srpanj 2012. - Atlantska plovidba d.d.

bulletin
Atlant
15
ISSN 1332-4594
25
29
srpanj 2012.
godina
Izvještaj
predsjednika Uprave za 2011. godinu
dioničarima Atlantske plovidbe d.d.
Novogradnje
m/b AP Astarea
m/b AP Argosy
m/b AP Slano
Poštovani čitatelji!
Prije skoro 15 godina kada se tiskao
radnicima te kroz osvrte s brodova
Kao jednog od inicijatora za pokre-
prvi broj ATLANT bulletina ni sami
približiti dioničarima relativno ne-
tanje ATLANT bulletina dopala me
inicijatori ideje o pokretanju jednog
poznate detalje o životu na brodu i
čast kratko se osvrnuti na proteklih
takvog glasila nisu bili sigurni kako
o funkcioniranju broda kao temeljne
15 godina izlaženja što sa zadovolj-
će taj projekt uspjeti, a još manje ko-
jedinice svake brodarske kompanije.
stvom i činim. To činim i zbog izu-
liko dugo će trajati.
zetno pozitivnih komentara velikog
Danas, nakon 15 godina, s ponosom
Pored svega toga našli smo zanimlji-
broja dioničara, nekih čak iz inozem-
možemo reći da se ATLANT bulletin
vim predstaviti i razne druge teme
stva kojima pomorstvo nije geograf-
isprofilirao i stekao svoju fizionomiju,
vezane uz pomorstvo uopće, uz po-
ski blisko kao nama. Stoga posebno
da je koncepcijski zaokružen i, što je
morsku povijest, a i za poneki literar-
takvima, a usput i svim ostalima, sa
najvažnije, da je postao rado priman
ni uradak na temu pomorstva.
sigurnošću možemo obećati da će
i čitan od svih dioničara i radnika i
ATLANT bulletin nastaviti započe-
njihovih obitelji kojima je uostalom
Kroz sve to pokušavamo držati ži-
tu misiju, stalno nastojeći poboljšati
prvenstveno i namijenjen.
vom dubrovačku pomorsku misao i
svoj sadržaj i približiti ga što više že-
tradiciju koja pred naletom drugih
ljama onih koji ga svakih 6 mjeseci
Pored pregleda glavnih događanja u
novodobnih djelatnosti polako, ali
nestrpljivo očekuju.
Društvu, donesenih važnijih odluka,
sigurno pomalo gubi korak, stvara-
analiza tržišta i tehničkih dostignu-
jući lažni dojam da je sve ono što Du-
ća i inovacija u brodarstvu, što sve
brovnik čini Dubrovnikom - jednim
zajedno predstavlja važnu kariku
od najatraktivnijih svjetskih destina-
u lancu korporativnog upravljanja,
cija - došlo samo po sebi, a ne zahva-
Kap.Ante Jerković
ATLANT bulletin pokušava kroz
ljujući jedino i isključivo pomorstvu,
Predsjednik Nadzornog odbora
razgovore s pomorcima i ostalim
pomorcima i pomorskoj trgovini.
Atlantske plovidbe d.d.
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ, dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA, dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ-RELJA, dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
Predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,
članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl. ing., BORIS ROZIĆ, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.
2
Izvještaj
predsjednika Uprave za
2011. godinu dioničarima
Atlantske plovidbe d.d.
I
ako su se tijekom promatrane
poslovne godine putem zakonski propisanih izvješća ili
pak čestim istupima u javnosti, a i
preko društvenog biltena, dioničari
i šira javnost obavještavali o događanjima u društvu te o financijskim
i poslovnim izvješćima i planovima,
ipak je uvijek zadovoljstvo na kraju
poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja, naročito stoga što se
unatoč općim recesijskim kretanjima
i, još uvijek nedovoljno oporavljenoj
svjetskoj ekonomiji, ostvareni rezultati mogu ocijeniti uspješnim i zadovoljavajućim.
Nakon relativno stabilne 2010. godine tržište rasutih tereta u 2011.
godini obilježilo je pad vrijednosti
vozarina. Prosječni Baltic Dry Index
je iznosio 1549 bodova što je najniža
vrijednost od 2002. godine uz godišnji pad od 44%.
3
Najprije je Japan pogođen potresom
i tsunamijem koji su imali katastrofalne posljedice, a potom su velike poplave koje su pogodile Queensland (Australia) privlačile veliku
pozornost svjetskih medija. Bez velikog publiciteta su prošle također
iznimno velike poplave u Brazilu, a
koje su nažalost imale također vrlo
negativan utjecaj na vozarine, osobito u sektoru Capesize brodova. Ipak,
najveći uzrok pada vozarina na tržištu rasutih tereta su bile isporuke
novih brodova.
2011. godinu možemo nazvati i
godinom postizanja rekorda. To je
godina s rekordnim brojem isporuka novogradnji u segmentu rasutih
tereta. Isporučeno je 1277 brodova
nosivosti 104,6 milijuna tona što
je godišnje povećanje od 18,87%.
Imali smo i rekordan odlazak starih brodova u rezališta u koja je
otišlo 420 brodova nosivosti 24,94
milijuna tona. Matematički je vrlo
lako izračunati da je neto rast svjetske tonaže u sektoru rasutih tereta
u 2011. godini bio 79,66 milijuna.
tona odnosno godišnji porast od
14,4% - još jedan rekord! Ni tu nije
kraj, ukupno povećanje volumena
svjetske trgovine roba u segmentu
rasutih tereta je na godišnjoj razini
iznosilo 6%, odnosno 242 milijuna.
tona prevezeno je više nego u 2010.
godini.
Početkom 2011. godine flotu
Atlantske plovidbe je činilo 19 brodova ukupne tonaže DWT 812.808,
a krajem godine 16 brodova ukupno DWT 714.859 što predstavlja
smanjenje od 12,0%. Prodani su
brodovi Gundulić, Getaldić i Atlant
Regine. Prosječno raspoloživa tona-
4
ža tijekom 2011. godine iznosila je
DWT 748.334 i za 7,9% je manja
od iste u 2010. godini.
S takvim sastavom flote Grupa
Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 618,9 milijuna kuna,
što je 33,25% manje nego godinu
ranije. U toj strukturi prihoda najviše je, očekivano, sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 544,1
milijuna kuna ili smanjenjem od
11,75%, odnosno u tom segmentu
ostvarena je čista dobit od 17,3 milijuna kuna za razliku od 64,2 milijuna godinu dana ranije.
Segment hotelijerstva je povećao
prihod u odnosu na 2010. godinu i
to za 5,74% što je rezultiralo s oko
dva milijuna kuna manjim gubitkom nego 2010. godine.
Dvije agencije - lučka i putnička poslovale su izuzetno dobro i pozitivno, no brojevi nisu od značajnijeg
utjecaja na poslovanje Grupe.
Nakon konsolidiranih rezultata svih
pobrojanih djelatnosti dolazimo do
konačne čiste dobiti Grupe od 15,5
milijuna kuna ili nešto više od 3,3
milijuna dolara.
Kako je već rečeno, tijekom 2011.
godine prodana su tri broda, no treba napomenuti da je u tijeku investicijski ciklus iz kojega ćemo izaći
s pomlađenom flotom starom samo
oko 5 godina i nosivosti od oko 1,1
milijun DWT. Sedam novogradnji
ima nosivosti od 493.200 tona i vrijednost od preko 250 milijuna dolara. Financiranje je zatvoreno i to
većim dijelom našim gotovinskim
učešćem, a ostatkom kroz kredite
naših tradicionalnih bankarskih partnera (DNB Nor i Credit Agricole).
Reviziju naših financijskih izvještaja već devetnaestu godinu za redom
obavlja splitska revizijska tvrtka
LIST d.o.o., od prije šest godina još
i osnažena jednom od vodećih svjetskih big four revizijskih kuća Deloitte, koje potvrđuju da su ona rađena
prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima
kako bi isti mogli biti predočeni našim inobankama vjerovnicima i što
je najvažnije-našim dioničarima.
Bez obzira na činjenicu što poslovanje Atlantske plovidbe skoro i
nema dodirnih točaka s problemima hrvatskog gospodarstva, dionica
Atlantske plovidbe izlistana na Zagrebačkoj burzi ipak dijeli sudbinu
hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i opće trendove na burzi. Prema
kretanjima dionice tijekom godine
može se zaključiti da se njena vrijednost i žilavost manifestira činjenicom da je manje-više stalno u vrhu
trgovanih dionica na Zagrebačkoj
burzi.
Činjenica da u sljedećoj godini preostaje još veliki broj neisporučenih
novogradnji, mora nas upućivati na
krajnji oprez u poslovnom ponašanju budući da ćemo još uvijek biti
pod negativnim pritiskom na vozarine. Atlantska plovidba je već više
puta dokazala da se zna i može nositi s teškoćama globalnog tržišta, a u
čemu će i mlada moderna flota imati
svoj poseban značaj podižući razinu
sigurnosti, kvalitete usluge i opće
konkurentnosti.
kap. PERO KULAŠ, dipl.ing.
predsjednik Uprave
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Vijesti
IZ DRUŠTVA
Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su
sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:
VIJESTI IZ DRUŠTVA
– DA ILI NE?
Još od prvog broja Atlant bulletina,
prije već davnih 15 godina bilo je nesporno da su Vijesti iz Društva neophodno potrebne da bi se svim dioničarima, ali i potencijalnim dioničarima,
barem dva puta godišnje na jednom
mjestu dao pregled svih najvažnijih
događaja od izlaska prethodnog broja
Bulletina.
No, to je bilo vrijeme kad Atlantska
plovidba d.d. još nije bila izlistana na
Zagrebačkoj burzi d.d., kad su hrvatski propisi o tržištu kapitala koji propisuju obveze trgovačkih društava o
obavještavanju javnosti bili „u povojima“. Konačno, to je bilo vrijeme kad
je internet tek bio u začecima i kad
Atlantska plovidba d.d. još nije imala
svoju internet stranicu.
Od tada do danas sve se potpuno promijenilo. Dionice Atlantske plovidbe
d.d. su izlistane na Zagrebačkoj burzi
d.d., a njena pravila nalažu vrlo detaljno izvještavanje o svim važnijim poslovnim promjenama, i to u vrlo kratkim rokovima. Na te obveze Burze
dodatno se nadogradio Zakon o tržištu
kapitala radi što veće transparentnosti
u poslovanju svih značajnih gospodarskih subjekata. Pooštreni su rokovi za
objavu informacija, proširen je krug
informacija koje treba objavljivati.
Atlantska plovidba d.d. je, naravno,
na internetu postavila i svoju (usput,
vrlo posjećenu) stranicu na kojoj se
nalaze brojni podaci o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Društva, kao i sve
druge zakonom propisane informacije.
Rekao bih, čak i više od nužnog.
Konačno, broj korisnika interneta se
drastično povećao tako da se postavilo pitanje je li ova rubrika u Bulletinu
uopće i potrebna? Jer, za one koji prate
naše poslovanje, dovoljno je da se (besplatno) „pretplate“ na našu internet
stranicu za primanje svih najnovijih
obavijesti i dobivat će ih istovremeno
s njihovom objavom. Za „ovisnike“ o
internetu (a zar nismo svi mi postali
pomalo ovisnici o toj modernoj „igrački“?) objava ovakve rubrike je zastarjela jer oni ovdje ponovno čitaju informacije koje su saznali prije 5 do 6
mjeseci.
informacije. Dodatno tome, sve zakonom propisane informacije objavljujemo i na internet stranici Zagrebačke
burze d.d. (www.zse.hr) i HANFA-e
(www.hanfa.hr).
Vjerujemo da ovakvim postupanjem
svoje poslovanje činimo i više nego
transparentnim što je izrazito važno
svakome od naših dioničara.
PRIMOPREDAJA
m/b ATLANT SVENJA
No, odlučili smo ostaviti rubriku ovakvu kakva jest i to iz dva razloga.
Prvi je što uvažavamo da, bez obzira da se danas gotovo svaki građanin
informira preko interneta, ipak ima
određeni broj naših dioničara koji se ne
služe internetom jer im je stran ili nedostupan. Takvi bi ukidanjem ovakve
rubrike bili prikraćeni, a to je protivno osnovnom cilju objavljivanja ovog
Bulletina.
Drugi razlog je što su neki od čitatelja,
bez obzira što imaju internet i redovito
prate naše poslovne aktivnosti i događaje, i dalje ljubitelji papirnatog, a ne
virtualnog medija (u koje i ja osobno
pripadam).
Zbog tih razloga, ova naša rubrika će i
dalje biti objavljivana u narednim brojevima premda se nekima činila „zastarjelom“, a za one koji žele informaciju sada i odmah, možemo ih uputiti
na web stranicu Atlantske plovidbe
d.d. (www.atlant.hr) na kojoj mogu
u svako vrijeme pročitati najsvježije
Još u srpnju 2011. godine Atlantska
plovidba d.d. je sklopila ugovor o prodaji dva svoja broda za prijevoz teških
tereta (Atlant Regine i Atlant Svenja)
kineskom kupcu. Još tada je dogovoreno da će se m/b Atlant Regine predati kupcima u jesen 2011.g. što je i
učinjeno. Za m/b Atlant Svenju je dogovoreno da će se primopredaja izvršiti
do kraja veljače 2012.g.
U skladu s odredbama ugovora o prodaji, primopredaja m/b Atlant Svenje
kupcima je obavljena dana 22. veljače
ove godine. Fizički, brod je kupcima
predan u luci Chennai u Indiji, a dokumentacija i plaćanje kupoprodajne
cijene obavljena je istovremeno u Singapuru. Primopredaja broda je protekla bez ikakvih teškoća.
5
Inače, m/b Atlant Svenja je izgrađena
u travnju 1996.g. u brodogradilištu
J.J.Sietas KG, Njemačka. Ima nosivost od 7.380 DWT. Glavni stroj je
MAN B&W 7L 40/54, snage 4.750
KW. Postiže brzinu od 14,5 čvorova.
U flotu Atlantske plovidbe d.d. je
ušao kupnjom od njemačkog brodara SAL (do tada plovio pod imenom
Svenja) u prosincu 2006.g.
PRODAJA I
PRIMOPREDAJA
m/b MOKOŠICA
Atlantska plovidba d.d. je dana 15.
veljače 2012.g. sklopila ugovor o prodaji m/b Mokošica norveškom kupcu.
U skladu s odredbama tog ugovora
o prodaji kupac je uplatio predujam
kupoprodajne cijene čime je ugovor o
prodaji stupio na snagu.
U skladu sa odredbama navedenog
ugovora, a nakon dovršetka svih
komercijalnih operacija za Atlantsku plovidbu d.d., m/b Mokošica je
predana kupcima dana 14. ožujka
2012.g. u dogovorenoj norveškoj
luci. Zanimljivost ove primopredaje je u činjenici da je m/b Mokošica,
kroz cijeli svoj vijek eksploatacije
pretežno plovila Mediteranom (u području koje se nekad nazivalo „velika
obalna plovidba“). Kupac nije imao
posadu na raspolaganju da bi brod
preuzeo u Mediteranu i pristao je da
mu, uz naknadu svih troškova posade i broda, naša posada brod doveze
u Norvešku. Tako je m/b Mokošica
svoje najdulje putovanje u vlasništvu
Društva učinila na putu u luku primopredaje kupcima.
6
Inače, m/b Mokošica je izgrađena
u prosincu 2006.g. u brodogradilištu Kraljevica. Nosivost joj je 1.653
DWT, glavni stroj je MaK 8M20,
snage motora 2.038 KS, a ostvaruje
najveću brzinu od 10,4 čvorova.
navrata obavijestila o tzv. južnokorejskom programu novogradnji koji
predviđa gradnju tri novogradnje tzv.
supramax brodova, nosivosti 57.300
DWT.
PRIJENOS DIONICA
HOTELA LAPAD D.D.
Kao što smo prethodno izvijestili,
Atlantska plovidba d.d. je glavni dioničar u Hotelu Lapad d.d., Dubrovnik, pri čemu ima ukupno 8.881.356
od ukupno 8.911.668 dionica Hotela
Lapad d.d., odnosno Atlantska plovidba d.d. je početkom ove godine
bila većinski vlasnik tog društva sa
99,66% dionica.
Zakon o trgovačkim društvima, u
člancima 300.f i sljedećim daje mogućnost da dioničar trgovačkog društva s tolikim postotkom dionica u
tom društvu pokrene postupak prijenosa dionica manjinskih dioničara
na sebe, uz plaćanje manjinskim dioničarima primjerene otpremnine u
novcu.
Koristeći te zakonske mogućnosti
Atlantska plovidba d.d. je pokrenula
sve potrebne postupke pred nadležnim Trgovačkim sudom radi procjene
tržišne vrijednosti dionica, održana je
Skupština Hotela Lapad d.d. koja je
donijela potrebne odluke i u tijeku
je daljnji postupak oko prijenosa dionica manjinskih dioničara i plaćanja
primjerene otpremnine u novcu za
prenesene dionice. Nakon dovršetka
svih potrebnih postupaka, Atlantska
plovidba će u svojem portfelju imati
100% dionica Hotela Lapad d.d.
PRIMOPREDAJA
NOVOGRADNJE
m/b AP ASTAREA
Izvještavajući svoje dioničare, Atlantska plovidba d.d. je u već nekoliko
Dana 04.04.2012.g., u 15,20 sati po
lokalnom vremenu u Južnoj Koreji,
u brodogradilištu STX, preuzeta je
prva od te tri novogradnje koja nosi
ime m/b AP Astarea. Brod je građen
pod oznakom trupa S-1431.
Sva tri ugovorena broda su tzv. brodovi „blizanci“ i svi su, pa tako i m/b
AP Astarea, supramax brodovi od
57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara
i visine (do glavne palube) od 18,50
metara. Brod pokreće glavni stroj od
9.480 kW, a postiže brzinu od 14,5
milja.
