju
slična je ”minorki”. Živahna je, oholog
ponašanja, elegantnog hoda, velike
široke krijesti i podužih podbradaka.
Dobra je nosilica. lma poveliku i dugu
glavu usađenom velikom krijestom. Kljun
joj je jak, širok i crn. Krijest je velika,
mesnata s velikim zubcima pliće
nazubljenim. Krijest je smještena tako da
pokriva nozdrve. Prednja trećina krijeste
je zaobljena, ne nazubljena produžuje se
zubcima kojih ne smije biti manje od četiri,
a više od šest. Krijesta uvijek uspravno
stoji. Lice je golo i crveno s tim što je
dozvoljeno da se iznad oka, a iznad
krijeste, pruža tanak vijenac perja.
Podušnjaci su u obliku badema, bijele
boje uz lice dobro pripijeni. Podbradnjaci
su viseći, dosta veIiki s jednim naborom
crvene boje. Vrat je razvijen i jako
obrastao bujnim perjem. Prsa su
razvijena i zaobljena. Leđa su srednje
širine i malo ukošena prema repu. Rep se
sastoji od velikih srpova, koji su od
korijena izdignuti pod pravim uglom. Veći
broj srpova prekriva glavni dio repa da bi
veći broj pera s bočne strane krasio
osnovicu repa. Bataci su razvijeni i
mišićavi. Noge su jake, uvijek gole i
visoke, pepeljasto sive boje, uvijek s četiri
prsta koji su nešto zatvorenije boje od
noge. Nokti mogu biti žućkasti ili sivo
pepeljasti. Perje je mekano i plavo
pepeljaste boje. Griva je crna s plavim
odsjajem. Leđa su prekrivena s crnim
sjajnim perjem. Mala srpasta pera su
šiljasta, crna s istim sjajem kao i griva.
Dugačka su, te se spuštaju s obje strane
repa prekrivajući tako perje za letenje.
Srpovi su razvijeni s lijepim lukovima
pepeljaste boje, a pri vrhu su obrubljeni
crnom bojom. Za andaluzijsku kokoš
karakteristična je njena visina. Veličina
prstena je za kokoš 16, a za pjetla 18 mm.
24
JAREBIČASTA TALIJANSKA KOKOŠ
Jarebičasta talijanska kokoš spada u rasu lakih nosilica.
Ova je rasa upotrebljivana pri križanju kod mnogih
lahkih nosilica. Kod uzgajivača je veoma popularna i
uvijek tražena kokoš. Uzgajivači je prvenstveno
uzgajaju kao ukrasnu kokoš zbog izuzetno lijepe boje
perja, a to naročito dolazi do izražaja kod pjetla, a vrlo
dobra nosivost je u drugom planu. Uzgoj ove vrste
kokoši iziskuje veći prostor za držanje, jer je kao laka
rasa stalno u pokretu, a i tako dobro leti skoro ko fazani.
Uzgoj u malom prostoru bez mogućnosti kretanja
doprinosi najčešće tome da životinje zakržljaju, perje im
je izlomljeno, a nerjetko golo tijelo stvara ružnu sliku
ovako lijepe kokoši. Dosta je otporna na bolesti i
klimatske uslove i nije izbirljiva u hrani. Kao laka rasa i
dobra nosilica, nije baš najbolja za kvočku, ali starije
kokoši od dvije-tri godine i više mogu biti dobre kvočke.
Pjetlovi su dosta ratoborni, gordi i dosta ponosni, koji
pored boje tijela krasi izuzetno lijep stav i velika
mesnata krijest, jako crvene boje i jako razvijen srpast
rep s odsjajem tamno plave boje. Noge su im uvijek žute
boje i gole. Boja perja kod pjetlova je kestenjasto
smeđa, griva je žuta i bujno obrasla s crveno smeđim i
smeđim piknjastim prugama, ramena su crveno smeđa
a krila tamno smeda otprilike do polovice, a od polovice
krila su bijela. Velika mesnata krijesta kao i dugi
podbradnjaci velike ovalne bijele uši posebno krase
glavu. Kokoš je smeđa s jarebičastim piknjastim
šarama, s tim što je osnovna bijela boja na grivi, za
razliku od pijetla, bijela s piknjastim prugama smeđe
boje. Nosivost jarebičastih talijanki je velika i snesu
godišnje oko 250 jaja. Jaja su duguljasta oblika s
bijelom Ijuskom. Broj prstena kokoši je 16, a pijetla 18
mm.
