Dekorativno bl - Državni arhiv u Rijeci

Comments

Transcription

Dekorativno bl - Državni arhiv u Rijeci
Theodor de Canziani Jak{i}
DEKORATIVNO
FASADNO SLIKARSTVO
U RIJECI
Dr`avni arhiv u Rijeci
studeni/prosinac 2001.
Realizaciju izlo`be pomogla je:
TURISTI^KA ZAJEDNICA GRADA RIJEKE
Zahvaljujemo suradnicima i posuditeljima izlo`aka:
Olga Maga{
Ivanka Bernard
Mirjana Lon~ar
Senka Zambata
Melinda Kostelac
Daina Glavo~i} Baumann
Nata{a Ivan~evi}
Ivan Perani}
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - Rijeka
Sveu~ili{na knji`nica Rijeka
Vanda Ekl
Matilda Ru`i}
Obitelj Mari~i}-Richtmann
Obitelj Ve~erina-Negoveti}
Obitelj Rukavina
Obitelj Dominis
Obitelj ^e{i}
Maja Despot-Mik{i}
Ante Visin
Miljenko Smokvina
Abel [losar
Mathilde zu Kostwein
Theodor de Canziani Jak{i}
PROSLOV
Dr`avni arhiv u Rijeci svojom je izlo`benom djelatno{}u i
suradnjom u projektima drugih ustanova vi{ekratno iskazao
spremnost za istra`ivanjem, izlaganjem i valorizacijom rije~ke
graditeljske ba{tine.
Takvu usmjerenost, uz obilje i cjelovitost arhivskog gradiva
pohranjenog u ustanovi, putila je i svijest da je arhitektura ne
samo va`an ~imbenik i odraz dru{tvenog razvoja nego i trajni
trag svakog povijesnog razdoblja koji odre|enom prostoru daje
svojstvo prepoznatljivosti.
Nizu doga|anja koja pobu|uju zanimanje za graditeljsko
naslije|e valja pridodati i izlo`bu o dekorativnom fasadnom
slikarstvu u Rijeci mladog istra`iva~a Theodora de Canzianija
Jak{i}a.
Oslikavanje arhitekture ne naslanja se na graditeljske
tradicije Primorja i op}enito hrvatskog priobalja. Ono se u Rijeci pojavljuje u desetlje}ima njenog strjelovitog gospodarskog
uspona, zajedno s omiljenim graditeljskim stilovima koji krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a dominiraju u srednjoj Europi. U
Rijeci su izvana oslikane zgrade, ~iji su njihovi vlasnici tom osobito{}u mahom nastojali iskazati svoj novoste~eni ugled ili
dru{tveni polo`aj. No u cjelini urbanog tkiva grada, u~estalost
3
je gra|evina oslikanih vanj{tina znatno ve}a nego u drugim
hrvatskim sredinama. Zato tu pojavu mo`emo dr`ati gotovo
rije~kom posebno{}u.
U suvremenoj arhitekturi koja ne skriva konstrukciju i
podastire formu kao temeljnu estetsku vrijednost, oslikavanje
vanj{tine zgrada rijetka je pojavnost. Zidnim se slikama danas
prekrivaju naj~e{}e oronule ili neugledne plohe arhitekture, a
ne dominantni djelovi zgrada. Zato sutok oblikovnog i likovnog,
arhitekture i slike, kakav nahodimo na rije~kim primjerima
fasadnog slikarstva, uz prakti~na pitanja restauracije i rekonstrukcije, otvara i mogu}nost teorijskih razmatranja o ovoj iznimnoj pojavi na{eg graditeljskog naslije|a.
Zada}a izlo`be, dakako nije odgovoriti na ta pitanja. Na njoj
}e biti podastrijeto arhivsko gradivo, onodobni nacrti i skice, te
izlo`ene suvremene fotografije ovog zapu{tenog djeli}a na{eg
naslije|a. Razlozi su prepoznatljivi: upoznati na{u sredinu s
ovim isje~kom ba{tine i potaknuti kulturnu i stru~nu javnost na
promi{ljanje i skrb o njoj.
Ravnatelj DAR-a
Goran Crnkovi}, prof.
4
Theodor de Canziani Jak{i}
DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECI
Dekorativno arhitektonsko slikarstvo
Slikarskim dekoracijama nastambe su se u eksterijeru i
interijeru ukra{avale ve} u predpovijesti. Preko dekoriranja
vanj{tine arhitekture u starih civilizacija, od Egipta do anti~ke
gr~ke i rimske arhitekture, dolazimo do srednjega vijeka te
perioda renesanse, kada se o`ivljava anti~ka potreba za eksterijernom ornamentacijom zgrada. U periodu baroka mno{tvo je
reprezentativnih, ali i privatnih manjih te rusti~nih gra|evina
bilo pikturalno ure{eno {to je u mnogim primjerima vidljivo
posebice u Njema~koj, [vicarskoj, Austriji i ^e{koj. Manje
takovih dekoracija nastalo je na podru~ju Mediterana u XIX.
stolje}u, a razli~iti neostilovi ponovo uvelike koriste slikane
dekoracije na fasadama kao odraz materijalnog bogatstva, ali i
kulturne i artisti~ke razine pojedine sredine. U drugoj polovici
XIX. stolje}a `elja za iskazom nacionalne posebnosti pojedinih
zemalja poti~e razvoj i nacionalnih umjetni~kih stilova. Ti
stilovi obilje`eni su posebitostima odre|ene nacionalne
umjetnosti, ali i neostilskim – historicisti~kim trendom XIX.
stolje}a. Stilsko razdoblje secesije prihva}a dekorativno
fasadno slikarstvo kao mogu}nost izra`aja geometrijskih i stiliziranih vegetabilnih motiva karakteristi~nih za to vrijeme. U
razdoblju moderne potreba za takovim dekoriranjem jenjava
stavljaju}i na prvo mjesto formu i konstrukciju, negiraju}i
svaki ornament kao suvi{an i nepotreban. U Rijeku dekorativno
fasadno slikarstvo ponajvi{e dolazi u vrijeme kasnog historicizma i secesije {to je usporedno ekonomskom uzletu i rastu,
materijalnog bogatstva, koji omogu}uje {kolovanje mnogih
arhitekata koji su se {kolovali u Be~u, Gracu ili Budimpe{ti, a
djelovali su u Rijeci.
1921.1, nalazimo izuzetno velik broj kako djeluju}ih prijavljenih
slikara, tako posebno velik broj slikara dekoratera te zajedni~kih slikarskih radionica i udru`enja. Na prvom mjestu je
obitelj Fumi. Na ~elu obitelji je slikar Giovanni, zatim supruga
Amalia te Zebedeo i Amato Fumi. Me|u poznatijim imenima su
Giovanni Battista Simonetti, Emilio Simonetti, Ernesto de
Meyer, Alessandro Antal, Ignazio Hausner, Silvio de Caneva te
Arrigo Riccotti2.
Giovanni Battista Simonetti 1907. godine osniva Primo
Gabinetto Artistico Fiumano. Giuseppe Padovani djeluje od
1906. godine, a 1921. godine osniva Colorificio Fiumano. Godine
1913. osniva se Primo Consorzio Fiumano di pittura e
decorazioni fra lavoranti pittori, a 1919. godine Prima fabbrica
Fiumana di Colori Fulgor. Antonio Kramar e Co. 1913. godine
nakon samostalnog i zajedni~kog rada s razli~itim slikarima od
1900. godine osniva Primo stabilimento di pittura.
