2008-3/4 - Hrvatska ljekarnička komora

Transcription

›2008-3/4
2008-3/4‹
HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA
Nakladnik:
H RV AT S K A L JE KA RNI^KA KOMORA
Za nakladnika:
Mate Portolan, mr. pharm.
Urednik:
dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.
Lektura:
Tomislav Salopek
Adresa uredni{tva:
Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017
e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr
Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h
@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041
Slog i tisak:
Denona d.o.o., Zagreb
Naklada:
2 800
ISSN:
ISSN 1846-1794
GODI[TE III.
PROSINAC 2008.
BROJ 3.-4.
Sadràj
uvodnik
Na kraju godine …
~lanci
Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu – model zakupa
Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu
Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5]
Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu
izvje{}a
Rad Vije}a Komore od srpnja do studenoga 2008.
Europski simpozij klini~ke farmacije u Dubrovniku
zakonodavstvo
Zakon o medicinskim proizvodima
Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima
Izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi
Pravilnik o osnivanju ljekarni
Uvjeti za mentora i ljekarnu
Odluka o maloprodajnim cijenama
doga|anja
Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva
Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike
Migracije i nedostatak farmaceuta u Europi
Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta
131131
139139
144
158
161
167167
170
175175
176
177
178
180
182
185185
187
187
189
dopisi
HLJK o gospodarenju medicinskim otpadom
jezik
Pomast
Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. III. dio: materija medika F-P
prilozi
Ljekarni{tvo u Hrvatskoj
iz tiska
Izvje{}e britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja o izravnoj razdiobi
lijekova prema ljekarnama
Ljekarna – kiosk na èljezni~koj postaji
iz ureda
Izdavanje metilfenobarbitona
Izdavanje ortopedskih pomagala
Izdavanje Izosana-G i Neopitroida
@ivini toplomjeri
Nostrifikacija diplome
Izradba i izdavanje magistralnog pripravka u obliku podijeljenih pra{aka
Elektroni~ko vo|enje o~evidnika
Izdavanje koncentriranog etanola
^lanska iskaznica HLJK-a
Ozna~ivanje gotovih lijekova
Deklaracije na proizvodima
Lijekovi bez deklaracije ili upute na hrvatskom jeziku
Prikazivanje cijena
Broj magistralnih pripravaka na jedan recept
Izdavanje Subutexa
kazalo
Kazalo imena autora
Biblioteka VARIA
191191
195195
202
211211
67
213
214
217217
217
217
218
219
219
221
221
221
221
222
222
222
223
223
uvodnik
Na kraju
godine...
P
ribliàva nam se kraj jo{ jedne kalendarske godine, a time nadolaze i znani
nam blagdanski dani. A uz blagdane }e svakoga razveseliti ako dobije kakav poklon.
Hrvatska ljekarni~ka komora stoga Vam s veseljem poklanja ovaj dvobroj Biltena HLJK u
kojemu je ~estitka s najboljim èljama za ispunjenje ìvotnih èlja, za du{evni sklad, za
ostvarivanje vlastitih ciljeva, za povoljan
svr{etak kakva napora i za poslovni uspjeh.
Ovu kalendarsku godinu valja ispratiti s nadom da }e nadolaze}a godina biti uspje{nija
od sada{nje stare, a valja pogledati i unatrag
i sagledati kako smo i koliko uspje{no rje{avali i vlastite i stru~ne probleme te kako se
ostvaruju neki na{i zacrtani planovi. «Valja se
nadati boljemu» duhovni je lijek i nekako povezan s vjerom, s vjerovanjem u ispravnost,
istinitost i nadolazak ~ega dobroga. Nada na
svojoj prizemnoj razini iskazuje o~ekivanje
nekog ishoda, obi~no ispunjenje neke sasvim
obi~ne, zemaljske èlje: povrat duga za lijekove – poput dobitka na lutriji, recimo. No,
nada na nekoj ljudski uzvi{enoj razini zna~i i
ne{to mnogo sudbinskije, ne{to mnogo
ìvotnije: ona tad obuhva}a ne samo vjeru i
neizvjesnost nego i pouzdanje i rizik. A u
na{emu ljekarni~kom poslu ima i vjere i neizvjesnosti i pouzdanja i rizika, i to napretek,
ima toga vi{e nego {to je potrebno.
Gledaju}i unatrag, znano je kako su dva
problema obiljeìla ovu godinu koja polako
biva iza nas. Naime, po~etkom oùjka
2008., nakon rasprave o ljekarni{tvu u Saboru, prihva}en je prijedlog Vlade RH o
izmjeni Zakona o ljekarni{tvu kojim «prijenos osniva~kih prava nad ljekarnama ~iji je
osniva~ ùpanija na druge pravne ili fizi~ke
osobe nije dopu{ten».1 Drugi vrlo zna~ajan
problem jest dug HZZO-a ljekarnama. Nakon {to je sredinom godine 2007. rebalansom dràvnoga prora~una podmiren koliko-toliko dug ljekarnama, a rok pla}anja
doveden na ugovorenih 120 dana, HZZO
je do kraja teku}e godine opet nastavio s
umanjenim uplatama pa je dug do kraja
godine porastao ~ak na 500 milijuna kuna.
Nerealno planiranim prora~unom za lijekove u godini 2008. i pove}anom potro{njom
lijekova, koja prosje~no iznosi vi{e od 280
milijuna kuna mjese~no, dug je nanovo iz
mjeseca u mjesec bivao sve ve}i. Polugodi{njim rebalansom prora~una u godini 2008.
izdvojeno je za lijekove na recept samo
200 milijuna kuna, {to je tek ublaìlo te{ke
prilike u kojima se ljekarni{tvo nalazi. Potkraj listopada ove godine dug je ljekarnama porastao na 1,2 milijarde kuna, a do
kraja godine o~ekuje se 1,4 milijarde kuna
1
Vidjeti: Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 3-8.
131
BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE
III : 2008 - 3/4
duga uz pla}anje «u roku» nepodno{ljivo
dugom od 270 dana.
600 milijuna kuna kako bi se smanjio dug
za lijekove.
Unato~ pisanim objavama za medije, organiziranju vi{e tiskovnih konferencija te upu}ivanju dopisa Hrvatske ljekarni~ke komore
Vladi RH, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, kao i HZZO-u, problem dugovanja ljekarnama nije rije{en. K tomu veletrgovine lijekovima (veledrogerije) najavljuju
pokretanje postupka ovrhe prema ljekarnama du`nicima. U isto vrijeme Ministar
zdravstva poru~uje da }e problem dugova
HZZO-a i pla}anja lijekova na recept sustavno rije{iti potkraj ove godine, {to }e se
tek vidjeti u prijedlogu prora~una za godinu 2009.
Kao {to smo i najavili, kraj ljeta i razdoblje
jeseni u na{oj su Komori obiljeèni mnogim aktivnostima, od ispunjavanja obveza
iz podru~ja zakonodavstva pa do pra}enja
brojnih zbivanja u ljekarni{tvu. Ve}inu obavijesti prenosimo vam i u ovom uvodniku i
u pojedinim ~lancima ovoga broja Biltena
HLJK. Druge teme nastojat }emo objaviti u
sljede}em broju ~asopisa. Obavijestili smo
vas kako je Hrvatski Sabor u hitnom postupku prihvatio izmjene zdravstvenih zakona, kao i dono{enje nekih novih zakona
u kojima se prvi put regulira djelatnost primaljstva3 i fizikalne terapije.4 Izmjenom
Zakona o zdravstvenoj za{titi, Zakona o
ljekarni{tvu i ostalih strukovnih zakona u
zdravstvu, uskla|eno je hrvatsko zakonodavstvo s odgovaraju}im zdravstvenim zakonskim odredbama za uspostavljanje zadovoljavaju}eg, odnosno normiranog stanja struke, a koje vrijede u zemljama EU
prema Direktivi 2005/36/EC. Tako je ljekarnicima, dràvljanima zemalja ~lanica
EU, koji posjeduju odgovaraju}u stru~nu
kvalifikaciju, od sada omogu}eno obavljanje ljekarni~ke djelatnosti u Hrvatskoj, i to
Najavljena reforma zdravstva, kojom bi se
uspostavila stabilnost zdravstvenog sustava, trebala bi zna~iti dolazak stanovitih promjena i neke nove organizacije: u sustavu
financiranja zdravstva i u pronalaènju novih izvora financiranja. Ovo bi se posljednje
ostvarilo uvo|enjem privatnoga dopunskog
osiguranja, a o tome i o zamislima za potpunu reformu zdravstva ve} je bilo pisano.2 Zbog va`nosti problema i njegova
hitnog rje{avanja, HLJK je s Hrvatskom
udrugom poslodavaca (HUP) i Hrvatskom
gospodarskom komorom (HGK) dogovorila zajedni~ki nastup prema javnosti, medijima i zdravstvenim vlastima u smislu izjave: radi osiguravanja normalne opskrbe lijekovima dràva mora hitno izdvojiti 500 do
2
Vidjeti o tome ~lanak: Prora~un za lijekove na recept
HZZO-a u 2008. u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1,
str. 29-30.
132
3
Primaljstvo – medicinska struka koja pruà zdravstvenu za{titu èni u trudno}i, poro|aju i nakon njega te
vodi brigu o novoro|en~adi [V. G.].
4
Fizikalna terapija – primjena prirodnih i umjetnih fizikalnih ~initelja radi lije~enja. Njima se djeluje na organizam lokalno ili udaljeno, refleksno ili ukrièno. Dio je
to fizijatrije ili fizikalne medicine, grane medicine koja
se bavi prou~avanjem i primjenom fizikalnih ~imbenika
u svrhu sprje~avanja, dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije bolesnika s razli~itim bolestima [V. G.].
III : 2008 - 3/4
bez polaganja stru~nog ispita i {kolskog
znanja hrvatskoga jezika, ali uz poznavanje
hrvatskog jezika najmanje na razini koja je
potrebna za nesmetanu i nu`nu komunikaciju s bolesnicima. Hrvatska ljekarni~ka komora podràla je izmjene zakona jer je bilo
jasno kako }e i Komora, pa tako i poslodavci, biti u mogu}nosti odlu~ivati o stanovitim posebnim uvjetima koje }e trebati ispuniti pri upisu u registar Komore, odnosno
zadovoljiti stanovite posebne uvjete pri
zapo{ljavanju.
U rujnu ove godine mediji su objavili dva
~lanka o ljekarni{tvu u kojim se ~itatelje upozorava na propuste u ljekarni~kom radu.
Tako je Jutarnji list objavio ~lanak «Ilegalni
popusti u privatnim ljekarnama» u kojem se
navodi da neke ljekarne u Zagrebu
ogla{avaju 10-postotni popust na lijekove
uvo|enjem dnevnih «happy hour» akcija.
Ljekarne koje provode takve radnje {alju jasnu i {tetnu poruku javnosti i svim korisnicima ljekarni~kih usluga: lijek je trgova~ka
roba, a ljekarna trgovina u kojoj je najva`nije
ostvariti {to ve}u zaradu. Sve se to doga|a
u struci dok HLJK od MZ-a i HZZO-a traì
pove}anje vrijednosti ljekarni~ke usluge,
poku{ava osigurati jednaku dostupnost i
cijenu lijekova na cijelom podru~ju Hrvatske te nastoji sprije~iti nelojalno suparni{tvo
(konkurenciju). Ljekarne ogla{avanjem popusta {alju poruku o vi{ku prihoda u
ljekarni{tvu. U tim {tetnim radnjama lako je
prepoznati i nakane nekih ljekarni~kih lanaca za preuzimanje samostalnih ljekarni ili
malih ljekarni~kih ustanova, koje te{ko pod-
nose financijski pritisak kojemu su izloène
zbog nelikvidnosti i nepla}anja HZZO-a.
Odgovornost za takve postupke ne leì
samo na vlasnicima ljekarni ili na vlasnicima
ljekarni~kih lanaca koji su u potrazi za ve}im
prometom i zaradom, ve} i na pojedinim
ljekarnicima i voditeljima ljekarni koji podlijeù pritiscima ili pak sami osmi{ljavaju
akcije sa svrhom ostvarivanja ve}e osobne
stimulacije – poticanjem boljega rada i
unapre|ivanja poslovanja davanjem nov~anih nagrada ili drugih povlastica, odnosno radi posebnih isplata kao naknada za
dobro godi{nje poslovanje (bonusa). Umjesto smanjivanja cijena lijekova, zna~ajno
pove}avanje kvalitete ljekarni~ke usluge i
spremnost na pruànje dodatnih ljekarni~kih
usluga trebali bi biti predmet me|usobnog
nadmetanja i lojalnog suparni{tva. S tim u
vezi, a radi sprje~avanja daljnjih negativnih
aktivnosti ljekarnika Vije}e HLJK izmijenilo
je odluku o oblikovanju cijena,5 a predlaè
se i primjena sustava ljekarni~kih usluga pri
izdavanju lijekova na privatne recepte po
uzoru na neke zemlje EU.
Veliku pozornost javnosti izazvali su televizijski prilozi i novinski napisi o rizicima primjene oralnih kontraceptiva, posebice lijeka Yasmin. Sve je po~elo objavom vijesti da
je u splitskom KBC-u u rujnu umrla od posljedica plu}ne embolije mlada djevojka iz
Zadra. Sumnja se da je uzrok smrti povezan s uzimanjem lijeka Yasmina. Novinarka
Slobodne Dalmacije obi{la je vi{e ljekarni
5
Vidjeti ~lanak Odluka o maloprodajnim cijenama u ovome broju Biltena HLJK.
133
u Splitu i utvrdila da se u nekim ljekarnama
lijek Yasmin moè kupiti bez lije~ni~kog recepta. Nakon toga uslijedili su pozivi novinara koje je zanimalo {to }e Hrvatska
ljekarni~ka komora poduzeti protiv ljekarnika koji izdaju Yasmin bez recepta. Objavljeni su i neki primjeri iz drugih gradova o
propustima u propisivanju i izdavanju Yasmina, dakle o odgovornosti i lije~nika i ljekarnika. Odgovaraju}i na novinarska pitanja, upozorio sam osobno javnost da se
Yasmin, kao i ostali oralni kontraceptivi, izdaju isklju~ivo na temelju lije~ni~kog recepta. Pravilnim savjetovanjem osoba koje
uzimaju oralni kontraceptiv i upozorenjima
o mogu}im nuspojavama ljekarnici i te
kako mogu sprije~iti neèljene posljedice
uzimanja oralnih kontraceptiva. Na tu temu
Bilten HLJK donosi i posebni ~lanak.6 Upozorio sam da su ljekarnici ~esto izloèni
pritisku, pa i prijetnjama, nekih pacijenata
koji bez lije~ni~kog recepta ili medicinske
dokumentacije poku{avaju kupiti receptni
lijek. înjenice da farmaceutske inspekcije
za sada ne obavljaju svoju funkciju i zakonski ne potvr|uju prekr{aje utje~u na to da
se ~esto ne po{tuju propisi o izdavanju lijeka. A svakom ljekarniku stalno bi trebalo
biti na pameti da je odgovoran zdravstveni
stru~njak i samostalan u polju svojega stru~nog djelovanja. Stoga, kada izdaje lijekove,
ljekarnik je uvijek duàn postupati odgovorno prema pravilima struke, stalno vode}i
brigu o zdravlju i sigurnosti i svojih bolesni6
Vidjeti ~lanak Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva u ovome broju Biltena HLJK.
134
III : 2008 - 3/4
ka i svih drugih koji mu do|u po savjet u
ljekarnu.
U ovom slu~aju, kada smo upozoreni na
mogu}e propuste u radu ljekarnika, HLJK
je obvezna provesti postupak provjere navoda novinara kako bi utvrdila je li bilo nesavjesnog postupanja ljekarnika u prozvanim ljekarnama. Povjerenstva za stru~ni
nadzor i Povjerenstvo za etiku i deontologiju, u skladu sa svojim ovlastima, provode
odgovaraju}e postupke nakon kojih }e se
utvrditi je li bilo propusta i nesavjesnog postupanja ljekarnika. Ovim radnjama Komora {titi ugled cjelokupnog ljekarni{tva i svih
pojedinaca koji se u svojem radu pridràvaju zakonskih i stru~nih propisa. Neki
vlasnici ljekarni nisu svjesni ozbiljnosti i
odgovornosti koju zahtjeva obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, a uz to ni poznavanje
mogu}ih neèljenih posljedica koje mogu
izazvati lijekovi. Odgovorno obavljanje ljekarni~ke djelatnosti mnogo je vi{e od ugovaranja rabata s dobavlja~ima, od utrke za
zaradom, natjecanja u otvaranju ljekarni, ili
putovanja na koje ih vode njihovi poslovni
partneri.7 Stoga nas ne trebaju iznenaditi
povremeni napisi novinara koji nam poru~uju da je do{lo vrijeme da «pometemo»
sve ono {to ne valja u ljekarni~koj struci,
kao i da postoje}e probleme prestanemo
«gurati pod tepih».
7
S tim u vezi, pa i zbog moèbitne dileme: biti ljekarnik
(imati uporabnu vrijednost) ili trgovac (imati razmjensku
vrijednost), preporu~uje se pro~itati knjigu njema~kog filozofa i psihoanaliti~ara Ericha Fromma Imati ili biti (Naprijed, Zagreb, 1979.), u kojoj se, me|u ostalim, raspravlja
III : 2008 - 3/4
U pro{lome broju Biltena HLJK objavljene
su smjernice za izradbu novoga Zakona o
ljekarni{tvu. Kao {to smo i o~ekivali, smjernice su izazvale nezadovoljstvo me|u ravnateljima ùpanijskih ustanova koji ne
prihva}aju koncesiju kao model privatizacije ljekarni~ke djelatnosti prilago|en potrebama zdravstvenog sustava. Predlaù pretvorbu8 ljekarni~kih ustanova u vlasni{tvu
ùpanije u dioni~ka (trgova~ka) dru{tva i
privatizaciju9 putem radni~kog dioni~ar-
o dvojstvu ljudskoga bi}a, koje se ostvaruje u dva (ob)lika.
Stru~nom svojstvu ili obilje`jem osobe suprotstavlja se
tzv. trì{no svojstvo osobe, a ono se zasniva na doìvljavanju samoga sebe kao robe, i na doìvljavanju vlastite
vrijednosti, i to ne kao «uporabne», ve} kao «razmjenske
vrijednosti». @ivo bi}e postaje u tom svojstvu roba na
«trì{tu ljudi». Valja pritom imati na umu da je op}e
na~elo vrednovanja isto, kako na trì{tu ljudi, tako i na
trì{tu robe: na prvom se prodaju ljudi, na drugome
roba. Trgovac moè imati, a istinski ljekarnik moè opstati i biti. Tu je ljekarnikova prednost i vrijednost. Ljekarnik }e opstati, odràti se u stru~nom ìvotu, u ljekarni~kom radu, na du`nosti uglednog stru~njaka. Istinski je
ljekarnik pritom kao filozofski bitak, jednostavno, bi}e u
svojoj cjelini i punini, pravi i zbiljski, oslobo|en sve sebi~nosti i pohlepe za imovinom, s etikom postojanja, dijeljenja i solidarnosti. Ta osnovna eti~ka pozicija primjenjuje
se i na njegov odnos prema drugim ljudima i na njegov
odnos prema stvarima. Za njega vrijedi ~ak i ono biblijsko odreknu}e od vlastita prava (Matej 5, 39-42; Luka
6, 29 i dalje), kao i zapovijed da se voli vlastitog neprijatelja (Matej 5, 44-48; Luka 6, 27 i dalje 6, 32-36),
~ak i radikalnije od zapovijedi Staroga zavjeta «voli bli`njega svoga», nalog koji nagla{ava punu brigu za druga
ljudska bi}a i potpuno napu{tanje sve sebi~nosti [V. G.].
8
Pretvorba – tranzicijski proces preimenovanja dru{tvenog vlasni{tva u poznato vlasni{tvo, dràvno ili privatno.
9
Privatizacija – pretvaranje dràvnoga vlasni{tva u privatno (npr. poduze}a, zemlji{ta, banaka, ljekarni).
stva10 u kojem bi radnici otkupili ve}inski
paket dionica.11
HUP-ov predstavnik, koji zastupa interese
ljekarni~kih lanaca u vlasni{tvu proizvo|a~a
i dobavlja~a, predlaè pretvorbu ùpanijskih ljekarni u trgova~ka dru{tva na na~in
da kontrolni dio vlasni~kog udjela ostaje u
vlasni{tvu pojedine ùpanije, manjinski dio
vlasni~kog udjela ponudio bi se sada{njim i
biv{im zaposlenicima ljekarne, a preostali
bi se dio ponudio strate{kom partneru.
Tako predloènom pretvorbom ùpanijskih
ljekarni u trgova~ka dru{tva, uz sada{nje
uvjete obavljanja djelatnosti, ljekarni{tvo bi
doista doìvjelo pretvorbu iz zdravstvene
u trgova~ku djelatnost, a u trgova~koj djelatnosti, dakako, profit ili dobit neumoljivo
je jedino mjerilo vrijednosti i kvalitete. Ljekarnici pritom postaju najamni radnici, bez
svojih stru~nih sloboda, i tako poni{teni
kao stru~njaci s jedinom zada}om u slu`bi
ostvarivati dobit, vi{ak novca koji ostaje
kad se odbiju ukupni tro{kovi ljekarne.
Nasre}u, prema sada{njim zakonima RH,
nije mogu}e preoblikovati ùpanijske ljekarne u trgova~ka dru{tva, a Hrvatska jo{
nema zakonodavstvo kojim se regulira
radni~ko (zaposleni~ko) dioni~arstvu. Vo-
10
Radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo – odnos radnika kao
dionika u imovini, vlasnika dijela imovine prema cjelini
imovine; suvlasni{tvo.
11
Dionica – vrijednosni papir o ~lanstvu u dioni~kome
dru{tvu i iznosu idealnog udjela u dru{tvu koji vlasniku
donosi dividendu. Ve}inski paket dionica donosi vlasniku i posebna trgova~ka prava.
135
de}i stru~njaci za pretvorbu12 upozoravaju
da se u privatizaciji javnih djelatnosti i dobara ne mogu primijeniti isti modeli kao i
za gospodarstvo koje djeluje po trì{nim
na~elima. Poseban zakon kojim se regulira
privatizacija u zdravstvu nije donesen, a
ljekarni{tvo je sastavni dio zdravstvene
djelatnosti. Upravo sada u tijeku je predstavljanje reforme zdravstva u kojoj je koncesija,13 kao nadomjestak za zakup,14 javno prikazana kao model privatizacije u
zdravstvenoj djelatnosti. Nije neva`no
istaknuti da je na{a Komora prva promovirala koncesiju kao model koji bi zamijenio
zakup u razgovorima s predsjednikom saborskog Odbora za zdravstvo i ministrom
zdravstva, o ~emu smo ve} pisali.15 Tada je
dogovoreno da se do kona~nog rje{enja
treba do}i zajedni~kim dogovorom politike
i struke. U ovom slu~aju predstavnici struke nisu ni HUP ni ravnatelji (iako ve}inu
njih ~ine farmaceuti), ve} HLJK, HFD i FBF.
Stoga je Komora zapo~ela s pripremom
radnog materijala Nacrta teksta zakona o
12
Razgovor novinara s profesorom Darkom Tipuri}em,
stru~njakom za radni~ko dioni{tvo/dioni~arstvo, objavljen pod naslovom: Sto hrvatskih korporacija zrelo za
radni~ko dioni~arstvo, mre`na stranica na internetu.
13
O koncesiji je pisano u Biltenu HLJK, god. III (2008),
broj 2, str. 71.
14
Zakup – pravni posao kojim se ure|uje davanje i uzimanje imovine radi uporabe na ugovoreno vrijeme uz
pla}anje zakupnine. Vidjeti tako|er ~lanak Privatizacija u
hrvatskom zdravstvenom sustavu – model zakupa u ovom
broju Biltena HLJK.
15
Vidjeti ~lanak Privatizacija u Biltenu HLJK, god. II
(2007), broj 4, str. 248-249.
136
III : 2008 - 3/4
ljekarni{tvu u skladu s prihva}enim smjernicama u ~iju je izradbu uklju~ila sve predstavnike ljekarni~ke struke. Nakon {to Vije}e komore prihvati radni materijal s prijedlogom }e se upoznati svi ljekarnici po
Podru~nim vije}ima. Samo model koji }e
osigurati stru~ne i radne slobode ljekarnicima te im omogu}iti da odlu~uju o svim
va`nim stru~nim i poslovnim odlukama,
prihvatljiv je model privatizacije za ve}inu
ljekarnika.
U Dubrovniku je od 22. do 24. listopada
2008. uspje{no odràn 37. Europski simpozij klini~ke farmacije (37th European
Symposium on Clinical Pharmacy) uz sudjelovanje vi{e od 800 sudionika iz Europe i s ostalih kontinenata. Za ve}inu od
stotinjak farmaceuta iz Hrvatske bila je ovo
prigoda da se upoznaju sa zanimljivim i aktualnim temama iz klini~ke farmacije. Vjerujemo da }e to biti i poticaj za sna`niji
razvoj ove nove grane znanstvene i stru~ne
farmacije u Hrvatskoj. Vrijedi istaknuti da
su prvi doticaji za organiziranje takvog
simpozija u Hrvatskoj uspostavljeni s predstavnicima Europskog dru{tva klini~ke farmacije upravo posredni{tvom predstavnika
Hrvatske ljekarni~ke komore u prigodi 36.
Europskog simpozija odrànog pro{le godine u Istanbulu.
Nadamo se da smo vam od objavljivanja
prvoga broja Biltena HLJK u srpnju 2006.
pa do danas uspjeli pribliìti mnoge aktivnosti i probleme s kojima se svi zajedno
susre}emo u obavljanju ljekarni~ke djelatnosti. Vjerujemo da smo vam putem ~aso-
III : 2008 - 3/4
pisa pruìli i odgovore na mnoga pitanja s
kojima se susre}ete u svakodnevnoj ljekarni~koj praksi, a uz to i upoznali vas sa stanovitim zanimljivim promjenama koje zahva}aju ljekarni{tvo diljem Europe.
Na kraju, drage kolegice i dragi kolege, jo{
jednom vam se zahvaljujem na povjerenju i
potpori koju nam pruàte u nadi da }emo
u sljede}oj kalendarskoj godini biti jo{
uspje{niji.
Svima vama i va{im obiteljima u povodu
nadolaze}ih blagdana i osobno èlim mnogo uspjeha, sre}e i zadovoljstva. Mate Portolan, mr. pharm
Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, XVIII, st.)
Natpis: OL[EUM] SCORPION[UM].
137
~lanci
Privatizacija u
hrvatskome
zdravstvenom
sustavu – model
zakupa
Nakon postanka Republike Hrvatske dolazi do promjena u svim segmentima dru{tva pa tako i u organizaciji zdravstvenog sustava u zemlji. Jedno od pitanja
koje je trebalo rije{iti jest i pitanje vlasni{tva
u zdravstvu. Vrsta vlasni{tva u zdravstvu
samo je jedan od ~initelja koji utje~u na
cjelokupni u~inak zdravstvenog sustava.
No, to je ne samo bitan nego i sloèn ~initelj o kojemu umnogome ovisi dostupnost,
neprekidnost i u~inkovitost zdravstvene
usluge, a moè i te kako utjecati i na
stru~nu slobodu u svakodnevnom radu.
Cilj privatizacije u zdravstvu usmjeren je
na pove}avanje kvalitete i dostupnosti
zdravstvene za{tite osiguranicima.
Da bi se bolje razmotrili i razumjeli model
zakupa u privatizaciji dijela primarne
zdravstvene za{tite, u sklopu koje je i
ljekarni~ka djelatnost, trebamo se podsjetiti pravnih okvira koji su pratili ovaj sada jo{
nedovr{en pravni postupak.
napisala : Slavka Bla{ko / Ljekarna Bla{koMaltar, Vara`dinske Toplice [predsjednica Udruge ljekarnika privatne prakse u zakupu i ~lan
Vije}a HLJK-a]
U Narodnim novinama broj 76 od 13. kolovoza 1993. izlazi tada novi Zakon o
zdravstvenoj za{titi, koji u ~lanku 181.
prvi put spominje model zakupa. Taj ~lanak u cijelosti glasi:
@upanije, odnosno Grad Zagreb donose odluku o prodaji zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{tite i
lje~ili{ta po prethodnom mi{ljenju Hrvatskog fonda za privatizaciju i uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva i
Zavoda, a prema planu i programu koje
donosi ministar zdravstva.
Plan i program iz stavka 1. ovoga ~lanka
ministar zdravstva donosi u roku od godine dana od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Prodaja zdravstvenih ustanova primarne
zdravstvene za{tite i lje~ili{ta drugim
vlasnicima obavit }e se prema posebnom zakonu.
Do dono{enja posebnog zakona iz stavka 3. ovoga ~lanka ùpanije, odnosno
Grad Zagreb mogu davati u zakup
zdravstvene ustanove primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta pod uvjetima
koje }e propisati ministar zdravstva.
Kao {to se vidi iz toga ~lanka model zakupa trebao je trajati ograni~eno, i to do
dono{enja posebnog zakona o prodaji
zdravstvenih ustanova, odnosno do potpune privatizacije.
Nakon prethodno citiranog Zakona objavljuje se godine 1996. Pravilnik o uvjetima
139
za davanje u zakup zdravstvenih ustanova
primarne zdravstvene za{tite i lje~ili{ta
(NN, 6/96.). Tim je pravilnikom omogu}eno
da lije~nici, magistri farmacije, stomatolozi
i medicinski biokemi~ari mogu prekinuti
svoj radni odnos s domom zdravlja, odnosno s ljekarni~kom ustanovom1 i postati
ugovorni privatni zdravstveni radnici koji
samostalno obavljaju svoju djelatnost u
prostorima u kojima su do tada radili, odnosno omogu}eno im je da taj prostor
uzmu u zakup.2 Takvi zdravstveni radnici3
mijenjaju svoj radno-pravni poloàj, te
prestaju biti zaposlenici4 i postaju osobe
koje samostalno obavljaju svoju stru~nu
djelatnost. Dakle, rije~ je o modelu po kojemu se privatizira zdravstvena djelatnost,
a ne zidovi i oprema.
Na ovom mjestu treba razjasniti stanovite
neistinite tvrdnje koje se svih ovih godina
pripisuju ljekarnicima privatne prakse u zakupu, primjerice: nisu imali ulaganja, dobili su atraktivne lokacije, nemaju tro{kove
pri otvaranju ljekarne, dobili su zalihu lije1
Zdravstvene ustanove – samostalne ustanove koje
pruàju gra|anima medicinsku pomo} i druge oblike
zdravstvene za{tite i skrbi [V. G.].
2
Zakup – vidjeti Uvodnik: Na kraju godine … u ovom
broju Biltena HLJK kao i ~lanke Zakup ljekarni i Privatizacija u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 247248.
3
Zdravstveni radnici – osobe koje obavljaju poslove
zdravstvene za{tite i imaju odgovaraju}u stru~nu (npr.
farmaceutsku, medicinsku) spremu predvi|enu zakonom i drugim propisima [V. G.].
4
Zaposlenik – osoba koja u radnom odnosu s poslodavcem obavlja ugovoreni posao [V. G.].
140
III : 2008 - 3/4
kova, nemaju obvezu odràvanja gra|evina
i tomu sli~no. One se doista mo`da na prvi
pogled, neupu}enima, ~ine prihvatljivima,
no takve tvrdnje uop}e nisu to~ne i ne odgovaraju stvarnomu stanju.
U po~etnom vremenu provedbe zakupa
vladale su op}a zaprepa{tenost, zgranutost i/ili zbunjenost, jer je ljekarnicima
nare|eno kako moraju i}i u zakup i pritom
su morali potpisati otkaz i u}i u ne{to dotad nepoznato. Istodobno, oni koji su mogli ostati na dràvnoj pla}i bezbri`no su
radili u svojoj sigurnosti. Ljekarnici koji su
oti{li u zakup morali su najprije uloìti vlastite u{te|evine kako bi otplatili zalihe lijekova i potom bi po~eli u ljekarni normalno
poslovati. Ve}ina je tih ljekarnika morala
preuzeti i sve farmaceutske tehni~are koji
su radili u jedinici koju su uzeli u zakup,
bez obzira na to je li ih bilo vi{e nego {to
zahtijevaju normativi, te im je trebalo osigurati pla}e i sva druga materijalna prava
na isti na~in kao da i dalje rade u dràvnoj
ljekarni. Valja znati da ljekarnici privatne
prakse u zakupu nisu traìli atraktivne lokacije i velike poslovne kvadrature nego
samo one u kojima se moè ljekariti5 pre5
Ljekarenje – bavljenje ljekarni~kim radom u kojoj javnoj ljekarni, a to se pravo podjeljuje ljekarniku. Izraz
ljekarenje slu`beno se navodi ve} u Zakonu o ljekarni~tvu od 11. travnja 1894. U tom se zakonu moè,
primjerice, pro~itati: «Osobno pravo na ljekarenje utrnut }e: ako ljekarnik umre, ako se ljekarnikova udova
uda, kada malodobna ljekarnikova djeca postanu punoljetna, ako ljekarnik padne pod ste~aj, ako je krivi~no
ka`njen, ako ljekarnik bez dozvole vlasti zatvori ljekarnu, ako ljekarnu premjesti na drugo mjesto» i tako redom. Ljekarenje se sastoji u «pripravljanju lijekova po
III : 2008 - 3/4
ma normativima. To je i razumljivo jer atraktivni i veliki prostori zahtijevaju ne samo
velike reìjske tro{kove nego i velike iznose
zakupnina. Glede tvrdnje da nemaju obvezu odràvanja gra|evina valja istaknuti da
je mnogo ljekarnika privatne prakse u zakupu sámo uloìlo znatna sredstva u pobolj{anje i ure|enje ljekarni~kog prostora, iako
to nije njihovo vlasni{tvo. Naime, mnogi su
zakupljeni prostori bili u lo{em stanju, a
oprema ve} davno amortizirana i zastarjela. Ima i primjera da su dani u zakup i solidno ure|eni prostori, no pravilnik o zakupu (NN, 6/96.) predvidio je da se pri
izra~unu iznosa zakupnine takve okolnosti
uzmu u obzir.
Danas postoji 140 ljekarni u zakupu, a taj
je model zakupa trebao i}i i dalje. Me|utim,
zbog otpora iz redova nekih interesnih
skupina, koji èle pokupovati ùpanijske
ljekarne, cijeli projekt je sada u mirovanju,
