Autocesta Bregana - HAC-a

20 stranica
01 stranica
SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC
INVESTITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.
HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE
JAVNO PODUZEΔE HRVATSKE CESTE
RSIZ ZA CESTE
STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:
INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.
INÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.
INDUSTRIJSKI PROJEKTNI ZAVOD
ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:
MINISTARSTVO KULTURE
ZAVI»AJNI MUZEJ STJEPANA GRUBERA, ÆUPANJA
GRADSKI MUZEJ VINKOVCI
MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA, SLAVONSKI BROD
MUZEJ SLAVONIJE, OSIJEK
IZVO–A»I RADOVA:
VIADUKT d.d.
KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d.
OSIJEK KOTEKS d.d.
HIDROELEKTRA d.d.
CESTA VARAÆDIN d.d.
ZELENA MAGISTRALA d.o.o.
INDUSTROGRADNJA d.d.
BECHTEL INTERNATIONAL INC.
KAMEN INGRAD d.d.
DALEKOVOD d.d.
GP DUBROVNIK
GRAVIA d.o.o. OSIJEK
TELEFON-GRADNJA d.o.o.
CESTAR d.o.o. SLAVONSKI BROD
CESTA d.d. POÆEGA
TEHNIKA d.d.
PISMORAD d.d.
CESTORAD d.d. VINKOVCI
GRO "TEMPO"
GRO "GRADNJA"
GRO "VLADIMIR GORTAN"
NIKOLA TESLA
PODUZEΔE ZA CESTE d.o.o. SLAVONSKI BROD
NADZOR I KONTROLA:
INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.
RSIZ ZA CESTE
NAPOMENA:
Osim gore navedenih sudionika u izradi studija, projekata, izgradnje,
nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki i podizvoaËa navedenih tvrtki.
Hrvatske autoceste d.o.o.
ISBN 953-99875-7-1
Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta
©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505
www.hac.hr
NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:
UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:
Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora
Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora
Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora
Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora
Mario Crnjak, predsjednik Uprave
Milivoj MikuliÊ, Ëlan Uprave
dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave
307 km
Autor fotografija: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // Oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 1000 komada
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
AUTOCESTA A3
BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC
KARTA PO RAZDOBLJIMA PU©TANJA U PROMET:
GoriËan
»akovec
1979
Macelj
VARAÆDIN
Krapina
Bregana
307 km
Koprivnica
Vrbovec
ZAGREB
Branjin Vrh
BJELOVAR
Virovitica
Ivanja Reka
Beli Manastir
Jankomir Jankomir
Slatina
LuËko
Kaπtela
KARLOVAC
Petrinja
RIJEKA
Pakrac
Vukovar
Poæega
–akovo
Glina
Jankomir - LuËko > 5.85 km
Novska
Nova Gradiπka
OkuËani
Rovinj
Naπice
Lipovljani
Kutina
Duga Resa
Pazin
OSIJEK
SISAK
Bregana - Jankomir > 13.67 km
PoreË
Sl. Brod
zapad
Slunj
Vinkovci
Ilok
Sl. Brod
istok
V. Kopanica
PrvËa
Æupanja
Brod. Stupnik
LuËko - Ivanja Reka > 22.15 km
GraniËni
prijelaz
Oprisavci
Svilaj
Senj
PULA
Donji Miholjac
Daruvar
Rupa
Umag
2006
Poveznica zapadne i jugoistiËne Europe
Lipovac
Ivanja Reka - OtoËac
Lipovljani > 76.52 km
Korenica
A3
Lipovljani - OkuËani > 35.82 km
AUTOCESTA
Karlobag
BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC
GospiÊ
RAZDOBLJA PU©TANJA U PROMET:
Udbina
Dionica: Jankomir - LuËko, l = 5,85 km
u prometu od 1979. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
OkuËani - PrvËa > 7.50 km
Dionica: Ivanja Reka - Lipovljani, l = 76,52 km
GraËac
u prometu od 1980. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
PrvËa - Brod. Stupnik > 40.56 km
Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine 307
km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora
(Austrija ∑ Slovenija ∑ Hrvatska ∑ Srbija ∑
Makedonija ∑ GrËka, odnosno Bugarska i Turska),
kojom se ostvaruje najkraÊa i najpogodnija veza
zapadne i jugoistoËne Europe s Bliskim istokom
tj. Azijom. U europskoj mreæi cesta nosi oznaku
E-70.
