Kakororaoa Am Beku Ngkai te Tia Tataekina te Euangkerio Ngkoe

M E I 1 5, 201 3
34567
KAONGORA IBUKIN
TE REIREI
TURAI 1-7
Kakororaoa Am Beku
Ngkai te Tia Tataekina
te Euangkerio Ngkoe
ITERARIBA 3
˙
ANENE: 103, 102
TURAI 8-14
Ko “Ingainga ni
Kani Karaoi Mwakuri
Aika Raraoi”?
ITERANIBA 8
˙
ANENE: 108, 93
TURAI 15-21
Kateimatoa Am Mare
Rinanon te Maroro
ae Raoiroi
ITERANIBA 14
˙
ANENE: 36, 87
TURAI 22-28
Kaaro, Ataei Maroro
ma te Tangira
ITERANIBA 19
˙
ANENE: 88, 3
TURAI 29–AOKATI 4
Kawakina Tibwangam
Mani Karaoani
Motinnano ma te
Wanawana
ITERANIBA 26
˙
ANENE: 14, 134
KAONGORA IBUKIN TE REIREI
ˇ Kakororaoa Am Beku Ngkai te Tia Tataekina te
Euangkerio Ngkoe
Tera ae nanonaki n te riki bwa te tia tataekina te euangkerio?
E na kaekaaki te titiraki anne n te kaongora aei ao ni kaota
bukini kainnanoan te rongorongo ae raoiroi irouia aomata. E
na kabwarabwaraa naba arora ni kona n tokanikai ni kakororaoani mwiokoara ae taan tataekina te euangkerio.
RANRAN, ENGIRAN
TINANIKUN TE MAEKATIN: A kamanena te boki ae te taetae n Inria ae te
Gujarati n aia uarongorongo taari aine
nakon te tia boobwai i meang maeaon
Ranran
ˇ Ko “Ingainga ni Kani Karaoi Mwakuri Aika Raraoi”?
E na rinanoaki n te kaongora aei aanga aika uoua ake a a
atikaki iai nanoia aomata nakon te Atua ngkai ti “ingainga ni
kani karaoi mwakuri aika raraoi.” (Tito 2:14) Te anga teuana
boni man ara mwakuri n uarongorongo. Are teuana riki boni
maiuakinan aroarora aika a kakukureia te Atua.
Ekaretia Aika A Kabongana te Taetae
ae Ianena
Kurubu Aika A Kabongana te Taetae
ae Ianena
80
60
ˇ Kateimatoa Am Mare Rinanon te Maroro ae
Raoiroi
ˇ Kaaro, Ataei Maroro ma te Tangira
40
20
E kakawaki te maroro ae raoiroi ibukia taanga ni mare bwa
a aonga ni karekea te mare ae kakukurei ao te maiu n utu ae
kakimwareirei. E kaotaki n te moani kaongora aroaro ake a
kona ni buokira bwa ti na maroro n te aro ae nakoraoi. E kaotaki n te kauoua ni kaongora arora ake ti riai ni karaoi bwa ti
na tokanikai i aoni kangaanga ni kaineti ma te maroro i marenaia kaaro ao ataei.
0
1992
2002
2012
KANOAN NABA TE
MAEKATIN AEI
13 Titiraki Mairouia Taani
Wareware
24 Bukini Manenani Maiura
31 Rongorongora Rimoa
ˇ Kawakina Tibwangam Mani Karaoani Motinnano
ma te Wanawana
Tera te tibwanga mairoun te Atua ae katauraoaki ibukia Kristian? Tera reireiara ibukin tibwangara man ana katoto ni kauring Etau? Baikara bwaai n ibuobuoki ake a na kona ni buokira bwa ti na karaoi motinnano ma te wanawana ni kaineti ma
tibwangara? A na kaekaaki titiraki aikai n te kaongora aei.
34567
E aki kaboonakoaki te boki aei. E boreetiaki bwa kanoan
te waaki n angareirei i aon te Baibara ae karaoaki ni
katobibia te aonnaba, ao e boutokaaki ni bwaintangira.
Ngkana e aki kaotaki BG ke BK imwin te kibu n te
maekatin aei, a anaaki ngkanne man Te Baibara ae Tabu
—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. Ngkana e kaotaki
BG imwin te kibu, e anaaki man Te Baibara. Ngkana e
kaotaki BK imwin te kibu, e anaaki man Te Baibara ni
Katorika.
May 15, 2013
Vol. 134, No. 10 Semimonthly KIRIBATI
The Watchtower (ISSN 0043-1087) is published semimonthly by Watchtower Bible and Tract Society of
New York, Inc.; L. Weaver, Jr., President; G. F. Simonis,
Secretary-Treasurer; 25 Columbia Heights, Brooklyn,
NY 11201-2483, and in Australia by Watchtower
Bible and Tract Society of Australia, 12-14 Zouch
Road, Denham Court, NSW 2565. Periodicals Postage
Paid at Brooklyn, NY, and at additional mailing offices.
POSTMASTER: Send address changes to Watchtower,
1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299.
5 2013 Watch Tower Bible and Tract Society of
Pennsylvania. All rights reserved. Printed in Australia.
KAKORORAOA AM
BEKU NGKAI TE
TIA TATAEKINA TE
EUANGKERIO NGKOE
“Karaoa ana mwakuri
te tia tataekina te euangkerio, kakororaoa
raoi am mwakuri ni
minita.”—2 TIMOTEO 4:5.
KO NA KANGA NI KAEKA?
Antai banna ni katoto aika raraoi
ibukira ni kaineti ma taan tataekina te euangkerio?
Bukin tera bwa a riai n ongora
aomata n te rongorongo ae raoiroi?
E TATAEKINA te rongorongo ae raoiroi te aomata ae te tia tataekina te euangkerio. Te tia tataekina te euangkerio ae te
moan ao te kabanea ni kakannato bon Iehova ae te Atua. N te
tai ae waekoa imwin aia karitei ara moani karo, e a taekina
te rongorongo ae raoiroi Iehova bwa e na boni kamaunaaki te
naeta are bon Tatan te Riaboro. (Karikani Bwaai 3:15) Inanon
tienture aika bati, e kairiia mwaane aika kakaonimaki Iehova
bwa a na korei rongorongoni kaitiakan arana mani kakanikoana, kaokani mwin urubwai aika e kariki Tatan ao aroia te botannaomata ni manga karekei kakabwaia ake a kabuai Atam
ma Ewa.
2 Bon taan tataekina naba te euangkerio anera. A bon tataekina te rongorongo ae raoiroi ao ni buokiia tabemwaang ni kabutanakoa te rongorongo ae raoiroi. (Ruka 1:19; 2:10; Mwakuri 8:26, 27, 35; Te Kaotioti 14:6) Tera aroni mataniwia anera ae
Mikaera? Ni menana i aon te aba ao n riki bwa Iesu, e katea
te kaetieti ibukia aomata aika taan tataekina te euangkerio. E
boni kabanea maiuna Iesu ni kabutaanako te rongorongo ae
raoiroi!—Ruka 4:16-21.
3 E tuangia taan rimwina Iesu bwa a na riki bwa taan tataekina te euangkerio. (Mataio 28:19, 20; Mwakuri 1:8) E kaumaka raona ni mwakuri te abotoro Bauro ae Timoteo ni kangai:
“Karaoa ana mwakuri te tia tataekina te euangkerio, kakororaoa raoi am mwakuri ni minita.” (2 Timoteo 4:5) Tera te rongorongo ae raoiroi ae ti kabutinakoa, ngkai taan rimwin Iesu
ngaira? E irekereke anne ma te koaua ae moan te karaunano
bwa e tangirira Tamara are i karawa ae Iehova. (Ioane 3:16;
Tera ae a kakaraoia taan tataekina te euangkerio aika
mwaatai?
1. Bukin tera bwa e kona n taekinaki Iehova bwa te tia tataekina te euangkerio ae te moan ao te kabanea ni kakannato?
2. (a) Tera tabeia anera ni kaineti ma te mwakuri ae tataekinan te euangkerio? (b) Tera te kaetieti are e kateia Iesu ibukia taan tataekina te euangkerio?
3. (a) Tera te rongorongo ae raoiroi ae ti kabutinakoa? (b) Baikara titiraki aika a ringaki nanora iai ngkai taan tataekina te euangkerio ngaira?
3
3:16; 1 Betero 5:7) Te kawai ae kakawaki are e kaotiota iai ana tangira Iehova ae te Atua bon rinanon
ana Tautaeka n Uea. Ngaia are ti kukurei n tuangia aomata ni kabane ae a kona n reitaki ma te
Atua bwa kaanga raoraoia, ngkana a aantaeka nakon ana tua te Tautaeka n Uea, a ongeaba nakon
te Atua ao ni kakaraoa ae raoiroi. (Taian Areru 15:
1, 2) Ni koauana, bon ana kantaninga Iehova bwa
e na kamaunai karawawata ni kabane. E na katoka naba te maraki ae riki man iaiangoan rawawata n taai aika nako. Bon te rongorongo ae raoiroi
anne! (Itaia 65:17) Kioina ngkai taan tataekina te
euangkerio ngaira, ti bia iaiangoi kaekaan titiraki
aika uoua aika kakawaki aikai: Bukin tera bwa e
rangi ni kakawaki bwa a na ongora aomata n te rongorongo ae raoiroi ni boong aikai? Ao ti na kanga ni kakororaoa tabera ngkai taan tataekina te
euangkerio aika mwaatai ngaira?
BUKIN TERA BWA A RIAI AOMATA
N ONGORA TE RONGORONGO AE RAOIROI?
4
Iangoia bwa aongkoa ko a tuangaki bwa e
a kitaniko tamam n ikotaki naba ma am utu ni
kabane. Iangoia bwa a taekinna te koraki ake a
taku bwa a kinaa tamam bwa e babakaine, e kakarabaa ana waaki ao e ribuaka. A kona tabeman n tuangko bwa ko na kakoauaia bwa akea
uaan manga reitakim ma tamam bwa e a mate. Ni
koauana, a bati naba aika taekin rongorongo n
aron akanne ibukin te Atua. A reiakinaki aomata bwa te Atua bon te miterio ao e ribuaka ke ti
aki kona ni kinaa. N te katoto, a taekinna tabeman mataniwi n Aaro bwa e na katuuaaeia aomata aika buakaka te Atua n te tabo ni kammaraki n
aki toki. Tabeman, a bukina te Atua n rawawata
aika a riki mani kabuanibwai aika karina. E ngae
ngke a mate aomata aika raoiroi n ikotaki naba
ma aika buakaka ni baika riiriki akanne, ma a bon
taekinaki naba bwa a katuuaaeaki iroun te Atua.
5 A taekinna ake tabeman riki bwa bon akea te
Atua. Ni kaineti ma anne, iangoa te koaua ibukin
4. Baikara rongorongo aika kewe ake a taekin aomata ni
kaineti ma te Atua n taai tabetai?
5, 6. N te aro raa ae a rotakibuaka iai aomata n te koaua
ibukin rikini bwaai i bon irouia ao reirei aika kewe?
4
rikini bwaai i bon irouia. A bati aika boutokaa te
iango anne, n taekinna bwa e bon riki te maiu n
akea temanna ae wanawana ae karikia. A taekinna bwa bon akea te tia Karikiriki. A taku tabeman bwa te aomata bon te aeka ni man naba teuana, ngaia are e aki riai ni mimi te aba ngkana e
karaoa aron te man. A kauntaekaia bwa a kakoauaa ae a tautaekanaki aomata aika mamaara irouia aika korakora. Ngaia are e aki riai naba ni
mimi te aba ngkai a bati aika kakoauaa bwa e na
bon riki te ribuaka n taai nako. Ibukin anne, akea
aia kantaninga ibukin taai aika na roko te koraki
aika a kakoauaa bwa a riki bwaai i boni irouia.
6 Akea te nanououa bwa te koaua ibukin rikini
bwaai i bon irouia ao reirei aika kewe a karikirakea te rawawata ae korakora are a rinanona aomata i nanoni kabaneani boong aikai. (I-Rom 1:2831; 2 Timoteo 3:1-5) Bon tiaki te rongorongo ae
raoiroi aia reirei aomata akanne ao a aki kona n
teimaan. Ma n aron ae taekinna te abotoro Bauro,
a a kitanaki aomata ake “a roo nanoia ao a ianena
ma te maiu are mairoun te Atua.” (I-Ebeto 4:1719) Irarikin anne, a a tukaki aomata ake a kakoauai reirei aika kewe ao rikini bwaai i boni irouia
bwa a na aki kona ni butimwaea te rongorongo ae
raoiroi are moan roko mairoun te Atua.—Wareka
I-Ebeto 2:11-13.
7 Ngkana a na raoiakinaki aomata ma te Atua,
a riai moa ni kakoauaa ae bon iai Iehova ao iai bukina aika raraoi ngkai a riai ni kaaniaki ma ngaia.
Ti kona ni buokiia bwa a na karekea te atatai rinanoni kaungaaia bwa a na nenera te karikibwai.
Ngkana a reiakina aron te karikibwai aomata ma
ni kananoi aia iango iai, a a bon reiakina iai wanawanan ao mwaakan te Atua. (I-Rom 1:19, 20) Ibukin ara kakorakora ni buokiia aomata ni karikirakea namakinan te karinerine ni kaineti ma te
baere e a tia ni kakororaoia ara tia Karikiriki ae
Kakannato, ti kona ni kamanenai boroutia aika
uoua aika Was Life Created? ao The Origin of Life
—Five Questions Worth Asking. Ma e ngae n anne,
aomata ake a tii reiakina te karikibwai, a na aki
7, 8. Tera te anga ae tii teuana ae a kona iai aomata n ota
raoi n te rongorongo ae raoiroi?
TE TAUA-N-TANTANI
Ibukin ringakin
nanoia aomata ake a
ongora iroura, ti riai
ni kaungaia naba
kona ni karekei kaekaan titiraki tabeua aika kangaanga n aron aikai: Bukin tera bwa e aki katoka te rawawata te Atua? Tera ana kantaninga te
Atua ibukin te aonnaba? E mutiakinira te Atua n
tatabemanira nako?
8 Te anga ae tii teuana ae a kona n ota raoi iai
aomata n te rongorongo ae raoiroi ibukin te Atua
ao ana kantaninga, boni man reiakinan te Baibara. Ai boni kakabwaiaakira ngaira ngkai ti buokiia
aomata ni karekei kaekaan aia titiraki! Ibukin ringakin nanoia aomata ake a ongora iroura, ti riai
ni karaoa ae bati riki nakon tii kaongoaia taiani
koaua ao ti riai ni kaungaia naba. (2 Timoteo 3:14)
Ti kona ni mwaatai riki ni kaungaunga ngkana ti
kakairi n ana katoto Iesu. Bukin tera ngkai e rangi ni mwaatai? Bukina teuana, e kamanenai titiraki n te aro ae uaana. N te aro raa ae ti kona ni
katotongnga iai?
A KAMANENAI TITIRAKI N TE ARO AE UAANA
TAAN TATAEKINA TE EUANGKERIO AIKA MWAATAI
9
Bukin tera bwa ti riai ni katotonga Iesu ni kamanenai titiraki n te mwakuri n tataekina te euangkerio? Ti na iangoa te bwai ae kona n riki aei: E
tuangko am taokita te rongorongo ae raoiroi, bwa
e kona ni kamarurungko man aorakim ae kakaiaki ngkana ko rinanon te korokoro ae bubura. Ko
bae ni kakoauaa. Ma tera arom ngkana e berita
nakoim n anne ma e aki titirakiniko moa marurungim? Ngkanne ko na boni bae n aki onimakinna.
E ngae ngke e mwaatai te taokita, ma e riai n titirakiniko ao n ongora baika a riki nakoim imwaini
karaoan ana ibuobuoki. N aron naba anne, ti riai
9. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti na buokiia aomata n
aia onimaki?
MEI 15, 2013
ni mwaatai n tabeki titiraki aika uaana ngkana ti
na buokiia aomata ni butimwaea te rongorongo
ae raoiroi ibukin te Tautaeka n Uea. Ti kona ni
buokiia tii ngkana ti karekea moa otara raoi n aia
onimaki.
