Škola za medicinske sestre Mlinarska

Transcription

Škola za medicinske sestre Mlinarska
Zagreb
Mlinarska 34
ŠKOLSKI
KURIKULUM
Zagreb, 15. rujan 2014.
SADRŢAJ
UVOD
CILJ
o
Cilj kurikuluma
o
Zadaci
o
Trajanje obrazovanja
o
Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja
SADRŢAJI
o
Programi obrazovanja
o
Nastavni plan
o
Međupredmetne teme
o
Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
o
Nastavni program

Obvezni predmeti

Izborni predmeti

Predmeti fakultativne, dopunske i dodatne nastave

Slobodne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

Završni rad

Drţavna matura

Preventivni programi
ORGANIZACIJA RADA
o
Organizacija teorijske nastave
o
Organizacija vjeţbi i ljetne strukovne prakse
o
Organizacija terenske nastave i izleta za učenike
o
Skriveni kurikulum (okruţenje za učenje)
VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE RADA
o
Vrednovanje postignuća učenika
o
Stručno usavršavanje nastavnika
o
Primjena suvremenih metoda i oblika rada u nastavi
o
Proces (samo)vrednovanja nastavnika
1. UVOD
Društvene promjene temeljene na globalizacijskim procesima stavile su pred školu veliki izazov.
Razvoj pojedinca koji je kompetentan na više područja. Kvalitetno i uspješno funkcioniranje
korisnika odgojno-obrazovnih „usluga“ škole u društvenom, a time i radnom okruţenju, na prvom
je mjestu za školu kao ustanovu, a time i svakog odgojno- obrazovnog djelatnika. Znanje je
promjenjivo i time su postavljeni profesionalni zahtjevi kako omogućiti iskustveno učenje koje daje
primjenjivost u svakodnevnom ţivotu.
Nacionalni kurikulum je razvojni dokument koji pridonosi planiranju i organiziranju rada škola,
uključujući donošenje školskog kurikuluma (NOK, 2010., str.11). Također, sukladno čl. 28 Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN/87/08) predviđeno je donošenje školskog
kurikuluma temeljem kojeg škola provodi svoj pedagoški rad.
Školskim se kurikulumom utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole
kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno obrazovne programe i projekte. Kao plan, kurikulum započinje definicijom temeljnog cilja, odnosno
što ţelimo postići, međutim nezaobilazni dio kurikularnog plana je (samo)vrednovanje rada kojim
provjeravamo realizaciju početnog cilja, a posebice nam sluţi za daljnje planiranje i određivanje
zadataka.
Ovaj dokument daje suvremeni pogled na nastavu i izazove u poučavanju, moţemo reći na
cjelokupan ţivot i rad Škole za medicinske sestre Mlinarska
2. CILJ
Sukladno određenjima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str.14-15), svakodnevnim pedagoškim
radom nuţno je promicati odgojno-obrazovne vrijednosti, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda,
pravednost, domoljublje, društvena jednakost, dijalog i snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje,
očuvanje prirode i okoliša te ostale demokratske vrijednosti, a posebice znanje, solidarnost, identitet i
odgovornost. Vrijednosti će se postizati kroz odgojno-obrazovne ciljeve:
-
sustavan način poučavanja te poticanje i unapređivanje intelektualnog, tjelesnog,
estetskog, društvenog, moralnog i duhovnog razvoja u skladu sa sposobnostima
-
razvijanje svijesti učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine
RH i nacionalnog identiteta
-
promicanje i razvijanje materinjeg jezika
-
odgajanje pojedinca u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim
pravima i pravima djece
-
osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za rad
-
poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost učenika
-
osposobiti učenike za cjeloţivotno učenje.
Teţište obrazovnog procesa usmjereno je na:

Razvoj sustava procjene i samoprocjene u obrazovanju

Kvalitetu rezultata

Učenika i proces učenja

Samostalnost i razvoj škole

Stručnu samostalnost i odgovornost nastavnika

Lokalnu i širu podršku zajednice za učinkovit i kvalitetan obrazovni sustav
2.1. CILJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA
U svakodnevnom radu s učenicima nastoji se osvijestiti i poticati temeljene vrijednosti kako bi se
predviđeni ciljevi realizirali kroz postavljene zadatke.
Opće odgojno – obrazovni ciljevi:
 osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni,
estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
 razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike
Hrvatske i nacionalnoga identiteta
 promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta,
sustavno njegovati hrvatski standardni (knjiţevni) jezik u svim područjima, ciklusima i svim
razinama odgojno-obrazovnoga sustava
 odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim
pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ţivljenje u multikulturnom svijetu, za
poštivanje različitosti i snošljivost te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom
razvoju društva
 osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih
za ţivot i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trţišnoga
gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i
dostignuća
 poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i stvaralaštvo u učenika
 osposobiti učenike za cjeloţivotno učenje.
Navedeni vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrţajima temeljnoga obrazovanja i
svakodnevnoga školskog ţivota. Vrijednosti te opći ciljevi odgoja i obrazovanja koji proizlaze iz
vrijednosti, obvezni su za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike, u svim odgojno-obrazovnim
ciklusima, područjima i predmetima, školskim i izvanškolskim aktivnostima.
Kako bi škole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju surađivati s obiteljima i
lokalnim zajednicama radi postizanja općih ciljeva kurikuluma.
Odgoj i obrazovanje usmjereni na učenika
Nacionalni okvirni kurikulum promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva:

prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i
sposobnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca

odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih
područja učenikove osobnosti

planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući
različite sadrţaje, različitu organizaciju i tempo nastave

prihvaćanje različitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te
između pojedinih učenika općenito

uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno
učenje i praktičnu primjenu naučenoga

uporabu glavnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču sudjelovanje,
promatranje, samostalno istraţivanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiţelju te učenje kako učiti

stvaranje ugodnoga razrednog i školskog ozračja koje će odrţavati zanimanje i motivaciju
učenika za učenje te će učeniku pruţiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja

prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traţi promjene metoda i oblika rada. Predlaţu se
otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima pruţaju mogućnosti
izbora sadrţaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o sustavima koji su
otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju
suodlučivanja. Svoju punu potvrdu nalaze sljedeće metode, oblici i načini rada: istraţivačka nastava,
iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku,
interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadrţaja prema načelima međupredmetne
povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično.
U ostvarivanju nastave potrebna je redovita i trajna suradnja i dogovor učitelja i nastavnika u obliku
rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadrţaja s drugim odgojno-obrazovnim
područjima i/ili predmetima, razmjene mišljenja o metodama, sredstvima poučavanja i mogućnostima
organizacije nastave.
Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje škole podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u
smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u
nastavi svakog pojedinog predmeta.
ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJ
Pripremiti sestru koja :
o
Osposobljena je za cjeloţivotno učenje radi stjecanja znanja, vještina i/ili kvalifikacija iz osobnih,
društvenih i /ili profesionalnih razloga.
o
Prilagođava se sloţenoj upotrebi metoda, instrumenata i materijala u izvršavanju specifičnih
zadataka za koje je kompetentna.
o
Otkriva(identificira) problem iz domene zdravstvene njege
o
Samostalno planira i provodi zadaće iz domene zdravstvene njege za koje je kompetentna
o
Preuzima obveze izvršenja preuzetih zadaća
o
Prilagođava se radu u timu
o
Primjenjuje konkretna znanja i vještine u skladu s danim standardima
o
Stvara i razvija pozitivne međuljudske odnose sa drugim pojedincima i grupama(osoblje,
pacijenti, rodbina…)
2.2. ZADACI
-
omogućiti učenicima da uče i napreduju u skladu sa svojim sposobnostima
-
poticati učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu
-
poticati na odgovorno ponašanje
-
osvijestiti brigu za zdravlje i čist okoliš te čuvanje školskog prostora
-
razvijati svijest o poštivanju dječjih i ljudskih prava
-
poticati na dobrotvorni rad i pomaganje potrebitima
-
poticati kreativnost u nastavnom procesu
-
poticati na sudjelovanje u školskim priredbama
-
poticati na sudjelovanje u školskim natjecanjima i smotrama
-
naučiti kako organizirati slobodno vrijeme i vrijeme za učenje
-
učiti kako učiti
-
poticati na kompetitivnost u radu i dobar uspjeh
-
razvijati samopoštovanje i samopouzdanje učenika
-
poticati međusobno pomaganje i pozitivan vršnjački utjecaj
-
osvijestiti nultu toleranciju na nasilje u školi i izvan nje.
TRAJANJE OBRAZOVANJA, UVJETI UPISA, TIJEKA I ZAVRŠETKA OBRAZOVANJA
Redovni učenici upisuju program za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće
njege u trajanju od pet godina.
Uvjeti upisa u prvi razred su školski uspjeh u petom, šestom, sedmom i osmom razredu, uspjeh iz
predmeta hrvatski jezik, strani jezik, matematika, kemija i biologija te ocjena iz vladanja. Dodatni bodovi
ostvaruju se sukladno Odluci o kriterijima upisa u srednje škole.
Za učenike koji su upisali prvi razred, tijekom prve dvije godine predviđeni su općeobrazovni predmeti.
nakon završene dvije godine izdaje im se Uvjerenje o završenom desetogodišnjem općeobrazovnom
programu za stjecanje zdravstvene kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege te upisuju
strukovni dio koji traje još tri godine. Nakon završenih pet godina srednju školu završavaju izradom i
obranom završnog rada, a peta im godina omogućuje polaganje stručnog ispita jer nisu duţni odraditi
staţ. Sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (od 08. veljače 2013.), ukoliko ţele nastaviti
školovanje, mogu pristupiti pisanju ispita drţavne mature, nakon čega im se izdaje Uvjerenje o
poloţenim ispitima.
Od školske godine 2009./2010. u školi provodima posebni program za djecu s poteškoćama u razvoju:
Njegovatelj/ica – TES, a koji traje tri godine.
STRUČNE KOMPETENCIJE MEDICINSKE SESTRE

pomoći korisniku pri disanju, uzimanju hrane i tekućine, eliminaciji, odrţavanju povoljnoga
drţanja pri hodanju, sjedenju i leţanju te pri promjeni poloţaja, odmoru i spavanju, odabiru
odgovarajuće odjeće, odijevanju i svlačenju, odrţavanju normalne tjelesne temperature,
odrţavanju osobne higijene, komunikaciji s drugima radi izraţavanja potreba i osjećaja,
prakticiranju vjerskih potreba i uvjerenja, svrhovitome radu, rekreativnim aktivnostima i
učenju te će prepoznati i spriječiti opasnosti za korisnika i okolinu;

sudjelovati u provedbi zdravstvene njege korisnika različitih dobnih skupina, mogućnosti i
zdravstvenih potreba;

promatrati korisnikovo stanje i pravodobno izvješćivati nadređene o svim zapaţenim
promjenama;

prepoznati hitna stanja i pruţiti prvu pomoć do dolaska liječnika;

pripremiti sebe, radni prostor, pribor i korisnika za provedbu zdravstvene njege i medicinskotehničkih zahvata;

provesti i evidentirati postupke mehaničkoga čišćenja, dezinfekcije i sterilizacije radnoga
prostora, opreme i pribora;

sudjelovati u provedbi dijagnostičkih i terapijskih postupaka u okviru svojih kompetencija;

primijeniti terapiju intrakutano, supkutano, intramuskularno, lokalno i oralno - prema pisanoj
uputi liječnika;

razvrstati korisnike prema hitnosti (trijaţa);

osigurati propisno zbrinjavanje otpada;

sudjelovati u promociji zdravlja;

prepoznati granice područja svoje odgovornosti;

osigurati povjerljivost i sigurnost informacija i podataka;

samovrednovati rad u djelokrugu zdravstvenoga tima i strukovnih organizacija;

sudjelovati u poboljšanju i osiguravanju kvalitete zdravstvene njege;

voditi potrebnu dokumentaciju;

skrbiti za sigurnost: osobnu, korisnika, zajednice i okoliša;

sudjelovati u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja;

koristiti suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije;

primijeniti načela sestrinske etike

Promatrati korisnikovo stanje (izgled, stanje svijesti, pokretljivost, san, poloţaj tijela,
mjerenje vitalnih funkcija)

Sudjelovati pri pregledu i provedbi planiranih sestrinskih intervencija

Provoditi propisane postupke sestrinske skrbi

Pripremati lijekove prema propisanim pisanim naputcima

Primjenjivati lijekove prema propisanim pisanim naputcima, sukladno zakonskim
propisima