Unutar Hrvatske, trasa ove autoceste pruæa se
smjerom zapad - istok i pripada posavskom
cestovnom pravcu (Bregana ∑ Zagreb ∑ Lipovac),
a u mreæi autocesta Republike Hrvatske nosi
oznaku A3.
Do 1990. godine ova cestovna veza bila je glavni
tranzitni pravac izmeu zapadne Europe i Bliskog
istoka. Zbog agresije na Hrvatsku ovaj cestovni
pravac privremeno je izgubio svoj znaËaj. Kada
je suverenitet Hrvatske obranjen, mogli su zapoËeti
radovi na obnovi i razvoju i sada se, izgradnjom
posljednje dionice ove autoceste, oËekuje da ovaj
cestovni pravac ponovno dobije znaËaj koji je imao
ranije, a s vremenom joπ i veÊi.
sve do 2006. godine. Ukupna vrijednost investicije
iznosi 7 milijardi kn (1.004 mil. EUR), a obuhvaÊala
je izgradnju 307 km trase sa svim potrebnim
objektima i infrastrukturom.
Pored graenja novih dionica, u posljednje dvije
godine uloæena su i znatna sredstva u poboljπanje
postojeÊeg stanja, Ëime je podignuta razina
usluænosti i stupanj sigurnosti autoceste. Naime,
kako je A3 prometno najoptereÊenija autocesta
u Hrvatskoj, a s obzirom na to da od poËetka
same izgradnje nisu sustavno vrπeni radovi
izvanrednog odræavanja, doπlo je do progresivnog
propadanja kolnika, objekata i opreme. Nakon
preuzimanja nadleænosti nad upravljanjem,
graenjem i odræavanjem ove autoceste, Hrvatske
autoceste d.o.o. zapoËele su sa sanacijom kolnika,
objekata i odvodnje te promjenom dotrajale
opreme i signalizacije.
Dionica: LuËko - Ivanja Reka, l = 22,15 km
ZADAR
u prometu od 1981. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
Knin
Benkovac
Brod. Stupnik - Sl. Brod zapad
> 8.80 km
Dionica: Lipovljani - OkuËani, l = 35,82 km
u prometu od 1985. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
Drniπ
Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok > 11.40 km
Dionica: OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km
u prometu od 1986. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
Sinj
©IBENIK
Dugopolje
Sl. Brod istok - Oprisavci > 10.90 km
SPLIT
Dionica: PrvËa - Brodski Stupnik, l = 40,56 km
u prometu od 1988. godine
(RSIZ za ceste Hrvatske)
Imotski
Dionica: Brodski Stupnik - Sl. Brod zapad, l = 8,80 km
Oprisavci - V. Kopanica > 16.90 km
u prometu od 1989. godine
RSIZ za ceste Hrvatske
U najπiroj zoni
Malog Prologa
Dionica: Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok, l = 11,40 km
u prometu od 1991. godine
Javno poduzeÊe Hrvatske ceste
V. Kopanica - Æupanja > 25.95 km
PloËe
MetkoviÊ
Æupanja - Lipovac > 29.43 km
Lipovac - GraniËni prijelaz > 0.99 km
Dionica: Sl. Brod istok - Oprisavci, l = 10,90 km
u prometu od 1996. godine
Hrvatska uprava za ceste
Donica: Oprisavci - Velika Kopanica, l = 16,9 km
u prometu od 1999. godine
Hrvatska uprava za ceste
U nadolazeÊem razdoblju Hrvatske autoceste
planiraju nastaviti s ulaganjima na autocesti A3,
kako bi se korisnicima pruæila πto bolja usluga.