10 E ataia Iesu bwa titiraki aika rineaki raoi,
e aki tii buokaki iai te tia reirei bwa e na ataa
raoi te aomata ae reirei ma ngaia, ma e buokaki
naba te tia ongora bwa e na kaota ana iango. N te
katoto, ngke e tangiria Iesu n reiakinia taan rimwina te nanorinano, e bon tabeki moa titiraki
aika kammwakura te iango. (Mareko 9:33) Ngke
e reiakinaki Betero iroun Iesu bwa e na iaiangoi
booto n reirei, e bon titirakinna n te titiraki ae
bati kaekaana. (Mataio 17:24-26) N te tai teuana
riki, ngke e kan ataa te bwai are i nanoia taan rimwina Iesu, e a tabeki titiraki aika anainano teuana imwin teuana. (Wareka Mataio 16:13-17.) E
aki tii tuangia aomata Iesu te bwai ae a na karaoia.
E kairiia bwa a na butimwaea te rongorongo ae
raoiroi ao ni bitii maiuia ni kamanenaan titiraki.
11 Ti karaoi baika tenua ngkana ti katotonga
Iesu ni kamanenai titiraki n te aro ae uaana. Ti
nora arora iai ni buokiia aomata, ti rabakau ni
kaekai taeka n totoko ao ti reiakinia aika nanorinano aroia ae a kona ni kakabwaiaaki iai. Iangoi
baika tenua aika a kona n riki ake a kaotaki iai
arora ni kona ni kamanenai titiraki n te aro ae
uaana.
12 Te bwai ae kona n riki 1: Ngkai te karo ngkoe,
tera ae ko na karaoia ngkana e kaota tabeaiangana natim ae tebwi tabun ana ririki, bwa e aonga ni kona n tei ibukin ana koaua ni kaineti ma
te karikibwai ngkana e maroro ma raona n reirei?
Ni koauana, ko bae ni kani buokia bwa e aonga n
aki nanououa n tibwaakin te rongorongo ae raoiroi. Ngaia are n oneani mwin are ko na tiriburea
natim ke ni waekoa n anganna taeka n reirei, e
aera ko aki kakairi n ana katoto Iesu ao n tabeki
titiraki tabeua aika anainano? Ko na kanga ni karaoa anne?
10, 11. Tera ae ti kona ni kakororaoia rinanoni katotongan aron Iesu n angareirei?
12-14. Ko na kanga ni buoka natim bwa e na rau riki nanona n tibwaan te rongorongo ae raoiroi? Anga te katoto.
5
Titiraki aika uaana a . . .
13
1
buokiia aomata bwa a na kaota
aia iango ibukin aia koaua
2
kauki aia iango ao nanoia
bwa a aonga ni butimwaea te koaua
3
buokiia bwa a na kabwarabwarai kiibu n te
aro are e na boto te baere a kakoauaa man
te Baibara
Imwini warekani mwakoron nako te boroutia ae The Origin of Life—Five Questions Worth
Asking nakon natim, ko kona n titirakinna bwa
baikara rongorongo aika a kammwakura riki te
iango. Kaungaa bwa e na kaota oin ana iango ibukini kakoauaan te tia Karikiriki ao bukini kani
karaoan nanon te Atua irouna. (I-Rom 12:2) Kariaia bwa e na ataia natim ae e aki riai ni boraoi am
iango ma ngaia.
14 Kabwarabwaraa nakon natim bwa e kona
ni karaoa are ko a tia ni maroroakinna nakoina
ni marorona ma raona n reirei. N te aro anne,
e kona n kauringi koaua tabeua ibukin te karikibwai ao imwina e tabeki titiraki aika kaira
te iango ke n anainano. N te katoto, e kona n
tuanga raona n reirei bwa e na wareka te bwaoki n iteraniba 21 man te boroutia ae te Origin of
Life. Imwina, e kona n titiraki natim ni kangai:
“E koaua bwa a bati rongorongo aika kawakinaki n te DNA ni kabotauaki ma te kaombiuta
ni boong aikai?” E bae ni kaeka raona n reirei n
eng. E kona ngkanne n titiraki ni kangai natim:
“Ngkana ngaia anne, tiaki ti riai ni kakoauaa bwa
iai ae karaoa te kaombiuta, ao iai naba ae karaoa
te DNA?” Ibukini buokan natim bwa e na rau riki
nanona ni marorona ma tabemwaang ni kaineti
ma ana onimaki, ko kona ni katoatai ni karaoi
reirei ni kataneiai ma ngaia. Ngkana ko kataneia
natim ni kamanenai titiraki aika uaana, ko a buokia iai ni kakororaoa tabena ngkai te tia tataekina
te euangkerio ngaia.
15 Te bwai ae kona n riki 2: N ara tai ni mwakuri
n uarongorongo, ti kaitiboo ma aomata aika nanououa bwa iai te Atua ke akea. N te katoto, e
kona n tuangira temanna bwa e aki kakoauaa ae
iai te Atua. N oneani mwin are ti na kariaia katokan te maroro n te taeka anne, ti kona n titirakinna ma te karinerine bwa ai maanra ngaia
n aki kakoauaa ae iai te Atua, ao tera are e kairia bwa e na butimwaea te iango anne. Imwin
ongoraam n ana kaeka ao kamoamoaana ibukin
15. Ti na kanga ni buoka temanna ae aki kakoauaa ae iai
te Atua?
TE TAUA-N-TANTANI
iaiangoan raoi ana koaua, ko kona n titirakinna
bwa e kukurei ngkana e wareka te bwai teuana
ae kaota koauan ae ti boni karikaki. Ngkana e kariaia kaain te auti, e na bae n taekinna bwa e aki
riai n rawa n noria. Ti a kona ngkanne n anganna
te boroutia ae Was Life Created? ke are teuana ae
The Origin of Life—Five Questions Worth Asking. A
kona kamanenaan titiraki aika uaana n riki bwa
kaanga te kiing ae na kauka nanon temanna nakon te rongorongo ae raoiroi.
16 Te bwai ae kona n riki 3: Ngkana ti kaira te
reirei n te Baibara ma temanna, ti kona ni kariaia bwa e na taekin taeka ake n te boki n reirei
ni kaeka iai. Ngkana ti karaoa anne, ti a kona n
totokoa iai rikirakena n te onimaki. Bukin tera?
Ibukina bwa e bae n aki nene wakaan ana onimaki te aomata ae e taekin ana kaeka man te
boki n reirei n aki kananoa ana iango iai. E kona
n riki n aron te aroka are e rai baana i aani korakoran te kakaaitara. (Mataio 13:20, 21) Ibukin totokoan rikin anne, ti riai n titirakina te aomata
are ti reirei ma ngaia ana namakin ni baike e reiakin. Kataia n noria ngkana e boraoi n iango ma
reirei ake e anganaki. Ma ae kakawaki riki, tuangnga bwa e na kabwarabwaraa bukina ngkai e
boraoi n iango iai ke e aki. Imwina, buokia bwa
e na kabwarabwarai kiibu n te aro are e na boto te
baere e kakoauaa man te Baibara. (I-Ebera 5:14)
Ngkana ti kamanenai titiraki n te aro ae uaana, a
na bae n nene wakaaia n te onimaki aomata ake
ti reirei ma ngaiia ao ni kona n totokoi aia kakorakora te koraki ake a kaaitaraia ao ni mwamwanaiia. (I-Korote 2:6-8) Tera riki ae ti kona ni karaoia ni kakororaoa tabera ngkai taan tataekina
te euangkerio ngaira?
A UAIA N IBUOBUOKI I MARENAIA TAAN
TATAEKINA TE EUANGKERIO AIKA MWAATAI
17
E kanakoia taan rimwina Iesu ni kakauomania n te mwakuri ni minita. (Mareko 6:7; Ruka
16. Bukin tera bwa ti aki riai ni kariaia te aomata are ti
reirei ma ngaia n te Baibara bwa e na wareka ana kaeka
man te boki n reirei?
17, 18. Tera arom n ibuobuoki ngkana ko raona te Kristian temanna n te mwakuri ni minita?
MEI 15, 2013
10:1) Imwina riki, e taekinia ‘raona ni mwakuri’
te abotoro Bauro bwa “a a tia n uaia ni kakorakoraia ma [ngaia] ibukin te rongorongo ae raoiroi.” (I-Biribi 4:3) N 1953, e a kakororaoaki kibun
te Baibara anne ni moanakini karaoan te kaetieti
ibukini kataneiaakia tabemwaang n te mwakuri
ni minita irouia taan uarongorongoa te Tautaeka
n Uea.
18 Tera arom n ibuobuoki ngkana ko raona te
Kristian temanna n te mwakuri ni minita? (Wareka 1 I-Korinto 3:6-9.) Tarai naba kiibu n am
Baibara ake e kamanenai toam. Kakauongo raoi
nakon toam ao kaain te auti ngkana a taetae. Kakauongo nakon te maroro bwa ko aonga ni kona
ni buoka toam ni kaekaa te taeka n totoko. (Te
Minita 4:12) Ngaia are uringnga bwa ko riai n
rarawa ni kamangaoa ana iango toam ngkana e
uarongorongo n te aro ae uaana ke ni marorona
ma kaain te auti. E kona ni bwara nanon toam
ao ni mangao ana iango kaain te auti ngkana ko
aki taotaona ingaingan nanom. N tabetai, ti kona
naba n anga ara maroro. Ma ngkana ko iangoa te
bwai ae ko na taekinna, kakimototoa am maroro. Ngkanne, kariaia bwa e na manga waakina te
maroro toam.
19 Kam na kanga n ibuobuoki i marenami
ngkana kam nakonako imwaini kawaran te auti
teuana ma teuana? Bukin tera bwa ko aki kamanenai taai akanne ni maroroakin aanga ake a
na kanakoraoa riki am maroro? Taraia raoi bwa
a na aki bwara nanoia aomata ake n am aono n
am maroro. N aron anne, ti riai n rarawa ni kabuakakai aroaroia raora n tataekina te euangkerio. (Taeka N Rabakau 18:24) Ti riai n ururingnga
ae akea mai buakora ae kororaoi. E a tia Iehova
ni kaota te akoi ae rianako nakoira rinanoni kakabwaiaakira ni mwiokoara ae tataekinan te rongorongo ae raoiroi. (Wareka 2 I-Korinto 4:1, 7.)
Ngaia are ti bia bane ni kaotiota ara kakaitau ibukin te kakabwaia anne, ni karaoan ara kabanea n
raoiroi ni kakororaoi tabera ngkai taan tataekina
te euangkerio ngaira.
19. Tera ae ti riai n ururingnga, ao bukin tera?
7
KO “INGAINGA NI
KANI KARAOI MWAKURI
AIKA RARAOI”?
“E anga ngaia [Kristo
Iesu] ibukira bwa e aonga ni . . . kaitiakiia te
koraki ake a na riki
bwa oin ana aomata,
aika ingainga ni kani
karaoi mwakuri aika
raraoi.”—TITO 2:13, 14.
TERA AM KAEKA?
Bukin tera bwa ko iangoa am
mwakuri ni minita bwa te kakabwaia ae okoro?
E kanga ni katuruturuaki n Taniera 2:41- 45 kainnanoan te
ingaingannano n te mwakuri ni
minita?
Kabwarabwaraa aroni katikaia
aomata nakon te taromauri ae
koaua ao nakon Iehova ae te
Atua man aroarora aika boraoi
ma ana iango.
A BATI aika a iangoa anganakia te kaniwanga ibukini karaoan te mwakuri ae okoro bwa te kakabwaia. N te katoto, a a tia
tabeman ni karekea kaniwangaia ae te Nobel Prize ibukini karekean te rau i marenaia bwaatei aika kairiribai ke n raurenako. Ma ai korakorara riki kakabwaiaara ngkai ti kanakoaki
iroun te Atua bwa taan tei ke taan uarongorongo ake a na buokiia aomata bwa a na karekea te rau n aia iraorao ma aia tia
Karikiriki!
2 Ti karekea kakabwaiaara ae okoro anne ngkai Ana Tia
Kakoaua Iehova ngaira. I aan aia kairiri te Atua ao Kristo, ti a buokiia aomata bwa a “na raoiakinaki ma te Atua.”
(2 I-Korinto 5:20) Ti kamanenaaki iroun Iehova bwa ti na katikia aomata nakoina. Ibukin anne, a a tia ni buokaki mirion
ma mirion man aaba aika raka i aon 235 mwaitiia bwa a na
karekea aia iraorao ae kaan ma te Atua ao kantaningaan te
maiu ae aki toki. (Tito 2:11) Ibukin ingaingan nanora, ti a kaoa
“ane kan anaa te ran ni kamaiu ao ke e anaia n akea boona.”
(Te Kaotioti 22:17) Ibukina bwa e rangi ni kakawaki te mwioko ae okoro aei iroura ao n taningamarau ni waakinna, ti a bon
tau n atongaki bwa aomata aika “ingainga ni kani karaoi mwakuri aika raraoi.” (Tito 2:14) Ti na rinanoni ngkai aroni buokara ni katikia aomata nakon Iehova man ingaingan nanora ni
karaoi mwakuri aika raraoi. Te anga teuana bon rinanon ara
mwakuri n uarongorongo.
KATOTONGA INGAINGAN NANON IEHOVA AO IESU
3
Ni kaineti ma te bwai ae e na kakororaoia Natin te Atua n
ana tautaeka, e taekinaki ae kangai n Itaia 9:7, (BG): “E na karaoa aei korakoran [ke “ingaingan,” NW] nanon Iehova Tabaota.” E katuruturuaki n taeka akannekorakoran nanon Tamara
are i karawa ni kani kamaiuia botannaomata. E kateretereaki
1, 2. Tera kakabwaiaaia ae okoro Ana Tia Kakoaua Iehova, ao tera am
namakin iai?
3. Tera ae ti kakoauaa ni “korakoran [ke “ingaingan,” NW] nanon Iehova”?
TE TAUA-N-TANTANI
n ana katoto Iehova ibukin ingaingan nanona,
bwa ti riai ni boutokaa ara mwakuri mairoun te
Atua ae tataekinan rongorongon te Tautaeka n
Uea ma nanora ni kabane, kukurein ao ingaingara. E kaotiotaki ingaingan Iehova ni korakoran
nanora ni kani buokiia aomata bwa a na kinaa
te Atua. Ngkai raao ni mwakuri ngaira ibukin te
Atua, ti motinnanoia bwa ti na kabanei korakorara n uataboa tibwaakin te rongorongo ae raoiroi n
akea tukara?—1 I-Korinto 3:9.
4 Iangoa naba ingaingan nanon Iesu. E katea te
katoto ae moan te tamaroa ibukin te botumwaaka
n ingainga n te mwakuri ni minita. E teimatoa n ingainga n te mwakuri n uarongorongo ni karokoa
tokini maiuna i aon te aba, n aki ongei mwakuri n
totoko aika kangaanga. (Ioane 18:36, 37) Ngke e a
tabe ni kaan te tai are e nang kareana maiuna iai
Iesu, e a motinnanoia bwa e na kakorakoraa ni
buokiia aomata bwa a na kinaa Iehova.
5 N te katoto, n 32 C.E., e taekina te kaikonaki Iesu ibukin te mwaane are iai arokana te biiku n ana tawaana ae aki karikiuaa i nanon tenua
te ririki. Ngke e tuangaki te tia ribana bwa e na
koreia ni kabwakaa, ao e bubutii bwa e na anganaki riki ana tai n ribanaia. (Wareka Ruka 13:6-9.)
Man uaan ana mwakuri Iesu n tataekina te rongorongo, bon tii tabeman ake a a riki bwa taan rimwina. Ma e kaotaki n te kaikonaki anne bwa e
kani mwakuri korakora riki Iesu ngkai e a uarereke ana tai imwaini matena. Ngaia are e a uarongorongo ma ingaingan riki nanona i aon Iutaia
ao Berea i nanon onoua te namwakaina. Tabebong imwaini maten Iesu, e bon tang ibukia kaain
abana bwa a “ongo taningaia, ma a aki rotaki iai.”
—Mataio 13:15; Ruka 19:41.
6 Ti riai ni kabatiai riki ara tai n te mwakuri
ni minita ibukina bwa ti a rangi ni kaan ma te
toki. (Wareka Taniera 2:41-45.) Ai boni kakawakira te mwioko ae te riki bwa Ana Tia Kako4. Tera aron Iesu ni katea te katoto ibukin te botumwaa-
ka n ingainga n te mwakuri ni minita?