Sudjelovati u pripremi i izvođenju osnovnih dijagnostičko-

Skrbiti o korisnikovu dostojanstvu i sigurnosti tijekom provedbe sestrinsko-
-terapijskih zahvata
medicinskih postupaka
Kako bi postigli postavljene ciljeve školskog kurikuluma, naša odgojno obrazovna ustanova mora:
-
Biti otvorena za suradnju sa ostalim školama, vanjskim partnerima(bolnice,domovi zdravlja,
domovi umirovljenika ,ustanove za medicinsku pomoć..)
-
Škola mora omogućiti protok ideja od niţih prema višim razinama i tragati za uspješnim
modalitetima cirkulacije ideja
-
Mora se dugoročno planirati razvoj ,odnosno prilagođavanje postojećim uvjetima i stalnim
promjenama, napretku, inovacijama, ali uz očuvanje identiteta
-
Rukovodstvo škole mora biti, i jest, otvoreno za inovacije i napredak što omogućuje profesionalni
razvoj osoblja
-
Potrebno je ispitivati očekivanja učenika i roditelja
-
Neizostavno je redovito praćenje vlastitih učinaka (samovrednovanje)
3.2. PROGRAMI OBRAZOVANJA
U Školi za medicinske sestre Mlinarska provode se programi:
Program za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege koji polaze
učenici upisani u prvi razred u školskoj godini 2010./2011.
Njegovatelj/ica – TES, a koji traje tri godine.
3.3. NASTAVNI PLANOVI
3.3.1. Nastavni plan za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehničar opće
njege
Općeobrazovni dio
I. razred
II. razred
R. b.
Nastavni predmeti
P
tj./god.
1.
Hrvatski jezik
5/175
5/175
2.
Strani jezik
3/105
3/105
3.
Latinski jezik
2/70
2/70
4.
Matematika
3/105
3/105
5.
Kemija
2/70
2/70
6.
Biologija
3/105
2/70
7.
Fizika
2/70
2/70
8.
Povijest
2/70
2/70
9.
Geografija
2/70
2/70
10.
Tjelesna i zdravstvena kultura
11.
Informatika
1/35
12.
Vjeronauk/Etika
1/35
13.
Izborni predmet
VJ
tj./god.
P
tj./god.
VJ
tj./god.
2/70
2/70
2/70
1/35
2/70
UKUPNO
28/980
2/70
2/70
26/910
4/140
Strukovni dio
III. razred
R.b
.
Nastavni predmeti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Sociologija
Psihologija
Načela poučavanja
Etika u sestrinstvu
Anatomija i fiziologija
Patologija
Bakteriologija, virologija i parazitologija
Biokemija
Biofizika
Radiologija
Farmakologija
Dijetetika
Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi
Metodika zdravstvenog odgoja
Načela administracije
Higijena – preventivna medicina
Opda načela zdravlja i njege
P
tj./god.
2/74
2/74
2/74
4/148
VJ
tj./god.
IV. razred
P
tj./god.
1/37
VJ
tj./god.
V. razred
P
tj./god.
VJ
tj./god.
2/68
1/34
1/34
2/68
1/37
2/74
2/74
2/74
1/37
1/37
1/37
2/74
2/74
1/37
3/111
2/74
1/37
1/37
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Zdravstvena njega – opda
Zdravstvena njega - specijalna
Zdravstvena njega kirurških bolesnika – opda
Zdravstvena njega kirurških bolesnika – specijalna
Zdravstvena njega majke
Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta
Zdravstvena njega bolesnog djeteta i adolescenta
Zdravstvena njega – zaštita mentalnog zdravlja
Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika
Zdravstvena njega starijih osoba
Zdravstvena njega u kudi
Izborni predmet
Profesionalna komunikacija u sestrinstvu
Hrvatski znakovni govor
Osnove fizikalne i radne terapije
Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Hitni medicinski postupci
Kronične rane
Instrumentiranje
Vještine medicinske sestre/tehničara u gipsaonici
Intenzivna zdravstvena njega
Sestrinska skrb u jedinici za dijalizu
Zdravstvene vježbe
UKUPNO
2/74
6/222
2/74
2/74
1/37
1/34
1/34
7/238
4/136
1/34
1/34
1/34
3/102
3/102
3/102
3/111
1/37
2/74
2/74
2/74
1/37
1/37
1/37
21/777
2/68
4/148
1/37
1/37
1/37
1/37
1/37
4/148
4/148
120
17/629
+120
21/777
2/74
2/74
2/74
120
17/629
+120
8/272
2/68
2/68
2/68
2/68
240
31/105
4+240
3.3.3. Nastavni plan Njegovatelj/ica – TES
Od školske godine 2009./2010. u našoj školi, odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,
uveden je posebni program za djecu s poteškoćama u razvoju, a koji se osposobljavaju za zanimanje
njegovatelj(ica) starijih i nemoćnih osoba.
Program TES odjeljenja jedinstven je u sustavu srednjeg obrazovanja, pa time i u srednjim školama
Republike Hrvatske, obzirom da se radi o razrednom odjeljenju s posebnim programom u potpunosti
integriranom u redovnu školsku sredinu.
Učenici s teškoćama posebnog odjeljenja Škole za medicinske sestre ,Mlinarska, obrazuju se po
trogodišnjem nastavnom planu i programu za zanimanje Njegovatelja-TES. Zbog poteškoća
paţnje kod pojedinih učenika nastava se odvija uvijek u jutarnjoj smjeni.
Nastavne programe savladavaju maksimalno individualiziranim postupcima, primjerenima
stupnju i vrsti teškoće svakog učenika uz primjenu različitih metoda i tehnika rada.
Učenicima se pomaţe u stjecanju vještina i znanja kroz različite nastavne predmete kako bi ih
se u sto većoj mjeri osposobilo za samostalan ţivot i rad ,te obavljanje zanimanja za koje se
obrazuju. Napredovanje učenika s teškoćama ne mora nuţno značiti i usvajanje novih vještina,
već se radi na korištenju i očuvanju postojećih na dosljedniji,sigurniji i vještiji način u
situacijama u kojima se nikada nisu našli.
Rad s učenicima usmjeravati će se također na njihove jake strane, te na ono što učenik moţe
savladati. Poticati će ih se i hrabriti za male uspjehe, isticati njihova dobra postignuća,paţljivo
određivati domaće zadaće, ne prelaziti učenikove mogućnosti, te u radu koristiti različita
nastavna sredstva i pomagala (auditivna, vizualna,taktilna)
Kroz likovne radionice, kod učenika, razvijati će se samostalnost,kreativnost, te motoričke
sposobnosti. Poticati će se odgovorno ponašanje prema sebi i drugima kao i stvaranje
kvalitetnih interpersonalnih odnosa unutar razreda u cilju pruţanja pomoći i stvaranja
međusobnog povjerenja. Motivirati će ih se i hrabriti (nagradama,ocjenama za trud i upornost)
za što uspješnije savladavanje nastavnih sadrţaja (u okviru vlastitih mogućnosti) i zadataka
vezanih za praktični dio nastave.
Osnovni ciljevi navedenog obrazovnog programa su :
-stjecanje sposobni za rad u jednostavnim poslovima njege
-prepoznavanje potreba štićenika
-stjecanje navika točnosti, urednosti, odgovornosti
-stjecanje znanja i vještina o odrţavanju reda,higijene
-stjecanje općih znanja i vještina o njezi, prehrani, zaštiti zdravlja štićenika
-stjecanje etičnosti i izgrađivanje ispravnih kriterija u komunikaciji i obavljanju zadataka
-savladavanje komunikacijskih i socijalnih vještina
-što uspješnije savladavanje tehnika čitanja,pisanja i računanja kroz primjenu različitih metoda i
tehnika rada
Uz nastavu u učionici planiraju se i dodatni oblici rada kroz izvannastavni i izvanškolski rad:
-obilazak grada Zagreba (znamenitosti) u cilju upoznavanja glavnog grada, kulture i povijesti
-odlazak u botanički vrt (upoznavanje s različitim vrstama biljaka, mogućnosti njihove uporabe
u kulinarstvu, medicini...)
-odlazak u kino, kazalište, muzeje s ciljem razvijanja kulturnih navika
-školski izlet
-obilazak zagrebačke trţnice Dolac (različitost prehrane)
-sudjelovanje na školskim priredbama i manifestacijama
Izvannastavni i izvanškolski rad odvijati će se i u skladu s potrebama pojedinih nastavnih
predmeta.
Poseban naglasak u radu s učenicima stavlja se na:
poticanje što kvalitetnije integracije u školsku sredinu uz zajedničke aktivnosti s ostalim
učenicima škole,
poticanje skladnog duševnog, duhovnog i tjelesnog razvoja
razvijanje svijesti i odgovornosti za svoj rad
pruţanje podrške, motivacije, hrabrenja u obavljanju zadataka
poticanje samostalnih tehnika učenja (osposobljavanje za samostalan rad)
poticanje odgovornog ponašanja prema sebi i drugima
stvaranje grupne kohezije i kvalitetnih interpersonalnih odnosa unutar razreda, stvaranje
međusobnog povjerenja i pomoći
razvijanje kreativnosti i motoričkih sposobnosti učenika
razvijanje i jačanje samopouzdanja
osvješćivanje vlastitih emocija
širenje dijapazona interesa
motiviranje i hrabrenje za što uspješnije savladavanje nastavnih sadrţaja i zadataka vezanih uz
praktični dio nastave
razvijanje radnih, kulturnih i higijenskih navika
razvijanje komunikacijskih i socijalnih vještina
Nastavni plan Njegovatelj/ica – TES
Naziv predmeta
1. razred
2.razred
3. razred
Ukupno
sati
tjedno
god. tjedno
god. tjedno
god.
Hrvatski jezik
3
105
3
105
3
96
Osnove uporabe računala
1
35
1
35
-
-
Tjelesna i zdravstvena kultura 2
70
2
70
2
64
Etika/Vjeronauk
1
35
1
35
1
32
Domaćinstvo
2
70
2
70
2
64
Biologija u struci
1
35
1
35
1
32
Matematika u struci
2
70
1
35
-
-
UKUPNO OPĆE
OBRAZOVNI DIO
12
420
11
385
9
288
II STRUĈNO- TEORIJSKI
DIO
Uvod u struku
1
35
1
35
-
-
Higijena i osobna zaštita
2
70
2
70
2
64
I. OPĆEOBRAZOVNI
PREDMETI
1093
Komunikacijske vještine
2
70
2
70
2
64
Etika u struci
-
-
-
-
1
32
Njega starijih osoba
-
-
-
-
1
32
Prepoznavanje hitnih stanja -
-
1
35
1
32
Prehrana
1
35
1
35
-
-
Izborni predmet: Kreativni
razvoj/ Odgoj za razvoj
2
70
2
70
2
64
UKUPNO: STRUĈNO
TEORIJSKI DIO
8
280
9
315
9
288
883
UKUPNO I + II
20
700
20
665
18
576
1976
Praktična nastava
4
280
8
280
10
320
880
UKUPNO I + II + III
24
980
28
945
28
896
2856
III PRAKTIĈNI DIO
3.4. MEĐUPREDMETNE TEME
Sukladno određenjima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str. 23.-29.) svaki nastavni predmet predviđa
sadrţaj koji ostvaruje ciljeve u svrhu cjeloţivotnog obrazovanje kroz međupredmetne teme. Navedene
teme dio su izvedbenih nastavnih planova i programa, koji su dostupni u stručno-razvojnoj sluţbi škole.
Međupredmetne teme
Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadrţaja i/ili modula pridonose
međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu.
Njima se razvijaju različite temeljne i strukovne kompetencije učenika.
Ostvarivanje međupredmetnih tema u nadleţnosti je škole. Škole razrađuju međupredmetne teme i
određuju načine na koje će ih ostvariti. Međupredmetne teme škole mogu ostvariti na više načina.
Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se, osim ugradbe u pojedine
predmete, ostvaruju zajedničkim projektima ili modulima.
Nacionalni okvirni kurikulum predviđa da se u osnovnim i srednjim školama ostvaruju ove
međupredmetne teme ili interdisciplinarni sadrţaji i/ili moduli:
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
Opis međupredmetne teme
Svrha je poučavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti učenike da prepoznaju i kritički
procjenjuju vlastite i društvene vrijednosti kao bitne činitelje koji utječu na njihovo vlastito mišljenje i
djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponašanje i ţivot, pozitivan odnos prema drugima i
konstruktivno sudjeluju u društvenom ţivotu. Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj
omogućuje učenicima izgrađivanje komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vještina i sposobnosti,
jačanje samopoštovanja, stjecanje vještina suradnje u međukulturnim situacijama i izgrađivanje zrelih
stavova o drugima i sebi. Također im omogućava razvoj vještina potrebnih za izraţavanje i
zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donošenje odluka i
suradnju s drugima.
Ciljevi međupredmetne teme
Učenici će:

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

razviti organizacijske sposobnosti za donošenje odluka, postavljanje ciljeva, rješavanje problema,
planiranje i vođenje

steći vještine razvijanja dobrih odnosa prema vršnjacima, razumijevanja poloţaja i mišljenja
drugih učenika radi razvoja prihvaćenosti u društvu

razviti suradničko učenje prihvaćajući uzajamnu komunikaciju, rješavanje problema raspravom,
razgovorom i dijalogom

razviti sposobnost uviđanja posljedica svojih i tuđih stavova i postupaka

prihvaćati pravila suradničkih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponašanja, uzajamnoga
pomaganja i prihvaćanja različitosti

odgovorno izvršavati preuzete zadatke

razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima
i sl.).
ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA
Međupredmetnom temom Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša u svim se odgojno-obrazovnim područjima
promiče i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa učenika prema svome zdravlju i sigurnosti,
zdravlju i sigurnosti drugih te zaštiti okoliša i odrţivom razvoju. Zdravljem su obuhvaćeni svi njegovi
aspekti: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Učenike se potiče na trajno usvajanje
zdravoga ţivotnog stila – zdrave i uravnoteţene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i
primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa,
spolnosti, prenosivim bolestima i dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost učenicima pomaţe osvijestiti i procijeniti rizike i moguće opasnosti,
kao i posljedice rizičnoga ponašanja u različitim područjima njihova ţivota – u prometu, pri rukovanju
novcem, različitim alatima, opremom i tvarima, u svakodnevnomu radu, u odnosima s drugim ljudima i
drugo. Osposobljava ih se za donošenje odgovornih i osviještenih odluka i poduzimanje primjerenih
sigurnosnih i zaštitnih radnji u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zaštitu okoliša i odrţivi razvoj učenici otkrivaju i uspostavljaju višestruke i
raznolike odnose između prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija okoliša. Razvijaju
razumijevanje za sloţenost problema što ih u odnosu na okoliš donose promijenjeni uvjeti ţivota te
društveni, gospodarski i tehnološki razvoj. Učenici izgrađuju pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na
potrebu očuvanja kvalitete okoliša te racionalno korištenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti
kao što su obzirnost, umjerenost, štedljivost, solidarnost i poštovanje prema sebi, drugim ljudima,
prirodi, okolišu i njegovim izvorima i zalihama za sadašnje i buduće naraštaje, biološkoj i kulturnoj
raznolikosti te planetu Zemlji u cijelosti.
Učenici će:

usvojiti zdrav način ţivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna pokretljivost i odluke o vlastitom
ponašanju i odnosima s drugim ljudima utječu na tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno
zdravlje

donositi osviještene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svoga izbora

razviti samopoštovanje i samopouzdanje te razviti i odrţati pozitivne, poštovanjem ispunjene
odnose s različitim ljudima u raznolikim situacijama, uključujući posao, dom i širu zajednicu

steći znanje i razumijevanje sigurnosnih i zaštitnih mjera i radnja u različitim situacijama te
razviti vještine sigurnoga ponašanja i postupanja

biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u različitim
situacijama

pravovremeno, pribrano i osviješteno postupati u različitim kriznim situacijama, pruţajući
pomoć sebi i drugima te znajući kome se i kako obratiti za stručnu pomoć

razviti odgovoran odnos prema očuvanju kvalitete okoliša i njegovih izvora i zaliha, zasnovan na
razumijevanju utjecaja različitih čimbenika te na promjene u njemu ili njegovo uništavanje.
UČITI KAKO UČITI
Svrha je razvoja kompetencije učiti kako učiti osposobiti učenike da znaju učinkovito organizirati i
upravljati vlastitim učenjem te razviti pozitivan stav prema učenju. Kompetencija učiti kako učiti osnova
je za cjeloţivotno učenje i značajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj učenika. Ona uključuje ove
elemente: osposobljenost za organiziranje i praćenje usvajanja, obrade i vrjednovanja novoga znanja,
vještina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u različitim situacijama. Ona također uključuje znanje
o strategijama i metodama učenja, osposobljavanje učenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i
metoda učenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanje učenika za preuzimanje odgovornosti za
vlastito učenje te donošenje odluka o vlastitome obrazovnom putu.
Učenici će:

razlikovati činjenice od mišljenja

znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traţiti, procijeniti pouzdanost i koristiti se
informacijama iz različitih izvora (rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji)

steći vještine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doći do
zajedničkih rješenja

steći znanja i vještine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice
vremenom posvećenom učenju

znati odabrati određene tehnike i strategije učenja te procijeniti jesu li one dobre za učenike

razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema učenju općenito

biti osposobljeni za primjenu stečenoga znanja i vještina u različitim situacijama

preuzeti odgovornost za vlastito učenje i postignut uspjeh učenja.
PODUZETNIŠTVO
Osnovni je cilj razvoja poduzetničke kompetencije u učenika razvoj osobina ličnosti te znanja, vještina,
sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspješne poduzetne osobe. Poduzetnička
kompetencija uključuje razvoj učenika kao inicijativnih, stvaralačkih i samostalnih osoba spremnih na
prihvaćanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim
sposobnostima i temeljnim znanjima iz područja gospodarstva i vođenja poslova. U osnovi razvoja
poduzetničke kompetencije kao međupredmetne teme koja se razvija kroz sve predmete je razvoj
poduzetne osobe osposobljene za uočavanje prilika u kojima svoje ideje mogu pretvoriti u djelatnost ili
pothvat u različitim situacijama: obrazovanju, radu i ţivotu općenito.
Učenici će:

biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva

znati planirati svoj rad i ostvarivati planove

razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u učenju

biti osposobljeni za prilagođavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama

razviti stvaralački pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju

razviti vještine samovrjednovanja i kritičkoga odnosa prema vlastitom uspjehu, odnosno
neuspjehu

razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet

upoznati radni ţivot i zanimanja u neposrednoj okolini i društvu

steći temeljna znanja u području gospodarstva i vođenja posla

osvijestiti vaţnost i mogućnosti samozapošljavanja.
UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogućnosti najsuvremenijega dostupa nastavnog
pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim područjima. Mogućnostima multimedijskih prikaza i
pristupa računalnim mreţama, osobito internetu, omogućuje trenutačni pristup golemu i brzo
rastućemu broju informacija iz cijeloga svijeta omogućujući ujedno i njihovo pretraţivanje. Uz to,
pridonosi razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovih
komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema učenju, unaprjeđenju načina
na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju problema i istraţivanju. Isto tako
učinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim situacijama daje
bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u području tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajući pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuţno omogućiti svim
učenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluţiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost za
istraţivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire kako bi stekli vještine razmjene ideja i podjele
rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadrţajima različitim tehnikama.
Učenici će:

biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za određene situacije te
vrjednovati odgovarajuće izvore informacija

biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logičan, saţet i precizan način

racionalno i učinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:
o traţenje i prikupljanje informacija te njihovu pohranu, pretraţivanje, obradu i
organizaciju
o analizu i sintezu strukturiranih informacija
o istraţivanje, modeliranje i simuliranje različitih procesa i pojava u prirodi i društvu
o rješavanje problema u različitim situacijama
o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala
o učinkovito samostalno učenje sluţeći se računalom kao medijem
o komunikaciju i suradnju s drugima

razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njenim
posljedicama

razviti kritičan i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih
informacija te o pravnim i etičkim načelima interaktivnoga korištenja tehnologijama
informacijskoga društva.
GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Suvremene demokracije trebaju radne, obaviještene i odgovorne građane, odnosno drţavljane. Svrha je
poučavanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti učenika za
aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. Među značajnije elemente ove međupredmetne teme
ubrajaju se znanja, vještine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest učenika i potiču ih
na aktivno i učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu,
pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljem upoznavanju i poštovanju drugih, te senzibiliziraju i
osvješćuju učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije, posebice pravednosti i
mirotvorstva.
Kvalitetnijim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju društva te prihvaćanjem različitosti drugih,
učenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim učenicima i okolinom.
Integrirajućim temama građanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit će se suradnja škole, obitelji,
lokalne zajednice i društva.
Učenici će:

steći znanja i razviti svijest o vaţnosti demokratskih načela, institucija i procesa u vlastitom
društvu, Europi i na globalnoj razini

razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u ţivotu škole i
neposredne zajednice u kojoj ţive

razviti pozitivan stav i interes za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u društvenom ţivotu kao
odrasli građani

razviti svijest o pravima, duţnostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u društvu,
poštovanju zakona, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama te različitosti
mišljenja

biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje društvenih pojava

biti osposobljeni za korištenje i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i
prihvaćanju obveza.
KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Sukladno Odluci o donošenju nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za
osnovne i srednje škole (NN 106/13), dio školskog kurikuluma naše Škole jesu sadrţaji
propisani kurikulumom zdravstvenog odgoja.
Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave,
zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. Opći cilj zdravstvenog odgoja, temeljen
na holističkom poimanju zdravlja, jest promicanje zdravlja, zdravih stilova ţivota i usvajanje
zdravih ţivotnih navika kroz interdisciplinarni rad i provedbu odgojno-obrazovnih sadrţaja u
okviru obveznih i izbornih predmeta, školskih preventivnih programa, projekata i sadrţaja
pripremljenih za provedbu na satu razrednika.
Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja planiran za provedbu na satu razrednika
sastoji se od četiri modula: Ţivjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja i
Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Osposobljavanje za kritičko prosuđivanje
ţivotnih situacija i vlastitih postupaka za odgovorno donošenje odluka temeljni je cilj svih
modula. Također, jednako vaţan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri čemu je vaţno
pomoći svim učenicima razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvaţavanje različitosti među
ljudima kao temeljnu vrednotu. Zdravstveni odgoj treba pomoći razvoju sustava vrijednosti
kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno
treba ukazati na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili
ignorirati. U raspoređivanju sadrţaja Zdravstvenog odgoja u module i razrede vodilo se računa
o specifičnostima učeničke razvojne dobi te o interesima koji se u određenoj dobi pojavljuju kod
većine učenika i o problemima koji ih zaokupljaju.
Modul Ţivjeti zdravo u kojem će djeca učiti o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj
aktivnosti i mentalnom zdravlju najviše je zastupljen u razrednoj nastavi, ali se njegovi sadrţaji
proteţu i u svim ostalim razredima do četvrtog razreda srednje škole. Sadrţajima koje
obuhvaća ovaj modul učenicima se ţeli ukazati na vaţnost zdrave prehrane i stjecanje
pozitivnih navika osobne higijene. Budući da je kod mladih u Hrvatskoj i svijetu očit porast
prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, nuţno je edukacijom djelovati preventivno kroz sve
razine odgoja i obrazovanja djece i mladih. Nastavno na dio u kojemu se govori o zdravoj i
uravnoteţenoj prehrani nastoji se povezati dostupnost znanstveno utemeljenih informacija o
prehrambenim namirnicama te djecu i mlade uputiti na preporučene prehrambene namirnice i
na vaţnost provođenja redovite i umjerene tjelesne aktivnosti. Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) podsjeća da je zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne i socijalne
dimenzije koje je nemoguće odvojiti. U osiguravanju zaštite mentalnog zdravlja vaţno je
pomoći učenicima prepoznati vrijednost njihovih osjećaja i mišljenja jer jedino tako mogu
razviti osjećaj vlastite vrijednosti. Rezultat provedbe zdravstvenog odgoja za promociju
mentalnog zdravlja uključuje poticanje i razvoj samopouzdanja i razvijanje ţivotnih vještina od
komunikacije do donošenja odluka.
Prevencija ovisnosti je, kao i prevencija nasilničkog ponašanja, zastupljena kroz sve dobne
skupine školske djece i mladih. Modul prevencija ovisnosti pripremljen je u cilju unapređivanja
univerzalnog modela prevencije ovisnosti u školskom okruţenju, kojim se kod djece i mladih
pridonosi usvajanju poţeljnih društvenih stavova i ponašanja u odnosu na određene oblike
rizičnih ponašanja. Uz tradicionalno prisutne teme vezane za prevenciju pušenja, korištenja
alkoholnih pića i zlouporabe droga modul Prevencija ovisnosti posebnu pozornost posvećuje i
naglašava potrebu za intenziviranjem preventivnih aktivnosti na „novijim“ oblicima rizičnih
ponašanja prisutnih kod mladih, kao što su kockanje i klađenje adolescenata i problem
stradavanja mladih u prometu – prometne nesreće povezane s konzumiranjem alkohola
(problem prisutan s tragičnim posljedicama u hrvatskom društvu i prepoznat na međunarodnoj
razini kao jedan od prioriteta zdravstvenog odgoja).
Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje sadrţi znanstveno provjerene
informacije o spolnosti, a naglasak na razvijanju vještina potrebnih za odgovorno ponašanje
rezultat je teorijskih i iskustvenih modela prevencije rizika zaraze HIV-om i drugim spolno
prenosivim bolestima. Upravo znanstveni pristup razvoju vještina nalaţe da se neki sadrţaji
uvedu u nastavu prije no što postanu stvarnost, odnosno osobno iskustvo većeg broja mladih
ljudi. Kada je pak riječ o pedagoškim i metodičkim načelima na kojima se četvrti modul zasniva,
nuţno je spomenuti: (1) dobnu prilagođenost sadrţaja i metoda poučavanja, (2) naglasak na
interaktivnim metodama poučavanja i poticanju učenika na diskusiju i kritičko razmišljanje te
(3) vrijednosnu otvorenost (program pruţa informacije i omogućuje diskusiju o različitim
vrijednosnim perspektivama). Potonje obiljeţje potiče aktivnu ulogu roditelja koji će sa svojom
djecom razgovarati o obrađenim sadrţajima, unoseći svoju perspektivu i ţivotno iskustvo.
Rukovodeći se spoznajom da u aktualnim nastavnim programima već postoje sadrţaji, a
u školskoj praksi uvrijeţene brojne aktivnosti u funkciji Zdravstvenog odgoja, program je
oblikovan na način koji uvaţava sve ono što već postoji i pokazalo se dobrim, a kao dodatne
sadrţaje ističe ono čemu valja posvetiti više vremena. To dodatno vrijeme pronađeno je u
satima razrednika – do 12 sati godišnje. Dio predviđenih tema ostvarit će razrednici, a u
njihovoj pripremi planirano je da im pomognu stručni suradnici, pedagozi, psiholozi, stručnjaci
edukacijsko-rehabilitacijskog profila i socijalni pedagozi. U nastavnom planu naveden je broj
nastavnih sati sata razrednika na kojima će se ostvarivati dodatne teme zdravstvenoga odgoja.
Redoslijed provedbe sadrţaja odredit će razrednik u dogovoru s ostalim odgojno-obrazovnim
radnicima u školi i vanjskim suradnicima (školska medicina). Navedeni ishodi u okviru svakog
modula, omogućit će procjenu kvalitete programa samovrednovanjem škola i vanjskim
vrednovanjem.
Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja – srednja škola
Sadržaji i ishodi učenja zdravstvenoga odgoja integrirani u postojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskih
preventivnih programa
sate razrednika i projekata Srednja
Modul – Ţivjeti zdravo
Sadrţaji i ishodi učenja
koji su integrirani u
postojeće sadrţaje
nastavnih predmeta,
školskih preventivnih
programa, sate
razrednika i projekata
Očekivani ishodi
škola – 1. razred
Ključni pojmovi
Napomena
TJELESNA
AKTIVNOST
Individualni program
tjelesnog vjeţbanja
Suvremene
tjelovjeţbene aktivnosti
(ekstremni sportovi)
sastaviti individualni
Nastavni plan i
program jedne
program
tjelovjeţbene aktivnosti
opisati dobrobiti,
osobne tjelesne
mogućnosti i moguće
opasnosti pri bavljenju
suvremenim
tjelovjeţbenim
aktivnostima
(ekstremnim
sportovima)
MENTALNO ZDRAVLJE
vrednovati osobni izbor iz
ŠKOLA, JA I OKOLINA
perspektive zdravlja
Sudjelujemo u ţivotu (nove)
procijeniti vrijednost izbora
škole
svoga ţivotnog stila s obzirom
Dobri odnosi u novoj zajednici
na zdravlje i osobnu dobrobit
Donošenje odgovornih odluka
ŢIVIM ZDRAVO
procijeniti opasnosti za zdravlje
vezane uz specifičnost
zanimanja za koje se školuje
PRVA POMOĆ
primijeniti mjere sigurnosti na/
Osnovni zahvati prve pomoći
pri (praktičnom) radu
demonstrirati osnovne zahvate
prve pomoći koji mogu spasiti
ţivot ugroţenoj osobi
Tjelesna i zdravstvena
kultura
ključni pojmovi definirani u
okviru školskoga preventivnog
programa
programa
programa
Srednja škola – 2. razred
Modul – Živjeti zdravo
nastavnih predmeta,
programa, sate
TJELESNA
AKTIVNOST
Zakonitosti razvoja i
odrţavanja
funkcionalnih
sposobnosti i snage
Temelji fiziologije
mišićnih napora
Metode oporavka
nakon pojačanih
tjelesnih i umnih
napora
Aktivno provođenje
slobodnog vremena
MENTALNO
ZDRAVLJE
Ţivčana stanica i
sinapsa
Moţdano deblo i mali
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
Napomena
opisati vaţnost razvoja
i odrţavanja
funkcionalnih
sposobnosti i snage i
fiziološke procese
prilikom mišićnih
napora
primijeniti metode
oporavka nakon
pojačanih tjelesnih i
umnih
napora
usporediti različite
načine provođenja
slobodnog vremena
napisati plan
provođenja slobodnog
vremena
primijeniti zdravi stil
ţivljenja
objasniti utjecaj
alkohola i droga na
ţivčano tkivo
objasniti djelovanje
alkohola na stanice
Nastavni plan i
program
kultura
Nastavni plan i
program i ključni
pojmovi definirani u
okviru školskoga
preventivnog programa
Biologija
mozak
Pojam i metode učenja
malog mozga
nabrojati vrste
socijalnog učenja
objasniti na primjerima
učenje po modelu
nastavnih predmeta,
programa, sate
TJELESNA
AKTIVNOST
Očuvanje tjelesnih
potencijala u
depresijama i krizama
Korištenje tjelesnih
potencijala u
urgentnim ţivotnim
situacijama
MENTALNO
ZDRAVLJE
Pojam i vrste čuvstava
Suočavanje sa stresom
Ţivčana stanica i
sinapsa
Moţdano deblo i mali
mozak
Pojam i metode učenja
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
Napomena
opisati potrebu
odrţavanja tjelesnih
potencijala na
optimalnoj razini
opisati primjenu
različitih motoričkih
gibanja u urgentnim
ţivotnim situacijama
Nastavni plan i
program
kultura i biologija
objasniti vaţnost
pozitivnih čuvstava za
mentalno zdravlje
pojedinca
objasniti reagiranje na
stres s konzumacijom
sredstva ovisnosti
navesti primjer
konstruktivnih
ponašanja na stres
objasniti utjecaj
alkohola i droga na
ţivčano tkivo
objasniti djelovanje
alkohola na stanice
malog mozga
nabrojati vrste
socijalnog učenja
objasniti na primjerima
učenje po modelu
Nastavni plan i
program
Psihologija – za
gimnazije i strukovne
programe u okviru
kojih je planirana
provedba nastavnog
plana i programa iz
psihologije
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
Napomena
objasniti nastanak
agresije kao posljedice
frustracije
objasniti načine
konstruktivnog
rješavanja sukoba na
primjeru
Nastavni plan i
program
Psihologija – za
programe u okviru
kojih je planirana
provedba nastavnog
plana i programa iz
psihologije
Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja
nastavnih predmeta,
programa, sate
Sukobi motiva –
frustracija
Agresivno i
prosocijalno ponašanje
objasniti etiologiju
agresivnog ponašanja
primjerima
individualnih razlika u
toleranciji na
frustraciju te učenju po
modelu
objasniti povezanost
empatija i
prosocijalnog,
altruističkog ponašanja
Nastavni plan i
program
Psihologija – za
programe u okviru
kojih je planirana
provedba nastavnog
plana i programa iz
psihologije i
sociologije
Sadržaji zdravstvenog odgoja u okviru sata razrednika Srednja škola –
1. razred
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
Napomena
provedbu na satu
razrednika
PRAVILNA PREHRANA (1 sat) obrazloţiti vaţnost preuzimanja odgovornost za vlastito zdravlje
Prehrambeni stilovi
odgovornosti za vlastito zdravlje prehrambeni stilovi
procijeniti posljedice
poremećaja ravnoteţe u
organizmu
MENTALNO ZDRAVLJE (2 sat) sastaviti pravila za dobre
ţivotni stilovi
Nova škola – izazovi i odluke
odnose u razredu/ razrednom
donošenje odluka
koje donosimo
odjelu
uvaţavanje različitosti
Vrijednosti izbora ţivotnog stila uvaţavati različitosti
donositi odgovorne odluke
(prehrana, pušenje, spolno
ponašanje)
reorganizirati korištenje sna i
odmora (po potrebi)
zauzeti se za sebe
OSOBNA HIGIJENA
objasniti čimbenike
reproduktivno zdravlje provedba planirana u
(1 sat)
rizika za reproduktivno prevencija bolesti
suradnji s liječnikom
Utjecaj spolno
zdravlje
zaštita zdravlja
školske medicine
prenosivih bolesti na
zaštita od spolno
reproduktivno
prenosivih bolesti
zdravlje*
(pravilna uporaba
prezervativa)
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
PRIMJERENO PONAŠANJE
primijeniti nenasilne metode u
Prevencija nasilja u različitim
rješavanju problema
okolnostima – u vezi, sportu…
odoljeti pritisku vršnjaka
(1 sat)
povezati sadrţaje odgovornog
ponašanja
analizirati neprimjerene
Neprimjerene pojavnosti u školi pojavnosti (nekvalitetna/
i okolini (1 sat)
neprimjerena
komunikacija, stigmatizacija,
diskriminacija, omalovaţavanje,
vrijeđanja…)
Napomena
problem
rješavanje problema
ponašanje
rizična ponašanja
iskazati empatiju prema
vršnjacima i odraslima
promovirati odgovorno
ponašanje
Modul – Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
Razvijanje vještina potrebnih za raspraviti vaţnost donošenja
odgovorno spolno ponašanje (2
autonomne i odgovorne odluke
sata)
o stupanju u spolne odnose (što
znači biti spreman/na?)
usporediti različite stavove o
spolnosti i uporabi zaštite
raspraviti prednosti i nedostatke
različitih odluka o spolnoj
aktivnosti
objasniti rizike rane spolne
aktivnosti s obzirom na zarazu
spolno prenosivim bolestima i
neţeljenu trudnoću
opisati djelovanje, prednosti i
nedostatke različitih
kontracepcijskih metoda
predloţiti načine odupiranja
vršnjačkim pritiscima
obrazloţiti vaţnost asertivnosti
za odgovorno spolno ponašanje
prepoznati, izreći i zastupati
osobne granice i potrebe u vezi
Komuniciranje u vezi (1 sat)
raspraviti vaţnost
ravnopravnog komuniciranja u
partnerskom/prijateljskom
odnosu
protumačiti pojam i vaţnost
intimnosti u vezi
Medijski prikaz spolnosti (1 sat) prepoznati vaţnost kritičkog
promišljanja medijskih poruka o
spolnosti
prepoznati negativni utjecaj
pornografije na viđenje ljudske
spolnosti
Napomena
odgovorno spolno ponašanje
spolno prenosive infekcije
(bolesti)
kontracepcijske metode i
sredstva
odupiranje vršnjačkom pritisku
komuniciranje u vezi
intimnost u vezi
komunikacijske vještine
medijski prikaz spolnosti
negativan utjecaj pornografije
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
PRAVILNA PREHRANA (1 sat) interpretirati prikupljene
Dodaci prehrani
informacije o zdravlju i
bolestima te različitim
pristupima zdravstvenoj kulturi
procijeniti izbor ţivotnog stila s
obzirom na zdravlje i osobnu
dobrobit
MENTALNO ZDRAVLJE (2
objasniti pravilnu uporabu
sata)
lijekova
Posljedice uzimanja lijekova i
opisati djelovanje pojedinih
drugih sredstava na mentalno
supstanci na mozak i druge
Napomena
dodaci prehrani
deklaracije prehrambenih
proizvoda
lijekovi, posljedice uzimanja
lijekova i/ili sredstava ovisnosti
zlouporaba lijekova štetne
posljedice ovisnosti
zdravlje
Slobodno vrijeme
OSOBNA HIGIJENA
(1 sat)
Zaštita reproduktivnog
zdravlja*
organe
slobodno vrijeme
sastaviti listu štetnih posljedica
uzimanja lijekova i drugih
sredstava ovisnosti (duhan,
alkohol, klađenje, kockanje…)
objasniti znanstveni
zaštita reproduktivnog