Carlo [ima/Karl [ima
GUIDA DI FIUME 1910
Alfredo Bertolo
GUIDA DI FIUME 1910
Slikari i slikari dekorateri u Rijeci od 1884. do 1921.
godine
Me|u mnogim slikarima i slikarima dekoraterima koji svoj
obrt imaju prijavljen u Rijeci, {to doznajemo preko vodi~a
Guida di Fiume i Registro industriale u godinama od 1884. do
Debeus Giuseppe
GUIDA DI FIUME 1910
1 Dr`avni arhiv u Rijeci (dalje DAR), Trgova~ka obrtni~ka komora i Trgova~ka deputacija u Rijeci / Registro Industriale (Camera di Commercio) C - (1884.-1911.)
PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 56
2 Guida di Fiume (1910. –1914.)
Kao dekorateri pojavljuju se i poznatiji rije~ki slikari me|u
kojima Giuseppe Moretti, Carlo Ostrogovich, Giovanni Butcovich Visintini, a u isto vrijeme u Rijeci bilje`imo djelovanje vi{e
od sedamdeset prijavljenih slikara dekoratera3.
Giovanni Fumi - kralj rije~kih slikara dekoratera
Edmondo Dal Zott
GUIDA DI FIUME 1912
Giovanni Fumi, slikar, dekorater i restaurator, ro|en je u
Veneciji 1849. godine. U Rijeku dolazi iz Trsta 1883. godine i tu
djeluje do smrti 1900. godine. Slikao je pejza`e, portrete i slike
sakralnog karaktera te dekoracije. Slikao je na mramoru,
staklu i svili te izra|ivao mozaike. U sedamnaest godina svoga
djelovanja u Rijeci naslikao je veliki broj slika, zidnih dekoracija eksterijera i interijera u komunalnim, privatnim zgradama,
hotelima, tvornicama, ljekarnama te vilama i ljetnikovcima.
Svoje djelovanje zapo~inje u Rijeci 1883. godine restauracijom
Gradske vije}nice. Stalno se nastaniv{i u Rijeci, Fumi 1886.
godine otvara besplatnu {kolu crtanja za obrtnike obrazuju}i
tako svoje budu}e potencijalne radnike. Godine 1889. dekorira
dio unutra{njosti i fasadna me|uprozorska polja mansardnog
dijela pala~e Filodrammatica na Korzu4.
Koprivnikar & Dorcich
GUIDA DI FIUME 1913
Pittura e Decorazioni
GUIDA DI FIUME 1913
Projekt “Dekorativnog prozora” - reklame slikara-dekoratera Giovannija
Fumija, 1897. godina
3 DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 56
4 Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.
5
6
Ve} u prvim godinama djelovanja u Rijeci planira i gradi svoju
ku}u i atelier na predjelu Plase5. Godine 1898. prijavljuje se kao
intagliatore in legno – drvorezbar, a ne slikar dekorater6. U
arhivskom gradivu nalazimo projekt “dekorativnog prozora” –
reklame, koju je 1897. izradio Giovanni Fumi, s natpisom i
nazna~enim mjestom ateliera u ulici Via dei Cappuccini7. Fumi
umire 1900. godine te biva pokopan u Rijeci. Spomenik mu
izra|uje glasoviti kipar Ivan Rendi} 1902. godine8. Za sobom
Fumi ostavlja ~lanove svoje obitelji koji kao dekorateri u Rijeci
djeluju sve do tridesetih godina XX. stolje}a.
Arhitekti Carlo Conighi i Giacomo Zammattio i njihova
arhitektonsko-slikarska imaginacija
Carlo Conighi arhitekt je koji je 1875. godine zavr{io
politehniku u Münchenu9. U Rijeci, na Su{aku te Opatiji radi
kao samostalni gra|evinski poduzetnik projektiraju}i i grade}i
mnoge stambene ku}e, vile i ljetnikovce te zgrade komunalnog
karaktera10. Kao izuzetno iskusan graditelj radio je kao nadzorni arhitekt na mnogim va`nim gra|evinskim ostvarenjima u
Rijeci, od sinagoge, Guvernerove pala~e pa do ma|arskog
dje~jeg vrti}a na Turni}u. Njegov stilski arhitektonski govor
varira od historicisti~kih ostvarenja do secesije. Mnoga je
zdanja izveo u mje{avini historicizma i secesije, u maniri tada
vrlo pomodnog “orijentalnog” stila. Upravo takve gradnje dopu{tale su mu i primjenu pikturalnih dekoracija na fasadama.
Najdojmljivija takova djela ostvarena su na “Casa Turca”, a njoj
mo`emo pridru`iti Vilu Bartolomei, Ku}u Penso, Ku}u Sili} –
La Bella Ebrea.
Giacomo Zammattio, arhitekt i urbanist, iz Trsta u Rijeku
dolazi 1884. godine, a ostaje do 1904. godine. Studira na
politehnici u Be~u kod profesora von Förstela i von Schmidta.
Godine 1884. gradi se komunalno rije~ko kazali{te arhitekata
Fellnera i Helmera, a Giacomo Zammattio obavlja nadzorne
radove pri gradnji kazali{ta. Po zavr{etku kazali{ta 1885.
godine gradi [kolu za dje~ake i [kolu za djevoj~ice u ulici
Dolac, a u godinama koje dolaze izgra|uje gotovo cijelu ulicu
urbaniziraju}i taj dio grada. Drugi urbanisti~ki zahvat izgradnja
je ku}a i natkrivene tr`nice na lokalitetu Brajda devedesetih
godina XIX. stolje}a. Od va`nijih ostvarenja u Rijeci treba
spomenuti pala~u Filodrammatica iz 1889. godine, pala~u
Whitehead – Casa Veneziana iz 1896. godine te ku}a Zaklade
Svetog Nikole i ku}u Gradske {tedionice iz 1896. godine.
Sudjelovao je i na natje~aju i izradi nacrta za Pala~u Adria
1894. godine, a od 1897. do 1900. godine projektira i izvodi
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
mauzolej obitelji Whitehead u Rijeci. Zammattio na podru~ju
Rijeke, Opatije i Lovrana u godinama svog djelovanja u Rijeci
projektira privatne ku}e, vile i ljetnikovce, zgradu za tvornicu
~okolade, tvornicu Silurificio Whitehead, pala~u Casina u
Lovranu, mala kazali{ta u Pazinu i Piranu te na podru~ju
Rijeke ostvaruje oko ~etrdeset arhitektonskih izvedbi.
Posljednje djelo u Rijeci izveo je 1904. godine kada pregra|uje
jednu stariju ku}u u stilu secesije. Nakon Rijeke djeluje u
rodnom gradu Trstu gdje mnogo radi, a ve} u stilu secesije
1909. godine projektira pala~u Dettelbach koju krase slikarske
dekoracije linearno vegetabilnog motiva po cijeloj fasadi
zgrade. Zammattio projektira najvi{e u stilu neorenesanse i
neorokokoa. Kasnije prihva}a secesiju, a pri kraju svog `ivota
priklanja se moderni, te u godini svoje smrti 1926. godine, s
arhitektom Nordiem mla|im, projektira zgradu Obalnog
kolodvora (Stazione Marittima) u Trstu. Mnoge njegove zgrade
u Rijeci rasko{no su slikarski dekorirane, a na trima, dekoracije je izveo Giovanni Fumi.11
Crta~ke {kole u Rijeci i Delavska {kola u Kastvu
U Rijeci je ve} 1787. godine12 osnovana {kola crtanja
(Scuola di disegno). Djelovala je do 1894. godine kada je zamijenjena Industrijskom {kolom te te~ajevima crtanja koje su
odr`avali neki doma}i i strani slikari. Ovu {kolu poha|ali su
u~enici koji su se pripremali za obrtna zanimanja. Nastava se
odr`avala u kapeli crkve Sv. Vida. Od 1866. godine {kola crtanja
vi{e nije djelovala samo nedjeljom ve} tijekom ~itavoga tjedna.