PRIMOPREDAJA
NOVOGRADNJE
m/b AP ARGOSY
Kako se vidi iz ove vijesti, primopredaja novogradnji se nastavila nakon
samo 6 dana.
Dana 10.04.2012.g., u 18,00 sati
po lokalnom vremenu u Narodnoj
Republici Kini, u brodogradilištu
JEHI, preuzet je m/b AP Argosy.
Radi se o prvoj, od ukupno četiri ugovorene novogradnje, koje će
Atlantska plovidba d.d. preuzeti od
istog brodogradilišta tijekom ove
i početkom sljedeće godine, a brod
je građen pod oznakom trupa JEHI08C-003.
Ugovoreni brodovi su tzv. brodovi
„blizanci“ i svi su, pa tako i m/b AP
Argosy, panamax brodovi od 79.800
tona nosivosti, ukupne duljine 229
metara, širine 32,26 metara i visine
(do glavne palube) od 20,25 metara.
Brod pokreće glavni stroj od 11.620
kW, a postiže brzinu od 14 milja.
Treba naglasiti da su svi ovi brodovi s dvostrukom oplatom, te građeni na način da budu osposobljeni za
plovidbu zaleđenim morem (tzv. I.c.
klasa broda).
PRODAJA I
PRIMOPREDAJA
m/b PETKA
tome što je Atlantska plovidba d.d.,
odmah po primopredaji broda kupcima, od istih kupaca ponovno preuzela m/b Petku u dugoročni time
charter koji je sklopljen na rok od
jedne godine s time da Atlantska
plovidba d.d. ima u svojoj opciji i
mogućnost produljenja toga roka
za još jednu godinu. Istovremeno je
tako preuzeti brod dan u dugoročni
time charter (također 1 + 1 godina,
u opciji Društva) za veći iznos dnevne vozarine od onoga koji Društvo
plaća kupcima broda čime će se
ostvariti dodatna zarada.
PRIMOPREDAJA
NOVOGRADNJE
m/b AP SLANO
Dana 14.05.2012.g., u 15,30 sati po
lokalnom vremenu u Južnoj Koreji,
u brodogradilištu STX, preuzet je
drugi brod-novogradnja (nakon m/b
AP Astarea, pogledajte prethodne
vijesti, op. IŠ) koji plovi pod imenom
m/b AP Slano. Radi se o drugoj, od
ukupno tri ugovorene novogradnje
koje je Atlantska plovidba d.d. naručila u istom brodogradilištu.
Inače m/b AP Slano je građen pod
oznakom trupa S-1432. Tehnički
podaci broda isti su kao i kod m/b
AP Astarea.
Kako će čitatelji moći lako zaključiti,
u ovoj poslovnoj godini najintenzivnije objavljujemo zamjene brodova
u floti Atlantske plovidbe d.d.: prodaje se starija tonaža, a preuzimaju
novogradnje.
Tako je dana 14.05.2012.g., u 16,00
sati po lokalnom vremenu u Tarantu, Italiji, Društvo prodalo i predalo
indijskim kupcima m/b Petka. Dokumentarna primopredaja i plaćanje
kupoprodajne cijene izvršeno je u
Singapuru.
Specifičnost ove prodaje broda je u
U ovom broju Bulletina su nas zapovjednici sve tri novogradnje (koje su
preuzete u roku od svega 40 dana)
„počastili“ svojim komentarima/
člancima o radovima dovršetka svih
tih brodova, primopredaji, kao i njihovim prvim dojmovima o brodovima, koji su više nego pozitivni.
ODRŽANE SJEDNICE
UPRAVE I NADZORNOG
ODBORA DRUŠTVA
mo važnim istaknuti sjednicu Uprave
Društva od 8. svibnja ove godine, te
sjednice i Uprave i Nadzornog odbora Društva od 28. svibnja ove godine
na kojima su razmatrani financijski
izvještaji Društva za prethodnu poslovnu godinu (koji su, usput rečeno,
pravovremeno u skladu sa Zakonom
objavljeni u javnosti) te su donesene
odluke o održavanju redovne Glavne
skupštine Društva.
Smatramo važnim istaknuti da su
se prihvatili financijski izvještaji za
prethodnu poslovnu godinu i jednoglasno usvojen dnevni red Glavne
skupštine.
Dnevni red redovne Glavne skupštine i prijedloge odluka na Glavnoj
skupštini možete pronaći u sljedećem prilogu u ovom Atlant bulletinu. Pored objave dnevnog reda i prijedloga odluka u ovom Bulletinu isti
su objavljeni i na internet stranicama
Atlantske plovidbe d.d., Zagrebačke
burze d.d., Hanfa-e i putem Narodnih novina.
NAJAVE SLJEDEĆIH
DOGAĐANJA
U skladu sa svim ostalim poslovnim
događanjima u ovoj kalendarskoj
godini, a ponajprije onih koji se odnose na prodaje brodova i primopredaje novogradnji, očekujemo da će
se u idućem razdoblju, a najkasnije
do održavanja redovne Glavne skupštine Društva obaviti i prodaja i primopredaja m/b Šipan indonezijskim
kupcima, kao i primopredaja treće,
i posljednje, novogradnje u Južnoj
Koreji (m/b AP Ston) čime će se još
više povećati ukupna tonaža Društva te smanjiti prosječna starost naše
Flote. No, o tome više u sljedećem
broju Atlant bulletina.
Između brojnih sjednica Uprave i
Nadzornog odbora Društva, smatra7
A
N
TI
PŠ
U
SK
Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 33. sjednici IV. saziva održanoj dana 08. svibnja
2012.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se
POZIV
za redovitu Glavnu skupštinu Društva
I.
Redovita Glavna skupština Društva održat će se u četvrtak, 30. kolovoza 2012.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).
II.
Za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se sljedeći
Dnevni red:
•
otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini;
•
izbor dva brojača glasova;
•
izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2011. godini;
•
izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2011. godini;
•
izvješće revizora za 2011. godinu;
•
donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2011. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);
•
donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2011. godini;
•
donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;
•
donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;
•
donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2012. godinu;
•
izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;
•
donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;
•
informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.
III.
Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:
AD-2
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.
AD-3
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2011. godini.
AD-4
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2011. godini.
AD-5
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2011. godini.
AD-6
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2011. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.
AD-7
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Utvrđuje se da dobit nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2011. godinu iznosi 17.273.778,88 Kuna, koja se prenosi u sljedeću poslovnu godinu.
AD-8
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2011. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnicaodobrenje za rad.
AD-9
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2011. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje
razrješnica-odobrenje za rad.
AD-10
Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Za revizora Društva u 2012. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.
AD-11
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi:
„Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 16. kolovoza 2011.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica
Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“
AD-12
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:
Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosi
ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA
I.
Daje se suglasnost Uprave Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne
skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod slijedećim uvjetima:
a)
ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva;
b)
Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;
c)
Uprava može za stjecanje vlastitih dionica platiti cijenu koja ne smije biti veća od iznosa prosječne zaključne cijene dionice Društva na Zagrebačkoj burzi d.d. postignute u deset
trgovinskih dana koji su prethodili danu kupnje;
d)
Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko su uvjeti kupnje i plaćanja u tom slučaju znatno povoljniji za Društvo;
e)
prilikom svakog stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve za vlastite dionice sukladno odredbama Zakona.
II.
Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvjestiti prvu sljedeću Glavnu skupštinu.
III.
Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja, a vrijedi 5 (pet) godina.
IV.
Na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 24. kolovoza 2012. godine i koji su se valjano
prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva,
i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 24. kolovoza 2012. godine, svakog radnog dana (od
ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.
Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastu-
panje na Glavnoj skupštini Društva koja se održava dana 30. kolovoza 2012. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog
državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.
Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:
•
Tonći Miloslavić, OIB 17392747822;
•
Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066;
•
Edo Taslaman, OIB 61584770189;
•
Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i
•
Božo Stanić, OIB 08560377218;
svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik.
Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u
Društvu.
Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr).
Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana
objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 24. kolovoza 2012. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva.
Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći
dostaviti Društvu najkasnije do 24. kolovoza 2012. godine do 15,00 sati.
Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći,
neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva.
V.
Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid
na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 30. kolovoza 2012.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o
kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva biti će objavljeni u broju 29 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.
VI.
U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:
-
dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se
taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne
uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu;
-
svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili
imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka
prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u
članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima;
-
svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu
Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.
VII.
Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na
internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.
hr) i u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 29).
Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.
PŠ
TI
N
A
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
U
SK
VIII.
Novogradnje
Marin Matana, dipl. ing.,
član Upraveza rukovođenje brodovima
Atlantske plovidbe
XII. nastavak
NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.
AP Argosy napusta brodogradilište
Novogradnje u Kini
U brodogradilištu JEHI u kineskom
gradu Jingjiang dana 10.04.2012
god. obavljena je primopredaja broda
AP Argosy koji je pod zapovjednistvom kapetana Ivice Zupčića isplovio
na svoje prvo putovanje prema lukama Australije.
Izgradnja preostala tri jednaka broda
iz iste serije, AP Jadran, AP Konavle
i AP Pelješac, odvija se prema planu
i prema službenoj informaciji prim�ljenoj od brodogradilišta primopreda�ja bi trebala uslijediti do kraja godine.
S obzirom na dosadašnja iskustva i
trenutnu dinamiku gradnje može se
očekivati stanovito kašnjenje.
Novogradnje u Koreji
U korejskom brodogradilistu STX,
Jinhae radovi na izgradnji tri broda
blizanca tipa ultramax od 57.000
10
DWT odvija se prema planu, tako
da je prvi brod AP Astarea isporučen Atlantskoj plovidbi d.d. dana
04.04.2012. i pod zapovjednistvom
kap. Lukše Jovice isplovio na svoje
prvo putovanje prema lukama Kanade.
Isporuka drugog broda, AP Slano,
obavljena je 14.05.2012., dok će
treći brod AP Ston biti isporučen po�lovicom mjeseca kolovoza 2012.
AP Astarea za vrijeme pokusne plovidbe
Povratak s pokusne plovidbe
Dnevni boravak zapovjednika
Porivni stroj – STX – MAN B&W 6S50MC-C8
Dizelski alternatori STX – MAN B&W 7L16/24 za proizvodnju električne energije
Porinuće AP STON
11
m/b AP Astar
Zapovjednik m/b AP Astarea
kap. Lukša Jovica
12
rea
I
zuzetna mi je čast i zadovoljstvo
predstaviti Vam m/b AP Astarea, novi brod u floti Atlantske
plovidbe, novogradnju izgradjenu
u Južno Korejskom brodogradilištu
STX-Offshore & Shipbuilding.
AP Astarea je brod namijenjen prijevozu rasutih tereta. S dužinom preko
svega od 190 m, širinom 32,26 m te
maksimalnim gazom od 13,019 metara na ljetnoj vodenoj liniji pripada
klasi brodova Supramax. Korisna nosivost broda je 57552,5 tona. Brod
ima 5 skladišta tereta te je opremljen
i s 4 palubne dizalice, svaka nosivosti
36 tona. Pokretan strojem MAN-diesel snage 9480kW postiže brzinu od
14,5 čvorova uz dnevnu potrošnju
od 36 tona teškog goriva. Plovi pod
zastavom Maršalovih Otoka i lukom
upisa Majuro. Posadu čini 7 domaćih i
15 filipinskih pomoraca te je ovo ujedno i prvi brod Atlantske plovidbe koji
je preuzet kao novogradnja s necjelovitom domaćom posadom.
Priča o svakom brodu počinje u brodogradilistu pa ću i ja krenuti tim redom.
Rukovodeći dio posade, zajedno s tehničkim inspektorom, u Koreju je stigao 15-tak dana prije primopredaje
kako bi se upoznao s osnovnim detaljima broda i opreme te prisustovao
probnoj vožnji. Smješteni smo u hotelu udaljenom 20-tak minuta vožnje od
brodogradilišta. Svako jutro oko 8 sati
Magbanua Edward, 3. časnik palube
Abis Elias Marcos, 2. časnik palube
Kap. Lukša Jovica, Zapovjednik
Ivo Kukuljica, 1. časnik palube
Pavle Čerjan, Upravitelj stroja
Nikša Karaman, l. časnik stroja
Socguang Edison, 2. časnik stroja
Pagonsuan Rodolfo Jr. , 3. časnik stroja
13
Redovna vježba
krećemo na posao u brodogradilište, iz
kojeg se u hotel vraćamo u večernijm
satima. Svega nekoliko dana nakon našeg dolaska planirano je isplovljenje na
probnu vožnju. Kratki period do tada
koristimo za upoznavanje broda. Tijekom probne vožnje, koja je trajala 3
dana, utvrđene su osnovne manevarske
karakteristike broda, izvršene kontrole
rada svih uređaja i parametri stroja. Sve
je uglavnom prošlo bez problema i nije
bilo nekih bitnijih nedostataka. Nakon svega morali smo u kratkom periodu napraviti sve kako bismo nakon
isplovljenja imali što manje problema
i neugodnih iznenađenja. U tome su
nam uvelike pomogli djelatnici firme
Promaris koji su angažirani na nadzoru
gradnje našeg i ostala dva broda, AP
Slano i AP Ston, koji se u istom brodogradilištu grade za Atlantsku plovidbu.
Oni su već dobro upoznati s načinom
rada u brodogradilištu, pa su uz njihovu asistenciju sve primjedbe riješene na
najbrži mogući način. Sama organizacija poslova u brodogradilštu dovedena je
do savršenstva. Od polaganja kobilice
do isporuke broda protekla su svega 3 i
po mjeseca, što je izuzetno kratak period. Podatak da STX brodogradilište isporuči oko pedesetak brodova godišnje
dovoljno govori sam za sebe.
Tri dana prije primopredaje stiže i ostatak posade (filipinska posada i dva naša
vježbenika). Posljednji je na redu ukr14
caj hrane, potrošnog materijala, maziva i opreme. Primopredaja broda je
izvršena 4. travnja 2012. u 15:20 sati
po lokalnom vremenu, dva dana prije
dogovorenog roka isporuke. Nakon
primopredaje ostali smo još jedan dan
u brodogradilištu kako bi se sve što je
ukrcano dodatno osiguralo i pripremilo za otvoreno more. Dana 6. travnja
2012. isplovljavamo iz brodogradilišta
te ostajemo još jedan dan na sidrištu
i obavljamo ukrcaj goriva. Stigle su i
upute za prvo putovanje. Luka odredišta Prince Rupert, zapadna obala Kanade, ukrcaj pšenice za bangladešku luku
Chittagong. Dakle, prvo putovanje u
balastu preko Tihog oceana u trajanju
od 14 dana. Bit će dovoljno vremena
da se steknu prvi dojmovi o brodu i sve
pripremi za prvi ukrcaj tereta.
Napokon, 7. travnja 2012., dan prije
Uskrsa, a nešto iza podne, vitlamo sidro i krećemo na prvo putovanje. Uskrs
je prošao radno, prvi je dan po moru
i nema vremena za odmaranje. Na zapovjedničkom se mostu drugi i treći
časnik palube temeljitije upoznavaju s
navigacijskom i ostalom opremom, uz
asistenciju zapovjednika i 1. časnika palube Iva Kukuljice. Brod plovi i ne smije
biti nikakvih nepoznanica ili nedovoljnog poznavanja osnovnih uredjaja. AP
Astarea je opremljena s najsuvremenijom navigacijskom i komunikacijskom
opremom. Uz najmodernije radare i
autopilot tu su i elektroničke navigacijske karte te sustav navigacije NACOS koji omogućava da autopilot sam
slijedi rutu ucrtanu na elektroničkoj
karti i sam mijenja zadane kurseve. Sva
ta čuda elektronike su svakako velika
pomoć, ali na moru nismo jedini brod.
Ljudski faktor je još uvijek najvažniji
element sigurnosti. Ugrađena satelitska komunikacijska oprema omogućuje stalnu telefonsku vezu i elektroničku poštu. Nažalost, zbog visoke cijene
instaliranja, internetsku vezu još uvijek
nemamo, i to je ono što nam ponajviše nedostaje. Kabine časnika i posade
te prostorije za dnevni boravak su više
Pavle Čerjan, upravitelj stroja
Sindaven Mardv, glavni kuhar
nego komforno i kvalitetno uređene.
Svi smo zadovoljni time što nam novi
brod pruža. U strojarnici je prvih par
dana uvedeno dežurstvo kako bi se svi
eventualni nedostaci odmah otklonili.
Upravitelj stroja, dipl. ing. Pavle Čerjan, ne prepušta ništa slučaju.
Odmah po isplovljenju izvršene su
osnovne vježbe sigurnosti i provjerena
oprema za spašavanje i gašenje požara.
Posada uredno odrađuje zadane poslove
i zasad nema nikakvih problema. Vježbenici palube i stroja obučavaju se uz
nadzor nadređenih časnika. Slijedi i privikavanje na filipinsku kuhinju. Kuhar
povremeno pokušava prilagoditi način
kuhanja da bude što sličniji zapadnom
ukusu. Ponekad mu to i pođe za rukom.
Putovanje protiče dosta mirno, vrijeme
nas je poslužilo. Plovi se sjevernom rutom iznad Aleutskog otočja. Temperature oko nule sasvim su uobičajene
krajem travnja u ovom području. Nešto lošije vrijeme dočekalo nas je samo
dan pred dolazak u Kanadu. Na sidrištu gradića Prince Rupert, koji se nalazi
uz granicu Kanade s Aljaskom, čekamo
na ukrcaj tereta. Ne bunimo se. Sidrište je sigurno, a krajolik da se odmore
oči. Snijeg još uvijek pada po okolnim
vrhovima iako je sami kraj mjeseca
travnja. Nakon desetak ugodnih dana
provedenih na sidrištu došao je na red i
prvi ukrcaj koji je trajao nepuna 2 dana
i sve je prošlo bez i najmanjeg problema. Ukrcano je planiranih 55000 tona
žita. Gotovo na maksimalnom gazu
isplovili smo iz luke Prince Rupert prema Singapuru. U Singapuru je planirana nadopuna zalihe goriva, hrane i
ostalog materijala, a zatim nastavljamo
putovanje za Chittagong. Ruta preko
Tihog oceana ponovo nas vodi iznad
Aleutskog otočja, zatim uz Kurilske
otoke prema Japanu, kroz Korejski
i Tajvanski prolaz prema Singapuru.