5. Tera aron Iesu ni kaboraoa maiuna ma ana kaikonaki
ibukin te biiku?
6. Bukin tera bwa ti riai ni kabatiai riki ara tai n te mwakuri ni minita?
MEI 15, 2013
aua Iehova! Bon tii ngaira n te aonnaba aei aika
ti kona n tataekina te kantaninga ibukini katokan aia kangaanga te botannaomata. E taekinna
te tia kororongorongo n te nuutibeeba n taai aika
tibwa nako bwa e aki kona ni kaekaaki te titiraki
aei: “Bukin tera ngkai a riki baika buakaka nakoia
aomata aika raoiroi?” Bon tabera ao mwiokoara
ngaira Kristian tuangakia aomata ni kabane ake a
kan ongora kaekaan aeka n titiraki akanne man
te Baibara. Ti riai n “ingainga rinanon taamnein
te Atua” ngkai ti karaoa ana mwakuri Iehova. (IRom 12:11) Man ana kakabwaia te Atua, ti a kona
ni buokiia aomata bwa a na kinaa ao n tangira Iehova naba man ingaingara n tataekina te rongorongo ae raoiroi.
E KARINEAKI IEHOVA N TE NANO NI KAN ANGA
7 E kaotaki n te baere e rinanona te abotoro
Bauro bwa ti kona ni karekea te “aki mamatu n te
tairiki” ao “taai ake akea iai te amwarake” n ara
mwakuri ni minita. (2 I-Korinto 6:5) E kabwarabwaraaki n te aro ae mataata n taeka akanne te
nano ni kan anga ao e kona ni kauringira raoi aroia bwaiania ake a moanibwaia riki aia mwakuri
ni minita irarikin aia mwakuri ni kareketianti ibukini boutokaaia. Iangoiia naba ara mitinare ake a
mwakuri korakora aika “a kabwaroaki n ai aron
te karea ae te wain” bwa a na buokiia aomata n
aaba aika a ianena iai. (I-Biribi 2:17) Tera aroia unimwaane n te ekaretia aika mwakuri korakora
ma n aki amwarake n tabetai ke n aki mamatu
ibukin tararuaaia ana tiibu Iehova? Bon iai naba
kaara ao te koraki ake a taonaki n te aoraki, aika
a kabanei aia kona ni kakaaei bobotaki ni Kristian
ao n uataboa te mwakuri ni minita. E korakora
nanora ni kakaitau ngkana ti iaiangoi aroia ana
toro te Atua aikai ni kabane ake a kukurei n anga
ngaiia. Ma a kona naba aomata ake i tinanikun te
ekaretia n nora kakawakin ara mwakuri ni minita iroura.
8 E taekina ae kangai n ana reta nakon te nuutibeeba ae te Boston Target i Lincolnshire i Buritan
temanna te tia wareware ae tiaki te tia Kakoaua:
7, 8. E na kanga ni karineaki Iehova n te nano ni kan
anga?
9
E anga te kaotioti ae anainano nakoia taani mataku botumwaakam n iriri n te mwakuri ni minita
“Ai akea kakoauaan Aaro irouia aomata . . . Tera
ae a kakaraoia mataniwi n Aaro aikai n taai nako?
A bon aki kawari auti nako ao ni maroro ma aomata n aron are e karaoia Kristo . . . Bon tii Ana
Tia Kakoaua Iehova te Aro ae a taraa ni mutiakinia aomata ma ni kawariia ao n uarongorongoa
taekan te koaua.” A a rangi ni bati n te aonnaba aei aika a aki kukurei n anga ngaiia ibukia aomata. Ma ibukina bwa ti kukurei n anga ngaira
n uarongorongo, ti a karinea iai Iehova ae Atua.
—I-Rom 12:1.
9 Ma tera ae ti kona ni karaoia ngkana e a taraa ni bua ingaingara n te mwakuri ni minita? E
na rangi n ibuobuoki iaiangoan te baere e kakororaoia Iehova rinanon te mwakuri n uarongorongo.
(Wareka I-Rom 10:13-15.) E boboto te kakamaiu
mani wetean aran Iehova ao onimakinana, ma a
aki kona ni karaoa anne aomata ni karokoa ae ti
uarongorongo nakoia. E riai ni kairira ataakin aei
bwa ti na ingainga ni kani karaoi mwakuri aika raraoi ao ni karaoa ara kabanea ni kona n tataekina
te rongorongo ae raoiroi ibukin te Tautaeka n Uea.
9. Tera ae kona ni buokira n teimatoa n ingainga ni kani
11. Bukin tera bwa ti riai n iango ao n tataroakin aroaro-
karaoi mwakuri aika raraoi n ara mwakuri ni minita?
ra ake a rotaki iai aomata?
10
A KATIKAKI AOMATA NAKON TE ATUA
N AROARO AIKA RARAOI
10
E aki tau tii ingaingan nanora n te mwakuri
ni minita ibukini katikaia aomata bwa a na kinaa
te Atua. Te kauoua ni bwai are e buokiia aomata
ni katikiia nakon te Atua bon aroarora ni Kristian
aika raraoi. E katerea kakawakin aroarora Bauro
ngke e korea ae kangai: “Ti aki karaoa te bwai teuana ae e na bwaka iai temanna, bwa e kaawa n
tiribureaki ara mwakuri ni minita.” (2 I-Korinto
6:3) A anaaki nanoia aomata bwa a na taromauria
Iehova man arora n taetaenikawai n te aro ae riai
ao aroaroni maiura aika raraoi. (Tito 2:10) Ni koauana, ti aki toki n ongo bwa a butimwaea te koaua aomata ngkana a nori arora aika ti kakairi iai
irouni Kristo.
11 Kioina ngkai a kan reiakina te koaua aoma10. Bukin tera bwa e kona n taekinaki ae a kona ni kati-
kaki aomata nakon Iehova man aroarora aika raraoi?
TE TAUA-N-TANTANI
ta man aroarora aika raraoi, a kona naba n aki
kani kinaa Iehova n aroarora aika bubuaka. Ngaia
are ti riai n taraia raoi bwa ti na aki karaoi baika a
na kona ni katannakoia aomata mairoun Iehova n
ara tabo ni mwakuri, ni mwengara ke n ara tabo
n reirei. Ti na boni karekea mwin ara mwakuri ae
kakaiaki ngkana ti kakaraoa ae bure ma nanora ni
kani bure. (I-Ebera 10:26, 27) E riai ni kairira te iango anne bwa ti na tataroakina aroarora ao aron
rotakia iai tabemwaang. Kioina ngkai a teimatoa
n rikirake aroaro aika buakaka n te aonnaba aei,
e a rangi ni kai noraki riki te kaokoro i marenan
“ae toro iroun te Atua ma ae aki toro i Rouna.”
(Maraki 3:18, BG) Eng, a rangi ni kakawaki aroarora ni Kristian aika raraoi ibukin raoiakinaia aomata ma te Atua.
12 E katerea Bauro n ana koroboki nakoia
I-Korinto bwa e a tia n rinanoni karawawata, kangaanga, te ororeaki ao te karabuutinaki. (Wareka 2 I-Korinto 6:4, 5.) A kona ni buokaki taani
matakuakinira bwa a na butimwaea te koaua man
nanomwaakara i aani kataakin ara onimaki. Aio
kaikonakana: Tabeua te ririki n nako, a a tangiria tabeman ni kamaunaia Ana Tia Kakoaua Iehova mai aon Angola. A kataereaki taani Kakoaua
aika a a tia ni bwabetitoaki aika uoman ao 30 ake
a kan ongora ao ni kakaaei bobotaki. A bon ikotaki aomata n te tabo anne bwa a na matakuakinia taani kakaaitara ngke a kataereia aomata ake
akea aia bure akanne ni karokoa tiinakon raraaia.
E boni karaoaki naba te ribuaka nakoia aine ao
ataei. A kani kakamaakuia aomata bwa a aonga
n aki ongora irouia Ana Tia Kakoaua Iehova. Ma
imwini kataereaia i mataia aomata, a a bati kaain
te tabo anne aika a kawariia taani Kakoaua ao ni
bubutii bwa a na reirei n te Baibara! Imwin anne,
e a teimatoa n rikirake te mwakuri ibukin uarongorongoan te Tautaeka n Uea, a a bati ake e a
reke irouia te koaua ao a kakabwaiaaki taari.
13 E katereaki n te katoto aei mwin te mwakuri
korakora ae kakawaki, bwa a kona n anaaki nanoia aomata man arora n tei n nene ibukini boo12-14. E na kanga nanomwaakara i aani kataakin ara onimaki n rotiia aomata ake a mamatakuakina ara mwakuri
n uarongorongo? Taekina te katoto.
MEI 15, 2013
to n reirei man te Baibara. Ti kona n iangoi aroia aomata aika bati ake a raoiakinaki ma te Atua
ibukin ninikoriaia Betero ao abotoro ake tabeman
riki. (Mwakuri 5:17-29) A kona ni butimwaea te
koaua raora n reirei, raora ni mwakuri ke kaain
ara utu n noran teira n nene ibukin te bwai ae eti.
14 A bae n rinanon te bwainikirinaki tarira tabeman n taai nako. N te katoto, e katautauaki
bwa 40 mwaitiia taari aika kabureaki i aon Armenia ibukin teia i nuka ao a rangi ni bati riki
aika i aoni kawaia naba ni kabureaki n namwakaina aika a na roko. A kabureaki ana toro Iehova aika 55 mwaitiia i Eritrea ao tabeman mai buakoia a a raka i aon 60 aia ririki ni maiu. E kaania
700 mwaitiia taani Kakoaua i aoni Korea Maiaki
aika kabureaki ibukin rawaia n ira te buaka. E nakon 60 te ririki maanin karaoan te mwakuri aei.
Ti bia tataro ibukin aia kakaonimaki taari ake a
bwainikirinaki n aaba aika kakaokoro bwa e na
kamoamoaaki iai te Atua, ao ni buokiia te koraki
ake a tangira te raoiroi bwa a na tei n nene ibukin
te taromauri ae koaua.—Taian Areru 76:8-10.
15 Ni koauana, a kona naba ni kairaki aomata
nakon te koaua man arora ni kakaonimaki. (Wareka 2 I-Korinto 6:4, 7.) N te katoto, iangoa te rongorongo aei: Ngke e kabwakaa kantokana n te
bwati temanna te tari te aine ao e a tuangaki naba
iroun raoraona bwa e aki riai ni kabwakaa kantokana ngkai e rangi n uarereke kawaina. E kabwarabwaraa te tari anne nakoina bwa e bon riai ni
kabwakaa kantokana, e ngae ngke e rangi n uarereke kawaina. Imwin anne, e a ruo raoraona anne
man te bwati. Ao e a tanrikaaki naba te turaiua n
titirakina te tari anne ni kangai: “Ngkoe naba temanna Ana Tia Kakoaua Iehova?” E kaeka ni kangai: “Eng, ma bukin tera ngkai ko titiraki?” “I
ongongo ami maroro ibukini kabwakaani kantokam ao I ataia ae tii Ana Tia Kakoaua Iehova mai
buakoia aomata aika a kakaraoa anne aika tii tabeman ao a kakaonimaki ni bwaai ni kabane.” Tabeua te namwakaina imwina, e a kawaraki te tari
te aine anne iroun te mwaane temanna n tain te
15. Taekina te rongorongo ae kaotaki iai katikaia aomata
nakon te koaua mani kakaonimakira.
11
E bon noraki am kakaonimaki ao am mwakuri korakora
taromauri ao e taku: “Ko kinaai? Boni ngai te turaiua n te bwati are I kaekako ibukini kabwakaani kantokam. Imwin norakin arom ni kakaonimaki, I a motinnanoia bwa N na moana au reirei n te
Baibara ma Ana Tia Kakoaua Iehova.” Ngkana a
norira aomata bwa ti kakaonimaki, a na bon onimakina te rongorongo ae raoiroi are ti uarongorongoia.
KAOTIOTII AROARO AIKA E NEBOAKI
IAI TE ATUA N TAAI NAKO
16
E kakawaki naba kaotiotan aroaro n aron
te taotaonakinnano, te tangira ao te akoi ibukini katikaia aomata nakon Iehova. A kona aomata tabeman ake a matakuakinira ni kan reiakina
taekan Iehova, ana kantaninga ao ana aomata. E
karineaki te Atua n anuaia ao aroaroia Kristian ni
koaua ma a bakaaea bwainan anua ao katei aika
raraoi mataniwi n Aaro tabeman. A rangi ni kaubwai mataniwin Aaro tabeua man aroia ni keweia kaain aia Aaro ao n anai aia mwane mairouia,
ao ni kamanenai ni karekei iai mwengaia ao aia
kaa aika bobuaka. Temanna e katea ana auti ana
kamea ae mwaitorotoro. Ni koauana, a bati ake
16. Tera ae kona n riki ngkana ti bwaina te taotaonaki-
nnano, te tangira ao te akoi? Anga te katoto n te bwai are
a karaoia mataniwi n Aaro aika kewe.
12
a taekinna bwa aongkoa taan rimwini Kristo aika
a “aanga [ngaiia] naba n aki kabooaki.” (Mataio
10:8) A “rereirei . . . i bukini boon aia makuri” ao a
angareirei i aon iango aika kairua ibukin te Atua,
n aroia ibonga ake a mwangainrang i aon Iteraera
rimoa. (Mika 3:11, BG) E bon aki raoiakinaki te
aomata nakon te Atua n aeka n aroaro akanne.
17 N te itera are teuana, a ringaki nanoia aomata n aia angareirei Kristian ni koaua ao aia mwakuri aika raraoi nakoia kaain rarikia. N te katoto,
ngke e uarongorongo man te auti teuana ma teuana te bwaiania temanna, e a waekoa ni kanakoaki
iroun te unnaine ae e a tia ni mate buuna. E taekinna te unnaine anne bwa ngke e katangaki beeron ana mataroa iroun te bwaiania anne, e boni
mena i aon ana kaintamwarake bwa e onea wikin
tauran ana umwa ni kuuka. E taku teuanne: “Ko
na ruanikai ni karaoan anne n tii ngkoe.” E oneaki ana wiki iroun te tari te mwaane anne ao e a
manga waakinaanako kawaina. Ngke e ongo taekan te baere e riki natin te unnaine anne ae te
mwane, e a anaaki nanona iai ao e kataia ni kakaaea te tari anne bwa e na kaitaua. Tabeua te tai
imwin anne, e a butimwaea te reirei n te Baibara.
18 Bukin tera bwa ko motinnanoia bwa ko na
botumwaaka ni karaoi mwakuri aika raraoi? Tao
ibukina bwa ko ataia ae ngkana ti kaotiota te ingaingannano n ara mwakuri ni minita ao n teimatoa
ni karaoi mwakuri aika boraoi ma nanon te Atua,
ti a neboia iai ao ni buokiia aomata naba bwa a na
kamaiuaki. (Wareka 1 I-Korinto 10:31-33.) E kaotaki korakoran nanora ni kani kaotiota tangiran
te Atua ao raora n aomata naba n ingaingan nanora ni karaoi mwakuri aika raraoi rinanon tataekina te rongorongo ae raoiroi ao maiuakinan aroaro aika boraoi ma ana iango te Atua. (Mataio 22:
37-39) Ngkana ti ingainga ni kani karaoi mwakuri aika raraoi, ti na karekea iai te kimwareirei ni
koaua ao te raunnano ngkai. Irarikin anne, ti a
kona ni kariariaa te bong are a nang bane iai aomata ni kaotiota te ingainga ibukin te taromauri
ae koaua ao ni karinea ara tia Karikiriki ae Iehova.
17, 18. (a) Ti kanga ni karekea neboan Iehova n arora ni
kaotiotii aroarona ni maiura? (b) Tera ae kaungako bwa ko
na botumwaaka ni karaoi mwakuri aika raraoi?
TE TAUA-N-TANTANI
TITIRAKI MAIROUIA TAANI WAREWARE
A tiringaki kamwarua ni katineaki i aon te kai
irouia tibun Iteraera?