U ovoj {koli podu~avao je i slikar Giovanni Fumi predaju}i
osnove ornamentalnog crte`a. 1886. godine Giovanni Fumi
otvara svoju besplatnu {kolu crtanja za obrtnike. Krajem XIX.
stolje}a, 1894. godine osnovana je Industrijska {kola.13 Osim
ovih {kola privatne te~ajeve dr`ali su i slikari koji se nastanjuju
u Rijeci. Pored Fumija tu su djelovali Emmanuele Gallico te
Domenico de Castro i Edoardo Bianchi.
Delavska {kola u Kastvu utemeljena je 1885. godine14, dvije
godine nakon osnutka Obrtne {kole u Zagrebu. Ova {kola imala
je za uzor Tehni~ki zavod (Istituto tecnico) u Trstu. Bila je
predvi|ena “svagdanja” i “nedjeljna” nastava. Polaznici {kole
podu~avani su za obrtna zanimanja a poha|ali su je mnogi,
kasnije poznati doma}i majstori. U statutu {kole spominju se
predmeti: nauka o gra|evnom materijalu, prostoru~no risanje,
geometrijsko i projektivno risanje, arhitektonsko risanje,
perspektiva, krasopis, radna pouka u stolarstvu i modelovanje.
Ove predmete predavao je profesor August Palese iz Trsta.
DAR, JU51, Nacrti sre|eni kronolo{ki br. 50/1898; 75/1898; 69/1898 (projekt ku}e i ateliera slikara Giovannija Fumija, arhitekta F. Superine)
DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1,sv.57
DAR, JU 51,5/1897
Du{ko Ke~kemet u Monografiji Ivan Rendi}, Bra~ki zbornik, Supetar, 1969; navodi da je spomenik Fumiju podignut u Trstu dok se on stvarno nalazi na rije~kom
groblju Kozala od 1902. godine
Labus Nenad: Arhitekti Rijeke & Su{aka (rukopis), 1997.
Antoniazzo de Bocchina Anita: Il Cimitero di Cosala, Padova, 1995.
Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.
DAR, Libro della Registratura Politica, (1786. – 1789.)
La Varietà, Fiume, Anno XIII. No. 179/1894.
DAR, JU37,1884. DS - 16
[kola je u svom posjedu imala knji`nicu i brojna nastavna
pomagala dobavljena iz Be~a, pa su u~enici koriste}i ta
didakti~ka sredstva izgra|ivali svoj pogled na zanatski rad,
arhitekturu i umjetnost.
7
Primjena dekorativnog fasadnog slikarstva u Rijeci
Najstariji primjer fasadnog dekorativnog slikarstva u Rijeci
sa~uvan do danas nalazimo na rubnicima pro~elja ku}e Garbas
(Grbac - Gerbaz) – Cellebrini u U`arskoj ulici u Starom gradu u
Rijeci. Na toj ku}i jedini je primjer obnovljenih dekorativnih
slika, pored sad ve} izblijedjelih na ku}i Smokvina – de Rubelli
na Fiumari i Vili Hubiczek. Druge pikturalne dekoracije u
eksterijerima su zbog starosti, vremenskih utjecaja te nebrige
uglavnom propale. Taj specifikum arhitekture i slikarstva
nalazimo u Rijeci u svim stilskim razdobljima XIX. i XX.
stolje}a. Ne{to vi{e primjera nalazimo na arhitekturi profanog,
a manje na zdanjima sakralnog i funeralnog karaktera. Nakon
pregleda arhitekture moderne, secesije i historicizma u ovom
specijalisti~kom istra`ivanju doti~emo se sa`eto svih razdoblja,
nazna~uju}i mogu}nosti daljnjeg istra`ivanja ve} prezentirane
gra|e. Istra`ivanjem u Dr`avnom arhivu u Rijeci, drugim
kulturnim institucijama, “na terenu” i privatnim zbirkama,
sabrali smo rije~ki, su{a~ki eksterijerni dekorativno slikarski
opus, prikazali fotografije “stanja na terenu”, izvorne nacrte
izvedenih i neizvedenih dekoracija te arhivsku fotodokumentaciju.
Najzna~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru su
svakako oni koji svojim bogatstvom slikane dekoracije, zanimljivo{}u koncepta, fasadnog pikturalnog ornamentarija te
vremenom i mjestom nastanka, daju mogu}nost sagledavanja te
kulturalne i umjetni~ke posebitosti u Rijeci ali i u evropskom
kontekstu.
Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasadama u Rijeci
primje}ujemo od 1880. godine do 1918. godine. U razdoblju
nakon prvog svjetskog rata opada zanimanje za takovom
dekoracijom. Rijetki primjeri izvedeni do 1941. godine, nose
zaka{njelo stilsko obilje`je secesije ili historicizma. Naru~ioci
su u vrijeme stilskog razdoblja historicizma ~esto dekorirali
zgrade javnih ustanova, zaklada i reprezentativne pala~e. U to
vrijeme ukra{avaju se pro~elja pala~a i ku}a namijenjenih
prostorima ljekarni i stanovanju ljekarni~kih obitelji koje i u
secesiji karakterizira hrabri pristup “novoj” arhitekturi i tipu
arhitekture koji nazivamo “apotekarska arhitektura”. U
Rije~kom primjeru to je pala~a Bakar~i} – Su{anj iz 1890.
godine15, na Su{aku, s bogatim dekoracijama u potkrovnim
dijelovima fasade gdje izme|u prozorskih otvora nalazimo
portrete, kartu{e i bilje, zoomorfne motive te reminiscencije
klasi~nih motiva i anti~kih skulptura. U vrijeme stilskog
razdoblja secesije isti~u se vi{e privatni naru~ioci koji prema
Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godina
Arhitekt: (Julije Stanisavljevi})
svojem ukusu i potrebi za pokazivanjem bogatstva i polo`aja u
dru{tvenoj zajednici zahtijevaju dekoraciju koja je bogata,
izuzetno uo~ljiva. Slikarski se najvi{e dekoriraju gradske i
prigradske vile. Nakon secesije, u razdoblju moderne, naru~ioci
su rijetki te dekoracije podre|uju osobnom ukusu ne obaziru}i
se na moderna i nova arhitektonska i likovna ostvarenja svoga
vremena.
Dje~ji vrti} Clotilde, 1884. godine
Arhitekt: Emilio Ambrosini
Kao najizrazitije primjere javnih zgrada, koje do dana{njih
dana nisu sa~uvale bogate i kvalitetne slikarske dekoracije
treba spomenuti zgradu Dje~jeg vrti}a Clotilde na Mlaci iz
1884. godine, koju je projektirao arhitekt Emilio Ambrosini.16
Pored ove treba spomenuti i pala~u Filodrammatica iz 1889.
godine arhitekta Giacoma Zammattija. Obje gra|evine bile su
ukra{ene slikarskim repertoarom groteski koje su bile omiljene
15 Vladimir Bedenko: Secesija u Hrvatskoj arhitekturi (pojam “apotekarska secesija” mogao bi biti primjenjiv i na “apotekarski historicizam”).
16 Zgrada je imala bogate slikarske dekoracije antropomorfnog karaktera u pravokutnim okvirima te s blazonarnim prikazima u tondima ~iji reljefni okviri su
sa~uvani do danas. Saznanje o tim slikarskim dekoracijama imamo preko fotografije rije~kog fotografa Carposija iz godine izgradnje i preko ~lanka i crte`a u publikaciji Fiume - Giornale commemorativo del Congresso generale dei Pompieri del Regno, Fiume, 1887.