Ukupno 22 dana plovidbe, ukoliko nas
posluže vremenski uvjeti. U Singapuru nas očekuju prve kontrole i redovni
pregledi broda. Zbog toga ovo dugo
putovanje treba što kvalitetnije iskoristiti kako bi se sva papirologija uredno
posložila i pregledi prošli bez primjedbi. Prvi dojmovi plovidbe s nakrcanim
brodom, ili kako bismo mi rekli "u kargu", više su nego zadovoljavajući. Brod
dobro "bati" more. Nakon mjesec dana
od isplovljenja iz brodogradilišta sve je
već manje više uhodano. Prvi pozitivni
dojmovi o brodu su se potvrdili tijekom
mjesec i nešto više dana. Korejanci su
obavili solidan posao. Privikli smo se i
na filipinsku posadu, koja doduše zahtijeva nešto drugačiji pristup od onog na
koji smo navikli s domaćom posadom.
Jasno nam je i to da ćemo se povratku
kući ovaj put veseliti nešto više nego
inače, ako nizašto drugo, radi domaće
kuhinje sigurno.
Nadam se da sam Vam ukratko uspio
predstaviti brod AP Astarea, kojem
usput želim dug vijek i što manje nemirnog mora pred pramcem. Vama,
poštovane čitateljice i čitatelji, želim
ugodno i toplo nadolazeće ljeto uz
puno zdravlja i sreće.
S još uvijek hladnog Tihog oceana lijep
pozdrav šalje Vam posada broda (Pavle,
Ivo, Nikša, Josip, Hrvoje, Jurica, filipinska posada) i zapovjednik kap. Lukša Jovica.
Jurica Vojvodić, vježbenik stroja
Josip Cetinić, elektroničar
Hrvoje Karač, vježbenik palube
15
m/b AP Argos
E
vo mene ponovno u Bulletinu,
ovaj put se javljam s kineske
novogradnje m/b AP Argosy.
Zadnji put to je bilo 2008. godine, sa
Zapovjednik m/b AP Argosy
kap. Ivica (Đanko) Zupčić
16
m/b Zagreb. Kina, isti grad, isto brodogradilište, skoro isti ljudi u brodogradilištu, domaća atmosfera. Ipak,
to je Kina, tamo se sve iz dana u dan
sy
mijenja. Jingjiang (grad
gdje je brodogradilište)
u ove 4 godine puno se
promijenio. Sve ono što se u
ono doba gradilo ili počinjalo
graditi, sada je završeno i još
mnogo toga novoga napravljeno
i sagrađeno. Novih kuća, zgrada, nebodera, hotela, maxi shoping centara,
putova, zelenih površina (Kinezi vole
zelenilo) kao u priči. I samo brodogradilište se iz temelja promijenilo:
nove upravne zgrade, hangari, radione, nepregledne površine za smještaj
brodskih sekcija i ogroman dok (gdje
se istodobno grade, odnosno slažu
sekcije za 4-5 brodova istovremeno,
uglavnom brodova panamax poput
našeg AP Argosy). Kancelarije, uredi nisu više u samom brodogradilištu
nego izvan brodogradilišta u naselju/
kompleksu lijepih malih kućica koje
se zove “rose villas”. I restoran brodogradilišta (tipa samoposluživanje)
je novi, veliki, lijepo uređen, čist. Ja
osobno nisam ljubitelj kineske kuhinje i hrane, ali moram priznati da je
za razliku od prije, izbor jela na zavidnoj razini. I kvaliteta ponuđenog
u takvom restoranu (kojeg bismo mi
nazvali “radnička menza”) iznenađu-
jući je. U svakom slučaju to je sada
neka druga, moderna Kina. Izgleda
da se tu samo ljudi i njihovi običaji i
ponašanje ne mijenjaju. Ne može im
se to zamjeriti, to je drugi svijet, druga
kultura, drugi način ponašanja, druga
civilizacija, jednom riječju, to su Kinezi. Nekada mi je žao što možda u
nekim stvarima i mi nismo kao oni. U
nas, u gradu ljudi dolaze “sa strane”,
ne prihvaćaju naše običaje i kulturu,
nego obratno, mi pomalo prihvaćamo,
odnosno oni nam nameću svoje običaje, kulturu i govor. Kinezima se to
nikada neće dogoditi.
U Kinu sam stigao s brodskim elektroničarom Hrvojem Prkom, 24. veljače. Smjestili smo se u hotel “Jingjiang Yangce River Hotel” gdje nam je
bio organiziran smještaj. Dočekali su
nas moji stari prijatelji Marek (Poljak)
i Alex (Kinez) koji još od naše prve
novogradnje rade za našu tvrtku. Naravno da smo u restoranu hotela popili
piće dobrodošlice i večerali, odnosno
počeli se privikavati na kinesku hranu. Nakon te večeri svaki dan je isti,
ujutro u 08:00 u brodogradilište, uvečer u 18:00 natrag u hotel, ako ne bi
bilo kakvih “iznenađenja” pa bi trebalo kasnije ostati u brodogradilištu. U
hotelskoj sobi smo uvijek imali pokoju
konzervu ili nešto slično za pojesti, što
smo kupili u lokalnim dobro opskrbljenim samoposlugama. Ja sam i ovaj
put ostao vjeran samoposluzi u kojoj
sam kupovao “provištu” i 2008. godine i koju sam prozvao kineski Pemo.
I doma mi je Pemo shoping no. 1 u
gradu (i okolici), pa zašto to ne bi bilo i
u dalekoj Kini. Za reći pravo, ne znam
kako se taj shoping stvarno zove, ali
svi naši koji dođu i duže borave u
Jingjiangu znaju za shoping Pemo.
Ako Atlantska nastavi graditi brodove
u Jehi brodogradilištu (nakon još tri
sister shipa koji su u izgradnji), mogao
bi naš Pemo iz grada početi razmišljati o otvaranju “pravog Pema” shoping
centra u Kini, Jingjiangu. U nedjelju,
kad ne bi bilo izvanrednih poslova u
brodogradilištu, uglavnom bi Hrvoje i
ja pošli kod nekoga od naših, koji su se
smjestili u iznajmljenim stanovima, na
svečani objed ili večeru. Ako nas oni
i ne bi pozvali, mi bismo se “pozvali”
sami. Upravitelj stroja ing. Pero Batinić, prvi časnik palube Ante Dujić, i
prvi časnik stroja Pero Radić, koji su
došli ovamo 15 dana prije nas, bili su
u takvim stanovima. Ujutro bismo se
svi skupa našli u gradu, pošli u Pema,
kupili mesa za juhu, graha rogačića i
ostalog što bi nam bilo potrebno za
spraviti objed ili večeru. Kupili bismo
i malo kineskog vina i piva da atmosfera bude “domaća”. Najvažnije je bilo
skuhati dobru juhu sa zanzarelama, a
kasnije lešo meso i salsu od pomadora, skoro kao da smo doma. Dva naša
17
Časnici palube s lijeva na desno:
3. časnik palube – Narcis Čimić
1. časnik palube - Ante Dujić
zapovjednik – kap. Ivica Zupčić
2. časnik palube – Cvijeto Arbulić
primorca, Batinić i Radić, nisu baš bili
oduševljeni kuhanjem i pranjem pjata,
ali je zato Ante Dujić iz Krila Jesenica
bio pravi kuhar, voli kuhinju i kuhanje, a nije mu bilo teško i pjate oprati.
Rekao nam je Ante da bi nam pripremio i “soparnik”, specijalno, tradicionalno jelo s područja svog kraja, ali
Kinezi u kuhinjama nemaju ni pećnice, a da ne govorimo o “kominu”. Taj
soparnik sam jednom davno probao,
na brodu, jedrenjaku Tirena, nakon
proslave Svetog Nikole u gradu, kao
gost, uzvanik našeg gospara Marija
Duića i njegova sumještanina vlasnika
i zapovjednika broda. Jelo je stvarno
odlično, specifično, samo među sastojcima ima po mom ukusu malo previše česna, što je dobro za onoga tko ga
voli, ali eto ja nažalost nisam baš ljubitelj česna u hrani iako je, kako kažu
zdrav kao sastojak i dodatak svakom
jelu. Ne smijem zaboraviti napomenuti da je naš Ante, neput gospara Marija Duića, odnosno gospar Mario mu je
dundo. Vjerujem da je zato Ante dobar kao čovjek/osoba, “pošao na dunda Marija”. Proslavili smo i dva rođendana u Kini (Dujića i Radića), bilo je i
kolača, torte, naravno kupovne.
Krštenje (naming ceremony) broda
je obavljeno 9. travnja. Kuma broda
je bila kćer predsjednika uprave brodogradilišta gospođa Audrey Yu Jin.
Ceremonija je bila svečana i prikladna,
u kineskom stilu, upriličena na obali
brodogradilišta uz sami brod. Imali
smo i “red carpet” tako da sam po prvi
put i ja šetao po crvenom tapitu. Za
tu priliku, iz nekog obližnjeg grada,
naš Aleks/Kinez uspio je organizirati,
18
na zahtjev našeg direktora
flote, i dolazak dva katolička svećenika (naravno
Kineza) koji su uz prikladnu molitvu krstili brod.
Od strane naše tvrtke, na
ceremoniji su osim nas bili
nazočni član uprave i direktor flote dipl. ing. Marin Matana,
član uprave, tajnik društva g. Ivica
Šurković, g. Hrvoje Dunatov i tehnički inspektor dipl. ing. Nikola Napica.
Tijekom ceremonije izmijenili smo poklone. Brod je od kume dobio veliku
žutu žabu (rekli bi Konavljani “žabu
puvaču”), mislim da je od alabastra, na
drvenom postolju. Ima ispružen jezik
na kojemu su novci, kovanice. Govore
da je to znak sreće i bogatstva. Tko
je ima, bit će sretan i uvijek će imati novaca, bit će “pun ko brod”!? Od
naše tvrtke brod je dobio prekrasnu
umjetničku sliku jedrenjaka pod punim jedrima u posebnoj tehnici. Nakon toga smo svi skupa otišli na brod
u obilazak.
U večernjim satima upriličena je svečana večera u Jingjiang international
hotelu. Raznovrsne hrane je bilo u
izobilju, atmosfera je bila odlična, prijateljska. Dana 10. travnja u 18:00
sati po lokalnom vremenu (10:00 sati
utc) je bila službena predaja broda
vlasniku. Naravno i nakon toga čina
bili smo na večeri u istom hotelu, ali
na sreću večera nije dugo potrajala jer
smo izgleda svi bili “malo umorni” od
prošle večeri.
Ovaj brod je brod-blizanac našim novogradnjaPosada stroja
Gornji red – s lijeva na desno:
mehaničar – Mile Maričić
električar – Hrvoje Prka
1. časnik stroja – Pero Radić
3. časnik stroja – Boris Šijaković
Donji red – s lijeva na desno:
vježbenik stroja – Ivo Jeljenić
čistač – Alen Dolić
upravitelj stroja – Pero Batinić
2. časnik stroja – Desimir Surjan
mehaničar – Mojaser Seidijevski
ma iz ovog istog brodogradilišta, m/b
Zagreb i Miho Pracat. Bulkcarrier,
tipa panamax s duplom oplatom.
Oznaka pod kojom se gradio je “JEHI
08C-003”. Brodogradilište: Jiangsu Eastern Heavy Industry co.,Ltd,
Jingjiang. Dužina preko svega 229,0
m, širina 32,26 m, visina od kobilice
do vrha jarbola 49,985 m, težina praznog broda 14065,20 m, na ljetnoj
oznaci nadvođa gaz 14,62 m, nadvođe 5,65 m, deplasman 93287,80 mt,
nosivost 79222,60 mt. Gross tonnage 43717 rt, neto tonaže 26510 rt.
Porivni stroj “Hyundai Man B&W”,
engine manufacturer “Hyndai Heavy
Industries co.,Ltd”, engine no.aa4331,
engine type 7s50mc-c, rated power/
speed 11620kw/127rpm, brzina 15,0
čvorova.
Nakon predaje broda i mi smo se konačno iz hotela i stanova preselili i
ukrcali na brod. Tada smo bili “svoj na
svome”, ali su onda počele one slatke
muke smještaja, opremanja broda potrošnim, inventarskim materijalom,
gorivom, mazivom, pitkom vodom,
hranom, kantinom i ostalim. Brodski
kuhar Luko Pavličević i konobari Ante
Boro i Mateo Mimica rade “punom
parom”, špaher se ne gasi. Mi uživamo
u prvom “nekineskom” obroku nakon
dužeg vremena, a dolaze na brod na
marende, objede i večere i kineski prijatelji iz brogradilišta, gusta ih naša
kuhinja, sve im je ukusno, a naš freški
kruh posebno, jedu ga uz hranu i nakon obroka kao kolač.
Uskoro se javlja naša komercijala,
chartering/comop, brod je zaključen za
prvo putovanje, ukrcaj tereta ugljena u
Posada palube
Gornji red – s lijeva na desno:
kormilar – Denis Domijan
kormilar – Dražan Jadrić
kormilar – Lindo Žuvela
vođa palube – Arsen Madir
3. časnik palube – Narcis Čimić
1. časnik palube - Ante Dujić
2. časnik palube – Cvijeto Arbulić
Donji red – s lijeva na desno:
vježbenik palube – Antun Butijer
mornar – Mario Nodilo
kormilar – Josip Turkalj
luci Port Kembla, Australija za istočnu
obalu Indije via Singapore (nadopuna
goriva). 14. travnja u 12:00 lokala odlazak iz brodogradilišta. Na rivi mnoštvo Kineza, radnika brodogradilišta te
naši prijatelji i suradnici koje ostavljamo u nadi da će uspješno privesti
kraju, za sada planirane i ugovorene
tri novogradnje u istom brodogradilištu. Do našeg odlaska već je položena
kobilica i spajaju se sekcije u suhom
doku našeg sljedećeg broda-blizanca
m/b AP Jadran. Iako je brod registriran pod zastavom Marshall Islands,
luke pripadnosti Majuro i sa državnom
zastavom Maršalovih Otoka na krmi,
na jarbolu krova kormilarnice viju se,
uz kinesku zastavu, zastava Republike
Hrvatske, zastava naše tvrtke/društva i naravno na provi zastava našeg
zaštitnika i parca svetog Vlaha. Kada
je otpušten i zadnji konop, Kinezi na
rivi i mi na brodu aktiviramo obvezni
“kineski vatromet”, lete rokete na sve
strane, buka zaglušujuća, a sve to popraćeno uz gromoglasni zvuk brodske
sirene. Jednom riječju, veličanstven i
svečan ispraćaj našeg broda na njegovo prvo putovanje. I tako mi partili iz
Kine uz zagovor svetog Vlaha i naše
drage i uvijek štovane Gospe od Danača. Njihove slike (poklon časnih sestara s Danača pred moj odlazak u Kinu)
već su postavljene na zapovjedničkom
mostu, strojarnici, u salonima časnika
i posade i u mojoj kabini.
Putovanje u “manovri” s peljarima
nizvodno Yangtze rijekom prolazi bez
problema i 15. travnja u ranim jutarnjim satima iskrcavamo i zadnjeg
kineskog peljara na peljarskoj stanici
“cjk”. Napokon AP Argosy zaplovi
punom brzinom prema luci ukrcaja
tereta, odredištu Port Kembla, Australija. Kao da je i on jedva dočekao
trenutak da izađe iz Žute rijeke i dođe
na otvoreno, duboko i plavo more jer
je sada i on “svoj na svome”. Tek sada
i brod i mi “lakše dišemo”.
Na putu do Australije prati nas, Bogu
hvala, lijepo vrijeme. Brzina i potrošnja goriva broda u balastu zadovoljavaju ugovorene vrijednosti, brzina je
čak i znatno veća od ugovorene. Bez
ikakvih problema stižemo na vanjsko
sidrište luke Port Kembla, 29. travnja u 10:00 sati lokala. Već prije smo
dobili informaciju od unajmitelja i
njihovih agenata da se predviđa duži
boravak na sidrištu, odnosno čekanje
na vez i ukrcaj tereta u luci. Prema informacijama koje smo dobili u razgovoru s ostalim brodovima na sidrištu
oko nas (ima ih dvadesetak) ovdje je
more puno kvalitetne ribe i oliganja,
svi govore da po cijele noći ribaju i više
ne znaju gdje će sa ribom i olignjima,
a mi ništa, nema ribe i dalje jedemo
kinesko meso!? Razlog je jednostavan,
nitko od nas se nije sjetio u Kini prije odlaska kupiti “pandivjernu”, udice, olova,
“peškafonda” i ostale
“atrace” za ribanje. Ima
zato ona naša dobra i pametna stara izreka: “sam
pao, sam se ubio”!
3. svibnja, na sidrištu Port Kembla,
dobivamo i lijepu vijest, poruku iz
glavnog ureda gdje se navodi da je
naš 1. časnik palube, kap. Ante Dujić,
predviđen za unapređenje u zvanje zapovjednika broda te da se do njegovog
iskrcaja s broda, prije samog čina unapređenja, na brodu obavi adekvatna,
praktična “familijarizacija”, s budućim
zvanjem. Svi smo s oduševljenjem i radošću primili tu vijest. Drago nam je
da Atlantska plovidba nastavlja svoju
dugogodišnju dubrovačku tradiciju u
odabiru kvalitetnih i sposobnih časnika palube za unapređenje u zvanje zapovjednika na brodovima tvrtke.