ˇ A tiringaki kamwarua tabeman ni katineaki i aon te kai ke te boua irouia botannaomata aika bati n taai ake rimoa. E
kabaeaki ke e booneraaki i aon te kai te
kamwarua anne irouia kaain Rom, n te
aro are e teimatoa ni maiu i nanon tabebong imwain ae e rotaki rabwatana n
te maraki, te taka, te baki ao bwaai riki
tabeua. A iangoa te mwakuri aei kaain
Rom bwa te bwai ni katuuaa ae rangi
ni kamaama ibukia kamwarua aika mangori.
Ma tera aron te natannaomata ae Iteraera rimoa? A tiringaki kamwarua ni
katineaki i aon te kai irouia tibun Iteraera? E kamatataaki n te Tua Rinanoni Mote ni kangai: “Ngkana tao e bure
te aomata temanna n te bure ae e riai
matena iai, ao ngkana e kamateaki, ao
ngkana ko tauria i aon te kai; ao e na aki
tiku rabatana i aon te kai ni kangaina,
ma ko na bon taunna n te bongi naba
anne.” (Te Tua-Kaua 21:22, 23, BG) E
teretere raoi ngkanne bwa n te tai are e
koreaki iai te Baibara n Ebera e na kamateaki moa te aomata are e riai matena ao
imwina e a katineaki i aon te kai.
Ao ibukin aei, e taekinaki ae kangai
n Nakoaia Ibonga 20:2, (BG): “Ane mai
buakoia tibun Iteraera, ke mai buakoia
iruwa aika maeka i buakoia Iteraera, ane
angani Moreka ana kariki, ao e na boni
kamateaki: a na karebanaia kaain aon te
aba n atibu.” E riai naba ni kamateaki “te
tia tabunea, ke te ibonga ae e mamata te
anti i rouna.” N te aro raa? A ‘na karebanaaki naba n atibu.’—Nakoaia Ibonga 20:
27, BG.
MEI 15, 2013
Ti wareka ae kangai n Te Tua-Kaua 22:
23, 24, (BK): “Ngkana iai te ataeinaine
ae e tuai ni iein ae e kainrouaki ma temanna, ao ngkana e kaitibo ma ngaia
te mane temanna i nanon te kawa ao e
wene ma ngaia, ao kam na kairiia ni kauoman nakoni mataroan te kawa, ao kam
na karebanaia ni kamateia. E na mate te
ataeinaine kioina ngke e aki wetea buokana i nanon te kawa, ao e na mate te
E teretere raoi ngkanne bwa n
te tai are e koreaki iai te Baibara
n Ebera e na kamateaki moa te
aomata are e riai matena ao
imwina e a katineaki i aon te kai
mane kioina ngke e tabarea bun raona.”
A kakarebana naba te n te atibu tibun Iteraera ake rimoa bwa te anga teuana
ae kakabonganaaki riki ibukin tiringaia
naake a kuneaki ni bure n tiritiri.1
E kabwarabwaraaki n Te Tua-Kaua 21:
23, (BG) bwa “ane tauraki ao e reke kaina
mairoun te Atua.” A na bon rotaki tibun
Iteraera ni kaotiotan rabwatan te aomata
ae buakaka are “e reke kaina mairoun te
Atua,” i mataia te botannaomata. Ni koauana, bon te kauring nakoia aomata katinean rabwatan te aomata ae e a tia ni
mate n te aekaki anne i aon te kai.
1 A bati taan rabakau aika a kakoauaa bwa i aan te
Tua ao e riai n tiringaki moa te tia kamwarua imwaini
katineana i aon te kai. Ma e ngae n anne, iai te bwai
ni kakoaua bwa n te moan tienture ao a katineaki
taani kamwarua tabeman i aon te kai ngke a maiu.
13
KATEIMATOA AM
MARE RINANON TE
MARORO AE RAOIROI
“Te taeka ae atongaki n
te tai ae riai Ai aron
[aboro] aika koora
i nanoni bwaene
aika tirewa.”—TAEKA N
RABAKAU 25:11, BG.
KO NA KANGA NI KAEKA?
E na kanga ni kanakoraoaki te
maroro n te mare mani kaotiotan
te ataibwai?
E aera bwa a riai taanga ni mare
ni bwaina te karinerine i marenaia?
Tera mwini karikirakean te nanorinano n te mare?
“I KANI kababanea riki au tai ma buu nakon temanna riki,”
aikai ana taeka te tari te mwaane temanna i Kanata. “E rangi
ni kabatiaaki riki kukureira ni maiura ngkai ai ngaira uoman
ao e a bebete riki te kangaanga.” E korea ae kangai te buu te
mwaane temanna i Aotiteria: “Bon akea te bong teuana ae N
na aki kataetaea iai kaainnabau n ara tai n tekateka n taanga
i nanon 11 te ririki. Bon akea baika ti na kaai n ruanikai ke n
tabeaianga iai ibukini kateimatoaan ara mare. Moan te kakawaki kakaraoan te maroro ae uaana ni katoatai ibukin karekean anne.” E taku temanna te tari te aine i Costa Rica: “E aki
tii kanakoraoaki ara mare n te maroro ae raoiroi ma ti a kaaniaki iai riki ma Iehova, ti kamanoaki mani kariri, ti katiteuanaaki n tekatekara n taanga ao e a rikirake iai ara tangira.”
2 Ko a tia ni mamaroro ma buum n te aro ae kakukurei,
ke kam noria bwa e kangaanga iroumi te maroro n te aro ae
uaana? E mataata bwa a kona n riki kangaanga ibukina bwa
a a katiteuanaaki uoman aomata aika aki kororaoi aika kakaokoro aroaroia, n ikotaki naba ma anuaia ike e a kaotaraeaki iai kateia ao aroni kaikawaaia. (I-Rom 3:23) Irarikin anne,
a bae ni kakaokoro aroia taanga ni maroro. Bon iai bukina
ngkai a kabwarabwaraa taani kakaae i aon te mare aika John
M. Gottman ma Nan Silver ni kangai: “E kainnanoaki iai te ninikoria, te nanomatoa, ao kateimatoaan te iraorao n aki toki.”
3 Ni koauana, e reke te mare ae nakoraoi man te mwakuri
korakora. Ao e karekea naba te kakukurei ae moan te bati. A
boni kona naba ni kakukureia raao ni mare aika uaia n tangiriia. (Te Minita 9:9) Iangoa tekatekaia n taanga Itaaka ao Rebeka are a uaia n tangiriia. (Karikani Bwaai 24:67) E ngae ngke
a a tia n tekateka n taanga i nanon tabeua te tai, ma bon akea
taekan ae e kekerikaaki aia tangira i marenaia. E kona naba n
taekinaki aei ibukia taanga aika bati ni boong aikai. Tera ae
buokiia ni karekean anne? A rabakau ni kaotii raoi aia iango
1. A kanga ni buokaki taanga ni maare man te maroro ae raoiroi?
2. Baikara bwaai aika kona n totokoa te maroro ae raoiroi?
3. Tera ae a a tia ni buokaki iai taanga ibukini kateimatoaan aia mare?
14
TE TAUA-N-TANTANI
ma aia namakin i marenaia, ma te akoi rinanoni
karikirakean ao kaotiotan te atatai, te tangira, te
karinerine ae korakora ao te nanorinano. N aron
ae ti nang noria ngkai, ngkana iai aroaro aika kakawaki aikai n te mare, nanona ngkanne bwa e
teimatoa te maroro n akea te imamaakin.
KAOTIOTA TE ATAIBWAI
4 E taekinaki ae kangai n Taeka N Rabakau 16:
20, (NW): “Ane e mutiakina ana taeka te Atua ao
e reke te ataibwai irouna.” E boni koaua anne ni
kaineti ma te mare ao te maiu n utu. (Wareka Taeka N Rabakau 24:3.) Bon nibwan te atatai ma te
wanawana ae te kabanea n tamaroa, Ana Taeka
te Atua. Ti tuangaki ni Karikani Bwaai 2:18 bwa e
karaoaki te aine iroun te Atua bwa katoamauan
te mwaane ma tiaki katotongana. E kaotiotaki taben te aine n arona ni mamaroro. Ni koauana, a
kakaokoro aroia aomata n tatabemania nako ma
angiia aine a kan taekina aia namakin, n taekinia aomata ao aia iraorao. A taatangira te maroro
ae kaotaki iai tangiraia ao nabeaia, bwa a rau nanoia iai bwa a tangiraki. N te itera are teuana, a
bati mwaane aika a aki rangi ni kani maroroakin
aia namakin ma a kani maroroakina riki te mwakuri, te kangaanga ao aroni katokaia. Ao a tangiria bwa a na karineaki.
5 E taku temanna te tari te aine i Buritan: “E kan
ukera aroni katokani kangaanga n te tai ae waekoa kaainnabau nakon are e na ongora n au taeka.
E kona n rangi ni maraki nanou iai ngkana te bwai
ae I tangiria bon tii te ‘moi n te ii ao te akoaki.’ ” E
korea ae kangai te buu te mwaane temanna: “Ni
moan tekatekara n taanga, ao kabwakau bon ukeran aroni katokan ana kangaanga nako buu n te
tai ae waekoa. Ma e ngae n anne, I waekoa n ataia
ae e bon tangirai bwa N na ongora irouna.” (Taeka
N Rabakau 18:13; Iakobo 1:19) E mutiakina ana
namakini buuna te buu te mwaane ae ataibwai ao
e kataia ni bitii aroarona ni kaineti ma anne. N te
tai naba anne, e karaua nanoni buuna n tuangnga
bwa a kakawaki irouna ana iango ma ana namakin. (1 Betero 3:7) Ibukin anne, e a kataia te buu te
4, 5. A na kanga ni buokaki taanga ni mare man te ataibwai bwa a na ota raoi n aroaroia? Taekini katoto.
MEI 15, 2013
aine ni kaotaa n ana iango buuna. Ngkana a kaai
n ota n aroaroia te buu te mwaane ao te buu te
aine, a kakaitau, a kakoroi bukini mwiokoaia aika
n te Baibara ao e a kakukurei aia mare. Irarikin
anne, a a kona ni kaai ni mwakuri ni karaoi aia
motinnano aika manena ao n riai.
6 A ataia naba taanga aika a ataibwai bwa iai “te
tai ni kainababu, ao te tai n taetae.” (Te Minita
3:1, 7, BG) E taku temanna te tari te aine are e
a tia n tekateka n taanga i nanon tebwina te ririki: “I a ataa ngkai te tai ae I riai ni maroroakin
iai bwaai tabeua ma kaainnabau. Ngkana e karawawataaki buu n ana mwakuri ke tabena riki tabeua, I anganna moa ana tai teutana ni motirawa imwaini kaotan au iango i aoni bwaai tabeua.
Ibukin anne, a a nakoraoi riki arora ni kakarabakau.” A taetae naba ma te akoi buu aine aika wanawana, a ataia ae e anainano ao e kakukurei te
taeka ae berinoaki ao n “atongaki n te tai ae riai.”
—Wareka Taeka N Rabakau 25:11.
7 E riai te buu te mwaane ae te Kristian ni karaoa tabena n arona n aki tii kakauongo nakon
te bwai ae taekinna buuna, ma e na kakorakoraa
naba ni kaota ana namakin n te aro ae mataata. E
taku temanna te unimwaane n te ekaretia are e a
tia n tekateka n taanga i nanon 27 te ririki: “I riai
ni kakorakoraai n tuanga buu te bwai ae raba i nanou.” E taku te tari te mwaane ae e a tia n tekateka n taanga n te maan ae 24 te ririki: “I aki kani
maroroakini kangaanga, ao e iango ni kangai: ‘N
na boni mwanuokini kangaanga aikai ngkana I
aki taekin.’ Ma e ngae n anne, I a ataia ae bon tiaki kanikinaean te mamaara kaotan au namakin.
Ngkana I kabokorakora ni kaota nanou, I bon tataroakin taeka aika I riai ni kamanenai ao n taekin n te aro ae riai. Imwina, I a ikerake ao I a moana au taetaenikawai.” E ibuobuoki naba tein te
maroro ae baireaki raoi tao ngkana a iaiangoa te
kibu ibukin te bong taanga n tii ngaiia ke ni kaai
ni wareka te Baibara.
6, 7. (a) N te aro raa ae a kona ni buokaki iai taanga ni
mare bwa a na kaotiota te ataibwai man te boto n reirei ae
n Te Minita 3:7? (b) E na kanga te buu te aine ni kaota te
ataibwai, ao tera ae riai ni kakorakora ni karaoia te buu te
mwaane?
15
A karekea te bitaki ae korakora baika
uarereke n te tekateka n taanga
8 E kakawaki irouia taanga ni mare te tatataro
ao nanoia ae korakora ni kani katamaroaa aroia ni
maroro. Ni koauana, e kona ni kangaanga bitakin
aroaroia ake rimoa. Ma ngkana a tangira Iehova te
taanga anne, a bubutii te taamnei ae raoiroi ao n
iangoa aia mare bwa e tabu, e na reke irouia te
ungannano ae akea irouia aomata aika bati. E korea ae kangai te buu te aine ae 26 ana ririki: “Ti
kaai ni mutiakina raoi ana iango Iehova ni kaineti
ma te mare, ngaia are ti bon aki iaiangoa te maenako. Ti a kakorakoraaki man aei bwa ti na kaai
ni mwakuri korakora riki n ukeri katokan ara kangaanga rinanon te uaia ni mamaroro.” E kukurei
te Atua ngkana a kakaonimaki te taanga anne ao
ni kaotiota tangirana ao ibukin anne e a kabatiai
kakabwaiaaia.—Taian Areru 127:1.
KARIKIRAKEA TE TANGIRA
9 Bon te aroaro ae moan te kakawaki irouia taanga ni mare te tangira ae “te bwai ni kabaebae
ae katiteuanaia aomata.” (I-Korote 3:14) E rikirake te tangira ni koaua ngkai a kaaitara taanga aika
kakaonimaki ma kakukurein ao kangaangan te
mare. E a rikirake riki ni kaan aia iraorao ao e kakawaki irouia te uaia n ibuobuoki. A kateimato-
8. Tera ae kona ni buokiia taanga aika Kristian bwa a na
kani kanakoraoa riki aroia ni maroro?
9, 10. Baikara aaro aika manena ake a a kona iai te taanga ni mare ni kateimatoa aia tangira?
16
aaki aeka ni mare akanne, tiaki tii mani mwakuri aika bati, n aron ae ti noria n taiani birim ke
n te T.V., ma boni mani mwakuri aika uarereke
aika bati n aron te irabwati, te taetaenikawai ma
te akoi, kammwakuran te rabwata ae kaotaki iai
tabeakinan temanna, te moangare, ke am taeka
ae kangai: “Ko uara n te bong aei?” A kona ni karekea te bitaki ae korakora baika uarereke aikai i
nanon te tekateka n taanga. A taekinna te taanga
teuana are a a tia n tekateka n taanga ma te kukurei i nanon 19 te ririki, bwa a tatareboon ke a text
i marenaia n te ngaina “ibukini kan ataan ae e nakoraoi aia bong ke e aki.”
10 A kaumakaki naba taanga man aia tangira
bwa a na teimatoa n reiakin aroaroia i marenaia.
(I-Biribi 2:4) Ibukin anne, e a rikirake ni korakora
riki aia tangira n aki ongei aki kororaoia. E aki titiku n arona te mare ae nakoraoi ma e rikirake ni
korakora riki ao ni karikiuaa ni waakinakon te tai.
Ngaia are ngkai ko tekateka n taanga titirakiniko
ni kangai: ‘I ataa raoi anuani buu? I ota raoi n ana
namakin ao ana iango ni kaineti ma bwaai tabeua? Mwaitira au tai n iaiangoa buu, tao aroarona
ake e anaaki nanou iai ni moani kaitiboora?’
KARIKIRAKEA TE KARINERINE
11
E ngae ngke a katiteuanaaki aomata aika aki
11. E aera bwa e rangi ni kakawaki te karinerine n te
mare ae nakoraoi? Kabwarabwaraa.