Dionica: Bregana - Jankomir, l = 13,67 km
DUBROVNIK
u prometu od 2000. godine
Hrvatska uprava za ceste
Izgradnja Autoceste Bregana - Zagreb - Lipovac
zapoËela je 1977. godine i trajala je, s prekidima,
Dionica: Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km
u prometu od 2003. godine
Hrvatske autoceste d.o.o.
Dionica: Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km
Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,99 km
V R E M E P L O V
Izgradnja prve autoceste
Valjanje asfaltnog zastora
Asfaltna baza
u prometu od 2006. godine
Hrvatske autoceste d.o.o.
307 km
Bregana
Zagreb
POVEZNICA
ZAPADNE
I JUGOISTO»NE EUROPE
Lipovac
27,996 km
WC
WC
9,590 km
>>
STARO PETROVO SELO
WC
LUÆANI
1
15,123 km
>>
BRODSKI STUPNIK
WC
NOVSKA se smjestila izmeu parka prirode
Lonjsko polje u poplavnoj savskoj nizini i πumovitih
obronaka najviπe slavonske gore Psunja, a uz
europsku autocestu A3 i æeljezniËku prugu dobiva
tranzitno-turistiËko znaËenje. Od povijesne i
umjetniËke baπtine turistiËki su zanimljive Æupna
crkva s kvalitetnim inventarom te Zbirka Bauer.
U neposrednoj blizini Zagreba, na obroncima
pitome MoslavaËke gore smjestio se mali
povijesni gradiÊ IVANIΔ GRAD, o kojem
zapisi datiraju joπ s kraja XI. stoljeÊa. Priroda
je htjela da ovaj gradiÊ postane poznat po
izuzetno rijetkim i snaænim prirodnim
ljekovitim izvorima naftalana. Naftalan je
specifiËna vrsta ljekovite nafte, a IvaniÊ Grad
je jedino nalaziπte naftalana u Europi - bez
sumnje prava rijetkost.
21,954 km
>>
MARSONIJA
WC
20,389 km
>>
SREDANCI
WC
WC
>>
NOVA GRADI©KA: Poæega, Nova Gradiπka,
Park prirode Papuk
RASTOVICA
>>
15,980 km
BO©NJACI
VELIKA KOPANICA: Sarajevo, Osijek
6,500 km
9,400 km
2,500 km
BABINA GREDA: Slavonski ©amac, Babina Greda
ÆUPANJA: Vukovar, Vinkovci, Oraπje, Æupanja
KUTJEVO je Ëuveno vinogradarsko srediπte podno gore Krndije
s bogatom spomeniËkom baπtinom, gdje se posebno istiËe
crkva Blaæene Djevice Marije s bivπim samostanom. Tu je i
lijepi park, zaπtiÊen kao hortikulturni spomenik i glasoviti
kutjevaËki vinski podrum iz 1232., dijelom oËuvan u izvornom
stanju. U bogatoj gastronomskoj ponudi slavonskih specijaliteta
istiËu se kulen, kobasice, πunka.
ÆUPANJA Posebna turistiËka atrakcija u Æupanji je
stara graniËarska drvena straæarnica »ardak na
Savi, dok se u obliænjim selima razvija seoski turizam
koji nudi ugoaj slavonske ravnice. U Æupanji se
nalazi muzej s paleontoloπko-arheoloπkom,
povijesnom i etnografskom zbirkom.
SL. BROD ISTOK: Naπice, Slavonski Brod-istok
SLAVONSKI BROD je grad s mnoπtvom kulturnih
znamenitosti meu kojima treba posebno istaknuti Veliku
tvravu utvrenu bastionima i opkopima. Izvan Tvre razvio
se grad u kojemu je oko 1725. podignut franjevaËki samostan,
a posebno je zanimljiva crkva Sv. Trojstva kojoj je temelje
postavio Ëuveni barun Trenk. Muzej Brodskoga Posavlja ima
prirodoslovnu, arheoloπku, numizmatiËku i kulturnopovijesnu zbirku te niz slika, portreta iz XIX. st.