Sukladno freško zaprimljenoj obavijesti od agenta, vez u luci Port Kembla
predviđa se 29. svibnja, a završetak
ukrcaja tereta ugljena i isplovljenje 31.
svibnja, abd ( "Ako Bog Da"). Daleko
je još do Singapura i Indije, ali već se
počelo naveliko razmišljati i razgovarati o mogućnosti prve smjene posade
u Singapuru i/ili Indiji.
Eto mislim da bi bio red ovaj članak u
neko doba privesti kraju. Možda sam
štogod interesantno zaboravio napisati, a možda sam u nekim dijelovima
bio preopširan, neke stvari i događanja
i nisu baš prikladni za ovakvo ozbiljno
“štivo” pa o njima nisam ni pisao, ali
ništa zato, bit će, ako Bog da, valjda
još prilike i tema za zimsko izdanje
Atlant buletina, a do tada svih skupa
srdačno pozdravljam iz zemlje klokana.
Bijelo osoblje
S lijeva na desno:
2. konobar – Mateo Mimica
kuhar – Luko Pavličević
1. konobar – Ante Boro
19
m/b AP Slano
D
Zapovjednik m/b AP Slano
kap. Davor Mojsić
20
ana 26. travnja 2012. uputili smo se nas četvorica
(Radetić, Lučić, Brać i ja)
na put prema Koreji i brodogradilištu STX Jinhae na preuzimanje NOVOG broda AP Slano - da služi svima
na čast i radost i plovi pod zaštitom
svetog Nikole i svetog Vlaha mnogo
godina.
28. travnja 2012. (baš na moj rođendan – hvala na poklonu i časti!) imali
smo i prvi susret s industrijom STX
brodogradilišta i mnoštvom brodova,
završenih i tek započetih, te pronašli našeg ljepotana, naš dom sljedećih
mjeseci. Kako ne bismo ponavljali da
je “svaki brod lijep, a kapetanu najljepši baš njegov”. Već smo unaprijed
znali da se radi o kvalitetnom brodu.
Predhodnici su mu iz ovog brodogra-
dilišta brodovi Imperial, Libertas, AP
Astarea - a sljedeći AP Ston u izgradnji, “slaganju”. Mnoge će zanimati
to “slaganje”, što je točno jer se brod
radi u sekcijama na mnogim lokacijama. Neke se sekcije izrađuju unutar
samog brodogradilišta, a neke drugdje i donose maonama. Brod se tako
praktički slaže kao od lego kocaka.
Organizacija samog brodogradilišta
je vrhunska te mi je drago da sam, uz
primopredaju do sada mnogih rabljenih brodova, došao i na preuzimanje
novog broda. Čast mi je, ali i obveza
da početak eksploatacije prođe mirno
bez problema i šokova. Kao što sam
se ja radovao, istu sam radost u očima
i riječima primjetio kod svih članova
posade s hrvatske strane – Denisa Radetića - upr. stroja, Ivice Lučića – 1.
o
čas. pal. i Marijana Braća - 2. čas. str.
Nakon prvog radnog dana i upoznavanja s brodom, već sutradan smo
bez lijerice (koju nam KUD Žutopas
nije uspio dostaviti) zaplesali malo
linđa, a malo konavosku poskočicu i
zavlačili se po svim dijelovima broda
pokušavajući pronaći nepravilnosti i
greške u opremanju broda prije skorašnje predaje vlasnicima. Sve nesukladnosti smo javljali mjerodavnim,
posebno odličnom timu Promaris
nadzora gradnje na čelu s g. Željkom Sutonom. Probna vožnja je već
bila zakazana za 29.-30. travnja. Tek
se tada spoznaju neke stvari o brodu ili se pokažu neispravnosti. Brod
se maksimalno opterećuje i za sve
ispravke ima vremena do 14. svibnja, kada je planirana primopredaja.
Kako sam naveo, uz rad i umor vrlo
brzo je došao i taj dan. Uz skromnu
primopredaju s ponosom smo istakli
zastavu Republike Marshall Islanda,
bandijere Lijepe Naše, Republike Hrvatske, Atlantske plovidbe i na pramcu bandijeru svetog Vlaha. Neka se
vijore dugi, dugi niz godina.
Na brod s nama, sada već šestoricom
Hrvata, došla je i filipinska posada
(16) Mid-Oceana Managementa.
Da ne bi sve izgledalo previše ozbiljno, spomenut ću anegdotu koja nam
se dogodila u liftu hotela Nice gdje
smo bili smješteni do primopredaje.
U lift smo ušli nas četvorica i nakon ulaska pete VIP osobe zasvirao
je alarm lifta baždaren na 11 osoba
ili na maximalno dozvoljeni teret od
750 kg. Tko će znati zašto je alarmirao - oni nemaju Meštra Hendića - ali
vjerujatno zbog naše visine, svi smo
oko 190 cm i više. Što je tu je i “peti
ortak” je morao pješke da bi se nas
četvorica popeli liftom do naših soba.
16-17. svibnja smo proveli na sidrištu luke Jinhae radi nadopune goriva
i maziva te dodatnih popravnih radnji
i sinhronizacije uredjaja i izvršili plan
putovanja. Određen nam je ukrcaj
tereta u luci Prince Rupert (na zapadnoj obali Kanade), a iskrcaj u luci
Vera Cruz, istočna obala Mexica, s
prolaskom kroz Panamski kanal. Zanimljivo i lijepo putovanje. Marijachi
– eto nas!
17. svibnja u 11:00 sati započelo
je prvo putovanje “svom snagom”
brodskog porivnog stroja (9480 kW)
u kursu NE i prolaz Tsugaru između
ABENDAN NELSON - konobar
PEREZ CELEDONIO - glavni kuhar
japanskih otoka Hokkaido i Honshu
pa uz Kurilsko otočje i Kamchatku
kroz Aleutske otoke, da bi na kraju
prolazom Unimac (Aljaska) pravocrtno došli pred luku odredišta Prince
Rupert na zapadnoj obali Kanade,
ploveći pretežno po mirnom i tihom
moru.
U petnaestak dana hrvatsko-filipinska posada se upoznala i krenula ispravno i kvalitetno opslužujući
brod. Vlada radna atmosfera uz svakovečernje pjevanje filipinske posade
za njih božanskih karaoka. Zahvalni
su glavnom uredu.
29. svibnja u večernjim satima uplovili smo u luku Prince Rupert. Nakon
formalnosti u dolasku ostali smo u
pripravnosti jer se za područje Prince
Časnici palube
ASUNCION GOMERCINDO - 2.ČAS.PAL
IVICA LUČIĆ - 1.ČAS.PAL.
ALLEN CORONADO - 3-ČAS.PAL.
21
JUMAWAN ARNEL - MORNAR
VIRTUDAZO EDWIN BADELIC - MORNAR
ZORAN MEDAKOVIĆ - KADET
DELA CRUZ BERNIE - KORMILAR
BAHIL JUVEN - KORMILAR
HADJE BALERA - KORMILAR
PANCHO TRONI - VOĐA PALUBE
IVICA LUČIĆ - 1.ČAS.PAL.
Rupert davalo upozorenje olujnog nevremena. Sreća je bila na našoj strani.
Brod i mi nećemo morati patiti valjajući se i posrćući na teškim valovima.
Svi posjetioci su istakli ljepotu broda.
Pa stvarno jest lijep, nama na ponos.
Dio urednosti djelomično pripada i
vrijednim rukama mnogih žena iz
brodogradilišta STX koje su radile na
bojanju i čišćenju, bez imalo povlastica u teškim radovima.
31. svibnja još uvijek čekamo na sidrištu luke da nemilosrdna kiša, odlika ovog područja (jer ovo nije naš
sunčani Grad) napokon prestane i
započne ukrcaj Canole. U poslijepodnevnim satima na brod su došli
predstavnik lučke ispostave, agencije i dvije mlade studentice koje
su trenutno na obuci lučkog poslovanja. Prema starom običaju brodu
i kapetanu se predaje plaketa s posvetom za Maiden voyage a svaka
luka se ponosi kada novi brod dođe
na svom prvom putovanju u njihovu
luku. Skromno čašćenje gostiju i neobavezan razgovor nije dugo potrajao, predan im je promidžbeni materijal Lijepe Naše i Grada bisera, a mi
smo nastavili s našim svakodnevnim
obvezama.
Kako iza kiše dođe sunce, brod se
kupao u suncu kao (Cesarićeva)
“voćka poslije kiše”. Drugog dana
lipnja započeo je prvi ukrcaj tereta,
22
čime je brod svakim svojim segmentom ušao u eksploataciju. Neka ga
na svim putovanjima prati dobro
more i zdrava i zadovoljna posada,
kao što i hoće, ako Bog da.
5. lipnja isplovili smo iz luke Prince
Rupert, dalje Tihim oceanom prema
sunčanijim i toplijim krajevima Paname i Meksika.
Do sada Vam nisam ni pokušao predočiti tehničku stranu broda: radi se
o brodu bulkcarrieru tipa Supramax
s 4 palubne dizalice. Brzina u balastu 14,5 čvorova, a u teretu 14,0
čvorova Svi uređaji do sada, uz manje sinhronizacije, rade kao “švicarci”. Besprijekorno.
Svim našim obiteljima, svim našim
cijenjenim djelatnicima Atlantske
plovidbe na čelu s Upravom i Vama
štovani čitatelji želimo od srca SVAKO DOBRO.
Posebni pozdrav upućujemo sestrama franjevkama sa Danača znajući
da će se još jedan brod i posada naći
u njihovim molitvama. Veliko im
HVALA.
Veliki pozdrav svim Slanjanima: Mozarama, Perušinama, Golićima, Franušićima, svim sadašnjim i budućim
pomorcima i svim PRIMORCIMA.
Neka brod nosi ime Vašeg mjesta na
ponos i radost svih Vas i nas.
MARIJAN BRAĆ - 2.ČAS.STR.
DENIS RADETIĆ - UPRAVITELJ STROJA
FRANO KORUNIĆ - VJEŽBENIK STROJA
PANES EUGENIO - MEHANICAR
QUIRE-QUIRE MARLON - ELEKTRIČAR
SARMIENTO RAYMUND - 3.ČAS.STR.
BALA JAKE - MAZAČ
SOLIS GILBERT - ČISTAČ
ILUSTRISIMO LEO - 4.ČAS.STR.
Posebni projekti
Atlantske plovidbe
dr. sci. Antun Asić, kap.
šef Službe za posebne projekte
Marine
U prethodnim brojevima Buletina
izvještavali smo o namjeri Atlantske
plovidbe da širi djelatnost nautičkog
turizma realizacijom projekta marina
Gruž i Slano. Za gradnju i korištenje
u pomorskom dobru, a to razumijeva
more, kopno, dno i podzemlje
(namijenjeno općoj upotrebi i od
općeg je interesa za Republiku
Hrvatsku) potrebno je na javnom
natječaju dobiti koncesiju. Natječaj za
dobivanje koncesije za marinu Gruž
raspisala je Vlada jer je predviđena
marina s više od 200 vezova u
nadležnosti države, dok je natječaj
za marinu Slano raspisala Skupština
Dubrovačko-neretvanske županije.
Na oba natječaja, raspisana krajem
2011., osim Atlantske plovidbe javili
su se i drugi ponuđači. Na natječaju
za marinu Slano, na županijskoj
skupštini koncesija je dodijeljena ACI
Clubu, koji je prema matematički
utvrđenoj formuli dobio više bodova,
dok rezultati za marinu Gruž još nisu
poznati.
Položena je “kobilica”
za Atlant poslovni
centar u Gružu
Nakon pripremnih radova u studenome i dijelu prosinca započelo se
s bušenjem pilota obodnog vijenca
zaštite građevinske jame te injektiranjem podzemnog sloja ispod buduće
temeljne ploče zgrade, ili ispod kote
od 9 metara ispod površine mora.
Završivši s izradom obodnog vijenca
pilota duljine 255 metara, prosječne
visine oko 12 metara započelo se s
iskopima unutar vijenca na površini od oko 3.850 m2 .Tako iskopano
“skladište” koje treba primiti građevinu s tri podzemne etaže, do nivoa
okolnog terena, ima volumen od
oko 46.000 m3, ili kao sva skladišta
jednoga handysize broda. Glavninu
radova bušenja i injektiranja izveli
su Geotehnika inženjering iz Zagreba i hrvatska podružnica Zakladani
staveb iz Češke, dok je radove iskopa izveo Georad iz Makarske. Tako
gradilište, osim što obiluje mnoštvom
hrvatskih dijalekata, ima i svoju višejezičnu dimenziju.
Piloti su usidreni sa dva reda sidara u
okolno zemljište, a nakon iskopa presvučeni su i poravnati tankim slojem
mlaznog betona (što bi mi amateri re�kli «špricom») za podlogu hidroizola�cije. Već smo u dosadašnjim osvrtima
o gradnji objekta istakli važnost potrebe dobre hidroizolacije podzemnog
dijela građevine, s obzirom na tlakove vode oko oboda građevne jame te
ispod temelja. Na gradilištu se i najmanja propuštanja pažljivo brtve, a
voda koja se nakuplja ispod temelja
stalno se pumpa iz četiri upojna bunara, «kaljuže». Na dno građevinske
jame nabija se tucanik, a preko njega
lagani sloj betona kao podloga za izolaciju i temeljnu ploču. Impresivno je
vidjeti gustu mrežu armature koja se
postavlja za temelje debele 1,20 metara u koje će se utrošiti oko 4.700 m3
betona ili oko 520 kamionskih betonskih miksera. Zbog svoje površine od
oko 3.800 m2 i tehnologije gradnje s
betonom, temeljna ploča se ne može
izvesti u jednom komadu, već se izvodi u više segmenata ili građevinskih
taktova svaki od oko 350 – 450 m2.
Konačno se u subotu 12. svibnja
2012. u 07,30 sati započelo se betoniranjem prvog segmenta temeljne ploče, tj. položena je prva sekcija “kobilice” zgrade u “suhi dok”, iz
kojega za razliku od pravoga broda,
ovaj građevinski “brod” neće nikada
isploviti. Radovi su neprekidno trajali do predvečerja. Prema projektu
Alfaplana, ovaj dio radova uz pomoć
podizvođača izvodit će Kamgrad iz
Zagreba. Nakon potrebnog vremena
sušenja betona temelja, na pojedinim
segmentima ploče počet će se izvoditi
konstrukcija, ne čekajući da se ostali
taktovi završe. Upravo kao i gradnja
broda u sekcijama.
U međuvremenu, dok se završava s
radovima iskopa i započinje s betoniranjem, pozorno se inklinometrima
i drugim instrumentima mjeri svako
milimetarsko pomicanje vertikalnih
pilota i kontrolira se nategnutost sidara. Radovi napreduju prema utvrđenom dinamičkom planu.
23
Razgovor
Upravitelj stroja
Nikola Pavlina
“PET PUNIH MATRIKULA”
NIKOLA PAVLINA
- Rođen 28.01.1950. godine u Banićima
- Ispit pomorskog stroja 16.07.1972.,
- Viša Pomorska škola 23.12.1981.,
- Praksa na p/b Dubrava 22.07.1968.,
- Prvo ukrcanje na m/b Kragujevac 22.05.1970.,
- Kao III časnik stroja na m/b Držić 24.10.1972.,
- Kao II časnik stroja na m/b Cvijeta Zuzorić 14.11.1973.,
- Kao I časnik stroja na m/b Kragujevac 14.06.1980.,
- Upravitelj stroja na m/b Kragujevac 30.05.1984.godine
- 1968. godine, kako je izgledalo
prvo ukrcanje, kada ste kao 18. godišnjak iz Pomorske škole, sa sela
iz Dubrovačkog primorja, iz Banića, došli na prvi brod Atlantske
plovidbe?
- Prvo ukrcanje 22. srpnja 1968. godine na parni brod Dubrava kao učenik
na praksi. Između trećeg i četvrtog razreda. Putovanje iz Ploča do Ždanova
u ondašnjem Sovjetskom savezu i nazad u Split. A prvo službeno ukrcanje,
kao vježbenika stroja bilo je 22. svibnja 1970. godine u Constanti na brod
Kragujevac. Što se tiče navegacije bio
sam educiran. Pokojni otac isto je profesionalno plovio. Iako za prvo ukrcanje ništa se ne zna... Zapovjednik je
bio Josip Osredkar. Upravitelj stroja
Frano Sunić. Tražio sam njegovo ime
u knjizi o pedeset godina Atlantske.
Nema ga. Nisam ga našao da vidim
koje je godine rođen. Inače, čif makinje je bio Ivan Puž iz Kostrene. Navego je na motorima i vodio sve poslove.
- M/b Kragujevac, i poslije prvog
ukrcaja, stalno vas je pratio. Dvanaest godina kasnije na tom brodu
postali ste prvi časnik i 1984. upravitelj stroja.
24
- Na tom brodu, od vježbenika stroja
godinu dana, pa prvog časnika 1980.,
avanco sam za upravitelja 1984. iako
sam, možda, najmanje plovio na Kragujevcu. Najviše na brodu Konavle,
koji je kasnije bio Cast Beaver, pa
Atlant 2. Na Mihu Pracatu plovio sam
godinama. Prvo ukrcanje u Antwerpenu, i kad smo ga prodali u Americi.
- I tako, tridesetak godina upravitelj stroja na raznim brodovima
Atlantske plovidbe pa i na ovim
najnovijim.
- Na novogradnji u Kini. M/b Zagreb.
Tamo sam proveo dosta vremena.