Esad Mušović
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
JAPANSKA PREPELICA
Poštovani čitaoci,
Svima nam je potrebno zdravlje.
I kada osjećamo da smo zdravi potrebno je
zdravlje čuvati i njegovati jer organizam je
izvor bolesti pa i kada se osjećamo zdravi ne
znamo šta se u nama dešava, šta nam se
sprema, koja bolest vreba i čeka svoj trenutak
da podivlja. Može se reći da današnja
civilizacija u tehničkom smislu ide nezamislivo
daleko ali rješenja za zdravlje mnogo zaostaju.
Mnoge bolesti, kao šećer, visok pritisak, nizak
pritisak, rak, sida, astma, ostaju, nažalost
neriješen problem današnje civilizacije.
U medicini je službeno tako. A da li je baš
tako?
Najveći događaj, najveća senzacija u
pravom smislu te riječi, a vrijeme će to ubrzo
pokazati su jaja kao lijek koji je bez rizika, koji
nema negativnih posljedica, koji ne pita za
alergije, i ne pita za starosnu dob itd.
Japanska prepelica je jedna od
najranostasnijih ptica, jer sa 35-50 dana života
završava svoj porast. Godišnje snese 300-360
jaja, a neke jedinke i do 480 jaja, jer dnevno
snesu i po dva jaja. Jaja imaju dobar uticaj na
centralni nervni sistem, srčani sistem i
metabolizam. Ona stimulišu stvaranje krvi i
poboljšanju rad želučano-crijevnog trakta.
Jaja japanske prepelice u odnosu na
kokošija, sadrže pet puta više fosfora, sedam
puta više gvožđa i u prosjeku deset puta više
vitamina B-kompleksa.
Šta sadrži prepeličje jaje?
76% vode
13,1% bjelančevina
11,2% masti
11,1% minerala, od toga 0,5% kalijuma
2,2% fosfora
3,2% gvožđa i cijelu skalu vitamina A, B,
B6, B12
Jedno jaje daje 15,8 kalorija
Japanske prepelice treba gajiti zbog
hranjivosti i ljekovitosti njihovih jaja ali, što je
takođe vrlo važno, i zbog izuzetno ukusnog
mesa. Jaja se pored lijeka upotrebljavaju za
dekoraciju jela, kao salata. Od mesa se prave
ukusni specijaliteti - divljač.
Jedna prosječna porodica može svoje
potrebe dazadovolji sa desetak prepelica.
Ekološki zdrava i dijetalna hrana.
Za vaše tijelo!
Pravo remek djelo!
Jaje prepelice!
Hasić Joka savezni sudija za perad
25
ODGAJIVA^
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
MITARENJE ILI MJENJANJE PERJA KOD PERADI
Mitarenje ili mjenjanje perja je prirodna
pojava, a odvija se pod uticajem žlijezde
štitnjače. Kod peradi razlikujemo dvije vrste
mjenjanja perja i to: mijenjanje prvobitnog perja
kod mladih te periodično mjenjanje perja kod
odraslih grla. Zamjena prvog perja kod pilića
obično počinje u uzrastu od mjesec dana, a
završava se potpuno kad podmladak dođe u dob
spolne zrelosti. Zamjena početnog perja počinje
mjenjanjem repnog, zatim se zamjenjuju
primarna sekundarna letna pera na krilima, a
onda redom ostalo perje. Kod pjetlova ta zamjena
prvog perja teče nešto aktivnije i primjetnije u
odnosu kokica.