TE TAUA-N-TANTANI
kororaoi ni maare aika rangi ni kakukurei, ma
a kona naba n aki boraoi n iango n taai tabetai
te taanga aika a rangi n tangiriia. A kakaokoro n
iango n taai tabetai Aberaam ma Tara. (Karikani
Bwaai 21:9-11) Ma e ngae n anne, e aki karekea
te itabarara i marenaia aroia anne. Bukin tera? A
uaia n ibuobuoki ao ni kaotiota te ikarinerine i
marenaia. N te katoto, e atoatonga ae kangai Aberaam nakon Tara: “I butiko.” (Karikani Bwaai 12:
11, 13, BG) N te itera teuana, e ongeaba Tara iroun Aberaam ao e iaiangoa buuna neiei bwa ana
“toka.” (Karikani Bwaai 18:12, BG) Ngkana akea
te ikarinerine i marenaia taanga, e otara raoi aei
n angiin te tai man aroia n taetae ke teini bwanaaia. (Taeka N Rabakau 12:18) E kona n ruanikai
aia mare ngkana a aki mamaroroakina te bwai ae
aana raoi te kangaanga.—Wareka Iakobo 3:7-10,
17, 18.
12 A riai ni kakorakoraia riki taanga aika tibwa
mare n taetae ma te akoi ao ni karinerine i marenaia, bwa e aonga ni bebete riki irouia te maroro
ma nanoia ni koaua. E ururing rikaaki temanna te
buu te mwaane ao e taku: “E ngae ngke a kakukurei moan ririki n tekateka n taanga ma n taai ta12. E aera bwa a riai ni mwakuri korakora taanga aika tibwa mare ni karikirakea te karinerine n aia taetaenikawai?
Kateimatoa te maroro ae
raoiroi n am mare
betai e kona naba n reke te un. E ngae ngke ko
ota raoi ngkoe te buu te mwaane n ana namakin
buum, kateina ao baike e tangiri, ao neienne e
ota raoi n am namakin, ma a na bon aki nakoraoi
naba bwaai nako! Ma e ngae n anne, e na teimatoa ami iraorao ae kaan ngkana kam uaia ni butimwaei ami iango, kam kukukurei, ao ni kaotiota
te nanorinano, te rau ao onimakinan Iehova.” Ai
boni koauara aei!
KAOTIOA TE NANORINANO NI KOAUA
13
A kona ni maroro ma te akoi ao te rau taanga
tii ngkana a kaai n “nanorinano.” (1 Betero 3:8
3:8) E taku temanna te tari te mwaane are e a tia
n tekateka n taanga i nanon 11 te ririki: “Bwainan
te nanorinano bon te anga ae rangi ni waekoa iai
raoiakinan te kangaanga bwa e kairiko bwa ko na
kangai: ‘Kabwaraa au bure.’ ” E taku temanna unimwaanen te ekaretia are e a tia n tekateka n taanga ma te kukurei i nanon 20 te ririki: “N tabetai,
e kakawaki riki atongani ‘kabwaraa au bure nakon ae ‘I tangiriko.’ ” E reitia riki ni kangai: “Te
anga ae rangi ni waekoa iai reken te nanorinano
bon te tataro. Ngkana I tataro ma kaainnabau nakon Iehova, ti a kauringaki iai aki kororaoira ao
13. E aera bwa e rangi ni kakawaki te nanorinano n te
mare ae nakoraoi mani kakukurei?
ana akoi ae rianako Iehova. Ti buokaki n aei bwa
ti na iaiangoira n te aro ae eti ao ara kangaanga
naba.”
14 Ni kaitaraan anne, bwainan te kainikatonga
e karekea aia kangaanga taanga ni maroro ao n
raoiakina aia kangaanga. E tuka te maroro ibukina bwa e kakeaa te ninikoria ao te nano ni kabwarabure. N oneani mwin are e na taetae ma te
nanorinano ni kangai: “I rangi n nanokawaki ma
taiaoka ni kabwaraa au bure,” e boni karekea aonana te aomata ae kainikatonga. E na ninikoria ni
kariaia burena, n oneani mwin are e na taekin ana
bure buuna. Ngkana e maraki nanona, n oneani
mwin are e na ukera te raoi, e bon un naba tao ni
kaboa mwin te buakaka n taeka aika bubuaka ke
e a bon aki kataetaea te aomata anne. (Te Minita
7:9) Eng, e kona ni karuanikaia te mare bwainan
te kainikatonga. Ti wanawana ngkana ti ururinga
ae “e rawa te Atua nakoia aika kainikatonga, ma
e anga te akoi ae rianako nakoia aika nanorinano.”—Iakobo 4:6.
15 Ni koauana, bon te nanobaba iangoan ae ti
aki kona n aitara ma kangaanga aika riki mani
bwainan te kainikatonga. Ma ngkana ti aitara ma
aeka ni kangaanga akanne, ti riai ni waekoa ni
kaeti. E tuangia raona ni Kristian Bauro ni kangai:
“Tai kariaia unimi bwa e na ooaki ni bungin taai,
ao tai kakatokaa boran te Riaboro.” (I-Ebeto 4:
26, 27) E karekea te rawawatannano ae aki riai kabwakara ni mutiakin Ana Taeka te Atua. E bwaebwaeti ni kangai temanna te tari te aine: “N tabetai, ti kaai n aki maiuakina ae taekinaki n I-Ebeto
4:26, 27. Te bwai ae riki imwina, I bon aki matu
raoi n tairiki akanne!” Ai raoiroira maroroakinani
kangaanga n te tai are e riki iai ao uaiakinan te
raoi! Ni koauana, a riai raao ni mare ni karekea
teutana te tai ibukia, ike a na kona iai ni kakerikaaka unia imwain taekinan te bwai teuana. E riai
naba tataroakinan ana ibuobuoki Iehova ibukini
karekean te iango ae riai. E irekereke naba n aei te
nanorinano are e na buokiko ni kaatuua riki am
iango i aon te kangaanga ma tiaki n are ko na iangoa nanom, bwa e kaawa n rikirake riki te kangaanga.—Wareka I-Korote 3:12, 13.
16 E ibuobuoki bwainan te nanorinano ao te nimamannei nakoia taanga bwa a na kaatuui aia iango i aon aroaroia aika raraoi ao aia konabwai. E
kangai kabwarabwaraana: Tao iai rabakaun te buu
te aine aika okoro ake e kamanenai ibukini kakabwaiaan te utu. Ngkana e nanorinano ao n nimamannei te buu te mwaane, e na bon aki namakinna bwa e kamangoraki irouni buuna ma e
na kaungaa bwa e na kamanenai bwaintituaraoi
akanne, ike e a kaotiota iai ae e rangi ni kakawaki
neiei irouna ao e tangiria. (Taeka N Rabakau 31:
10, 28; I-Ebeto 5:28, 29) Ao ai uana naba ma te buu
te aine ae nanorinano ao n nimamannei, bwa e na
aki kamoamoa ibukin rabakauna ke ni kamangora
buuna. Ni koauana, a a riki “n tii te irikona” naaka uoman aikai ao ngkana e kammarakaki temanna e rotaki naba iai are temanna.—Mataio 19:4, 5.
17 Akea te nanououa bwa ko tangiria bwa e na
titeboo am mare ma aia mare Aberaam ma Tara
ke Itaaka ma Rebeka, ae rangi ni kakukurei, e teimatoa, ao e neboaki iai Iehova. Ngkana anne ae
ko tangiria, teimatoa ni kakaonimaki nakon ana
iango te Atua ibukin te mare. Nenera ana Taeka
ibukin te ataibwai ao te wanawana. Karikirakea te
tangira ni koaua ae ‘urarake aina ae ana bwai Iehova,’ n iaiangoan tangiran raom ni mare. (Ana
Anene Toromon 8:6, BG) Kakorakorako ni karikirakea te nanorinano. Karinea buum n taai nako.
Ngkana ko maiuakin aroaro aikai, ko na kimwareirei iai n am mare ao Tamam are i karawa naba.
(Taeka N Rabakau 27:11) Ni koauana, a na kaotiotaki n am namakin te bwai are e namakinna naba
te buu te mwaane ae 27 ana ririki are e korea ae
kangai: “I aki kona ni maiu ngkana akea kaainnabau. E teimatoa n rikirake ni korakora riki ara tangira ni katoabong. E riki aei ibukina bwa ti tangira Iehova ao ti katoatai n uaia ni maroro.”
16. A na kanga ni kona ni buokaki taanga bwa a na atai
14. E na kanga n rotakibuaka te mare n te kainikatonga?
15. Kabwarabwaraa bwa e kanga maiuakinan te boto n
reirei ae n I-Ebeto 4:26, 27, ni buokiia taanga n raoiakina
te kangaanga ae kona n reke i marenaia.
18
aroaroia ma aia konabwai aika raraoi mani bwainan te nanorinano?
17. Tera ae kona ni buokiia taanga ni mare ni boong aikai
bwa a na kukukurei ao ni karekea neboan te Atua?
TE TAUA-N-TANTANI
KAARO,
ATAEI MARORO
MA TE TANGIRA
“A riai aomata nako n
aki tabwara n ongora,
a na iremwe n taetae,
ao a na iremwe n un.”
—IAKOBO 1:19.
KO NA KANGA NI KAEKA?
E aera ngkai e kakawaki kamwawaan te tai ibukin te maroro?
“IANGOIA bwa aongkoa ko a ataia ae a nangi mate n ningabong am karo, tera ae ko rangi ni kan tuangia n te
bong aei?” Bon anne te titiraki nakoia ataei aika bubua
ma bubua n te United States. N oneani mwin are a na
kaatuui aia iango i aoni kangaanga aika riiriki ao bitaki
aika a bae n tia ni karawawataaki iai, a taekinna tao 95
te katebubua mai buakoia bwa a na kangai nakoia aia
karo: “Kabwaraa au bure n arou n aki ongeaba iroumi n
taai nako.” ao “I rangi n tangiriko.”—For Parents Only, ae
aia boki Shaunti Feldhahn ao Lisa Rice.
2 N angiin te tai, a tangiriia aia karo ataei ao kaaro a
tangiriia naba natiia. E rangi n nonoraki riki aei n utu ni
Kristian. E ngae ngke a ingainga kaaro ao naati bwa a na
kaan i marenaia, ma e kangaanga n tabetai te maroro. E
ngae naba ngkai e kona n inaomata te aba ni maroro n
akea te imamaakin, ma e aera ngkai e totokoaki maroroakinani bwaai tabeua? Baikara bwaai tabeua aika a tuka
te maroro ae raoiroi? E na kanga n tokanikai te aba i aoia?
“KABONGANAI RAOI” AMI TAI IBUKIN TE MARORO
A na kanga kaaro ni maiuakina
ae taekinaki n Iakobo 1:19?
A na kanga ataei ni maiuakina
ae taekinaki n Iakobo 1:19?
3 A noria utu aika bati bwa e kangaanga karekean te
tai ae tau ibukin te maroro ae manena. Ma e aki riki
anne n taai nako. E tua ae kangai Mote nakoia taama
aika tibun Iteraera: “Ko na reireiia raoi natim n aikai, ma
n taekin ngkana ko tekateka i nanon am auti, ao n nakonakom i nanon te kawai, ao ni wenem, ao n teirakem.”
(Te Tua-Kaua 6:6, 7, BG) A tiku ma tinaia n te mwenga
ataei ni kabongnga ke a ira tamaia nakon aia tawaana ke
ana tabo ni mwakuri. A rangi ni bati aia tai ataei ni bobotaki ao ni kakaraki ma aia karo. Ao ibukin anne, a a
reke iai aia tai kaaro n atai baika a kainnanoi natiia, a
1, 2. Tera aia namakin kaaro ma ataei i marenaia n angiin te tai,
ma tera te kangaanga ae a aitara ma ngaia n tabetai?
3. (a) E aera bwa e kangaanga te maroro ae raoiroi irouia utu aika
bati? (b) Bukin tera bwa e aki kangaanga kabatiaan aia tai kaaro
ma natiia irouia utu i aon Iteraera rimoa?
19
Tai kariaia baika katabetabeko ao kakaokoroam ma aomata bwa e na tuka te maroro n am utu
tangiri, ao anuaia. N aron anne, e reke naba
aia tai ataei ni kinaia raoi aia karo.
4 Ai boni kaokorora te maiu ni boong aikai ma anne! N aaba tabeua, a moana aia reirei n te kintakaaten ataei ma ngke a uarereke, n tabetai man uoua aia ririki. A bati
kaaro aika a raroa nako aia tabo ni mwakuri
ma mwengaia. Ngkana e reke aia tai ni bobotaki ae uarereke kaaro ma natiia, a a manga kamanena ni mataku n te T.V., te kaombiuta ao ai aeka kanakorongorongo riki
tabeua. N rongorongo aika bati, a kaokoro
aia tabo ni maeka kaaro ma ataei n te aro are
a a bon aki rangi ni kinaia raoi. E a boni kuri
n aki reke aia tai ni kakaraki i marenaia.
5 Ko kona ni “kabongana raoi” am tai ibukini bwaai tabeua bwa ko aonga ni kabatiaa riki am tai ma am utu? (Wareka I-Ebeto
5:15, 16.) A boonnano utu tabeua bwa a na
kauarerekei aia tai ni mataku n te T.V. ke
kamanenaan te kaombiuta. A kakorakoraia
4. E aera bwa e kangaanga reken te maroro irouia
utu aika bati ni boong aikai?
5, 6. A kanga kaaro tabeman ni “kabonganai raoi”
aia tai ae bati riki ma natiia?
20
utu ake tabeua bwa a na kaai n amwarake teuana te tai ni katoabong. Ai raoiroira te babaire ibukin te taromauri n utu bwa e a reke
iai aia tai kaaro ma natiia ni kaaniaki i marenaia ao ni maroroakini bwaai n taamnei ma
te rau! Bon te moani waaki ae raoiroi kamwawaan teuana te aoa ke e raka riki ni katoa
wiki ibukin aei, ma ae tamaroa riki boni kaukan te mataroa ibukini maroroakinani baika
raba. A riai ni karekea aia tai ni maroro ni
katoabong. Imwain nakon natim ae uarereke nakon te reirei, taekin taeka ni kaungaunga tabeua, maroroakina te kibu ibukin te
bong ke tataro ma ngaia. Ni karaoani baikai,
e a kona ni buokaki iai n te bong anne.
6 A a tia kaaro tabeman ni kona ni bitii
aroaroni maiuia bwa a aonga ni kabatiai riki
aia tai ma natiia aika uarereke. N te katoto, e kitana ana mwakuri are e kabwanina
iai ana tai Laura1 ae iai natina aika uoman
aika uarereke bwa e aonga ni kabatiaa ana
tai ma ngaiia. E taku: “Ti bane n ienikuri ni
kitana mwengara n te ingabong tao n nakon
ara mwakuri ke tao te reirei. Ngkana I a oki
1 E bitaki te ara.
TE TAUA-N-TANTANI
n te tairiki, a a kamani matu natiu imwini
kaamwarakeaia iroun te tia tobwa. Man te
tai are I kitana iai au mwakuri ao e a karako
riki ara mwane, ma I namakinna bwa I a rangi ni kai atai riki aia iango ma aia kangaanga natiu. I kakauongo n te bwai ae a taekinna n aia tataro ao I a kona n tuatuangia
aroia, I kaungaia ao n reireinia.”
TAI “TABWARA N ONGORA”
7
Imwini karaoani maroro aika bati ma
ataei aika uarereke irouia taan korea te boki
ae For Parents Only, a a nora te bwai ae tutuka reken te maroro. A taku: “Te bwai ae taabangaki ae a ngurengure iai ataei ibukia aia
karo, a bon taekinna ni kangai: ‘A aki kakauongo.’ ” E bon riiriki anne ni kauaitera. A aki
toki ni ngurengure naba kaaro ibukia natiia.
Ma ngkana e na kateimatoaaki te maroro n
taai nako, a riai kaain te utu ni kakauongo,
ae nanona bwa a na kakauongo raoi—i marenaia.—Wareka Iakobo 1:19.
8 Kam kakauongo raoi ngkami kaaro nakoia natimi? E kona ni kangaanga aei
ngkana kam kua ke ngkana e aki rangi manena te kakarabakau. Ma te bwai ae taraa n
aki manena iroum, e kona n rangi ni manena
iroun natim. Te bwai ae nanonaki n te “aki
tabwara n ongora,” boni kakauongom raoi
tiaki tii nakon ana kakarabakau natim ma
arona naba n taekinna. E kaotaraeaki ana
namakin te ataei mani bwanaana ao tein rabwatana. E kakawaki naba tabekan titiraki
nakoina. E taekinaki n te Baibara bwa, “te
taeka ni kawanawana te aba ae i nanon te aomata ai aron te ran ae iabuti, Ma e na itia te
aomata ae rabakau.” (Taeka N Rabakau 20:
5, Te Baibara) E kainnanoaki riki te ataibwai
ao te wanawana ngkana ko maroroakini baika a aki rangi ni kan taekin bwa ko aonga n
ataa aia namakin.