LUÆANI: Poæega, Pleternica, Luæani
SL. BROD ZAPAD: Sarajevo, Slavonski Brod
VINKOVCI su se smjestili na rijeci Bosut s jezgrom
koja potjeËe iz XVIII. st.; vaænije ulice odvajaju se od
glavnoga trga u Ëijoj blizini stoji niz kasnobaroknih
katnica sa slikovitim arkadama u prizemlju. Poznata
je Æupna crkva Sv. Ivana Nepomuka s baroknim
kipovima, te gradski muzej s arheoloπkom,
povijesnom i etnografskom zbirkom.
SPA»VA: BrËko, SpaËva
SPA»VA je podruËje u posavskoj Slavoniji u
porjeËju rijeke SpaËve i donjeg toka Bosuta, s
dva zaπtiÊena πumska rezervata: Loæe i
Radiπevo. SpaËvanska πuma jedan je od
najveÊih prostora s oËuvanim πumama hrasta
luænjaka u Europi.
LIPOVAC: Vukovar, Ilok, Lipovac
13,419 km
13,000 km
7,500 km
28,762 km
11,800 km
8,800 km
11,400 km
10,900 km
16,900 km
25,950 km
Lipovac
Æupanja
V. Kopanica
Oprisavci
Sl. Brod - istok
Sl. Brod - zapad
Luæani
Brodski Stupnik
LIPOVAC se smjestio nedaleko od velikoga
graniËnog prijelaza Bajakovo. U Lipovcu se
nalazi posebno vrijedna kasnogotiËka crkva
Sv. Luke s kraja XIV. st., koja je sagraena od
opeke.
RajiÊ
Novska
Ilova
Lipovljani
Novoselec
Jeæevo
PopovaËa
22,019 km
LIPOVAC
VUKOVAR je najveÊi hrvatski grad i rijeËna
luka na Dunavu. Grad se napatio i doæivio
straπna razaranja u Domovinskom ratu. Meu
mnoπtvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teπko
stradalih graevina, istiËu se dvorac obitelji
Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u srediπtu
grada, franjevaËki samostan, Æupna crkva Sv.
Jakova, pravoslavna crkva Sv. Nikolaja, a
izvan grada, na obali Dunava prema Iloku
nalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte.
–AKOVO je biskupski grad i sjediπte –akovaËkosrijemske biskupije, s brojnim kulturnim sadræajima
meu kojima se posebno istiËu –akovaËka katedrala,
Perivoj iz XIX. st. s elementima baroka i obliænji Mali
park, dok su u okolici brojna prapovijesna i antiËka
nalaziπta. Nezaobilazna tradicionalna slavonska
kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima, jela od
divljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina –akovπtine
(burgundac bijeli, traminac, rizling) definitivno Êe
privuÊi mnogobrojne posjetitelje.
KUTINA je glavno srediπte Moslavine, a
svoju turistiËku privlaËnost duguje smjeπtaju
izmeu juænih obronaka vinorodne
MoslavaËke gore i nizinskog Lonjskog polja
s istoimenim parkom prirode. TuristiËku
ponudu obogaÊuju ostaci starih utvrda na
MoslavaËkoj gori - pretpovijesna MariÊ
gradina, srednjovjekovni grad GariÊ,
Jelengrad, te ostaci srednjovjekovnog
Erdödyjeva grada Plovdina (Blodyn).
16,000 km
»CP Lipovac u km 300+167
1
KUTINA: Virovitica, Kutina
16,050 km
8,287 km
SPA»VA
POPOVA»A: Sisak, PopovaËa,
Park prirode Lonjsko polje
15,950 km
>>
WC
WC
WC
1
1
10,732 km
>>
WC
Grad NOVA GRADI©KA utemeljen je 1748. godine. Nastao je
i izrastao u okrilju Vojne krajine. Najstarija graevina u gradu
je crkva Sv. Terezije iz 1756. s jedinstvenim baroknim tornjem
u obliku piramide izvuËenih bridova, u cementnoj oplati.