Zamjena prvog perja kod guščića i pačića
počinje znatno kasnije u dobi od dva i po
mjeseca, ali teče brže, tako da završava približno
kao i kod pilića. Zamjena prvobitnog perja kod
ovog podmlatka ne obavlja se uvjek u potpunosti i
obično se prvobitno perje zamjenjuje prilikom
slijedećeg redovnog mitarenja. Periodična
zamjena perja kod odraslih grla teče različito
zavisno od vrste, rase i individualnih osobina a
naročito od uslova držanja peradi. Mitarenje je
vezano i za nasljedne osobine peradi. Dokazano
je da kokoši dobre nesilice počinju sa mitarenjem
kasnije (oktobar - novembar) i mitare brzo, tako
da i prekid nesenja jaja kratko traje, a kod onih
najboljih vrsta nesilica i nema prekida. Slabije
nesilice počinju s mitarenjem nešto ranije (juni juli) mitare dugo i svo to vrijeme ne nesu jaja.
Mitarenje kod kokoši počinje zamjenom perja na
vratu, zatim na leđima a tek onda na ostalim
dijelovima tijela, dok zamjena krilnih pera teče
istovremeno sa zamjenom ostalog perja.
Zamjena krilnih pera ide redom, počev od prvog
pera koje se nalazi do graničnog pera pa sve do
poslijednjeg - desetog pera. Na osnovi
zamjenjenih primarnih pera može se ustanoviti u
kojoj je fazi mitarenje, s obzirom da zamjena
jednog letnog pera predstavlja 10% cjelokupnog
mitarenja kokoši, a zamjena posljednjeg letnog
pera se odlično poklapa sa završetkom
mitarenja.
Mitarenje kod ćurki odvija se slično kao i kod
kokoši, dok se kod vodene peradi mitarenje
odvija nešto drugačije. Patke mitare dva puta
godišnje (Ijetno i jesensko mitarenje), a sam
početak mitarenja zavisi o rasi i spolu (mužijaci
po pravilu počinju s mitarenjem 10 - 15 dana prije
ženki). Prvo Ijetno mitarenje se ne odvija
istovremeno kod svih rasa, ali se sam proces
mitarenja odvija na isti način. Mitarenje traje oko
60 dana i odvija se krajem Maja ili početak Juna, a
26
završava se krajem mjeseca jula. Za razliku od
kokoši, kod pataka mitarenje počinje ispadanjem
središnjih repnih pera, a nakon 6 - 8 dana počinje
mitarenje ostalog tijela. Ljetna pera se zamjenjuju
samo jednom godišnje i to sredinom Ijeta,
prilikom prvog mitarenja. Zamjena primarnih
letnih pera završava se 10 - 15 dana dok se
zamjena sekundarnih letnih pera odvija sporije, a
redosljed zamjene je od trupa prema vanjskoj
strani krila. Drugo jesenje mitarenje traje 50 - 55
dana, a obično počinje u drugoj polovini avgusta,
a završava u prvoj polovini oktobra. Prilikom
drugog mitarenja zamjenjuje se samo repno i
pokrovno perje.
Guske imaju takođe dva mitarenja (Ijetno i
jesenje). Tokom Ijetnog mitarenja zamjenjuje se
svo perje i to istovremeno pokrovno i letno perje.
Mitarenje pokrovnog perja počinje ispadanjem
perja na donjem djelu vrata, zatim na prsima,
trbuhu i najzad po bedrima. Zamjena letnih pera
počinje desetak dana poslije početka mitarenja i
traje 15 - 20 dana. Zamjena primarnih letnih pera
počinje od vanjskog dijela krila prema sredini, a
zamjena sekundarnog perja ide obrnutim redom
od trupa prema sredini krila. Prvo, Ijetno
mitarenje gusaka traje 60 - 80 dana. Tokom
jesenjeg mitarenja zamjenjuje se samo malo
pokrovno perje i tzv. krmeno perje na repu.
Ispadanje i zamjena repnog perja ide istim redom
kod obadva mitarenja i to na način da prvo
ispadne središnji par pera a zatim redom svaki
naredni par. Svako mitarenje protekne brže uz
pravilnu ishranu, bogatu bjelančevinama,
mineralima i vitaminima te držanje u prostoru sa
optimalnim uslovima.