unato~ tomu {to je donesen novi Pravilnik
o zakupu (NN, 80/07.) koji predvi|a nastavak ranije primjenjivanog postupka.
Sada, dvanaest godina nakon objavljivanja
prvoga pravilnika (NN, 6/96.), moè se
ve} s distance govoriti o dobrim i lo{im
stranama privatizacije u primarnoj zdravpropisu farmakopeje, prodaji ispravnih i dozvoljenih
lijekova te lijekova na ispravni lije~ni~ki recept, drànje
u zalihi u farmakopeji propisanih lijekova, izdavanju
lijekova u svako doba (danju i no}u), strogo ~uva, izdaje
i s nu`nom pa`njom rukuje s otrovnim tvarima, drì
urednima prostorije u ljekarni po propisu i uklanja
moèbitne propuste ustanovljene pri godi{njem pregledu ljekarne.» Vidjeti tako|er: Biltenu HLJK, god. III
(2008), broj 2, str. 97. [V. G.].
stvenoj za{titi po opisanom modelu. Tako
se moè uo~iti ~injenica da su se u pojedinim ùpanijama u zakup prve davale ljekarne u malim, seoskim sredinama, koje su do
tada bile na rubu ili ~ak ispod rentabilnosti
ili isplativosti. Moèmo si samo predo~iti
kakav je to bio njihov po~etak. Tek uz rad
s mnogo muke i odricanja bilo ih je mogu}e
odràti, putem takvih zdravstvenih jedinica
vidljivo unaprijediti ljekarni{tvo na tim
podru~jima. To je bilo mogu}e jer su ljekarnici u tim skromnim sredinama bili svjesni
da samo kvalitetnijom ljekarni~kom uslugom i racionalizacijom tro{kova mogu opstati.
Ukupno gledaju}i, svakako da model zakupa ima vi{e dobrih strana nego lo{ih. Neke
od dobrih strana toga modela privatizacije
jesu:
• ljekarnici privatne prakse u zakupu
(dalje u tekstu: LJPZ) po~eli su se
pa`ljivo, bri`no i doma}inski odnositi
prema zakupljenoj ljekarni
• LJPZ su odràli i unaprijedili ljekarni{tvo
u seoskim sredinama i na podru~jima
od posebne dràvne skrbi
• LJPZ su znatno pobolj{ali kvalitetu
ljekarni~ke usluge
• ljekarni~ku skrb su LJPZ ugradili sustavno u svoj ljekarni~ki rad
• LJPZ su racionalizirali tro{kove poslovanja
• svi su farmaceutski tehni~ari ostali zaposleni u mati~noj ljekarni~koj jedinici
• zaposlili su se i novi zdravstveni radnici
141
• rad s bolesnicima postao je kvalitetniji
zbog ve}e odgovornosti prema poslu
ljekarnika, kao i zbog zapo{ljavanja novih zdravstvenih djelatnika/ljekarnika
• LJPZ su stru~no neovisni i time slobodni da s uspjehom razvijaju nove i
vrijedne ljekarni~ke vje{tine
• LJPZ su razvili vlastite poslovne sposobnosti
• LJPZ su spoznali do najmanje sitnice
sve pojedinosti poslovanja jedne ljekarne, pri ~emu su stekli sposobnost pravilnog razmi{ljanja i odlu~ivanja, kao i
svijest o vrijednosti ljekarni~ke usluge i
vlastite uloge kao samostalnog nositelja ljekarni~ke djelatnosti
• onemogu}ena je {tetna prodaja ljekarni
spajanjem s kojim velikim lancem.6
Model zakupa u biti je model «jedna ljekarna, jedan ljekarnik», za koji model smatramo da je najbolji, i to kako zbog za{tite
i sigurnosti valjanog stru~nog rada, tako i
zbog nerazdvojive odgovornosti ljekarnika
prema bolesnicima koji uz to èle obiteljskog ljekarnika, 7 i kona~no zbog jamstva
za kvalitetnu provedbu ljekarni~ke skrbi.
6
Vidjeti uvodnik: Ljekarni{tvo zbliìlo vladaju}e i oporbu u
Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 6-7.
7
Obiteljski ljekarnik – ljekarnik koji se bavi prou~avanjem
valjane uporabe lijekova kod uku}ana i unapre|ivanjem
zdravlja i blagostanja ~lanova obitelji uz obavljanje uobi~ajenih du`nosti koje ljekarniku stoje u zvanju: (1) opskrbom lijekova, medicinskih proizvoda i drugih sredstava za za{titu zdravlja, (2) brigom za dobrobit bolesnika u svim okolnostima, davanjem uputa i savjeta o
primjerenoj uporabi lijeka i pra}enjem lje~idbenih u~inaka lijeka, (3) vo|enjem brige o mogu}im pogre{kama
koje pripadaju lijekovima ili su njima izazvane, (4)
142
III : 2008 - 3/4
Prirodno, kao i svaki model, i ovaj model
ima nekih lo{ih strana u provedbi i zlorabi.
Valja nabrojiti one bitne:
• ve} dvanaest godina neodre|en je pravni poloàj zakupaca, a koji onda dovodi i do razli~itih, neosnovanih i/ili samovoljnih tuma~enja, naj~e{}e od pojedinih ravnatelja, upravnih vije}a i lokalnih uprava
• pori~e se pravna osobnost ljekarna u
zakupu, iako sve one imaju sva obilje`ja
pravne osobe, sa svojstvima pravnog
subjekta – poput organizacija, trgova~kih dru{tava, ustanova i sli~no
• iznosi zakupnina postaju ili mogu postati sredstvo politi~kog pritiska kako bi se
ljekarne vratile u stanje koje je prethodno postojalo, tj. iz zakupa u ljekarni~ku
ustanovu, da bi se potom «u paketu»
kao ljekarni~ke ustanove prodale 8
posebice vo|enjem brige o neispravnim i pogre{nim
postupcima ili odstupanjima od stanovitih pravila ili
propisa u lije~enju lijekova i (5) uop}e pobolj{avanjem
sigurnosti bolesnika i ~lanova njegove obitelji. Obiteljski ljekarnik zajedno s bolesnikom i lije~nikom izra|uje plan lije~enja uku}ana, a u smislu provedbe ljekarni~ke
skrbi, ljekarnik na razini temeljne ljudske zajednice
(koju tvore ~lanovi istog ku}anstva) uspostavlja i odràva svojevrstan stru~ni odnos izme|u bolesnika i ljekarnika radi prikupljanja podataka o lije~enju lijekovima i u
smislu podu~avanja i savjetovanja ~lanova obitelji o
ispravnoj primjeni i djelovanju lijekova, a podatke o lije~enju bolesnika lijekovima, uz njegov pristanak, prikuplja, zapisuje, vodi, sre|uje i prati [V.G.].
8
Takav je povratni proces, u pravilu, sprije~en dono{enjem Zakona o dopuni Zakona o ljekarni{tvu [o ~emu
je iscrpno pisano u ~lanku Ljekarni{tvo na saborskim klupama u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 3740] i Uredbom o maksimalnoj zakupnini. [to se pak
ti~e zakupnine, ljekarnici privatne prakse u zakupu ne
III : 2008 - 3/4
• ljekarni~ke ustanove, u pravilu, vrlo
malo ulaga~ki ulaù u zakupljene prostore, iako su znatna sredstva od zakupnina na~elno namijenjena za odràvanje zgrada i za gra|evinsku podlogu
proizvodnih djelatnosti (gra|evinske
infrastrukture), tako da prostori sustavno zastarijevaju i propadaju, a istodobno ljekarnik privatne prakse u zakupu
nije potaknut da nov~ano ulaè u prostor koji nije njegovo vlasni{tvo
• uvo|enjem re~enog modela naknadno
je dovelo do raslojavanja unutar farmaceutske struke, i to u slu~ajevima kada
je, naàlost, titular9 vlasni{tva postao,
umjesto ljekarni~kog stru~nog rada, bitan ~imbenik ugleda
• modelom zakupa nije rije{eno pitanje
naslje|ivanja, dakle, svojevrsnog preno{enja nepokretne i pokretne materijalne vrijednosti u vlasni{tvu (imovine,
ostav{tine) na druge osobe (nasljednike), a to vrijedi i za «prave» privatne
ljekarnike koji imaju u vlasni{tvu samo
jednu ljekarnu
• dakako da ljekarne u zakupu prate i svi
oni op}i problemi koji su poznati kao
te{ko}e u cjelokupnom ljekarni{tvu.
traè povla{tene zakupnine jer takve nemaju ni ljekarnici, tzv. «pravi» privatnici, koji vode ljekarnu u unajmljenom prostoru. Isto tako, zakupnine ne smiju biti sredstvo politi~kog ucjenjivanja, jer je djelatnost ljekarne u
zakupu vezana za odre|enu lokaciju i nemaju se pravo
preseliti na drugu lokaciju (~ak ni u vlastiti prostor na
istom podru~ju).
9
Titular – nositelj nekoga stvarnog prava, naslovnik.
Zbog ~injenice {to ve} dvanaest godina
nije primjereno/prikladno rije{en nazna~en
sklop nerije{enih odnosa osnovana je
Udruga ljekarnika privatne prakse u zakupu, koja nastoji putem tijela koja se bave
zdravstvenim podru~jem javnih poslova
sna`nije i smisleno jasno (ob)razlagati,
raspravljaju}i obra|ivati i rje{avati probleme ljekarnika privatne prakse u zakupu.
Udruga, dakako, nema za cilj baviti se djelatnostima za koje su ovla{tene dràvne
institucije. Pri tome valja istaknuti da je suradnja Udruge s HLJK-om i Ministarstvom
zdravstva i socijalne skrbi sve bolja.
Ljekarnici privatne prakse u zakupu u svakom slu~aju smatraju da se preostali dio
ùpanijskih ljekarni treba privatizirati, te da
model koncesije predloèn u smjernicama
novoga Zakona o ljekarni{tvu zna~i pomak
prema naprijed, odnosno da je model koncesije kvalitetniji model. Razlozi za tu tvrdnju leè u ~injenicama da je rad u ljekarnama javna, zdravstvena djelatnost od velikog
i bitnog interesa za svako pa i na{e dru{tvo,
te da se istodobno i trajno moèmo osloniti samo na ljekarnike kada treba voditi
ra~una o {to kvalitetnijoj i odgovornijoj
ljekarni~koj usluzi. Nositelj ljekarni~ke djelatnosti jest magistar farmacije koji samostalno pruà zdravstvenu uslugu u primarnoj zdravstveno za{titi, dok u odre|enim
segmentima te za{tite sura|uje s lije~nicima,
stomatolozima i medicinskim biokemi~arima. Ulogu i rad farmaceutskog tehni~ara
u ljekarni tako|er ne smijemo zaboraviti, a
taj rad mora biti skladan njihovim zadanim
143
opsegom poslova. Odgovornost, stru~nost,
javnost djelatnosti i samostalnost u stru~nome djelovanju bitni su i presudni ~imbenici
koji sna`no podupiru upravo u smjernicama predloènu privatizaciju po modelu
koncesije. Stanoviti interesi odre|enih hrvatskom ljekarni{tvu nesklonih grupacija,
koje su obi~no povezane tek trgova~kim
zajedni~kim interesima, i koje su ~esto tipi~an primjer sukoba interesa, ne smiju
zastrti bit i napredak ljekarni~ke struke.
Nadamo se da }e i Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi isto to tako prepoznati. III : 2008 - 3/4
Doprinos EU
ljekarnika
zdravstvenom
sustavu
Liberalizacijske sklonosti i promjene posljednjih desetlje}a u ljekarni{tvu na
tlu ujedinjene Europe veliki su izazov za
odrìvost i daljnji razvoj ljekarni~ke skrbi u
okviru zdravstvenog sustava. Po~etkom godine 2007. Pharmaceutical Group of the
European Union (PGEU) objavio je dokument kojemu je svrha naglasiti ulogu ljekarnika i njegov doprinos u zdravstvenom
sustavu.
Svakodnevna ljekarni~ka praksa i djelokrug
rada ljekarnika u Hrvatskoj usmjereni su na
pruànje osnovnih ljekarni~kih usluga korisnicima, te na administrativne usluge prema
osiguravateljima i zdravstvenim tijelima. Te
usluge obuhva}aju: nabavu i izdavanje lijekova, izradbu magistralnih i galenskih pripravaka, savjetovanje bolesnika i/ili ~lanova
njihove obitelji o uporabi propisanih lijekova, savjetovanje o izboru i primjeni lijekova
za samolije~enje, administrativne usluge prema zdravstvenom osiguranju, izradbu izvje{}a o potro{nji lijekova, ljekarni~ka deùrstva
i odràvanje stalne zalihe lijekova.
napisao: Mate Portolan / HLJK; prema podacima PGEU, Policy statement, Community Pharmacists’ Added Value to the Health System, General assembly PGEU, 21. studenoga 2006.
144
III : 2008 - 3/4
Valja se pritom zapitati: prepoznaju li danas kako ljekarnici, tako i zdravstvene vlasti
u Hrvatskoj va`nost ugradnje ljekarni~ke
skrbi u svakodnevnu ljekarni~ku praksu i
potrebu pruànja posebnih/dodatnih ljekarni~kih usluga?. Prihva}anjem povoda za
primjereni odgovor (izazova) i prihva}anjem
do provedbe novijih zada}a ljekarnika na
jasan na~in i nedvosmisleno }emo pokazati da prepoznajemo budu}nost hrvatskoga
ljekarni{tva u sklopu zdravstvene djelatnosti, a ljekarnika kao odgovornoga zdravstvenoga radnika. Objavom re~enog dokumenta cilj nam je upoznati sve na{e ljekarnike i one odgovorne za ljekarni{tvo i
zdravstvo u cjelini s praksom i razvojem
ljekarni~ke djelatnosti u Europskoj uniji
(EU), te navesti odgovorne na djelovanje i
promjene u hrvatskom ljekarni{tvu.
Zdravlje i usluge
Javno ljekarni{tvo oduvijek je imalo va`nu
ulogu u promid`benom predstavljanu,
~uvanju i pobolj{anju zdravlja/zdravstva.
Ljekarne su uvijek bile i jesu lako dostupne,
smje{tene u srcu zajednice, u seoskim ili
siroma{nim gradskim podru~jima, u glavnim dijelovima gradova i u njihovim predgra|ima.
Uloga ljekarnika tradicionalno je usmjerena na opskrbu lijekovima i pruànju savjeta
koji zadovoljavaju potrebe bolesnika. No,
posljednjih se godina pro{iruju uloga i djelokrug rada ljekarnika. Kako bi se bolje reagiralo na potrebe bolesnika, razvijaju se
novi pristupi, kao {to su ljekarni~ka skrb i
farmakolo{ka opreznost.1
Razvoj novih lijekova potaknuo je ljekarnike da svoje znanje prilago|uju novim tehnologijama. Ljekarna se pretvara u zdravstveno savjetodavno sredi{te i postaje
vaàn suradnik u zdravstvenom poslovanju
dràve u sustavu opskrbe lijekovima i u
provedbi pojedinih zdravstvenih aktivnosti
u suradnji s tijelima zdravstvene uprave.
Ljekarne, kao zdravstvena savjetodavna sredi{ta, pruàju usluge bolesnicima i svim
gra|anima prema njihovim potrebama za
prevencijom,2 lije~enjem ili o~uvanjem
zdravlja. Ljekarne pruàju usluge koje su
pod nadzorom visokoobrazovanih stru~njaka i oblikovane su usredoto~eno na potrebe bolesnika i/ili lokalne zajednice na kojoj
zajednice djeluju. Javne su ljekarne vrlo
~esto (doslovno i metafori~no!) ulazna vrata u zdravstveni sustav.3
1. Zdravlje je najve}e blago
U ovom }emo dijelu prikazati op}enito
doprinos ljekarnika zdravstvenom sustavu i
1
Farmakolo{ka opreznost – nastojanje da se izbjegnu
opasnosti, pa i neprilike, pri uporabi lijekova i njihova
djelovanja na ìvi organizam [V. G.].
2
Prevencija (u zdravstvu) – mjere koje se poduzimaju
radi spre~avanja pojave i {irenja bolesti.
3
Zdravstveni sustav – cjelovit, funkcionalno povezan
skup zdravstvenih organizacija (ustanova, udruga,
dru{tava, tvrtki, slu`bi, ljekarni, laboratorija, …), radnika, metoda i na~ina rada putem kojih se provode mjere za unapre|ivanje zdravlja, za za{titu od bolesti i
njihovo otkrivanje, za lije~enje, rehabilitaciju i druge
oblike zdravstvene za{tite i skrbi, za opskrbu lijekovima, razvoj bolesnikove sigurnosti i tako redom [V. G.].
145
opisati najva`nije ljekarni~ke usluge. Primjeri navedeni u dokumentu temelje se na
studijama4 provedenima u EU, SAD-u i
Australiji o pruànju ljekarni~kih usluga,
takvih koje rezultiraju boljim lije~enjem
bolesti i upravljanjem lijekovima, ve}em
zadovoljstvu bolesnika, pobolj{anoj kvaliteti ìvota i u{tedama u zdravstvenom sustavu.5-7
1.1. Pravilna uporaba lijekova. Ljekarnik je
stru~njak za lijekove koji poznaje me|usobno djelovanje lijekova8 i ljudskog organizma. Ljekarnik osigurava najbolji lje~idbeni9
4
Studija – znanstvena rasprava ograni~ena na jednu
temu.
5
Report prepared by the National Coordinating Committee on Therapeutic Goods (NCCTG) on the results
of research into A Cost-Benefit Analysis of Pharmacist
Only (S3) and Pharmacy Medicines (S2) and Risk-Based Evaluation of the Standards, commissioned by the
Pharmacy Guild of Australia to implement Recommendation 5 of the Review of Drugs, Poisons and Controlled Substances Legislation (the ’Galbally Review’), endorsed by the Australian Health Ministers’ Conference
(AHMC) on August 2005.
6
Mary E. S. Indritz, B. Artz Margaret, The Value Added to Health Care by Pharmacists, International Conferences on Improving Use of Medicines (ICIUM),
Chiang Mai, Thailand 1 to 4 April 1997, World Health
Organisation, Essential Medicines and Policy Department (EDM).
7
Evidence of the Value of the Pharmacist, http://www.
aphanet.org/pharmcare/2002ncslinsert1.pdf
8
Interakcija ili me|udjelovanje lijekova, vidjeti u Biltenu
HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 232.
9
Lje~idbeno/terapijski – koji se odnosi na metode i postupke lije~enja bolesti i na lijekove. Vidjeti tako|er srodni izraz terapija u Biltenu HLJK, god. II (2007), broj 4,
str. 196 [V.G.]. Izraz terapija treba se sustavno zamijeniti rije~jui lije~enje [vidjeti: Enciklopedijski rje~nik
146
III : 2008 - 3/4
(terapijski) u~inak i sigurnu uporabu lijekova izdanih u ljekarni.
Pravilno djelovanje lijeka ovisi o na~inu njegova uzimanja. Kada ljekarnik izdaje lijek
na recept, on poduzima mjere kojima osigurava pravilnu uporabu lijeka. Pri izdavanju lijeka na recept obvezno provjerava
datum valjanosti, potvr|uje odabir upravo
pravoga lijeka, savjetuje bolesnika o pravilnoj uporabi lijeka, pruà mu stanovitu pisanu obavijest/informaciju i pa`ljivo provjerava mogu}a me|udjelovanja s kojim
drugim lijekom ili lijekovima.
Javni ljekarnici u EU uklju~eni su u programe nadziranja bolesti i ljekarni~ke skrbi, a
posebno na upravljanje lijekovima (eng.
medicines management). Cilj upravljanja
lijekovima jest sprje~avati, otkrivati i
rje{avati probleme vezane uz uporabu lijekova te osigurati njihovu racionalnu uporabu. Zada}e odgovornih u upravljanju lijehumanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, HAZU,
Zagreb, 2006.], kao {to treba izbjegavati i srodne izraze: operativna terapija, terapija lijekovima, klimatska
terapija, fizikalna terapija, kao i pridjev terapijski (koji se
odnosi na terapiju), primjerice terapijski postupak, terapijska dijagnoza, terapijska doza, terapijska inkompatibilnost, terapijska punkcija, terapijska {irina, terapijska
zajednica, terapijski indeks, terapijski sustavi i tako redom. Iz toga je razloga izraz terapijski i u ovom tekstu
zamijenjen hrvatskim izrazom lje~idbeni koji dolazi od
ne{to zastarjele hrvatske rije~i lje~idba sa zna~enjem
lije~enje [vidjeti: Osmojezi~ni enciklopedijski rje~nik
(ur. T. Ladan), Svezak III, Leksikografski zavod Miroslav
Krleà, Zagreb, 2000, str. 174]. Rije~ lje~idbeni iz
lje~idba nastala je po analogiji uporabe drugih hrvatskih
parova: tvorba/tvorbeni, izradba/izradbeni, nagodba/
nagodbeni, rezidba/rezidbeni, plovidba/plovidbeni i
tako redom [V.G.].
III : 2008 - 3/4
kovima jesu savjetovanja o propisivanju,
pra}enje i provjera postupka lije~enja (terapije), upravljanje sustavom ponovljenog
izdavanja, te poduka o propisivanju i uporabi lijekova. Nabrojeane djelatnosti uklju~uju i pruànje kvalitetnih savjeta u osiguranju sigurne i odgovorne samoskrbi i samolije~enja.10
Upravljanje uzimanja lijekova (tako|er:
medikacijom) posebno je va`no kod kroni~nih bolesti, kao {to su astma, povi{eni
krvni tlak i {e}erna bolest, kada su ne samo
pravilna upotreba lijeka ve} i kori{tenje
medicinskim pomagalima va`ni za ustrajnost lije~enja i za osiguravanje najboljega
lje~idbenog u~inka.
U osoba sa {e}ernom bolesti tipa 1 (ovisna
o inzulinu) bitno je osigurati suradljivost
zbog primjene inzulina i posebnog na~ina
prehrane. Bolesnici sa {e}ernom bolesti
uzimaju tako|er i druge lijekove kako bi
smanjili komplikacije koje su posljedica njihove bolesti.
Istraìvanja o pruànju ljekarni~ke skrbi u
osoba sa {e}ernom bolesti tipa 2 (neovisna
o inzulinu) pokazala su da ljekarni~ke usluge pridonose otkrivanju problema s lijekovima i zdravljem. Kao korist od ljekarni~kih
usluga bolesnici isti~u kako slijedi: vi{e
obavijesti o {e}ernoj bolesti i lijekovima (za
tu bolest), savjetovanje o samolije~enju, a
oko 30 % bolesnika smatra ohrabruju}im
poticaje u ljekarni za smanjivanjem tjelesne
teìne (2-20 kg).11 Osim javnozdravstvenoga zna~enja, ovim uslugama se smanjuju
i zdravstveni izdaci za lijekove. Dokazano
je da savjetovanja s ljekarnikom u osoba sa
{e}ernom bolesti tipa 2 mogu smanjiti
ukupne tro{kove lije~enja 20 %.12
1.2. Provjera pogrje{aka na receptima.
Ljekarnici su odgovorni za pravilno izdavanje propisanih lijekova. Sve ve}im brojem
novih i dostupnih lijekova pove}ava se i
mogu}nost pogrje{aka, primjerice, u vezi
sa sli~nim nazivom lijeka, pakiranja, novih
indikacija,13 pa je stoga mogu}e o~ekivati
vi{e {tetnih posljedica.
Kad ljekarnik izdaje lijek, on je obvezan
provjeriti je li lije~nik propisao odgovaraju}i
lijek, propisanu dozu lijeka, te postoje li
interakcije s drugim lijekovima. Ljekarnici
11
U. Kahmen, Marion Schaefer, Pharmaceutical Care
for patients with non-insulin dependent diabetes mellitus, Working Group Pharmacoepidemiology/Social
Pharmacy, Humboldt-University Berlin (Prof. M. Schaefer), and Chamber of Pharmacists Baden-Württemberg,
Germany.
12
10
Samolije~enje jest samoinicijativno uzimanje lijekova u
svrhu olak{anja prate}ih simptoma kod blagih slu~ajeva
bolesti, kada je poznata sigurnost lijeka. Tako|er, to je
uzimanje lijekova bez savjeta lije~nika, obi~no kad nije
potrebna to~na dijagnoza i kad su velike razlike izme|u
ne{kodljivih i toksi~nih doza lijekova, a dijagnoza ~esto
nije definirana. U praksi se rabe i manje pogodni izrazi:
automedikacija i samomedikacija [V. G.]
Gerber et al, Impact of pharmacists consultation provided to patients with diabetes on healthcare cost in a
health maintenance organization, American Journal of
Managed Care, 4 (1998) 991-1000.
13
Indikacija (lat. indicatio) – svaki znak ili okolnost koja
upu}uje na potrebu primjene ili provedbe odre|enog
lijeka, zahvata i sli~no. Isto u Bilten HLJK, god. II
(2007), broj 4, str. 196 [V.G.].
147
imaju va`nu ulogu u izvje{}ivanju o pogrje{kama u propisivanju i izdavanju lijekova
na recept. Oni imaju klju~nu ulogu u sprje~avanju medikacijskih pogrje{aka ili pogrje{aka uzimanja lijekova, kao i u za{titi bolesnika od {tetnih posljedica kada se pogrje{ka
dogodi.
Zdravstvene vlasti poduzimaju niz mjera
radi smanjivanja medikacijskih pogrje{aka.
Pri uporabi lijekova mogu}i su nepovoljni
ishodi koji uklju~uju propisivanje pogje{nog
lijeka ili neispravne primjene pravilno propisanog lijeka, krive doze lijeka, pogrje{ne
uporabe lijeka zbog problema u komunikaciji izme|u bolesnika i zdravstvenih radnika, zatim nepovoljne reakcije na lijek, pogrje{aka pri izdavanju lijeka, pri propisivanju lijeka i uporabi neispravnih lijekova.
Ljekarnici, kao stru~njaci za lijekove, imaju
va`nu ulogu u otkrivanju i sprje~avanju tih
pogrje{aka te su odgovorni i za uspje{nu
uporabu lijekova. Javni ljekarnici, kao zdravstveni radnici odgovorni za izdavanje lijekova, imaju bitnu ulogu u ostvarivanju bolesnikove sigurnosti.
Javni ljekarnici razvijaju sustave osiguravanja kvalitete/kakvo}e,14 u~enja i izvje{}ivanja radi uspje{nijeg otkrivanja i sprje~avanja
14
Osiguravanje kvalitete (eng. quality assurance, fr. assurance de la qualité, njem. Qualitätssicherung) je dio
upravljanja kvalitetom (eng. quality menagement) usmjeren na osiguravanje povjerenja da }e zahtjevi (eng. requirements) za kvalitetu biti ispunjeni [HRN EN ISO
9000:2002]. Pri tome upravljanje kvalitetom zna~i:
uskla|ene radnje za usmjeravanje organizacije i upravljanje njome s obzirom na kvalitetu [V. G.].
148
III : 2008 - 3/4
pogrje{aka. U vi{e zemalja EU javni ljekarnici sudjeluju u primjeni tzv. e-Propisivanja
lijekova. e-Propisivanje moè pridonijeti ve}oj bolesnikovoj sigurnosti15 jer isklju~uje
neke probleme i {tetne posljedice koji se
pojavljaju pri ru~nom propisivanju lijekova.
1.3. Ustrajnost u lije~enju i ustrajnost u
dugotrajnoj terapiji. Na pridràvanje propisanog na~ina lije~enja ili na ustrajnost
bolesnika u dugotrajnom lije~enju utje~u
razni ~imbenici. Uz propisano lije~enje bolesnici sami ~esto uzimaju bezreceptne lijekove. Starijim se osobama uz dugotrajnu
terapiju u isto vrijeme propisuju i lijekovi
za druga bolesna stanja ili, kako je ve} nazna~eno, primjenjuju samolije~enje. Ljekarnik svojim znanjem moè sprije~iti neèljene posljedice ili komplikacije,16 te osigurati racionalno i u~inkovito djelovanje lijekova boljom suradljivosti bolesnika.
Neustrajnost u lije~enju ima kao posljedicu
pove}ane tro{kove zbog uzaludno potro{enih ili neiskori{tenih lijekova i potrebe za
dodatnim medicinskim savjetima, a u nekim slu~ajevima i za dodatnim bolni~kim
lije~enjem. Pobolj{anje ustrajnosti bolesnika u lije~enju veliki je izazov za sve zdravstvene radnike, a posebno za ljekarnike.
15
Bolesnikova sigurnost, vidjeti Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 2, str. 69.
16
Komplikacije (lat. complicatio) – pogor{anje osnovne
bolesti razvojem drugih patolo{kih promjena, ili istodobna prisutnost dviju ili vi{e bolesti u istog bolesnika
[V. G.].
III : 2008 - 3/4
Neustrajnost u lije~enju zna~ajan je problem u kroni~nih bolesnika jer 30-50 %
bolesnika ne koristi se lijekovima kako je
propisano.17 [tetu od neustrajnosti u lije~enju, osim bolesnika, ima i zdravstveni sustav. U SAD-u ona iznosi godi{nje vi{e od
100 milijardi USD i u stalnom je porastu.
Neustrajnost u lije~enju, primjerice, osteoporoze pove}ava tro{kove zdravstvenim
sustavima u EU za vi{e od 4,8 milijardi
eura.18 Valja naglasiti da pove}anje ustrajnosti u lije~enju moè imati ve}i u~inak na
lije~enje nego pobolj{anje tradicionalnih
biomedicinskih postupaka lije~enja.19
Bolesnici koji po~inju lije~iti svoju kroni~nu
bolest novim lijekovima imaju posebnu potrebu za savjetovanjem i potporom. Ljekarnici savjetovanjem pri izdavanju lijekova
mogu rije{iti ve}inu ovih problema. Istraìvanja su pokazala da nova usluga pruànja
potpore i savjetovanja bolesnika u po~etku
njihova lije~enja novim lijekovima pridonosi boljoj zdravstvenoj skrbi i ve}oj bolesnikovoj sigurnosti.20
17
Home R. Adherence to medication: a review of the
existing literature. In: Myers LB, Midence K, eds. Adherence to treatment in medical conditions. Amsterdam:
Harwood Academic Press, 1998.
18
International Osteoporosis Foundation (IOF), Staying
Power: Closing The Adherence Gap In Osteoporosis,
May 2006.
19
R. B. Hayner, P. Montague, T. Oliver, et al., Interventions for helping patients to follow prescriptions for
medications (Cochrane Review), u: The Cochrane Library, Issue 4. Oxford: Update Software, 2001.
20
N. Barber, J. Parsons, S. Clifford, R. Darracott, R. Horne, Patients’ problems with new medication for chronic
conditions, Qual. Saf. Health Care, 13 (2004) 172-175:
U Velikoj Britaniji planom su Nacionalnoga
zdravstvenog osiguranja (UK NHS) ljekarnici uklju~eni u dugoro~na lije~enja (eng.
long-term therapies) s ovlastima u propisivanju. Ljekarnici pritom, ostvaruju}i pove}anje ustrajnosti bolesnika u lije~enju i
vo|enjem o~evidnika o vlastitim stanovitim
terapijskim zahvatima, pridonose u~inkovitosti zdravstvenog sustava.21
1.4. Sigurnost razdiobe/distribucije lijekova. U ve}ini zemalja EU javni su ljekarnici
uklju~eni u djelatnosti vezane za otkrivanje, prou~avanje, utvr|ivanje opasnosti,
sprje~avanje neèljenih reakcija, odnosno
suzbijanje nepoèljnih reakcija izazvanih
lijekovima. To se naziva farmakovigilancijom.22 Bolesnici i drugi korisnici lijekova o
svojim zdravstvenim nevoljama/neprilikama izazvanima uporabom lijekova vjerojatno }e razgovarati sa svojim ljekarnikom,
ako ne prije, onda tada kada do|u po na21
World Health Organization, Adherence to long-term
therapies: evidence for action, WHO, 2003.
22
Farmakovigilancija je u hrvatskom izri~aju farmakobri`nost ili ~ak farmakobudnost (farmakopozornost,
farmakopomnja, ljekopomnja), a o ~emu je ve} pisano u
Bilten HLJK, god. I (2006), broj 2, str. 82. i u Bilten
HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 15. Farmakobri`nost
se odnosi na odre|eno pra}enje sigurnosti lijeka (stavljenog u promet) u klini~koj praksi. Pri tome pojava
neprihvatljivih nuspojava lijeka moè dovesti do ograni~avanja i povla~enja lijeka iz prometa. Stoga je i u Hrvatskoj nu`no, a i zakonska je obveza, prijaviti svaku
nuspojavu lijeka i/ili medicinskog proizvoda prema Pravilniku o pra}enju nuspojava nad lijekovima i medicinskim proizvodima (NN, 29/05.). Izraz farmakobri`nost
ima zna~enje: djelatnost vezana na bri`ljivo (s brigom),
pomno, savjesno ili pa`ljivo pra}enje djelovanja lijekova
[V. G.].
149
stavak uzimanja lijekova za svoje lije~enje,
ili kada kupuju bezreceptni lijek.
Javne ljekarne opskrbom lijekovima osiguravaju promet samo sigurnih, kvalitetnih i
u~inkovitih lijekova i sprje~avaju ulazak krivotvorenih lijekova na trì{te, te omogu}uju
brzi opoziv i uklanjanje s trì{ta nevaljalih
lijekova ili lijekova ~ija uporaba donosi stanovit zdravstveni rizik.
Primjer iz Velike Britanije: kada je zbog rizika vezanog za Reyeov sindrom23
odlu~eno da se Aspirin vi{e ne daje maloj
djeci, svi su aspirinski lijekovi za mlade bili
povu~eni iz prodaje u ljekarnama u roku
od 24 sata. U isto vrijeme ljekarnici su sve
koji su traìli aspirinske lijekove upozoravali da se ti lijekovi ne smiju davati djeci.
Ipak, i dvije godine poslije inspektori Kraljevskog farmaceutskog dru{tva pronalazili
su aspirinske lijekove za djecu i mlade u
ostalim trgovinama.
1.5. Javno ljekarni{tvo i utjecaj na lokalnu
zajednicu.24 Ljekarne su naj~e{}e smje{tene
u sredi{tima lokalne zajednice. Javna ljekarna moè utjecati na stanje i razvoj lo23
Reyeov sindrom (lat. syndromum Reye) – rijetka, akutna, potencijalno fatalna bolest djeteta s intenzivnim
povra}anjem, bolesti jetara i encefalopatijom, nepoznatih uzroka i nastanka, ~esto nakon akutne respiratorne
virusne infekcije [V. G.].
24
Public Health: a practical guide for community pharmacists, jointly prepared by Pharmaceutical Services
Negotiating Committee, National Pharmaceutical Association, Royal Pharmaceutical Society of Great Britain, and PharmacyHealthLink http://www.rpsgb.org.
uk/pdfs/pubhlthguidcommph.pdf
150
III : 2008 - 3/4
kalne zajednice, posebice na javno zdravlje, na zadovoljavanje potreba dru{tva i