Suvremene prometnice Ëine grad vrlo pristupaËnim, a
privlaËna okolica od πumovitih padina Psunja do mirne
posavske ravnice daje moguÊnost za razliËite oblike turizma.
OKU»ANI: Banja Luka, Lipik, OkuËani
12,620 km
BABINA GREDA
POÆEGA se smjestila u jugozapadnom dijelu Poæeπke kotline
u Slavoniji. Gradom dominira srediπnji gradski trg s mnogim
lijepim graevinama meu kojima se posebno istiËu: srediπnji
barokni spomenik koji na vrhu ima kip Svetog Trojstva
podignut 1749. godine, zatim crkva Sv. Duha, franjevaËki
samostan i Gradska kuÊa.
LIPIK je poznato ljeËiliπte podno zapadnih padina
Psunja. Izvori termomineralne vode omoguÊili su
razvoj zdravstvenog turizma, a lipiËki je kraj poznat
po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanera.
Park prirode Lonjsko polje je najveÊe zaπtiÊeno moËvarno
podruËje ne samo u Hrvatskoj veÊ i u cijelom Dunavskom
porjeËju. Uvrπten je u tzv. Ramsarski popis moËvara koje
su od meunarodnog znaËaja, osobito kao prebivaliπte ptica
moËvarica. IstiËe se velikim bogatstvom biljnog i æivotinjskog
svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuÊa.
MoËvarne livade, πume jasena, vrbe i topole omiljeno su
staniπte pataka, a u poplavnim hrastovim πumama, livadama
i paπnjacima susreÊu se rijetke europske æivotinje (orao
πtekavac i orao zmijar, siva i bijela Ëaplja, crna roda i dr.).
Na sektoru je izgraeno 15 Ëvorova: Ivanja Reka, IvaniÊ Grad, PopovaËa,
Kutina, Novska, OkuËani, Gradiπka, Luæani, Slavonski Brod zapad, Slavonski
Brod istok, Velika Kopanica, Babina Greda, Æupanja, SpaËva, Lipovac,
37 objekata: 21 most, 16 nadvoænjaka; te 14 odmoriπta: Jeæevo, Kriæ, Stari
Hrastovi, Lipovljani, Novska, Nova Gradiπka, Slaven, Staro Petrovo Selo,
Luæani, Brodski Stupnik, Marsonija, Sredanci, Babina Greda, Rastovica i
5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP-e): Ivanja Reka, Kutina,
OkuËani, Slavonski Brod, Æupanja.
SpaËva A/A
SPA»VA
Boπnjaci D/D
ÆUPANJA
Rastovica A/D
BABINA GREDA
Babina Greda D/C
VELIKA KOPANICA
SREDANCI u km 241+461
> B. MANASTIR
Sredanci D/B
SLAVONSKI BROD - istok
Marsonija A/A
SLAVONSKI BROD - zapad
Brodski Stupnik -/B
Luæani -/A
LUÆANI
Staro Petrovo Selo A/-
NOVA GRADI©KA
Slaven A/-
SLAVEN
16,095 km
>>
NOVSKA: Lipik, Novska,
Spomen podruËje Jasenovac
Ivanja Reka
Jankomir
13,671 km
P
1
10,779 km
29,428 km
GraniËni prijelaz
LU»KO: Split, Rijeka, Zagreb-jug
BUZIN: Sisak, Velika Gorica, Zagreb, Aerodrom
12,798 km
17,158 km
12,209 km
10
IVANIΔ GRAD: Bjelovar, »azma,
IvaniÊ Grad
Duljina sektora Ivanja Reka - Lipovac iznosi 264,7 km. Sektor je podijeljen na 16 dionica:
Bregana
12,590 km
10
ZAGREB je hrvatska metropola u kojoj posebno mjesto
zauzimaju povijesni dijelovi grada, Gradec i Kaptol. U
staroj gradskoj jezgri znamenite su crkve Sv. Marka,
Sv. Katarine, grkokatoliËka crkva Δirila i Metoda,
Kamenita vrata i kula LotrπËak. Hrvatsko narodno
kazaliπte i gotiËka katedrala u samome srcu Zagreba
najpoznatiji su simboli grada. Povijest, umjetnost i
kultura Zagreba mogu se doæivjeti πetnjom brojnim
zagrebaËkim ulicama, trgovima, crkvama i kazaliπtima,
a u tridesetak muzejsko-galerijskih zbirki Ëuva se viπe
od 3,6 milijuna razliËitih predmeta.