provedba planirana u
stav o uporabi
zdravlja
suradnji s liječnikom
kontracepcije
školske medicine
objasniti potrebu
redovitih ginekoloških
pregleda
obrazloţiti potrebu
otvorenog
komuniciranja o
spolnosti sa
zdravstvenim radnikom
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
analizirati neprimjerene
Neprimjerene pojavnosti u školi pojavnosti (nekvalitetna/
i okolini (1 sat)
neprimjerena komunikacija,
stigmatizacija, diskriminacija,
omalovaţavanje, vrijeđanja…)
Kultura škole (1 sat)
promovirati odgovorno
ponašanje
ponašati se u skladu s
pozitivnom kulturom škole
Napomena
neprimjereno ponašanje
modeli (ne)primjerene
komunikacije
pozitivna kultura škole
Srednja škola –2. razred
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
Razvijanje vještina potrebnih za raspraviti mitove (netočne
odgovorno spolno ponašanje (2
predodţbe) i činjenice o spolno
sata)
prenosivim bolestima
obrazloţiti vaţnost odgovornog
spolnog ponašanja i uporabe
zaštite
povećati vještinu komuniciranja
o spolnosti i odgovornom
spolnom ponašanju
asertivno komunicirati odluke
vezane uz vlastitu spolnost
raspraviti moguće poteškoće u
komunikaciji o spolnosti i
odgovornom spolnom
ponašanju
Spolno/ rodno nasilje i nasilje u prepoznati različite oblike
vezama (2 sata)
rodno uvjetovanog nasilja
naučiti kako pomoći sebi u
slučaju izloţenosti rodno
uvjetovanom nasilju
prepoznati načine pomoći
drugima koji su izloţeni rodno
uvjetovanom nasilju
prepoznati obiljeţja nasilne veze
Napomena
mitovi i činjenice o spolno
prenosivim infekcijama
(bolestima)
asertivno komuniciranje
nasilje
spolno nasilje
rodno uvjetovano nasilje
nasilje u mladenačkim
definirati različite oblike i
moguće posljedice nasilnog
spolnog ponašanja
prepoznati situacije u kojima
postoji rizik spolne viktimizacije
objasniti vezu između
nedostatka samopoštovanja i
rizika spolne viktimizacije
navesti moguće posljedice
spolnog nasilja
potraţiti i dobiti pomoć u
slučaju izloţenosti spolnom
nasilju
pruţiti podršku vršnjacima koji
su proţivjeli spolno nasilje
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
PRAVILNA PREHRANA (1 sat) usporediti različite
Pravilna prehrana tijekom
interpretacije i percepcije
pojačanih tjelesnih i umnih
zdravlja sa zdravstvenim
napora
problemima
povezati rizike različitih izvora
(prehrana, higijena, pušenje,
AIDS…)
MENTALNO ZDRAVLJE (2
donositi odgovorne odluke o
sata)
zdravlju, školovanju, radu,
Donošenje ţivotnih odluka u
ponašanju…)
različitim ţivotnim situacijama
planirati svoju budućnost
Planiranje budućnosti
(obitelj, izbor zanimanja…)
Napomena
prilagodba načina prehrane
uvjetima
donošenje odluka
planiranje
Modul – Prevencija ovisnosti
Teme planirane za
provedbu na satu
razrednika
Alkohol i promet (1 sat)
Očekivani ishodi
Utjecaj sredstava ovisnosti na
društveni i profesionalni ţivot te
karijeru (1 sat)
Ključni pojmovi
prepoznati rizike s kojima se
suočavaju mladi vozači
(motociklizam i automobilizam)
navesti rizike i posljedice
korištenja alkohola i droga u
prometu
oduprijeti se pozivu
alkoholiziranog vozača na
voţnju
ponašati se odgovorno u
rizičnim situacijama (npr. na
maturalnom putovanju)
prepoznati utjecaj i posljedice
korištenja sredstava koja
izazivaju
ovisnost na profesionalnu
karijeru
obrazloţiti vaţnost osobne
odgovornosti u društveno
odgovornom ponašanju prema
uţoj i široj okolini
analizirati rizične situacije
Napomena
rizici u prometu
mladi vozači sigurnost u
prometu
profesionalna karijera
utjecaj rizičnih ponašanja
radno mjesto
trţište rada
primijeniti uspješne
pregovaračke vještine u rizičnim
situacijama
zauzeti se za sebe
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
provedbu na satu
razrednika
PRAVILNA PREHRANA (1 sat) prikupiti informacije o zdravlju
Informacije o zdravlju i njihova iz različitih izvora
kritička interpretacija
analizirati informacije (oglase i
(oglašavanje i marketing)
marketinšku ponudu)
predloţiti mjere za unapređenje
zdravlja u školi
MENTALNO ZDRAVLJE (1 sat) primijeniti višedimenzionalni
Višedimenzionalni model
model zdravlja u području
zdravlja (R. Eberts)
tjelesnoga, emocionalnoga,
socijalnoga, osobnoga i
duhovnog zdravlja
Napomena
informacije o zdravlju
unapređenje zdravlja
višedimenzionalni model
zdravlja
zaštita duševnog zdravlja
Teme planirane za
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
Napomena
provedbu na satu
razrednika
ODGOVORNO PONAŠANJE
koristiti pozitivne snage i
osobne snage i resursi
Na pragu punoljetnosti (1 sat)
resurse
ODGOVORNO PONAŠANJE
imenovati zakonske propise
zakon i drugi pozitivni propisi
Odgovorno ponašanje (1 sat)
(prava i obveze)
odgovorno ponašanje
ponašati se u skladu s
temeljnim/ općim ljudskim
vrijednostima
Teme planirane za provedbu
Očekivani ishodi
Ključni pojmovi
-raspraviti načine i
mogućnosti odgovornog
ponašanja u rizičnim
situacijama
-promicati planiranje
odgovornog spolnog
ponašanja
-utvrditi temeljna znanja o
spolno prenosivim bolestima
-definirati odgovorno
roditeljstvo
-usporediti medicinska,
religijska i feministička
Rizične situacije
na satu razrednika
Razvijanje vještina potrebnih
za odgovorno spolno
ponašanje
(1 sat)
Brak, roditeljstvo i obitelj
(1 sat)
Odgovorno spolno ponašanje
Roditeljstvo
Brak
obitelj
Stereotipi o spolnosti, spolno
zdravlje i spolna prava
(1 sat)
Stigmatizacija i
diskriminacija seksualnih
manjina
(1 sat)
stajališta o prekidu trudnoće
-opisati suvremene promjene
vezane uz brak (kasnije
stupanje u brak, porast
rastava, kontroverze vezane
uz istospolni brak) i obitelj
(različiti tipovi obitelji)
-raspraviti stereotipe i
društvena očekivanja vezana
za spolnost (Deklaracija o
seksualnim pravima Svjetske
zdravstvene organizacije)
-definirati pojam spolnog
zdravlja
-definirati pojam sexualne
orijentacije
-definirati pojam
transsexualnosti
-izgraditi vrijednost
prihvaćanja i tolerancije
sexualnih različitosti
-prepoznati uzroke
negativnog odnosa prema
homosexualnim osobama
-prepoznati različite pristupe
homosexualnosti (religijski,
društveni, znanstveni i
zakonski)
-prepoznati različite oblike
nasilnog ponašnja prema
pripadnicima sexualnih
manjina
-informirati se o pravnom
poloţaju sexualnih manjina u
Hrvatskoj
-izgraditi vrijednost
prihvaćanja i tolerancije
sexualnih različitosti
Stereotipi o spolnosti
Spolno zdravlje
Spolna prava
Diskriminacija
Stigmatizacija
Sexualne manjine
Uvaţavanje različitodti
3.5. NASTAVNI PROGRAMI
3.5.1. Obvezni predmeti
U tablicama nastavnih planova vidljivi su obvezni predmeti obrazovnih razina, a izvedbeni nastavni
planovi i programi dio su školskog kurikuluma i dolaze kao prilozi ovom dokumentu te su dostupni u
stručno-razvojnoj sluţbi škole.
Izborni predmeti za učenike prvih razreda su:
► Njemački jezik
► Građanski odgoj
Izborni predmeti za učenike drugih razreda su:
► Njemački jezik
► Komunikacijske vještine
3.5.3. Predmeti fakultativne, dopunske i dodatne nastave
U skladu s odgojno-obrazovnim ciljem škole, učenicima se omogućuje odabir predmeta koji nisu
obvezni, ali ih mogu pohađati s ciljem savladavanja dodatnih sadrţaja i posebno s ciljem pripreme za
polaganje ispita drţavne mature.
Fakultativna nastava za učenike trećih razreda je:
► Hrvatski jezik
Fakultativna nastava za učenike četvrtih razreda je:
► Hrvatski jezik
► Matematika
Fakultativna nastava za učenike petih razreda je:
► Hrvatski jezik
► Matematika
► Engleski jezik
► Njemački jezik
U tablici vidimo predmete koji su ponuđeni učenicima na izbor.
PREDMET
SADRŢAJ
KORISNICI
CILJ
ISHODI
Predmeti
fakultativne
nastave
- Hrvatski jezik
Učenici 3.
razreda
Naučiti više od
propisanog
redovnog
programa u
skladu s osobnim
afinitetima
Svladani
dodatni sadrţaji
u pojedinim
predmetima
Predmeti
fakultativne
nastave
-Matematika
Učenici 4.
razreda
Uspješno
poloţeni ispiti
drţavne mature
Predmeti
fakultativne
nastave
-Hrvatski jezik
Pomoć
učenicima u
svrhu priprema
za polaganje
ispita drţavne
mature
Pomoć
učenicima u
svrhu priprema
za polaganje
ispita drţavne
mature
- Hrvatski jezik
- Matematika
-Njemački jezik
- Engleski jezik
Učenici 5.
razreda
Uspješno
poloţeni ispiti
drţavne mature
3.5.4. Slobodne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i projekti
U školi su predviđene razne slobodne aktivnosti u kojima učenici mogu sudjelovati u skladu sa svojim
sposobnostima, afinitetima i slobodnim vremenom. U tablici se vidi niz aktivnosti/projekata u kojima
učenici sudjeluju.
AKTIVNOST/
SADRŢAJ
KORISNICI
CILJ
ISHOD
Slobodne
aktivnosti
Odbojka
Nogomet
Rukomet
Košarka
Badminton
Učenici 1.-5.
razreda
Osvijestiti
vaţnost
osobnog
razvoja kroz
sport
E-medica
Projekt
zdravstvenih
škola RH
Učenici 4. i 5.
Razvoj
samopouzdanja
Poticati
funkcioniranje u
timu
Briga za
zdravlje i okoliš
Iskustveno
učenje, metode
prezentacije,
podjela uloga u
timu, motivacija
za struku
Humanitarne
aktivnosti
Učenici od 1.-5.
Školska
natjecanja i
smotre
LIDRANO,
Hrvatski jezik,
Latinski jezik,
Schola medica,
Crveni kriţ –
hitni medicinski
postupci)
Eksperimentalni
dio fizike
Engleski jezik
Njemački jezik
Učenici 1./2.-4.
Izvannastavne i
izvanškolske
aktivnosti
Dobrovoljno
davanje krvi, Dan
bolesnika,
Novinarska sekcija,
Manifestacija Dojdi
osmaš Hrvatski
institut za
istraživanje mozga
Muzej Zavoda za
patologiju
Madicinskog
fakulteta u Zagrebu
Zavod za javno
zdravstvo Dr. A.
Štampar
Posjet Galenskom
Laboratoriju
Gradske ljekarne
Posjet patološkoanatomskoj sekciji
Učenici 2.-4.
PROJEKT
Volonterski
klub Mlinarska
razreda
razreda
razreda
Istraţivačka i
projektna
nastava
Razvoj
empatije,
timskog rada i
suradnje
Pokazati svoje
znanje u
usporedbi s
drugim
školama
Uredništvo i
tiskanje
časopisa
Vjesnik
Mlinarske
Građa i
funkcija CNSa, metode u
medicini
Demonstracije
zorne stvarnosti,
makroskopski izgled
patoloških promjena
svrstanih po
organskim
sustavima
Pohađanje
predavanja i tribina
koje organizira ZJZ
Dodatno
pripremanje,
poticanje
samopouzdanja,
kompetitivnosti
i motivacije za
učenje
Osvijestiti
vaţnost
volontiranja i
brige za druge,
suradnja i
motivacija,
samopoštovanje
i
samopouzdanje,
kvalitetna
komunikacija
PROJEKTNA NASTAVA
CILJ: ProvoĊenje projektne nastave kroz sadrţaje strukovnog kurikuluma
SVRHA: Potaknuti uĉenike na ukljuĉivanje u humanitarne akcije i volontiranje kao dio svakodnevnog
ţivota
MEĐUPREDMETNE TEME: Sukladno NOK-u
1. Poduzetništvo – organizacija humanitarnih aktivnosti s ciljem prikupljanja sredstava za potrebite
2. Zaštita zdravlja – zaštita svih aspekata zdravlja uĉenika, sudjelovanjem u razliĉitim humanitarnim
aktivnostima kojima se zadovoljavaju sve razine potreba
3. GraĊanski odgoj – humanitarni rad potiĉe na razvoj odgovornosti, tolerancije, zaštitu ljudskih
prava
4. Uĉenje uĉenja – prikupljanje novih informacija, razvoj kritiĉkog mišljenja, selekcija i obrada
informacija, uĉeniĉki portfolio, uĉenje timskom radu i suradniĉkom uĉenju, pouĉavanje drugih
(prezentacije aktivnosti)
5. Upotreba informacijske tehnologije – izrada završnih prezentacija i prikaz na danu škole/Danima
otvorenih vrata
ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAMI
1. Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nenasilja – razvoj empatije, osjećaja za potrebe drugih
ljudi, pomoć drugima, osobni angaţman u slobodno vrijeme
2. Prevencija ovisnosti – organizacija i provoĊenje slobodnog vremena s ciljem pomoći drugima
3. Primarna zaštita – organizacija aktivnosti s ciljem primarne zaštite zdravlja pojedinca
ZDRAVSTVENI ODGOJ
1. Zaštita mentalnog zdravlja uĉenika – pozitivno ozraĉje škole i doprinos razvoju kulture škole i
skrivenog kurikuluma, obrada tema ciljanih sadrţaja zaštite mentalnog zdravlja, osobni angaţman
uĉenika i višestruka korist s ciljem zaštite mentalnog zdravlja
2. Prevencija ovisnosti – poticanje i ukljuĉivanje uĉenika u aktivnosti koje doprinose kvalitetnijoj
organizaciji slobodnog vremena s ciljem izbjegavanja konzumacije sredstava ovisnosti, obrada
sadrţaja s ciljem pouĉavanja o štetnom utjecaju korištenja sredstava ovisnosti
3. Prevencija nasilja – uĉenje timskom radu i suradnji, poticanje na suradniĉko uĉenje, razvoj
socijalnih i komunikacijskih vještina s ciljem uĉenja nenasilnog rješavanja sukoba, razvoj
tolerancije i empatije
4. Rodna/spolna ravnopravnost – uĉenje jednakosti
PROJEKT E-MEDICA
U projektu E-medica sudjeluju učenici od 3. – 5. razreda. Koordinatorica Škole je pedagoginja
mr.sc. Natalija Šnidarić, a mentorice su Marija El Aklouk, bacc. tech., Sandra Samošćanec, bacc. med.
ech., prof., Đurđica Stanešić, bacc. tech. i pedagoginja Natalija Šnidarić.
Dani E-medice odrţavaju se u mjesecu studenom, stoga će se i ove školske godine 8. Smotra „Dani Emedice“ odrţati od 07. do 09. studenog 2014. u Termama Tuhelj. Prije Smotre planiramo još dvije
razmjene učenika u projektima, sa Pomorskom školom Zadar i Školom za medicinske sestre Vrapče.
3.5.5. Završni rad
Učenici svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju izradbom i obranom završnog rada.
Izrada započinje odabirom teme na početku V. razreda u programu Medicinska sestra/tehničar opće
njege, a u programu Njegovatelj-/ica TES na početku III. razreda . Proces se nastavlja suradnjom s
mentorom i izradom teme, s teorijskog i praktičnog aspekta. Maturalna se praksa odrađuje u skladu s
unaprijed određenim rasporedom, gdje učenik, obrađujući pacijenta, radi na elaboratu. Završni se rad
prezentira i brani pred tročlanim povjerenstvom, a vremenik izradbe i obrane završnog rada u skladu je
s Pravilnikom o izradbi i obrani završnog rada i dolazi kao prilog ovom dokumentu.
3.5.6. Drţavna matura
Ispitima drţavne mature, u skladu sa Zakonom, mogu pristupiti učenici četverogodišnjih strukovnih
škola. U skladu s Pravilnikom o polaganju drţavne mature, učenici V. razreda odabiru i prijavljuju
predmete čije ispite ţele polagati.
Vremenik polaganja drţavne mature propisuje MZOS.
3.5.7. Preventivni programi
Preventivni programi dio su odgojno-obrazovnog rada pojedinih nastavnika i pedagoginje škole.
Sadrţaji preventivnih programa realiziraju se na satovima razrednih odsjela. Pedagoginja škole mr.sc.
Natalija Šnidarić, provodi preventivni program Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv ovisnosti i
nasilja, te zdravstveni odgoj. Preventivni program Prevencija nasilja u vezama provodi psihologinja
škole Renata Brekalo Papac, kao i Preventivni program protiv zlouporabe sredstava ovisnosti u suradnji
s voditeljicom učeničkog doma Ninom Radanović Bokulić, dipl.soc.ped. i odgajateljicom Jasminom
Škrgatić, dipl.soc.ped. Preventivni programi antikorupcije i suzbijanja trgovine ljudi provodi se izvodi
se u sklopu nastavnih predmeta Komunikacijske vještine i Građanski odgoj.
3.5.8. Vijeće učenika i Vijeće roditelja
3.5.8.1. Vijeće učenika
Programom rada Vijeća učenika predviđena su 4 sastanka Vijeća učenika tijekom nastavne
godine, a po potrebi ih se moţe odrţati i više. Suradnju i praćenje rada Vijeća učenika ostvaruje
pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić.
Rujan