pojedinca, i taj se utjecaj ne smije podcjenjivati. Tako|er, javni ljekarnici imaju va`nu
ulogu u promicanju, o~uvanju zdravlja,
prevenciji bolesti i pobolj{anju kvalitete
ìvota lokalne zajednice u kojoj djeluju.
Istraìvanja su pokazala da su za odràvanje
i razvoj male lokalne zajednice va`na tri
~imbenika: zdravstvena stanica,25 ljekarna
i po{tanski ured ili banka. Ako nedostaje i
jedno od njih ugroèn je opstanak lokalne
zajednice.26
Novonastala ekonomska zaklada (eng. The
New Economics Foundation) - nezavisni
institut za intelektualne usluge u Velikoj
Britaniji - objavila je izvje{}e pod nazivom
Grad duhova u Britaniji: smrtonosni recept,27 u kojemu se poziva dràvno tijelo
koje ima provedbenu vlast u zemlji (vlada)
da prepozna ulogu ljekarni u lokalnim zajednicama.
Ljekarne smje{tene u glavnim ulicama malih zajednica imaju vaàn dru{tveni i gospodarski utjecaj u lokalnoj zajednici, posebno
25
Zdravstvena stanica (eng. health centre) zdravstvena
je ustanova koja gra|anima pruà primarnu zdravstvenu za{titu [V. G.].
26
Department of Health, Improving shopping access
for people living in deprived neighbourhoods – a paper
for discussion, Department of Health: London, 1999.
27
New Economics Foundation (2003). Ghost Town
Britain: a lethal prescription, New Economics Foundation: London, 2003. Available at: http://www.neweconomics.org
III : 2008 - 3/4
na starije ljude, samohrane roditelje ili obitelji bez osobnog prijevoza. Zatvaranje ili
preseljenje ljekarni i lije~ni~kih ordinacija
zna~ajno utje~e na ekonomski pad potro{nje i u tipi~nim trgovinama ili prodavaonicama. Poticaji da se kupuje u lokalnoj sredini imaju svojega odraza na cjelokupnu gospodarsku uspje{nost lokalne zajednice.
U dru{tveno i gospodarski nepovoljnijim
podru~jima stanovnici se ~e{}e koriste svakojakim uslugama primarnog zdravstva.
Izvje{}a, primjerice, pokazuju da ku}anstva
s niskim prihodima obave dvostruko ve}i
broj posjeta lije~niku i ljekarni u odnosu na
one s vi{im prihodima. Stoga je neobi~no
va`no osigurati dostupnost svim vrstama
zdravstvenih usluga u takvim socijalno i
ekonomski nepovoljnijim podru~jima.
2. Usluge za zdravstvene sustave
Posljednjih godina diljem EU znatno se
pove}ava potreba za zdravstvenom skrbi,
a time rastu i tro{kovi za zdravstvo. Razlozi su starenje stanovni{tva, pojava novih
bolesti, novih i skupljih lijekova, suvremenijih medicinskih postupaka, ali i pove}ane
svijesti pojedinca o vlastitom zdravlju i narasla o~ekivanja od kakvo}e zdravstvene
skrbi. Vlade EU zajedno sa zdravstvenim
gospodarstvenicima (ekonomistima) nastoje zaustaviti rast i smanjiti tro{kove u
zdravstvu. U ovom }e se dijelu teksta tematsko teì{te na}i na ulozi ljekarnika kao
~initelja koji utje~e na nadzor, smanjivanje
i zaustavljanje rasta dràvnih tro{kova za
zdravstvo.
2.1. Sudjelovanje ljekarnika u zdravstvenoj
skrbi. Organiziranje mreè javnih ljekarni u
ve}ini je Europskih zemalja planirano i organizirano tako da bi se osigurala ujedna~ena dostupnost ljekarni~kih usluga, tj. da
bi se cjelokupnom stanovni{tvu omogu}io
pristup ljekarni~kim uslugama i u urbanim i
u seoskim sredinama. Zemlje ~lanice imaju
utvr|eno jedno i/ili vi{e mjerila za osnivanje novih ljekarni, posebice mjerilo udaljenosti ili broja stanovnika, stanovite gospodarske pokazatelje (Francuska), ili sporazum s osiguravateljem za osnivanjem ljekarne za odre|eno podru~je (Nizozemska), ili pak ugovor s tijelima socijalne za{tite (Velika Britanija). Ta mjerila jam~e dostupnost ljekarni~kih usluga svim gra|anima. Utvr|ivanjem takvih mjerila, unutar
nacionalne zdravstvene strategije, dràva
izbjegava davanje financijskih poticaja za
otvaranje ljekarni na udaljenim podru~jima
i na taj se na~in ostvaruju znatne u{tede u
zdravstvu.
Ljekarne su najdostupniji dio zdravstvenog
sustava, a ljekarnici lako dostupni, visoko
stru~ni zdravstveni radnici kojima se gra|ani ne moraju unaprijed najavljivati. Ljekarnici savjetovanjem mogu rje{avati probleme blaìh bolesti ili bolesnike upu}ivati
lije~nicima. Ljekarne su «vrata» kroz koja
se ulazi u zdravstveni sustav i zna~ajna
mjesta na kojima se procjenjuju zdravstvene potrebe gra|ana.
Istraìvanja u Velikoj Britaniji pokazuju da
~etvrtina savjetovanja u ljekarnama ne
151
zavr{ava izdavanjem/prodajom lijeka, ve}
savjetom ili upu}ivanjem lije~niku.
Studija o ekonomskom utjecaju ljekarni~kih
postupaka u javnim ljekarnama utvrdila je
da javne ljekarne u [panjolskoj ostvaruju
u{tedu od oko 3,5 % ukupne zdravstvene
potro{nje ili od 1 747 milijuna eura.28
U irskim je ljekarnama ostvarena u{teda
irskoj dràvi u visini od 19 500 milijuna
eura godi{nje provedbom pruànja usluga
razvrstavanja i klasifikacije bolesnika (trijaè) s u~inkom smanjivanja odlazaka lije~niku ili poziva hitnoj slu`bi.
Dokazano je da uklju~ivanje javnih ljekarnika u zdravstveno izvje{}ivanje, promoviranje kao i u za{titu zdravlja, u mjere koje
se poduzimaju radi sprje~avanja pojave i
{irenja bolesti (prevenciju) i u upravljanje
bolestima, da dakle sve to osigurava u{tedu
u zdravstvenim tro{kovima. Uklju~ivanje
ljekarnika u sustav ponovljenog izdavanja
lijekova (u lije~enje na dugi rok) te ljekarnikovi pregledi uzimanja lijekova (medikacije)29 u Velikoj Britaniji i u Irskoj omogu}uju
velike u{tede u zdravstvu (u Irskoj 105,84
milijuna eura godi{nje).
Istraìvanje u tom podru~ju otkrilo je da je
savjetovanje s ljekarnikom dovelo do vi{e
III : 2008 - 3/4
promjena u propisivanju lijekova nego pri
uobi~ajenoj skrbi bez pove}anja optere}enja za lije~nike op}e prakse. Ostvarene
u{tede na lijekovima mnogo su ve}e od
tro{kova savjetovanja ljekarnika. Jedna studija pokazuje kako je tijekom jedne godine
ljekarnik izvr{io pregled medikacije u 97 %
bolesnika u intervencijskoj skupini, dok su
lije~nici op}e prakse izvr{ili pregled medikacije u 44 % bolesnika.30
2.2. Olak{ice u pla}anju – ljekarne kreditiraju zdravstveni sustav. Javne ljekarne izdaju lijekove na recepte bez napla}ivanja
ukupnog iznosa cijene lijeka. Ljekarne dostavljaju ovla{tenim tijelima recepte s
ra~unima za izdane lijekove i ~ekaju na
pla}anje naknade. Vrijeme potrebno da
javne ljekarne dobiju puni iznos vrijednosti
razlikuje se od zemlje do zemlje. U [panjolskoj je prosje~no to vrijeme jedan mjesec, dok u Italiji vrijeme za isplatu naknade
moè potrajati nekoliko mjeseci. S ovom
uslugom javne ljekarne financiraju dràvu
preuzimaju}i na sebe {tetu i rizike od financijskih pote{ko}a u razdoblju od izdavanja lijeka do pla}anja.
2.3. Generi~ka zamjena – zamjena istovrsnim lijekom. Istovrsni lijekovi (generi~ki
lijekovi; kolokvijalno: zamjenski lijekovi)31
30
28
Assessment of Community Pharmacies Health Advice, Consejo General de Colegios Oficiales de Farmaceuticos, 2004.
29
Pregled uzimanja lijekova ili pregled medikacije (eng.
medication review) u sebi sadràva, uz cjeloviti uvid
ljekarnika u stanje izdavanih lijekova nekom bolesniku, i
provjeru i davanje mi{ljenja o ukupnoj medikaciji.
152
A. G. Zermansky, D. R. Petty, D. K. Raynor, Freemantle N, Vail A, Lowe CJ, Randomised controlled trial
of clinical medication review by a pharmacist of elderly
patients receiving repeat prescriptions in general practice, BMJ, 323 (2001) 1340 (8 December).
31
Istovrsni lijek ili generi~ki lijek jest lijek koji ima isti
kvalitativni i kvantitativni sastav djelatnih tvari i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek (odobren za
III : 2008 - 3/4
omogu}uju bolesnicima da lijekove dobiju
po 20-80 % niòj cijeni u odnosu na cijenu izvornog lijeka (originalnog lijeka).32
Uporabom generi~kih lijekova omogu}uje
se odrìvost zdravstvenog sustava i valjano
upravljanje potro{njom lijekova.
Mogu}nost da ljekarnik izvr{i zamjenu propisanog lijeka istovrsnim lijekom razli~ita je
u zemljama EU.33 U zemljama u kojima je
generi~ka zamjena34 dopu{tena ~esto postavljanje u promet) te ~ija je bioekvivalencija s referentnim lijekom dokazana odgovaraju}im ispitivanjima
biolo{ke raspoloìvosti [Zakon o lijekovima, NN,
71/07.]. O generi~kom propisivanju govorimo tada
kada lije~nici na receptu kojim propisuju lijek bolesnicima napi{u generi~ko ime djelatne tvari.
32
Izvorni lijek ili originalni lijek jest lijek koji je prvi odobren za stavljanje u promet u svijetu na temelju potpune dokumentacije o djelotvornosti, sigurnosti primjene
i kakvo}i prema postoje}im zahtjevima [Zakon o lijekovima, NN, 71/07.].
33
Veli~ina generi~kog trì{ta razlikuje se u razli~itim
zemljama EU. Generi~ki lijekovi ~ine relativno veliki dio
farmaceutskoga trì{ta po volumenu u Njema~koj (41
%), [vedskoj (39 %), Danskoj (22-40 %), Velikoj Britaniji (22 %) i Nizozemskoj (12 %). U Italiji, [panjolskoj i
Portugalu ~ine zanemarivi dio trì{ta lijekovima. U
SAD-u generi~ko trì{te iznosi vi{e od 50 % s vrlo jasnom dràvnom potporom generi~ke konkurencije. U
Velikoj Britaniji generi~ko propisivanje {iroko je zastupljeno, mnogo vi{e negoli u bilo kojoj europskoj zemlji
i jo{ se vi{e {iri. Vi{e od 50 % svih recepata u Velikoj
Britaniji pisano je generi~ki, dok u Francuskoj ono iznosi oko 13 %, u Njema~koj 30 %, a u SAD-u je to vi{e
od 51 %. Trì{ni podaci iz Osnove klini~ke farmakologije (ur. I. Franceti}, D. Vitezi}), Medicinska naklada,
Zagreb, 2007, str. 139. [V. G.].
34
Generi~ka zamjena omogu}uje da ljekarnici, bez savjetovanja s lije~nikom ili bolesnikom, u ljekarni izdaju
generi~ki lijek, iako je na receptu lije~nika propisan
izvorni pripravak, ali uz naznaku lije~nika da odobrava
stoje stroge smjernice za obavljanje zamjene. U nekim je zemljama ostavljena mogu}nost lije~niku da na receptu napi{e da
se propisani lijek ne moè zamijeniti.
Generi~ka zamjena koju provodi ljekarnik
~esto se primjenjuje za nadzor nad potro{njom lijekova. Deset od petnaest EU zemalja ~lanica (travanj 2004.) ve} imaju
neki oblik generi~ke zamjene. Zamjena je
vrlo privla~na za one koji pla}aju tro{kove,
jer omogu}uje znatne u{tede na zdravstvenim prora~unima. Udruga pruàtelja
farmaceutske skrbi (The Pharmaceutical
Care Management Association, PCMA ) u
SAD-u je na primjer izra~unala da se za
svaki 1 % pove}anja generi~kog kori{tenja
{tedi do 0,5 % u ukupnim izdacima za lijekove. U nekim zemljama to je prihva}eno
kao klju~ni mehanizam nadzora izdataka
za lijekove. Finski podaci iz oùjka 2003.
pokazuju da su ljekarnici s generi~kom zamjenom na 14 % od svih recepata ostvarili
u{tedu od 5 % u ukupnim izdacima za lijekove.35
generi~ku zamjenu. Ono postoji u nekim zemljama,
npr. u Francuskoj, Finskoj, ali je npr. zabranjena u Velikoj Britaniji. Protivnici takve politike propisivanja navode kako lije~nici moraju imati mogu}nost da propi{u
za{ti}eni pripravak ako smatraju da bi promjena lijeka
bitno promijenila suradljivost bolesnika, a tako|er se
generi~ki lijekovi tako stavljaju u povoljniji poloàj od
za{ti}enih. U Hrvatskoj je umjesto naziva generi~ka
supstancija upotrebljava naziv generi~ka tvar. Naziv
generi~ke tvari nastao je pogodnim preure|ivanjem kemijskih naziva i takav je naziv zbog kratko}e prakti~niji
za svakodnevnu uporabu [V. G.].
35
Han de Gier, Generic substitution: An effective cost
control policy?, FIP Zoom Community Pharmacy, July
2004.
153
2.4. Pomo} pri uvo|enju nacionalnih zdravstvenih smjernica. Uz generi~ku zamjenu,
zemlje EU primjenjuju u suradnji s ljekarnama i niz drugih mjera kako bi se ograni~ila
prekomjerna potro{nja lijekova, primjerice,
to su tzv. referentne cijene lijekova, uvo|enje
uvoznih ograni~enja (kvota), sudjelovanje
bolesnika u pla}anju dijela tro{kova za lijekove (participacije, udjeli, doplate).
Javne ljekarne sura|uju isto tako s dràvom
u posebnim promotivnim zdravstvenim
kampanjama36 koje provode dràvne ili lokalne vlasti.
Sudjelovanjem u primjeni tzv. e-Propisivanja ljekarnici tako sura|uju s dràvom u
primjeni administrativnih postupaka kojim
se ostvaruju u{tede u zdravstvu.
U mnogim zemljama EU javne ljekarne
ulaù velika financijska sredstva u razvoj informacijske tehnologije te nova informati~ka
znanja ljekarnika, bez sudjelovanja dràve i
zdravstvenih prora~una u tim izdacima.
U [panjolskoj je godi{nje ulaganje u informacijski ljekarni~ki sustav iznosilo vi{e od
13,2 milijuna eura.37
2.5. Skupljanje podataka – Izvje{}a o prometu lijekova. Zbog demografskih i socijal36
Kampanja – poja~ano djelovanje u kra}em razdoblju
radi postizanja kakve svrhe; povremen intenzivan rad
vezan uz neki rok radi ostvarenja kakvog va`nog cilja,
odnosno organizirana akcija protiv neke pojave, osobe
ili skupine. Rije~ kampanja iz talijanskog jezika ozna~uje
kakvo organizirano djelovanje [V. G.].
37
Assessment of Community Pharmacies Health Advice, Consejo General de Colegios Oficiales de Farmaceuticos, 2004.
154
III : 2008 - 3/4
nih promjena, vlade EU zemalja suo~avaju
se s rastom izdataka i s manjim izdvajanjem
za zdravstvo. Smanjivanje prora~una za lijekove ~esta je mjera koju zdravstvene vlasti
poduzimaju radi kontrole izdataka. U mnogim zemljama javne ljekarne prikupljaju podatke o prometu lijekova, a ti podaci zdravstvenim vlastima pomaù u planiranju izdataka te u procjeni u~inkovitosti poduzetih
mjera. Prikupljeni podaci pridonose i boljoj
farmakobri`nosti/faramkovigilanciji.
Od godine 1994. u Portugalu Centar za
farmakoepidemiolo{ko i farmakoekonomsko
istraìvanje (CEFAR) Nacionalnog udruènja
ljekarni (ANF) izra|uje farmakoekonomske
studije koje se kao izvorom podataka koriste
grupacijom javnih ljekarna. Neke od tih studija istraùju potro{nju i uporabu lijekova,
uklju~uju}i propisivanje lijekova i njihovu
razdiobu. Te su studije potpora strategiji
promoviranja racionalne farmakoterapije.
3. Dodatne usluge dru{tvenoj zajednici
3.1. Zdravstvene i obrazovne usluge. Javne ljekarne u cijeloj Europi imaju va`nu
ulogu u mnogim projektima javnoga zdravstva. Posljednjih trideset godina javni su
ljekarnici dobrovoljno razvili brojne programe javnozdravstvenog zna~enja koji se
mogu podijeliti kako slijedi:
• preventivni programi, npr. mjerenje tjelesne mase
• usluge kod kroni~nih bolesti, npr. usluge skrbi u lije~enju {e}erne bolesti
• usluge usmjerene na posebne skupine
stanovni{tva.
III : 2008 - 3/4
3.2. Prevencija zlouporabe droga. Javne
ljekarne sigurnom opskrbom lijekova zadràvaju u granicama nelegalnu nabavu lijekova. Tako|er, provjerom recepata ljekarnici prepoznaju prekomjerno propisivanje te otkrivaju nezakonitosti i izvje{}uju o
nezakonitom propisivanju lijekova.
Dokazano je da se psihotropni lijekovi ~esto
rabe neprimjereno.38 Posebno su stariji ljudi osjetljivi na djelovanje psihotropnih lijekova koji izazivaju {kodljive reakcije, uklju~uju}i sr~anu toksi~nost, smetenost39 ili
neèljeno umiruju}e djelovanje.40
Psihosocijalni problemi, pojava nuspojava i
zaka{njelo djelovanje antidepresivnih lijekova uzrokuju neustrajnost u lije~enju, {to
moè dovesti do nepotrebnog vra}anja
bolesnika u bolnicu.41, 42
38
J. R. Mort, R. R. Aparasu, Prescribing of psychotropics in the elderly: Why is it so often inappropriate? CNS
Drugs, 16 (2002) 99-109.
Zajedni~ki sastanci lije~nika i ljekarnika i rasprave o propisivanju antidepresivnih lijekova znatno su smanjili propisivanje antikolinergi~kih antidepresiva u starijih ljudi.43
Ljekarnici koji provode pregled medikacije i
savjetuju kako optimalno uzimati lijekove
mogu smanjiti broj potencijalno neprimjerenih lijekova za psihi~ke bolesti koji se propisuju starijim osobama. Pregled uzimanja lijekova i objavljivanje stanovitih podataka
pridonosi {irenju ljekarni~kih usluga koje se
pruàju ljudima sa psihi~kim bolestima.44
Mnoge su ljekarne uklju~ene u programe
kojima je cilj smanjivanje rizika od {tete
koju izaziva nezakonita uporaba droga,
kao, primjerice, izdavanje metadona45 ili
43
M. E. C. van Eijk, J. Avorn, A. J. Porsius , A. de Boer,
Reducing prescribing of highly anticholinergic antidepressants for elderly people: Randomised trial of group
versus individual academic detailing, British Medical
Journal, 322 (2001) 654-657.
44
39
Smetenost – nesposobnost jasnog mi{ljenja, izraz poreme}aja svijesti, u prvom redu organskog podrijetla, rje|e
psihi~kog podrijetla (koji nastaje iz emotivnih ili psiholo{kih uzroka). Sinonimi: zbunjenost, konfuzija [V. G.].
S. Bell, A. J. McLachlan, P. Aslani, P. Whitehead, T. F.
Chen, Community pharmacy services to optimise the use
of medications for mental illness: a systematic review,
Australia and New Zealand Health Policy, 2 (2005) 29.
Metadon [(6RS)-6(dimetilamino)-4,4-difenilheptan3-on] u obliku klorida – jak sintetski narkotik (narkoanalgetik), po djelovanju sli~an morfinu i heroinu, a rabi
se u lije~enju ovisnika preteìto o heroinu, ali i o drugim opijatima i opioidima. Metadonsko se lije~enje ovisnika o drogi primjenjuje ako detoksikacija i apstinencija nemaju izgleda na uspjeh. Umjesto heroina, ovisniku
se redovito peroralno daje metadon, u prisutnosti
zdravstvenog radnika. Time ovisnik ne mora pribjegavati kriminalu ili prostituciji da bi do{ao do sredstava za
nabavu droge, a stvaraju se i preduvjeti za socijalne i
obrazovne mjere i reintegraciju u dru{tvo. Tek po{to
ovisnik po~ne normalno dru{tveno ìvjeti, predlaè mu
se da poku{a ìvot bez droge [V. G.].
45
40
Drug use in the elderly. Prescribing practice review,
National Prescribing Service Ltd. Sydney, 2004.
41
M. Lambert, P. Conus, P. Eide, R. Mass, A. Karow, S.
Moritz, D. Golks, D. Naber, Impact of present and past
antipsychotic side effects on attitude toward typical antipsychotic treatment and adherence, European
Psychiatry, 19 (2004) 415-422.
42
M. A. Rettenbacher, A. Hofer, U. Eder, M. Hummer,
G. Kemmler, E. M. Weiss, W. W. Fleischhacker, Compliance in schizophrenia: psychopathology, side effects,
and patients’ attitudes toward the illness and medication,
Journal of Clinical Psychiatry, 65 (2004) 1211-1218.
155
ponuda usluge zamjene injekcijske {trcaljke ({price).
Prisutnost ovisnika u ljekarnama ~esto je
smetnja drugim gra|anima i bolesnicima
koji dolaze u ljekarnu, posebice starijim
ljudima i majkama s malom djecom. Zbog
svakodnevne pripreme lije~enja metadonom, koji se izdaje ovisniku, ili zbog nadzora nad uzimanjem dnevne doze, ljekarnik odvaja znatan dio svojega radnoga
vremena kako bi pruào te usluge. Unato~
tomu, mnogi su se javni ljekarnici obvezali
pruàti navedene usluge.
Rezultati istraìvanja potvrdili su (2002.)
da su javne ljekarne u Portugalu, u razdoblju od godine 1993. do 2001., pruàju}i
usluge zamjene injekcijskih igala, sprije~ile
vi{e od 7 000 novih infekcija HIV-om na
svakih 10 000 korisnika ove usluge. Ostvarene su u{tede za zdravstveni sustav u
iznosu ve}em od 400 milijuna eura, kao i
kod izdataka za lije~enje oboljelih od infekcija HIV-om/AIDS-a. Isplativost je ulaganja (eng. value of money) u program
zamjene svake injekcijske igle 350 puta
ve}a od izdataka razdiobe/podjele i skupljanja injekcijskih igala.46
3.3. Skupljanje farmaceutskog otpada.
Skupljanje i uklanjanje neiskori{tenih lijekova, kao i lijekova kojima je istekao rok
trajanja, preko ljekarni uhodana je i dobro
46
dEstimativa do impacto do programa «Diz não a uma
seringa em segunda mão» no risco de infecção por
VIH/SIDA na população portuguesa de utilizadores de
droga injectada, Exigo Consultores, Junho 2002.
156
III : 2008 - 3/4
utvr|ena praksa u ve}ini zemalja EU. U
nekim je zemljama organizirana na nacionalnoj, a u drugim zemljama na regionalnoj ili lokalnoj razini. Tom se praksom
izbjegavaju mogu}e opasnosti, kao {to su
slu~ajna otrovanja (~esti su slu~ajevi otrovanja djece), samoubojstva i neèljeni
doga|aji u okoli{u izazvani nekontroliranim «uklanjanjem» takvih lijekova. Gra|ani
se poti~u na povrat takvih lijekova putem
ljekarni jer se tako jam~i sigurno i u~inkovito
uklanjanje neiskori{tenih lijekova.47
Zaklju~ak
Nekoliko je europskih nacionalnih istraìvanja pokazalo da postoji izuzetno visoko
povjerenje u javne ljekarnike i usluge koje u
njima pruàju. Rezolucijom Vije}a Europe,
ResAP(2001)2, o ulozi ljekarnika u ostvarivanju zdravstvene sigurnosti, vidljivo je
da ljekarnici pruàju dodatnu vrijednost
sustavu zdravstvene skrbi svojim znanstvenim i stru~nim znanjem te eti~kim metodolo{kim odnosom (pristupom) u radu.
Studija Austrijskog instituta Markant Research iz studenoga 2005., provedena na
uzorku od tisu}u ispitanika, pokazala je da
se 91 % obavijesti o lijekovima traè samo
u ljekarnama.
Rezultati ispitivanja, koje je po~etkom studenoga 2005. proveo irski institut Drury
47
The 4th Annual Report on the National Parasuicide
Registry, launched by Minister O’Malley in December
2005.
III : 2008 - 3/4
Research, otkriva da dvije tre}ine (67 %)
odraslih osoba u Irskoj izjavljuju da je ljekarnik njihov prvi izbor za manje ozbiljne
bolesti kao {to su prehlada, gripa i ka{alj.
Studija «[to Portugalci misle o svojim
zdravstvenim uslugama», koju je provelo
Portugalsko farmaceutsko dru{tvo u lipnju
2002. godine, pokazala je da su ljekarne
(85 %) najposje}enije zdravstvene ustanove. Ovaj se podatak pove}ava na 94 % za
osobe starije od 65 godina. Rezultati pokazuju da ljekarne, u usporedbi s bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama,
imaju bolje ocjene prosu|uju}i zadovoljstvo ispitanika kojima su pruène usluge.
Posebno valja istaknuti sljede}e:
1. Javni su ljekarnici sastavni dio zdravstvenog sustava i svojim radom pridonose ostvarivanju op}ih ciljeva, te
uspje{nijem i u~inkovitijem sustavu
zdravstvene skrbi.
2. Sudjelovanjem u primjeni nacionalnih
smjernica, kao {to su generi~ke tvari,
javni ljekarnici pridonose uvo|enju
mjera za kontrolu tro{kova.
3. Pokazatelji u vi{e zemalja Europske
unije sna`no sugeriraju da uklju~ivanje
javnih ljekarnika u programe, kao {to
su savjetovanje o lijekovima, promoviranje zdravlja, prevencija i pra}enje
bolesti, pridonosi u{tedama u zdravstvu. Djelovanjem ljekarnika smanjuje
se broj neiskori{tenih ili lijekova kojima
je istekao rok trajanja.
Obavijesti o lijekovima traè se danas gotovo
redovito samo u ljekarnama
Ex libris (1936.): umjetnik A. Potuczek,
vlasnik be~ki ljekarnik Marco Birnholz
4. Svojim doprinosom u zdravstvenim
u{tedama, pobolj{anjem zdravstvenih
pokazatelja i uvo|enjem mjera za kontrolu tro{kova, javni ljekarnici pridonose dobrobiti svoje zemlje i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, a
time i cijele Europe.
5. U traènju i ostvarivanju rje{enja za
pobolj{anje svojeg doprinosa zdravstvenoj skrbi javni ljekarnici sura|uju s
ostalim zdravstvenim radnicima preko
rasprava i dogovora o budu}im djelatnostima i njihovoj primjeni u praksi. 157
Liberalizacijska
kretanja u
europskom
ljekarni{tvu [5]1
U Bruxellesu je 3. rujna 2008. Europski sud pravde (ECJ) organizirao usmenu
raspravu na kojoj se razgovaralo o primjedbama prikupljenima za vrijeme postupaka u
slu~ajevima koji se vode protiv zakonskih
propisa, a u kojima se regulira ljekarni{tvo u
EU zemljama (Italija, Njema~ka: C-531/06,
C-171/07 i C-172/07)
Sudionici rasprave bili su podijeljeni u dvije skupine ili grupe. U jednoj su bili oni koji
zagovaraju zadràvanje prava vlasni{tva
nad ljekarnama samo za ljekarnike, a u
drugoj skupini protivnici regulacije vlasni{tva. Raspravljalo se o posljedicama ukidanja odredbe o pravu vlasni{tva nad ljekarnama samo za ljekarnike, te kako na drugi
na~in posti}i ciljeve javnoga zdravstva s
manje ograni~enja. ECJ je za svaku skupinu pripremio po tri pitanja na koja su ~lanovi pripadaju}e skupine trebali odgovoriti
u svojoj usmenoj raspravi.
1
Prvi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2-3,
str. 75-78; drugi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god II (2007),
broj 4, str. 167-171; tre}i dio, vidjeti: Bilten HLJK, god
III (2008), broj 1, str. 9-18; ~etvrti dio, vidjeti: Bilten
HLJK, god III (2008), broj 2, str. 84-87.
napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split; prema podacima PGEU,
Inernal Memo, Public Hearing Cases C-531/06,
C-171/07 and C-172/07 od 8. rujna 2008.
158
III : 2008 - 3/4
Europska komisija
Europskoj komisiji nije prihvatljivo da se
pravo nad vlasni{tvom samo za ljekarnike
opravdava jedino javnodravstvenim interesima. Predlaè uvo|enje propisa o nadzoru nad poduzetnicima i prihva}anje posebnih radnih zakona kojima }e se {tititi samostalnost ljekarni~kih radnika. Europska je
komisija upozorila na neke nedosljednosti
u zakonodavstvu Italije u vezi s ograni~enjima {to se ti~e vlasni{tva nad ljekarnama,
a pozdravila je liberalizaciju propisa o prodaji lijekova izvan ljekarni.
U ime Italije, koja je djelomi~no liberalizirala ljekarni~ku djelatnost, odgovorio je glavni
odvjetnik gospodin Fiengo, koji je ograni~enja o vlasni{tvu nad ljekarnama u talijanskim
zakonskim propisima branio kao mjeru
opreza nad stvaranjem monopola u ljekarni{tvu. Njegovo je mi{ljenje da su odredbe
talijanskog zakona u skladu sa Sporazumom
EU te s na~elom supsidijarnosti.2
Grupa u obrani regulacije vlasni{tva
Uz Italiju, u obranu regulacije vlasni{tva tijekom rasprave svoje su mi{ljenje iznijele
Njema~ka (predstavnici ABDA Saarlanda iz
Njema~ke, njema~ki samostalni ljekarnik),
Gr~ka, Francuska, Austrija i Finska. U raspravi su odgovarali na tri posebna pitanja
koja im je postavio ECJ, i to kako slijedi.
2
Na~elo supsidijarnosti, vidjeti u Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 1, str. 6.
III : 2008 - 3/4
Jesu li ljekarni~ki lanci vi{e usmjereni na stvaranje profita i jesu li samostalni ljekarnici pod
ekonomskim pritiskom zbog vra}anja dugova?
Osnovni je cilj ljekarni~kih lanaca u vlasni{tvu tvrtki stvaranje i pove}anje profita
(dobiti). Odgovorni za upravljanje tvrtkama poku{avaju utjecati na zaposlenike kako
bi ostvarili bolje poslovne rezultate. Pritisak na ljekarni~ke zaposlenike s nakanom
ostvarivanja dobiti mogao bi ugroziti racionalnu razdiobu lijekova. Kada tvrtke u
vlasni{tvu proizvo|a~a i dobavlja~a upravljaju ljekarnama mogu} je sukob interesa
koji se moè izbje}i ako se vlasni{tvo
ograni~i samo na ljekarnike. Ljekarne imaju
dva cilja, posti}i racionalnu razdiobu lijekova i ostvariti zaradu. Kod samostalnog
ljekarnika prevladat }e racionalna razdioba
lijekova, a kod tvrtki je to stvaranje profita.
Ostvarivanju profita vi{e su izloène ljekarne u zemljama s potpunom vertikalnom
integracijom.3 Primjer je SAD gdje je
veli~ina ukupnoga prometa najva`niji cilj
velikih tvrtki. Drugi su primjer reklamne
kampanje koju provodi lanac internetskih
ljekarni DocMorris u Njema~koj radi pove}anja profita.
ske (zemlje s modelom ljekarni{tva «jedan
ljekarnik, jedna ljekarna») navode da je u
njihovu sustavu te{ko zamisliti slom ljekarne
uzrokovan nesposobno{}u ispunjena nov~anih obveza (bankrot). Po~etno ulaganje u
otvaranje ljekarne nije zna~ajno, jer se poslovni prostor unajmljuje, a u po~etku se jedino ulaè u zalihe. U posljednjih 20 godina
samo su dvije licence za otvaranje ljekarni
ukinute, ali ne zbog problema otplate duga.
Posljedice propadanja tvrtki, koje su vlasnici
ljekarni~kih lanaca, mnogo su ve}e za bolesnike od propadanja jedne ljekarne. U
Norve{koj, gdje tvrtke imaju po 20 % udjela
u ljekarni~kom sustavu, ako do|e do propasti tvrtki, vi{e od 20 % stanovni{tva osjetit
}e kao posljedicu lo{ije ljekarni~ke usluge.
U odgovoru na drugi dio prvog pitanja ECJa re~eno je da postoji financijski pritisak za
novootvorene ljekarne, ali se u svaki plan
poslovanja mora ugraditi i otplata dugova.
Ljekarni~ki je sustav stabilan i postoji mala
opasnost od propadanja. Predstavnici Fin-
Kakav je utjecaj regulacije na samostalnost ljekarnika i koje su posljedice deregulacije za
javno zdravstvo i za opskrbu lijekovima? Predstavnici Latvije iznijeli su iskustva njihove
zemlje s deregulacijom i s promjenom latvijskog zakona o ljekarni{tvu kojim se ponovo uvodi regulacija. Zakonom je utvr|eno prijelazno razdoblje do godine 2010.
do kojeg se roka tvrtke, vlasnici ljekarni~kih
lanaca, moraju uskladiti s novim zakonom.
3
O europskim ljekarnama pisano je u Biltenu HLJK u nizu
~lanaka pod zajedni~kim naslovom Liberalizacijska kretanja
u europskom ljekarni{tvu. Opis vertikalne integracije objavljen je u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2/3, str. 77.
Kako pove}anje profita u ljekarni{tvu utje~e
na opskrbu lijekovima i na zdravlje? Glavni
na~in pove}anja zarade u ljekarnama jest
prodaja bezreceptnih lijekova (OTC), zamjena izvornih lijekova generi~kim lijekovima i smanjivanje broja ljekarni~kog osoblja.
Samostalni se ljekarnik u svom radu i pri
generi~koj zamjeni vodi stru~nim i eti~kim
na~elima i, u pravilu, ne}e se odlu~iti smanjiti osoblje ljekarne.
159
U Latviji postoje dvije vrste ljekarne, jedna
u vlasni{tvu lanaca i samo 20 % ljekarna u
vlasni{tvu samostalnih ljekarnika. Kvaliteta