Od svibnja do isporuke 1. studenog
2008., a kao upravitelj skoro 28 godina. Danas je nova tehnologija, ali oni
stari brodovi imali su dušu. Danas je
na brodu manje članova posade nego
prije. Poslije večere više nemate s kim
biti. Svi su u kabinama. Laptopi. Igraju se ljudi stariji više od 30 godina.
Oženjeni. Imaju djecu. A ja sam na
brodu najstariji. Nema drugih mojih
godina. I svaki dan još uvijek dolazim u stroj. I prije radnog vremena, a
nekada i po 36 sati kad su manovre.
Bunkeri. Bez problema.
- U Atlantskoj plovidbi ste gotovo
cijeli radni vijek. Pokazuju to i ove
matrikule.
- Ne nosim ih slučajno, već radi ovog
intervjua, da se podsjetim. Teško je
tolike godine zapamtiti, svega što je
bilo. U ovih pet matrikula pedeset dva
su ukrcaja na brodove Atlantske plovidbe. Trideset jedan brod. Prvi brod
Kragujevac, ostao mi je u sjećanju. Pa,
Cast Beaver, odnosno prije Konavle.
Tamo sam proveo najviše vremena.
Punih 4-5 godina. Na primjer, na Držiću bio sam dvije godine. 24. listopada 1972. sam ukrcan kao treći časnik
u Kopru, a 20. VII. 1974. iskrcao sam
se u Fakuyami u Japanu. Za to vrijeme
sam bio treći. Kasnije sam avanco za
drugoga. 22 mjeseca na brodu. Čovjek
bi danas poludio jer su današnji uvjeti
plovidbe i rada na brodu neusporedivo teži. U to vrijeme, govorim o onim
starim brodovima kad je bilo više članova posade, boravilo se duže, mini-
malno godinu dana, ali i više u lukama
i stiglo se sve. Danas se u luci stoji jedan dan. Na Petki, u Brazilu od ukrcaja i iskrcaja pilota bilo je manje od
24 sata. Plus toga, sve poslove treba
obaviti, a da ne govorim o današnjim
kontrolama.
- U strojarnici za sve je uvijek odgovoran upravitelj stroja.
- Jest. Danas je ogroman presing jer
postoji takozvano planirano održavanje. Kompjuter svaki dan izbacuje
nove poslove. Uvijek se nešto događa.
I kvarovi. I sve to treba stići napraviti,
a o administraciji da ne govorim. Papirologije sve više. Skoro nema porta da
netko nešto ne kontrolira. Na primjer,
zadnji brod City of Dubrovnik. Nekoliko puta radili smo neke poslove u
strojarnici za koje trebamo dobiti odobrenje lučkih vlasti. Da se može raditi na glavnom stroju. Iz lučke uprave
dolaze vidjeti što se radi i da li se zaista
rade poslovi za koje smo tražili dozvolu. I tako.
- U ovih vaših gotovo četrdeset godina na brodu, a i u školovanju pomoraca, mnogo se promijenilo.
- Cijeli radni vijek proveo sam na
Atlantskoj, a danas malo mladih ostaje tu. Dođu do drugoga. Eventualno
do prvoga.
- Gdje su?
- Na raznoraznim kompanijama. Na
cruiserima naročito su traženi strojari.
Potražnja za strojarima je enormna.
Ne i za časnike palube.
- Pa, tko će vas naslijediti u Atlantskoj plovidbi?
- Uvijek će netko ostati. Starijima je
teško mijenjati kompaniju. Posebno
danas.
- Ponovo je kriza pomorskog tržišta. Vijednosti vozarina su u padu.
Atlantska plovidba, međutim,
objavljeno je iz Uprave, „zahvaljujući prije svega predhodnom
uspješnom financijskom poslovanju, uz mjere štednje i racionalnost
u poslovanju, ostvaruje program sa
7 novih brodova, nosivosti 500 tisuća tona“.
- To je nova stranica u povijesti Atlantske plovidbe. Vozarine su strašno niske
iako, koliko čujem, Atlantska plovidba ima ugovore. Primanja u dolarima
su smanjena 10 posto. Teško je prognozirati, ali vjerujem da će Atlantska
plovidba uspješno nastaviti prolaziti
na tržištu. I što je najvažnije, bez problema grade se novi brodovi iako je
puno brodova, naročito iz Kine i Južne Koreje. Kao u svakom poslu, ako
je veća ponuda nego potražnja, cijene
padaju i stari brod teško je zaposliti.
25
Hilton
Imperial
Dubrovnik
Ruhsar Eryoner,
glavna direktorica
hotela Hilton Imperial
Dubrovnik
P
red ulazak u srce sezone sa zadovoljstvom vas mogu obavijestiti da su svi naši poslovni
indikatori s pozitivnim predznakom.
Zahvaljujući činjenici da su uskršnji
praznici zajedno sa Oman Royal Fligt
grupom pomogli povećanju zauzetosti
u hotelu. Postigli smo izuzetno visoke
rezultate u travnju te nadmašili prošlogodišnji prihod za 1 milijun kuna.
Za ostatak godine naše poslovne knjige predviđaju povećanje posla za 10%
u odnosu na prošlu godinu. Naš glavni cilj za ostatak godine je ostvariti što
veću prosječnu cijenu sobe.
Dubrovnik kao destinacija održava svoju poziciju kao jedan od najpopularnijih odredišta u Europi, a u
kombinaciji s našim domaćim i međunarodnim prodajnim naporima uvjerena sam da ćemo postići naše ciljeve za 2012. Naš plan ukazuje na 7%
povećanje prihoda s obzirom na prošlu
godinu.
U pogledu kvalitete i zadovoljstva gostiju i dalje smo među top 5 Hilton
hotela u Europi. Drugu godinu zaredom bili smo nagrađeni kao vodeći
hotel u Hrvatskoj prema World Travel Awards.
26
Još jedna od nagrada dolazi od strane Expedie, odabrani smo za najbolji
hotel u selekciji 500 hotela širom svijeta. Dodatno tome, jedan od naših
recepcionera, gospodin Željko Soče
nagraden je s Turističkim cvijetom
kao najbolji recepcioner u Hrvatskoj
od strane Hrvatske turističke zajednice, što je još jedan od znakova predanosti i učinkovitosti članova našeg
tima. Uz to su uslijedile i značajne nagrade unutar same grupacije kao što
su Housekeeping Excellence Award
(najbolji odjel domaćinstva u Europi), Brand Excellence Award (najbolji
rezultati u Europi) i na kraju kao Best
Performing Hotel (hotel s najboljim
poslovnim rezultatom u regiji istočne
Europe, Rusije i Turske).
Uz podršku vlasničke kompanije,
koja nas čitavo vrijeme podupire u
pružanju vrhunske usluge, upravo
nadograđujemo multimedijalni zabavni sadržaj u sobama, internet usluge i ulažemo u inicijativu štednje
električne energije. Tokom zime smo
iskoristili slabiju popunjenost i obavili sve radove na održavanju kako
bismo ušli u novu sezonu potpuno
spremni.
Sukladno ulaganju u naš hotel, kao
poslovni objekt, ulažemo i u članove
tima koji su naša najveća vrijednost.
Tokom zimskog perioda provodili smo
mnoge treninge te nadograđivali njihovo znanje i vještine. Neki članovi
tima su poslani u druge Hilton hotele
na ispomoć i mogućnost širenja njihovog iskustva.
Kao dio naše Brand kulture fokusirani
smo i na socijalni aspekt kroz raznovrsnost sudjelovanja našeg tima i hotela,
u kojem smo domaćini mnogih dogadanja. Jedan od primjera je i dobrotvorna zabava za djecu s Downovim
sindromom.
Sa skoro navršenom godinom radnog iskustva u gradu Dubrovniku,
naglasila bih da sam ponosna što vodim prvoklasni tim u Hilton Imperial
Dubrovnik hotelu. Zajedno s mojim
timom nastavit ćemo se truditi da postignemo najbolje rezultate za tvrtku i
njezine dioničare.
Hotel Lapad
mr.oec. Željko Miletić
direktor Hotela Lapad d.d.
DOBAR POČETAK
SEZONE 2012.
O
ve sezone Hotel Lapad je
otvorio svoja vrata gostima 29. ožujka. Hotel je
već poznat po tome što od otvorenja
krajem ožujka pa do konca listopada
bilježi izrazito visoku popunjenost.
Tako je i ove sezone. Postotak iskorištenosti kapaciteta u travnju iznosio
je 64%, što je 6% više nego godinu
prije. U svibnju smo ostvarili 95%tnu iskorištenost, što je 5% više nego
lani. U lipnju ove godine očekujemo
97% iskorištenost, a to zaista nije
samo dobar nego izvrstan rezultat.
Također je, za sada, stanje bookinga
u srpnju, kolovozu i rujnu vrlo dobro.
Još dodatno treba raditi na listopadu
kako bismo zaokružili, s obzirom na
naše okolnosti, jednu dobru turističku sezonu.
Ukupni prihodi od otvaranja hotela
29. ožujka, pa do 18. lipnja (do dana
kada pišem ovaj članak) veći su za
8% u odnosu na prošlu godinu. Sve
to potvrđuje da možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone.
Ukoliko ne bude izvanrednih događaja, očekujemo cca 97% zauzetost
kapaciteta u glavnoj sezoni s
neznatno boljim prosječnim cijenama
od lanjskih.
Hotel Lapad je i dalje, što je vrlo
bitno, jedan od najbolje ocijenjenijih dubrovačkih hotela od gostiju na
internet tražilicama kao što su Trip
Advisor, Booking com, Expedia i slično. 28. svibnja ove godine Trip Ad-
visor, najprestižniji i najveći svjetski
web portal namijenjen putnicima,
dodijelio je Hotelu Lapad nagradu
«Certifikat izvrsnosti» za 2012. godinu, a ona se daje isključivo onim
hotelima koji kontinuirano ostvaruju
odlične ocjene putnika diljem svijeta
tijekom cijele godine i postižu ocjenu 4 i više od maksimalnih 5. Portal
u prosjeku ima 50 milijuna posjeta
mjesečno te preko 60 milijuna preporuka. Ova nagrada odaje priznanje za izvrsnost, a dobiveno priznanje je svakako veliki uspjeh osoblju
i managementu Hotela Lapad čiji je
predan rad, zalaganje i posvećenost
gostima te izvrsna usluga temelj za
postizanje uspješnih rezultata, što su
i posjetitelji Trip advisora prepoznali.
Dobri komentari gostiju nam i dalje omogućavaju dobar buking, dok
svi ostali partneri, misli se na tour
operatore i agencije, žele povećati
poslovanje, tj. traže veće kapacitete
za ugovaranje.
Hotel Lapad 98% svojih prihoda
ostvaruje na inozemnom tržištu.
Glavnina ostvarenih poslovnih prihoda pripada smještaju gostiju. Manji dio prihoda se odnosi na ugostiteljske usluge, također po gostima
iz inozemstva. Svjesni kupovne moći
građana, ekonomske situacije u Hrvatskoj te kvalitete naše ugostiteljske
ponude, koja je vrlo prihvatljiva za
lokalno stanovništvo, radimo iskorak
i u ovom segmentu našeg poslovanja te Vas pozivamo da nas posjetite
ukoliko imate potrebu za organizacijom svih vrsta proslava i svečanih
ručkova i večera koje ostvarujemo na
najvišem nivou. Također možete posjetiti naš a la carte restoran Lapad u
večernjim satima na taraci kod bazena hotela gdje ćete jesti izvrsno pripremljena jela i piti vrhunska vina uz
zaista iznenađujuće povoljne cijene,
a sve u cilju prezentacije i otvaranja
hotela prema građanima.
27
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
Z ašto
se prešućuje
najveći bijeli brod
D ubrovačke
plovidbe
Marijan ŽUVIĆ
O pomorskoj baštini i tisućljetnim tradicijama hrvatskoga brodarstva danas se
piše manje nego ikad u novijoj povijesti,
pa je sva prilika da će, posve nezasluženo, mnogi brodovi zauvijek ostati u dubinama zaborava. Kad je o dubrovačkome brodarstvu riječ simbolom zaborava
već je odavna postao Kralj Aleksandar I,
ne samo najveći bijeli brod Dubrovačke
plovidbe, nego i najprestižniji putnički
parobrod obalne plovidbe na Jadranu između dva svjetska rata.
P
Ponos dubrovačke bijele flote: parobrod Kralj Aleksandar I. u plovidbi
28
riča o “Kralju” toliko je intrigantna da je teško objasniti zašto se desetljećima uporno prešućuje! Ono
malo što je o tome brodu napisano, nažalost, nerijetko je posve netočno. Stranice Atlant bulletina uistinu su
pravo mjesto da se ta epizoda dubrovačke pomorske povijesti
predstavi u zasluženome svjetlu.
Od svečanoga ulaska u flotu u ožujku 1932. do travanjskih
dana 1941. sve je bilo sjajno, a onda je brod prekrila tama.
Kralj Aleksandar I. zaplovio je još za života vladara čije je ime
nosio. Bilo je to vrijeme kad su se jadranski brodari natjecali u čašćenju članova dinastije Karađorđević imenima svojih najboljih brodova. Tako je i Dubrovačka parobrodarska
plovidba odabrala kraljevo ime za svoj najmoderniji putnički
brod. Prestižni brod naručen je u prestižnom brodogradilištu
Lithgows Ltd. u Port Glasgowu. Dug 82.4 i širok 12.8 metara, sa 2463 brutoregistarskih tona, trebao je biti perjanicom
bijele flote Kraljevine Jugoslavije, veći i od Prestolonaslednika Petra, ponosa Jadranske plovidbe. Kao novogradnja 852
porinut je u more 26. studenoga 1931., samo pola godine
nakon što je “Prestolonaslednik” isporučen u Newcastleu.
Za rane tridesete bio je najmodernije opremljen: od udobnih
salona i komfornih kabina s 202 postelje do električne rasvjete i električnih hladnjaka. Osobito ga je krasila brzina, jer je
s parnim stapnim strojem četvorostruke ekspanzije od 5000
konjskih snaga i s pogonom na naftu, izgrađenim u tvornici
D. Rowan & Co. Ltd. u Glasgowu, lako postizao 18 čvorova.
Pravi brod za brzu prugu Sušak-Kotor, ali i za ljetna krstarenja po Jadranu.
“Kralja Aleksandra”
ubili Britanci
Kad su zapuhali vjetrovi rata Kralj
Aleksandar I. povučen je u Boku Kotorsku, koja se tada smatrala sigurnim
zakloništem, te usidren ispred Risna.
Tamo su ga 17. travnja 1941. zatekli
Talijani, te ga zaplijenili i žurno uvrstili
u svoju Ratnu mornaricu. Tko zna zašto
ime jugoslavenskoga kralja nije izbrisano nego samo prevedeno na talijanski
– “Re Alessandro”. U nekim publikacijama može se naći tvrdnja da je brodu
najprije ime promijenjeno u “Zagreb”,
no to je vrlo upitno. Parobrod je bio
izvan domašaja vlasti NDH koja je već
10. travnja 1941. bila uspostavljena u
Dubrovniku pa je jedino moguće da je
odlučeno da se brod nazove “Zagreb”,
ali da je to ostalo tek na razini želje.
Jednako je dvojben podatak da je “Re
Alessandro” preuređen u talijanski bolnički brod jer talijanski dokumenti to
ne potvrđuju. Njegovo se ime spominje
u izvješćima o konvojima u grčkim vodama, ali uvijek kao trupnog transportera. Kao takav zatekao se u trenutku
kapitulacije Italije u rujnu 1943. na
otoku Zakynthosu u Jonskome moru.
Odmah su ga preuzeli Nijemci te naredili da isplovi prema Patrasu i dalje
prema Pireju. Nedaleko rta Pappas
na sjeverozapadnome Peloponezu “Re
Alessandro” je lijevom stranom pramca
udario u plutajuću minu, uslijedila je
eksplozija i prodor mora. Prema većini izvora to se zbilo 9. rujna 1943., no
službeno izvješće njemačkoga mornaričkoga zapovjedništva u Pireju govori
o 10. rujnu.
Najvažnije je ipak da brod nije potonuo nego ga je posada uspjela nasukati u uvali Karavastasi. Kako će se
pokazati mnogo kasnije bit će to i
posljednja “luka” nekadašnjega ponosa Dubrovačke plovidbe! Odmah po
završetku rata Jugoslavija je od Grčke
zatražila podatke o parobrodu “Kralj
Aleksandar I” i dobila ohrabrujući odgovor: brod nije teško oštećen i može
se spasiti. Ipak, nije se odmah reagiralo, nego je tek u siječnju 1946. u
Patras otišlo stručno povjerenstvo Ministarstva pomorstva FNRJ koje su činili inženjer brodogradnje Ivan Fabrio,
kapetan duge plovidbe Marijan Ružić,
pomorski strojar Filip Kurir i ronilac
Krsto Gović.
Povjerenstvo je 31. siječnja detaljno
pregledalo nasukani brod, načinjeno
je iscrpno izvješće s brojnih crtežima
broda i njegovih oštećenja. Stručnjaci
su s pravom bili optimistični! Oštećenja nisu bila tako ozbiljna, glavni stroj
i kotlovi, te dio opreme na brodu bili
su ispravni, pa su procijenili da bi se i
uz skromna sredstva brod mogao zakrpati i odsukati za najviše 40 dana.
Bez znanja grčkih vlasti cijeli su brod
detaljno fotografirali što će se u priči
o “Kralju” pokazati ključnim. U Patrasu su im savjetovali da spašavanje
započnu najkasnije u ožujku kako bi
ga obavili za lijepa vremena.