Sektor Ivanja Reka - Lipovac
DIONICE
27,587 km
10
IVANJA REKA: Budimpeπta, Varaædin,
Zagreb-istok
Na sektoru su izgraena 3 Ëvora: Jankomir, LuËko i Ivanja
Reka, 7 objekata: 1 most, 1 vijadukt, 5 nadvoænjaka te
odmoriπte Plitvice.
PrvËa - Luæani, l = 28,76 km
Luæani - Brodski Stupnik, l = 11,80 km
Brodski Stupnik - Slavonski Brod (zapad), l = 8,80 km
Sl. Brod (zapad), - Sl. Brod (istok), l = 11,40 km
Sl. Brod (istok) - Oprisavci, l = 10,90 km
Oprisavci - Velika Kopanica, l = 16,90 km
Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km
Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km
Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,989 km
NOVA GRADI©KA
>>
10
JANKOMIR: Maribor, Krapina,
Zagreb-zapad, ZapreπiÊ
Duljina sektora Jankomir - Ivanja Reka iznosi 27,99 km. Sektor je podijeljen na 3 dionice:
Ivanja Reka - Jeæevo, l = 15,95 km
Jeæevo - Novoselec, l = 16,05 km
Novoselec - PopovaËa, l = 16,00 km
PopovaËa - Ilova, l = 22,02 km
Ilova - Lipovljani, l = 6,50 km
Lipovljani - Novska, l = 9,40 km
Novska - RajiÊ, l = 13,42 km
RajiÊ - OkuËani, l = 13,00 km
OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km
10,484 km
1
Sektor Jankomir - Ivanja Reka
Jankomir - LuËko, l = 5,85 km
LuËko - Buzin, l = 7,8 km
Buzin - Ivanja Reka, l = 14,65 km
Nova Grdiπka D/B
Novska B/B
WC
1
7,177 km
10
SV. NEDELJA: Samobor, Sveta Nedelja
Na sektoru su izgraena 2 Ëvora: Bobovica i Sveta Nedelja, 18 objekata: 4 mosta, 1 vijadukt,
2 nadvoænjaka, 1 podvoænjak, 2 prolaza, 7 prijelaza, izgraeno je i odmoriπte Gradna te Ëeoni
cestarinski prolaz (»CP) Bregana.
>>
10
Duljina sektora Bregana - Jankomir iznosi 13,67 km.
24,661 km
>>
10
10
SAMOBOR je srednjovjekovni gradiÊ s
oËuvanom starom gradskom jezgrom
barokne arhitekture. Dugu turistiËku tradiciju
moæemo povezati s poznatim kremπnitama
i tradicionalnim faπnikom koji gotovo da
prerastaju u simbol grada. Ne mogu se
zaobiÊi brojni gastro-restorani na obroncima
Samoborskog gorja koja obiluju bogatom
domaÊom kuhinjom.