8
Pala~a Filodrammatica, 1889. godina
Arhitekt: Giacomo Zammattio
u ornamentaciji kroz cijelo razdoblje historicizma do secesije.17
Gradske i prigradske vile dekorirane su u razdoblju historicizma i secesije s velikom pa`njom, uz vrlo bogatu zanatsku i
artisti~ku imaginaciju. Kao reprezentativne primjere treba
spomenuti vilu Illy arhitekta Jablonszkog, s primjerom najbolje
rije~ke fasadne dekorativne kompozicije preuzete iz mitolo{kih
prikaza i pri~a uz historicisti~ko-secesijsku stilizaciju uve}anih
antropomorfnih likova, mu{kih i `enskih aktova izuzetne
likovne kvalitete uz primjenu motiva rimsko-anti~kih groteski.
Arhitekt Ferencz Jablonszky bio je od 1893. godine nadzornik
gradnje Guverenerove pala~e u Rijeci i opunomo}enik arhitekta Alajosa Hauszmanna.
Tik uz vilu Illy nalazi se vila Beusterien arhitekta Uga Pagana iz
1908. godine, s arhitektonskim i slikarsko dekorativnim
historicisti~ko-secesijskim i eklekti~kim stilskim oznakama.
Ova vila izvedena je velikom umje{no{}u, a oslikani friz ispod
krovi{ta obiluje oblicima i kolorizmom. Na fasadi izme|u
polukru`nih prozorskih otvora nalazimo putte, `enske antropovegeto-morfne figure sa svojstvima vrlo kvalitetnih `enskih
aktova u kompozicijama uz renesansne kartu{e, girlande i
vjen~i}e, te pregr{t vegetabilnih, stiliziranih geometrijskih
motiva. Jedan od kasnijih primjera sa sli~nim ormanetacijskim
repertoarom je ku}a Sili} – La Bella Ebrea iz 1909. godine u
rije~kom Starom gradu koja koketiraju}i s historicizmom,
secesijom i stilizacijom “orijentalnih” motiva tvori `ivopisnu
arhitekturu svojstvenu arhitektu Carlu Conighiju s uve}anim
prikazima groteski te antropomorfnih bi}a – baziliska, su~elice
postavljenih u nekoliko potkrovnih kartu{a. Ove dekoracije
obiluju kolorizmom i visokom kvalitetom slikarske izvedbe. U
isto vrijeme vila Christo na Su{a~kom Bulevardu prati ovaj
primjer sli~nom likovnom ornamentacijom s ne{to manje
zanatskog perfekcionizma oslanjaju}i se vi{e na secesijski
vizualno-likovni ukus.18
Casa Turca – Nikolaki de Nikolaides, 1906. godina
Arhitekt: Carlo Conighi
Vila Beusterien, 1908. godina
Arhitekt: Ugo Pagan
Posebno zna~ajan primjer je eklekti~ki fasadni kompleks i
obilni dekorativni ornamentarij ku}e Nikolaki de Nikolaides –
Casa Turca, koju 1906. godine preure|uje Carlo Conighi s
mno{tvom ma{tovitih ornamenata stiliziranih vegetabilnih i
geometrijskih uzora te arabeski i drugih detalja “orijentalne”
dekoracije te prikazima `enskih i mu{kih glava koje rese
dekorativni zidni pla{t, prozorske otvore i nadprozornike te
katne vijence. Mo`e se za tu slikovitu zgradu i njezinu fasadu
re}i da ima historicisti~ku zamisao parafraziranja “orijentalne”
arhitekture koja je u dekorativnom smislu izvedena u
secesijskoj zanatskoj maniri.19 Jo{ jedan sli~an primjer je
dekoracija vile Kramar na Belvederu arhitekta Venceslaoa
Celligoija iz 1908. godine.20
17 H. Dolmrtsch: Der ornamentenschatz, Stuttgart, 1890.
18 Gasparo / Georgin / grof Christo albanski je dr`avljanin gr~kog porijekla koji je imao gra|evinsko poduze}e s adresom u Trstu, a djelovao je u Rijeci i Su{aku.
19 Sli~an primjer s aluzijama “orijentalnog” je gradska vije}nica u Sarajevu gra|ena od 1891. do 1896. godine od arhitekata Karla Par`ika, Aleksandra Viteka i ]irila
Ivekovi}a (od 1945. godine Narodna i Univerzitetska biblioteka BiH, stradala od bombardiranja 1992. godine).
Zgrada s orijentalnim ukrasima je i Be~ka tvornica Zacherl arhitekta Karla Mayredera iz 1888. godine.
20 Slikane dekoracije na ovoj ku}i vjerojatno izvodi sam vlasnik Antonio Kramar, slikar i dekorater, koji 1913. godine osniva Primo stabilimento di pittura
sansnog motiva na vili Cammera u Rijeci arhitekta Rusicha.
Ovom primjeru sli~no je be~ko rje{enje fasade neorenesansne
pala~e na Schotteringu 23, arhitekta Otta Wagnera, na kojoj se
kao i na primjeru vile Cammera ponavlja oker-bordo
geometrijska shema tvore}i titravu povr{inu koja naizgled
dematerijalizira zidni pla{t zgrade.22 Lijep secesijski primjer
Vila Kramar, 1908. godina
Arhitekt: Venceslao Celligoi
Ku}a koja svojom fasadom priziva venecijanske pala~e je Casa
Veneziana – Whitehead u ulici Dolac arhitekta Giacoma
Zammattija iz 1896. godine. Ta pala~a projektirana je i
izgra|ena sa stilskim oznakama neogotike sa slikanim dekoracijama u prostorima ispod i iznad centralnih loggia - trifora u
maniri talijanske gotike slikanim opekama kompozicijski postavljenim u rombove te nenametljivom lan~anom obrubnom
trakom – motivima vidljivim na interijeru glavnog broda
tr{}anske katedrale San Giusto.21 Osim ovih geometrijskih
dekorativnih motiva iznad loggie piano nobile nalaze se
oslikani grbovi obitelji Whitehead pa je to jedini primjer
blazonarnog slikarstva u eksterijeru u Rijeci, pored grbova na
frizu Dje~jeg vrti}a Clotilde, tako|er uni{tenih. Suvremena
strujanja iz centra Austro-ugarske monarhije nalazimo na
ornamentaciji slikano geometrijskog iluzionisti~kog rene-
Vila Cammera, 1908. godina
Arhitekt: Pietro Rusich
Ku}a Valen~i}, 1909. godina
Arhitekt: B. Slocovich – P. Barbich
orijentiran u dekorativnom smislu na florealni motiv margareta
vidljiv je na potkrovnom frizu ku}e Valen~i} iz 1909. godine
arhitekata Slocovich – Barbich u Tizianovoj ulici. Taj zanimljivi
primjer vizualno je dojmljiv zbog mno`ine i veli~ine `uto-bijelih
cvjetova frontalno postavljenih, naizmjeni~no gore i dolje, na
podlozi ispunjenoj stiliziranim stabljikama i li{}em.
Geometrizirani vegetabilni dekor nalazi se na frizu ispod strehe
romanticisti~ke vile Celeste - Deseppi iz 1914. godine na
Belvederu gdje su ornamenti izvedeni pomo}u {ablona pa se
na~inom izvedbe pribli`uju manufakturnoj zanatskoj izradi.