U Ministarstvu pomorstva mišljenje
povjerenstva je uvaženo u cijelosti te
je određeno da se za akciju spašavanja
opremi brod-radionica “Korčula”. No
više od toga nije učinjeno sve do kolovoza. Spasilačka ekipa u kojoj je bio
i tegljač “Porer” doplovila je u Patras
tek 7. kolovoza 1946. godine. Dva
dana poslije stigli su u uvalu Karavastasi - i ostali šokirani: tamo više nije
bio nasukani “Kralj” nego njegova podrtina. Parobrod je bio razoren! Strojarnica je bila uništena eksplozivom, a
trup broda izrešetan granatama. Oštećenja su bila takva da pristigla ekipa
nije mogla ništa učiniti. Prije nego su
se vratili u Patras ponovno su detaljno
slikali cijeli brod.
Grci su isprva tvrdili kako je brod i prije
bio tako oštećen, no mučne razgovore
prekinuo je krunski dokaz, brojne usporedne slike iz siječnja i kolovoza 1946.
godine. Vlasti u Ateni priznale su da
je “netko namjerno uništio jugoslavenski parobrod, ali da to sigurno nisu bili
Grci”. A tko je onda? Napetu atmosferu
prekinulo je britansko veleposlanstvo u
Grčkoj koje je u priopćenju od 23. kolovoza ustvrdilo da je “brod greškom upotrebljen za vježbe gađanja Kraljevskoga
zrakoplovstva RAF-a”. Ipak, malo je tko
vjerovao u takvu grešku, jer je bilo mnogo izglednije da su u vrijeme već napetih
odnosa s Jugoslavijom Britanci namjerno uništili brod kako se ne bi mogao popraviti.
Od Londona je zatražena odšteta, a
istodobno je pripremljena nova, mnogo
bolje opremljena ekipa koja će brod odsukati i dotegliti na popravak u Jadran.
Radovi su dobro krenuli, “Kralju” se
smiješio spas, a onda je došla prva jesenska oluja i – prepolovila ga. Nekadašnji dubrovački bijeli brod ostavljen
je u uvali Karavastasi i zaboravljen. I to
punih osam godina, do jeseni 1954. kad
je odlučeno da se brod, koji je formalno bio jugoslavensko vlasništvo, izreže.
Radovi su započeli u proljeće 1955. i
do početka ljeta Kralj Aleksandar I. je
kao brod prestao postojati. Staro željezo
ukrcano je na teglenicu i otpremljeno u
Sveti Kajo. Gotovo je nevjerojatno da
neki autori pišu da je “parobrod odsukan 1954. i dotegljen u Sveti Kajo”!
Malo je poznato da su sjećanja na taj
bijeli brod i danas živa: u Pomorskom
muzeju u Kotoru pohranjeni su pribor
za jelo, čaše i šalice s grbom Dubrovačke plovidbe koje su Talijani uklonili iz
brodskih salona kad su “Kralja” preuređivali za potrebe svoje Ratne mornarice.
29
SERAFINO
POVIJEST DUBROVNIKA
mr. Anica Kisić, prof.
M
atica hrvatska – Ogranak
Dubrovnik realizirala je
2011. dugogodišnji ambiciozni plan i tiskala Povijest Dubrovnika
Serafina Razzia iz 1595., u prijevodu s
talijanskog Ive Grgić i Stjepana Krasića, s Krasićevim iscrpnim komentarom.
Ovo, za dubrovačku i hrvatsku povijest
važno djelo i povijesni izvor, nakon tri
izdanja na talijanskom jeziku, sada je
izišlo u hrvatskom prijevodu.
U listopadu 1587. stigao je u Dubrovnik dominikanac Serafino Razzi (1531.
– 1611.), doktor teologije na generalnom učilištu u Perugi. Pozvao ga je Senat Dubrovačke Republike i imenovao
ga generalnim vikarom Dubrovačke
dominikanske kongregacije da, kao
iskusan redovnik, sredi neke teškoće u
našoj kongregaciji. Bio je visoko obrazovan svećenik i darovit pisac, ne samo
na filozofsko-teološkom polju nego je
imao i široku humanističku naobrazbu.
Bio je cijenjen kao vrstan književnik, filozof, teolog, diplomat i propovjednik s
respektabilnim bibliografskim opusom
o raznim temama. U Dubrovniku se
zadržao dvije godine.
Razzi je malo znao o Dalmaciji, a gotovo ništa o povijesti našeg lijepog i znamenitog grada u koji je stigao. Prvi dodir i spoznaje o našim ljudima općenito
doživio je slučajno 1577., prije dolaska
u Dubrovnik, kada je poslom došao u
pokrajinu Abruzzo i kao putujući propovjednik upoznao Hrvate iz Dalmacije, koji su se tu davno naselili bježeći
pred Turcima. U Vastu je tada bio stigao veliki dubrovački trgovački brod.
Pozvan u posjetu, Razzi ga je detaljno
opisao u putopisu Viaggi in Abruzzo.
Premda sam nešto skraćen opis citirala
u Atlant bulettinu, br. 4. 1999. u prilogu “Brodogradnja u starom Dubrovniku” ravnajući se prijevodom S. Krasića
iz 1971., ovaj prvorazredan i jedinstven
izvor opisa jednog dubrovačkog broda
30
vrijedi na kraju ponoviti iako nije dio
Povijesti Dubrovnika.
Osim rukopisnih anala Nikole Ranjine te nekoliko kronika i ponešto o crkvenoj povijesti, Razzi u Dubrovniku
nije našao gotovo ni jedno veće tiskano ni rukopisno djelo koje bi govorilo
o dubrovačkoj povijesti i značaju, a u
državni arhiv on nije imao pristupa.
Na temelju prikupljenih informacija,
razgovora i osobnih iskustava obilazeći
teritorij Republike, napisao je La storia
di Raugia koju je završio 1595. i tiskao
o svom trošku u Lucci 1595. jer je smatrao da ovakav grad zaslužuje da ima
pisanu povijest. On sam doduše govori
da je njegovo djelo mješavina kronike,
ljetopisa, povijesti i putopisa podijeljena u četiri knjige. S. Krasić u predgovoru s pravom govori da je ovo, citiram
“prva uopće napisana i tiskana povijest
Grada dostojna toga imena. Od tada
Grad pod Srđem nije više bio veliki 'nepoznanik' i 'siroče' bez vlastite povijesti
u društvu naprednih i uglednih gradova na Sredozemlju”.
Povijest započinje popisom 139 plemićkih obitelji od kojih je, kaže, poslije 1588. ostalo samo 29. U prve dvije
knjige, koristeći se kronikama i legendama, pa u nemogućnosti da se upušta
u duboke prosudbe, počinje od razaranja Epidaura i legende o Pavlimiru 526.
godine. Kada su se naselili, piše Razzi,
shvatili su da će se radije “uzdržavati trgovinom, ploveći morem, negoli živjeti
od obrađivanja neplodne zemlje”. Piše
o tadašnjem završetku gradnje zidina
771. i vitezu Orlandu, koji je gradu
784. pomogao u borbi protiv Saracena na moru, o moćima glave sv. Vlaha,
koje su godine 1004. donešene u Dubrovnik, te kako je engleski kralj Luis
(Richard lavljeg srca) na povratku iz
Svete zemlje doživio brodolom kraj Lokruma i dao 80.000 dukata za gradnju
Gospine crkve.
Nižući tako događaje do XVI. stoljeća
Razzi nikad ne propušta spomenuti sve
opasnosti, nezgode i napade na dubrovačke brodove od saracenskih i inih gusara, a pogotovo o nastojanju Mlečana
da se domognu Grada. Tako su primjerice 1379. u sukobu s Genovljanima
kojima su pomagali dubrovački brodovi, i kad se ratna sreća okrenula u korist
Mlečana, oni odmah poslali svoje brodove protiv Dubrovnika, ali se on obranio uz pomoć bosanskog kralja. Godine
1530. u Jadran su ušle saracenske fuste i pričinile veliku štetu trgovačkim
brodovima. Dubrovčani su držali da
Mlečani moraju Jadran štititi, ali su
oni često prakticirali da tek na izlazu
iz Jadrana zarobe pljačkaše i oduzmu
im robu. Razzi piše i o drugim nedaćama, haranju kuge, čestim potresima,
o izgradnji grada i sve većoj ekspanziji
Turaka, kada su od 1440. sultanu plaćali godišnje 500 dukata za slobodnu
trgovinu turskim područjem.
Od početka XVI. stoljeća Razzi raspolaže s daleko više podataka o događajima iz daljnje i bliže prošlosti i o vremenu kada je sam boravio u Dubrovniku.
Tada počinju akcije kršćanskih pomorskih sila Španjolske, Venecije, Genove i
Pape protiv Turaka.
Tako se godine 1538. skupilo na Krfu
323 broda Prve Svete lige, a među njima i 13 velikih dubrovačkih brodova.
Kod luke Preveze došlo je do velikog
sukoba, ali je kršćanska mornarica
zbog nepovoljnog vjetra doživjela poraz. Na povratku Španjolci su zauzeli
Herceg Novi. Mlečani su ih nagovarali
da napadnu i Dubrovnik, što car Karlo V. nije dozvolio, nego je čak poslao
vrsnog inžinjera Antonija Ferramolina
iz Bergama da pojača zidine i tvrđavu
Revelin.
Veliki vojni pohod cara Karla V. godine 1541. na Alžir s 260 brodova pod
zapovjedništvom Andrea Dorije, među
RAZZI
kojima je bilo 13 dubrovačkih brodova, doživio je neuspjeh jer je u velikom
nevremenu, prilikom iskrcavanja pješadije, stradalo mnogo brodova, među
njima i Restićev brod.
Godine 1571. u ratu Druge Svete lige
kršćanska vojska skršila je konačno tursku flotu u Lepantskoj bitki i time tursko prodiranje u Sredozemlje. U mletačkoj su floti sudjelovale galije većine
dalmatinskih gradova, a Dubrovčani su
uspjeli sačuvati neutralnost, pomažući
kršćansku flotu kao opskrbni trgovački
brodovi u rezervi.
U III. knjizi Razzi tematski obrađuje
pojedine teme: geografski smještaj grada, opis ulica, crkava, važnijih zgrada,
broj stanovnika, ustroj gradske i državne vlasti, pravni sustav, odnos prema
strancima, društvene staleže i način
života, opskrbu, vojsku, biskupiju i redovnike, školstvo i život mladeži, o umjetnosti i učenim ljudima, o odijevanju,
svetkovini sv. Vlaha, bratovštinama i
cehovima. Počinje konstatacijom kako
je “Dubrovnik, danas jedini slobodan
dalmatinski grad...” Prijateljski je raspoložen prema dubrovačkoj prošlosti i
onim što je sam vidio. Propješačio je sva
kopnena mjesta i svaki i najmanji otočić Dubrovačke Republike čak je bio na
Mrkanu i Bobari. Spominje mjesta uz
more s pogodnim lukama, primjerice
u Cavtatu i Zatonu, a pogotovo otoke
Šipan, Lopud i Koločep s razvijenim
pomorstvom.
Svaki otok smješta zemljopisno, opisuje
ljepotu prirode i klimu, naselja, crkve,
samostane i sl. Za otok Šipan govori o
plemenitim i vrijednim ljudima i izvrsnosti njihova duha, a u njegovo vrijeme to su bili Skočibuhe, Sagrojevići i
drugi. Prema istoku je luka Sv. Juraj uz
koju su dvije raskošne palače s prekrasnim vrtovima, jednu je sagradio Vicko
Skočibuha, a drugu Toma Sagrojević.
Zapadna luka naziva se slavenskim
imenom - Luka. Otok je bogat vinogradima, a Vice Skočibuha vlasnik je
više brodova, dobročinitelj je i graditelj
palača i u Gradu.
Otok Lopud, “Isola di Mezzo” (Srednji otok), nalazi se između Koločepa i
Šipana. Opisuje prirodne ljepote i naselja s crkvama i umjetničkim djelima.
Crkvu sv. Križa dao je sagraditi Miho
Pracat, bogati brodovlasnik, pomorac i
dobročinitelj, kojega je i osobno upoznao. Godine 1538. otok je gostoljubivo primio 12 papinih galija Prve Svete
lige na putu za Krf, ali je zapovjednik,
Mlečanin Grimani podlo dao opljačkati
otok.
Otok Koločep najbliži je Gradu, bogat
vinogradima i na njemu je, kaže Razzi,
pok. Vicko Skočibuha imao veliki vrt.
Začuđuje da Razzi ne naglašava kako
se stanovici također bave pomorstvom.
Na kraju svoje knjige Povijest Dubrovnika Razzi je pridodao Opis zaljeva i grada
Kotora, Iliji Zaguroviću svom sugrađaninu, koji je u heksametru na latinskom
jeziku napisao Ivan Bona – Bolica.
Opis broda u Razzijevu putopisu Viaggi
in Abruzzo:
“Dana 11. rujna (1577.) stiže ovamo
pred obalu Vasta jedan dubrovački
brod, najveći – kako pričaju – što valove siječe i morem plovi, noseći tisuću
i dvjesta kola žita (oko 380 tona, o.p.)
i ima posadu od 140 ljudi. (...) pozvan
pođoh zajedno s gradskim starješinom
(...) i nekim drugim prijateljima vidjeti
spomenuti brod. Zadivismo se njegovoj veličini i ljepoti. Vidjesmo glavnu
dvoranu s rezbarenim, oslikanim i pozlaćenim stropom, a neposredno uz nju
veliki salon sa stropom ‘na ružu’.
Na jednom osamljenom mjestu pod
nekim daskama vidjesmo krdo praščića
i oveći broj kunaca, vrlo mnogo kokošiju po brodu i po stivama, a isto tako
i prekrasnih mačaka. Bilo je tu kovača
s njihovom kovačnicom i tesara s njihovom radionicom. A po prilici u sredini
broda, pod glavnim jarbolom, vidjesmo
zdenac sa slatkom vodom, s vitlom i
posudama. Svima, koliko nas je došlo,
ponudiše vrlo uljudno u velikoj dvorani
da objedujemo i različite vrste ribe (...)
A prije nego sjedosmo za stol, ugledasmo pod palubom u drugom odjelu
dvadesetak dječaka koje zovu ‘mozzi’
(‘mali od broda’) kako jedu. Uživali
smo slušajući ih kako prije glasno i na
koljenima izmoliše (...) Zatim sjedeći na podu za niskim stolom jeđahu u
tišini dvopek s bobom i mahunama iz
više velikih tanjura (...) Primjetih da ih
je većina imala drvene žlice (...) Dali su
im da piju razvodnjena vina koliko su
htjeli. Na drugoj je strani bila blagovaonica za odrasle s dugim i uskim stolom, sa stolnjakom i klupama za sjedenje. A topnici s ostalim časnicima imali
su svoju posebnu blagovaonicu.
Ovdje nema prepirke ni svađe. Tu se
na čuje buka, nego samo kada rade,
jer onda svi viču neku njihovu riječ bez
značenja da mogu – kako kažu – bolje
ujediniti sile (...) O posluhu na brodu
ne treba ni govoriti jer je mnogo veći
nego što se obično sreće u samostanima. Čim, naime, kormilar zazviždi srebrnom zviždaljkom koju nosi o vratu
na srebrnom lancu, vidite kako svi trče
kamo treba, a posebno k vitlu što ga
posada okreće i obavlja sve teške poslove na brodu. Njime podižu lantine, razapinju veća jedra i dižu sidra (...) Ima
tri jarbola s koševima na vrhu i s ljestvama od užadi za penjanje, a isto tako
i mali vrt uza zdenac. (...) Vratismo se
u Vasto u najvećoj brodskoj lađi, natkrivenoj platnom, od deset vesala, (...)
Govore da je povlastica dvopek umočen u ocat i ulje, jer da je to vrlo ukusna
i dobra hrana za sve koji plove morem.
Dana 23. istog mjeseca ovaj brod, ne
našavši u Vastu dostatno tereta, otplovi po povoljnom vjetru prema Jakinu,
kamo su, kako rekoše, pozvani. Ovako veliki brodovi, kako pričahu, zadaju mnogo brige i opasnosti, ali ako
uspješno obave jedno ili dva putovanja,
isplate sve što je potrošeno za njihovu
gradnju.”
Treća je knjiga kombinacija ljetopisa,
povijesti i neposrednog opisa zatečenog
stanja u 16. stoljeću, tematski obrađuje
pojedina pitanja, započinje vrijednom
konstatacijom “Dubrovnik, danas jedini slobodni dalmatinski...”
31
LEBIĆ
Tereza Buconić Gović, prof.
32
M
ore visoko, ali po njemu se
valjaju koče i brodovi. Prije
isteka šiloka, uleti oštro, zakotrlja se
preko ruže i u pomoć pozove lebić.
Pomorci znaju: poslije šiloka može
zapuhati lebić jer mu je već otvoreno
more, ali on se, poput svakog kratkotrajnog, smionog i nestrpljivog vjetra,
zametne početnom snagom i podigne
valove. Puše u njih jakim, a kratkim
dahom. Od njih se more propne, opasno se ispriječi brodu.
Lebić plaši pomorce. Nedokazan, na-
gao i mlad, on se spušta bez zastoja i
što napravi za svoga vijeka, pamti se
dugo. Nestrpljiv je i kratkotrajan. Ili
se vraća jugu ili kliže po ruži do tramuntane i u pomoć poziva buru.
Poslovica kaže: “Libećo bagašo, aqel
ke trovo lašo” ili “Vraća na ono vrijeme što je našo!”
Lebić je najčešće oponašatelj, snaga
bez uzora, vrtoglav i mahnit, ali se,
čim se okrene natrag, vrati jugu i sakrije iza njegova repa.
PULENAT
S
a zapada se javlja pulenat. On je
nevera, skontradura, iz bonace
bačen kamen u ljetno nebo i jedrilice
na otvorenom moru. Do malo prije
je bilo vedro, zrak miran, na moru
ni valića. Uz obale brodovi. Krmu
okrenuli moru.