Sektor Bregana - Jankomir
21,277 km
1
BOBOVICA: Samobor, Bregana,
Park prirode Æumberak
Autocesta je podijeljena na tri sektora:
22,510 km
SVILAJ
NOVSKA
10
WC
WC
15,410 km
264.7 km
0,989 km
LIPOVLJANI
1
Autocesta A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC
16,576 km
>>
STARI HRASTOVI
1
NOVSKA
Lipovljani B/C
KUTINA
PopovaËa D/D
26,103 km
>>
24,849 km
odmoriπte (sadræaj) - samo juæna strana
odmoriπte (sadræaj) - samo sjeverna strana
10
WC
1
Stari Hrastovi A/C
POPOVA»A
Kriæ C/C
KRIÆ
IVANIΔ GRAD
KRIÆ
10
10
WC
13,163 km
>>
JEÆEVO
WC
1
Jeæevo C/A
»CP Ivanja Reka u km 42+867
> GORI»AN
IVANJA REKA
KOSNICA
PLITVICE
ODMORI©TE
21,148 km
PrvËa
GRADNA
22,327 km
>>
17,743 km
»SP - »EONI CESTARINSKI PROLAZ
»VOR
Centar za odræavanje i kontrolu prometa
37,720 km
>>
22,871 km
DULJINA SEKTORA
OkuËani
SISAK
Andautonija A/A
JAKU©EVAC
ZAGREB JUG
BUZIN
LU»KO
Plitvice B/A
JANKOMIR
>
SPLIT
RIJEKA
28 km
DULJINA SEKTORA
24,972 km
Ivanja Reka > Lipovac
>
>
12,983 km
WC
13,007 km
>
ODMORI©TA
>>
7,797 km
Most Sava u km 39+130: l = 1060 m
4,924 km
MACELJ
SVETA NEDELJA
Gradna C/C
BOBOVICA
5,815 km
RUGVICA
2,500 km
»CP Bregana u km 1+001
BREGANA
13.7 km
DULJINA SEKTORA
»VOROVI
6,265 km
Jankomir > Ivanja Reka
OKU»ANI
Bregana > Jankomir
POSEBNOSTI NA AUTOCESTI A3
ARHEOLOGIJA
Nalaziπte Popernjak
Nalaziπte Popernjak
Hrvatska, kao zemlja bogate kulture i povijesti,
obiluje arheoloπkim nalaziπtima koja svjedoËe
o Ëovjekovoj prisutnosti u prostoru i vremenu,
a imaju umjetniËku, povijesnu i antropoloπku
vrijednost. S obzirom na to da Autocesta
Bregana - Zagreb - Lipovac prolazi izuzetno
bogatim arheoloπkim podruËjem, u postupku
ishoenja lokacijske dozvole za trasu autoceste
bilo je potrebno utvrditi posebne uvjete zaπtite
nepokretnog kulturnog dobra. Radovi na
izgradnji autoceste omoguÊili su iskopavanje
velikih povrπina i provoenje arheoloπkih
iskapanja koja su dovela do novih spoznaja te
spasila od uniπtenja vrijednu arheoloπku
baπtinu. Na ovoj autocesti otkriveno je izuzetno
mnogo nalaziπta, od kojih Êemo spomenuti
dva, za nas najzanimljivija.
Prvo je nalaziπte Donja Vrba koje se nalazi
na podruËju oko Slavonskog Broda. RijeË je
o eneolitskom prapovijesnom naselju, koje
pripada badenskoj kulturi oko 3000 godina
prije Krista. Otkriven je niz zemunica,
spremiπta za hranu te jame s peÊima za
taljenje bakrene rude i lijevanje bakrenih
predmeta, koje su dokaz prvih poËetaka
obrade bakra na ovim prostorima. Zbog toga
se ubraja u najznaËajnija nalaziπta ne samo
u Hrvatskoj, nego i u πiroj regiji.
Drugo, vrlo vrijedno nalaziπte je Popernjak,
koje se nalazi u blizini naselja Boπnjaci.
Nalaziπte je dalo nedvojbene materijalne
dokaze o postojanju naselja s ostacima groblja
iz kasnog bronËanog doba, okvirno iz vremena
1300-1200 godina prije Krista.
A3 je projektirana i graena kao moderna autocesta sa svim tehniËkim elementima, opremom
i sadræajima prema europskim normama. Ima elemente za raËunsku brzinu od 120 km/h,
dva kolnika po 3,75 m, zaustavni trak πirine 2,5 m te rubne trakove po 0,5 m i 0,2 m, a
razdjelni pojas izmeu dva kolnika iznosi 4 m.