Savez udruženja za odgoj i zaštitu sitnih životinja u F Bosne i Hercegovine
ODGAJIVA^
KUNIÆARSTVO
OCJENJIVANJE PASMINSKIH KUNIĆA
POJEDINOSTI I NAČIN OCJENJIVANJA
Pasminske kuniće slobodno ocjenjuje samo
sudac ocjenjivač s položenim sudačkim ispitom.
Sudac pristupa ocjenjivanju na prijedlog
sekretara zbora sudaca koji ga deligira za
pojedinu izložbu, a svoj identitet sudac dokazuje
sudačkom iskaznicom koju nosi na vidnom
mjestu za vrijeme ocjenjivanja. Kunići se
ocjenjuju u sedam važnih karakteristika koje
zajedno daju najvišu ocjenu 100 bodova.
Sudac mora strogo poštovati pravila i propise
standarda. Životinje koje su dostigle starost
8.mjseci i više ocjenju se bodovno, a mlađe
životinje ocjenjuju se samo opisno. Sudac je
dužan upisati u rubriku «karakteristika» ukoliko je
oduzeto više od jednog boda zašto je i na temelju
čega oduzet bod. Isto tako, ako se dodjeljuje
najviša ocjena u pozitivnom smislu, istaknuti
vrline i odlike za koje je životinja nagrađena.
Sudac u jednom danu može ocjeniti najviše 50
kunića što je i normativ. Ocjene na ocjenjivačkom
listiću moraju biti čitke i jasne bez ispravaka.
DUŽNOST ORGANIZATORA IZLOŽBE
Organizator svake izložbe je dužan sucu
omogućiti neometane uvjete za njegov rad.
Prostor za ocjenjivanje mora biti dobro osvjetljen ,
najbolje sa prirodnom svjetlošću, primjerno
zatvoren, tako da životinja i ocjenjivač ne budu
izloženi propuhu i drugim nepogodama. Kod
preuzimanja životinja organizator mora na
ocjenjivački listić upisati broj kaveza, pasminu i
boju kunića, te po mogućnosti i težinu , s tim da se
vaga nalazi u izložbrnom prostoru gdje se mogu
izvršiti eventualne provjere od strane sudca.
Druge rubrike upisuje sudac prilikom
ocjenjivanja. Organizator izložbe mora osigurati
radni sto, stolicu i jednog pomoćnika za
donošenje kunića u ocjenjivački prostor. Takođe
je dužan, osigurati nesmetan rad od strane
uzgajivača ili posjetitelja kako ne bi sudcu smetali
u njegovom radu ili na njega uticali. Isto tako
organizator mora obezbjediti karantin za oboljele
životinje koje sudac isključi bez ocjenjivanja.
Kuniće u karantinu sudac ne ocjenjuje, a na
ocjenjivački listić upisuje «bez ocjene».
TETOVIRANJE KUNIĆA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Kunići se tetoviraju na način da im se u lijevo i
desno uho tetovira slijedeći sadržaj : U lijevom
uhu se tetovira: BH, razmak, mjesec okotnje i
zadnji broj tekuće godine, (npr: BH 19) znači da je
kunić okoćen u prvom mjesecu 2009. godine. U
desnom uhu kunića se tetovira: broj udruženja,
redni broj u rodovnoj knjizi (npr: 1015) deset je
broj udruženja, a petnaest je broj u matičnoj knjizi
za tekuću godinu. Ovaj način tetoviranja kunića je
u skladu sa Evropskim načinom tetoviranja. Sva
udruženja će biti obavještena od Saveza o
brojevima udruženja.
Mujić Adnan-savezni sudija za kuniće
27
Ovo može biti i Vaš oglasni prostor
F ED
ZA ODGOJ
A
J
N
I ZA
@E
U
[
R
TNIH @IVOTINJA
I
S
U
U
TIT
IJI BOSNE I
H
ERAC
E
R
C
EGO
VINE
SAV
E
Z
U
D
Sve aktuelne teme, nove informacije
slati na adresu sekretara Saveza
kako bi bilo objavljeno u sljedećem broju.