Mjesec srpanj. Ljeto u zenitu. Kolovoz se prije Velike Gospe ustremio
najjačim žarom!
Odjednom se tlak u barometru spusti, kao da propadne u običnom hodu,
a zatim poskoči, pokoleba se trenutak
i po vertikali počne padati. Nebo se
najednom, ni iz čega najati oblacima. Oni rastu, s njima se u zraku
kovitla vjetar, goni stado, a iz njega
dođu munje. Zagrmi iz dubina. Dan
prekrije tmica. More postane olovno,
a na njemu se valovi zapletu, udare
dlanom i otpušu jedrilice, razbiju lađe
o porat.
Baraška je u zraku. Po poljima prostrti
plodovi. Ovdje, ondje sijeno, ječam i
pšenica na gumnu. Dođe li baraška,
bit će nereda, grmljavine, kiše.
Ljudi znaju: treba zvoniti s visokih
zvonika, ali je nebo nisko sišlo nad
zemlju i iz njega se križaju munje.
Koliko li se puta dogodilo da je u zvo-
no naletjela strijela i ubila zvonara!
A opet se zvonilo za barašku ne bi li
se od zvuka razbili oblaci i sve otišlo
dalje, u barometar lišine.
I onda, evo skontradure! Tko se nađe
na otvorenom, neka se uhvati zemlje
i vodoravno se izravna s brazdom. Sijevaju munje, lopata kiša. Započinje
krupnim i rijetkim kapima. Zatim
se užurbano pojača, zgusne, izlije
kablove, buči, šušti glasno, uzdiše i
ključa.
Zemlja provri. Po njoj se stvori jezero,
a onda se odjednom prekine vjetar,
oblaci prolete, istope se na suncu i
tek se s neba javi nekoliko sitnih kapi,
poput piska u potpunoj tišini.
Dan se vrati. Barometar ustali.
U zemlju, od ljeta presuhu, voda
otekne, nabubri brazde i tek se onda
vidi kako je sve umiveno i svježe.
Ali se levanat na sjeveru Jadrana,
pogotovo kad se okomi na more, javi
pijavicama, trombama, vrtložnim
vjetrom koji se poput lijevka sivo
gosti morem i ribom. Putuje nalik
na špijerlicu, u lijevak siše hektolitre
vode. Nađe li se na kopnu, ponad
kuća i stabala, ukrast će krovove,
slomiti debla, usitniti lišće, dapače,
usisati čovjeka živog! Zato se od ljetnih šijuna ne možeš nikad sakriti na
pravo mjesto, ali ga po kopnu možeš
pratiti okom i od njega pobjeći ulijevo ili udesno, dok se ne razvrgne i
sam od sebe ne odmota klupko.
Ponekad se usred stabla, na čistini
ljetnog predvečerja, dok čovjek kopa
u brazdi, odjednom zavije vjetar i
pred njim skrši grane i stablo. Iz
nepoznatog epicentra krene, u zrak
se i sparinu izgubi.
Iz zapada, odakle je i došao, stiša bofore i legne na okrajak sunca.
U Dubrovniku, u svibnju 2012. godine prerano nas je napustila profesorica književnosti i hrvatskog jezika
TEREZA BUCONIĆ-GOVIĆ, stalna suradnica Atlant bulletina još od prosinca 2000. godine. Autorica je
knjiga posvećenih najviše Rijeci dubrovačkoj: Slike i legende Rijeke dubrovačke, Priče oko popreta, Šetnja kroz
dubrovačke vrtove, Dubrovački krajolici, Zavičajne priče, Dubrovačke povijesne minijature, Primorski kalendari
i Dubrovačke povijesne crkvice. Knjige su posvećene rodnom kraju, za koje je 2003. godine dobila Nagradu
Dubrovnika, i po kojima će je i naši pomorci uvijek pamtiti.
33
Tamara Spajić, prof.
Kulturna baština
J
34
adransko je more u doba Rim-
kao što su ronilačka zvona u obliku
nadbiskup G.B. Conventati opisao
skog Carstva bilo važno u po-
naopako okrenute bačve.
arheološke ostatke antičkog naselja
gledu morskih puteva koji su
Međutim, sustavna izučavanja u
Epidaur, a za opis arheoloških pod-
se sjekli i nastavljali Sredozemljem.
ovom području možemo pratiti od
morskih ostataka u Dalmaciji zaslu-
Postojala su dva glavna pravca –
polovice devetnaestog stoljeća. Treba
žan je opat i putopisac Alberto For-
istočni i zapadni. Zapadni je plovni
spomenuti i to da je krajem devetnae-
tis jer među prvima opisuje potonuli
put išao od Visa prema Palagruži te
stog stoljeća don Frane Bulić započeo
antički brod na istočnojadranskom
se nastavljao preko Sicilije do Galije
istraživanje podmorskoga lokaliteta
području.
i Hispanije. Istočni plovni put kretao
u Vranjicu te da je uz pomoć ronioca
Tradicija nam govori o postojanju
se Dalmacijom, obalama Epira, Grč-
dokumentirao nalaze potonulih sar-
nekadašnjeg Epidaura, grčko-rimske
ke do Male Azije i sjeverne Afrike.
kofaga.
kolonije u uvali Tiha. Nakon istra-
Važan je za podmorsku arheologiju
Podvodna nalazišta mogu se podijeliti
živanja godine 1959. utvrđeno je
na tlu Hrvatske jer je ostavio tragove
na različite načine. Po dubini ih dije-
postojanje zida koji je vjerojatno pri-
brojnih brodoloma s vrijednim tereti-
limo na nalazišta u plitkom moru ili
padao pristaništu ili lukobranu. Na-
ma potonulih antičkih brodova.
priobalnom pojasu, u dubokom moru
žalost, ne postoje čvrsto utemeljeni
More je za antičku trgovinu bilo od
– do četrdeset metara dubine i na ve-
dokazi o postojanju potonulog grč-
presudnog značenja jer je prijevoz
likim dubinama, većim od četrdeset
kog grada na istom području.
brodovima bio mnogo jeftiniji i lak-
metara.
Istraživanja i vađenje ostataka na du-
ši od prijevoza kopnom, a priobalni
Po sadržaju ih dijelimo na potopljene
brovačkom području počinju u Veli-
su gradovi Sredozemlja kao uporišta
brodove, sidrišta, pristaništa i luke,
kom Moluntu godine 1949. pod vod-
takve trgovine nastavljali ovu dje-
ostatke naselja, ladanjske komplekse
stvom Josipa Luetića, a godine 1959.
latnost kopnenim putovima koji su
i potopljene krajolike.
izvađena su kod Lokruma dva topa s
poglavito u rimsko doba presijecali
Već u renesansi pobuđeno je zanima-
broda Triton, potonulog u eksploziji
kontinent.
nje za ostatke plovidbe i pomorskih
baruta godine 1859.
Začetke podmorske arheologije mo-
djelatnosti iz prošlosti, pa je tako tali-
Godine 1970. kod mjesta Polače na
žemo nazrijeti već u petnaestom sto-
janski filozof Pietro Coppo u djelu De
Mljetu nađeni su ostaci antičke luke
ljeću, kad je L.B. Alberti tragao za
sito de Listria (O Istri) godine 1540.
te kod rta Stobra ostaci antičkog bro-
rimskim brodovima u blizini Rima.
opisao podmorska nalazišta na po-
doloma iz 9.-10. stoljeća.
Pojedinačni pokušaji nastavljaju se
dručju Istre.
Vrlo su zanimljivi brodolomi koji
kroz šesnaesto i sedamnaesto stolje-
Na dubrovačkom području u osa-
sadrže antičke sarkofage koji su se,
će, a prate ih različiti zanimljivi izumi
mnaestom je stoljeću dubrovački
poludovršeni, po narudžbi prevozili s
našeg podmorja
kamenoloma na svoje odredište kako
Područje istočnog Jadrana obiluje
vima i posuđu vratiti nekadašnji sjaj.
bi ondje bili dodatno obrađeni. Kod
podmorskim nalazima iz različitih raz-
Nakon toga ovi pronalasci se smješta-
Velikog Škoja na otoku Mljetu nađe-
doblja, a veliku zaslugu u konzervira-
ju u pomorske muzeje i svjedoče o važ-
no je petnaestak sarkofaga, datiranih
nju i zaštiti ovih vrijednih predmeta
noj ulozi Jadrana kao dijela Meditera-
u drugo stoljeće, a kod Jakljana na
kulturne baštine imaju posebno speci-
na u nekadašnjem prosperitetu naših
dubini od trideset i sedam metara tri
jalizirani restauratori koji znaju starim
krajeva.
sarkofaga.
amforama, sidrima, brončanim kipo-
Spomenimo na kraju važan antički
nalaz kod Cavtata – grčki potopljeni
brod s vrijednim teretom od preko
tisuću sjevernoafričkih cilindričnih
amfora te ostacima antičkih keramičkih dolija. Zbog zaštite od krađe ovog
vrijednog blaga iz antike, a i zbog nemogućnosti vađenja i skladištenja tolikog broja nalaza, odlučeno je da se ova
kulturna baština zaštiti i konzervira
čvrstim kavezom.
35
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2012.g.
Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.
Zapovjednik
AP Sveti
City of
AP Argosy
AP Asterea
AP Držić
AP Slano
Vlaho
Dubrovnik
Imperial
Ivica
Lukša
Antun
Davor
Lukša
Božo
Ivo
Juan
Zupčić
Jovica
Rakigjija
Mojsić
Martinović
Orlić
Banović
Knego
Libertas
I. časnik
Ante
Ivo
Tomislav
Ivica
Vicko
Luka
Ivo
Mario
palube
Dujić
Kukuljica
Majstorović
Lučić
Vojvodić
Rešetina
Maždin
Gardašanić
Mate
Vlaho Andreuzzi
Ante
Darko Prvan
./.
Pavlić
./.
Matić
Aleksandar Kušić
Kriste
Petar Đorić
II. časnik
Cvijeto
palube
Arbulić
III. časnik
Narcis
Toni
Dubravko
Stanko
palube
Ćimić
./.
Buratović
./.
kadet
Antun
Hrvoje
Jurica
Zoran
Butijer
Karač
Knego
Medaković
./.
./.
./.
./.
Letica
./.
Piter
./.
Radić
./.
Ivan
Leo
Augustin
Škoda
Stanić
Sršen
kadet
vođa
Arsen
palube
Madir
Milan
./.
Miletić
./.
./.
./.
./.
./.
Marjan
Frano
Mato
Niko
Bezek
Glavan
vođa
palube
./.
kormilar
Josip
kormilar
Dražen
Turkalj
Jadrić
kormilar
./.
Šimunović
./.
./.
Jordan
./.
Bašnec
./.
Dinko
./.
Šeman
Denis
Domijan
mornar
./.
Nikša
Lindo
Žuvela
kormilar
./.
./.
Boris
./.
Gugić
./.
./.
Dadić
Živko
./.
Bukvić
Kljusurić
./.
Branko
Pero
Ivan
Ivan
Borlak
Butjer
Popović
Banovac
Ljubo
Dino
Marijan
Valentin
Matić
Čulić
Miletić
Klarin
Ivica
Ivko
Joso
Radoslav
Bilić
Kero
Grebarević
Kordić
Antun Obadić
./.
Mišo Stojanović
Mario
Nodilo
Ćoić
Tihomir
./.
./.
Milan
./.
Malvić
./.
Toni
Maroje
Velimir
Milinković
Piantanida
Lakić
mornar
pom.konob.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Upravitelj
Pero
Pavle
Ivo
Denis
Đuro
Antonio
Lučijano
Zoran
Čučak
stroja
Batinić
Čerjan
Prce
Radetić
Capor
Vidiš
Karaman
I. časnik
Pero
Nikša
Joško
Marijan
Zlatko
Đuro
Nikša
Nikša
stroja
Radić
Karaman
Vuleša
Brać
Vuleša
Viđen
Miloslavić
Franušić
II. časnik
Desimir
Miho
Jasmin
Mato
Ekrem
stroja
Surjan
./.
Salatić
Muratović
Vatović
Sarić
III. časnik
Boris
Vido
Nino
Mario
Ivica
stroja
Šijaković
Rudinica
Kecerin
Radić
Peruša
Tomislav
./.
Marević
Ante
./.
Režić
./.
vježbenik
Ivo
Jurica
Darinko
Frano
Karlo
Vlaho
Mario
Mirko
stroja
Jeljenić
Vojvodić
Radoš
Korunić
Bašić
Šutalo
Burmas
Glavan
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Stražičić
Marko
Luko
Bianki
Kotlar
vježbenik
stroja
Franko
brodski
električar
./.
./.
./.
elektroničar
Hrvoje
Josip
Marko
Prka
Cetinić
Kušić
vježbenik
elektrike
./.
./.
Damir
./.
Vjekoslav
./.
Matulić
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Bukarica
Mato
./.
./.
Perović
pripravnik
./.
Miljenko
elektroničar
./.
brodski
Mile
mehaničar
Maričić
brodski
Mojaser
mehaničar
Seidijevski
glavni
Luko
kuhar
Pavličević
konobar
Ante
Boro
pomoćni
Mateo
konobar
Mimica
čistač
Dolić
./.
./.
./.
Milan
./.
./.
Frane
Miro
./.
Špero
./.
Korunić
Antun
./.
Arbanas
./.
Lučin
Crnčević
./.
./.
./.
./.
Čurčija
./.
./.
Mato
Ante
Ante
Marko
Radoje
Rabušić
Burić
Petranović
Ivo
Jure
Baldo
Ivo
./.
Hrdalo
Radić
Vuličević
Žuvela
Ivica
Zoran
./.
Poša
./.
Petar
./.
Puhjera
Joško
Željko
Robert
Josip
./.
Tomislav
Kelez
./.
Grljušić
Račić
Barešić
Čagalj
./.
./.
./.
./.
./.
Alen
36
./.
Branimir
Šarin
./.
Sveti
Zapovjednik
Atlant
Miho Pracat
Oluja
Orsula
Nikola I
Zagreb
Antunov
Marinko
Hrvoje
Joško
Mladen
Zapovjednik
Atlant
Frauke
Trina
Ivica
Vjeko
Bušlje
Miletić
Krilanović
Radić
Hure
Dender
Spužević
I. časnik
Luko
Frano
Nikola
Klement
Mario Mustapić
I. časnik
Luko
Jakša
palube
Dobrić
Rozić
Hajdić
Rustan
Burin
palube
Ljumović
Franić
II. časnik
Ante
Josip
Robert
Božo
Matko
II. časnik
Miho
Maro
palube
Čiz
Glavor
Vukić
Marić
Margaretić
palube
Dadić
Handabaka
III. časnik
Kristijan
Antonio
Stjepo
Ivica
Ivan
III. časnik
Mario
Tripo
palube
Laptalo
Galić
Rehak
Zamučen
Petrušić
palube
Dominiković
Janović
Teo
Mato
Romano
vođa
Đino
Vlatko
./.
Peko
Franušić
Pavlina
palube
Marinović
Veraja
Pavo
Juraj
kormilar
./.
./.
Sršen
Butigan
kadet
Ivan
Bajić
kadet
Nikola
Grošeta
vođa
Niko
Rajko
Josip
Pasko
Vide
palube
Matković
Jurković
Košta
Režić
Boro
palube
./.
./.
./.
./.
./.
kormilar
Tomislav
Miroslav
Boško
Nedjeljko
Aleksandar
Ćosić
Biondić
Šarić
Margaretić
šulje
Nedo
Nenad
Stjepo
Toni
Ivan
Rastočić
Drenovski
Crnčević
Živković
Darijo
Ivan
Nikola
Neđo
Bjeliš
Jurić Šimunović
Bebić
Borovina
./.
Dario
Filipović
vođa
kormilar
kormilar
kormilar
mornar
kormilar
kormilar
mornar
Pero
Nikola
Setenčić
Tomelić
Božo
Ivica
Dušević
Mihovilović
Serđo
Veljko
Đivoje
Sardelić
Stijepo
Dean
Božović
Žorić
Upravitelj
Miro
Damir
Prović
stroja
Tomašević
Prišlić
Zoran
I. časnik
Ivo
Igor
Boro
Stojan
stroja
Glunčić
Šeparović
Tonči
Robert
./.
./.
./.
Antulov
Dobrić
Ante
Igor
Enes
Stijepo
Pervan
Jelačić
Brčaninović
Mage
Renat
II čas. Str.
III. časnik
stroja
mornar
Mario
pom.konob.
Mustapić
./.
./.
./.
./.
mehaničar
Upravitelj
Miho
Darko
Zvonko
Mato
Nedjeljko
brodski
./.
brodski
./.
Padovan
./.
stroja
Lonac
Roko
Miljan
Gjaja
Kmetović
električar
./.
I. časnik
Ivica
Ante
Miho
Zvonko
Baldo
elektroničar
Vladimir
stroja
Romac
Čotić
Pavlina
Šimek
Dender
II. časnik
Ivica
Ante
Davor
Karmelo
Dinko
./.
Damir
Pipus
./.
glavni
Niko
Nediljko
stroja
Burđelez
Benković
Mitić
Ivančević
Mirić
kuhar
Vrtiprah
Kovač
III. časnik
Pero
Tonći
Dario
Stanko
Ivica
konobar
Igor
Marijan
Stipanov
stroja
Jeljenić
Pavković
Rončević
Stanić
Mimica
Stražičić
vježbenik
Nino
Frano
Vlaho
Mato
Ivan
Tomislav
Josip
stroja
Laptalo
Radetić
Urljević
Mitrović
Adžagić
ćistać
Jurčević
Cetinić
Baldo
Božo
./.
./.
./.
Jozović
Nikolac
električar
./.
./.
elektroničar
Zlatko
vježbenik
stroja
brodski
Tončić
./.
./.
./.
./.
Emir
Mile
Borko
Zapovjednik
Đurica
Bilić
Forstinger
V.O.P.