usluge ljekarni~kih lanaca nià je od kvalitete usluge koju pruàju samostalni ljekarnici. Ljekarni~ki lanci nemaju laboratorije
za izradbu magistralnih lijekova i rade s
ograni~enom zalihom lijekova. U generi~koj
zamjeni ljekarni~ki lanci promoviraju odabrane lijekove, a samostalan ljekarnik
poku{ava izdati jeftiniji lijek.
Protivnici regulacije u ljekarni{tvu
Ovu skupinu zastupali su Saarlandski
upravni sud, DocMorris, Poljska vlada, i
Nizozemska, koji su protivnici ograni~enja
u vlasni{tvu ljekarni i koji se zalaù za slobodu osnivanja ljekarni. Iznesen je primjer
privatnih bolnica i klinika, koje ostvaruju
ciljeve javnoga zdravstva, iako njihovi vlasnici nisu zdravstveni stru~njaci. U raspravi
su odgovarali na tri posebna pitanja koja
im je postavio ECJ, i to kako slijedi.
Je su li ljekarni~ki lanci vi{e naklonjeni stvaranju profita od samostalnih ljekarnika? Smatra
se da samostalne ljekarne i ljekarni~ki lanci
imaju isti cilj – stvaranje profita. Ljekarni~kim
je lancima nu`no sa~uvati kvalitetu ljekarni~kih usluga jer im je, kao i ljekarnama,
cilj zadràti korisnike.
Kako za{titi samostalnost ljekarni~kih zaposlenika u deregulaciji? Ljekarnike u radu obvezuju stru~ni i eti~ki propisi. Predstavnici
Nizozemske objasnili su da je liberalizacijom ljekarni~kog sustava godine 1999. trenuta~no 30 % ljekarni u vlasni{tvu ljekar-
160
III : 2008 - 3/4
ni~kih lanaca. Ta ~injenica nije utjecala na
kvalitetu ljekarni~kih usluga. Nizozemska
ima kodeks s uputama za vo|enje ljekarni
koji {titi samostalnost u radu svih ljekarnika.
Vlasnici ljekarni potpisali su kolektivni ugovor kojim su utvr|ene kaznene mjere za one
koji ugroàvaju samostalnost ljekarnika.
Predstavnik poljske vlade istaknuo je da su
poljski ljekarnici u svom radu manje samostalni jer moraju slijediti upute dobavlja~a.
Naime, 60 % samostalnih ljekarnika siroma{no je i optere}eno dugovima, dok ljekarni~ki
lanci imaju vi{e sredstava pa su financijski
neovisni o dobavlja~ima. Samostalnost ljekarni ostvarit }e se samo dono{enjem takvog zakona kojim bi se dobavlja~ima lijekova
na veliko zabranilo obavljanje prometa lijekova na malo i kojima bi se ograni~io postotak ljekarni u vlasni{tvu ljekarni~kih lanaca.
Kako se mogu objasniti rezultati znanstvenih
rasprava (studija) koje podràvaju regulaciju
vlasni{tva u ljekarni{tvu? Rezultati studija
(OBIG studija4) upozoravaju na posljedice
liberalizacije u Norve{koj, gdje je ve} 80 %
ljekarni u vlasni{tvu tri ljekarni~ka lanca, a
rezultati pokazuju: da su smanjene slobode ljekarni~kih zaposlenika u ljekarnama,
da se pove}ala prodaja OTC lijekova, da su
porasle cijene bezreceptnih lijekova u odnosu na druge lijekove, da je ustanovljeno
vi{e slu~ajeva trovanja nekim lijekovima,
primjerice, paracetamolom. U vezi s tim
najvi{e je raspravljao odvjetnik DocMorrisa koji je ustvrdio da ne postoji povezanost
izme|u zabrane vlasni{tva nad ljekarnama
4
Vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 1, str. 3138.
III : 2008 - 3/4
i prometa OTC-a. Porast prodaje OTC-a u
Norve{koj posljedica je liberalizacije trì{ta
i prodaje OTC-a izvan ljekarni. Ne postoji
povezanost izme|u vlasni{tva nad ljekarnama i smrti ili nuspojava zbog pove}anog
uzimanja OTC-a.
Saètak zaklju~ne rasprave
Poku{aj opravdavanja vlasni{tva nad ljekarnama (radi za{tite samostalnosti u radu)
Europska je komisija prozvala imenom po
naslovu Bergmanova filma «Vapaji i {apati». Primjer Nizozemske pokazuje da je taj
strah od deregulacije neosnovan.
Predstavnik Italije izrazio je sumnju u rezultate istraìvanja koje je predstavila tvrtka DocMorris, a koja je i naru~itelj toga
istraìvanja.
Njema~ki samostalni ljekarnik naveo je niz
izjava ljekarnika koji rade u ljekarni~kim
lancima u Norve{koj, kao i izjavu Dru{tva
za za{titu ljekarnika Velike Britanije, kako
bi potkrijepio tvrdnje o potrebi regulacije
vlasni{tva radi za{tite samostalnosti u radu
ljekarnika.
Predstavnik Saarlandskog upravnog suda
izjavio je da nije potrebno strahovati zbog
deregulacije vlasni{tva, jer }e zemlje ~lanice uvijek zahtijevati postojanje odre|enoga
stupnja regulacije.
Zavr{no je, na kraju rasprave, glavni sudac
ECY-a Yves Bot objavio da }e se kona~na
odluka donijeti 16. prosinca 2008. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE
Europska
praksa
prodaje
lijekova uz
ljekarni~ku
uslugu na
daljinu
Prodaja lijekova i ljekarni~kih usluga na daljinu uklju~uje organiziranu prodaju lijekova uz ljekarni~ku uslugu od distributera,1 a koji se koriste s jednim ili s vi{e
na~ina sporazumijevanja na daljinu. Sporazumijevanje na daljinu ozna~uje bilo koji
na~in prodaje lijekova, uklju~uju}i ljekarni~ku uslugu (ili s posebnim napla}ivanjem
ljekarni~ke usluge) pri kojoj nema fizi~ke
prisutnosti izme|u distributera i potro{a~a.
Naj~e{}e je rije~ o naru~ivanju lijekova putem interneta, e-maila, televizijskog kanala, po{te, telefaksom, telefonom ili videoteksom.2
Napisala: Danijela Huml / HLJK
1
Distributer – u trgova~kom smislu samostalni zastupnik s isklju~ivim pravom prodaje ne~ije robe (npr. zdravstvene robe, lijekova, medicinskih proizvoda i dr.) na
odre|enom trì{tu. Sinonimi: razdjeljitelj, djelitelj.
2
Videoteks je, kao i teletekst, elektroni~ki sustav za prikaz obavijesti na televizijskim ekranima gledatelja ~iji su
televizori opremljeni odre|enim sredstvima za dekodiranje. Za razliku od emitiranja obavijesti teletekstom, videoteks daje svoje usluge na osnovi podataka iz sredi{njeg
161
III : 2008 - 3/4
Lijekovi se prodaju preko interneta putem
internet-ljekarni. Internet-ljekarna je virtualna ljekarna koja putem svoje mre`ne
(web) stranice:
• prodaje ili opskrbljuje korisnike lijekovima i/ili
• pruà ljekarni~ke usluge putem interneta i/ili
• sklapa ugovore o opskrbljivanju korisnika lijekovima, odnosno sklapa ugovore o pruànju ljekarni~kih usluga
putem interneta.3
• samo ~etiri od 3 160 ispitanih internet-ljekarni upisane su u registar internet-ljekarni, odnosno rade legalno
• pri mre`no 5 kupnji lijekova, koji idu na
lije~ni~ki recept, nije se traìlo predo~enje recepta kod 10 % ispitanih internet-ljekarni
• vi{e od 50 % ispitanih ljekarni ne {titi
podatke o bolesniku
• 59 % svih internet-ljekarni, obuhva}enih
u istraìvanju, podrijetlom je iz SAD-a,
a njih 18 % iz Velike Britanije.
Dosada{nja istraìvanja pokazuju da postoji mnogo razloga zbog kojih je prodaja
lijekova na daljinu ozbiljan rizik za bolesnikovu sigurnost. Naime, tvrtka MarkMonitor,4 koja se bavi smi{ljanjem rje{enja za
za{titu robnih marki od njihova krivotvorenja putem interneta, sa sjedi{tima u SADu i Europi, provela je godine 2007. istraìvanje pod nazivom «MarkMonitor Brandjacking Index 2007». Rezultati istraìvanja
pokazali su sljede}e:
U Republici Hrvatskoj ne postoje internet-ljekarne, jer nije dopu{tena prodaja lijekova, a ni ljekarni~kih usluga na daljinu.
ili glavnog kompjutora. Obavijesti se obi~no prenose do
gledatelja kablovskim ili telefonskim linijama. Osim toga,
teletekst je pasivan sustav, a korisnik videoteksa moè
djelovati na usluge prekidaju}i prijenos, traè}i razli~ite
vrsti obavijesti ili se usredoto~iti samo na odre|ena
podru~ja traène baze podataka. Za te sloènije interakcije sa sustavom moè se upotrebljavati cijela tipkovnica. Takvi su interaktivni sustavi u Europi ve} godinama
popularni. Europski se standardi, me|utim, razlikuju od
AT & T, kao i od standarda Kanadskog ureda za komunikaciju. Trì{te videoteksa u SAD-u nije jo{ jasno definirano. Definicija je preuzeta iz Digitalne zbirke Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: http://dzs.ffzg.hr
3
Definicija preuzeta od PGEU
4
http://www.markmonitor.com/index.php
162
Prednosti prodaje lijekova na daljinu i
mre`nog lije~enja
Najve}a je pogodnost prodaje lijekova na
daljinu i tzv. mre`nog lije~enja u nekim
ìvotnim okolnostima u kojima se mogu
na}i bolesnici, a posebno su pogodni za
starije ili prezaposlene bolesnike, za one
koji ìve u seoskim podru~jima ili ako bolesnici imaju zna~ajne te{ko}e pri kretanju.
Medicinske obavijesti/informacije, lijekovi i
ljekarni~ke usluge mogu bolesnicima biti
brè i u ve}oj koli~ini dostupne s pomo}u
interneta, no ta mre`na pogodnost ne bi
trebala zamijeniti doticaj i savjetovanje bolesnika s lije~nikom i ljekarnikom «uìvo».6
5
engl. on-line sa zna~enjem: mre`ni, izravni, prema S.
Krvavica, Memento hrvatskog jezika «Ra~unalno nazivlje».
6
O nepogodnostima, opasnostima pa i {teti koje donosi prodaja lijekova na daljinu pisano je i prije: Postanak i
III : 2008 - 3/4
Moè li zdravlje bolesnika biti
ugroèno uzimanjem lijekova
kupljenih na daljinu?
Postoje brojni podaci koji idu u prilog ~injenici da bolesnikova sigurnost moè biti ozbiljno ugroèna zbog prodaje lijekova na
daljinu. Naj~e{}e je rije~ o tome da ilegalne
mre`ne stranice (web stranice) internet-ljekarni nemaju zaposlene kvalificirane zdravstvene radnike tako da lijekove propisuje
osoba koja ih nema pravo propisivati. U
mnogim slu~ajevima takve ljekarne prodaju
one lijekove koji se izdaju na recept, a bez
valjanog recepta i bez prethodnog savjetovanja s lije~nikom. Oko tre}ine lijekova koji
se kupuju preko interneta krivotvoreno je,
{to zna~i posebno veliku opasnost za zdravlje ljudi. Tako se bolesnicima, radi zarade,
prodaju lijekovi koji im ne mogu pobolj{ati
zdravstveno stanje i jam~iti kvalitetu ìvota,
~ak, naprotiv, lijekovi nabavljeni na daljinu
mogu pogor{ati i zdravlje i kvalitetu ìvota.
Sigurnost i kvaliteta lijekova, koji se prodaju
preko neovla{tenih internet-ljekarni, ne
moè biti zajam~ena, a bolesnik se nema
komu obratiti u slu~aju nastaloga bilo kakvog zdravstvenog problema.
Koliko se lijekova kupuje putem
interneta?
Prema podacima istraìvanja Britanskog
farmaceutskog dru{tva oko 2,25 milijuna
suzbijanje krivotvorina lijekova, Bilten HLJK, god. II (2007),
broj 2/3, str. 82-89. Vidjeti tako|er ~lanak Ljekarnakiosk na èljezni~koj stanici u ovom broju Biltena HLJK.
ljudi kupuje lijekove koji se izdaju na recept putem interneta. Svaku mre`nu stranicu internet-ljekarne posje}uje u prosjeku
32 000 posjetitelja na dan.
Koji se lijekovi navi{e prodaju putem
interneta?
Neki od prodavanijih lijekova preko interneta jesu: Prozac (fluoksetinklorid), Viagra
(sildenafil), Valium (diazepam), Ritalin (metilfenidat-hidroklorid), Serostim (humani
hormon rasta) i Provigil (modafinil).
Zakonski okviri prodaje lijekova na
daljinu u EU
Prodaja i kupnja dobara na daljinu zbog
svoje se prakti~nosti ve} neko vrijeme promovira diljem cijele Europe, i to u svrhu
pove}anja dostupnosti robe i usluga {to
ve}emu broju korisnika. Kako bi zemlje
~lanice Europske unije (EU) mogle uskladiti tu praksu u svojim zemljama, Europski
parlament i Europsko vije}e donose smjernice ili direktive o elektroni~koj trgovini i
prodaji na daljinu.
Prema osnovnim na~elima Smjernice o prodaji na daljinu (Directive 97/7 /EC) i Smjernice o elektroni~koj trgovini (Directive
2000/31/EC) daju se mogu}nosti {irenja
ozakonjene prodaje na daljinu i trgovanja
elektroni~kim putem unutar zemalja EU, pri
~emu je kupac pravno za{ti}en, dok sporazumi sklopljeni elektroni~kim putem imaju
zakonsku teìnu u svim zemljama EU.
163
III : 2008 - 3/4
Elektroni~ke su trgovine obvezne na svojim
mre`nim stranicama imati istaknute podatke kao {to su naziv i adresa trgovine te
opis djelatnosti kojom se ista trgovina bavi.
Prodaja na daljinu i elektroni~ka trgovina,
posebno lijekovima koji su osebujna, posebna ili specifi~na roba, moè biti
ograni~ena ako je ta usluga ozbiljan i teàk
rizik za zdravlje stanovni{tva.
ket.dk. Pritom bolesnik sam odlu~uje ho}e
li mu se lijek dostaviti po{tom na ku}nu
adresu ili u ljekarnu koju sam izabere. Slanje lijeka po{tom bolesniku se dodatno
napla}uje, i to po cijeni od dva eura.
Zaklju~no, EU zakonodavstvo samo po
sebi ne zabranjuje internetsku prodaju lijekova koji idu na recept, ono samo dopu{ta
zabranu ako tako odlu~e pojedine zemlje
~lanice. S druge pak strane, Komisija EU
ne dopu{ta ograni~avanje internetske prodaje bezreceptnih lijekova, dakle lijekova
koji se ne izdaju na lije~ni~ki recept.
U Ma|arskoj, Sloveniji, Portugalu i [panjolskoj samo se lijekovi koji se izdaju bez
recepta mogu prodavati putem interneta,
pri ~emu se ta djelatnost u Ma|arskoj
obavlja isklju~ivo preko javne ljekarne.
Ra{irenost takve prakse me|u
zemljama ~lanicama
Prodaja lijekova na daljinu dopu{tena je u
ê{koj, Danskoj, Finskoj, Irskoj, Italiji,
Njema~koj, Ma|arskoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, [panjolskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Velikoj Britaniji. S druge pak strane, prodaja lijekova
na daljinu zabranjena je u Austriji, Belgiji,
Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Francuskoj, Gr~koj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Norve{koj,
Rumunjskoj, Slova~koj i Turskoj.
Sve su ljekarne u Danskoj godine 2004.
ponudile bolesnicima mogu}nost elektroni~ke kupnje receptnih i bezreceptnih lijekova putem mre`ne stranice www.apote-
164
Cijene receptnih lijekova u njema~kim internet-ljekarnama moraju biti iste kao u klasi~nim ljekarnama i za njih mora postojati
poseban sustav kontrole kakvo}e.
Prodaja lijekova putem interneta, uz obveznu 24-satnu telefonsku uslugu, dopu{tena
je u Poljskoj od svibnja 2007.
U Velikoj je Britaniji dopu{tena prodaja receptnih i bezreceptnih lijekova putem interneta ako prividna ili virtualna ljekarna
ima zaposlenog farmaceuta i ako je uredno
registrirana u Britanskom farmaceutskom
dru{tvu. Do sada su bolesnici imali najvi{e
problema pri utvr|ivanju koja je internetljekarna registrirana, a koja nije. Stoga je
Britansko farmaceutsko dru{tvo izdalo bolesnicima vodi~e o sigurnoj kupnji lijekova
preko interneta i pokrenulo pokusni (pilot)
projekt o uporabi posebnoga za{titnog
znaka (logotipa) kojim znakom bi se mogle
identificirati one internet-ljekarne koje su
registrirane u Dru{tvu. Na taj se na~in korisnik «klikom» na logotip automatski
usmjerava na mre`nu stranicu Britanskoga
farmaceutskog dru{tva, gdje se prikazuju
podaci o registraciji te ljekarne.
III : 2008 - 3/4
Informacije o prodaji lijekova na
daljinu na koju hrvatski ljekarnici
bolesnike trebaju posebno
upozoravati
Donosimo popis obavijesti/informacija o
problemu prodaje lijekova na daljinu.
• Potrebno je savjetovati bolesnike da
kupuju lijekove na ovla{tenim prodajnim mjestima (ljekarne i specijalizirane
prodavaonice), i to isklju~ivo one lijekove koji imaju odobrenje za njihovo stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj,
a to je odobrenje izdala Agencija za
lijekove i medicinske proizvode.
• Prodaja lijekova i ljekarni~kih usluga na
daljinu u Republici Hrvatskoj nije dopu{tena. Ako se lijekovi naru~e internetom ili po{tom, tada }e pri uvozu biti
zadràni na carini zbog toga {to podrijetlo i kakvo}a tih lijekova ne bi bila
provjerena od hrvatske Agencije za
lijekove i medicinske proizvode.
• Lijekovi koji su nezakonito stavljeni u
promet, a dobiveni putem interneta,
~esto imaju nedostatke vezane uz kakvo}u, u~inkovitost i sigurnost (krivotvoreni ili zabranjeni, odnosno prejako ili
preslabo dozirani lijekovi). Takvi lijekovi mogu ozbiljno ugroziti bolesnikovo
zdravlje.
• Ve}ina internet-ljekarni ne {titi bolesnikove privatne podatke, tj. ugroàvaju
bolesnikovu privatnost.
• Ljekarnik treba bolesnika uputiti lije~niku ako se smatra da mu treba lijek
koji nije registriran u Republici Hrvatskoj.
• Ljekarnik uvijek treba upu}ivati bolesnike na sigurne izvore obavijesti/informacija o lijeku i lije~enju, a to su ovla{teni zdravstveni radnici, mjerodavna
dràvna tijela u podru~ju zdravstva,
slu`bene zdravstvene ustanove i organizacije potro{a~a i bolesnika.
Ako se bolesnici i ~lanovi njihove obitelji
sluè internetom u traènju informacija o
lijekovima, trebali bi se koristiti podsjetnikom (na str. 166) koji je izradila radna skupina Vije}a Europe i [vicarske agencije za
lijekove, a prilagodila Agencija za lijekove i
medicinske proizvode Republike Hrvatske.
Literatura uz tekst
1. PGEU Fact sheet, Internet Pharmacies and
Distance Selling, ref: 08.01.15E 003FS, 2008.,
Brussels.
2. Agencija za lijekove i medicinske proizvode
Republike Hrvatske, Lijekovi i Internet: http://
www.almp.hr/?ln=hr&w=publikacije&d= lijekovi_internet
3. D. Connelly, Internet pharmacy logo adds credibility, Pharmaceutical Journal, 280:5 (2008) 11.
4. MarkMonitor: http://www.markmonitor.com/
neww/press-070820.html
5. Royal Society of Great Britain, Internet pharmacy logo: Frequently asked questions and answers: http://www.rpsgb.org.uk/registrationandsupport/registration/internetpharmacylogo.html
6. George Pickering, Internet Pharmacy in the European Union: http://www.reedsmith.com/_db/_
documents/Internet__Pharmacy_article.pdf 165
III : 2008 - 3/4
PODSJETNIK ZA PROVJERU INFORMACIJA O LIJEKOVIMA
Primijenite ovaj podsjetnik na svoje omiljene mre`ne (web) stranice s lijekovima kako
biste provjerili {to je naizgled u redu, a {to se ~ini sumnjivim.
1. Tko je postavio web-stranice?
• Sadràvaju li vjerodostojne podatke o stru~nim kvalifikacijama te o imenu autora
ili organizacije? Je li dostupna (cjelovita) kontaktna adresa?
2. Nude li pouzdane, cjelovite i aùrne informacije?
• Pruàju li uravnoteènu informaciju, odnosno jesu li izloène i prednosti i rizi-
ci?
• Jesu li ponu|ene informacije aùrirane ili korigirane u novije vrijeme?
• Jesu li navedeni prvotni izvori pouzdani?
• Postoje li poveznici prema nepouzdanim web-stranicama?
• Provjerite informacije s pomo}u drugih izvora i razgovarajte o njima sa svojim
lije~nikom ili ljekarnikom.
3. Odgovaraju li informacije va{im potrebama?
• Saznajte komu su informacije namijenjene (kvalificiranim zdravstvenim radnicima,
tvrtkama, javnosti/bolesnicima).
• Odgovaraju li na va{a pitanja?
Provjera pouzdanosti medicinskih informacija moè oduzeti mnogo vremena, ali za
odre|eni stupanj budnosti ipak nije potrebno mnogo.
• Postavljajte prava pitanja.
• Pouzdajte se u zdrav razum.
• Nikada ne ustupajte svoje osobne podatke ako niste potpuno sigurni da webstranice imaju odgovaraju}e mehanizme za sigurnost i za{titu podataka.
• Razgovarajte o informacijama koje ste prikupili na internetu sa svojim lije~nikom
ili ljekarnikom.
êmu valja pristupati s nepovjerljivo{}u
• Zajam~enim brzim ili senzacionalnim rezultatima.
• Izjavama o «magi~nom izlje~enju» ili tajnim receptima.
• Svjedo~anstvima stru~njaka ili pacijenata/bolesnika.
• Tvrdnjama kako je lijek prikladan za {irok raspon razli~itih bolesti ili pak za svakoga.
• Web-stranicama bez potpune adrese koje nude isklju~ivo kontakt putem
elektroni~ke adrese.
• Agresivnom pristupu prodaji, primjerice, kada se posjetitelju oteàva izlazak sa
stranica.
Ako vam je potreban recept ili medicinski savjet, posavjetujte se sa svojim lije~nikom
ili ljekarnikom.
166
izvje{}a
Rad Vije}a
Komore od
srpnja do
studenoga
2008.
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore
u spomenutom razdoblju odràlo je jednu
sjednicu o kojoj donosimo izvje{}e.
6/91 sjednica Vije}a HLJK-a
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 1. listopada 2008. raspravljalo i donijelo odluke o:
1. izvje{}u predsjednika Komore o radu
izme|u sjednica Vije}a HLJK-a,
2. uvjetima koje moraju ispuniti ljekarne i
mentori za provedbu pripravni~koga
staà,
3. produènju ugovora s Agencijom za
pruànje usluga komunikacijskog savjetovanja,
4. prijedlogu i prihva}anju Odluke o izmjenama Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, i
5. imenovanju ~lanova Stegovnog suda I.
i II. stupnja.
pripremila: Ana Malovi} / HLJK
1. Mate Portolan izvijestio je ~lanove Vije}a
HLJK-a o aktivnostima Komore za razdoblje
od 6. lipnja 2008. do 1. listopada 2008.
Sredinom lipnja 2008. Saborskom odboru
za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, Vladi
RH i Ministru zdravstva i socijalne skrbi
(MZ) dostavljeni su dopisi u kojima HLJK
upozorava na stanje dugovanja HZZO-a
prema ljekarnama, {to name}e mnoge probleme, ugroàva likvidnost i poslovanje ljekarni i ozbiljno prijeti sigurnoj opskrbi lijekovima. Dugovanja HZZO-a su 100 dana
iznad ugovorenog roka, a {to se ti~e svote,
vi{e od 900 milijuna kuna. Obavije{teni su
~lanovi Vije}a HLJK-a da su predstavnici
HLJK-a zatraìli sastanke s mjerodavnima,
koji, naàlost, nisu realizirani. Dana 23.
rujna 2008. pristiè samo odgovor predsjednika Saborskog odbora za zdravstvo,
ali bez konkretnog odgovora u smjeru
rje{avanja iznesenih problema navedenih u
na{oj zamolbi.
Dana 5. rujna 2008. odràn je sastanak
predstavnika svih komora u zdravstvu s
dràvnim tajnikom Antom Zvonimirom
Golemom, koji je upoznao prisutne s odlukom da se po hitnom postupku pristupi
izmjeni zakona u zdravstvu, i to samo u
dijelu vezanom za uskla|ivanje s europskom smjernicom: Direktivom 2005/36 o
priznavanju stru~nih kvalifikacija, dok se
detaljna izmjena ili izradba novih zakona
odga|a za kraj kalendarske godine 2008.
Komora je 10. lipnja 2008. sukladno odluci Vije}a komore dostavila u MZ Prijed-
167
log izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima
za odre|ivanju podru~ja na kojem }e se
osnivati ljekarne. MZ je prihvatilo prijedlog HLJK-a te je 14. srpnja 2008. u Narodnim novinama (NN, 81/2008.) objavljena re~ena Izmjena i dopuna Pravilnika o
uvjetima za odre|ivanju podru~ja na kojem
}e se osnivati ljekarne.
HLJK je 24. srpnja 2008. dostavio MZ-u
izvje{}e o obavljenom stru~nom nadzoru,
zajedno s prijavom nedostataka utvr|enih
pri provo|enju stru~nog nadzora.
Od 7. do 10. srpnja 2008. u Zagrebu je
boravila Peer misija stru~njaka EU za prosudbu stanja u pet uspostavljenih struka u
podru~ju zdravstva, a u okviru pregovora
RH-EU za Poglavlje 3. Pravo poslovnog
nastana i sloboda pruànja usluga. Europski stru~njaci posjetili su HLJK i tom su prigodom pregledali djelatnost Komore.
Na traènje HZZO-a HLJK je 25. srpnja
2008. dostavio mi{ljenje na prijedlog izmjene i dopune Osnovne liste lijekova.
Dopisom je Komora upozorila na problem
nesta{ice lijeka Marivarin na trì{tu lijekova, kao i na potrebu za stavljanjem zamjenskog lijeka (Martefarin) na listu lijekova po
hitnom postupku.
Potkraj lipnja 2008. Agencija za lijekove i
medicinske proizvode (ALMP) dostavila je
ljekarnama CD s uputama za izradbu
izvje{}a o potro{nji lijekova prema novom
modelu, {to je izazvalo negativne reakcije
ljekarni. Komora je ALMP upozorila da
168
III : 2008 - 3/4
novi na~in izradbe izvje{}a od ljekarni zahtijeva mnogo vremena jer se podaci moraju unositi ru~no uz uporabu minimalno
postoje}e informati~ke opreme kojom ljekarne raspolaù te je predloèno odràvanje posebnog sastanka radi rje{avanja nastalih te{ko}a. Sastanak je odràn 11. srpnja 2008. i na njemu su sudjelovali, osim
predstavnika ALMP-a i Komore, i predstavnici informati~kih tvrtki koje odràvaju
ljekarni~ke programe.
Naputak, koji je objavljen na mre`noj (web)
stranici ALMP-a, nije u potpunosti prihvatio sve pojedinosti koje su dogovorene na
sastanku, uz napomenu da se od ljekarni
zahtijeva i da u pripremi izvje{}a moraju
izvr{iti sparivanje podataka za vi{e od
5 000 lijekova i ostalih proizvoda sa {ifrom
ALMP. Takav posao zahtijeva mnogo vremena, {to ljekarne ne mogu izvr{iti u roku
do 15. kolovoza 2008. Navedeni poslovi i
dalje su u tijeku.
U ovom su razdoblju odràne dvije konferencije za medije, i to 12. lipnja 2008 i
18. rujna 2008., na kojima su obra|ivane
teme: dugovanje HZZO-a ljekarnama,
problemi u opskrbi lijekovima, potro{nja
lijekova u RH u odnosu na potro{nju lijekova u EU, ljekarni~ka usluga, te poloàj i
uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu.
Potom je 10. srpnja 2008. HLJK dostavio
medijima priop}enje u vezi s rebalansom
Dràvnoga prora~una i s podatkom o izdvajanju samo 200 milijuna kuna za lijekove u tom rebalansu prora~una.
III : 2008 - 3/4
U posljednje se vrijeme o poslovanju ljekarni pisalo i u dnevnim novinama. Tako je
potkraj rujna Jutarnji list objavio ~lanak o
davanju popusta na lijekove u nekim
zagreba~kim ljekarnama. Dana 24. rujna
2008. objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji
~lanak o izdavanju/prodaji lijeka Yasmin
bez lije~ni~kog recepta. Nakon toga je Hrvatska ljekarni~ka komora zatraìla o~itovanja odgovornih osoba u ljekarnama u
kojima se navodno, prema pisanju Slobodne Dalmacije, moè kupiti lijek Yasmin bez
lije~ni~kog recepta. No, provjerom rada u
splitskim ljekarnama to~nost novinskog navoda nije bila potvr|ena.
Predsjednik je, dalje, obavijestio prisutne
da je dana 25. rujna 2008. u HLJK odràn
sastanak Kolegija ravnatelja ùpanijskih
ljekarni~kih ustanova sa sljede}im dnevnim
redom:
1. smjernice za izradbu Zakona o
ljekarni{tvu,
2. problemi ustanova vezani za oblikovanje maloprodajnih cijena lijekova i
drugih sredstava, koja nisu predmet
ugovaranja s HZZO-m, a zbog nelojalne konkurencije ljekarni u vlasni{tvu trgova~kih lanaca i
3. problemi ljekarni u zbrinjavanju farmaceutskog otpada nastalog u ku}anstvu.
Prisutni ravnatelji na sastanku izrazili su
veliko nezadovoljstvo na~inom dono{enja
smjernica za izradbu novog Zakona o
ljekarni{tvu. Ravnatelji smatraju da su lje-
karnici, posebice ravnatelji, trebali biti
obavije{teni o izradbi smjernica i da su se
njihova mi{ljenja o na~inu privatizacije
ljekarni{tva u Hrvatskoj trebala pravno
uobli~ena ugraditi u smjernice.
Nakon duè rasprave zaklju~eno je:
• kolegij ravnatelja smatra da prijedlog
Komore o koncesiji nije u skladu s
voljom ve}ine od ukupnih radnika, pa
tako i farmaceuta zaposlenih u ùpanijskim ljekarni~kim ustanovama
• zaduùju se ravnatelji da u roku od 15
dana uobli~e svoje stajali{te, mi{ljenje i
volju zaposlenih o razvoju ljekarni{tva,
te da to iznesu i predloè Komori
• ravnatelji }e za predo~enje volje ve}ine
zaposlenih to u~initi i u krugu drugih
ustanova i udruga.
2. Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore razmotrilo je prijedlog uvjeta koje moraju ispuniti ljekarne i mentori za provo|enje
pripravni~kog staà. Nakon rasprave,
Vije}e HLJK-a jednoglasno je prihvatilo
Odluku o uvjetima koje moraju ispuniti ljekarne i mentori za provo|enje pripravni~kog
staà. Odluka je otisnuta u ovom broju Biltena HLJK u odjeljku zakonodavstvo
pod naslovom Uvjeti za mentora i ljekarnu.
3. Mate Portolan obavijestio je ~lanove
Vije}a HLJK-a da je dana 31. kolovoza
2008. istekao ugovor s agencijom za
pruànje usluga komunikacijskog savjetovanja «Prospicio» ~iji je naziv u me|uvremenu promijenjen u «Lumos». Pred-
169
sjednik HLJK-a pritom je istaknuo da je
zbog raznih i ~estih doga|anja va`nih za
javnost potrebno s vremenom zaposliti u
Komori profesionalnog novinara. Zasad,
valja o tome u tom smjeru razmi{ljati,
budu}i da je to u ovom trenutku preskup
zahvat za Komoru. Stoga predsjednik
predlaè da se do daljnjega produì ugovor s agencijom «Lumos». ^lanovi Vije}a
HLJK-a prihvatili su produètak navedenog
ugovora na daljnjih 6 mjeseci.
4. Vije}e Komore razmatralo je prijedlog
Odluke o izmjenama Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova koji nisu predmet
ugovaranja s HZZO-om. Nakon provedene rasprave Vije}e HLJK-a jednoglasno je
donijelo Odluku o izmjeni i dopuni odluke
o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena
lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Odluka je
otisnuta u ovom broju Biltena HLJK u
odjeljku zakonodavstvo pod naslovom
Odluka o maloprodajnim cijenama.
5. Budu}i da Vije}e HLJK-a ima obvezu
imenovati ukupno 16 sudaca Stegovnog
suda komore I. i II. stupnja, a na ovoj sjednici Vije}a ponovno nije predloèn dovoljan broj ~lanova, predsjednik HLJK-a
predlaè da se o potrebi imenovanja sudaca Stegovnih sudova HLJK-a obavijeste
magistri farmacije i ~lanovi Komore u mirovini. Preporu~uje se ~lanovima HLJK-a da
se pojedinci prihvate obveze u budu}em
radu Stegovnog suda. ^lanovi su Vije}a
HLJK-a jednoglasno prihvatili prijedlog. III : 2008 - 3/4
Europski
simpozij klini~ke
farmacije u
Dubrovniku
Bila nam je velika ~ast {to se izrazito uspje{an znanstveni i stru~ni susret
kao {to je 37. Europski simpozij klini~ke
farmacije naslovljen Modeli ljekarni~ke skrbi
i novosti u lije~enju (eng. Pharmaceutical
Care Models & Therapeutic Innovations)
odrào kod nas u Hrvatskoj, i to u Dubrovniku od 21. do 24. listopada 2008.
Sve je zapo~elo 11. prosinca 2007. dolaskom predsjednika Europskog dru{tva
klini~ke farmacije (European Society of Clinical Pharmacy, ESCP), profesora Gerta
Laekemana, u Zagreb. Naime, tada je dogovoreno da }e simpozij organizirati ESCP
u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim
fakultetom Sveu~ili{ta u Zagrebu (FBF),
Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD)
i Hrvatskom ljekarni~kom komorom (HLJK).