Upoznavanje predstavnika razrednih odjela za Vijeće učenika
Odabir/potvrda predstavnika Vijeća učenika na razini škole i za Nacionalno Vijeće učenika
Prijedlog plana rada Vijeća učenika za tekuću školsku godinu
Prijedlozi o pitanjima vaţnim za rad učenika u školi
Upoznavanje s kućnim redom škole, Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika te Kurikulumom zdravstvenog odgoja
Studeni/ Prosinac
 Dogovor o sudjelovanju u humanitarnim aktivnostima na razini škole
 Dogovor za organizaciju i sudjelovanje u školskoj predstavi za učenike i nastavnike povodom
boţićnih i novogodišnjih blagdana
Siječanj/ Veljača
 Ispravljanje negativnih ocjena i obveze u drugom polugodištu – vršnjačka pomoć u učenju
 Pripreme za maturalno putovanje za učenike četvrtih razreda
 Uključivanje u projekte/izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika
Travanj/ Svibanj
 Realizacija planiranih sadrţaja
 Kraj nastavne godine
 Organizacija i sudjelovanje na Dojdi osmašu
 Popravni ispiti
3.5.8.2. Vijeće roditelja
Programom rada Vijeća roditelja predviđena su 3 sastanka Vijeća roditelja tijekom nastavne
godine, a po potrebi ih se moţe odrţati i više.
Rujan/ Listopad
 Upoznavanje predstavnika roditelja u Vijeću
 Odabir/potvrda predstavnika Vijeća roditelja i njegovog zamjenika
 Prijedlog plana rada Vijeća roditelja za tekuću školsku godinu
 Prijedlozi o pitanjima vaţnim za rad učenika u školi
 Upoznavanje roditelja s pravima i obvezama njihove djece u Školi (učenje, izleti, izvannastavne
aktivnosti, izostanci, pedagoške mjere, zdravstveni odgoj i dr.)
Siječanj/ Veljača
 Ispravljanje negativnih ocjena i obveze u drugom polugodištu
 Pripreme za maturalno putovanje za učenike četvrtih razreda
 Suglasnosti za odabrane udţbenike
Travanj/ Svibanj
 Kraj nastavne godine
 Popravni ispiti
Napomena:
Ravnateljica saziva prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća roditelja, a nakon odabira predsjednika i
zamjenika Vijeće roditelja samostalno se sastaje prema usvojenom planu i programu rada (čl. 121 Statuta
Škole).
Suradnja s roditeljima
Sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada škole je suradnja s roditeljima.
Ciljevi suradnje s roditeljima/starateljima učenika u školi i učeničkom domu su:
 uspostava suradnje koja pridonosi stjecanju znanja i jedinstvenog odgojnog djelovanja
 suradnja u prevenciji svih oblika neprimjerenih ponašanja, osobito u prevenciji svih vrsta ovisnosti
 upoznavanje cjelokupne socijalno-ekonomske pedagoške i psihološke situacije u kojoj se dijete učenik razvija.
Temeljna zadaća škole je prihvatiti roditelje kao partnere, osobito u dijelu koji se odnosi na upoznavanje
i pomoć roditelja u razumijevanju i ostvarenju odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća škole.
Zadaća škole je pruţiti suradnju u rješavanju svih školskih i odgojnih pitanja i poticati suradnju kojoj je
cilj stjecanje znanja i pruţanje pomoći u odgojnom djelovanju.
Suradnja s roditeljima ostvarivat će se na nekoliko načina:
1. Individualni oblici suradnje
a) individualne informacije razrednika i roditelja
- tjedno pruţanje informacije o učeniku s ciljem razumijevanja i stvaranja objektivnije slike o učeniku i
njegovom razvoju, te zajedničkim akcijama na rješavanju mogućih problema. Svi razrednici odredili
su termine informacija s kojima su upoznati i roditelji i učenici.
b) individualni rad suradnika: pedagoga i psihologa i ravnatelja s roditeljima
- "Otvoreni sat" - ovakvi kontakti omogućavaju rješavanje konkretnih odgojnih problema zapaţenih u
školi ili dogovorenih prema ţelji roditelja, profesora ili samog učenika.
2. Skupni oblici suradnje
a) skupni razgovori
- primjenjivat će se kad postoje slični problemi koji povezuju roditelje: istovjetne teme, odnosno
odgojno-obrazovne situacije u kojoj su se našli roditelji i škola, pohvale i nagrade učenicima,
pedagoške mjere pohvala i kazni (problem nediscipline, neuspjeha i sl.). Cilj je razgovarati o
zajedničkom problemu i pronalaziti sukladne načine rješavanja istih.
b) roditeljski sastanci
- odrţavanje tri roditeljska sastanka godišnje za svaki razred (prema potrebi i više). Prema iskazanom
interesu i potrebama roditelja moguće je odrţati tematske roditeljske sastanke (prema planovima rada
stručnih suradnika i voditelja pojedinih programa).
4. ORGANIZACIJA RADA
4.1. Organizacija teorijske nastave i vjeţbi
Strukovni sadrţaji su zastupljeni u nastavi od treće godine školovanja u programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije: „Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege“. Nastava se
odvija u nastavnoj godini u trajanju od 40 tjedana i to 37 tjedana teoretske nastave plus vjeţbe i 3 tjedna
zdravstvenih vjeţbi. Tijekom tri godine , nastava obuhvaća 4600 sati teoretske i kliničke naobrazbe, a
zdravstvena njega provodi u tri oblika rada.
TEORIJSKA NASTAVA (c )
VJEŢBE (B)-kabinet
-klinika
ZDRAVSTVENE VJEŢBE ( B )
Teorijska izobrazba odvija se u razredima. Omogućena je kabinetska nastava za predmete za koje
imamo opremljene kabinete(učionice). Sve učionice su opremljene suvremenim pomagalima( LCD
projektor, prijenosno računalo ). Učenici stječu stručna znanja, spoznaje i vještine koje su potrebne za
organiziranje, ocjenjivanje potrebe za pruţanjem zdravstvene njege i pruţanje iste. Odgoj i obrazovanje
usmjereni su na učenika pa se zato primjenjuju sljedeće metode; oblici i načini rada:
o
Istraţivačka nastava
o
Nastava temeljena na učenikovom iskustvu
o
Projektna nastava
o
Multimedijska nastava
o
Individualiziran pristup učeniku
o
Problemska nastava
o
Rad u parovima
o
Rad u grupi
o
Timski rad
Prednost se daje socijalnom konstruktivizmu (učenik uz podršku sam istraţuje i konstruira svoje
znanje). Ovako učenici mogu bolje pokazati svoje znanje i bogatu kreativnost.
Vjeţbe u kabinetu provode se u manjim grupama(trećina razreda). Vjeţbe se odvijaju u nazočnosti
mentora. Kabineti su opremljeni svim potrebnim pomagalima: bolesnički krevet-i, posteljno rublje,
pribor za osobnu higijenu, medicinski instrumenti, zavojni materijal, modeli tj. lutke u prirodnoj veličini
za vjeţbanje
Učenici savladavaju potrebne vještine iz domene kompetencija medicinske sestre: kupanje, mjerenje
vitalnih funkcija, davanje parenteralne terapije,vađenje krvi, uvađanje sonde, katetera, reanimacija…)
Buduća sestra uči kako raditi u timu, voditi ga , kako organizirati sveukupnu zdravstvenu njegu,a to
uključuje i zdravstveno obrazovanje pojedinca i male skupine unutar zdravstvenog zavoda ili zajednice .
Vjeţbe na klinici provode se u grupama (max. 12 učenika, idealno 7) uz mentora. Učenici rade kao dio
tima ili u izravnom kontaktu sa zdravim ili bolesnim pojedincem. Organiziraju, pruţaju i ocjenjuju
potrebnu sveobuhvatnu njegu , na temelju znanja i vještina koje su stekle.
Učenik ovisno o stupnju osposobljenosti uz pomoć mentora ili samostalno(pod nadzorom) provodi
postupke iz domene zdravstvene njege.
Metode i oblici rada na klinici:
o
Individualni pristup
o
Rad u grupi
o
Mentorski rad
o
Suradnja s osobljem
Raspored sati te raspored kabinetskih vjeţbi i nastave na klinikama dio je Godišnjeg plana i programa
rada škole i dostupan je u stručno-razvojnoj sluţbi škole.
4.2. Organizacija zdravstvenih vjeţbi
Učenici koji pohađaju program Medicinska sestra/tehničar opće njege ostvaruju strukovnu praksu u
trajanju od 120 sati i to nakon završenog trećeg i četvrtog razreda, što iznosi 320 sati, a peti razredi
ostvaruju strukovnu praksu u trajanju od 240 sati uključujući i završni rad.
Zdravstvene vjeţbe, organiziraju i nadziru stručni učitelji naše škole, a ostvaruju djelatnici zdravstvenih
ustanova - glavne sestre odjela, više medicinske sestre/VI. stupanj stručne spreme.
Zdravstvene vjeţbe realizirat će se u Zagrebu, a najviše učenika će biti upućeno u zdravstvene ustanove
u kojima se realizira redovna nastava zdravstvene njege.
Učenici će moći ostvariti obvezne zdravstvene vjeţbe kao uvjet za upis u idući razred i u drugim
gradovima Republike Hrvatske, uz obvezu da je to stacionarna zdravstvena ustanova, koja ih moţe
primiti i ostvariti propisani program.
Za organizacijski dio zdravstvenih vjeţbi zaduţena je stručna učiteljica zdravstvene njege Đurđica
Stanešić, bacc.tech., mentor.
Raspored zdravstvenih vjeţbi dio je školskog kurikuluma i dostupan je u stručno-razvojnoj sluţbi škole.
4.3. Organizacija izvanučioničke nastave za učenike
Planovi i programi provođenja terenske nastave, izlete te stručnih i maturalnih ekskurzija dio su
kalendara rada škole, a organiziraju se prema planovima i programima rada razrednih odjela. U tablici
se vidi plan organizacije izleta i terenske nastave za učenike.
PREDMET
Hrvatski jezik
SADRŢAJ
Terenska nastava KrkJurandvor
Terenska nastava Stari
grad Ozalj
KORISNICI
Učenici 1. razreda
Učenici 2.
CILJ
vidjeti prostor u kojem
se nalazila Bašćanska
ploča – hrvatski
glagoljični spomenik.
Vizualizirati glagoljicu
uklesanu u kamenu i
usporediti je s latinicom.
Dosjetiti se i ostalih
hrvatskih
srednjovjekovnih
spomenika.
Posjetiti prostor u kojem
su nastajala barokna
djela ozaljskoga jezičnog
kruga, povezati
knjiţevni rad i biografiju
pisaca, znanju iz jezika i
knjiţevnosti dati novi
oblik – prikaz.
(korelacija knjiţevnosti,
jezika i pisanog
VRIJEME
REALIZACIJE
Veljača 2015.
Oţujak 2015.
izraţavanja)
Kazališne predstave,
kino, izloţbe,
knjiţevna matineja
Učenici 1. i 2.
razreda
Detaljno u izvedbenom
planu i programu
Tijekom 2014./2015.
Njemački jezik
Studijsko putovanje
Austrijom
Učenici 2.
razreda
Upoznavanje nama
bliskih zemalja i
drugih
kultura te
kulturno-povijesni
obilazak
Listopad 2014.
Zdravstvena
njega –
predmeti struke
Jednodnevni-stručni
posjet Gerontološki
centar u Grazu /
KBC Ljubljana
Dvodnevni-stručni
posjet Psihijatrijskoj
bolnici na Rabu ili
Ugljanu te posjet
Dječjoj psihijatriji u
Rijeci
Jednodnevni izlet posjet hospiciju u
Rijeci i „Slava Raška“
u Ozlju
Jednodnevni posjet
KBC Maribor –
psihijatrija
Dvodnevni posjet
Beču - psihijatrija
Cenacolo
Dječji dom Zagreb
Dječji vrtić Marija
Petković
Dramski studio
slijepih i slabovidnih
Novi ţivot
Učenici 4.
razreda
4d
4 a, 4 c
Upoznavanje s
praksom rada u
hospiciju i rada sa
starijima i
nemoćnima
Načela
poučavanja i
psihologija
7. studeni 2014.
Studeni 2014.
4b
Svibanj/lipanj
2015.
Učenici 3.
razreda
Oţujak/travanj
2015.
Učenici 5.
razreda
II polugodište
2015.
Učenici 3.
razreda
Upoznavanje i
suoĉavanje uĉenika s
jednim od modela
lijeĉenja ovisnosti te
bolje razumijevanje
pojavnosti i problema
ovisnosti
Tijekom školske
godine
2014./2015.
Razvoj
razumijevanja i
empatije za
ponašanja djece
smještene u Domu,
povezati sa
sadrţajima
usvojenim na
nastavi
Razumijevanje
razvojnih razdoblja
djece predškolske
dobi
Razvoj razumijevanja
i empatije za slijepe i
slabovidne osobe
Izleti s
razrednicima
Izlet upoznavanja
Jednodnevni izlet
-Tuheljske toplice
Dvodnevni izleti
Austrija
Istra
Gardaland
1a, 1b, 1c, 1d
Listopad 2014.
4c
2. razredi
2a, 2b, 2c, 2d
2a, 2b, 2c,2d
4c
Prosinac 2014.
Listopad 2014.
Svibanj 2015.
Oţujak/travanj
2015.
Trodnevni izlet (Prag
ili Italija)
3a, 3b, 3d
Travanj/svibanj
2015.
Maturalna putovanja
Razmjene učenika u
projektima
Smotra „Dani Emedice“
Volontiranje i
humanitarne
aktivnosti
4a, 4b, 4c, 4d
Učenici koji
sudjeluju u
projektima
Kolovoz 2015.
Rujan i studeni
2014.
Oţujak-svibanj
2015.
Od listopada
2014. do travnja
2015.
Izlet nastavnika
i učenika
Italija
Nastavnici i
učenici 2.-3.
razred
Studeni 2014
Siječanj/veljača
2015.
Biofizika
NE Krško
Učenici 4.
razreda
II polugodište
2015.
Erasmus
projekt
Leipzig, Njemačka
Učenici Škole –
22 učenika
(njemačko
govorno)
12.-25. travanj
2015.
Izleti učenica
smještenih u
Učenički dom
Mlinarska
1.Izlet u Trakošćan
E-medica
Projektna
nastava
I Volonterski
klub Mlinarska
Učenici 3.-4.
razreda
Ojačati zajedništvo i
povezanost sa
sustanarkama doma;
ojačati sportski duh;
upoznati ljepote i po
vijest dvorca
2.Samobor
Stručno
usavršavanje
nastavnika u
sklopu Projekta
Erasmus
3. Dubrovnik
Universita di Padova,
Italija
Uĉenje empatiji,
humanitarnom radu,
timskom radu i
suradnji, selekciji
informacija, izradi
prezentacija,
pozitivne slike o sebi
Odlazak na Fašnik u
Samobor
Nastavnici i
suradnici Škole
– 10 nastavnika
UnapreĊivanje
odgojno obrazovnog
rada
Listopad 2014.
Veljaĉa 2015.
Travanj/
svibanj 2015.
Svibanj 2015.
7 dana
4.4. Skriveni kurikulum (okruţenje za učenje)
Ravnateljica škole Asja Jelaković, dr.med. u suradnji s pedagoginjom škole mr.sc. Natalijom
Šnidarić i psihologinjom škole Renatom Brekalo Papac, prof. potiče na stvaranje poticajnog okruţenja za
učenike, ali i za nastavnike. Prvi dojam pozitivnog radnog okruţenja daje cvijećem uređen i
kontinuirano odrţavan školski park, u kojem učenici mogu provoditi svaki slobodan trenutak. U
hodnicima škole prostor je funkcionalan za provođenje školskog odmora učenika, a zidovi svojom
bojom potiču na radost i veselje. Učionice su opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima potrebnim
za pojedine predmete (geografija, povijest, strani jezik), te nastavnom tehnologijom (prijenosna računala
i LCD-projektori, kao i DVD-i i TV-i). Uređeni kabineti stranih jezika te humanističkih znanosti u
potpunosti pruţaju rad u skladu sa suvremenim pristupom nastavi. U kabinetu stranih jezika
postavljena je interaktivna ploča, koja omogućuje on-line rad u nastavi.
Kabineti zdravstvene njege opremljeni su potrebnim simulacijskim lutkama, kao i prostorom koji
demonstrira rad na klinici.
Učionice za rad s učenicima posebnih potreba funkcionalne su u skladu s njihovim poteškoćama i
omogućavaju individualni pristup u nastavnom procesu. Dva su kabineta opremljena za rad u nastavi
informatike/računalstva, a kabinet anatomije i biologije omogućava metode rada demonstracije i
simulacije.
Učenicima je na raspolaganju veliko školsko igralište s košarkaškim koševima, koje omogućava
provođenje slobodnog vremena u skladu sa zdravstvenim odgojem, a kutak za odmor (udobne fotelje i
stolovi) nalaze se na dva mjesta u prostoru škole.
Atrij škole njeguje povijest ukapajući na vaţnost osnivanja Škole za medicinske sestre Mlinarska i
njezinu tradiciju, a tom se pridruţuje i „drvena kućica“ koja je adaptirana.
Odgojni ciljevi predviđaju integraciju učenika s poteškoćama u razredu čime se razvija
tolerancija, svijest o različitosti, međusobno uvaţavanje i pomaganje, odgovornost za druge i kvalitetna
nenasilna interpersonalna komunikacija.
Nastavnici svojim odgojnim radom i individualnom pristupu učenicima te kontinuiranom suradnjom sa
stručnim suradnicama - pedagoginjom i psihologinjom škole, učenicima i roditeljima pruţena je
sigurnost i osigurana kvaliteta i visoki standardi u nastavnom i izvannastavnom radu s učenicima.
Škola njeguje kulturu nenasilnog rješavanja problema, otvorenosti škole i suradnju s lokalnom
zajednicom, dobrosusjedske odnose, suradnju s institucijama zdravstva i socijalne skrbi te poticanje na
međusobno pomaganje učenika, kao i učeničku inicijativu kroz Vijeće učenika.
5. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE RADA
5.1. Vrednovanje postignuća učenika
Nastavnici u svojim izvedbenim planovima i programima predviđaju elemente i kriterije praćenja i
ocjenjivanja učeničkih postignuća u nastavnom procesu. Također, suradnjom članova razrednih vijeća i
stručnih aktiva te načelom individualnog pristupa svakom učeniku, praćenje napredovanja učenika
odvija se svakodnevno, u nastavi i izvan nje.
Za uspješno odgojno djelovanje neophodno je aktivno učešće i međusobna koordinacija svih odgojnih
čimbenika - škole, obitelji i učenika.
1. Unutrašnja organizacija škole mora osigurati osnovne uvjete za odgojni rad i to:
 odgojni rad trebaju provoditi svi nastavnici i odgajatelji kroz sve oblike rada u školi i učeničkom
domu,
 odgojni rad u školi i domu treba povezati s odgojnim djelovanjem izvan škole,
 u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojnog rada ne smije biti improvizacija,
 najbolje se odgaja osobnim primjerom i dosljednim postupcima,