Ku}a Smokvina - de Rubelli na Fiumari u prostorima izme|u
prozora na fasadi zadnjega kata ima zanimljiv geometrijski
dekor s potpuno stiliziranim tek nazna~enim vegetabilnim
ornamentom. Posebno zamjetan, dobro o~uvan i bogat primjer
je stambeno-poslovna zgrada Michich-Valen~i}-Grube{i} iz
1911. godine na Kozali koja u podstre{ju ima {iroki geometrizirani friz secesijskih stilskih oblika u tamnoj gami boja.23
Geometrizirani jednostavan potkrovni friz u crvenoj i bijeloj
boji vidljiv je na vili kapetana Rukavine na Su{aku arhitekta
Bruna Slocovicha iz 1908. godine. Ku}a Mohovi} iz 1895. godine
arhitekta Giovanija Randicha kao i pala~a Umirovljeni~ke
zaklade arhitekta Filiberta Basariga iz 1894. godine skromno
21 Hans Folnesics und Leo Planscig: Bau – und Kunst Denkmale des Küstenlandes, Wien, 1916.
22 Otto Wagner und Wien, Dortmund, 1988.
23 DAR, JU 51,20/21/22/1893; 8/79/1886 (arhitekt Giovanni Mattich). Ku}a pripada obiteljima Michich, Valen~i} i Grube{i}.(JU51,59/1882; 33/1911;50/1927)
9
10
izra`avaju dekoraciju u kasetama izme|u prozora mansardnog
dijela fasade s geometriziranim zoo-morfnim i vegatabilnim
motivima slikarski “naba~enim” na na~in krokija.
Vila Siberna te ku}a Benco arhitekta Giuseppea Farkasa i
ma|arskog nacionalnog secesijskog stila bila je zami{ljena na
fasadama dje~jeg vrti}a na Turni}u, arhitekta Gyule Svàba iz
1913. godine. Te dekoracije nisu izvedene u potpunosti, a danas
vi{e ne postoje.24 U blizini dje~jega vrti}a na Turni}u od 1909.
Vila Bartolomei, 1910. godina
Arhitekt: Carlo Conighi
Dje~ji vrti} na Turni}u, 1913. godina
Arhitekt: Gyula Svàb
vila Bartolomei te ku}a Schiucca – Matcovich imaju zajedni~ki
nazivnik u interpretiranju fasade oslikavanjem iluzionisti~kih
opeka kao slikarsko dekorativnog doprinosa op}em izgledu
zgrada koje parafraziraju neoromaniku, neogotiku i “orijentalno” u razdoblju historicizma. Vila Siberna arhitekta Farkasa
je iz 1913. godine kao i ku}a Benco istoga arhitekta. Carlo
Conighi 1910. godine gradi vilu Bartolomei te ku}u Schiucca –
Matcovich, pa nas i godine izgradnje te arhitekti upu}uju na
sli~nost ovih zgrada. Zgrada Op}inske {tedionice na Brajdi
arhitekta Giacoma Zammattija iz 1893. godine ima u nadprozornom prostoru ispod strehe slikane dekoracije s motivima
groteski, vegetabilnim i florealnim te geometrijskim motivima u
gami `ivih boja. Ove kvalitetne fasadne dekoracije izradio je
Giovanni Fumi. Pala~a Zaklade Svetog Nikole iz 1893. godine
nalazi se na Brajdi, a projektirao ju je arhitekt Giacomo
Zammattio. I ove slikane dekoracije nad prozorima u potstre{nom dijelu fasada izradio je dekorater Giovanni Fumi s
mno{tvom florealnih i vegetabilnih motiva uz bogatstvo dekorativnih {koljaka, girlandi i festona. Pala~a Litorale - Mik{i} na
Piramidi, iz 1905. godine nosi stilske karakteristike prijelaznog
perioda od historicizma prema secesiji te svojom fasadom s
`ivopisnim tornji}ima odi{e bogatstvom, ali koloristi~kom
suzdr`ano{}u u geometriziranim slikarskim dekoracijama koje
krase cijelu fasadu zgrade, nedavno restaurirane.
Izuzetna slikarska i kerami~ka dekoracija s obilje`jima
godine po~inje se graditi Osnovna {kola Turni} koja biva
zavr{ena tek 1916. godine. Ova velika zgrada projekt je
arhitekta Luigija Morinija, trebala je biti bogato dekorirana, no
danas te dekoracije vi{e ne postoje.25 Luigi Luppis gradi u
centru Rijeke 1914. godine Milosrdni dje~ji vrti}, koji u nacrtu
ima zami{ljenu slikanu fasadnu dekoraciju, no ona nije izvedena. Posebno lijep primjer secesijskog “Gesamtkunstwerka” je
vila Preisler – Richtmann na Pe}inama iz 1909. godine koja je
pored obilja zanatskih izvedbi u razli~itim materijalima imala i
slikane plavo-`ute dekoracije vegetabilnog karaktera u potkrovnom vijencu.26 Skromniju dekoraciju florealnog geometriziranog motiva nalazimo na potstre{nom vijencu vile Perini
na Belvederu iz 1901. godine, projektanta Giovannija Marija
Cureta. Kvalitetnu geometrijsku vegetabilnu dekoraciju nalazimo na upravnoj zgradi op}inske klaonice koju kao i glavni
paviljon s neizvedenom slikanom dekoracijom projektira 1904.
godine arhitekt Carlo Pergoli.27
Hotel emigranata, kojega projektira 1906. godine ma|arski
arhitekt Szilard Zielinszky osebujna je gra|evina s karakteristikama industrijske arhitekture, sa hospicijskim sadr`ajima, izuzetno modernog izgleda te uporabom armiranog betona. Zgrada
ima izba~enu krovnu natstre{nicu nepravilna oblika s ornamentom u obliku valovitih linija u plitkom reljefu izvedenu u
armiranom betonu te je oli~ena plavom bojom. Iste 1906.
godine takvu dekoraciju nalazimo na ku}i Schützenhaus u
24 Zgrada je pregra|ena, adaptirana za {kolu i li{ena svakoga ukrasa na fasadama. U me|uratnom periodu u velikoj dvorani zgrade bila je crkva sv. Nikole te je tom
prilikom na krov zgrade dogra|ena preslica za zvono.
25 Zgrada {kole je otvorena 1916. godine {to doznajemo preko dnevnog lista “La Bilancia”. Osamdesetih godina XX. stolje}a zgrada je potpuno pregra|ena i slu`i
Domu za starije osobe.
26 Dekoracije su vidljive na fotografijama iz tridesetih godina XX. stolje}a u vlasni{tvu obitelji Mari~i} – Richtmann i Matilde Ru`i}. Godine 1938. ku}a je dobila novu
fasadu koja pokriva secesijske dekoracije.
27 Slikana dekoracija na upravnoj zgradi je bila izvedena, ali je prilikom nedavne obnove uklonjena.
Op}inska klaonica, 1904. godina
Arhitekt: Carlo Pergoli
Be~u arhitekta Otta Wagnera.
Ku}a Celligoi jedna je od posebno ma{tovito projektiranih
najamnih ku}a u centru grada, a bila je u vlasni{tvu njezina
arhitekta Venceslaoa Celligoija. Ku}a je projektirana 1902.
godine, a na znatno izba~enoj krovnoj natstre{nici izvedenoj
kao i cijeli krov zgrade u armiranom betonu nalazimo jednostavne slikane dekoracije u crveno-`utoj kombinaciji boja izvedene u prostorno prilago|ene kasete.28
Ku}a Penso iz 1909. godine djelo je arhitekta Carla
Conighija. Ku}a je imala slikane dekoracije u mansardnim me-
Ku}a Penso, 1909. godina
Arhitekt: Carlo Conighi
Crte` Romola Venuccia 1945. godina
|uprozorskim prostorima. Dekoracije su zami{ljene i izvedene
u gami intenzivnih boja {to se vidi i po originalnom arhitektonskom projektu. Na`alost ku}a Penso bombardirana je
tijekom 1945. godine, a u poslijeratnom periodu njezini preostali dijelovi su uklonjeni.29
Vila Koro{ac posebno je zanimljiv primjer gradske vile koja
sadr`i stilske oznake i historicizma i secesije. To zanimljivo
djelo projekt je nadarenog arhitekta Emilija Ambrosinija iz
1902. godine. Dekoracija je na ovoj gra|evini time zanimljivija
{to je izvedena u plitkom reljefu s prikazom `enske figure uz
koju se nalazi stiliziran vegetabilni ornament u secesijskoj
stilskoj maniri te natpis “Pax” na rotulusu simetri~no
izvedenom u neobaroknoj formi. Ovaj slikarsko skulpturalni
dekor je uni{ten.