Nakon toga dogovora krenule su pripreme. U nadolaze}im mjesecima ESCP, u
suradnji s hrvatskim ~lanovima znanstvenog i lokalnog organizacijskog odbora, posvetio se osmi{ljavanju znanstvenog i
dru{tvenog programa simpozija. Ve} se iz
naslova predavanja i imena predava~a mo-
pripremila: Danijela Huml / HLJK
170
III : 2008 - 3/4
glo zaklju~iti da je simpozij privukao mnoge poznate svjetske stru~njake iz podru~ja
klini~ke farmacije,1 ljekarni~ke skrbi2 i farmakoekonomike.3 Hrvatski stru~njaci iz tih
podru~ja tako|er su pridonijeli uspje{nosti
tog simpozija. Dalje }e u tekstu biti vi{e
govora o temama o kojima se raspravljalo
na simpoziju, kao i o predava~ima.
Znanstveni dio programa simpozija je zapo~eo u utorak sa zanimljivim predavanjem
na{eg kolege Aleksandra Danilovskog iz
Plive Ltd. o poloàju generi~ke farmaceutske industrije u svijetu i o zna~enju azijskoga farmaceutskog trì{ta u tom podru~ju. Iako mnogi sudionici simpozija jo{
nisu bili stigli u Dubrovnik, prisutni su
slu{atelji pokazali doista veliko zanimanje
za ovu temu.
Slu`beno je simpozij otvoren idu}eg dana
pozdravnim govorom predsjednice simpozija Maje Jak{evac Mik{e, glavne tajnice
HFD-a, i \ure Marketa, ~lana poglavarstva grada Dubrovnika. Predsjednik ESCPa Gert Laekeman na neobi~an je na~in
pozdravio skup sviraju}i harmoniku te
zajedno sa svim sudionicima otpjevao pjesmu tradicionalnu za ESCP.
1
Klini~ka farmacija – dio farmacije koji se bavi istraìvanjem i primijenjenim uslugama koje farmaceut provodi u bolnici, javnoj ljekarni, stara~kom domu, pri ku}nim
posjetima, na klinici i drugim ustanovama u kojima se
lijekovi propisuju, izdaju i upotrebljavaju. Vidjeti op{irnije u ~lanku Potreba za klini~kom farmacijom objavljenom
u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str. 229-234.
2
Ljekarni~ka skrb je naziv kojim se op}enito opisuje
kakvo}a uporabe lijekova, sa zada}ama: pobolj{ati zdravstvenu kvalitetu bolesnikova ìvota, posti}i pozitivne
klini~ke rezultate lije~enja i sustavno prikupljati podatke
o lije~enju lijekovima. Uloga je ljekarnika da osigurava
pravilnu uporabu lijeka i ispravnu dozu za potrebe
pojedinog bolesnika, smanjuje mogu}nost interakcije ili
popratnih djelovanja lijekova i uklanja dvostruko ili nepotrebno lije~enje lijekovima [V. G., D. H.].
3
Farmakoekonomija (lat. pharmacooecononima) – dio
zdravstvene ekonomije, a bavi se racionalnom uporabom lijekova, uz napomenu da utvr|uje, mjeri i uspore|uje tro{kove i ishode (posljedice) primjene lijekova.
Farmakoekonomika je karika koja povezuje zdravstvenu
ekonomiju i klini~ko humanisti~ke ishode u zdravstvu i
po tome se ona temeljito razlikuje od klasi~noga gospodarskog pristupa [V. G.].
FOTO: Danijela Huml – Pozdravna pjesma ESCP-a
u izvedbi profesora Gerta Laekemana
Pronalaènje ravnoteè izme|u odre|enog
postupka lije~enja i financijskih tro{kova
koje takvo lije~enje zahtijeva velik je izazov
za stru~njake iz farmaceutskog ili medicinskog podru~ja. Upravo je problematika
uravnoteènja tro{kova i u~inkovitosti (eng.
balancing costs and effectiveness) bila
tema prvoga dana simpozija pod predsjedanjem profesora Anthonyja Serracino-Inglotta s Malte. Zaklju~eno je da su tro{kovi
inovativnih postupaka lije~enja (postupaka
koji su puni novih zamisli) iznimno visoki i
da je pritom potrebno vi{e farmakoekonomskih stru~njaka koji }e mo}i savjetova-
171
ti o tome koji postupak lije~enja treba
preporu~iti odre|enom bolesniku. Raspravu na okruglom stolu vodila su, me|u
ostalima, i dvojica hrvatskih stru~njaka iz
podru~ja farmakoekonomije: profesor Velimir Boìkov (lije~nik) i Marijo Vuku{i}
(ljekarnik).
FOTO: Danijela Huml – Okrugli stol na temu
uravnoteènje tro{kova i u~inkovitosti. Slijeva nadesno: Mark Stuart, Steven Simoens, Maurice
Zarb-Adami, Velimir Boìkov i Marijo Vuku{i}
Drugog dana simpozija, pod presjedanjem
profesora farmakoterapije Gerta Laekemana iz Belgije, govorilo se o prevo|enju/
prijenosu dokaza u praksu (eng. translating
evidence into practice). Svrha je medicine
temeljene na dokazima (engl. evidence based medicine) promoviranje sigurne i
u~inkovite uporabe lijekova. Iako to zvu~i
logi~no, svakodnevna ljekarni~ka praksa
~esto ne prati klini~ke smjernice, a mnogi
dokazano dobri modeli ljekarni~ke skrbi ne
pripadaju dijelu ljekarni~ke prakse. Sporost
u prihva}anju novih zamisli smatra se
osnovnim «krivcem» za takvo stanje. Stoga
je temeljna zada}a svakoga klini~kog far-
172
III : 2008 - 3/4
maceuta ubrzati provedbu dokazano u~inkovitih inovacija u svakodnevnu ljekarni~ku
praksu.
Istog je dana ESCP odrào godi{nju skup{tinu dru{tva i imenovao novoga predsjednika - Franka Jørgensena, bolni~kog farmaceuta iz Norve{ke.
Posljednjeg dana simpozija uvod u temu
pod nazivom Promjenjivi rizici u bolesnikovoj sigurnosti (eng. Changing risks in patient safety) pruìo je profesor ljekarni~ke
skrbi Steve Hudson iz Velike Britanije. Naglasak je dan na sve {iru primjenu bezreceptnih lijekova koji zna~e sve ve}i rizik za
bolesnikovu sigurnost. Razlog je tomu neprestano pove}anje broja lijekova koji prelaze na bezreceptni reìm izdavanja4 i
neprilago|enost dodiplomskog obrazovanja farmaceuta novim potrebama stanovni{tva. Prema rije~ima Hubertusa Cranza
iz Europske udruge farmaceutske industrije
u samolije~enju (Association of the European Self-Medication Industry, AESGP),
nu`no je uklju~ivanje vi{e predmeta iz
podru~ja komunikacija, konzultacija i prepoznavanja simptoma koji se mogu lije~iti
bezreceptnim lijekovima, u dodiplomsku
nastavu europskih farmaceutskih fakulteta
kako bi se farmaceuti mogli nositi s bu4
Primjerice, 23. listopada 2008. Europska agencija za
vrednovanje lijekova (European Medicines Evaluation
Agency, EMEA) predloìla je Europskoj komisiji da lijek
Orlistat prije|e na reìm izdavanja bez lije~ni~kog recepta u svim zemljama ~lanicama Europske unije. Europska }e komisija uskoro donijeti odluku u vezi s ovim
prijedloga.
III : 2008 - 3/4
du}im izazovima i tako pridonijeti pove}anju bolesnikove sigurnosti.
Sudionici simpozija mogli su se upoznati i
s najnovijim smjernicama iz odre|enih podru~ja lije~enja lijekovima (farmakoterapije).
Podru~ja koja su obuhva}ena simpozijem
bila su lije~enje neurolo{kih bolesti,
lije~enje AIDS-a i suradljivost u lije~enju
mentalnih bolesti.
Iz razgovora s na{im kolegama valja zaklju~iti da su radionice smatrali najzanimljivijim dijelom simpozija. Odràno je ukupno 13 radionica, a teme su bile raznolike i
uglavnom va`ne za svakodnevnu ljekarni~ku
praksu. Mogu}nost rada u grupi i razgovor
s kolegama iz drugih zemalja otvorio je
nove vidike brojnim ljekarnicima, posebice
iz onih zemalja u kojima dodatne ili dopunske ljekarni~ke usluge nisu jo{ uvedene
u svakodnevnu ljekarni~ku praksu.
Prema ste~enim dojmovima ~ini se da je
doprinos hrvatskih zdravstvenih stru~njaka
op}oj kvaliteti radionica na simpoziju bio
izuzetno vrijedan. Hrvatski farmaceuti Vesna Ba~i} Vrca, Maja Ortner Hadìabdi} i
Iva Jankovi} s FBF-a iz Zagreba vodile su
radionicu o primjeni prakti~nih znanja u
rje{avanju problema iz podru~ja ljekarni~ke
skrbi, a pod naslovom Clinical pharmacy
and quality of care in Croatia. Osmi{ljavanje
programa u~inkovitog upravljanja rizicima
pri odobravanju novih lijekova pod naslovom Risks and safety of drugs bila je tema
radionice kolegice Nikice Miro{evi} iz
Agencije za lijekove i medicinske proizvo-
de RH i Margaride Caramona iz Portugala.
Unato~ tomu {to se radionica Avoiding medication errors in the use of analgesics hrvatske farmaceutkinje Arijane Me{trovi} iz
tvrke Atlantic i Edith Dufay iz Francuske
odràvala u poslijepodnevnim satima zadnjega dana simpozija, ipak je privukla zanimanje zavidnoga broja sudionika. Tematika radionice bila je prepoznavanje vje{tina
i intervencija potrebnih za izbjegavanje
medikacijskih pogrje{ki pri uporabi analgetika.
FOTO: Danijela Huml – Radionica Arijane
Me{trovi} i Edith Dufay Avoiding medication errors
in the use of analgesics
Koliko su europski ljekarnici znanstveno
aktivni, moglo se utvrditi ve} prema broju
posterskih radova koji su prikazani na simpoziju. Naime, predstavljeno je 205 posterskih radova, a od kojih su dva bila ih
Hrvatske. Zanimljivo je da je 79 predstavljenih radova bilo iz podru~ja ljekarni~ke
skrbi, 41 rad je iz podru~ja farmakoterapije i 24 rada su iz podru~ja informacija o
lijekovima. Ostali su radovi pokrivali
podru~ja farmaceutskog obrazovanja, farmakoekonomije, farmakoepidemiologije,
173
III : 2008 - 3/4
FOTO: Danijela Huml – Marin Banovac i Nikica Miro{evi} ispred posterskog rada Agencije za lijekove i
medicinske proizvode; Ivana Andabaka i Danijela Huml ispred posterskog rada Hrvatske ljekarni~ke komore
i Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba
javnoga zdravstva i klini~ke farmakokinetike.
Novoizabrani predsjednik Europskog dru{tva klini~ke farmacije (ESCP) zatvorio je
simpozij dodjeljivanjem nagrade za najbolji
izloèni poster estonskoj skupini ljekarnika
pod vodstvom Juri Arjakse i za najbolju
govornu prezentaciju Paulu Wrightu iz Velike Britanije.
Zaklju~no, s obzirom na zanimljiv znanstveni i dru{tveni dio programa simpozija,
kao i na prekrasan ugo|aj u suncem obasjanom Dubrovniku, nije za~u|uju}e da je
ovaj simpozij okupio 830 sudionika iz cijeloga svijeta. Posebno se veselimo {to je na
simpoziju bilo prisutno oko 90 hrvatskih
ljekarnika, koji su se na taj na~in mogli
pribliìti klini~koj farmaciji i doìvjeti smisao i utvrditi ulogu toga podru~ja u ljekarni~koj praksi. Kolege koje se bave ljekarni~kom djelatno{}u na ovom su simpoziju
mogle prona}i potrebne ne samo me|unarodne stru~ne podatke i nove obavijesti
nego i potencijalne suradnike iz drugih zemalja koji im mogu pomo}i u unaprje|enju
svakodnevne ljekarni~ke prakse. Simpozij
174
moèmo ocijeniti uspje{nim iznad svega i
stoga {to sudionici o~ito nisu napustili Dubrovnik ravnodu{no, bez zanosa i poleta
za unaprje|enje svojega svakodnevnog
farmaceutskog rada. ■
Staklenica Ljekarne «K crnom orlu» (Eger, XIX. st.)
Natpis: CROCUS AUSTRIAC[US].
zakonodavstvo
Zakon o
medicinskim
proizvodima
U Narodnim novinama, broj 67/08.
objavljen je Zakon o medicinskim proizvodima.
Navedeni Zakon, sukladno smjernicama
Europske unije, razdvaja podru~je lijekova
i medicinskih proizvoda, odnosno posebno ure|uje proizvodnju, promet, stavljanje
na trì{te i nadzor medicinskih proizvoda.
Kao regulatorno i nadzorno tijelo za podru~je medicinskih proizvoda postavljena
je Agencija za lijekove i medicinske proizvode, koja }e odgovarati i za o~evidnik
medicinskih proizvoda, njihovo pra}enje,
klini~ka ispitivanja, te povla~enje proizvoda ~iji se u~inci pokaù {tetnima. Zakon
predvi|a da }e se u slu~aju povla~enja medicinskih proizvoda iz prometa, te poduzetim mjerama izvje{tavati i Europska komisija.
Nadzor nad provedbom ovog zakona i
propisa donesenih na temelju toga zakona
obavlja farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Zakonom je odre|eno da, prema zna~enju,
uvedeni izraz «vigilancija medicinskih proizvoda» obuhva}a aktivnosti vezane za pri-
kupljanje, procjenu, razumijevanje i reagiranje na nove spoznaje o rizicima koji proizlaze iz uporabe ili primjene medicinskih
proizvoda, posebno {tetnih u~inaka, interakcija s drugim tvarima ili proizvodima,
kontraindikacijama, krivotvorenjem, smanjenim djelovanjem, kvarovima i tehni~kim
neispravnostima. Pri tome odgovorna osoba za vigilanciju medicinskih proizvoda jest
doktor medicine, doktor stomatologije,
magistar farmacije ili magistar medicinske
biokemije.
U dijelu Zakona koji se odnosi na promet
medicinskim proizvodima propisano je da
veleprodaja i proizvo|a~ mogu opskrbljivati medicinskim proizvodima ljekarne,
ljekarni~ke depoe, zdravstvene ustanove,
druge veleprodaje, ordinacije privatne prakse, druge pravne i fizi~ke osobe sukladno
ovom zakonu.
Promet medicinskih proizvoda na malo
obavljaju pravne i fizi~ke osobe kojima je,
sukladno posebnom zakonu, odobreno
obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, kao i specijalizirane prodavaonice za promet na
malo medicinskim proizvodima kojima je
dana dopusnica za promet na malo medicinskim proizvodima.
U dijelu Zakona koji se odnosi na zbrinjavanje medicinskih proizvoda, dakle onih
koji vi{e nisu za uporabu, jasno se navodi
da se takvi medicinski proizvodi zbrinjavaju o tro{ku vlasnika medicinskog proizvoda. pripremila : Ana Malovi} / HLJK
175
Zakon o
veterinarsko-medicinskim
proizvodima
Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima objavljen je u Narodnim novinama u broju 84. dana 18.
srpnja 2008. (NN, 84/08.).
Zakon predvi|a klini~ka ispitivanja veterinarsko-medicinskih proizvoda, ocjenu
njihove kvalitete, izvje{tavanje, upravni i
inspekcijski nadzor, a radi sigurnosti lijekova za zdravlje ìvotinja i ljudi kao konzumenata njihova mesa.
Nadzor ispravnosti i sigurnosti veterinarsko-medicinskih proizvoda, sukladno navedenom Zakonu, provodi Ministarstvo poljoprivrede.
Zakon u svojim temeljnim odredbama definira galenski pripravak i magistralni pripravak.
Sukladno tomu, galenski je pripravak opisan kao pripravak provjerene kvalitete
izra|en u galenskom laboratoriju na temelju veterinarskoga recepta u skladu s
postoje}om farmakopejom, poznatom i
prihva}enom recepturom, te normama dobre prakse za galenske laboratorije. Magi-
pripremila : Ana Malovi} / HLJK
176
III : 2008 - 3/4
stralni je pripravak opisan kao pripravak
izra|en u ljekarni na temelju pojedina~noga
veterinarskog recepta za jednu ìvotinju ili
skupinu ìvotinja iste vrste.
Komentar
Prije dono{enja Zakona, Hrvatska ljekarni~ka komora dostavila je svoje primjedbe
u ovla{teno ministarstvo, te upozorila na
odredbe Zakona o ljekarni{tvu koje ne obuhva}aju i promet veterinarskim lijekovima.
Tako|er je ponovno upozoreno i na nedostatak Pravilnika o na~inu propisivanja i
izdavanja lijekova na recept (NN ,120/06.,
NN, 40/07.), prema kojemu lijekove na
recept propisuju izabrani doktori medicine, odnosno stomatologije primarne zdravstvene za{tite, a ne spominju se doktori
veterinarske medicine.
Budu}i da prijedlozi i primjedbe HLJK-a
nisu prihva}eni, sukladno gore navedenim
aktima, novim Zakonom o veterinarsko-medicinskim proizvodima nije se rije{io
problem izdavanja humanih lijekova za potrebe ìvotinja, pa tako ni izradba lijekova
za potrebe ìvotinja u galenskim laboratorijima i u ljekarni~kim (magistralnim) laboratorijima.
Do daljnjega, ljekarne ne smiju imati u
prometu veterinarske lijekove, niti smiju
izra|ivati i izdavati humane lijekove za potrebe ìvotinja. III : 2008 - 3/4
Izmjene i
dopune Zakona
o ljekarni{tvu i
Zakona o
zdravstvenoj
za{titi
U Narodnim novinama (NN,
117/08.) objavljene su Izmjene i dopune
Zakona o ljekarni{tvu, Izmjene i dopune
Zakona o zdravstvenoj za{titi, Izmjene i
dopune Zakona o lije~ni{tvu, Izmjene i dopune Zakona o stomatolo{koj djelatnosti,
Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu,
kao i Izmjene i dopune Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti.
zdravstvenog radnika u Republici Hrvatskoj.
Izmjenom i dopunom Zakona o ljekarni{tvu
omogu}uje se dràvljanima dràva ~lanica
Europske unije sa ste~enom izobrazbom
farmaceuta obavljanje ljekarni~ke djelatnosti bez poloènoga stru~nog ispita u Republici Hrvatskoj.
Dràvljani dràva ~lanica Europske unije
moraju poznavati hrvatski jezik najmanje
na razini koja je potrebna za nesmetanu i
nu`nu komunikaciju s bolesnikom.
Navedene izmjene i dopune stupit }e na
snagu danom prijma Republike Hrvatske u
Europsku uniju. Do izmjena i dopuna gore navedenih zakona do{lo je zbog obveze da se Direktiva
2005/36. Europske unije o priznavanju
kvalifikacija ugradi u doma}u pravnu regulativu koja se odnosi na obavljanje pojedinih profesija (zvanja, struka i slu`ba) u
zdravstvu.
Izmjenom i dopunom Zakona o zdravstvenoj za{titi stvoreni su preduvjeti za rje{avanje pitanja vezanih za obavljanje zdravstvene djelatnosti dràvljana dràva ~lanica
Europske unije sa ste~enom izobrazbom
177
III : 2008 - 3/4
Pravilnik o
osnivanju
ljekarni
Nadalje, Pravilnik propisuje da se prva ljekarna u gradu, odnosno op}ini osniva na 3 000
osiguranih osoba, druga ljekarna na 8 000
osiguranih osoba, a svaka sljede}a na daljnjih 5 000 osiguranih osoba (npr. 13 000,
18 000 osiguranih osoba i tako redom).
Nakon {to je u Narodnim novinama, broj 26. od 12. oùjka 2007. (NN,
26/07.) objavljen Pravilnik o uvjetima za
odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne ubrzo je isti taj pravilnik tijekom mjeseca studenoga 2007. (NN,
118/07.) i srpnja 2008. (NN, 81/08.) doìvio nove promjene.
Zra~na udaljenost izme|u èljene lokacije
za ljekarnu i mjesta na kojem je smje{tena
druga najblià ljekarna ovisi o broju osiguranih osoba u gradu, op}ini ili gradskoj ~etvrti
Grada Zagreba. S tim u vezi Pravilnik propisuje da zra~na udaljenost izme|u ljekarni:
• za gradove s vi{e od 50 000 osiguranih osoba mora biti najmanje 200 m
zra~ne linije
• za gradove od 100 000 do 500 000
osiguranih osoba mora biti najmanje
300 m zra~ne linije
• za gradove i op}ine do 1 000 000 osiguranih osoba mora biti najmanje 500
m zra~ne linije.
Koje su odredbe na snazi i koji uvjeti moraju biti zadovoljeni pri odre|ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne navodimo u daljnjem tekstu.
Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne (NN,
26/07.) propisuje uvjete pri osnivanju ljekarni, a to su:
• broj osiguranih osoba HZZO-a u gradu, op}ini, odnosno gradskoj ~etvrti
Grada Zagreba gdje se ljekarna osniva
• me|usobna zra~na udaljenost od lokacije za novu ljekarnu, pa do najbliè
postoje}e.
Broj osoba osiguranih obveznim zdravstvenim osiguranjem koje provodi HZZO (osigurane osobe) moè se na}i na mre`noj
(web) stranici HZZO-a i svima je dostupan.
178
Navedene udaljenosti utvr|uju se geodetskom izmjerom ovla{tene osobe za obavljanje geodetskih poslova, sukladno propisima
o dràvnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Pravilnik predvi|a i mogu}nost preseljenja
ve} osnovanih ljekarni unutar grada, op}ine,
odnosno gradske ~etvrti Grada Zagreba na
drugu lokaciju, uz napomenu da ostaje obveza po{tovanja propisane zra~ne udaljenost do najbliè ljekarne u tom podru~ju.
Kako navedenim odredbama nije s precizno{}u rije{eno osnivanje ljekarni na podru~jima od posebne dràvne skrbi, brdskoplaninskim podru~jima i otocima, Pravilnik
III : 2008 - 3/4
u takvim slu~ajevima predvi|a mogu}nost
osnivanja ljekarni i na tim podru~jima, i to
ako je cestovna udaljenost do najbliè ljekarne ve}a od 5 km ili je najblià ljekarna
izvan granica na kojoj se obavlja javni mjesni prijevoz.
Upravo je ta odredba doìvjela svoje promjene izmjenom Pravilnika u studenome
2007. Naime, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na
kojem }e se osnivati ljekarne (NN, 118/07.)
izmijenio je navedeni ~lanak te omogu}io:
je li navedeno naselje kategorizirano kao
turisti~ko naselje sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli (NN, 88/07.) propisanom od Ministarstva turizma RH i koji je Pravilnik objavljeno na mre`noj stranici toga ministarstva.
Ljekarna koja je osnovana na udaljenosti
od 3 000 m zra~ne linije do druge najbliè
ljekarne moè se nesmetano preseliti, ako
je ponovno na udaljenosti od 3 000 m do
druge najbliè ljekarne.
• osnivanje ljekarni u gradu, op}ini, odnosno gradskoj ~etvrti Grada Zagreba
ako se najblià druga ljekarna nalazi na
3 000 m zra~ne udaljenosti
Treba naglasiti da nije dopu{teno preseljenje ljekarni osnovanih u gra|evinama organiziranim u sloènu gra|evinu, odnosno u
turisti~kim naseljima.
• osnivanje ljekarni u gra|evini organiziranoj u sloènu gra|evinu s vi{e od 500
stanova ili s vi{e od 1 000 stanovnika,
uz napomenu da se navedeno dokazuje
pisanom izjavom investitora koja odgovara detaljnom planu ure|enja prostora
ili programu poticajne stanogradnje, i
uz uvjet da zra~na udaljenost izme|u ljekarni mora iznositi najmanje 1 000 m
Pravilnik je dodatno zbunio zainteresirane
stranke navode}i u svojoj prijelaznoj odredbi – da }e postupci koji su u tijeku pri
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u
vrijeme stupanja na snagu ovoga pravilnika
biti nastavljeni sukladno tom pravilniku.
• osnivanje ljekarni u turisti~kom naselju
u kojem se obavlja turisti~ka djelatnost
i u kojem postoji mogu}nost smje{taja
od najmanje 1 000 gostiju istodobno,
te ako je zra~na udaljenost do najbliè
postoje}e ljekarne najmanje 1 000 m.
No, navedena odredba ne omogu}uje, kako
se ~esto misli, osnivanje ljekarne u svakom
mjestu na obali koje moè smjestiti istodobno 1 000 gostiju. Prigodom razmatranja takvih zahtjeva treba prethodno utvrditi
Posljednje Izmjene i dopune Pravilnika o
uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem
}e se osnivati ljekarne (NN, 81/08.)
omogu}uju, uz sve gore navedeno, tako|er
i osnivanje ljekarne u dru{tveno poticajnoj
stanogradnji u vi{estambenim zgradama i
zgradama u nizu s vi{e od 500 stanova ili
s vi{e od 1 000 stanovnika, a sukladno povoljno pisanoj izjavi vlasnika, odnosno stanovitog investitora (npr. Agencija za promet i posredovanje nekretninama), i detaljnom planu ure|enja prostora na temelju
Zakona o dru{tveno poticajnoj stanogradnji, ako je rije~ o postupku osnutka prve
ljekarne na toj lokaciji.
179
Iz svega gore navedenog proizlazi da se za
osnivanje svake sljede}e ljekarne u gra|evinama organiziranim u sloènu gra|evinu
uzima u obzir broj osiguranih osoba na
odre|enom podru~ju (op}ina, grad, odnosno gradska ~etvrt), broj ljekarni i udaljenost do najbliè postoje}e ljekarne.
Preseljenje ljekarne osnovane u takvoj stanogradnji nije dopu{teno.
Posljednje objavljeni Pravilnik omogu}uje i
preseljenje onih ljekarni koje na postoje}oj
lokaciji ne ispunjavaju propisanih 200,
300 ili 500 m zra~ne udaljenosti do
najbliè ljekarne. U takvim je slu~ajevima
preseljenje dopu{teno ako su kumulativno
ispunjeni sljede}i uvjeti:
• kada se preseljenjem na novu lokaciju
postoje}a udaljenost izme|u ljekarni
mijenja za najvi{e 10 % od postoje}e
zra~ne udaljenosti izme|u ljekarni
• kada se ljekarna seli iz unajmljenog u
vlastiti prostor.
Primjerice, prema gore navedenoj odredbi, ljekarna koja se od najbliè ljekarne nalazi na zra~noj udaljenosti od 450 m, a ne
na propisanih 500 m, moè se preseliti i
bliè i dalje od najbliè ljekarne, ali samo u
krugu od 45 m.
III : 2008 - 3/4
Uvjeti za
mentora i
ljekarnu
Na temelju ~lanka 19. to~ke 29.
Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Vije}e
HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici od 1. listopada 2008. donosi
ODLUKU
o uvjetima koje mora ispunjavati
mentor i ljekarna u kojoj se provodi
pripravni~ki sta` magistra farmacije
I.
Pri obavljanju pripravni~kog staà1 u ljekarni, mentor,2 magistar farmacije, mora
ispunjavati sljede}e uvjete:
• najmanje 5 godina radnog iskustva u
ljekarni~koj djelatnosti
• biti zaposlen u ljekarni u kojoj rade najmanje dva magistra farmacije
1
I ovaj pravilnik u svojoj prijelaznoj odredbi
omogu}uje da se postupci koji su u tijeku pri
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vrijeme stupanja na snagu ovoga pravilnika nastavljaju sukladno tom istom pravilniku. 180
Plan i program pripravni~kog staà za magistre farmacije objavljen je u Narodnim novinama (NN. 130/99.),
a moè se prona}i i na stranicama HLJK-a u izborniku
«Regulativa».
2
Mentor je u ljekarni{tvu voditelj, nastavnik i odgojitelj
mladog, jo{ neiskusnog ljekarnika, a zaduèn je kako za
nadzor rada kandidata pri izvo|enju ljekarni~kih radnji,
tako i za to da svoje spoznaje predo~i pripravnicima [V.
G.].
III : 2008 - 3/4
• kontrolu sadràja alkohola
• usvojiti teorijska znanja koja se odnose
na op}e odredbe o kontroli onih ljekovitih oblika koji su navedeni obveznom
izradbom u ljekarni.
• imati zavr{en te~aj za mentore odobren od Hrvatske ljekarni~ke komore.
II.
Dio plana i programa pripravni~koga staà
koji se obavlja u galenskim laboratorijima i
laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih
pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari
moè se obaviti u ljekarni u kojoj se obavlja ostali dio staà ako se u takvoj ljekarni
izra|uju najmanje sljede}i ljekoviti oblici:
• otopine
• masti (suspenzije, emulzije)
• kapi za nos
• kapi za uho
• ~ajevi
• trituracije3
• suspenzije za peroralnu uporabu.
IV.
Iznimno, od to~ke I. ove odluke, mentor
pri obavljanju pripravni~koga staà u ljekarni, a najduè do 31. prosinca 2009., moè
biti magistar farmacije koji nema zavr{en
te~aj za mentore.
V.
Magistri farmacije koji su zapo~eli pripravni~ki sta` prije stupanja na snagu ove odluke zavr{it }e pripravni~ki sta` sukladno
prije utvr|enim uvjetima.
III.
U laboratoriju ljekarne namijenjen za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari, a u djelu plana i
programa koji se odnosi na ispitivanje i
kontrolu tvari, pripravnik u ljekarni treba
obavljati laboratorijske radnje, i to najmanje:
• identifikaciju tvari i
VI.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od
objave na web stranici Hrvatske ljekarni~ke
komore.4 3
Trituracije – smjese ljekovitih tvari ili pripravaka biljnih
droga (u pravilu, jaka djelovanja) i sredstva za dopunjivanje u obliku pra{aka ili ljekovitih masti. Rabe se
isklju~ivo za izradbu drugih ljekovitih pripravaka i nisu
namijenjeni bolesnicima za neposrednu upotrebu [V.
G.].
4
Isprava se vodi pod Ur. broj: 04-485/1-08; Zagreb,
17. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica
Vije}a HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm.
181
Odluka o
maloprodajnim
cijenama
Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici od 1. listopada 2008. donijelo je izmjene i dopune Odluke o maloprodajnim
cijenama lijekova koje nisu predmet ugovaranja s HZZO-om pod naslovom Odluka o
na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet
ugovaranja s HZZO-om.
Navedenim izmjenama i dopunama odre|eno je:
• da ljekarna sama odre|uje na~in oblikovanja cijena drugih sredstava koji su u
prometu u ljekarni
• da je pri izdavanju lijekova zdravstvenim ustanovama i pravnim osobama na
narud`benicu, odnosno kada je izdavanje predmet ugovaranja putem javnog natje~aja, dopu{teno umanjiti maloprodajnu marù prema ovoj odluci
za dodatnih 10 %
• da se bri{e odredba prema kojoj ljekarna na uvjete pla}anja moè odobriti
najvi{e iznos popusta od 10 %.
U nastavku je naveden pro~i{}eni tekst
Odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih
cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu
predmet ugovaranja s HZZO-om.
pripremila: Ana Malovi} / HLJK
182
III : 2008 - 3/4
HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA
na temelju ~lanka 35. to~ke 12. Zakona o
ljekarni{tvu (NN, 121/03, 35/08, 117/08.)
Vije}e HLJK-a na svojoj 6/91 sjednici dana
1. listopada 2008. donijelo je
ODLUKU
o na~inu oblikovanja maloprodajnih
cijena lijekova i drugih sredstava
koji nisu predmet ugovaranja s
HZZO-om
(PROÎ[]ENI TEKST)
I.
Ovom Odlukom utvr|uje se na~in oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova koji
nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Na~in oblikovanja maloprodajnih cijena
drugih sredstava koji su u prometu u ljekarni utvr|uje ljekarna.
II.
Maloprodajna cijena gotovog lijeka, galenskog pripravka, magistralnog pripravka jest
prodajna cijena na malo s porezom na dodanu vrijednost.
Sastavni dio cijene gotovog lijeka jest vrijednost maloprodajne marè prema modelu diferencirane marè.
III : 2008 - 3/4
Sastavni dio cijene galenskog i magistralnog pripravka jest usluga izradbe magistralnog ili galenskog pripravka prema tablici «Ljekarni~ki postupci» (Dijagnosti~ki i
terapijski ljekarni~ki postupci, Narodne
novine: 15/92, 29/93, 31/95, 3/2000,
18/2000, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02,
92/02. i 11/03.).
Ljekarna je obvezna u maloprodajnu cijenu
galenskog i magistralnog pripravka ugraditi uslugu izdavanja {ifre broj 70010 iz
«Ljekarni~kih postupaka».
Vrijednost boda koji se primjenjuje u izra~unu cijene za galenske i magistralne pripravke prema «Ljekarni~kim postupcima»
utvr|uje Vije}e komore na prijedlog Povjerenstva za ekonomska pitanja HLJK-a.
Mjerila su za odre|ivanje vrijednosti boda
sljede}a:
• vrijednost ljekarni~kog rada
• ostali prosje~ni tro{kovi rada i poslovanja.
dajne marè najmanje 2 %, a najvi{e prema
prihva}enom modelu diferencirane marè.
U posebnim (izvanrednim) stanjima (epidemije, pandemije i sl.) HLJK moè odrediti poseban iznos maloprodajne marè za
gotove lijekove koji odstupa od utvr|enog
na~ina izra~una.
Iznimno, pri izdavanju lijekova zdravstvenim ustanovama i pravnim osobama na
narud`benicu, odnosno kada je izdavanje