7. Tera te ngurengure ae taabangaki irouia kaaro ao
ataei?
8. A na kanga ni kona ni kakauongo raoi kaaro nakoia natiia?
MEI 15, 2013
9
Ataei, kam ongeaba irouia ami karo? E
taekinaki ae kangai n Ana Taeka te Atua:
“Natiu, ko na ongo ana reirei tamam, Ao tai
kaki ana tua tinam.” (Taeka N Rabakau 1:8,
BG) Uringnga bwa a tangiringkami ami karo
ao a kani karaoi baika kam tangiri, mangaia
are kam wanawana ngkana kam kakauongo
n aia taeka ao n ongeaba irouia. (I-Ebeto
6:1) Ko rang ni kan ongeaba riki ngkana e
kakaraoaki te maroro ae raoiroi ao ngkana
ko ataia naba ae ko bon tangiraki. Kaota am
namakin nakoia am karo ibukini baika karaoaki. A na buokaki iai n ataa te bwai ae ko
tangiria. Ni koauana, ko riai naba ni kataia n
atai baika a tangiri.
10 Ngkana ko kakauongo n aia taeka n
reirei tabonrorom, ko riai n taratara raoi. A
kona n tuangko te bwai ae ko kan ongoraeia,
ma tao ko na bon aki buokaki n aia taeka n
reirei. Ko boni kona naba n ruanikai iai. Ibukina bwa iai kaokoroni wanawanaia ikawai
ao baika a a tia n rinanoi, angiia ngkanne
ataei a tuai n n reke aia tai n iaiangoi bwaai
n te tai ae maan ao tao a aki kona n ataia bwa
tera ae na riki imwini karaoani mwakuri tabeua. Uringa ana katoto natin te Uea are Toromon ae Reoboam. Ngke e riki bwa te uea i
aon Iteraera, e wanawana riki ngke e toua
mwin aia reirei ni kairiri mwaane ake a a ikawai riki. Ma e aki, bwa e toua mwin aia taeka n reirei ae nanobaba rorobuaka ake e ikawairake ma ngaia. Ai ngaia are e a kabuaa
boutokaan ana tautaeka mairouia ana aomata aika bati. (1 Uea 12:1-17) N oneani mwin
ae ko na kakairi ni maiun Reoboam ae aki
wanawana, kakorakorako ni kateimatoa kamwawaan am tai ibukin te maroro ma am
karo. Kaotii am iango nakoia. Karekea kakabwaiaam man aia reirei ni kairiri ao karekea
reireiam mani wanawanaia.—Taeka N Rabakau 13:20.
9. E aera bwa a riai ni kakauongo raoi ataei nakoia
aia karo?
10. Tera reireiara man rongorongon Reoboam n te
Baibara?
21
11
Kaaro, ngkana kam aki tangiriia natimi
bwa a na onimakin aia taeka n reirei tabonroroia, karaoi aroaro ake a oti iai bwa ko kani
mamaroro ma ngaiia ao a na aki maakuko.
E korea ae kangai temanna te tari te aine
ae te roro n rikirake: “Te bwai ae I karaoia
bon tii atongan aran te ataeinimwaane ao a a
bon tabeaianga naba iai au karo. Ibukin aroia anne, I a manga raraoma ao I a teimatoa n rawa ni waakinaanako au kakaraki.” E
korea ae kangai te tari te aine ae ataei riki:
“A bati rooro n rikirake aika a kan ongoraei
aia taeka n reirei aia karo, ma ngkana a aki
mutiakinaki irouia, a a nako naba n ukera
buokaia mairouia aomata riki tabeman ake a
aki rangi ni mwaatai.” Ngkana kam kukurei
ni kakauongo raoi nakoia natimi ni baike a
kani maroroakin ni kabane, ane kam na noria bwa a na kaotii aia iango n aki wimakiki
ao a na butimwaea ami kairiri.
BWAINA TE “IREMWE N TAETAE”
12
E kona n riki naba aki tabeakinan raoi
ke rawaia kaaro n ongora n te bwai ae a taekinna ataei bwa te bwai n tutuki nakon te
maroro. E teretere bwa a tangiria kaaro aika
Kristian bwa a na kamanoia natiia. A karawawata “kabaneani boong” aikai mani kabuanibwai ni kaineti ma te itera n taamnei
ao n rabwata. (2 Timoteo 3:1-5) Ma te bwai
ae a ataia kaaro bwa a kamanoaki iai natiia,
e kona n taraa n rangi n riao irouia ataei.
13 A wanawana kaaro ngkana a aki waekoa n taekin aia iango. Ni koauana, e aki
bebete n taai nako te kainabwabu ngkana
a taekina te bwai ae karawawata ataei nakoim. Ma e kakawaki te ongora raoi imwaini kaekaaia. E korea ae kangai te Uea are
Toromon ae wanawana: “Ane kaeka te aba
11. Tera ae kona n riki ngkana e kakamaaku kataetaeaia kaaro?
12. E na kanga aroia kaaro nakon te bwai ae a taekinna natiia n riki bwa te bwai n tutuki nakon te
maroro?
13. E aera ngkai a riai ni bwaina te wanawana kaaro ni kaineti ma waekoaia n taekin aia iango?
22
ngkae e tuai n ongo raoi, Ao bon te aro n nanobaba te aro anne ao kamamaeana.” (Taeka N Rabakau 18:13, BG) Ngkana ko teimatoa n aki taetae, ane ko na ongoraei baika
bati riki ao e na teimatoa ni kakaraki natim.
Ko riai ni kabwanina raoi te karaki imwaini
buokana. E riki te ‘taetae ae aki riai’ man
te nano ae rangi n raraoma. (Iobi 6:1-3, BG)
Ngkai kaaro ngkami aika tatangira, kakauongo raoi ao kataia ni karekei otami bwa kam
aonga ni kona n taekina te bwai ae a na buokaki iai.
14 Ataei, kam riai naba n “iremwe n taetae,” tiaki n are kam a bon taetae naba ni kaitaraa te bwai ae a taekinna ami karo, bwa a
mwiokoaki iroun te Atua bwa a na reireiningkami. (Taeka N Rabakau 22:6) A a bae n
tia n aitara ma baika kam aitara ma ngaai
ngkai. Irarikina, a uringaaba ni kairua ake a
a tia ni karaoi n aia bong n ataei, ao a korakora nanoia ni kani kamanoingkami man
aaro akanne. Ngaia are iangoia ami karo
bwa raoraomi ma tiaki ami kairiribai, ao a
kani buokingkami ma aki kani kammarakingkami. (Wareka Taeka N Rabakau 1:5.)
“Karinea tamam ma tinam” ao kaotia nakoia
bwa ko tangiriia n aron ae a tangiriko. E na
bebete riki iai ngkanne ‘kaikawaam i nanon
ana reirei ni kaetieti Iehova ao kaboraoan
ami iango ma ana iango.’—I-Ebeto 6:2, 4.
BWAINA TE “IREMWE N UN”
15
E kona ni kangaanga taotaonan nanora
n taai nako nakoia naake ti tangiriia. E korea ae kangai te abotoro Bauro nakoia Kristian ake i Korote: “Ngkami aika buumwaane, teimatoa n tangiriia buumi ao e na aki
korakora unimi nakoia. Ngkami aika taama, kam na tai kaunia natimi bwa e kaawa n rawawata nanoia.” (I-Korote 1:1, 2; 3:
19, 21) E kaumakiia kaain Ebeto Bauro ni
kangai: “Kam na kaaki te riribai ae kora14. E aera ngkai a riai n iremwe n taetae ataei?
15. Tera ae na buokira bwa ti aonga n taotaon na-
nora ao n aki kakaiun nakoia aika tangiraki iroura?
TE TAUA-N-TANTANI
kora ma te marakinnano ma te un ma te
takakaa ma te tinaraa.” (I-Ebeto 4:31) Ti na
buokaki n teimatoa ni bwaina te rau e ngae
naba n taini karawawataara, ngkana ti karikirakea te taotaonakinnano, te nimamannei,
ao te taubaang aika uaan taamnein te Atua.
—I-Karatia 5:22, 23.
16 Iangoa ana katoto Iesu, ngke e korakora
rawawatana n ana kabanea ni katairiki ma
ana abotoro. E ataia Iesu bwa imwin tabeua te aoa, e na mate imwin ririkirakeni marakina ni karokoa e mate. E boto katabuan
aran Tamana ao kamaiuaia botannaomata i
aoni kakaonimakina. Ma n ana tai n amwarake anne, e a riki “te kauntaeka i marenaia
[abotoro] i aon ae antai te kabanea ni kakannato i buakoia.” E aki mwangaingai nakoia Iesu ke ni kaota unna irouia. Ma e kaetiia n te aro ae rau. E kauringia Iesu are a a tia
ni boutokaia n ana tai ni karawawataaki. Ao
e kaotia Iesu nakoia ae e aki nanououa bwa
a na bon teimatoa ni kakaonimaki, e ngae
naba ngkana a kataaki iroun Tatan. E boni
karaoa naba ana berita ma ngaiia.—Ruka 22:
24-32.
17 A riai naba n teimatoa n aki un ataei. A
kona n namakinna ataei bwa e kaotaki n aia
kairiri kaaro bwa akea onimakinaia, ai moarara riki ngkana ai tebwi tabun aia ririki. E
ngae ngke ko kona n iango n aron anne n tabetai, ma ko riai n ataia bwa tabeaiangaia am
karo iroum boni kaotan tangiram. Ngkana
ko kakauongo ma te nano ae rau ao n ongeaba irouia, ane a na karineko ao n onimakiniko. Ko kona ni kainaomataaki n itera riki
tabeua ngkana ko karaoi aeka n aroaro akanne. E kaotaki n te Baibara bwa e wanawana
te aomata ae rau. E taekinaki ae kangai n te
taeka n rabakau teuana: “E kaota unna ni kabanea te nanobaba: Ao te aomata ae rabakau
e taotaonna ao e katokia.”—Taeka N Rabakau 29:11, BG.
16. Tera aron Iesu ni kaetiia taan rimwina, ao bu-
kin tera bwa e kakawaki aei?
17. Tera ae na buokiia ataei n teimatoa n aki un?
MEI 15, 2013
Ko kakauongo raoi nakoia natim?
18
Mangaia are kaaro ao ataei aika kam tangiraki, tai kabwarai nanomi ngkana e aki
nakoraoi te maroro n ami utu n aron ae kam
tangiria. Teimatoa ni mwakuria ao nakonako
i nanon te koaua. (3 Ioane 4) A nang kona
aomata aika kororaoi ni kaai ni mwakuri n
akea kairuaia ao n aki kauntaeka n te waaki ae boou i aon te aba. Ma ni boong aikai, ti bane ni karaoi bwaai aika ti uringaaba
iai imwina. Ngaia are tai tabwara ni kabwaraa am bure. Tauraoi ni kabwarai aia bure
aomata nako. ‘Bwaina te boonnano n te tangira.’ (I-Korote 2:2) E mwaaka te tangira. ‘E
taotaonakinnano te tangira ao e akoi. E aki
kakaiun. E aki taua mwini karawawataana.
E taona nanona nakoni bwaai ni kabane, e
onimakini bwaai ni kabane, e kantaningai
bwaai ni kabane, ao e nanomwaaka nakoni
bwaai ni kabane.’ (1 I-Korinto 13:4-7) Teimatoa ni karikirakea te tangira ao ane e na katamaroaaki iai te maroro n ami utu ike e nang
reke iai te kimwareirei ao neboan Iehova.
18. E na kanga n reke te maroro ae raoiroi mani
bwainan te tangira?
23
RONGORONGONI MAIUNA
Bukini Manenani Maiura
ANA RONGORONGO
PATRICIA SMITH
N TE tai are I bungia iai natiu te mwaane ae Gary n
te 1958, I a noria bwa iai ana kangaanga teuana. E
ngae n anne, e otinako raoi taekan aorakina irouia
taokita imwin tebwina namwakaina ao nimaua riki
te ririki imwina a a kakoauaa raoi anne taokita ake
a mwaatai n te aoraki aei mai Ranran. I rangi n nanokawaki bwa ruaiwa te ririki imwin Gary, I a bungia natiu te aine ae Louise are e reke naba irouna
kanikinaean te aoraki anne aika a rangi ni kakaiaki
riki nakon Gary.
A taetae ma te akoi taokita nakoiu ni kangai: “A
kaai n reke irouia natim te aoraki ae kakaiaki ae te
LMBB syndrome,1 ae rangi ni kangaanga katokana.”
N te tai anne, ao e aki rangi n ataaki te aoraki ae kakaiaki ae burenibwai rekena aei are e riki man te utu.
Bwaai riki aika a kona n noraki bon rotakin te taratara are ko kona ni mataki iai, te marikarika, tabonibai ke taboniwae aika raka, iremwen rikiraken te
ataei, te kangaanga ni kammwakurani bwain te rabwata aika kakaokoro n tii te taina, te tioka, te maraki ao tibun taian toma n ri ao te kirine ae bwaibwainnanti. Ngaia are bon te uota ae rangi ni kangaanga
irou tararuaakia natiu. N te kakaae ae e a tibwa tia
ni karaoaki, e katautauaki bwa e rotaki n te aoraki
ae kakaiaki aei 1 mai buakoia aomata aika 125,000 i
aoni Buritan, ma a bati ake a aki rangi ni kakaiaki irouia.
E RIKI IEHOVA BWA ‘NNERA NI KAMAIU AE
RIETATA’
I maroro ma temanna Ana Tia Kakoaua Iehova tabeua te tai imwin au mare, ao I a ataia naba ngkekei
bwa a reiakinai te koaua man te Baibara. Ma e bon
aki kan ongora naba teutana teuare raou. I aki kona
ni bobotaki ma te ekaretia teuana ibukina bwa ti aki
1 E ingoanaki te aoraki ae kakaiaki aei ae Laurence-MoonBardet-Biedl (LMBB) n araia taokita aika aman ake a kunea bwa
e nako man te utu are e reke mairouia aia karo. Ni boong aikai,
e rangi n ataaki te Bardet-Biedl syndrome bwa te aoraki ae kakaiaki. Bon akea katokana.
24
toki ni mwainging nakon taabo tabeua ibukin ana
mwakuri kaainnabau. Ma e ngae n anne, I teimatoa
ni wareka te Baibara ao n tataro nakon Iehova. Ai karaunanora warekan ae bon “te ne ni kamaiu ae rietata Iehova, ae nen ane e kai nanona, Te ne ni kamaiu
ae rietata ni bongin te rawawata,” ao e na bon “aki
kitania akana [ukoukoria]”!—Taian Areru 9:9, 10, BG.
E aki rangi n raoiroi ana taratara Gary, ngaia are e
a kanakoaki ngke onoua ana ririki nakon te reirei ae
okoro n aonon Ranran mai maiaki are a maeka iai
ataei n te kaawa n reirei. E aki toki n tarebooniai
ni baike e tabeaianga iai ao I a kona ni buokia bwa
e na atai ana boto n reirei te Baibara. Tabeua te ririki imwini bungian Louise, I taonaki n te aoraki ae
kakaiaki ae te multiple sclerosis ao te fibromyalgia ae
irekereke ma aorakini mwatireti. E okira te auti Gary
man ana reirei ngke ai 16 ana ririki. E ngae n anne,
e a rikirake ni buakaka ana taratara ao e a bon ataaki
raoi bwa e mataki n 1975. N te 1977, e a nako mai rarikira kaainnabau.