Vila Persich arhitekta Santa Pillepicha iz 1922. godine na
Podbelvederu pojednostavljenih modernisti~kih stremljenja s
po~etka XX. stolje}a, na potkrovnom vijencu ima motiv
geometrijski stiliziranih ~etverolista koji se multipliciraju u
izmjeni sive i `ute boje. Vila Valentekovi} - Negoveti} s po~etka
XX. stolje~a na Su{aku ima ortogonalno raspore|ene crvene
linije u mansardnom dijelu fasade opona{aju}i sistem grednog
dijeljenja zidnog pla{ta prema alpskim uzorima, u ovom slu~aju
samo kao dekorativni element. Casa Serdoz svoj kona~ni oblik
dobiva 1931. godine po projektu arhitekta Giuseppea Rossija.
Stilski ne pripada moderni ve} secesiji s primjesama
historicizma. Na potkrovnom uskom frizu, koji je zbog strehe
slabo vidljiv, ima florealno-vegetabilnu dekoraciju koja kao i
sli~na dekoracija na ku}i Suzak – Lömaseck – Apostoli iz 1935.
godine, arhitekta Amedea Slavicha s jasnim oznakama
moderne, ima uzor u reljefnom kerami~kom vijencu koji se
nalazi na fasadi vile Münz u I~i}ima.30
Ku}a Crgonja – Velja~i}, 1939. godina
Arhitekt: Andrija Ve~erina
Stambena ku}a Crgonja – Velja~i} na Su{aku po projektu
Andrije Ve~erine iz 1939. godine jednostavnog oblika trebala je
imati kerami~ke i slikane dekoracije. Na fasadi u zoni
prozorskih otvora te slikanih izmjena `uto-crvenih kvadratnih
polja na potkrovnom vijencu vidljiv je utjecaj secesije, a te
dekoracije sli~ne su onima na Be~koj ku}i arhitekta Gessnera
28 Arhitekt Celligoi je ve} 1909. godine posjedovao knjigu o armiranom betonu pod nazivom “Der Eisenbetonbau” C. Kenstena.
29 Osim preko originalnog nacrta izgled ve} bombardirane ku}e nalazimo na crte`ima i akvarelima rije~kog slikara Romola Venuccija iz 1945. godine (PIPMHP).
30 Theodor de Canziani Jak{i}: Secesijska keramika na podru~ju Rijeke i Kvarnera, 1996.
11
12
iz 1907. godine. Ove dekoracije su dijelom propale u bombardiranju u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a djelom nisu
izvedene.
Posebno vrijedan primjer urbane vile koja je stradala u
bombardiranju te vi{e ne postoji je vila Klein arhitekta
Francesca Mattiassija iz 1903. godine. Projektant je zamislio
vilu s nagla{eno razvedenim tlocrtom i fasadnim plohama,
mno{tvom razli~itih prozorskih i vratnih otvora te terasa i
balkona {to nadopunjuju u projektu prisutne bogate dekoracije
u keramici i slikanoj dekoraciji. Nedavno obnovljeni friz je na
vili Hubiczek iz 1910. godine a nosi karakteristike secesijski
pojednostavljenog motiva uglatog meandra. Vila Paoletti
(Pauletig) - Visin, arhitekta Enea Peruginija iz 1932. godine na
[etali{tu Vladimira Nazora 17 ima potkrovni oslikani friz
sa~injen od `utih, crnih i plavih ukrasa u neprekidnom nizu,
koji su neostilskih karakteristika.
Za{tita i konzervacija
Slikane dekoracije podlo`ne su ubrzanom propadanju.
Uzrok tome je samo mjesto gdje se nalaze, u eksterijeru te
nedovoljna pa`nja i neodr`avanje. Posebno brzo te dekoracije
propadaju u zadnjih dvadeset godina {to je o~ito na svima, a
uzrok tome je zaga|en gradski zrak. Uz druge atmosferske
neprilike, smog na te fragilne dekorativne elemente djeluje
razaraju}e. Jedini na~in zadovoljavaju}e za{tite i konzervacije
je kontinuirana briga i odr`avanje, te ~i{}enje. Uz stalno
odr`avanje, pravovremena restauracija i studirana za{tita mo`e
uvelike produ`iti vrijeme trajanja ovih dekorativno umjetni~kih
djela. Uz to ~esti su primjeri kada se na zgradama izvr{e
sanacijski radovi ili pak obnavljanja pro~elja, a da se pri tom ne
ide na restituciju nekad postoje}e ili pak restauraciju ve}
postoje}e, ali degradirane dekoracije. Dekoracija se u tim
trenucima tretira kao neva`an element {to ona nije, a u op}em
estetskom sagledavanju fasade zgrade zanemarivanje je
neprimjereno i nedopustivo u modernim standardima obnove.
Crkva Marije Pomo}nice, 1934. godina
Arhitekt: Enea Ronca
Crte` Romola Venuccia 1934. godina
Sakralni spomenik koji plijeni svojom vanj{tinom je crkva
Gospe Lurdske koju od 1904. godine grade Giovanni Maria
Curet te Cornelio Budinis, a eksterijerna dekoracija je izvedena
u tehnici mozaika na velikoj fasadnoj povr{ini s izrazitim kolorizmom i bogatim florealnim i antropomorfnim kompozicijama
nagla{uju}i bogatstvom taj `ivopisni arhitektonski scenarij sa
stilskim karakteristikama historicizma i secesije.31
Crkva Marije Pomo}nice neostilskih karakteristika nastala
je 1934. godine, a projektirao ju je arhitekt Enea Ronca. Prema
projektu predvi|ene dekoracije, a i na crte`u Romola Venuccija
iz 1934. godine ima u trima lunetama iznad portala nacrtane
kompozicije sa svecima. Ove dekoracije su propale, a na tome
mjestu danas se nalaze “mozaici” iz kerami~kih plo~ica, od
obnove u devedesetim godinama XX. stolje}a.32
Crkvu Bla`ene Djevice Marije na Trsatu krasile su slikane
dekoracije po kutnim rubnicima i stiliziranim dekoracijama na
fasadi u u`ljebljenim reljefima. Ove dekoracije odstranjene su
nakon Drugoga svjetskog rata.