predmet ugovaranja putem javnog natje~aja, dopu{teno je umanjiti maloprodajnu marù prema ovoj Odluci za dodatnih
10 %.
Maloprodajne diferencirane marè za
gotove lijekove od 10 do 35 %
Cijena lijeka na veliko
MAR@A
po pakiranju (u kn)
0,00 – 100,00
35 %
100,01 – 200,00
30 %
200,01 – 300,00
25 %
300,01 – 500,00
20 %
500,01 – 1 000,00
15 %
iznad 1 000,01
10 %
III.
OBLIKOVANJE MALOPRODAJNE
CIJENE GOTOVIH LIJEKOVA
Najmanji iznos marè: 10 %
Najvi{i iznos marè: 35 %
Iznimno za citostatike, lijekove protiv
AIDS-a i lijekove koji se izdaju u dugotrajnoj terapiji (npr. hepatitis C, lije~enje steriliteta i dr.) primjenjuje se iznos malopro-
Maloprodajne diferencirane marè za gotove lijekove u slobodnoj prodaji od 10 do
35 % ne primjenjuju se na gotove lijekove
koji, sukladno rje{enju Agencije za lijekove
i medicinske proizvode, mogu biti u prometu u specijaliziranim prodavaonicama
lijekovima na malo (lijekovi s reìmom
izdavanja BRX).
183
III : 2008 - 3/4
IV.
Cijena galenskih i magistralnih pripravaka
izra~unava se primjenom bodovnog sustava, tj. «Dijagnosti~kih i terapijskih ljekarni~kih postupaka» objavljenih u Narodnim
novinama (NN, 15/92, 29/93, 31/95,
3/2000, 18/2000, 118/01, 44/02, 76/02,
85/02, 92/002. i 11/03.) ili norma sata.
Vrijednost boda utvr|uje se u iznosu od:
• najmanje u iznosu vrijednosti boda za
HZZO.
Vrijednost norma sata utvr|uje se u iznosu
od:
• najmanje u iznosu od 60,00 kn.
V.
Ova se odluka objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu osmog dana od
objave.1 Ljekarni~ka staklena boca (Njema~ka, oko 1780.)
Natpis: SCHLAG:,
zapravo AQUA APOPLECTICA.
1
Isprava se vodi pod Ur. broj: 04-512/1-08; Zagreb,
1. listopada 2008., a potpisala ju je predsjednica Vije}a
HLJK-a Dragica Radin, mag. pharm.
184
Aqua Apoplectica bilo je sredstvo protiv sr~anog
infarkta (udara ili kapi), naglog prekida protoka krvi u
koronarnu arteriju. Lijek se pripremao od bilja:
mati~njak, lipov cvijet, ru`marin i cimet (korica).
doga|anja
Va`nost
pravilnog
izdavanja
oralnih
kontraceptiva
U posljednjih je nekoliko mjeseci
velika pozornost {ire javnosti posve}ena
rizicima od primjene lijeka Yasmin. Naglasak je stavljen na tromboembolijske1 doga|aje kao ozbiljne nuspojave ovoga lijeka.
U povodu toga Agencija za lijekove i medicinske proizvode ponovno je razmotrila
sigurnosni profil Yasmina te provela laboratorijsku provjeru kakvo}e lijeka. Ispitivanje
je jo{ jednom potvrdilo da je kakvo}a lijeka
u skladu s odobrenim zahtjevima te da se
na trì{tu Hrvatske i Europske unije nalazi
isti lijek. Kako nema novih spoznaja koje bi
mijenjale sigurnosnu sliku lijeka, zaklju~eno
je da korist od primjene lijeka prema{uje
njegov rizik. Unato~ ~injenici da je lijek, po
svojim svojstvima, siguran za primjenu
nu`no je jo{ jednom upozoriti na va`nost
pravilnog propisivanja i izdavanja lijeka te
pra}enja njegovih nuspojava.
napisala: Anita Filipovi} Su~i} / Agencija za
lijekove i medicinske proizvode, Zagreb, dr. sc.
predstojnica Ureda ravnatelja i glasnogovornica
1
Tromboembolija (lat. thromboembolia) – pojam za emboliju ~iji emboli, doplavljeni krvlju, potje~u od tromba
u srcu, arterijama ili venama. Svaki embol tvori jezgru
za stvaranje novog tromba [V. G.].
Lijek Yasmin se, poput ostalih kombiniranih
[per]oralnih2 kontraceptiva, izdaje isklju~ivo na lije~ni~ki recept. Stoga je pri izdavanju lijeka potrebno voditi ra~una o valjanosti recepta te o trajanju ponovljivog recepta. Isto tako pri izdavanju lijeka korisnicu treba podsjetiti na va`nost redovitih
pregleda (redoviti posjeti ginekologu) te
provjeriti primjenjuje li korisnica neke druge lijekove koji mogu u}i u me|udjelovanje
ili interakciju s Yasminom (antiepileptici,
odre|eni antibiotici ili gospina trava).
Tako|er, korisnice treba posebno upozoriti da ne smiju pu{iti za vrijeme uzimanja
kontracepcijskih tableta jer se ~in pu{enja
dodatno povezuje s pove}anjem rizika primjene lijeka (u pu{a~ica se rizik pove}ava
posebno u èna starijih od 35 godina).
Korisnice svakako treba usmjeriti na strogo
pridràvanje navoda u Uputi o lijeku.
2
Zanimljivo je kako se u ljekarni~koj i lije~ni~koj praksi
podjednako rabe izrazi oralno i peroralno. Oba izraza
dolaze od latinskih pridjevnih rije~i (1) oralis/orale –
koji se odnosi na usta, usneni, usni (npr. usni otvor, usna
{upljina), oralni, i (2) peroralis/perorale – koji se uzima
ili daje (prima) na usta, kroz usta (npr. lijek) ili se izvodi
(npr. operacija) kroz usta, usni, peroralni. Hrvatska matica lijekova (1997) poznaje oralne pripravke, Farmakoterapijski priru~nik (2000.) poznaje oralne antidijabetike, Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog
medicinskog nazivlja (2006.) poznaje peroralne antikoagulancije i oralne kontraceptive, a Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima (2007.) poznaje: kroz
usta (eng. oral use), oralne pripravke (eng. oral preparations), oralne kapi (eng. oral drops), oralna teku}ina
(eng. oral liquid), oralna otopina (eng. oral solution) i
tako redom. Oralni kontraceptivi (lat. contraceptiva peroralia) – sredstva za sprje~avanje za~e}a (kontraceptivna sredstva) koja se daju na usta. Naj~e{}e ih uzimaju
ène (npr. estrogeni, progesteron), dok su za mu{karce
(gosipol, klorirani {e}eri) u razvoju [V. G.].
185
S druge pak strane, ljekarnici trebaju slijediti relevantne stru~ne informacije o lijeku
dostupne u Saètku opisa svojstava lijeka
kojeg mogu zatraìti od predstavnika nositelja odobrenja ili prona}i na internetskoj
stranici Agencije (www.almp.hr) u dijelu
Lijekovi.
Ljekarnik tako|er treba upoznati korisnice
s ranim navje{tajima (predznacima, simptomima) ozbiljnih nuspojava Yasmina jer je
njihovo pravodobno prepoznavanje bitno
za spre~avanje mogu}ih komplikacija. Tako, primjerice, valja upozoriti korisnice da
obrate pozornost na pojavu iznenadnog
te{kog bola u prsnom ko{u, na pojavu iznenadnog gubitka zraka ili napadaja ka{lja, te
jednostranog bola ili otjecanja u nogama.
Tako|er, valja usmjeriti korisnice da reagiraju na svaku neuobi~ajenu i/ili te{ku glavobolju, iznenadni gubitak vida ili poreme}aj u motorici, odnosno na slabost ili
omamljenost jedne strane ili kojega dijela
tijela. Navedeni simptomi mogu upozoriti
na pojavu venske ili arterijske tromboze,
odnosno tromboembolijskih ili cerebrovaskularnih doga|aja. Stoga je ove simptome potrebno ozbiljno shvatiti i detaljnije
ispitati. Tako|er treba pripaziti da je rizik
od pojave tromboembolijskih doga|aja
najve}i u prvoj godini primjene lijeka.
No to nije sve. Va`no je upozoriti korisnice
da o svakoj uo~enoj neèljenoj reakciji na
lijek odmah obavijeste svoga lije~nika ili ljekarnika. Zdravstveni radnik zatim treba prijaviti otkrivene nuspojave Agenciji za lije-
186
III : 2008 - 3/4
kove i medicinske proizvode koja ih procjenjuje te vra}a povratnu informaciju zdravstvenom radniku. Na ovaj se na~in komplikacije nuspojava lijeka mogu pravodobno
smanjiti, izbje}i ili sprije~iti. Obrasci i upute za prijavu nuspojava nalaze se na internetskoj stranici Agencije (www.almp.hr)
pod hipervezom (linkom) Farmakovigilancija.
Ovim putem valja jo{ jednom podsjetiti da
se rizik od nastanaka tromboembolijskih
doga|aja, kao i ostala upozorenja i mjere
opreza za lijek Yasmin odnose na sve lijekove iz skupine kombiniranih oralnih kontraceptiva. Stoga za navedene lijekove vrijedi isti na~in propisivanja, izdavanja, primjene te pra}enja korisnica lijeka.
Na kraju je jo{ jednom potrebno naglasiti
da se pravilnim propisivanjem, izdavanjem
i uporabom lijeka poznati rizici od oranih
kontraceptiva mogu smanjiti na najmanju
mogu}u razinu. III : 2008 - 3/4
Europski dan
svjesnosti o
otpornosti na
antibiotike
Dana 18. studenoga ove godine
prvi }e se put obiljeìti Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike (eng. European antibiotic resistance awareness
day)1 kako bi se javnosti posvijestila ~injenica da }e antibiotici zadràti svoju u~inkovitost i za budu}e nara{taje samo ako se
budu uzimali odgovorno. Europska je komisija pokrenula obiljeàvanje toga dana u
suradnji s Europskim centrom za kontrolu i
spre~avanje bolesti (eng. European centre
for disease prevention and control). Predstavnici toga europskog sredi{ta smatraju
da je i ljekarni~ki sustav pridonio pove}anju
razine otpornosti na antibiotike u Europi.
Naime, ti predstavnici smatraju da je otpornost na antibiotike u Europi visoka,
me|u ostalim, i zbog ~estog bezreceptnog
izdavanja antibiotika u ljekarnama. I doista, otpornost na antibiotike ozbiljan je i
mnogo zastupljeniji problem u [panjolskoj
i Gr~koj nego u skandinavskim zemljama
napisala: Danijela Huml / HLJK, prema podacima PGEU
1
Otpornost na antibiotike – pojava kada antibiotici ne
djeluju na odgovaraju}e uzro~nike bolesti, naj~e{}e
zbog njihove neadekvatne i {iroke primjene [V. G.].
(Danskoj, [vedskoj i Norve{koj). Predstavnici Europskog centra za kontrolu i spre~avanje bolesti pretpostavljaju da je razlog
tomu relativna nedostupnost ljekarni u
Skandinaviji ako se uzme u obzir ~injenica
da je omjer broja stanovnika i ljekarni mnogo ve}i nego u [panjolskoj i Gr~koj. Osim
toga, {panjolski i gr~ki ljekarnici primaju
nov~ane poticaje za izdavanje antibiotika
jer su pla}eni iz marè lijekova prodanih
bez recepta. Prema rije~ima predstavnika
Europskog centra, trebala bi se ispitati
praksa bezreceptnog izdavanja antibiotika
u europskim ljekarnama i trebalo bi na neki
na~in osigurati izdavanje antibiotika u ljekarnama isklju~ivo uz predo~enje lije~ni~kog recepta. Migracije i
nedostatak
farmaceuta u
Europi
Zapaène su odre|ene negativne
pojave na trì{tima rada zemalja ~lanica
EU koje, me|u ostalim, poga|aju i
ljekarni~ku djelatnost. Ponajprije se radi o
tome da ponu|ena radna snaga u zavodima za zapo{ljavanje ne zadovoljava potrebe trì{ta za stanovitim kadrovima. S druge pak strane, zemlje ~lanice privla~e uglavnapisala: Danijela Huml / HLJK
187
nom radnike koji nemaju potrebne radne
vje{tine, odnosno niskokvalificirane radnike. Veleprodaje lijekova ili veledrogerije,1
koje su (u odre|enim zemljama) ujedno i
vlasnice ljekarni, traè izlaz iz tih problema
ulaganjem u obrazovanje farmaceuta. Da
bi ublaìla navedene pojave, Europska je
komisija u listopadu 2007. dala po~etni
poticaj o zapo{ljavanju visoko kvalificiranih
radnika u Europskoj uniji.
Nesta{ica farmaceuta u nekim zemljama
~lanicama EU ve} je dovela do njihove migracije s jugoistoka ([panjolska, Portugal,
Italija, Poljska) na sjever Europe (Velika
Britanija, Irska). Nedostatak farmaceuta zamije}en je i u Norve{koj, a o~ekuje se i u
[vedskoj nakon liberalizacije {vedskoga
trì{ta. Portugalski ljekarnici smatraju da je
trì{te rada u toj zemlji nesigurno, kao {to
su nesigurne i njihove pla}e, pa u potrazi
za boljim uvjetima rada migriraju u Irsku i
u Veliku Britaniju. Potpuno je obratna situacija zamije}ena u Velikoj Britaniji, gdje
postoji opasnost od zasi}enja britanskoga
trì{ta farmaceutima. Naime, ondje postoji oko 38 000 zaposlenih farmaceuta.
Osim toga, broj studenata farmacije kao i
1
Veledrogerija – pravna osoba koja ima dopusnicu za
obavljanje djelatnosti prometa na veliko lijekovima, kao
i medicinskim proizvodima, kozmeti~kim, higijenskim i
kemijskim potrep{tinama; veleprodaja lijekova. U procesu tzv. vertikalne integracije povezuje se s ljekarnama, {to dovodi do stvaranja monopola i trì{ne dominacije [V. G.]. Vidjeti tako|er ~lanke Izravna razdioba
lijekova prema ljekarnama u Bilten HLJK, god. II (2007),
broj 4, str. 191-193. i Udruìvanje veledrogerija i javnih
ljekarni u Europi u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1,
str. 24-25.
188
III : 2008 - 3/4
broj farmaceutskih fakulteta u stalnom je
porastu. Trenuta~no se u Velikoj Britaniji
farmacija moè studirati na 24 fakulteta.
Svake godine oko 250 farmaceuta zatraì
potvrdu o poloènom stru~nom ispitu od
Poljske ljekarni~ke komore u svrhu zaposlenja u drugoj zemlji ~lanici. Ove je godine izdano 10 % manje potvrda, i to zbog
nepopularnosti selidbe pojedinaca zbog
gospodarskih razloga. Nije poznato koliko
farmaceuta doista napusti Poljsku, iako do
sada nije zabiljeèn nedostatak farmaceuta
u toj zemlji.
Veledrogerije smatraju nesta{icu farmaceuta ozbiljnom prijetnjom za svoje ljekarne i
to nastoje sprije~iti na vrijeme. Vo|eni tom
mi{lju, predstavnici veledrogerija, poput
Alliance Bootsa i Phoenixa, redovito posje}uju sveu~ili{ta kako bi razgovarali sa studentima farmacije, pri ~emu odabiru kandidate za svoja budu}a radna mjesta. Cilj
je razgovora pridobiti {to vi{e budu}ih farmaceuta u svoje ljekarne. [tovi{e, organiziranje studija farmacije po Europi moglo
bi postati jo{ jedna poduzetnost europskih
veledrogerija. Naime, Alliance Boots planira organizirati studij farmacije u Italiji, a
Phoenix èli pokrenuti pet studija farmacije
u Njema~koj.
Kako bi se pove}alo zapo{ljavanje visokokvalificiranih osoba u Europskoj uniji, Europska komisija u jednoj direktivi Vije}a
predlaè uspostavu tzv. plavoga kartona
kojim bi bila dodijeljena neka posebna prava visokokvalificiranim radnicima iz tre}ih
III : 2008 - 3/4
Njema~ka
policija poziva
na zabranu
prodaje lijekova
putem
interneta
Ljekarni~ki ormar, gravura iz djela Les Spectacles
malades (Paris, 1729.).
Zapo{ljavanje bez «plavoga kartona».
zemalja. Naime, nositelju plavoga kartona
i njegovoj obitelji bili bi omogu}eni ulazak,
boravak i izlazak iz svih zemalja ~lanica
EU. Uz to bi nositelji plavoga kartona imali izjedna~ena prava s dràvljanima te zemlje ~lanice u mnogim podru~jima, primjerice, u postupku priznavanja diploma.
Usvajanje toga prijedloga dovelo bi i do
lak{e pokretljivosti farmaceuta s priznatim
kvalifikacijama iz tre}ih zemalja u zemlje
~lanice EU. Takvi bi farmaceuti imali jednaka prava pri zapo{ljavanju kao i dràvljani
zemlje ~lanice, a nakon dvije godine rada u
ljekarni~koj djelatnosti njihova bi se diploma automatski priznala poput diplome u
zemljama ~lanicama. U Njema~koj je dopu{tena prodaja
lijekova koji se izdaju na lije~ni~ki recept na
daljinu,1 {to mnogi u zemlji smatraju opasnom pojavom. Naime, njema~ka kriminalisti~ka policija Bundeskriminalamt u svojem izvje{taju pod nazivom Rastu}e trì{te
kriminala lijekovima preporu~uje politi~arima da razmisle o osmi{ljavanju na~ina
ograni~avanja prodaje lijekova putem interneta, i to zbog ~injenice da tako naru~eni
lijekovi ozbiljno ugroàvaju zdravlje
stanovni{tva.
Pokrajinski ministar zdravstva za sjeverno
rajnsko podru~je, Karl-Joseph Laumann,
podupire preporuke policije i èli zabraniti
naru~ivanje lijekova po{tom. Kao razlog
navodi brojna izvje{}a o nedovoljnoj mogu}nosti savjetovanja bolesnika, kao i o
velikoj zastupljenosti krivotvorenih lijekonapisala: Danijela Huml / HLJK, prema podacima PGEU
1
Vidjeti tako|er ~lanak Europska praksa prodaje lijekova
uz ljekarni~ku usluga na daljinu u ovome broju Biltena
HLJK.
189
III : 2008 - 3/4
va.2 Udruga njema~kih farmaceutskih dru{tava tako|er podràva preporuke policije.
Kako bi se sprije~ile daljnje negativne posljedice prodaje lijekova na daljinu, jedan je
politi~ar predloìo novi zakon kojim bi se
zabranila prodaja lijekova koji se izdaju na
lije~ni~ki recept putem internet-ljekarni
(npr. kod DocMorrisa ili Sanicarea), ali i
takozvana usluga podizanja lijekova koje
provode prodavaonice poput dm-a (prema:
Drogerie markt).3 Konkretno, u slu~aju
dm-a rije~ je o tome da bolesnici ostavljaju
svoje recepte u dm prodavaonicama te pri
sljede}em dolasku na istome mjestu podiù
propisane im lijekove. Problem je u tome
{to se na ovaj na~in bolesnike ne savjetuje
pri izdavanju lijekova.
Ravnatelj Internet-ljekarne pod nazivom
DocMorris izjavio je da internet-ljekarne
ostvaruju promet od oko 70 milijuna eura
i da prodaja lijekova koji idu na lije~ni~ki
recept ~ini 80 % njihova ukupnoga prometa. Upravo zbog tih ~injenica ravnatelj
smatra da novi prijedlog zakona o ukidanju
naru~ivanja lijekova po{tom ne}e poduprijeti njema~ko ministarstvo zdravstva, {to
se pokazalo istinitim. 2
Vidjeti tako|er ~lanke Krivotvoreni lijekovi i Postanak i
suzbijanje krivotvorina lijekova u Bilten HLJK, god. II
(2007), broj 2/3, str. 78-89.
3
Vidjeti tako|er uvodnik: U sredi{te medijske pozornosti
u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 2, str. 67-70.
190
Ljekarni~ka boca s kositrenim zatvara~em (Njema~ka,
kasno XVII. st.)
Natpis: nema
dopisi
HLJK o
gospodarenju
medicinskim
otpadom
Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (NN, 72/07.; u daljnjem
tekstu: Pravilnik) ljekarnama se propisuje
obveza preuzimanja starih lijekova i sli~noga farmaceutskog otpada neovisno o
podrijetlu.1
Premda je navedenim Pravilnikom propisana obveza zbrinjavanja farmaceutskog otpada u ljekarnama, ipak nije nijednom
odredbom rije{eno pitanje financijskoga
tro{ka takvoga odlaganja, kao i pitanje
skladi{tenja takvoga otpada.
Ljekarne sukladno postoje}em Pravilniku o
minimalnim uvjetima u pogledu prostora,
radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za
obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN,
90/04.) nemaju predvi|eni prostor za pohranjivanje i skladi{tenje farmaceutskog
otpada, a tako|er je tehni~ki neostvarivo
svakodnevno odvoènje otpada putem
ovla{tenog poduze}a za zbrinjavanje farmaceutskog otpada.
napisale: Ana Malovi} i Danijela Huml /
HLJK
1
O odredbama u Pravilniku vidjeti ~lanak Gospodarenje
medicinskim otpadom u Bilten HLJK, god. II (2007), broj
2/3, str. 129-130.
O navedenom, kao i o opasnosti od ugroàvanja zdravlja radnika u ljekarni, gdje se
sakuplja farmaceutski otpad nastao u
ku}anstvu, HLJK je u vi{e navrata obavijestila Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva i predloìla
odre|ena rje{enja. U svojem se prijedlogu
Komora pozvala i na provedbu zbrinjavanja farmaceutskog otpada u zemljama ~lanicama Europske unije, te je upoznala mjerodavno ministarstvo da dràve ~lanice
Europske unije ve}im dijelom provode
zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ali pritom ne snose tro{kove njegova odlaganja,
ve} su taj tro{ak preuzele lokalne vlasti,
odnosno mjerodavna ministarstva. Detaljni
se podaci nalaze u tablici «Modeli zbrinjavanja farmaceutskog otpada u Europi» (vidjeti str. 192).
Uzimaju}i kao uzor europski model odlaganja farmaceutskog otpada, Komora je
ovla{tenom ministarstvu predloìla da se i
lokalna vlast redovitim javnim akcijama
uklju~i u odlaganje farmaceutskog otpada
nastalog u ku}anstvu, u kojem bi sudjelovale i ljekarne pruàju}i stru~nu pomo}.
HLJK je tako|er predloìla i uvo|enje naknade koju bi pla}ali proizvo|a~i lijekova, a
koja bi se upla}ivala u poseban fond te bi
sluìla za oporabu farmaceutskog otpada.
O prijedlozima Komore do sada se jo{ nije
o~itovalo ovla{teno Ministarstvo za{tite
okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. 191
III : 2008 - 3/4
MODELI ZBRINJAVANJA FARMACEUTSKOG OTPADA [FO] U EUROPI
DR@AVA
Jesu li ljekarne od- Koje su ustano- Pla}aju li ljekarne
govorne za skup- ve odgovorne tro{kove odlaganja
ljanje FO iz
za skupljanje
FO?
ku}anstava?
FO ako nisu
ljekarne?
IRSKA
NE, ali neke
NE
The Health
ljekarne dobrovolj- Service Execuno provode ovu
tive
djelatnost
LUKSEMBURG NE, ali sve ljekar- Ministarstvo
NE
ne dobrovoljno
okoli{a
sudjeluju u skupljanju FO koje
organizira Ministarstvo okoli{a
SLOVA^KA
DA
nepoznato
NE
[VEDSKA
DA
nepoznato
BELGIJA
DA
nepoznato
VELIKA
BRITANIJA
DA 1
nepoznato
Tko financira
Dobivaju li
skupljanje FO ljekarnici posebako ljekarne nu naknadu za
to ne ~ine? provedbu ove
usluge?
NE
The Health
Service Executive
Ministarstvo
okoli{a
NE
nije poznaNE
to; pretpostavlja se da
dràva financira oporabu
DA
nepoznato DA, ta je djelatnost
uklju~ena u
ljekarni~ku
marù
NE
regija Walloon: lokalne vlasti
financiraju
NE; Brisel i flauni{tavanje
manska regija:
FO u svim
ljekarne jedino
moraju financirati trima regijama
spremnike za odlaganje FO
nepoznato
DA 2
DA 2
1
Ljekarne su mjesta gdje se skuplja farmaceutski otpad, no, odgovornost oko organizacije skupljanja i zbrinjavanja
ima Primary Care Trusts. Skupljanje FO uklju~uje skupljanje neèljenih/neiskori{tenih lijekova, igli, {prica i stanovitoga otpadnog materijala koji nastaje pri mjerenju glukoze u krvi. Bolesnici mogu donijeti otpad u ljekarnu ili ga dati
dostavlja~u. Dostavlja~ je osoba zaposlena u ljekarni na poslovima ku}ne dostave lijekova nepokretnim osobama.
2
Ljekarne pruàju uslugu skupljanja i odlaganja otpada kao dio ugovora s National Health Service (NHS). NHS daje
naknadu ljekarnicima za provedbu ove usluge na temelju odobrenja britanskog Ministarstva zdravstva.
192
III : 2008 - 3/4
[VICARSKA
DANSKA
DA
nepoznato
nepoznato
DA 3
NE
nepoznato
mjesne vlasti
DA4
SLOVENIJA
NE 6
NE
DA 5
gradska komunalna slu`ba
NE
gradska
komunalna
slu`ba
NE
Znak ljekarni~kog uspje{nog dana bio je gomila
bo~ica razli~itih veli~ina s natpisnicama odloènih
na lije~ni~kom receptu ~ekaju}u osobu koja }e ih
podi}i. Ex libris, slika Richarda Luxa (1935.) za
be~kog ljekarnika Marca Birnholza.
Takve se bo~ice jo{ tada nisu smatrale
farmaceutskim otpadom nakon {to se lijek potro{io
ili zaostao u bo~ici.
3
Ljekarne pla}aju odlaganje otpada ako ne postoji neko drugo rje{enje od mjesnih vlasti. Me|utim, ljekarne nisu
zakonski obvezne pla}ati skupljanje i odlaganje otpada. Stanje u vezi s FO razlikuje se me|u kantonima i gradovima.
U nekim slu~ajevima gradovi pla}aju spaljivanje otpada koji ljekarnici dovode do mjesta spaljivanja. U nekim
slu~ajevima dostavu otpada do mjesta spaljivanja obavljaju besplatno veledrogerije, a katkad tu uslugu napla}uju
ovisno o teìni otpada.
4
Lokalne vlasti skupljaju po ljekarnama spremnike s FO i dovode ih do mjesta njihova uni{tavanja.
5
Ljekarnici ne dobivaju posebnu naknadu za skupljanje otpada, nego se ova usluga ljekarnicima ispla}uje u sklopu
op}eg ugovora s vladom.
6
Trenuta~no su u pripremi novi propisi u vezi s odlaganjem FO. Govori se o tome da }e u ljekarnama postojati
kutije u koje }e gra|ani mo}i odlagati farmaceutski otpad. Veledrogerije }e biti odgovorne za pra`njenje i odlaganje
farmaceutskog otpada u tehni~kom, kao i u financijskom smislu.
193
Albarello iz porculana (Be~, XIX. st.)
Natpis: UNG[UENTUM] ALTHEAE.
jezik
Pomast
U ljekarni~koj se praksi posljednjih
desetlje}a olako, neprimjereno i ~esto rabi
izraz mast za jedan od dobro poznatih ljekovitih oblika pod latinskim nazivom – unguentum. Krivicu za to ponajvi{e snose
proizvo|a~i lijekova kojima ne pada na pamet po{tovati hrvatsku jezi~nu farmaceutsku ba{tinu, a koji nemaju ni obi~aj pratiti
novija hrvatska jezikoslovna kretanja.
Za{to je to tako? Sve je to tako zbog obi~ne, otrcane i nezanimljive ~injenice da se
neki proizvo|a~i lijekova ne èle izloìti
tek jednokratnom dodatnom tro{ku za tiskanje novih tekstova na vanjskom pakiranju, unutarnjem pakiranju i na uputi za lijek.1 Svima takvima mogla bi se pripisati
primjerena izreka «premazani svim mastima» koju ljudi ~esto znaju re}i za lukave,
prepredene, prefrigane, snala`ljive osobe
dorasle svim prijevarama i izmotavanjima.
Valja upozoriti na ~injenicu da se ljekarnici
trebaju sustavno sluìti izrazom pomast za
pripravke mekane konzistencije, koje se
prire|uju mije{anjem ljekovitih sredstava s
masnom podlogom, kao zajedni~kim nazivom za oblik ljekovitih pripravaka tzv. mazive ~vrsto}e za vanjsku primjenu. Isti~emo,
uporaba izraza mâst nije ispravna za ono
{to razumijevamo pod latinskom i u farma-
ciji i te kako poznatom rije~i unguentum.
Ugledni, najbolji i najnoviji Latinsko-hrvatski enciklopedijski rje~nik/Lexicon latinocroaticum encyclopaedicum Joze Marevi}a
(Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) donosi:
unguentum
– [1] pomast, balzam; [2.
Ciceron] mirisava mast,
pomast, pomada, mirisno
ulje, mirisava tvar, parfem
unguentatus – [prema: Katul, Plinije i
drugima] namirisan mastima, pomadama, pomastima; namazan, pomazan,
balzamiran; parfimiran
unguentarium – [prema Augustinu] posuda za mirisave tvari, pomade, pomasti.
Izraz ljekovita mast jest, dodu{e, ispravan,
ali kao dvoslo`na rije~ nepovoljan je zbog
vi{e jezi~nih razloga, primjerice, naziv ljekovita mast za oko pojednostavnjuje se
pretvaranjem prijedlo`ne skupine u pridjevnu, dakle jezi~no boljim izrazom o~na
pomast i time se od ~etvero~lanoga stru~noga naziva dolazi do dvo~lanog naziva.
Jezi~na teorija i praksa dokazuju da dvoimeno nazivlje ili vi{e~lani nazivi nemaju
prednost nad jedno~lanim nazivima. Upravo tako, jedno~lani nazivi imaju prednost
zbog jednostavnosti i olak{ane tvorbe
srodnih naziva.2 Izraz pomast ne samo da
u pro{losti ima mnoge farmaceutske potvr-
napisao: Vladimir Grdini}
1
Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski o ambalaì u
Bilten HLJK 2007-2/3, str. 139-142.
2
Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Farmaceutski jezik, Farmaceutski glasnik, 62:7-8 (2006) 377-380.
195
de nego, {tovi{e, ni danas nije zastarjelica,
jer je danas prihva}en kao op}i i stru~ni
jezi~ni standard. To se moè brzo i jednostavno potvrditi, primjerice, u Rje~niku hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda
Miroslav Krleà i [kolske knjige (Zagreb,
2000.) i u Enciklopedijskom rje~niku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Leksikografskog zavoda Miroslav
Krleà (Zagreb, 2006.).
Rije~ mâst ima vi{e zna~enja i sva se ona
vezuju naj~e{}e uz masno}u. Prema Rje~niku hrvatskoga jezika Vladimira Ani}a mast
zna~i (1) netopljivu tvar u tkivu ìvotinja i
biljaka, (2) ono {to se dobije topljenjem
svinjskog sala – svinjska mast, (3) gusta
tvar koja sluì za odràvanje strojeva, (4)
boja puti i (5) mo{t u Dalmaciji (regionalno). Me|utim, masna gusta tvar koja se
uzima za lije~enje mazanjem prema tom se
istom navedenom rje~niku zove ljekovita
mast. A ima li svinjske masti u ljekarni{tvu?
Da, poznato je da je mast ili ~ista mast ili
svinjska mast u farmaceutskoj uporabi poznata pod latinskim nazivima Axungia porci (Hrvatsko-slavonski ljekopis, 1901.) i
Adeps suillus (F. Benzinger, Farmaceutska
kemija, 1929.) i to je doista mast, a ne
unguentum, ili kako to Ivo Ivan~evi} i Dragutin Tomi} (1939.) navode da se radi o
masnoj pomasti. Nestru~na uporaba izraza
mast umjesto ljekovita mast ili izraza pomast moè dovesti, tako|er, i do nespretnih stru~nih rje{enja. Primjerice, unguentum tragacanthi tehnolo{ki uop}e ne sa-
196
III : 2008 - 3/4
dràvati masti. Ljekovite masti sluè pak u
lije~enju nekih bolesti mazanjem. No, kako
smo ve} ustanovili, mast je mogla zna~iti i
boju, recimo, puti (tko je crne masti taj je,
zna~i, tamnoga tena, crnomanjast). Kao
arhaizam pojavljuju se i neke rije~i povezane s ovim zna~enjem, dakle zna~enjem
boje. Mastiti je jo{ u XIX. stolje}u zna~ilo
obojiti, mastilo je bila tinta, ali i tiskarska
boja, mastioni~ar slikar jak u bojama ili kolorist, a mastolovka je bila slikarska da{~ica
za boje ili paleta. Masnica, kao i modrica
(hematom), i danas zna~i modro obojeno
tkivo na tijelu od izljeva krvi koji je uzrokovan udarcem ili jakim pritiskom.
Uporaba izraza pomast umjesto ljekovite
masti ima i svoje, za ljekarni{tvo, prakti~ne
razloge i prednosti. Naime, kada se sustavno za sve mekane oblike lijekova rabi izraz
pomasti (lat. unguenta), tada se s lako}om
zasebno ozna~uju dobro nam poznate masne podloge (vehiculum): masne pomasti
(npr. Adeps suillus, Cera alba, Cetaceum,
Oleum Cacao), vunene pomasti (npr. Adeps
Lanae anhydricus), parafinske pomasti (npr.
Vaselinum flavum, Paraffinum liquidum) i
glicerinske pomasti (npr. Glycerinum).
Katkad doista nerazborito stajali{te, koje
se moè ~uti u struci protiv izraza pomast,
da to podsje}a na «posljednju pomast»,
nije utemeljen. Naime, posljednja pomast
rabi se isklju~ivo u katoli~anstvu, u Katoli~koj crkvi, kao sakrament bolesni~koga
pomazanja svetim uljem prije smrti
(bolesni~ko pomazanje). Sintagma «posljednja pomast» u odnosu na jedinstvenu
III : 2008 - 3/4
i sveop}u rije~ pomast ima, me|u ostalim,
i ulogu da izvr{i namjerni i sna`ni pomak u
zna~enju, kao {to je to slu~aj i kod nekih
drugih sli~nih primjera: alternativa/alternativna medicina, ambicija/bolesna ambicija,
posljednji/posljednji Mohikanac, bara/velika bara, bijel/bijela vrana, bijela knjiga, Bijela ku}a, i tako redom. Posljednju pomast
dovodimo samo u vezu s umiru}im i umrlim i ni u kakvom drugom smislu. Mrtav je
onaj koji je prestao ìvjeti, a sintagme s
rije~i «mrtav» zna~e: pretjeran ili potpun
(npr. mrtav pijan, mrtav umoran, mrtav
gladan), pribran (npr. mrtav hladan), koji je
li{en ìvosti (npr. mrtav glas, mrtav pogled), presahnuo ili presu{io (npr. mrtav
izvor, mrtav rudnik), neostvarena odluka ili
zamisao (npr. mrtvo slovo), a da se ne
razlaè dalje, primjerice, {to je u botanici