Tabeua te tai imwin okin Gary, ti a kaai ni mwakuri ma kaain ara ekaretia aika tatangira, ao I a bwabetitoaki n 1974. I rangi ni kakaitau ngke e buokaki
Gary iroun unimwaanen te ekaretia bwa e na kekeiaki ma te bitaki are riki nakon rabwatana ngke e roro
n rikirake. A buokira tabeman taani Kakoaua ma ara
mwakuri tabeua n te auti ao imwin tabeua te tai, a a
kammwakuraki mani kabooaki niman mai buakoia
irouia kaain te tabo ni mwakuri are e tabe ma te kamwengaraoi. Bon te kakabwaia karaoan aei nakoira!
E teimatoa Gary n rikirake i nanon te koaua ao e
a bwabetitoaki n 1982. E korakora nanona ni kani
moana ana auxiliary bwaiania. Ngaia are I a iangoia
bwa N na raonna n te mwakuri anne ao ti waakinna
i nanon ririki aika bati. E bon rangi ni kukurei Gary
bwa imwina riki e a titirakinaki iroun ara mataniwi
n te aono ae uarereke ni kangai: “E aera ko aki regular bwaiania? Bon anne te taeka ni kaungaunga are e
kainnanoia Gary ao e bon rineaki nako iai n 1990.
TE TAUA-N-TANTANI
ekaretia ao n ibuobuoki ma te bwai ni katangitangi
ibukin te anene.
A toa ma Gary n te mwakuri ni minita tabeman
taani Kakoaua, ike a kokokia n angiin te tai n ana
wheelchair ibukin aorakina ae te borii. E a tia ni buokaki iroun temanna te tia Kakoaua bwa e na waakina te reirei n te Baibara ma are e kan ongora. E a tia
naba Gary ni kaungaa temanna te Kristian ae e a
maan n aki irira te mwakuri ni minita i nanon 25 te
ririki. A a iriri bobotaki ni Kristian naakai ngkai.
E reireinaki Louise ni korooti
ngke ruaiwa ana ririki iroun tibuna te unnaine ao I a kaai n reireinna ma te tia tararuaia temanna n te waewae. Ibukina bwa
e teimatoa tangiran te waewae
n te bai irouna, e a korootinii burangketi aika kirimatamata ibukia
kaain te ekaretia aika ataei n ikotaki naba ma kaara. E karaoi naba
kaati aika kaunganano taekaia
ake e kanimwi i aona taamnei
aika uarereke. A rangi n tangiraki kaati aikai irouia naake a anganaki. E reireinna naba kabonganaan te taibi ngke ai tebwi tabun
IAI MANENANI MAIURA
ana ririki. E a kona n reitaki ngkai
Ti karaoi mwakuri aika bati ni
n taai nako ma raoraona rinanon
mwengara ibukin taromaurite internet mani kabonganaan te
an Iehova. Imwaini kamanenaakaombiuta ae okoro ae kona n taeni bwaai ni kukune aika boou, I
tae. E bwabetitoaki Louise ngke
aki toki ni kabatiaa au tai ni
Ai kakaitaura ngaira 17 ana ririki. Ti kimwareirei n auxwareware nakon Gary ao Loubwaiania ni karaoani mwaibukini koaua aika n iliary
ise. Ao ngkai man CDs, DVDs
kuri n uarongorongo aika okoro.
ao rawerawe man te atureti ae
ana Taeka Iehova ake E kamatenikunai naba kiibu Louwww.jw.org, ti a bane ni kona n
ise n aron Gary ni kaota iai onie kairi koreaia!
ongoraei kaongora ibukin te reimakinan ana berita nako te Atua
rei man te Baibara ni katoa wiki n
ibukin te aonnaba are “a na kautaai aika kakaokoro, ao ti a kona
reaki iai mataia akana mataki,” ao
n anga ara taeka ni kaungaunga
“ane maeka iai e na aki kangai, I
ni bobotaki ni Kristian.
aoraki.”—Itaia 33:24; 35:5, BG.
N tabetai e kamatenikunai ana kaeka Gary, ao
Ai kakaitaura ngaira ibukini koaua aika n ana Taengkana e na anga ana kabwarabwara n Te Kuura ka Iehova ake e kairi koreaia! A kororake nanora n te
ni Kataneiai Ibukia Taan Uarongorongo, e a kona n kakaitau ibukin aia boutoka ae tatangira kaain ara
anga ni bon oin ana taeka. E rineaki bwa te taboni- ekaretia ma ngke arona bwa a aki, ti na bon aki kona
bai n te ekaretia n 1995 ao e rangi n tabetabe n taai ni karaoi mwakuri aika bati. Ao ae moamoa riki, e a
nako n te Tabo n Taromauri ni butimwaeia kaain te rangi ni manena maiura man ana ibuobuoki Iehova.
Iai korokoro aika uoua ake e a tia n rinanoi Gary
nakoni bebeena bwa teuana n 1999 ao te kauoua n
2008, ma e a tabe n ririkirake riki ni kakaiaki aorakin Louise. E boni bungiaki ni mataki ao ngke I noria
bwa iai naba rakan taboniwaena, I a bon ataia naba
bwa e reke irouna te aoraki ae kakaiaki ae te LMBB
syndrome. E kaotaki imwini karaoan tutuo bwa e a rangi ni kangaanga aorakina bwa a rotaki naba bwain
nanon rabwatana aika bati. E rinanoni korokoro aika
kangaanga i nanon ririki aika bati n ikotaki naba
korokoro aika nimaua ibukin ana
kirine. E reke naba iroun Gary te
aoraki ae te tioka.
Ibukina bwa e a ataia Louise
bwa iai kangaanga ake e na kona
ni kaaitarai ngkana arona bwa
e kainnanoaki te korokoro, e a
moantaai ni mamaroro ma taani korokoro, taani kamatu ao ai
mataniwi n te oo n aoraki ni kabwarabwarai ana motinnano ni
kaineti ma rawana ni karinraraa.
Ibukin anne, e a rangi n nakoraoi
ana reitaki ma taan tararuaia ni
kabane ibukin ana kangaanga.
MEI 15, 2013
25
KAWAKINA TIBWANGAM
MANI KARAOANI
MOTINNANO
MA TE WANAWANA
“Ribaa te buakaka ao
nimta te raoiroi.”
—I-ROM 12:9.
KO NA KANGA NI KAEKA?
Ko na kanga ni kabwarabwaraa
tibwangara mairoun te Atua?
Baikara reirei ni kauring ake ti
karekei man ana mwakuri Etau?
MIRION ma mirion mai buakora ake a a tia ni karaoi motinnano ma te wanawana, bwa a na beku ibukin Iehova ae
te Atua ao n toui raoi mwini mwanekan Iesu Kristo. (Mataio 16:24; 1 Betero 2:21) E rangi ni kakawaki katabuani
maiura nakon te Atua. E boto ara motinnano tiaki man
ataakini moan reirei mani kiibu tabeua ma bon tii man
ukeran raoi Ana Taeka te Atua. Mani karaoan anne, ti a
reiakin rongorongo aika bati ake a kakorakoraaki iai aia
onimaki aomata ibukin te tibwanga are e beritanna Iehova nakoia ake ‘a ataia ae tii ngaia te Atua ae koaua ao
n ataa naba teuare e kanakomaia ae Iesu Kristo.’—Ioane
17:3; I-Rom 12:2.
2 Ti riai ni karaoi motinnano ake a na kakukureia Tamara are i karawa ngkana ti kan teimatoa n riki bwa Kristian. A na rinanoaki titiraki aika kakawaki aikai n te kaongora aei: Tera tibwangara? Tera arora n iaiangoia? Ti na
kanga ni kakoauaa raoi bwa e na reke i tibwangara? Tera
ae na buokira ni karaoi motinnano ma te wanawana?
TERA TIBWANGARA?
3
Ti na kanga ni kawakina tibwangara?
A kariaa reken “te tibwanga ae aki kona ni mka, ni
baareka, ke ni mane” are te kakabwaia ae kakawaki ae te
tautaeka ma Kristo i karawa, Kristian aika karako mwaitiia. (1 Betero 1:3, 4) A riai ni “manga bungiaki” aomata
ake a na karekea te tibwanga anne. (Ioane 3:1-3) Tera tibwangaia ana “tiibu tabemwaang” Iesu ake mirion ma mirion aika a raonia taan rimwina aika kabiraki n tataekina
te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te
Atua? (Ioane 10:16) A na karekea te tibwanga are e aki
1, 2. (a) Tera aroni karaoan am motinnano ni kaineti ma am
beku ibukin te Atua? (b) Baikara titiraki ake ti kona n titirakinira
iai ni kaineti ma tibwangara mairoun te Atua?
3. Tera te tibwanga ae a kariaa (a) taani kabiraki ao (b) “tiibu tabemwaang”?
26
TE TAUA-N-TANTANI
reke ngkoa irouia Atam ao Ewa ake a bure, ae
te maiu n aki toki n te bwaretaiti i aon te aba
are ai akea riki iai te rawawata, te maraki ao te
mate. (Te Kaotioti 21:1-4) Ngaia are e a kona
ni berita Iesu nakon te tia kakaraoa ae buakaka are e mate ma ngaia ni kangai: “E koaua ae I tuangko n te bong aei, Ko na mena
ma ngai n te Bwaretaiti.”—Ruka 23:43.
4 E irekereke tibwangara ma kakabwaia tabeua ake ti karekei ngkai. Ma ibukina bwa ti
kaotiota onimakinan “te kaboomwi are e kabwakaaki boona irouni Kristo Iesu,” ti a karekea iai te raunnano ao te reitaki ae kaan ma
te Atua. (I-Rom 3:23-25) Ti a mataata raoi ni
berita aika rangi ni kakawaki man Ana Taeka te Atua. Irarikin anne, bon nibwan te kimwareirei ae bati rikira bwa kaain te botaki
n itaritari ae katobibia te aonnaba. Ao bon te
kakabwaia naba ngkai ti a riki bwa Ana Tia
Kakoaua Iehova temanna. Maroaka ae e rangi
ni kakawaki iroura tibwangara!
5 Ngkana ti na teimatoa n taratara raoi nakon ana kunemwaan Tatan, ti riai ni kawakin raoi tibwangara aika rangi ni kakawaki
aikai. E kataia Tatan ni kairaraangia ana aomata te Atua bwa a na karaoi aia motinnano
ake a na kona ni kabuaa iai tibwangaia. (Warekaia Iteraera 25:1-3, 9) E a kakorakoraa riki
ni mwamwanaira Tatan ngkai e ataia bwa e
a kaani kamaunaakina. (Wareka Te Kaotioti 12:12, 17.) E riai n teimatoa ni kakawaki
tibwangara aei ngkana ti na “tei n nene ni
kaaitarai ana kunemwaan nako te Riaboro.”
(I-Ebeto 6:11) Ni kaineti ma aei, ti a karekei
reireiara ake ti riai ni mutiakini man te katoto ibukin te kauring mairoun natin te baatua
are Itaaka ae Etau.
TAI KATOTONGA ETAU
6
A bungiaki bwebwe ake Etau ao Iakoba
4. Baikara kakabwaia ake ti a kamani karekei?
5. Tera ae kataia ni karaoia Tatan nakoia ana aoma-
ta te Atua, ao tera ae kona ni buokira bwa ti na tei
n nene ni kaaitarai ana kunemwaan?
6, 7. Antai Etau ao tera tibwangana ae riai ni karekea?
MEI 15, 2013
ake natiia Itaaka ao Rebeka, e kaania 4,000
te ririki n nako. Ngke a a tabe n ikawairake
bwebwe aikai, a rangi ni kaokoro aroaroia ao
baike a kani kakaraoi. E riki “Etau [bwa] te tia
kaee maan aika katamanti ae rabakau, ae aomatan te tawana; ao Iakoba te aomata ae nimamanei [ke “akea kabuakakaana,” NW], ae
mamaeka n uuma n rianna.” (Karikani Bwaai
25:27, BG) E taekinna te tia raira te Baibara temanna ae Robert Alter bwa e kabongana te
taeka n Ebera ae rairaki bwa “nimamanei [ke
“akea kabuakakaana,” NW] ibukin te aomata
ae eti arona ke ae akea ana bure.”
7 E mate tibun Etau ma Iakoba are Aberaam ngke 15 aia ririki, ma e bon aki bua ana
berita Iehova nakon Aberaam. E kaokioka te
berita anne Iehova nakon Itaaka imwina riki,
n taekinna bwa a na kakabwaiaaki te natannaomata nako i aon te aba man ana kariki
Aberaam. (Wareka Karikani Bwaai 26:3-5.)
E kaotaki n te berita anne bwa e na otinako
mani kanoan Aberaam te Mesia ae te “kariki”
ae kakaonimaki ane ni Karikani Bwaai 3:15.
Ngkai Etau bon ana karimoa Itaaka, iai riaina
i aan te tua bwa e na reke irouna te berita
anne. Ai tamaroara te tibwanga anne ibukin
Etau! Ma e kakawaki anne irouna?
8 N te bong teuana ngke e oki Etau man
ana tawaana, ao e nora Iakoba ni “kaburoa te amarake teuana.” E taku: “I butiko ba ko na kaamarakeai n te amarake ane
uraura ane kaburoaki anne; ba I a mate ni
baki.” E kaeka Iakoba nakon Etau ni kangai:
“Ko na kaboa nako iu karineam ni karimoa
n te bong aei.” Tera are e motinnanoia Etau
bwa e na karaoia? E aki iango teutana te tai
ao e kangai: “Tera maneni karineau ngkai
te karimoa ngai?” Eng, e kukurei n rinea te
amwarake are uraura arei Etau ao ni kakeaa karineana ni karimoa! E kairoroia Iakoba
bwa e na kanakoa tibwangana ni karimoa i
aan te tua ngke e kangai: “Ko na taetae n tuea
8, 9. (a) Tera te motinnano are e karaoia Etau ni
kaineti ma tibwangana? (b) Tera are e a tibwa iangoia Etau ni kaineti ma ana motinnano tabeua te
ririki imwina, ao tera arona iai?
27
10
Tai kariaia bwa e na ruanikai tibwangam
mairoun te Atua
nako iu n te bong aei.” E aki tabwara Etau ma
e a anganako naba tibwangana ni karimoa.
Imwin anne, “ao Iakoba e angan Etau te berena ma rentire aika kaburoaki; ao e amarake ao e moi, ao e tei rake, ao e nako. Ao n te
aro anne e a kaakea bongani karineana ni karimoa Etau.”—Karikani Bwaai 25:29-34, BG.
9 Tabeua te ririki imwina ngke e ataia Itaaka bwa e nangi mate, e e taraia raoi Rebeka
bwa e na bon reke iroun Iakoba tibwangan
Etau ni karimoa are e a tia n anganna. Ngke
e a iangoia imwina riki Etau bwa e a tia ni karaoa te motinnano ae nanobaba, e bubutiia
Itaaka ni kangai: “Taetae ni kakabaiaai naba,
ae ngai, tamau. . . . Ko aki kawakina kakabaiau teuana?” Ngke e taekinna Itaaka bwa e aki
kona ni bita te kakabwaia are e a tia n angan
Iakoba, “e kanenea bwanana Etau, ao e tang.”
—Karikani Bwaai 27:30-38, BG.
28
Baikara iteran nako anuan Etau aika kaotaraeaki n te Baibara? E kaotia bwa e rangi ni
moanibwaia riki katokan nanona ni kaibwabwarun te rabwata nakoni kakabwaia ake
imwaina ake a na raanga man tibwangana.
E aki kakawaki tibwangana ni karimoa irouna ike e a kaotia iai bwa e aki tangira te
Atua. Irarikin anne, e kakeaa bongani mwin
te baere e karaoia Etau are a na rotaki iai kanoana. Ni kaitaraan anne, e rangi ni kakawaki iroun Iakoba tibwangana. N te katoto, e
karaoa nanon aia babaire ana karo Iakoba n
rineani buuna. (Karikani Bwaai 27:46–28:3)
Ibukina bwa e karaoa ana motinnano aei Iakoba ae kainnanoaki iai te taotaonakinnano
ao te anga boni ngaia, e a riki iai bwa ana bakatibu te Mesia. Tera aron taraakia Etau ao Iakoba iroun te Atua? E taku Iehova rinanon te
burabeti are Maraki: “I tangira Iakoba; ma I
riba Etau.”—Maraki 1: 2, 3, BG.