Gustin
Bavčić
vježbenik
elektrike
Mario
./.
./.
./.
Svalina
./.
./.
./.
./.
./.
./.
pripravnik
elektroničar
časnik
Drago
palube V.O.P.
Skočajić
III. časnik
brodski
Ivo
Ivica
Niko
Nazif
Alen
mehaničar
Burmas
Oreb
Barać
Čustović
Žustra
./.
Crnogorac
./.
./.
./.
brodski
mehaničar
Šipan
Jozo
palube
kormilar
Ivan
Dobrojević
Božo
Vlašić
kormilar
Ante
Đaković
glavni
Ivica
Jozo
Lukša
Želimir
Davor
Upravitelj
Pavo
kuhar
Jeljenić
Primorac
Radovac
Jurišić
Nazor
stroja
Kraljević
konobar
Igor
Tonči
Damir
Leo
Božidar
časnik
Nadan
Čorkalo
Borovina
Majić
Franić
Milić
stroja V.O.P.
Šimac
pomoćni
Ivan
Mladen
Luka
Pero
Damir
II. časnik
konobar
Guć
Primorac
Kovačić
Burum
Žarak
David
Nikola
Pelaić
Sterniša
čistač
./.
./.
./.
stroja
./.
glavni
Nikša
kuhar
Rončević
37
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2011. do 15. svibnja 2012. godine
BRODOVI SLOBODNE
PLOVIDBE:
LIVERPOOL
11.1.2012
I Coal
UST LUGA
20.1.2012
U Coal
ANTWERPEN
28.1.2012
Luka
UST LUGA
Vrijeme U
/I Teret
AP Argosy
PORT KEMBLA
29.4.2012
U Coal
AP Astarea
PRINCE RUPERT
2.5.2012
U Wheat
AP Drzic
BAHRAIN
22.1.2012
U Project cargo
UST LUGA
16.11.2011 U Coal
JEBEL ALI
24.1.2012
U Project cargo
I Coal
NORDENHAM
23.11.2011 I Coal
SOHAR
29.1.2012
U Project cargo
4.2.2012
U Coal
RIGA
30.11.2011 U Coal
MUMBAI (BOMBAY) 3.2.2012
U Project cargo
TYNE
12.2.2012
I Coal
ROSTOCK
3.12.2011
I Coal
CHENNAI-MADRAS 10.2.2012
U Project cargo
UST LUGA
28.2.2012
U Coal
VENTSPILS
7.12.2011
U Coal
CHENNAI-MADRAS 10.2.2012
I Project cargo
LIVERPOOL
8.3.2012
I Coal
DUNKIRK
16.12.2011 I Coal
HALDIA
15.2.2012
I Project cargo
UST LUGA
18.3.2012
U Coal
UST LUGA
23.12.2011 U Coal
KOLKATA
17.2.2012
U Project cargo
GHENT
25.3.2012
I Coal
ROTTERDAM
8.1.2012
I Coal
CHITTAGONG
20.2.2012
I Project cargo
UST LUGA
3.4.2012
U Coal
RIGA
15.1.2012
U Coal
CHENNAI-MADRAS 25.2.2012
U Project cargo
ROSTOCK
9.4.2012
I Coal
AMSTERDAM
23.1.2012
I Coal
SINGAPORE
3.3.2012
I Project cargo
HALDIA
21.11.2011 U Iron ore
UST LUGA
15.4.2012
U Coal
UST LUGA
30.1.2012
U Coal
BATAM
8.3.2012
U Project cargo
VISAKHAPATNAM
29.11.2011 U Iron ore
LIVERPOOL
24.4.2012
I Coal
PORTBURY
10.2.2012
I Coal
MANGALORE
19.3.2012
I Project cargo
RIZHAO
28.12.2011 I Iron ore
UST LUGA
3.5.2012
U Coal
UST LUGA
22.2.2012
U Coal
MUNDRA
23.3.2012
U Project cargo
PYEONGTAEK
15.1.2012
U Steel products
PORTBURY
11.5.2012
I Coal
TARANTO
10.3.2012
I Coal
JEBEL ALI
27.3.2012
I Project cargo
KWANGYANG
16.1.2012
U Steel products
UST LUGA
28.3.2012
U Coal
DAMMAM
28.3.2012
I Project cargo
POHANG
1.2.2012
U Steel products
Oluja AMSTERDAM
4.4.2012
I Coal
JUBAIL
30.3.2012
U Project cargo
MANZANILLO
11.3.2012
I Steel products
UST LUGA
10.4.2012
U Coal
JEBEL ALI
2.4.2012
U Project cargo
CALDERA
17.3.2012
I Steel products
PORTBURY
19.4.2012
I Coal
YANBU
13.4.2012
I Project cargo
BARRANQUILLA
22.3.2012
I Steel products
UST LUGA
28.4.2012
U Coal
ALEXANDRIA
17.4.2012
I Project cargo
MOBILE
28.3.2012
I Steel products
ROSTOCK
3.5.2012
I Coal
TARTOUS
22.4.2012
I Project cargo
NOLA
4.4.2012
U Corn
RIGA
8.5.2012
U Coal
VALLETTA
26.4.2012
I Project cargo
AP Sveti Vlaho LANSHAN
4.12.2011
I Iron Ore Lumps
RIZHAO
19.3.2012
U Steel coils
RIZHAO
19.3.2012
U Steel Sheets
ZHANGJIAGANG
24.3.2012
U Wire rod
ZHANGJIAGANG
24.3.2012
U Steel coils
SHANGHAI
1.4.2012
U Steel plates
SHANGHAI
1.4.2012
U Wire rod
MUNDRA
1.12.2011
SHANGHAI
1.4.2012
U Truck
KANDLA
22.12.2011 U Soya beans
MAP TA PHUT
12.4.2012
I Wire rod
PHU MY
17.1.2012
I Soya beans
MAP TA PHUT
12.4.2012
I Truck
MUARA PANTAI
24.1.2012
U Coal
KOHSICHANG
15.4.2012
I Steel coils
DHARAMTAR
11.2.2012
I Coal
KOHSICHANG
15.4.2012
I Steel coils
GOA
16.2.2012
U Iron ore
KOHSICHANG
15.4.2012
I Steel plates
QINGDAO
22.3.2012
I Iron ore
KOHSICHANG
15.4.2012
I Steel Sheets
TARAKAN
3.4.2012
U Coal
KOHSICHANG
15.4.2012
I Wire rod
KOHSICHANG
21.4.2012
I Coal
KOHSICHANG
19.4.2012
U Sugar
KOHSICHANG
1.5.2012
U Sugar
Orsula
I Coal
City of Dubrovnik Atlant Frauke Šipan BRODOVI ZA TEŠKE
TERETE:
BRODOVI OBALNE
PLOVIDBE:
GAETA
18.11.2011 I Alu-ignots
PORTO MARGHERA 24.11.2011 U Project cargo
RAVENNA
16.12.2011 U Fertiliser
PORT LIMAS
5.12.2011
U Project cargo
PLOČE
20.12.2011 I Fertiliser
CONSTANTZA
9.12.2011
U Project cargo
KOPER
24.12.2011 U Wood
DERINCE
14.12.2011 U Project cargo
SOUSSE
2.1.2012
I Wood
DERINCE
21.12.2011 U Project cargo
LARYMNA
6.1.2012
U Nickel ore
DJEN DJEN
18.11.2011 I Project cargo
JEDDAH
30.12.2011 I Project cargo
ANCONA
12.1.2012
I Nickel ore
ROTTERDAM
15.11.2011 U Coal
BAHRAIN
10.1.2012
I Project cargo
BARLETTA
17.1.2012
U Fertiliser
U Feed products
UST LUGA
16.11.2011 U Coal
TERNEUZEN
17.11.2011 U Amm. sulfate
JUBAIL
11.1.2012
I Project cargo
DAMIETTA
6.2.2012
AMSTERDAM
25.11.2011 I Coal
BRUNSBUTTEL
19.11.2011 U Urea
RAS LAFFAN
15.1.2012
I Project cargo
DURRES
20.2.2012
I Feed products
UST LUGA
2.12.2011
BECANCOUR
7.12.2011
I Coal
DOHA
17.1.2012
I Project cargo
KOPER
24.2.2012
U Wood
PORTBURY
15.12.2011 I Coal
TROIS RIVIERES
8.12.2011
I Amm. sulfate
JUBAIL
22.1.2012
U Project cargo
LARYMNA
9.3.2012
U Nickel ore
RIGA
20.12.2011 U Coal
SOREL
9.12.2011
I Steel products
MUSCAT
25.1.2012
I Project cargo
ANCONA
17.3.2012
I Nickel ore
NORDENHAM
26.12.2011 U Coal
CONTRECOEUR
12.12.2011 I Urea
BANDAR ABBAS
27.1.2012
I Project cargo
ANCONA
17.3.2012
I Nickel ore
RIGA
1.1.2012
U Coal
BAIE COMEAU
3.1.2012
U Wheat
JEBEL ALI
28.1.2012
U Project cargo
RIJEKA
20.3.2012
U General cargo
UST LUGA
5.1.2012
U Coal
PUERTO CABELLO
14.1.2012
I Wheat
ABU DHABI
31.1.2012
U Project cargo
LIMASSOL
27.3.2012
I General cargo
TYNE
11.1.2012
I Coal
CUMANA
25.1.2012
I Wheat
ADEN
8.2.2012
I Project cargo
LIMASSOL
27.3.2012
I General cargo
RIGA
21.1.2012
U Coal
NEW AMSTERDAM
4.2.2012
U Bauxite
YANBU
11.2.2012
U Project cargo
MIDIA
5.4.2012
U General cargo
TYNE
28.1.2012
I Coal
DNEPROBUGSKY
29.2.2012
I Bauxite
DJEN DJEN
25.2.2012
I Project cargo
MERSIN
11.4.2012
I General cargo
UST LUGA
8.2.2012
U Coal
MARIUPOL
5.4.2012
U Pig iron
LEIXOES
29.2.2012
U Project cargo
SFAX
18.4.2012
I Wood
AMSTERDAM
16.2.2012
I Coal
YUZHNY
13.4.2012
U Ilmenite
ANTWERPEN
4.3.2012
U Project cargo
GABES
19.4.2012
U Fertiliser
UST LUGA
23.2.2012
U Coal
WILMINGTON (DLWR)3.5.2012
I Ilmenite
ANTWERPEN
4.3.2012
U Project cargo
RIJEKA
27.4.2012
U General cargo
LIVERPOOL
6.3.2012
I Coal
MOREHEAD CITY
I Pig iron
ST.HELIER
14.3.2012
I Project cargo
KOPER
28.4.2012
I Fertiliser
UST LUGA
16.3.2012
U Coal
22.3.2012
I Project cargo
LIMASSOL
6.5.2012
I General cargo
PORTBURY
24.3.2012
I Coal
Petka VALLETTA
NAPOLI
27.3.2012
U Project cargo
UST LUGA
6.4.2012
U Coal
TARTOUS
2.4.2012
I Project cargo
Mokošica
AMSTERDAM
13.4.2012
I Coal
ISDEMIR
4.4.2012
U Project cargo
UST LUGA
20.4.2012
U Coal
AQABA
9.4.2012
I Project cargo
AMSTERDAM
27.4.2012
I Coal
JEDDAH
12.4.2012
I Project cargo
UST LUGA
4.5.2012
U Coal
YANBU
13.4.2012
U Project cargo
GHENT
12.5.2012
I Coal
ANTWERPEN
3.5.2012
U Project cargo
ANTWERPEN
3.5.2012
I Project cargo
SETUBAL
10.5.2012
U Project cargo
U Coal
Imperial 6.5.2012
NORFOLK
27.11.2011 U Coal
ROTTERDAM
13.12.2011 I Coal
UST LUGA
20.12.2011 U Coal
AMSTERDAM
31.12.2011 I Coal
RIGA
9.1.2012
U Coal
IMMINGHAM
15.1.2012
I Coal
RIGA
26.1.2012
U Coal
ROSTOCK
29.1.2012
I Coal
RIJEKA
9.12.2011
LIMASSOL
14.12.2011 I Project cargo
U Project cargo
SAINT NICOLAS
18.12.2011 U Alu-ignots
POZZALLO
24.12.2011 I Alu-ignots
SAGUNTO
3.1.2012
SALERNO
10.1.2012
I Steel coils
CIVITAVECCHIA
13.1.2012
U Steel coils
AMBARLI
21.1.2012
I Steel coils
THESSALONIKI
24.1.2012
U T-bars
U Steel coils
GLADSTONE
27.11.2011 U Coal
UST LUGA
8.2.2012
U Coal
DHAMRA
21.12.2011 I Coal
ROTTERDAM
16.2.2012
I Coal
Atlant Svenja HALDIA
29.12.2011 I Coal
UST LUGA
25.2.2012
U Coal
CHENNAI-MADRAS 18.11.2011 U Project cargo
ANCONA
29.1.2012
I T-bars
RICHARDS BAY
13.1.2012
U Coal
DUNKERQUE
4.3.2012
I Coal
HALDIA
23.11.2011 I Project cargo
RAVENNA
1.2.2012
U General cargo
SAN NICOLAS
4.2.2012
I Coal
UST LUGA
14.3.2012
U Coal
VIZAG
1.12.2011
I Project cargo
ZARZIS
8.2.2012
I General cargo
SAO FRANCISCO D.S. 26.3.2012
U Soya beans
IMMINGHAM
21.3.2012
I Coal
KOLKATA
7.12.2011
U Project cargo
GABES
10.2.2012
U Fertiliser
ZHOUSHAN
I Soya beans
UST LUGA
30.3.2012
U Coal
CHITTAGONG
11.12.2011 I Project cargo
KOPER
16.2.2012
I Fertiliser
TARANTO
18.4.2012
I Coal
HUANGPU
27.12.2011 U Project cargo
RAVENNA
19.2.2012
U Feed products
DALIAN
4.1.2012
U Project cargo
VALLETTA
24.2.2012
I Feed products
XIAMEN
13.1.2012
U Project cargo
SINGAPORE
19.1.2012
I Project cargo
MOMBASA
4.2.2012
I Project cargo
DAR ES SALAAM
7.2.2012
I Project cargo
10.5.2012
Libertas TIANJIN
16.11.2011 I Iron ore
Sveti Nikola I ROBERTS BANK (B.C.) 19.12.2011 U Coal
OAKLAND
21.11.2011 U Scrap
LAS VENTANAS
I Coal
INCHON
24.12.2011 I Scrap
SAN LORENZO (ARG)12.2.2012
U Soya beans
BAYUQUAN
9.1.2012
U Coils
RIO GRANDE
18.2.2012
U Soya beans
JINGTANG
13.1.2012
U Coils
KOPER
15.3.2012
I Soya beans
CHANGSHU
17.1.2012
U Coils
Atlant Trina RAVENNA
18.3.2012
I Soya beans
SHANGHAI
23.1.2012
U Steel coils
BATAM
21.12.2011 U Project cargo
POZZALLO
24.3.2012
I Soya beans
QINGDAO
27.1.2012
U Coils
LAEM CHABANG
27.12.2011 U Project cargo
TUBARAO
17.4.2012
U Soya beans
ALICANTE
17.3.2012
I Steel coils
PORT KELANG
1.1.2012
U Project cargo
SAGUNTO
22.3.2012
I Coils
MUMBAI (BOMBAY) 9.1.2012
U Project cargo
LEIXOES
28.3.2012
I Coils
JUBAIL
14.1.2012
I Project cargo
AVILES
30.3.2012
I Coils
JUBAIL
14.1.2012
I Project cargo
BILBAO
1.4.2012
I Coils
UMM AL QASR
15.1.2012
I Project cargo
LAAYOUNE
12.4.2012
U Phosphate rock
SHUAIBA
18.1.2012
I Project cargo
12.1.2012
Miho Pracat
38
Zagreb
UST LUGA
29.11.2011 I Coal
TARANTO
18.12.2011 U Coal
UST LUGA
1.1.2012
I Coal
m/b TITOV VELES
(ex m/v Terica)
PRVA POSADA BRODA
– siječanj 1967. g.
Vidak Mato, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik
palube; Savin Vicko, II. časnik palube; Uljarević
Tomislav, RTG; Franasović Miljenko, upravitelj
stroja; Malešić Slavko, I. časnik stroja; Radman
Josip, II. časnik stroja; Baraka Marijan, vođa palube;
Marinović Dominko, tesar; Juranov Filip, kormilar;
Kuštera Ante, kormilar; Vlašić Antun, kormilar; Biskup Marko, kormilar; Špikula Ljubomir, kormilar;
Kursar Marko, mornar; Čerjan Pavo, vođa stroja;
Petković Tripo, električar; Dreč Dragoslav, mehaničar; Koračina Zdravko, mazač; Šimunović Roko,
mazać; Vučetić Tomislav, čistač; Grljević Ivan, I.
kuhar; Sjekavica Ivo, II. kuhar; Baras Ante, I. konobar; Liban Petar, II. konobar; Avdić Rasim, kadet;
Stijepić Nikola, kadet; Sušić Narcizio, vježbenik
stroja; Brajević Željko, vježbenik stroja.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 10.000, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
Sagrađen u Sevilli 1962. g.
BRT 2.326
NRT 1.248
DWT 3.077
Dužina preko svega: 84,44 m
Najveća širina: 13,10 m
Visina na sredini broda: 7,30
Pogonski stroj: Gotaverken od 1.654 kW
Najveća brzina: 13,0 NM
Preuzet u flotu od Utd Levant Line Ltd. – London, dana 06.01.1967. g.
Prodan 14.05.1981. g. firmi „Pine Island Maritime Corp.“ iz Liberije
39
m/b AP Astarea
m/b AP Argosy
bulletin
Atlant
www.atlant.hr
15
godina
m/b AP Slano