Vila Hubiczek, 1910. godina
Arhitekt: Francesco [iki}
Vila Paoletti (Pauletig) - Visin, 1932. godina
Arhitekt: Enea Perugini
31 Dal Carnaro Al Friuli “Parnasso” (Cornelio Budinis), Trieste, 1928.-29.
32 Crte` Romola Venuccija objavljen je u listu “Un nuovo santuario a Maria Ausiliatrice”, numero unico, Fiume, 1934. - XII
Sa`etak
Riassunto
DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECI
LA PITTURA DECORATIVA DELLE FACCIATE IN FIUME
Pikturalne dekoracije u eksterijerima izlo`ene su zbog
razli~itih ~imbenika ubrzanom propadanju. Taj specifikum
arhitekture i slikarstva nalazimo u Rijeci u svim epohama i stilskim razdobljima XIX. i XX. stolje}a. Ne{to vi{e su slikane
dekoracije na fasadama, prisutne kod arhitektonskih ostvarenja profanog karaktera, a manje sakralnog i funeralnog. Najzna~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru su svakako
oni primjeri koji svojim bogatstvom slikane dekoracije, zanimljivo{}u likovnog koncepta, fasadnog pikturalnog ornamentarija te vremenom i mjestom nastanka, ali i poznatog slikara
dekoratera, daju mogu}nost sagledavanja te kulturalne i umjetni~ke posebitosti u gradu Rijeci, ali i europskim istovremenim
primjerima. Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasadama
u Rijeci primje}ujemo u godinama od 1880. do 1918. Najzastupljenije je dekorativno fasadno slikarstvo u vrijeme stilskog
razdoblja historicizma te secesije, a ne{to manje u razdoblju
moderne. Bogatstvo slikanih dekoracija na zgradama Rijeke
naj~e{}e je u vrijeme kasnog historicizma i secesije {to je
usporedno ekonomskom uzletu, materijalnom bogatstvu Rijeke
pri kraju XIX. i po~etku XX. stolje}a, kao i mnogim arhitektima
koji su te dekoracije rabili po uzorima na europske centre
svoga {kolovanja Be~, Grac, Prag, Venecija i Budimpe{ta. Izobrazba slikara dekoratera u Rijeci po~inje 1787. godine osnivanjem [kole crtanja. Sli~nu naobrazbu obrtnici su mogli od
1885. godine dobiti u Delavskoj {koli u Kastvu koja je producirala veliki broj vrsnih obrtnika djeluju}ih u Rijeci i okolici. U
vremenu od 1884. do 1921. godine u Rijeci bilje`imo vi{e od
sedamdeset prijavljenih slikara dekoratera te slikarskih
udru`enja. Najpoznatiji me|u njima je slikar dekorater Giovanni Fumi koji u Rijeci, do{av{i iz Venecije, djeluje od 1883. do
1900. godine. Arhitekti koji su najvi{e koristili dekorativno
slikarstvo prilikom projektiranja zgrada u Rijeci su Tr{}ani Giacomo Zammattio i Carlo Conighi. Oni ostvaruju izuzetna
arhitektonska ostvarenja sa stilskim oznakama historicizma i
secesije. Me|u mnogim ostvarenjima treba ista}i pala~u Filodrammatica, arhitekta Zammattija iz 1889. godine, pala~u Casa
Veneziana – Whitehead, djelo istoga arhitekta iz 1896. godine te
ku}u Zaklade Svetog Nikole i ku}u Op}inske {tedionice iz 1893.
godine. Carlo Conighi ostvaruje veliki broj arhitektonskih
izvedbi, a posebno vrijedne i `ivopisne su Casa Turca – Nikolaki
de Nikolaides iz 1906. godine, te Casa La Bella Ebrea – Sili} iz
1909. godine. Izuzetan primjer su i vile Illy arhitekta Jablonszkog iz 1895. godine i Beusterien arhitekta Uga Pagana iz
1908. godine. Nazna~iti treba i ku}u Bakar~i} – Su{anj iz 1890.
godine na Su{aku i ku}u Valen~i} arhitekta Bruna Slocovicha iz
1909. godine. Sva ta ostvarenja pored mnogih drugih `iva su
slika i biljeg posebitosti rije~ke mje{avine Mediterana i Mitteleurope u slu`bi visoke kulturne razine `ivljenja i stvaranja
za gra|ane i prijatelje grada Rijeke.
Le decorazioni pittoriche esterne sono, per via dei vari fattori,
esposte ad una deruzione accelerata. In caso della citta di
Fiume, questo specificum dell’architettura e della pittura si
trova in ogni epoca ed ogni stile artistico del ’800 e del ’900,
cioe, dicianovesimo e ventesimo secolo.
La pittura decorativa delle facciate e piu trovabile nei progetti
architettonici profani, ed e quindi meno usata sulle costruzioni
del carattere sacrale e funebre. Gli esempi piu significativi
delle decorazioni pittoriche esterne certamente sono quelli
che, con la richezza delle proprie decorazioni, le curiosita del
concetto artistico, l’inventario degli ornamenti pittorici, con
quadro di collocamento e periodo di realizazzione, o perfino
con la celebrita del maestro-autore delle decorazioni facciali,
danno la possibilita di un sguardo retrospettivo su questa particolarita della citta di Fiume, ma anche sugli esempi europei
dello stesso periodo.
I piu numerosi sono gli esempi delle decorazioni facciali fiumane intrecciabili dal 1880. fino al 1918.
Le decorazioni si manifestano piu frequente nel periodo artistico di storicismo e della secessione, un po di meno si trovano nel
periodo dopo 1920. L’abbondanza e la ricchezza di queste decorazioni pittoriche facciali sui palazzi fiumani durante il periodo
di storicismo e della secessione, coincidono con l’ambiente
della prosperita economica di Fiume, crescente ricchezza
finanziaria che si svolge al fine del XIX e l’inizio del XX secolo,
cosicome la loro progettazione coinvolgeva tanti architetti, che
usano modelli decorativi derivanti dalle scuole dei celebri centri europei di cui facevano parte – Vienna, Graz, Praga, Venezia,
e Budapest.
L’educazione dei decoratori pittorici in Fiume comincia nel
1787., con la costituzione della Scuola di Disegno. Gli artigiani
potevano trovare una simile educazione anche nella scuola
Delavska {kola nella citta di Castua, che produceva un gran
numero degli artigiani attivi in Fiume e suoi dintorni. Nel
periodo dal 1884. fino al 1921. Fiume registra piu di settanta
decoratori pittorici ed associazioni di pittura. Il piu famoso tra
di loro e il pittore-decoratore Giovanni Fumi, proveniente dalla
Venezia, che svolge la sua attivita dal 1883. fino al 1900. Gli
architetti che per di piu usano la pittura decorativa nei suoi
progetti per i palazzi fiumani sono Giacomo Zammattio dal
Trieste e Carlo Conighi. Questi due artisti realizzano dei progetti architettonici eccezionali, con dei elementi caratteristici per
lo stile della secessione e quelli del storicismo. Tra numerosi
progetti realizzati i piu importanti da estrare sono il palazzo di
Filodrammatica, compiuto dal architetto Zammattio nel 1889.,
il palazzo Whitehead – Casa Veneziana, dallo stesso architetto
del 1896., le case Fondo San Nicolo e la casa di abitazione
Cassa di Risparmio del 1893. Carlo Conighi realizza un gran
numero degli progetti architettonici, tra cui le piu preziose e
13
IZLO[CI
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
Zgrada
Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini
Pala~a Bakar~i}-Su{anj
Dje~ji vrti} Clotilde
Pala~a Filodrammatica
Vila Illy
Vila Beusterien
Ku}a La Bella Ebrea - Sili}
Vila Christo
Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides
Vila Kramar
Casa Venziana - Whitehead
Vila Cammera
Ku}a Valen~i}
Vila Celeste - Deseppi
Ku}a Smokvina – De Rubelli
Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i}
Vila Rukavina
Ku}a Mohovi}
Ku}a Umirovljeni~ke zaklade
Dje~ji vrti} Turni}
Osnovna {kola Turni}
Milosrdni dje~ji vrti}
Vila Preisler - Richtmann
Vila Perini
Op}inska klaonica
Ku}a Op}inske {tedionice
Ku}a Zaklade Svetog Nikole
Vila Bartolomei
Ku}a Schiucca - Matcovich
Vila Siberna
Pala~a Litorale
Hotel emigranata
Ku}a Celligoi
Ku}a Penso
Vila Koro{ac
Vila Persich
Vila Valentekovi} - Negoveti}
Ku}a Serdoz
Ku}a Surina
Ku}a Suzak – Lömaseck - Apostoli
Ku}a Crgonja - Velja~i}
Vila Klein
Crkva Gospe Lurdske
Arhitekt
(Giovanni Mattich)
(Julije Stanistavljevi})
Emilio Ambrosini
Giacomo Zammattio
F. Jablonszky/U. Pagan
Ugo Pagan
Carlo Conighi
(G. G. Christo/G. Rubinich)
Carlo Conighi
Venceslao Celligoi
Giacomo Zammattio
Pietro Rusich
B. Slocovich/P.Barbich
UCF
Giovanni Maria Curet
–
Bruno Slocovich
Giovanni Randich
Filiberto Basarig
Gyula Svab
Luigi Morini
Luigi Luppis
(Giovanni Maria Curet)
Giovanni Maria Curet
Carlo Pergoli
Giacomo Zammattio
Giacomo Zammattio
Carlo Conighi
Carlo Conighi
Giuseppe Farkas
–
Szilard Zielinsky
Venceslao Celligoi
Carlo Conighi
Emilo Ambrosini/G. Rubinich
Santo Pillepich
–
Giuseppe Rossi
Giovanni Paoletti
Amedeo Slavich
Andrija Ve~erina
Francesco Mattiassi
Giovanni Maria Curet
Cornelio Budinis
Crkva Marije Pomo}nice
Enea Ronca
Crkva Bla`ene Djevice Marije na Trsatu –
Vila Hubiczek
Francesco [iki}
Vila Paoletti (Pauletig) - Visin
Enea Perugini
15
DAR
JU 51,57/1879; 5/1880
(1890.)