11 E manena rongorongon Etau man te Baibara ibukia Kristian ni boong aikai? Eng, e
manena. E kauring te abotoro Bauro nakoia
raona n onimaki tabeman bwa a na taratara
raoi bwa “e aonga n akea te tia wene ni bure
ke te aomata ae aki karinei baika tabu, n aron
Etau are e anganako rinena ni karimoa ibukin te amwarake ae tii teuana.” (I-Ebera 12:16)
E teimatoa ni kaineti naba te kauring aei nakoia Kristian ni boong aikai. A riai n teimatoa
ni kakawaki baika tabu iroura bwa ti aonga n
aki taonakinako n tangirani kaibwabwarun te
rabwata ao ni kabuaa tibwangara mairoun te
Atua. Ma bukin tera ngke e kairekerekea Bauro te wene ni bure ma te mwakuri are e karaoia Etau? Ibukina bwa ngkana ti katotonga
Etau ao ni kariaia tangirani kaibwabwarun te
rabwata bwa e na tautaekanira, e a bebete riki
iai karaoani buure n aron te wene ni bure ike
ti a kona ni kabuaa iai tibwangara.
10. Tera aron iangoaia Etau ao Iakoba iroun Iehova
ao bukin tera?
11. (a) E aera ngkai e rangi ni manena ana kato-
to Etau nakoira ngaira aika Kristian? (b) Bukin tera
ngke e kairekerekea te wene ni bure Bauro ma te
mwakuri are e karaoia Etau?
TE TAUA-N-TANTANI
KATAURAOA NANOM NGKAI
12
Ngkai ana toro Iehova ngaira, ti aki kan
ukeri baika a kona ni karirira nakoni mwakuri ni wene ni bure aika kammaira. N oneani
mwin anne, ti tataro nakon Iehova ae te Atua
bwa ti na rarawa n reketaati ngkana iai ae karirira bwa ti na aki ongeaba Irouna. (Mataio
6:13) Ma e teimatoa Tatan ni kataia ni kamamaarai ara onimaki ngkai ti kakorakoraira ni
kawakina arora ae eti n te aonnaba ae buakaka aei. (I-Ebeto 6:12) Ngkai bon atuan te waaki ae buakaka ae ngkai te Riaboro, e atai nanora aika aki kororaoi ao e katikui bwaai ni
kariri aika tatangiraki imwaini kawaia aomata aika aki kororaoi. (1 I-Korinto 10:8, 13) N
te katoto, iangoia bwa aongkoa ko kaaitara
ma kani katokan nanom ni karaoan ae kammaira. Tera am motinnano ae ko na karaoia?
Ko na katotonga aron Etau ao ni kangai: ‘Kawaekoako n anganai!’ Ke ko na rarawa nakon te kariri ao ni birinako mai iai n aron natin Iakoba are Ioteba ngke e kaririaki iroun
buuni Botiba?—Wareka Karikani Bwaai 39:
10-12, BG.
13 A bati taari mwaane ao aine ake a a tia
n rinanoni kataaki ake a riai n rineia iai bwa
a na katotonga Etau ke Ioteba. A karaoi aia
motinnano angiina mai buakoia ma te wanawana ao ni kakukureia nanon Iehova. (Taeka N Rabakau 27:11) E ngae n anne, iai tabeman raora n te onimaki, ake a katotonga Etau
ni karuanikaia tibwangaia mairoun te Atua
ngke a aitara ma kataaki. Ni koauana, a rangi
ni bati taari aika boaaki ao ni kabaneaki man
te ekaretia ni katoa ririki mani karaoan aaro
ni wene ni bure. Ai kakawakira katauraoan
nanora ngkai, imwain ae ti na boo ma aaro
ake a na kataaki iai etin nanora! (Taian Are12. (a) E kanga Tatan ni katikui bwaai ni kariri i
nanoni kawaira? (b) Anga katoto man te Baibara
ake a kona ni buokira ngkana ti karaoi motinnano
aika kangaanga.
13. (a) Iraman ni boong aikai ake a katotonga Ioteba, ao a kanga tabeman ni katotonga Etau? (b) Tera
ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga n aki katotonga
Etau?
MEI 15, 2013
ru 78:8) Ti kona ni karaoi bwaai aika uoua
ake a na riki bwa katanara mani kariri ao
ni buokaki ni karaoi motinnano ma te wanawana imwina riki.
IAIANGOIA AO KATAURAOIKO
14
E irekereke te moani mwaneka ma iaiangoani mwini baike ti karaoi. E boto korakorani
kakawakin tibwangara mairoun Iehova mani
korakoran tangirana ngkai bon te tia Anga
te tibwanga anne. Ni koauana, ngkana iai tangiran te aomata iroura, ti aki kani kammarakia. Ma ti na kakorakoraira n ukeri aanga ake e na kukurei iai. Ngkana ngaia anne,
ti riai ni kabatiai ara tai n iaiangoi mwini baike ti karaoi nakoira ao nakoia tabemwaang
ngkana ti kariaia kaririakira nakoni mwakuri
aika kammaira. Ti riai n titirakinira ni kangai:
‘Tera aron rotakin au iraorao ma Iehova man
au mwakuri ni bangaomata? Tera mwin au
mwakuri ae kairua nakoia kaain au utu? Tera
aron rotakia iai tariu n te ekaretia? I kona ni
kabwakaia tabemwaang iai?’ (I-Biribi 1:10) Ti
kona naba n titirakinira ni kangai: ‘Iai uaani
karaoani baika a kakukurei aika kammaira
i nanon tabeua te tai, ake a na karekea marakin te atu man au motinnano are I rineia? I
kani katotonga aron Etau are e korakai n tang
man ana motinnano are e karaoia? (I-Ebera
12:17) E na buokira iaiangoan aeka titiraki aikai bwa ti na “ribaa te buakaka ao [n] nimta
te raoiroi.” (I-Rom 12:9) Ma ae moamoa riki,
e na kairira tangiran Iehova bwa ti na nimta
tibwangara.—Taian Areru 73:28.
15 E na buokira te kauoua ni mwaneka bwa
ti na tauraoi n rarawa nakon te kariri. E katauraoi bwaai n ibuobuoki aika bati ibukira
Iehova bwa ti na tauraoi n rarawa nakon te
kariri n te aonnaba ae karuanikaia ara onimaki. A irekereke bwaai n ibuobuoki akanne
14. Baikara titiraki ake ti riai n iaiangoi bwa a na
buokira n “ribaa te buakaka ao [n] nimta te raoiroi”?
15. Tera ae na kakorakoraira bwa ti na tauraoi n
rarawa nakon te kariri ae na karuanikaia ara onimaki?
29
Ti tauraoi n rarawa nakon te kariri man
ukeran te wanawana mairoun Iehova
ma te reirei n te Baibara, bobotaki ni Kristian, te mwakuri n uarongorongo ao te tataro.
(1 I-Korinto 15:58) Ni katoaa te tai are ti bunrii iai nanora n te tataro nakon Iehova ao ni
boutokaa te mwakuri ni minita ni Kristian n
taai nako, ti a bon tauraoi iai n rarawa nakon
te kariri. (Wareka 1 Timoteo 6:12, 19.) Ti riai
n teimatoa ni kakorakoraira ni karaoi mwakuri aikai ngkana ti tangiria bwa ti na tauraoi
n rarawa nakon te kariri. (I-Karatia 6:7) E katuruturuaki aei n Taekan N Rabakau mwakoro uoua.
‘TEIMATOA N UKOUKORIA’
16
Ti kaungaaki n Taeka N Rabakau mwakoro 2 bwa ti na kakorakoraira ni karekea te
rabakau ao te atatai. Ti kona n rinea ae eti
ao ae kairua mani bwaai n tituaraoi aikai, ao
16, 17. Tera ae na buokira ni karaoi motinnano ma
te wanawana?
30
ni buokira bwa ti na taon nanora mani baika
ti tangiri n oneani mwin ae ti na katoki nanora ni baika kairua. Ma ti kona n tokanikai iai tii ngkana ti kukurei ni mwakuri korakora. E taekinaki ae kangai n te Baibara ni
kamatataan te koaua ae kakawaki anne: “Natiu, ngkana ko kaki i nanom au taeka, Ma ni
kaiko au tua nako i roum; Ao ko katanimaia
taningam iai nakon te rabakau, Ma n raira
naba nanom nakon te ataibwai; Eng, ngkana
ko bon tangira te atatai, Ma ni kanenea bwanam nakon te ataibwai; Ngkana ko ukoukoria ba kaanga te tirewa, Ma n neneria ba kaanga te bwai ae kakawaki ae raba; Ao ane ko
na ata iai makan Iehova, Ao e na reke i roum
atakin te Atua. Ba E anganga te rabakau Iehova; E oti nako te atatai ma te ataibwai mai
wina.”—Taeka N Rabakau 2:1-6, BG.
17 Ngkana ti maiuakina ae taekinaki n Taeka N Rabakau, ti na kona iai ni karaoi ara
motinnano ma te wanawana. Ti kona n tei n
nene ni kaaitarai kataaki nako ngkana ti kariaia bitakin aroarora aika i nanora man ana
taeka Iehova, ngkana ti teimatoa n tataroa ana
kairiri ao ngkana ti teimatoa n ukoukora ataakina kaanga ai aroni kakaaean te bwai ae kakawaki ae raba.
18 E anganga Iehova te atatai, te oota, te
ataibwai, ao te wanawana nakoia te koraki
ake a kakorakoraia n ukeri bwaintituaraoi aikai. Ti na kaaniaki riki ma te tia Anganga ae
Iehova ngkana ti kabatiaa riki ukerani baikanne ao ni kamanenai. Ni karaoan anne, e na
riki ara itoman ae kaan ma te Atua ae Iehova bwa kamanoara ngkana ti kaaitara ma te
kataaki. Ti na boni kamanoaki mani karaoani mwakuri aika aki raraoi, ngkana ti kaanira ma Iehova ao ni karinea. (Taian Areru
25:14; Iakobo 4:8) E bia kairira te kimwareirei n iraorao ma Iehova ao maiuakinan te wanawana are mairouna, bwa ti na bane n teimatoa ni karaoi aeka ni motinnano ake a na
kakukureia nanon Iehova ao ni kawakin tibwangara.
18. Tera ae ko motinnanoia bwa ko na teimatoa ni
karaoia, ao bukin tera?
TE TAUA-N-TANTANI
RONGORONGORA RIMOA
A Tei n Nene n
“te Tai ni Kataaki”
NI MOANAKIN te Moan Buaka Are Kabutaa Aonnaba n 1914 ao a noraki
Taan Reirei n te Baibara irouia aomata aika bati bwa a aki ira te buaka.
(Itaia 2:2-4; Ioane 18:36; I-Ebeto 6:12) A kanga n tokanikai ana toro te Atua
ake i aoni Buritan?
E kabwaataki te tua ae te Military Service Act 1916 i Buritan bwa a riai
n ira te buaka mwaane aika tuai n iein ake 18 nakon 40 aia ririki. E karaoaki te tua ibukin rinanoan kainaomataakia te koraki ake a rawa n ira te
buaka, ngkai e boni boto rawaia man “aia koaua ke aroaro ni maiu aika
riai man te Baibara.” E karaoi tuua te tautaeka ibukin rinanoakin ae antai
ae riai ni kariaiakaki n aki ira te buaka ao tera aron motikan taekaia iai.
Inanon te tai ae aki maan, a a kabureaki Taan Reirei n te Baibara aika 40
tabun mwaitiia n taabo ni kaikain ao a kanakoaki 8 bwa a na ira te buaka
i Buranti. Ibukini kairoroaia n te babaire ae aki eti aei, a a korea aia reta
taari mwaane i Buritan nakon te Buraim Minitita ae Herbert Asquith ike
a a kaotia iai bwa a aki kukurei ni kabureaia ao a irianna n te bubutii ae tiainaaki irouia taari aika 5,500 mwaitiia.
Imwina riki, e a roko te rongorongo bwa a na katiiaki naake waniman
ake a kanakoaki ngkoa nako Buranti ibukin rawaia ni buaka. Ma ngke a a
kaboreiniaki taari mwaane bwa a nang katiiaki, e a manga bitaki tuuaaia
nakon tebwina te ririki n te karabuuti. A boni kaokaki nako Engiran bwa
a na kabanei aia tai ni kabureaki i abaia.
Ni waakinakon te buaka, e a manga karababaaki nako te tua bwa a riai
mwaane ake a a tia ni mare n ira te buaka. N ongoraeakinan te manga tang
i Manchester, i Engiran, e a kateaki n te boowi Henry Hudson ae te taokita ao te Tia Reirei n te Baibara naba. N Aokati 3, 1916 e motikaki n te kaboowi bwa e a tia teuaei n urua te tua, e katuuaaeaki ao ni kanakoaki bwa
e na buaka. N te tai naba anne, e ongoraeaki te manga tang riki teuana i
Edinburgh, i aon Tikaoteran. E kuneaki iai n aki bure ni bukinana James
Frederick Scott ae 25 ana ririki ae te bwaiania. E tabeka te manga tang te
lawyer ibukin te tautaeka ni kaineti ma teuaei, ma e a manga aki bure
naba bwa iai katoton te aekaki aei i Ranran. N te tai aio, e a kuneaki ni
bure te tari te mwaane ae Herbert Kipps ao e katuuaaeaki ma ni kanakoaki bwa e na buaka.
N Tebetembwa 1916, a a bane ni bubutii taari mwaane aika 264 mwaitiia bwa a na tiku man te buaka. A kariaiakaki 5 mai buakoia bwa a na aki
ira te buaka, ao ake 154 a “anganaki mwakuri aika korakora n aroni karaoan te kawai, te keniken ao a a bati riki,” ake 23 a anganaki mwioko n
taabo ni buaka aika aki irekereke ma te buaka, ake 82 a kanakoaki bwa a
na buaka, ao tabeman a kateaki n aia boowi tautia ibukin riaoan tuua. A
bati aomata ake a kaitaraa te babaire ae ribuaka aei nakoia mwaane aika
kabureaki aikai, ngaia are a a kamwaingaki i aan ana babaire te tautaeka
man aia karabuuti tautia nakon te karabuuti n abaia.
MEI 15, 2013
Henry Hudson
James Frederick Scott
Pryce Hughes
31
Te Dartmoor Prison, are
a kabureaki iai Taan Reirei
n te Baibara aika bati
A beku ni nnen te ran ae ooaki i Wales Edgar Clay ao Pryce Hughes ao
imwina a a riki bwa mataniwi n te aobiti n tararua i Buritan. N iterana are
teuana, e kamwaingaki temanna mai buakoia naake waniman ake a okira
Buranti ae Herbert Senior nakon te karabuuti ae te Wakefield Prison i
Yorkshire, i Engiran. Ao ake tabeman riki, a katuuaaeaki ni kammwakuraki n te aro ae rawawata n te tabo ni kaikain ae te Dartmoor Prison ae a
kairimatoa iai taani kairiri, ike a a katea iai te botaki teuana ae rangi ni bubura Taan Reirei n te Baibara ae kaainaki irouia aomata ake a rawa n ira te
buaka.
E kaaitara ma te bwainikirinaki ae rangi n riao n te tai ae rangi ni maan
te Tia Reirei n te Baibara ae Frank Platt, are e kukurei ni karaoi mwakuri
ake aki irekereke ma te buaka, ibukina bwa e rawa ni buaka ngke e tuangaki. E bwainikirinaki n te aro ae kakaiaki irouia mataniwi n tautia Atkinson Padgett are e a tibwa reke irouna te koaua imwini karinan arana n
te buaka, kioina ngke e rawa n ira te buaka.
E ngae ngke a aki rangi n oota raoi tarira n te tai anne n teia Kristian i
nuka, ma a boni karaoia ibukini kakukureian Iehova ae te Atua. A katea
te banna ni katoto ae raoiroi ibukin te tei i nuka te koraki ake a mwaneweaki araia n te rongorongo aei, ai moarara riki “n te tai ni kataaki” ae kangaanga aei. (Te Kaotioti 3:10)—Rongorongora rimoa mai Buritan.
Ko kona ni karekea te
maekatin aei ao ake mai
mwaina naba n akea
boona n te atureti ae
www.jw.org
p
Ko kona naba ni
wareka te Baibara
ae Te Rairai ae te
Aonnaba ae Boou
n te Internet
Frank Platt
Scan code
ke nakon
www.jw.org
w13 05/15-GB
s
n
o
Herbert Senior