mrtva kopriva iz roda Lamium.
êtiri stolje}a hrvatske rije~i: pomast
Hrvatska farmaceutska rije~ za latinsku unguentum jest pomast, a to je poznato na
tlu Hrvatske ve} od XVI. stolje}a kako je to
navedeno u tablici. Pomast je zabiljeèna
od razdoblja Hrvatske u sastavu habsbur{ke
krune (1526.), za vrijeme Kraljevstva Srba,
Hrvata i Slovenaca (od 1. prosinca 1918.),
Kraljevine Jugoslavije (1931.), kratkog razdoblja Banovine Hrvatske (1939.), Nezavisne Dràve Hrvatske (od 10. travnja
1941.), a zatim Federativne Narodne Republike Jugoslavije (od svibnja 1945.) pa
sve do razvoja stru~noga farmaceutskog
nazivlja u Republici Hrvatskoj od godine
1992. U pojedinim se razdobljima zrcali,
kako se to i iz tablice vidi, stanovita
politi~ka usmjerenost uporabe jezika, ~ak i
stru~nih rije~i.
Godi- autor
naziv djela
na
1595. Faust Vran~i} Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae,
Germanicae, Dalmatiae et
Ungaricae
1599. Bartol Ka{i} Hrvatsko-talijanski rje~nik
1742. Andrija
Lexicon latinum interpretaJambre{i}
tione Illyrica, Germanica et
Hungarica locuples
1874. Bogoslav
Hrvatsko-njema~ko-talijan[ulek
ski rje~nik znanstvenog
nazivlja
latinski/hrvatski izraz(i)
unguentum /pomast
unguento/mast, pomast
unguentum/maszt, mazilo, pomaz
mast – fizi~ki, mineralo{ki i umjetni~ki
izraz, hrv. boja ; pomast – kemijski izraz
197
1888. Jane~ek/
Domac
1899. Julije Domac
1901. Milan @epi}
III : 2008 - 3/4
Hrvatsko-slavonska farmakopea
Unguentum aromaticum
/Mirodiva mast; Unguentum emolliens /
Omek{aju}a pomast; Unguentum jodatum
/Jodna pomast; Unguentum simplex /Jednostavna pomast; Unguentum kalii jodati /
Pomast od kalijeva jodida itd.
Uputa u farmakognoziju
ljekovite masti
Latinsko-hrvatski rje~nik
unguentarius/koji se ti~e pomasti i trgova[isto u izdanjima Rje~nika ca pomastima; unguentum/pomast, baliz godina 1941. i 1960.] zam
Hrvatsko-slavonski ljekopis unguenta/pomasti
1901. Jane~ek/
Domac
1916. Ante Katalini} Farmaceutska po~etnica
unguenta/pomasti
1931. Antun Vrgo~ Uputa u farmakognoziju
ljekovite masti
1933. skupina
Pharmacopoea Jugoslavica unguenta/ljekovite masti; aromati~na mast;
autora
mast od glicerina; mast od ìve; mast sa
kalijevim jodidom itd.
1937. Vladimir
Osnovi galenske farmacije unguenta /ljekovite masti
[iffer
1939. Franjo
Repetitorium artis pharma- unguenta /ljekovite masti
Benzinger
ceuticae
1939. Ivan~evi}/
Farmakoterapija
unguenta /ljekovite masti
Dama{ka
1939. Ivan~evi}/
Farmakografija. Osnovi
pomasti/unguenta
Tomi}
nauke o propisivanju lijekova [isto u izdanjima knjige
iz godina 1946. i 1951.]
1939. uredni{tvo
Apotekarski vjesnik, 21
masti protiv opeklina
(1939) 1140.
1940. uredni{tvo
masti sa sumporom
(1940) 42.
1940. uredni{tvo
masti za nos
(1940) 366.
1940. uredni{tvo
masti s formalinom
(1940) 538.
1941. Franjo
Vjesnik ljekarnika, 23
masne podloge za izradu ljekovitih pomaBenzinger
(1941) 451.
sti bez dodavanja masnih tvari
1941. Franjo
pomasti za oduzimanje mirisa
Benzinger
(1941) 527.
1943. Dr.
o mie{anju pomasti
B.(enzinger) (1943) 337.
198
III : 2008 - 3/4
1943. uredni{tvo
(1943) 366.
1944. Dr. Benzinger Vjestnik ljekarnika, 26
(1944) 50/141/161.
1944. Dr.
B.(enzinger) (1944) 162.
1951. skupina
Farmakopeja FNRJ
autora
1954. uredni{tvo
Farmaceutski glasnik, 10
(1954) 327.
1955. ref. B. @.
(1955) 59.
1955. uredni{tvo
(1955) 435.
1955. uredni{tvo
(1955) 508.
1955. uredni{tvo
(1955) 509.
1955. Jaroslav
Uvod u galensku farmaciju
Je~men
1957. Ivan~evi}/
Farmakografija
Tomi}
1961. ref. K. K.
(Kova~i})
(1961) 428.
1961. ref. K. K.
(1961) 430.
1964. Dragutin
Farmakoterapija
Tomi}
1965. skupina
Medicinska enciklopedija
autora
(sv. 10, str. 161)
1966. ref. De.
(Depeder)
1971. ref. De.
1974. Vladimir
Tomi}
1975. Vladimir
Tomi}
(1966) 444.
(1971) 43.
(1974) 360.
(1975) 53.
pomasti
studije o izradi pomasti
dobra mastna podloga za izradu emulzionih pomasti
unguenta /ljekovite masti – pomasti
pomast za vime
stabilnost pomasti s prokain-penicilinom
za{titna pomast za ruke
moderne podloge za pomasti
analiza pomasti na bazi silikona
unguenta/pomasti, ljekovite masti
ljekovite masti /unguenta
o~ne pomasti
istraìvanje podloga za pomasti
unguenta /ljekovite masti
unguenta/pomasti ili ljekovite masti; propisivanje pomasti; aplikacija pomasti, izrada
pomasti; konzerviranje pomasti; oficinalne
pomasti; antisepti~ke pomasti; pomasti za
o~i
postojanost mikrobnog zaga|enja u podlogama za pomasti
otpu{tanje djelotvornih tvari iz pomasti
primjena ribljeg ulja za prire|ivanje pomasti
utjecaj baze za o~ne pomasti na
otpu{tanje lijeka
199
1975. ref. Z. M.
1977. ref. Z. M.
1978. ref. Z. M.
(1975) 201.
(1977) 9.
(1978) 341.
Farmakopeja SFRJ
III : 2008 - 3/4
gubici masti za o~i kod raznih punjenja
tuba
otpu{tanje ljekovite tvari iz masne podloge
kompleksometrijsko odre|ivanje ribljeg
ulja u ljekovitim mastima
1984. skupina
unguenta/ljekovite masti; Unguentum
autora
simplex/Podloga za ljekovite masti
1992. skupina
Medicinski leksikon
ljekovite masti – tako|er: pomasti,
autora
unguenta
1995. Dragutin
Terapijske doze: oblici lije- unguenta /ljekovite masti ili pomasti
Tomi}
kova i sinonimi [vjerojatno
isto u ranijim izdanjima
knjige iz godina 1945,
1946, 1950, 1961. i
1977.]
1995. Vladimir
Hrvatsko farmakopejsko
unguenta/pomasti, ljekovite
Grdini}
nazivlje. Prinosi za hrvat- masti
sku jezi~nu normu i kodifikaciju u ljekopisu
1996. skupina
Standard terms: Pharma- pomast; pomast za nos; pomast za oko;
autora
ceutical dosage Forms,
pomast za rektum; pomast za rodnicu;
Routes of administration, pomast za uho
Conteiners
1998. Vladimir Ani} Rje~nik hrvatskoga jezika pomast – balzam, melem
1999. skupina
Hrvatska farmakopeja
pomast; pomast za oko; pomast za uho;
autora
1999
pomast za nos; pomast za rodnicu; mast
za rektum
2000. Jozo Marevi} Latinsko-hrvatski enciklo- pomast: vidjeti tekst
pedijski rje~nik
2000. skupina
Rje~nik hrvatskoga jezika pomast: vidjeti tekst
autora
2003. Vladimir
Rje~nik latinskoga i hrvat- unguentum/pomast,
Loknar
skoga medicinskoga nazivlja ljekovita mast, mast
2006. skupina
Enciklopedijski rje~nik hu- pomasti: vidjeti tekst
autora
manog i veterinarskog medicinskog nazivlja
Farmakopeha FNRJ (1951.) je, kao i kasnije
Farmakopeja SFRJ (1984.) u pojedinoj uporabi nazivlja bila nena~elna. S jedne su strane unguenta bile ljekovite masti, odnosno
pomasti (1951.) ili pak samo ljekovite masti
200
(1984.), a slijedom toga Unguentum simplex je podloga za ljekovite masti, Unguentum simplex ad antibiotica podloga je za
ljekovite masti s antibioticima itd., pa onda
imamo nesustavno da je Excipiens lanalcoli
III : 2008 - 3/4
lanalkolna podloga za ljekovite masti, Excipiens lanalcoli aquosum lanolkolna podloga
s vodom za ljekovite masti i drugo, da bi
onda ipak Unguentum glyceroli bila mast
glicerola, Unguentum hydrocortisoni mast
kortizolona, Unguentum hydrocortisoni
acetatis mast kortizolonacetata, Unguentum
emolliens mast za ublaìvanje i sli~no. Ta se
nena~elnost, dodu{e, segmentarno i nesustavno, moè uo~iti i u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima, gdje sukladno
normiranim izrazima iz podru~ja Standard
terms3 navodi da se eng. oitment treba prevoditi na hrvatski jezik rije~ju pomast, a
dopu{ta i uporabu naziva mast, da u poglavlju Farmaceutski oblici (B.9) nalazimo
isklju~ivo masti, hidrofobne masti, s vodom
emulgiraju}e masti i hidrofilne masti.
Sre|ivanje naziva u farmaciji, a u vezi s latinskim izrazom unguentum o~ito je potrebno. Tu nam pomaù A. Rje~nik hrvatskoga jezika [urednik Jure [onje; Leksikografski zavod i [kolska knjiga, Zagreb,
2000.] i B. Enciklopedijski rje~nik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja
[urednik Ivo Padovan; Leksikografski zavod i HAZU, 2006.] koji navode:
A. mast – namirnica dobivena topljenjem
masnih tkiva ìvotinja
3
Vidjeti: Standard terms: Pharmaceutical dosage forms,
Routes of administration, Containers, djelo se sustavno
objavljuje u Strasbourgu u izdanju Vije}a Europe.
Bilje{ka: ve} je prvo izdanje iz godine 1996. sadràvalo
farmaceutske izraze na hrvatskom i jo{ na dvanaest jezika. Izdanje iz godine 2002. ve} sadràva farmaceutske izraze na dvadeset i jednom europskom jeziku.
A. pomast – lijek za vanjsku uporabu, sastavljen od masne podloge i ljekovitih
tvari
B. pomasti – polukruti ljekoviti pripravci za
vanjsku uporabu namijenjeni lije~enju
koè, sluznice i rana. Sadràvaju ljekovite ili za{titne supstancije otopljene,
suspendirane ili emulgirane u prikladnoj
podlozi. Sinonimi: ljekovite masti, medicinske masti.
Umjesto zaklju~ka
Slijede}i stoljetno hrvatsko naslije|e u
podru~ju ljekarni{tva i najsvjeìja opredjeljenja jezikoslovaca, kako op}ejezi~nih
(2000.), tako i stru~nojezi~nih (2006.),
predlaè se:
1. za unguentum treba sustavno rabiti
rije~ pomast, a ne ljekovita mast, a pogotovo ne mast;
2. izraz ljekovita mast treba sustavno
izbjegavati iz jezikoslovnih razloga,
3. izraz mast treba se rabiti za svinjsku
mast (Axungia porci), ali i za sve masne podloge bez ljekovitoga sredstva,
primjerice, mast za hla|enje (Unguentum emolliens), tj. bijela mast dobivena zagrijavanjem cetaceuma i bijelog
voska s teku}im parafinom uz natrijev
tetraborat, a ta je tek namijenjena za
izradbu polukrutih magistralnih pripravaka. 201
III : 2008 - 3/4
Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim
ljekarnama.
III. dio: materija medika F-O
Pregled pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama1 nastavljamo abecednim redom.
Kratice i oznake upotrijebljene i u ovom nastavku rje~nika navedene su u drugom dijelu
rje~nika objavljenog u Biltenu, 2:2-3 (2007) 147-156.
F
Farina lini
Farina sinapis seminum
Fascia**
Ferrum sulfuricum
Fictilia**
Ficus carica
Flores buglossi
Flores chamomillae vulgaris
Flores cinae pulv.
Flores convallariae majalis
Flores lavandulae
Flores (myristicae) macis
Flores malvae arboreae
Flores paeoniae
Flores papaveris rhoeados
kehrl (8,51), bra{no od kudelje (26), ~eten tohom (**)
ènef (9), senf (8,51)
povoj i pa{ica (Ka{tela), zaveànj (Mostar)
zelena galica (2,Ar), talica (*)
bokal, bokal~i}, bokali}, {olja, {olica, tegla, teglica,
lon~i} i posudica (26)
figa (8,51), smokva (Pa), obi~na smokva (Ku)
volovski jezik (10)
jarmen (21), bielotrava (6), buha~ (21), buhak
(21,26,Ar), ruìce za maternicu, od matre, milica trava,
milanka, kamomila, kamila, kamilica, ljubica, titralka, gamilica i raman (26), titrica (21,26), rada, rum, rumanj(?),
àbljak, gor~ak, zdravi} i zdravi{ (Ar), dragoljub, deva
(**), lepa rada (*). Vidjeti: Flores convallariae majalis.
vidjeti: Pulvis cinae
dragoljub (3). Vidjeti: Flores chamomillae vulgaris.
{picinarda (2,18)
mu{kaplet (18)
trendofija (7), cviet od trandovilja (2)
cvijet od boùra (2), boùr (16)
nunice (22), bula gjambula (7), mak vu~iji i vu~ji mak
(10)
napisao: Vladimir Grdini}
1
vidjeti I. i II. dio u Bilten HLJK, 2007-2-3, str. 143-156.
202
III : 2008 - 3/4
Flores sambuci
Flores sulfuris
Flores verbasci
Foeniculum vulgare
Folia farfarae
Folia hepaticae
Folia malvae
Folia melissae
Folia menthae
Folia patchouli
Folia sennae
Folia uvae ursi
Folliculi sennae
Folliculus*
Fructus anacardii
Fructus anisi stellati
Fructus anisi vulgaris
Fructus caryophylli
Fructus cocculi
Fructus colocynthidis
Fructus cydoniae
Fructus cynosbati
Fructus foeniculi
zovikov cvijet (2,3,16), cvijet od zove (2), té od bazgovine (32), holerte (8,51), zovika (**), zova, zovin cvijet,
zovika, sambuk bazga i bazgovina (26)
~ukurt behar (**)
ùti plu~njak (8), plu~njak (?) (8,51), zmija~a trava (26)
Vidjeti: Lichen islandicus i Herba pulmonariae.
groma~ (18), komorak (Ku), kopar (Pa), mora~a (*).
Vidjeti tako|er: Fructus foeniculi.
podbijel (7, Ku)
jeterni dra~ i dra~ jeterni (10)
prstenka (7), kanto{ (16,18), sliz (44), kezpaplte (8,51),
trava od prstenjaka (28)
p~elina ljubica, ljekoviti mati~njak i miloduh (26)
metica (1)
vidjeti: Patchouli
maj~in list (55), mafunjice i mokunice (29), senino
pali{}e (29), salame~ija (4,**), salame~i (**), sename~ija
(3), suleman (17), sulemen semplat (4), mo{njice (27) i
muterplet ili muterbleter (prema njema~kom: Matterblätter) (27), arba{ena (29), senika, crna trava, trava od
laksiranja, senja i manja, sena mana, te sana i mana (26),
senanika (Ar)
{im{irov list (3), loboda (21)
majkin list, materni list, maj~ino li{}e, maj~ina travica,
trava od matre, trava od rodilje, mo{nje ènske trave i
mo{njice od purge (26)
mo{nja (26), mjehur (Ku)
davidovo zrno (3,7,*)
vidjeti: Semen anisi stellati
onajs, aniì}e, janiì}i i slatki janu{ (26)
karanfi} i garofolac (26)
balukat za ribu trovati (6)
gorka jabuka (2,5), zec-jabu~ice (5)
sjeme od tunje (2)
he~ipe~ (prema nazivu: Hetschepetsch) (8,51)
komora~ i fenigl (26), koroma~ (26, Ka{tela), motrika i
mora~ (Ar). Vidjeti tako|er: Foeniculum.
203
Fructus juniperi
Fructus lauri
Fructus myrtilli
Fructus tamarindi
Fumaria officinalis
Fungus sambuci
III : 2008 - 3/4
fenja (2)
kukuli sjeme i sjeme kukuli (23)
borovnice (29)
temerhindija (3)
fratri} (18), dimnja~a (Ar, Ku), rosopas (Ar), rosnica (Ku)
kora za o~i (2). Bilje{ka: pripravak dolazi u vi{e
ljekarni~kih istozna~nica, primjerice, Sambuci fungus,
Agaricus auriculae, Auricula Judae, Fungus auricula i
Fungus membranaceus.
G
Galla*
Gallae quercus
Gaze hydrophila
Gelatina
Gemma*
Gemmae populi
Gentiana (op}enito)
Gentiana asclepiadea
Gentiana lutea
Glechoma hederaceum
Globuli ad erysipelas
Globuli camphorati
Globuli cosmet.
Globuli martiales
Globulus convolutus*
Glycerin
Gossypium depuratum
204
{i{ka (Ka{tela, Ar), {i{arka, {e{arka, {e{arica i babu{ka
(Ar). Rije~ je o: Quercus infectoria Oliv.
{i{arka (2,7)
rub (52)
drhtalice ili drktalice, pitije, dr~e, ladetina, ladnetina,
pa~e i drezga (Ar), balog tutkalo (**)
pupoljak
trandovilje (26). Prema biljci: Populus nigra, crna topola (Ku)
vladislavka (20). Kao ime roda: siri{tara (Ku).
sve}ica (*)
lincura (8,*), sr~enja~a, trava od srdobolje, sr~enjak,
sr~anik, ko{utina brada, trava od srca i mali sr~anik
(Ar).
Bilje{ka: danas se podvrsta symphyandra naziva lincura,
sr~anik i siri{tara ùta (Ku).
dobri~ica (Ku,*), dobri~evica, dobri~avka i samobajka (*)
vrban~ek (10), kamforska kreda (7)
bijela kugla za pogan~inu i kugl kamfor (26), elizabetinrkugl i kanfrkugl (8,51)
ledeno bjelilo (17). Vidjeti tako|er: Cetaceum.
gvozdena kugla i kuglja gvozdena (2)
vavoljak (Ar)
glicerin-ulje (34), klicurin (34), klicerin (39), slatki zejtin
(*), jasmin jagi (**)
fata (35), pavuljice (?), pamuk (Ar), bumbak (Ka{tela)
III : 2008 - 3/4
Granum*
Gummi arabicum
Gummi asae foetidae
Gummi benzoës
Gummi mastix
Gummipreservativus**
Gummi resina myrrha
Gummi resina olibanum
Gummi traganth
Gutta(e)*
Guttare**
sjemenka, zrno (Ar)
samk arabi (**)
{ejtanpok (3)
izmirna (*), aslibent (**)
sladka smola (3)
ko{ulja za mi{a (11), ko{ulja, koton (prema engleskom:
condom), preèrvativ (prema francuskom: presérvative) i
fudrin (prema talijanskom: foderino) (27), futral i futrolac
(34), navla~ak (44), nakurnjak (Tegumentum penis) (Ar)
osmirna (2), mira (Ku)
vidjeti: Olibanum
titre (4), alkitira (**), ketra (**)
kana (29), troflin (30), kap i kapljica (Ar)
kanit (29)
H
Helianthus annuus
Helianthus tuberosus
Helleborus foetidus
Helleborus niger
Helminthochorton
Hepar sulfuris
Herba*
Herba absinthii
Herba capilli Veneris
Herba centaurii
Herba centaurii minoris
Herba chelidonii
Herba cichorei intybi
suncogled (*), suncokret (Ku)
~i~oka, nahod, topinambur i slatki krumpir (Ku), ù}enica
(*)
kukurijek, ~emerika (Ar)
spre` (11,59), crni kukurijek (Ku), ~emerika (*)
kolarina (11), korajina (52). Zapravo: alga, Alsidum helminthochorton
`veplena sol (10)
trava, tako|er: trava od groznice, od uroka, od zuba, od
buva i trava od srca (Ar)
pelin (1, 26,[u), pelen (26,[u), pelinek, pelim, ak{enac,
gorki ak{enac, obsienac, ohsjena}, oksjenac, osina},
osjenac, osjena} i sansi} ([u). Bilje{ka: farmaceutska
droga od biljke Artemisia absynthium.
kapo venere (18), gospini vlasi (12)
ki~ica (2), trava od hiljade (2), kantarin (3), tauèntroè
(43), kitica, grozni~ava trava, zimni~arka, i za 1000 forinti ~aja (Tausendguldenkraut) (26), gorka trava (Ar)
ki~ica (8,*)
cilidonija (18)
vuzljika (21)
205
Herba conii
Herba cynoglossae
Herba equiseti
Herba majoranae
Herba malvae
Herba marrubii
Herba melissae
Herba millefolii
Herba pulmonariae
Herba salviae
Herba sennae
Herba sideritidis
Herba urticae
Herba violae tricoloris
Heroicum remedium
Hirudo
Hydrargyrum
Hydrargyrum bichloratum
Hydrargyrum corrosivum
Hydrargyrum sulfuratum
Hydromel infantum
Hyoscyamus niger
Hypericum perforatum
Hyssopus officinalis
206
III : 2008 - 3/4
kukuta (2)
pasja kost (10)
gajdica, kositrenka, vo{tika, kosova trava, srebrnja~a i
poljesko vo{}e (26), preslica i ma~ji rep (28)
majurun (43), majorun (57)
cigansko zelje (21), crni {ljez (3). Vidjeti: Species althaeae.
koko~itac
naranàt (18)
jezi~ec (21), kunica (3,9), paprac (2,8,26), petrovsko
cvie}e i cvije}e petrovsko (2), hajdu~ka trava (8,*), stolistak (26). Vidjeti: Achillea millefolium.
plu~njak zeleni (8). Vidjeti: Flores verbasci.
àlfija (2)
salame~i (**)
trava od uroka (*). Prema biljci Galeopsis dubia ili Sideritis arvensis.
koprivica gr~ka (*)
maj~ina du{ica (2), ~aj od ljubi~ica (28), dikino oko (Ar)
prijeki lijek (Ar)
medicinalis pijavica (2,Ar), pijavka (Ho), krvar i krvarica
(Ar)
ìva i ìvo srebro (Ar), arènturia (**)
siridìk (2,3,12), siridjik (8), seradìk (Ar). Vidjeti corrosivum tako|er: Corrosiv.
surmen (3,**)
barut crveni (*), {efki kamen (*). Biljer{ka: stariji rubrum ljekarni~ki nazivi su Cinnabaris i Cinnabaris factitia.
{iroper (18)
bunika (29,Ar), blen, voja i konjski zub (Ar), bunika
crna (Ku), svinjski bob (Pa)
bogorodi~ino cvie}e i cvije}e bogorodi~ino (20), gospina trava, ivanje zelje, bogorodi~ina trava i kantarion
(Ku)
sipart (20), {ipanta (Pa), izop, sipan i miloduh (Ku)
III : 2008 - 3/4
I
Indigo syntheticum
Infusum*
Infusum laxativum
Inhalatio**
Inula helenium
Iodoformium
Iodum
Iris germanica
Isatis tinctoria
~ivit (2,4)
salitak, naljevak i nalijevak (Ar)
rosolka (8)
prekada i prekadnja (Ar)
oman (Ar,Ku*), veliki korijen (Ar,Ku), vele zelje, i ivanjsko
zelje (Ar). Vidjeti tako|er: Radix enulae.
prah od kanfore (2,11,46), ùti pra{ak za rane (17),
prah judiform (47)
resik (Ar)
perunika bogi{a (Ku), perunika (*)
silina (20, Ku), sa~ (Ku)
J
Jodoform
Juglans regia
Juniperi baccae
Juniperus communis
Vidjeti: Iodoformium
orah (Pa)
borovi~ke, fenje, smrekovina i borovice (26). Isto: Fructus juniperi.
borovica obi~na (Ku), venja i kleka (Ku,*), smreka (Ku)
K
Kalium carbonicum
Kalium jodatum
Kalium nitricum
Kermes minerale
Kreosot
pepelarska mast (8), pepelnik i pepelja~a (Ar), bode{ (*)
idri-jodato (4)
prah za koko{i (51), {alitra, {alintra i salitra (Ar), sali-zrno (2,**), bieli barut i barut bijeli (*)
grana (11)
katran ruhu (**)
L
Lagena**
Lagena lactantis**
Lapa major
Lapides cancrorum
Lapis haematitis
Lapis infernalis
Vidjeti: Vitreum
sisavica i sisalica (59), sisaljka, duda, dudaljka, natezavica i i natega~ica (Ar)
repuh (21, Ku), ~i~ak, ~kalj i repinec (Ku). Noviji je
umjesto Lappa naziv Arctium.
rakove o~i (tj. Krebsaugen) (26), oko od raka (2)
}irumuntija (*)
paklena stijena i pakleni kamen (59)
207
Lavandula officinalis
Lichen islandicus
Lignum quassiae
Ligustrum vulgare
Lilium candidum
Linimentum ammoniacatum
Linimentum saponato-camphoratum
Linimentum volatile
Liquor ammonii
Liquor Hoffmanni
Liquor quassiae
Lithargyrum
Lycopodium
III : 2008 - 3/4
spikinarda (Pa)
gorski mah (9), kranplte i plu~njak (8,51), ertenska trava i plu~nik (Ar), islandski li{aj (Ku). Tako|er: Cetraria
islandica.
iverje za groznicu (2), gorkunovina (14), gorko drevo i
drevo gorko (11), kavasia (**)
kalina (Ku,*)
bijeli ljiljan (Ku), krin (*)
lete}a mast (2). Vidjeti tako|er: Linimentum volatile.
mast od ìle (26)
babekuke mast (5), lete}a mast (8,12), smrdljiva mast,
ma{~a za {iju (8)
ni{adorka (3). Vidjeti: Ammonia pura liquida.
lokman ruhu (**)
kavasia (**)
gledzia (12), muteseb (16)
ber{ (18). Vidjeti tako|er: Streupulver.
M
Macis
Magnesia sulfurica
Magnesium
Magnesium sulfuricum
Malus pumila
Malvae folium
Malva silvestris
Malva vulgaris
Manna
Manna communis
Mastix
Matricaria chamomilla
Medicamentum
Melissa officinalis
Mentha
Mentha aquatica
208
mu{kaplet (18)
vidjeti: Magnesium sulfuricum
gor~ika (Ar)
gorka sol (2), ùhka sel (10), solika (3), sol englezka
(**)
jabuka (Pa)
vidjeti: Folia malvae
sliz (Pa). Vidjeti: Althaea officinalis, Althaea rosea.
sljez zaje~i (10)
smola za tirati (10)
managro{a (prema talijanskom: mana grassa) (29)
vidjeti: Resina mastix
pasvica (Pa)
lijek, ljekarija (Ar)
metvica vrtna (Pa). Vidjeti: Mentha piperita.
metvica (29,Ar,Ku)
{~ir (21)
III : 2008 - 3/4
Mentha piperita
Mentha pulegium
Mentholstift
Mespilus germanica
Millefolium
Mixtura*
Morbus
Morpiones**
Morphium
Mortarium**
Moschus
Myrrha
paprena metvica (Ku,*), nana (8), metvica vrtna (Pa),
metvika paprena (*). Vidjeti: Melissa officinalis.
metvica sitna (Pa)
kame~ak za glavobolju (30), kamen za glavobolju (45)
mu{mula i morac (Pa). Morac se rabi i za Foeniculum
vulgare.
vidjeti: Achillea millefolium i Herba millefolii
mje{avina, smjesa i sumjesa (Ar)
bolest, bolijest, bolja, nemo}, bole{tina i bolezanja (Ar)
osmoki (52)
avirum (**)
stupa (Ar)
mo{ak i mu{us (Ar), misk (Ar,**)
vidjeti: Gummi resina myrrha
N
Nasturtium officinale
Natrium bisulfurosum crudum
Natrium carbonicum
Natrium hydrocarbonicum
Natrium sulfuricum
Nux moschata
Nux vomica
ren (Pa). Vidjeti: Armoracia lapathifolia.
bisulfit (52)
soda (29), cecelj (Ar)
jestveni prah, soda za grah, prah od àrenice i prah od
ljutibe (26)
topka s⇔ (Ar)
ore{ak (3,17), ora{ak (3,Ar,Ku), mirisni orah (Ar,Ku),
ora{~i} i dafinovo zrno (Ar), morski oreh (12,*),
hindèviz orah (4), ~eviz ora (**), arabski, morski i
mu{ki orah i ore{ac (26), francuski orah i mu{katl (28)
pasji orah (Ar)
O
Ocimum basilicum
Oleum*
Oleum amygdalarum amararum
Oleum amygdalarum dulcium
Oleum animale foetidum
Oleum anthos
Oleum aschiae
Oleum bardane, Oleum
capillorum i/ili Oleum
olivarum odoratum
bosiljak (Ku,*)
ulje i eteri~ko ulje (Ku), zejtin (**)
gorko ulje (Ar)
ulje od bajama (29)
jelenski zejtin (38)
origano maslo (*)
mali}eva mast (3)
kletnvurcl el (8,51)
209
III : 2008 - 3/4
ulje od kanele (11), tar~in-jag (4). Vidjeti: Cortex cinnamomi.
Oleum citri
limun-jag (4)
Oleum habacuc
kuk olje (17)
Oleum jecoris (aselli)
{tokfi{ovo ulje (49), ulje od ribe (20), ulje od morske ribe
(10), ulje od mali{ca i ulje od udovca (18), ulje od bakalara (5, 18, 29, Ar), ribnja mast (Ar), baluk-jagi (**)
Oleum juniperi
brinovo ulje (5)
Oleum juniperi, carvi, habacuc devetero volje (8), troje volje (8), gli{teno volje (8)
Oleum lauri
lavorika (3,16,**), lumborovo ulje (5)
Oleum lini
olaj (Ar), bezeri-jagi (**)
Oleum menthae piperitae
naneru (3), nane-ruh (4,24), nane jagi (*,**)
Oleum nucis moschatae
hindèviz-jag (4), djevz-jagi (**)
Oleum nucistae
ulje od orasa (29), ulje mu{katovog oraha (Ku)
Oleum olivarum
puhova mast (51)
Oleum petrae rubrum
kamen-ulje (21), kamenito volje (8)
Oleum populeum
jablanovo ulje (28)
Oleum pulegii
kapljice za madron (17). Bilje{ka: iz biljke Mentha pulegium (Ku). Vidjeti: Spiritus aetheris.
Oleum ricini
debelo ulje (29, Ar), sko~evo ulje (11, Ar), ravlje (Ar),
hlinti-jagi (4), hint-jagi (**), intijagi (**), bijeli zejtin (*)
Oleum rosmarini
pita{encija (18), ro`marinsko volje (8)
Oleum rosmarini mixt.
ro`marinsko volje (8), kata{enija (52). Vidjeti: Oleum
rosmarini.
Oleum sinapis
goru{i~ino ulje (Ku), hardal-jag (4)
Oleum terebinthinae
bijeli trepethin, trepetljin i trepetin (26)
Oleum thymi
postni miris za haljine (2)
Oleum viride
olaj javorika (12)
Oleum viride coctum
babulikovo volje (8)
Olibanum
ùnluk (**), bijeli tamjan (2), tamjan i olibanum (Ku)
Onopordon acanthium
magare}i trn (Ku), boca (*), ~kalja (*)
Opium
drijemak, afion i afiun (Ar)
Opodeldoc
glidna mast (55), ma{~a od ko{tenog vrbanca (8), ma{~a
prehlajena (8), konjska mast (12), mrzla mast (5, 55)
Ossa sepiae
{koljka (2), sipe riba (12), morska kost (10), pjena morska (3), prah od morske kosti (10) Oleum cinnamomi
210
prilozi
Ljekarni{tvo u
Hrvatskoj
Politika je oduvijek sna`no utjecala
na razvoj prostora na kojem se nalazi dana{nja Republika Hrvatska pa tako i na razvoj ljekarni{tva. Pojedini su vladari omogu}ili protok znanja, pohod zdravstvenih
stru~njaka, razmjenu intelektualaca, a svojim su aktima utrli put srednjovjekovnoga
ljekarni{tva na tlu Hrvatske. Prva javna
ljekarna bila je u hrvatskom Trogiru 1271.
Poslije su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarni: u Dubrovniku (1317.),
Zagrebu (1355.) i bolni~ka ljekarna «Domus Christi» u Dubrovniku (1420.). Vije}e
Dubrova~ke Republike donijelo je odluku
kojom je prvi put u svijetu uvedena karantena jo{ godine 1377. kao mjera za{tite
od uno{enja i {irenja ko`nih po{asti. Hrvatska se farmacija naglo razvila u XVIII. i
XIX. stolje}u, napose nakon osnutka prve
stru~ne ljekarni~ke organizacije «Hrvatskoslavonskog zemaljskog ljekarni~kog zbora»
(1858.), osnutka studija farmacije (1882.)
na Sveu~ili{tu u Zagrebu, objavljivanja
Zakona o ljekarni{tvu (1894.) i osnutka
prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za farmakognoziju (1896.) u Zagrebu. Razvoju
farmaceutske struke pridonio je i razvoj hrvatske farmaceutske industrije, zapo~ev{i s
tvornicom lijekova «Thierry» u Pregradi
prikazali: Danijela Huml i Vladimir Grdini} /
HLJK
(1893.), a potom slijede veletrgovina lijekovima «Isis» (1918.), farmaceutsko-kemijska tvornica «Kemika» u Zagrebu (1919.)
i «Ka{tel» u Karlovcu (1921.) sa svojim
istraìva~kim laboratorijem (1936.) i tako
redom. U razdoblju 1947. – 1991. ljekarne su bile isklju~ivo u dràvnome vlasni{tvu.
Republika Hrvatska je mlada srednjoeuropska i sredozemna, odnosno panonsko-jadranska zemlja koja je nakon odluke Sabora iz godine 1991. stekla neovisnost i suverenost. Na povr{ini od 56 542 km2 ìvi
oko 4 440 000 stanovnika, preteìto rimokatolici (87%) s visokim stupnjem pismenosti (98,5%) i s jednim lije~nikom na
430 stanovnika. Nakon godine 1991. Ponovno su zapo~eli proces privatizacije ljekarni~kog sektora i osnivanje novih ljekarni. Oko 2 100 farmaceuta obavlja javnu, a
oko 110 farmaceuta bolni~ku ljekarni~ku
djelatnost u oko 960 javnih ljekarni i u 52
bolni~ke ljekarne. U privatnom je vlasni{tvu
63 % javnih ljekarni, 23 % je u dràvnome
vlasni{tvu, a 14 % u zakupu. Na jednu
ljekarnu dolaze dva farmaceuta.
Ljekarnici su obvezni stalno se stru~no
usavr{avati kako bi mogli zadràti licencu
za rad Hrvatske ljekarni~ke komore. U
zemlji djeluju stru~ne organizacije HLJK-a i
HFD-a. Rad Hrvatske ljekarni~ke komore,
kao strukovne i stale{ke organizacije, obnovljen je 27. sije~nja 1995. Zada}a je
Komore da u granicama pozitivnih propisa
preko svojih tijela, zastupa i {titi ljekarni~ke
interese, ~uva ugled i prava ljekarni~ke
211
struke, te odràva stegu unutar struke i djelatnosti. Farmacija se danas studira na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prilago|ivanjem studija
Bolonjskom procesu u dodiplomski studij
uvedeno je prije dvije godine vi{e klini~kih
predmeta. Od jeseni 2008. godine magistri farmacije u Hrvatskoj mo}i }e specijalizirati sljede}a podru~ja farmacije: (1) ispitivanje i kontrolu lijekova, (2) farmaceutsku
tehnologiju, (3) klini~ku farmaciju – bolni~ko ljekarni{tvo i (4) klini~ku farmaciju –
javno ljekarni{tvo.1
U Hrvatskoj postoje tri znanstvena i stru~na
farmaceutska ~asopisa: Farmaceutski glasnik, Acta Pharmaceutica i Bilten Hrvatske
ljekarni~ke komore.2
U javnim i bolni~kim ljekarnama ljekarnici
su odgovorni za nabavu lijekova, stru~no
izdavanje lijekova, izradbu i kontrolu kvalitete galenskih i magistralnih pripravaka,
prijavljivanje nuspojava, te za informiranje
zdravstvenih radnika i pu~anstva o lijekovima. Bolni~ki ljekarnici nisu dio bolni~kog/
zdravstvenog tima i ne rade na odjelima.3
U Hrvatskoj je pokrenut sustav jedini~ne
podjele terapije na kardiolo{kom odjelu u
zagreba~koj Klini~koj bolnici Dubrava
1
Vidjeti ~lanak Rad na specijalizacijama – èlje i ostvarenja
u Biltenu HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 87-88.
2
Vidjeti knjigu Hrvatska ljekovni~ka komora u svjetlu
dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj (2005.), str.
119-124.
3
Vidjeti ~lanak Potreba za klini~kom farmacijom u Biltenu
HLJK, god. II (2007),broj 4, str. 229-234.
212
III : 2008 - 3/4
(1996.) i ta se sustavna klini~ka aktivnost
pokazala zna~ajnom u smanjivanju potro{nje lijekova. U javnim se ljekarnama uz redovitu ljekarni~ku djelatnost provodi proces odlaganja medicinskog otpada, no}na