 odgojni rad trebaju slijediti svi djelatnici i zaposlenici.
2. Poznavanje učenika osnovni je uvjet za uspješan odgojni rad:
a) prvi i temeljni zadatak nastavnika i odgajatelja je da općenito upozna osnovne karakteristike razvojne
dobi generacije učenika s kojima radi,
b) drugi zadatak je upoznavanje objektivnih uvjeta rada i ţivota učenika i to:
 socijalnih, kulturnih i obrazovnih uvjeta u kojima učenik ţivi,
 pedagoškog utjecaja roditelja/staratelja i grupa vršnjaka,
 status učenika u obitelji,
 sustav vrijednosti koji mu pruţa sredina i okruţenje u kojem ţivi.
3. Treći zadatak nastavnika i odgajatelja je upoznavanje nekih specifičnih karakteristika učenikove
individualnosti koje su relevantne za odgojno-obrazovni proces, a to su:
 intelektualni domet učenika i njegova motiviranost za izabrano zanimanje,
 razina obrazovanja (predznanje, osnovni čimbenici i uvjeti za daljnje stjecanje znanja),
 razina usvojenosti osnovnih navika učenja i uvjeta u kojima uči,
 poznavanje stavova: učim da znam (ili učim za ocjenu),
 što učenike stimulira i potiče na stvaralaštvo (a što blokira),
 u kojim uvjetima učenik moţe pokazati svoje maksimalne sposobnosti,
 sociometrijski status učenika u razredu (uloga učenika, je li prihvaćen ili ne, ima li vodeću ulogu ili ga
ignoriraju, pokreće li ostale učenike u pozitivne ili negativne akcije, kako doţivljava svoj status u
razredu/školi).
5.2. Stručno usavršavanje nastavnika
Sukladno cilju školskog kurikuluma, nastavnike se potiče na kontinuirano stručno usavršavanje
u području suvremenih nastavnih strategija, komunikacije, poslova razrednika te novih spoznaja struke.
Obvezno je sudjelovanje na stručnim aktivima i seminarima u organizaciji Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno
obrazovanje.
Dugoročni plan stručnog usavršavanja predviđa da svi nastavnici prođu 80 sati usavršavanja
kroz projekt Čitanja i pisanja za kritičko mišljenje u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, koji pruţa
raznovrsnost nastavnih tehnika i metoda za rad u nastavi.
Program stručnog usavršavanja predviđa i druge oblike kao što su obvezni oblici usavršavanja,
usavršavanje u suradnji sa strukovnim udruţenjima i sekcijama, znanstveno-nastavnim institucijama i
drugim srednjim školama koji su u skladu s odgojno-obrazovnim zadaćama škole.
Skupno usavršavanje u matičnoj ustanovi provodit će se na način odrţavanja tematskih sjednica
Nastavničkog i odgajateljskog vijeća, te radionica i projekata.
Ove godine planiraju se radionice za nastavnike na temu: unapređivanja kriterija za ocjenjivanje,
praćenja i vrednovanja postignuća učenika te discipline, komunikacije i pozitivne radne klime, a za
razrednike će se provoditi aktivnosti s ciljem smanjenja izostanaka učenika, unapređivanja suradnje s
roditeljima te rad s grupom.
Nastavnici i odgajatelji usavršavat će se individualno (ovisno o području rada, interesu i sklonostima),
putem stručnih aktiva, seminara, savjetovanja, tečajeva, oglednih predavanja itd.
Novi nastavnici upućuju se na dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje, kao obvezni oblik
usavršavanja za zahtjeve radnog mjesta.
Individualni planovi permanentnog stručnog usavršavanja nastavnika dio su školskog
kurikuluma i dostupni su u stručno-razvojnoj sluţbi škole.
Program usavršavanja je radna obveza, a vrednuje se prema Pravilniku o napredovanju u zvanju učitelja
i nastavnika u osnovnim i srednjim školama.
Plan usavršavanja nastavnika i odgajatelja u školi uskladit će stručni aktivi.
Individualno stručno usavršavanje ostvaruje se samoobrazovanjem, praćenjem stručno pedagoške
literature, te uključivanjem pedagoških djelatnika na stručna i pedagoška savjetovanja i seminare.
Kontinuirano će se na sastancima svih stručnih aktiva vršiti razmjena mišljenja u pravcu
osuvremenjivanja pedagoškog rada i prilagođavanja metoda rada dobnoj skupini učenica.
5.3. Proces (samo)vrednovanja nastavnika
Proces vrednovanja i samovrednovanja rada nastavnika započeo je od strane MZOŠ uvođenjem
nacionalnih ispita u svrhu samovrednovanja rada škole, a potom i provođenje drţavne mature u
četverogodišnjim strukovnim školama. Postignuti rezultati učenika na nacionalnim ispitima bili su
polazna točka za planiranje daljnjeg rada te postavljanje odgojno-obrazovnih ciljeva u skladu s
potrebama učenika i trţišta rada.
Nakon provedenog procesa samovrednovanja rada škole, provedeno je samovrednovanje rada
nastavnika, na razini škole. Nakon analize, rezultati su predstavljeni nastavnicima.
Iako zadovoljavajući, cilj škole je dalje raditi na podizanju kvalitete nastave primjenom suvremenih
nastavnih oblika i metoda rada, poticanjem na permanentno stručno usavršavanje nastavnika u tom
smjeru te korištenje rezultata (samo)vrednovanja rada za daljnje planiranje aktivnosti, projekata i
različitih sadrţaja za bolju motivaciju učenika.
Na prvom sastanku Povjerenstva za kvalitetu, odrţanom 22. veljače 2011. godine, rezultati
samovrednovanja nastavnika prezentirani su, kao i plan provedbe vrednovanja rada ravnateljice,
pedagoginje i psihologinje škole, što je realizirano i analizirano do kraja nastavne godine. Također,
nakon provedene SWOT analize o pripremi i izvedbi nastavnog sata, pedagoginja škole Natalija Šnidarić
odrţala je metodički trening na temu planiranja ishoda, primjene suvremenih nastavnih strategija i
vrednovanja postignuća učenika, kojem je prisustvovalo 27 nastavnika, kao i planiranje ishoda sadrţaja
rada u razrednom odjelu.
Temeljem dobivenih rezultata škola je izradila razvojni plan za naredne dvije godine, a odabrana su dva
prioritetna područja:
a) Prioritetno područje 1- Praćenje i vrednovanje
b) Prioritetno područje 2- Školsko ozračje
Oformljeni su manji timovi za samovrednovanje koji su radili na realizaciji ciljeva školskog razvojnog
plana:
a) stručni aktiv stručnih suradnika-predsjednica aktiva Natalija Šnidarić
b) stručni aktiv hrvatskog jezika –predsjednica aktiva Marijana Janjić
c) stručni aktiv stranih jezika-predsjednica aktiva Anica Gregović
d) stručni aktiv prirodne grupe predmeta- predsjednica Anka Savić
e) stručni aktiv liječnika- predsjednik aktiva Dane Petković
f) stručni aktiv medicinskih sestara- predsjednica aktiva Đurđica Stanešić
g) stručni aktiv humanističke grupe predmeta- Đurđevko Opačić
h) mini tim razrednika svih razreda,16 razrednika i jedna razrednica za TES
Tijekom 2011./2012. i 2012./2013. ciljevi razvojnog plana su realizirani, a prioritetna područja su
izmijenjena u skladu s dobivenim rezultatima samovrednovanja. Na Povjerenstvu za kvalitetu,
odrţanom 08. oţujka 2012. godine prezentirani su rezultati ispitivanja učenika i roditelja o suradnji sa
školom, petogodišnja komparativna analiza uspjeha i izostanaka učenika od prvog do četvrtog razreda
te analiza ispitivanja zadovoljstva organizacijom i realizacijom nastave na klinici iz zdravstvenih vjeţbi
na pedijatriji.
U protekloj školskoj godini 2012./2013. realizirana su dva posjeta suradnika mreţe (ispred NCVVO). U
suradnji sa suradnikom mreţe, Zlaticom Šimunović odrţana su dva sastanka Povjerenstva za
kvalitetu na kojima su analizirani sljedeći ciljevi:
a) Vizija škole: Zadovoljstvo svih subjekata u odgojno-obrazovnom procesu, europski
orijentirana škola, prepoznatljiva u RH i Europi s ciljem konkurentnosti na trţištu rada
b) Misija škole: Kompetentan učenik – osposobljen za trţište rada i konkurentan na trţištu
rada u RH i Europi te orijentiran na cjeloţivotno učenje
c) Strategija škole: Škola je prepoznatljiva jer je najstarija na ovom dijelu Europe (osnovana 1921.).
Mnogi bivši učenici zapošljavaju se u mnogim europskim ( i šire) zemljama. Uvođenjem novog
petogodišnjeg programa tek će se vidjeti kompetencije i konkurentnost na trţištu rada – program
je predviđen za visoku konkurentnost. Nisu svi upoznati s misijom i vizijom, no razvojni plan ide
u tom smjeru. Strategije su: unapređivanje razvojnog plana (od planiranja ishoda, preko
suvremenog pristupa nastavi te kvalitetnom praćenju napredovanja i vrednovanja postignuća
učenika), stručno usavršavanje nastavnika (suvremeni metodički pristup,nastava usmjerena na
učenika, usmjerenost na postignuća učenika, projektna nastava), rad na skrivenom kurikulumu,
promocija škole, sudjelovanje u međunarodnom projektu E-medica, integracija učenika s
teškoćama u razvoju (prvi uveli i provodimo program Njegovatelja TES kao posebni redovni
program).
d) Istaknute aktivnosti predviđene školskim kurikulumom koje se realiziraju na razini
postignuća izvrsno: Projektna nastava u redovnim sadrţajima, Zdravstveni odgoj, Projekt Emedica, Vanjsko vrednovanje predmeta zdravstvena njega, Terenska nastava,
e) Razgovor o aktivnostima s kojima smo posebno zadovoljni: Rad u malim grupama na
nastavi na klinici, Pedagoške radionice, Rad na nastavi usmjerenoj na učenik, Poticanje aktivnog
sudjelovanja učenika u nastavnom procesu, Rad na suradničkom učenju, Vršnjačka edukacija,
Humanitarne aktivnosti učenika, Sudjelovanje u međunarodnom projektu E-medica
f) Razgovor o aktivnostima kojima bismo mogli smanjiti izostanke učenika s nastave:
Nastavom usmjerenom na učenika (aktivno sudjelovanje u nastavi, suradničko i iskustveno
učenje), Alternativni načini vrednovanja postignuća učenika (time i ocjenjivanja), Unaprijediti
kriterije ocjenjivanja, Kontinuirano praćenje napredovanja učenika (ne samo provjerama znanja).
Veća odgovornost roditelja za izostajanje s nastave.
g) Unaprijedili smo odgojno-obrazovni rad u aktivnostima: Planiranje i programiranje rada,
Sudjelovanje u projektu E-medica, Suradničko učenje i aktivnost učenika u nastavi, Socijalna
osjetljivost nastavnika, Suradnja s roditeljima, Stručno usavršavanje nastavnika u ustanovi,
h) Utvrdili smo aktivnosti u kojima nismo realizirali napredak: Izostanci učenika, Postignuća
učenika, Postizanje rezultata na ispitima drţavne mature, Izostanak sa školskih natjecanja,
Nepostizanje rezultata na školskim natjecanjima, Nemogućnost odrţavanja dopunske nastave za
učenike niţih razreda, Sve teţe odrţavanje dodatne nastave za učenike viših razreda, Nedostatak
izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti kao alternatuiva učioničkoj nastavi
Revidiran je razvojni plan škole, provedeni su upitnici kod učenika 3. razreda, a rezultati će se
prezentirati na nastavničkom vijeću i Timu za kvalitetu tijekom prvog polugodišta. Planirano je
provođenje upitnika za učenike i nastavnike, a vezano za procjenu planiranja i izvedbe nastavnog
procesa, s ciljem unapređivanja nastavnog rada i cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada škole. Unutar
aktiva realizirane su posjete nastavi, te je pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić odrţala predavanje
Projektna nastava, a posebno za razrednike Kako biti uspješan razrednik i Kurikulum zdravstvenog
odgoja. Tijekom 2013./2014. planira se nastaviti stručno usavršavanje razrednika u području
individualnog razgovora s učenicima, suradnje s roditeljima te rada s grupom, a za nastavnike teme iz
područja discipline, komunikacije te radnog ozračja u nastavnom procesu. Također, sukladno
razvojnom planu škole ciljano će se raditi na kriterijima ocjenjivanja učenika, kao i vrednovanju
postignuća i praćenju napredovanja učenika koji sudjeluju u alternativnim oblicima odgojnoobrazovnog rada. Od planiranih ciljeva realizirane su pojedine aktivnosti:
o Individualni razgovor s učenikom za sve nastavnike odrţala pedagoginja škole mr.sc.
Natalija Šnidarić
o Ocjenjivanje i vrednovanje postignuća učenika i Vrednovanje postignuća učenika u
kognitivnom području za sve nastavnike odrţali vanjski predavaĉi, prof. Jokić i
psihologinja Elvira Nimac, prof.
o Depresija i suicidalnost za sve nastavnike odrţala Nina Radanović Bokulić, soc.ped.
o Rezultate ispitivanja navika učenja, stilova učenja i višestrukih inteligencija učenika za sve
nastavnike prezentirala pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić
Oformljeni manji timovi za samovrednovanje radili su u sastavu:
a) struĉni aktiv hrvatskog jezika i stranih jezika-predsjednica aktiva Anica Gregović
b) struĉni aktiv prirodne grupe predmeta- predsjednica Anka Savić
c) struĉni aktiv lijeĉnika- predsjednik aktiva Dane Petković
d) struĉni aktiv medicinskih sestara- predsjednica aktiva Elvira Tahiri
e) struĉni aktiv humanistiĉke grupe predmeta Mandica Babić, s Fides
Tijekom prvog polugodišta provodene su upitnici za vrednovanje nastavnika od strane uĉenika te upitnici
za samovrednovanje nastavnika. Nastavnici su individualno obradili i analizirali provedene upitnike s
ciljem utvrĊivanja sliĉnosti/razlika u procjeni uĉenika, odnosno samoprocjeni. Analiza je predana na
razini školskih struĉnih aktiva. TakoĊer, unutar školskih struĉnih aktiva, ĉlanovi su oformili mini timove
(3-4 osobe) s ciljem meĊusobnog uvida u nastavni proces, voĊenja protokola te detaljne analize nastavnog
sata (pripreme i Creda analiza aktiva kod ravnateljice Škole).
Aktivnosti na kojima radimo unutar dva prioritetna podruĉja su:
Projektna nastava, volontiranje, poticanje uĉenika na sudjelovanje u drugim projektima;
UnapreĊivanje kriterija ocjenjivanja i vrednovanja postignuća uĉenika, korištenje alternativnih naĉina
praćenja i vrednovanja postignuća uĉenika (projekti, seminari, prezentacije), poticanje uĉenika na
sudjelovanje u školskim natjecanjima te vrednovanje postignuća, organiziranje izvannastavnih i
izvanškolskih aktivnosti koje se vrednuju kao postignuća u redovnom sadrţajima.
Standardiziranje testiranja - pismenih provjera znanja, pridrţavanje mjeseĉnih vremenika pisanih zadaća.
Uĉenje socijalnih i komunikacijskih vještina.
Poticanje kritiĉkog mišljenja, osposobljavanje uĉenika za pronalaţenje i kritiĉki pristup informacijama.
Poticanje uĉenika na vršnjaĉku edukaciju.
6. RAZVOJNI PLAN ŠKOLE
PRIORITETNA PODRUČJA
IZVORI DOKAZA
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA
Školski kurikulum
GPP
Organizacija nastave
Plan rada aktiva
Mjeseĉni plan pisanih zadaća
Termini primanja roditelja svih nastavnika
Kalendar rada škole
Izrada izvedbenih planova i programa temeljenih na
ishodima sa zadanim kriterijima ocjenjivanja usklaĊeno
na ŢV-radovna nastava
POUĈAVANJE I PODRŠKA U UĈENJU
Upisne kvote
Projekti za uĉenike
Dopunska nastava
Dodatna nastava
Fakultativna nastava
Savjetodavni rad s uĉenicima i roditeljima
Nastava na drugim lokacijama
Terenska nastava
Izvanškolske aktivnosti – izleti, sportske aktivnosti,
izloţbe, kazališta
Dani otvorenih vrata i promocija škole (Dojdi osmaš, Dan
škole)
Rad s uĉenicima s poteškoćama u uĉenju
Redovito pohaĊanje nastave
Pravodobno informiranje korisnika
Informiranje uĉenika i roditelja o elementima i kriterijima
ocjenjivanja
Vrednovanje rada u skladiu s uĉenikovim sposobnostima
Povratna informacija o napredovanju uĉenika
Vremenik završni rad
Raspored razlikovnih ispita, popravnih ispita
Prosudbena povjerenstva
Ispiti drţavne mature
Natjecanja i smotre za uĉenike
Oprema za nastavu
Sigurno okruţenje
Osigurani materijalni uvjeti od strane osnivaĉa
Uĉinkovito raspolaganje financijskim sredstvima od
strane škole – za unapreĊenje odgojno-obrazovnog rada
Kadrovska politika: zaposlenici, tjedna norma, Školski
odbor
Omogućeno struĉno usavršavanje djelatnika
Školski odbor
Ravnatelj
Poslovna komunikacija
Redovito informiranje svih subjekata – informatiĉka
pismenost
Partnerski odnosi s drugim ustanovama – klinike,
nadleţne ustanove, lokalna zajednica
Misija, vizija, strategija
Izrada školskog akcijskog plana (dva prioritetna
podruĉja)
POSTIGNUĆA UĈENIKA I ISHODI UĈENJA
MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALIPROFESIONALNI RAZVOJ RADNIKA USTANOVE
SURADNJA UNUTAR USTANOVE ZA STRUKOVNO
OBRAZOVANJE
UPRAVLJANJE USTANOVOM I KVALITETOM
Etiĉki kodeks ponašanja
Povjerenstvo za kvalitetu
Izvješća o radu i osiguranju kvalitete podnose se
Školskom odboru
Tijekom školske godine 2014./2015. planiramo realizirati sljedeće zadaće s ciljem samovrednovanja rada
škole:

Reviziju akcijskog plana temeljem dobivenih rezultata samovrednovanja iz 2013./2014.

Stručno usavršavanje nastavnika u didaktičko-metodičkom području

Smanjiti broj uĉenika po razrednom odjelu

Raditi na smanjenju izostanaka uĉenika

Ukljuĉivati uĉenike u nastavni proces

Redovito pratiti i ocjenjivati uĉenike

Redovito poticati uĉenike s ciljem razvoja samopouzdanja i pomoći u uĉenju

Uvesti samovrednovanje uĉenika u nastavnom procesu

Dolaziti redovito na nastavu

Pojaĉati i osuvremeniti promociju škole

Osigurati tehniku za rad nastavnika

Struĉna usavršavanja za nastavnike

Sudjelovanje u IPA-projektu: Samovrednovanje čiji je nositelj Agencija za strukovno i
obrazovanje odraslih
7. PRILOZI
6.1. Izvedbeni planovi i programi redovne, fakultativne, dopunske i dodatne nastave, slobodnih
aktivnosti, planovi rada razrednih odjela te planovi preventivnih programa
6.2. Godišnji plan i program rada škole (kalendar rada te vremenik izleta i terenske nastave)
6.3. Raspored sati i organizacija nastave na klinikama i u kabinetima
6.4. Raspored pisanja pisanih zadaća
6.5. Vremenik organizacije zdravstvenih vjeţbi
6.6. Individualni planovi stručnog usavršavanja nastavnika
6.7. Školski akcijski/razvojni plan
ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN
PRIORITETN
O PODRUČJE
UNAPREĐEN
JA
Pradenje i
vrednovanje
RAZVOJNI
CILJEVI
-kontinuirano
pradenje
napredovanja
učenika
-vrednovanje
postignuda
učenika u
skladu s
očekivanim
postignudima
METODE I
AKTIVNOSTI
ZA
OSTVARIVA
NJE CILJEVA
1.Uključivanje
učenika u
nastavni proces
2.Redovito
pradenje
napredovanja
učenika
3.Češde
ocjenjivanje
učenika
4.Vrednovanje
postignuda
učenika izvan
planirane
provjere znanja
5.Redovito
davanje
povratne
informacije
učenicima o
napredovanju
6.Poticanje
učenika na
sudjelovanje u
drugim oblicima
odgojnoobrazovnog
rada te
vrednovanje i
ocjenjivanje
istih
7. Uvesti
samovrednovan
je učenika u
nastavnom
procesu
8.Poticanje
učenika s ciljem
razvoja
samopouzdanja
9.Osigurati
pomod u učenju
10.Uskladiti
provedbu
kriterija
ocjenjivanja
gdje su dva i
više nastavnika
11.Stručno
usavršavanje
nastavnika u
ustanovi i izvan
-RWCT
NUŽNI
RESURSI
-stručni
suradnik
pedagog
-suradnja s
nadležnim
ustanovama
-financijska
potpora
DATUM DO
KOJEGA ĆE
SE CILJ
OSTVARITI
-kolovoz 2015.
OSOBE
MJERLJIVI
ODGOVORN
POKAZATELJI
E ZA
OSTVARIVA
PROVEDBU
NJA CILJEVA
AKTIVNOSTI
-ravnateljica
-pedagoginja
škole u suradnji
s voditeljima
školskih aktiva
-predmetni
nastavnici
-razrednici
-jasni kriteriji
ocjenjivanja
-standardizirani
testovi pismene
provjere znanja
-prezentacije
učeničkih
radova
-izvannastavne
aktivnosti
-školski projekti
Školsko ozračje
-unapređivanje
radne klime u
nastavnom
procesu
-postizanje
discipline
aktivnošdu
učenika i
suradničkim
učenjem
-unapređivanje
komunikacije
nastavnikučenik te
učenik-učenik u
nastavnom
procesu
-suradnja s
vijedem učenika
-suradnja s
vijedem
roditelja
1.Dolaziti
redovito i na
vrijeme na
nastavu
(nastavnici i
učenici)
2.Smanjiti broj
učenika po
razrednom
odjelu
3.Smanjiti broj
izostanaka
učenika,
posebno s vježbi
4.Pojačati i
osuvremeniti
promociju škole
5.Upotreba
nastavne
tehnike
6.Raditi s
učenicima na
socijalnim i
komunikacijski
m vještinama
7.Organizirati
vršnjačku
pomod u učenju
8.Organizirati
izvannastavne
aktivnosti
9. Kvalitetnije
organizirati
nastavu
10.Osigurati
adekvatan
dnevni odmor
za učenike
11. Raditi na
partnerskom
odnosu
nastavnikučenik
Nastavnici
-Stručnorazvojna služba
škole
-kolovoz 2015.
-ravnateljica
-razrednici
-nastavnici
-stručni
suradnici
-učenici
-roditelji
-pozitivno radno
ozračje
-adekvatne
metode
rješavanja
„nediscipline“
učenika na
nastavnom satu
(razgovor
umjesto
izbacivanja
učenika iz
razreda)
-sudjelovanje
učenika u
izvannastavnim
aktivnostima
-školski uspjeh
učenika
-izostanci
-čuvanje školske
imovine
Školski kurikulum razmatrao je i prihvatio Školski odbor škole na sjednici odrţanoj 15. rujna 2014.
godine, na prijedlog Nastavniĉkog i odgajateljskog vijeća na sjednici odrţanoj 11. rujna 2014.
Ravnateljica
Predsjednica Školskog odbora
Asja Jelaković, dr.med.
Jasna Ivasić, bacc.med.tech.

Škola za medicinske sestre Mlinarska

Transcription

Similar documents

Drugi Roditeljski dan Dana 17. ožujka 2013./5. džumadel

Časopis učenika OŠ Ivana Gundulića

Augustin 6 web - Srednja škola Tina Ujevića Kutina

Bistra glava je najbolja droga

Treća gimnazija Sarajevo Tema: Doniranje organa Profesorica

Svjedok br. 18 / 2014. Svjedok br. 18

smjernice_bos1

Godišnji plan i program rada škole

republika hrvatska - Osnovna škola "Bukovac" Zagreb

Broj 26 (jun 2014.) - Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

ISTRAŽIVACKI DEO - Faculty of Philosophy in Novi Sad

Virus 4 - Osnovna škola Sesvetski Kraljevec

Zbornik prispevkov konference Eduvision 2014

njak-1.-konaÄ na-verzija - Gimnazija AGM

aktivnosti u školi s darovitom djecom

Još uvek dALeko od CiLJA - European Roma Rights Centre

Zeljoteka 2013 za web - OSNOVNA ŠKOLA KOPRIVNIČKI BREGI

Kairos 9 - Srednja strukovna škola "Blaž Jurjev Trogiranin"

Cvrčak br.36 - Osnovna škola dr. Mate Demarina Medulin

Disertacija19

OŠ VLADIMIR NAzOR

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020