JU 51,107/1/1884
1889.
JU 51,41/1/1895; 1905
JU 51,13/1/1908
JU 51,130/8/1909
(1900.)
JU 51,1/1880, JU 51,4/1906, JU 2,I – 155/1906
JU 51,156/6/1908
JU 51,39/1/1896, PR,3 III – 71/1906
JU 51,86/2 /11/ 1908
JU 51,34/1/1909, JU 51,108/1/1910
JU 51,146/1914
JU 51,81/1/1902
JU 51,59/1882; 33/1911; 50/1927
1908. (privatno vlasni{tvo)
JU 51,13/1/1885; 78/3/1885
JU 51,16/28/1894
JU 51,153/8/1913
JU 2,D-100/1909
JU 51,128/1914
(1909.)
JU 51,41/1901
JU 51,11/5/1905-7, 16/26/1907; 7/1/1895
JU 51,114/1/1893
JU 51,99/2/1893
JU 51,220/1910
JU 51,149/1910; 60/1/1910, JU 2,I-106/1910
JU 51,109/1/1913
1905 (privatno vlasni{tvo), JU 48,PR.Br. 45/31; 97/32
JU 51,17/12/1906
JU 51,12/4/1902
JU 51,63/14/1909
JU 51,62/61902
JU 51,22/1922; 28/1925
(1900.)
JU 51,22/5/1931
JU 51,47/1941
JU 51,120/1/1935
1939 (privatno vlasni{tvo)
JU 51,23/4/1903
JU 51,94/1904,185/1910
JU 51,26/8/1934
–
JU 51,155/1910
JU 51,31/1932
16
1
Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini, 16.-19. stolje}e
U`arska 26
2
Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godina
Strossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak
2
Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godina
Strossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak
3
Dje~ji vrti} Clotide, 1884. godina
Podmurvice 4
4
Pala~a Filodrammatica, 1889. godina
Korzo 28
5
Vila Illy, 1895. godina
Vukovarska 57
17
5
Vila Illy, 1895. godina
Vukovarska 57
6
Vila Beusterien, 1908. godina
Vukovarska 59
6
Vila Beusterien, 1908. godina
Vukovarska 59
7
Ku}a La Bella Ebrea - Sili} , 1909. godina
Janeza Trdine 9
8
Vila Christo, (1900.) godina
[etali{te I. G. Kova~i}a 4 - Su{ak
9
Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godina
V. Lisinskog 6
18
9
Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godina
V. Lisinskog 6
9
Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godina
V. Lisinskog 6
10
Vila Kramar, 1908. godina
Franca Pre{erna 32
11
Casa Veneziana - Whitehead, 1896. godina
Dolac 7
11
Vila Cammera, 1908. godina
Oktaviana Vali}a 5
13
Ku}a Valen~i}, 1909. godina
Tizianova 50
19
14
Vila Celeste - Deseppi, 1914. godina
Mi}i voljak 5
15
Ku}a Smokvina-De Rubelli, 1902. godina
Titov trg 10
16
Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i}, 1911. godina
Vol~i}ev trg 1
17
Vila Rukavina, 1908. godina
Gunduli}eva 4 - Su{ak
18
Ku}a Mohovi}, 1885. godina
Korzo 32
19
Ku}a Umirovljeni~ke zaklade, 1894. godina
Kre{imirova 60
20
20
Dje~ji vrti} Turni}, 1913. godina
^andekova 20
21
Osnovna {kola Turni}, 1909. godina
Lokalitet Turni}
22
Milosrdni dje~ji vrti}, 1914. godina
Uspon Buonarotti - Ivana Grohovca 1-3
23
Vila Preisler-Richtmann, 1909. godina
Pe}ine 8 - Su{ak
24
Vila Perini, 1901. godina
Ru|era Bo{kovi}a 2
25
Upravna zgrada Op}inske klaonice, 1904. godina
Vodovodna 16
21
25
Glavni paviljon Op}inske klaonice, 1904. godina
Vodovodna 16
26
Ku}a Op}inske {tedionice, 1893. godina
Kre{imirova 22
27
Ku}a Zaklade Svetog Nikole, 1893. godina
Kre{imirova 24
28
Vila Bartolomei, 1910. godina
Podpinjol 15
29
Ku}a Schiucca-Matcovich, 1910. godina
Omladinska 1
30
Vila Siberna, 1913. godina
Kresnikova 18
22
31
Ku}a Benco, 1913. godina
Ivana Filipovi}a 7
32
Pala~a Litorale, 1905. godina
[etali{te XIII divizije 18 - Su{ak
33
Hotel emigranata, 1906. godina
Industrijska 7
34
Ku}a Celliogoi, 1902. godina
S. V. ^i~e 6-10 (Pomerio)
35
Ku}a Penso, 1909. godina
Ivana De`mana 1
36
Vila Koro{ac, 1902. godina
Laginjina 1
23
37
Vila Persich, 1922. godina
Prvog maja 42 - Giordano Bruno 5
38
Vila Valentekovi}-Negoveti}, (1900.) godina
Kumi~i}eva 20 - Su{ak
39
Vila Serdoz, 1931. godina
Marka Remsa 3
40
Ku}a Surina, 1941. godina
Rapska 3
41
Ku}a Suzak-Lömaseck-Apostoli, 1935. godina
Bra}e Branchetta 21
42
Ku}a Crgonja-Velja~i}, 1939. godina
Stjepana Radi}a 29
24
43
45
Vila Klein, 1903. godina
Laginjina ulica
Crkva Marije pomo}nice, 1933. godina
Podmurvice
44
Crkva Gospe Lurdske, 1904., 1914., 1929., 1935.,godina
Trg @abica
46
Crkva Bla`ene djevice Marije na Trsatu
Frankopanski trg - Su{ak

Similar documents

INVAZIVNE VRSTE – Ivana Prus

INVAZIVNE VRSTE – Ivana Prus Ovakav pristup proizvodi dvostruki pozitivan učinak: potpomaže očuvanju prirodne ravnoteže i tako izravno utječe na očuvanje bogatstava biosfere nudi rijetku kulinarsku senzaciju koja će zasigurno ...

More information

41/2005 - Hrvatski filmski savez

41/2005 - Hrvatski filmski savez sam prvi dio definicije diskutabilan. Jer, definirati umjetnost kao duhovno-artisti~ki pojam tautologija je, dakle poku{aj obja{njavanja jednog pojma njime samim. Druga napomena vi{e je `aljenje, m...

More information