deùrstva, mjere se i krvni tlak i tjelesna
masa bolesnika. Svakog 29. listopada obiljeàva se «Hrvatski dan ljekarni».
Izazovi koji stoje pred hrvatskim farmaceutima jesu: urediti/osmisliti standardne kvalitete ljekarni~kog rada, zakonski definirati
ulogu bolni~kih farmaceuta, nagla{eno poja~ati znanstvenu aktivnost u svakodnevnoj
ljekarni~koj praksi, organizirati edukaciju iz
ljekarni~ke skrbi i razviti ljekarni~ke javnozdravstvene usluge. Zami{ljene ciljeve mogu}e je posti}i nacionalnom i me|unarodnom kolegijalnom suradnjom u farmaceutskoj praksi, znanosti, industriji i vladinim
zdravstvenim tijelima uz dobru organizaciju rada i sveop}u potporu zdravstva. iz tiska
Izvje{}e
britanskog
Ureda za za{titu
trì{nog
natjecanja o
izravnoj
razdiobi lijekova
prema
ljekarnama
Kao nastavak o temi izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama,1 u ovom
broju donosimo zaklju~ke i preporuke iz
izvje{}a britanskog Ureda za za{titu
trì{nog natjecanja (dalje u tekstu: Ured)
objavljenog 11. prosinca 2007. o posljedicama provedbe izravne razdiobe lijekova
prema ljekarnama. Tako|er prenosimo komentare Farmaceutske grupacije Europske
unije (Pharmaceutical Group of European
Union) na izvje{}e Ureda.
U izvje{}u Ureda spominju se samo neki
problemi koji nastaju kao posljedica provo|enja modela izravne razdiobe lijekova
tekstove obradila: Danijela Huml, prema podacima PGEU
1
vidjeti ~lanak Izravna razdioba lijekova prema ljekarnama, Bilten HLJK, god. II. (2007), broj 4, str. 191193.
prema ljekarnama. Naime, zaklju~ci izvje{}a Ureda su sljede}i:
• proizvo|a~i lijekova koji rade po modelu izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama nisu jednako motivirani davati
rabate (popuste) ljekarnicima, kao {to
su to bili prije uvo|enja takva modela
• provo|enje izravne razdiobe lijekova
prema ljekarnama lo{e utje~e na kvalitetu ljekarni~ke skrbi, i to stoga {to se:
pove}avaju zalihe lijekova u ljekarnama, pove}ava se vrijeme ~ekanja pacijenta na propisani lijek, pove}avaju se
tro{kovi bolesnika (mnoge ljekarne ne}e biti dovoljno dobro opskrbljene
zbog malih pojedina~nih narud`bi pa
}e pacijenti biti prisiljeni traìti propisani lijek po raznim ljekarnama)
• model izravne razdiobe lijekova prema
ljekarnama prijeti opstanku manjih veleprodajnih tvrtki
• provo|enje izravne razdiobe lijekova
prema ljekarnama ne}e dovesti do pada trì{nog natjecanja u veleprodajnom
sektoru, posebice ako se taj model ne
pro{iri me|u proizvo|a~ima lijekova.
Kako bi se sprije~ile odre|ene pojave, koje
se navode u izvje{}u Ureda, koji je nevladina organizacija, daje odre|ene preporuke vladi Velike Britanije. Kao prvo, upozoravaju vladu da }e provo|enje modela
izravne razdiobe lijekova prema ljekarnama, zasigurno, imati negativan financijski
utjecaj na sve europske ljekarnike ~ija se
zarada zasniva na rabatima (popustima).
Stoga smatraju da vlada treba za{tititi dr-
213
àvni zavod za zdravstveno osiguranje od
eventualnih tro{kova zbog smanjivanja odbitaka od maloprodajne cijene lijekova {to
ga odobrava proizvo|a~ ljekarniku, i to:
• uvo|enjem minimalnog rabata (popusta) za ljekarnike i
• smanjivanjem va`nosti takva popusta u
ljekarni~koj naknadi za rad.
Povrh toga, proizvo|a~e lijekova trebalo bi
obvezati na provedbu takvih mjera koje }e
odràti barem minimalnu kvalitetu usluge
izdavanja lijekova koju provode ljekarnici. U
izvje{taju se ne govori koje bi to mjere konkretno bile, ali bi provedba tih mjera od
proizvo|a~a lijekova u po~etku bila dobrovoljna. Smanjenje kvalitete usluge izdavanja
lijekova trebalo bi biti pra}eno smanjenjem
dràvnih tro{kova. Vlada Velike Britanije
obe}ala je razmotriti preporuke Ureda i u
{to kra}em roku na to odgovoriti.
Farmaceutska grupacija Europske unije,
koja predstavlja oko 400 000 javnih ljekarnika diljem Europe, op}enito smatra izvje{}e Ureda pobjedom modela izravne razdiobe lijekova. Iako se u izvje{}u raspravlja
o nekim problemima modela izravne razdiobe lijekova, nigdje ti problemi nisu ocijenjeni toliko va`nima da bi se zbog njih model trebao na bilo koji na~in ograni~iti ili
zabraniti. Ipak, pozitivno ocjenjuju preporuku Ureda da proizvo|a~i lijekova snose
odgovornost u postupku odràvanja kvalitete usluga izdavanja lijekova.
Preporuka Ureda vladi, da ljekarni~ku naknadu prilagodi modelu, specifi~na je za
214
III : 2008 - 3/4
Veliku Britaniju, te se trenuta~no ne moè
uop}eno znati do ~ega bi ta prilagodba dovela. S obzirom na to da Ured nije ozbiljno
razmotrio argumente veledrogerija, izvje{}e je razo~aravaju}e za veledrogerije koje
opskrbljuju ljekarne svim onim lijekovima
koji imaju dozvolu za promet u toj zemlji
(engl. full line wholesalers). Ljekarna – kiosk
na èljezni~koj
postaji
Dana 14. studenoga 2007. na
èljezni~koj postaji «Isartor» u Münchenu
otvorena je ljekarna-kiosk, tzv. mjesto
sakupljanja lije~ni~kih recepata. U ljekarni-kiosku registrirani bolesnici mogu naru~iti
propisanu terapiju digitaliziranjem (skeniranjem) recepta, ili ubacivanjem recepta u
po{tanski sandu~i}, te na taj na~in mogu
naru~iti OTC lijekove. Po{tanski sandu~i}
prazni ljekarnik koji pregledava recepte i
proslje|uje ih svojem suradniku, ljekarni
«Mycare» iz Halle/Saalea, koja se bavi po{tanskim narud`bama. Bolesniku se potom
po{tom dostavljaju lijekovi.
Idejni tvorac projekta ljekarne-kioska jest
internetski poduzetnik dr. Florian Korff.
tekstove obradila: Danijela Huml, prema podacima PGEU
III : 2008 - 3/4
Ulazak na trì{te omogu}ili su mu mo}ni
partneri poput «Mycare». Do sada se projekt oprezno razvijao, no sada, u daljnjih
{est mjeseci, Florian Korff èli otvoriti pedeset ljekarni-kioska na èljezni~kim postajama po cijeloj Njema~koj. Fran{izer }e
voditi ljekarnu-kiosk koja }e uz uslugu zaprimanja recepata sluìti i kao mjesto
ogla{avanja lijekova, obja{njava glasnogovornik tvrtke. Sandu~i}e ljekarni-kioska
smjet }e prazniti ne samo ljekarnik nego i
bilo koja druga fizi~ka osoba.
Ostaje nepoznanica ho}e li Florian Korff
uspjeti ostvariti svoje ciljeve. U izjavama
za tisak tvrtka dr. Korffa naziva klasi~ne ljekarnike dijelom «kartela», dakle monopolisti~kog udruìvanja radi pove}avanja dobiti i izbjegavanja konkurencije, te ih smatra odgovornima za visoke cijene lijekova i
za postupno nestajanje ljekarni.
Udruga svih ljekarni~kih dru{tava u Njema~koj Bundesvereinigung Deutscher Apothekerverbände (skra}eno: ABDA) na to je
kratko i prikladno odgovorila: «Zdravlje
bolesnika je u opasnosti. Dana{nje specijalizirane prodavaonice èle pobolj{ati svoje
poslovanje uvo|enjem usluge izdavanja lijekova. Danas je to ljekarna-kiosk, a sutra
tzv. Chips shop.» Predsjednik ADBA-e
Heinz Günter Wolf istodobno poziva odgovorne vlasti da pokrenu postupak zatvaranja ljekarni-kioska. Ljekarni~ka boca iz fajanse (XVIII. st.)
Natpis: [AQUA] SOLATRI.
Zapravo, ljekovita voda dobivena ispiranjem neke
biljke iz porodice Solanaceae - pomo}nice.
215
iz ureda
IZDAVANJE
METILFENOBARBITONA
PITANJE: Prema Pravilniku o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN,
120/06., ~l. 13.), navedena je koli~ina metilfenobarbitona od 10,0 grama koja se
moè propisivati na jedan recept. Me|utim
postoje slu~ajevi lije~nika koji uporno propisuju 2 kutije pozivaju}i se na dopunu istog
Pravilnika od 12. travnja 2007. (NN,
40/07, ~l. 1.) prema kojoj se lijekovi s ATK
{ifrom N03A mogu propisivati u koli~ini dostatnoj za lije~enje do 60 dana za indikaciju
epilepsija. Mogu li izdati 2 kutije Phemiton
tbl. 50x200 mg ({to NE ~inimo!) i kako to
objasniti spomenutim lije~nicima? Hvala!
ODGOVOR: Prema Pravilniku o izmjenama
i dopunama Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN,
134/07.) lije~nik, koji je propisao lijek,
moè na recept propisati najvi{e 10 g metilfenobarbitona. Iznimke opisane ~lankom
12. Pravilnika o dopuni pravilnika o na~inu
propisivanja i izdavanja lijekova na recept
(NN, 40/07.) ne odnose se na lijekove koji
sadràvaju opojne droge i psihotropne tvari navedene u ~lanku 13. Pravilnika o
na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na
recept (NN, 120/06.). IZDAVANJE ORTOPEDSKIH
POMAGALA
PITANJE: Moète li mi, molim vas, provjeriti po kojem je pravilniku propisano {to se
od ortopedskih pomagala moè izdavati u
ljekarni, jer HZZO nije èlio platiti doznaku na kojoj su odobrena i izdana invalidska
kolica, i to uz obrazloènjem da se to ne
moè izdavati u ljekarni.
ODGOVOR: Nazivi skupina i {ifre ortopedskih pomagala koje ljekarne mogu isporu~ivati osiguranim osobama navedene su u
Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o
osnovama za sklapanje ugovora o provo|enju zdravstvene za{tite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (NN, 117/07.).
Hrvatska ljekarni~ka komora objavila je
priru~nik pod naslovom Ortopedska i druga
pomagala za izdavanje u ljekarnama koji je
poslan svim ljekarnama u godini 2007. Taj
se priru~nik moè iznimno poslati ljekarni
po{tom na osobni zahtjev. IZDAVANJE IZOSANA-G I
NEOPITROIDA
PITANJE: Smiju li se u ljekarnama prodavati proizvodi Izosan-G i Neopitroid prah?
ODGOVOR: U Republici Hrvatskoj se Izosan-G (30x100 g, 10x1 kg) nalazi u prometu kao medicinski proizvod prema
rje{enju Agencije za lijekove i medicinske
proizvode, i to ako su isklju~ivo proizvo|a~i:
Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb i Veterina
d.o.o., Kalinovica, Rakov potok. Proizvod
je po namjeni granulat za sustavno
provo|enje mjera ~i{}enja, tj. za op}u sanitaciju i za dezinfekciju vode pa se moè
izdavati u ljekarni. Nadalje, Neopitroid
prah je pra{kasti dezinficijens i insekticid
za humanu i veterinarsku uporabu. Djelat-
217
na tvar Neopitroida praha je 0,5 %-tni permetrin te se moè izdavati u ljekarni. @IVINI TOPLOMJERI
PITANJE: Da li se u ljekarnama odlaù neupotrebljivi ìvini toplomjeri?
ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka}, predsjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka
pitanja] Prema postoje}im propisima (Zakon o medicinskim proizvodima, NN,
67/08.; Zakon o otpadu, NN, 178/04. i
111/06.; Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN, 72/07.) ne postoji
obveza da ljekarna prikuplja i odlaè neupotrebljive medicinske proizvode koji sadràvaju ìvu (npr. toplomjere za mjerenje tjelesne temperature, tlakomjere). Uz to, prema odredbi ~lanka 49. Zakona o medicinskim proizvodima, proizvodi koji vi{e nisu
za uporabu odlaù se o tro{ku vlasnika.
Prikupljanje i zbrinjavanje ìve i proizvoda
iz kojih se moè izlu~iti ìva vrlo je sloèno,
a budu}i da je rije~ o toksikolo{ki vrlo opasnoj kemijskoj tvari, trebalo bi taj problem
ùrno rije{iti mjerodavno ministarstvo za
za{titu okoli{a. Naime, Ministarstvo za{tite
okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva
moralo bi odlu~iti i ponuditi prakti~na
rje{enja o tome {to treba u~initi s medicinskim proizvodima iz ku}anstva koji sadràvaju ìvu, a nisu za uporabu i ~ine otpad (u
ovom slu~aju – medicinski otpad).
Zaklju~imo, ljekarne nisu u zakonskoj obvezi prikupljati od korisnika medicinske to-
218
III : 2008 - 3/4
plomjere (iz ku}anstva) koji vi{e nisu za
uporabu. Me|utim, one su obvezne odloìti samo neupotrebljive medicinske proizvode ~iji su vlasnici same ljekarne. Mjerodavno ministarstvo mora koncesijskim ugovorima ovla{tenim tvrtkama za sve regije u
Hrvatskoj rije{iti pitanje skupljanja, obradbe, uporabe i/ili odlaganja medicinskog
otpada – neupotrebljivih medicinskih proizvoda iz ku}anstva koji sadràvaju ìvu.
OBAVIJEST: U vezi s odlaganjem ìve iz
toplomjera HLJK je uputila Ministarstvu
za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva dopis pod Ur. broj: 03-452/108 od 30. rujna 2008., i to Upravi za gospodarenje okoli{em (n/p dràvnog tajnika
profesora Nikole Ruìnskog) u kojem se
dopisu navodi da se korisnici ljekarni~kih
usluga obra}aju ljekarni radi odlaganja ìve
iz razbijenih toplomjera, obrazlaù}i da je
toplomjer kupljen u istoj ljekarni, te da je
toplomjer medicinski proizvod. Navedene
su odredbe iz Zakona o otpadu (NN,
178/04. i 111/06.), Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07.) i
Zakona o medicinskim proizvodima. Postavljeno je pitanje: tko je vlasnik o{te}enog,
odnosno neispravnoga medicinskog proizvoda i tko bi trebao odlagati takav otpad.
Upozoreno je da ljekarne ne mogu odlagati takve opasne otpade, kako zbog svojeg
posebnog poslovanja, tako i zbog opreme
i prostora, {to je utvr|eno Pravilnikom o
minimalnim uvjetima prostora, opreme i
radnika za zdravstvene djelatnosti (NN,
90/04.), a tim pravilnikom nije predvi|en
III : 2008 - 3/4
prostor za odlaganje otpada. Kako je rije~
o odlaganju vrlo opasne tvari za koje ljekarne nisu opremljene, zamoljeno je mjerodavno tijelo da izradi i dostavi uputu
kako bi se o tom problemu mogli obavijestiti u ljekarni bolesnici, korisnici ljekarni~ke
usluge. Odgovor se o~ekuje. NOSTRIFIKACIJA DIPLOME
PITANJE: Diplomirala sam na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu, hrvatska sam
dràvljanka i htjela bih raditi kao farmaceut
u Republici Hrvatskoj. Zanima me komu se
mogu obratiti u vezi s nostrifikacijom diplome?
ODGOVOR: Za priznavanje inozemne
visoko{kolske kvalifikacije morate se obratiti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, 10 000 Zagrebu, Donje Svetice 38/5:
T + 385 1 6274 829, F + 385 1 6274
822. Upute i potrebne obrasce za priznavanje kvalifikacije moète prona}i na
mre`noj (web) stranici www.azvo.hr IZRADBA I IZDAVANJE
MAGISTRALNOG
PRIPRAVKA U OBLIKU
PODIJELJENIH PRA[AKA
PITANJE: Da li bolesniku koji je kupio gotovi lijek izvan Hrvatske ili u nekoj drugoj
ljekarni u Hrvatskoj i donosi ga u na{u ljekarnu na izradbu moramo izraditi podijeljene pra{ke (na inzistiranje lije~nika)? Naime, rije~ je o lijeku koji u Hrvatskoj ili nije
registriran ili je propisan u neodgovaraju}oj
dozi za bolesnika. Na koji se zakonski skup
propisa moèmo pozvati, a koji bi nam nalagao neprihva}anje izradbe takvog pripravka?
ODGOVOR: [Izradio: Darko Taka~, predsjednik Povjerenstva za stru~na i stale{ka
pitanja] Bez obzira na to {to uvodni opis
slu~aja, koji prethodi pitanju, nije dovoljno
odre|en moè se dati odgovor kako slijedi:
Ako je bolesnik do{ao u ljekarnu i na temelju recepta zatraìo ljekarni~ku uslugu
izradbe magistralnog pripravka (u ovom
slu~aju ljekoviti pra{ak podijeljen u pojedina~ne doze – PULVERES DIVISI) i pri tome
donio ispravan originalno pakirani gotovi
lijek ~iji je sadràj lije~nik (s odobrenjem
za samostalni rad) propisao u dijelu recepta (Ordinatio) i to sadràj sastavnica za
izradbu navedenog magistralnog pripravka, tada magistar farmacije moè uskratiti
izradbu i izdavanje lijeka (prema ~l. 24.
Zakona o ljekarni{tvu) samo ako:
• ljekarnik stru~no procijeni da bi izdavanje moglo ugroziti zdravlje bolesnika, korisnika i/ili
• medicinska dokumentacija – recept
nije ispravan i/ili
• bolesnik – korisnik u ljekarni prijeti,
odnosno nasilno se pona{a.
Osim odredbi Zakona o ljekarni{tvu, osnova za uskratu izradbe i izdavanja navedenog magistralnog pripravka nalazimo sadràjno sli~no i u odredbi ~lanka 27. Pravil-
219
nika o na~inu razvrstavanja te propisivanju
i izdavanju lijekova (NN, 123/05.).
Temelj za uskratu izradbe i izdavanja na
recept toga magistralnog pripravka moè
biti i objektivna sumnja u ispravnost/
kakvo}u donesenoga gotovog lijeka, uz
napomenu da je tada magistar farmacije o
tome duàn odmah obavijestiti Farmaceutsku inspekciju i Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (~l. 36. Pravilnika o
na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova; odredbe Pravilnika o na~inu
pra}enja neispravnosti u kakvo}i lijeka,
NN, 36/05.).
U pripremi odgovora na va{e pitanje razmatrane su i odredbe Pravila dobre ljekarni~ke prakse pa Vas zbog isticanja zna~enja
potrebe pruànja svih ljekarni~kih usluga
bolesnicima korisnicima upu}ujemo na
~lanke 3., 6. i 24. navedenog strukovnog
propisa.
Dio problematike i specifi~nosti koje se
odnose na konkretni slu~aj izradbe magistralnog pripravka bilo bi lak{e stru~no i
ekspertno tuma~iti da je donesen i stupio
na snagu propis – Pravila dobre prakse u
izradi galenskih i magistralnih pripravaka.
Naàlost, prijedlog tog propisa jo{ nije
pro{ao propisani postupak pri mjerodavnom ministarstvu.
Na kraju èlimo istaknuti da je nemogu}e
propisima u potpunosti propisati i urediti
sve mogu}e, a neuobi~ajene grani~ne
slu~ajeve na{e svakodnevne prakse, pa i
takve slu~ajeve u kojima stanovita ljekarna
220
III : 2008 - 3/4
na ispravan recept izdaje jedan gotovi lijek,
a druga pak ljekarna po ispravnom drugom
receptu treba izraditi magistralni pripravak
~ija je aktivna ljekovita tvar (sadràj) donesen u ljekarnu na temelju izdanog lijeka
propisane i provjerene kakvo}e po prethodnom receptu. Ovakve bi vrste ljekarni~kih usluga zbog zna~enja kvalitete i sigurnosti lijeka, u propisima koji }e se u budu}nosti dopunjivati ili donositi, trebalo svrstati kao iznimke (izuzeci uz standardizaciju svih zahtjeva), a pri tome jo{ isklju~iti
mogu}nost da bolesnici donose u ljekarnu
pojedine vrste gotovih lijekova za izradbu
ljekovitog pripravka (npr. od lijekova koji se
moraju ~uvati u vrlo hladnim i hladnim
uvjetima, antineoplastika iz skupine lijekova za lije~enje zlo}udnih bolesti i tako redom).
OBAVIJEST: Ovom prigodom èlimo naglasiti sadràj ~lanka 15. Pravilnika o
na~inu razvrstavanja te propisivanju i izdavanju lijekova:
Na recept se moè propisati samo lijek s
odobrenjem za stavljanje u promet. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka,
na recept se moè propisati lijek koji nema
odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj ako se radi o hitnoj, medicinski opravdanoj i dokumentiranoj potrebi
u skladu s uvjetima propisanim ~lankom
48. Zakona.
Prigodom primjene u praksi odredbe iz
stavka 2. ovoga ~lanka te{ko je opovrgnuti
medicinsku opravdanost, bez uvida u cje-
III : 2008 - 3/4
lovitu medicinsku dokumentaciju o bolesniku, propisivanja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici
Hrvatskoj i koji je u ovom slu~aju izdan na
recept u drugoj ljekarni (izvan Republike
Hrvatske ili u Republici Hrvatskoj po posebnom propisu i na propisani na~in). ELEKTRONI^KO VO\ENJE
OÊVIDNIKA
PITANJE: Ako vodimo elektroni~ki knjigu
kopije recepata i knjigu o prometu opojnih
droga, je li potrebno istodobno voditi navedene o~evidnike i u pisanom obliku?
ODGOVOR: Nepotrebno je voditi pisani
oblik o~evidnika ako se isti o~evidnici redovito vode kao elektroni~ki zapis. No,
o~evidnike treba kao dokument ispisati na
ra~unalnom pisa~u (printeru), ovjeriti
ìgom i potpisom te sa~uvati u arhivi ljekarne. IZDAVANJE
KONCENTRIRANOG
ETANOLA
PITANJE: Smije li se u ljekarni prodavati
koncentrirani etanol?
ODGOVOR: Smatramo da se pitanje odnosi na tvari koje su u Hrvatskoj farmakopeji
2007 s komentarima ozna~ene kao etanol
(96-postotni) i etanol, bezvodni. Koncentrirani etanol moè se prodavati u ljekarni
samo u izvornom pakiranju sa svim
pripadaju}im prirezima, maròm te s
obra~unanim porezom na dodanu vrijednost. ^LANSKA ISKAZNICA
HLJK-A
PITANJE: Izdaje li HLJK svojim ~lanovima
iskaznice, te na ~iji zahtjev?
ODGOVOR: Hrvatska ljekarni~ka komora u
suradnji sa Zagreba~kom bankom izdaje
~lanske iskaznice koje, po èlji ~lanova,
mogu ujedno biti platna kreditna kartica.
Pristupnicu moète dobiti na vlastiti zahtjev u uredu HLJK-a. Ispunjenu pristupnicu s fotografijom (veli~ine za osobnu iskaznicu ili putovnicu) predajete u bilo koju
poslovnicu Zagreba~ke banke i koja }e
Vam izdati ~lansku iskaznicu HLJK-a. OZNAÎVANJE GOTOVIH
LIJEKOVA
PITANJE: Moraju li lijekovi iz ~lanka 64.
Zakona o lijekovima (NN, 71/07.), a za
koje Agencija za lijekove i medicinske proizvode daje izvanredno odobrenje za uvoz,
imati podatke na vanjskom i/ili unutarnjem
pakiranju i u uputi na hrvatskom jeziku?
Ako moraju, sukladno kojemu propisu?
ODGOVOR: [Izradila Agencije za lijekove i
medicinske proizvode] Ozna~ivanje gotovog lijeka i uputu na hrvatskom jeziku
Agencija za lijekove i medicinske proizvode odobrava u postupku davanja odobre-
221
nja za stavljanje u promet gotovog lijeka na
temelju odredbi Zakona o lijekovima (NN,
71/07.) i postoje}ih pravilnika. U slu~ajevima iz ~lanka 64. Zakona o lijekovima,
Agencija za lijekove i medicinske proizvode izvanredno odobrava uvoz gotovog lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj, odnosno odobrava se uvoz gotovog lijeka koji
nije bio predmet postupka davanja odobrenja u Republici Hrvatskoj.
OBAVIJEST: Isto smo pitanje uputili Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, ~iji odgovor o~ekujemo. DEKLARACIJE NA
PROIZVODIMA
PITANJE: Tko je duàn na proizvode lijepiti deklaracije s podacima o proizvodu,
proizvo|a~u i uvozniku?
ODGOVOR: Prema Zakonu o lijekovima
(NN, 71/07.) odgovorna je pravna osoba
koja stavlja lijek u promet. Sukladno istom
zakonu, svaki gotovi lijek koji se nalazi u
prometu mora na vanjskom i unutarnjem
pakiranju imati podatke sukladno ~lanku 41.
i 42. Zakona o lijekovima. Napominjemo da
}e se kazniti za prekr{aj svaka pravna osoba
koja je stavila u promet gotovi lijek koji nije
ozna~en ili ne sadràva uputu sukladno
odredbama Zakona o lijekovima. 222
III : 2008 - 3/4
LIJEKOVI BEZ
DEKLARACIJE ILI UPUTE
NA HRVATSKOM JEZIKU
PITANJE: Je li u skladu s postoje}i zakonima i pravilnicima da se na trì{tu nalaze
lijekovi bez upute i vanjskog pakiranja na
hrvatskom jeziku (npr. slu~aj Marivarina),
ili pak lijek bez ijedne rije~i na latini~nom
pismu na vanjskom i/ili unutarnjem pakiranju i na uputi lijeka (npr. slu~aj ampule
Dexametazona na }irilici s ruskoga trì{ta,
koje se isporu~uju u ljekarne)?
ODGOVOR: Prema ~lanku 42. Zakona o
lijekovima (NN, 71/07.), podaci navedeni
na vanjskom i unutarnjem pakiranju gotovog lijeka moraju biti lako ~itljivi, razumljivi
i neizbrisivi te na hrvatskom jeziku i
latini~nom pismu. Prema ~lanku 44. i 45.
istog zakona, prilaganje upute u pakiranje
lijeka, s podacima za korisnika lijeka, obvezno je za sve lijekove. Uputa mora biti korisniku jasna i razumljiva te pisana na hrvatskom jeziku i latini~nim pismom. PRIKAZIVANJE CIJENA
PITANJE: Mora li svaki prodajni predmet
(artikl), koji je izloèn u oficini, imati nalijepljenu maloprodajnu cijenu?
ODGOVOR: Sukladno Zakonu o za{titi
potro{a~a (NN, 79/07.) ~lanku 9. stavak
8., maloprodajna cijena i cijena za jedinicu
mjere prethodno zapakiranoga proizvoda
mora biti istaknuta na proizvodu, odnosno
na ambalaì ili na prodajnome mjestu, kao
i u izlogu. III : 2008 - 3/4
IZDAVANJE
MAGISTRALNIH
PRIPRAVAKA NA JEDAN
RECEPT
PITANJE: U kojem pravilniku pi{e koliko se
kutija magistralnoga pripravka moè izdati
na jedan lije~ni~ki recept?
ODGOVOR: Prema Pravilniku o na~inu
razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova (NN, 123/05.), na jedan
se recept smije propisati samo jedan lijek
za jednu osobu najvi{e u koli~ini dostatnoj
za lije~enje tijekom 30 dana, uz napomenu
da se na jedan recept moè propisati
najvi{e do dva pakiranja lijeka. Iznimno, u
slu~aju trajnog lije~enja bolesnika s
kroni~nom bole{}u, na jedan se recept
moè propisati jedno najve}e pakiranje lijeka u koli~ini koja je dostatna za lije~enje
najduè za 90 dana. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE
je dopu{teno izdavanje samo za sedam
dana u lije~enju ovisnosti?
ODGOVOR: U Osnovnoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(NN, 132/07.) uz lijek Subutex nalazi se
napomena kod indikacije koja glasi: «Kod
primjene u farmakoterapiji opijatskih ovisnika na preporuku ovla{tenih specijalista
psihijatrije ili ovla{tenog lije~nika slu`be za
prevenciju i lije~enje ovisnosti Zavoda za
javno zdravstvo, izdaje se na recept, na
ruke pacijenta (napomena Ureda HLJK:
Subutex) u koli~ini dostatnoj za 7 dana terapije.» IZDAVANJE SUBUTEXA
PITANJE: U Va{em odgovoru na pitanje iz
velja~e 2008. o koli~ini koju moèmo izdati na recept pozivate se na Pravilnik o
na~inu propisivanja i izdavanja lijekova
(NN, 120/06.) ~lanak 13., i navodite da se
smije izdati koli~ina za sedam dana. No, u
spomenutom ~lanku 13. nije nazna~en
broj dana, a ~lanak 12. navodi procjenu
lije~nika prema objektivnim okolnostima –
do 30 dana. Bolesnik uzima jednu tabletu
na dan, a na receptu su propisane dvije kutije. Kako ispravno postupiti i gdje pi{e da
223
kazalo
Bilten HLJK, godi{te III., 2008
KAZALO IMENA AUTORA
Bla{ko, Slavka 139
Malovi}, Ana 26, 30, 34, 53, 95, 167,
Filip{ovi} Su~i}, Anita 185
175, 176, 177, 178, 180, 182, 191
Grdini},
Portolan, Mate 3, 9, 29, 67, 71, 80, 84,
Huml, Danijela 18, 24, 41, 42, 51, 87,
Taka~, Darko 218, 219
Vladimir 37, 47, 55, 63, 111,
195, 202, 211
161, 170, 187, 189, 191, 211, 213,
214
Jager, Silvana 45
87, 89, 101, 131, 144, 158
Vilidìja, Iva 117
Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 30, 34, 107
BIBLIOTEKA VARIA
SVEZAK/DODATAK [1]
Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu
predmet ugovaranja s HZZO-m
Ljekarni~ki postupci
Vremenski normativi
Popis kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike
SVEZAK/DODATAK [2]
Uporaba lijeka za astmu
Autorska prava
Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se
umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji
na~in reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopu{tenja.
Sadràj
Na kraju godine Privatizacija u hrvatskome zdravstvenom sustavu
– model zakupa Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [5] Europska
praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku usluga na daljinu Rad Vije}a
Komore od srpnja do studenoga 2008. Europski simpozij klini~ke
farmacije u Dubrovniku Zakon o medicinskim proizvodima Zakon
o veterinarsko-medicinskim proizvodima Izmjene i dopune Zakona
o ljekarni{tvu i Zakona o zdravstvenoj za{titi Pravilnik o osnivanju
ljekarni Uvjeti za mentora i ljekarnu Odluka o maloprodajnim
cijenama Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontraceptiva Europski dan svjesnosti o otpornosti na antibiotike Migracije i
nedostatak farmaceuta u Europi Njema~ka policija poziva na zabranu
prodaje lijekova putem interneta HLJK o gospodarenju medicinskim
otpadom Pomast Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama.
III. dio: materija medika F-P Ljekarni{tvo u Hrvatskoj Izvje{}e
britanskog Ureda za za{titu trì{nog natjecanja o izravnoj razdiobi
lijekova prema ljekarnama Ljekarna – kiosk na èljezni~koj postaji
Izdavanje metilfenobarbitona Izdavanje ortopedskih pomagala Izdavanje Izosana-G i Neopitroida @ivini toplomjeri Nostrifikacija
diplome Izradba i izdavanje magistralnog pripravka u obliku
podijeljenih pra{aka Elektroni~ko vo|enje o~evidnika Izdavanje
koncentriranog etanola ^lanska iskaznica HLJK-a Ozna~ivanje
gotovih lijekova Deklaracije na proizvodima Lijekovi bez
deklaracije ili upute na hrvatskom jeziku Prikazivanje cijena Broj
magistralnih pripravaka na jedan recept Izdavanje Subutexa Kazalo
imena autora Biblioteka VARIA
LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I PACIJENTA
Suradnja
Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na
suradnju u ~asopisu Bilten HLJK,
posebice da svojim prilozima iz ìvota
ljekarni{tva uloìte daljnje napore za
dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e
}e autorstvo biti zabiljeèno u
publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju
na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.
Ogla{avanje
Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je
svrha da posredstvom masovnih medija
pridobijete stanovni{tvo na potro{nju
farmaceutskih robnih marki, te da
poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi,
kao pismene i slikovne obavijesti
namijenjene informiranju svih ljekarnika,
kao i ostalih gra|ana u Republici
Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500
adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi
uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima
utje~ete na vlastite poslovne rezultate i
podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena
HLJK.
ISSN
1846-1794
SLIKA S NASLOVNICE
Dio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog
zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.

2008-3/4 - Hrvatska ljekarnička komora

Transcription

Similar documents

Vasa apoteka_f.indd

Untitled - tuzlafarm

Skidanje - Will Hall

Vodič za skidanje sa psihijatrijskih lijekova

Izvješće o nuspojavama u 2014.

hvala - KSC

Uvodnik Leading article

Bilten 6 - KSC

No18 No18 - Bosnalijek

POLŽEK (M. Voglar) Leze, leze polžek počasi, Leze

issn 1848-6819 • broj 147 • prosinac 2013. muharrem / safer 1435

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj

120 miliona KM - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora BiH