Radi sigurnosti korisnika autoceste i otklanjanja ugroæenosti æivotinja, autocesta je
ograena æiËanom mreænom ogradom, a na svim prometnim Ëvorovima i odmoriπtima
postavljena je javna rasvjeta. U blizini naselja, ondje gdje buka s autoceste prelazi
dopuπtenu razinu, izgraeni su posebni zaπtitini zidovi protiv buke.
Sustavom unutarnje odvodnje kontrolirano je rijeπena odvodnja autoceste, a na
dijelovima prometnice koji prolaze uz vodozaπtitna podruËja i vodocrpiliπta izvedene
su stroge mjere zaπtite podzemnih voda i izgraeni su posebni sigurnosni sustavi
odvodnje. Na autocesti je uspostavljen automatski sustav nadzora i upravljanja
prometom. Duæ Ëitave autoceste korisnicima je na raspolaganju telefonski sustav (TPS
- telefonski pozivni stupiÊi) putem kojeg se u sluËaju kvara ili nezgode obavjeπtava i
poziva pomoÊ operatera COKP-e. Centri za odræavanje i kontrolu prometa razmjeπteni
su prema potrebi za sve uvjete odræavanja autoceste.
Na optimalnim razmacima izgraena su odmoriπta, koja korisnicima autoceste omoguÊavaju zadovoljavanje njihovih potreba za opskrbom gorivom,
odmorom tijekom putovanja, jelom i piÊem. S obzirom na zatvoreni sustav prometa, guπÊe prometne tokove, veÊe brzine i veÊe udaljenosti koje se
prevaljuju, odmor tijekom putovanja postaje iznimno bitan s motriπta sigurnosti prometovanja.
Na A3 u primjeni je zatvoreni sustav naplate. Cestarina se moæe platiti: gotovinom u nacionalnoj i stranoj valuti, kreditnim karticama i raznim
sredstvima pretplate. Modernizacijom sustava za naplatu realizirana je uporaba bezgotovinskih sredstava za plaÊanje cestarine, Ëime se izbjegava
operacija povrata novca na koju otpada znaËajan dio vremena svake transakcije. Uvoenjem beskontaktne smart kartice i elektronske naplate
cestarine (ENC - kroz koju vozila opremljena transponderom prolaze usporavanjem voænje, bez zaustavljanja) postignuti su svi preduvjeti
za izbjegavanje guævi na naplatnim postajama i ostvaren cilj - poveÊan protok vozila kroz naplatne postaje. Sustav za naplatu cestarina potpuno
je integriran u jednu cjelinu, a obuhvaÊa financijsku kontrolu, brojanje prometa i video nadzor, pa se u bilo kojem trenutku moæe nadgledati
rad i funkcioniranje kompletnog sustava i to na bilo kojem naplatnom mjestu iz glavnog centra, lociranog u sjediπtu poduzeÊa.
Nalaziπte Donja Vrba
Hrvatske autoceste d.o.o. osiguravaju stalan
arheoloπki nadzor nad izvoenjem zemljanih
radova na izgradnji autocesta. Osim zaπtite
arheoloπkih lokaliteta, Druπtvo u svim
segmentima svoje djelatnosti veliku pozornost
pridaje zaπtiti okoliπa uopÊe, nastojeÊi pri
rjeπavanju problema aktivirati raspoloæive
hrvatske znanstvene potencijale.
A3 je odraz znanja, vjeπtine i æelje hrvatskih graditelja da zavrπe ovaj cestovni pravac poveznicu zapadne i jugoistoËne Europe. Izgradnjom ove moderne prometnice dovrπen je
cijeli X. prometni koridor na podruËju Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. ostvarile
su joπ jedan veliki projekt, zajedniËko postignuÊe mnogobrojnih ljudi razliËitih struka.
IMPRESSUM
Nalaziπte Popernjak
ISBN 953-99875-7-1
Nakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o. // Za nakladnika: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar // Glavni urednik: Mario Crnjak //
Uredniπtvo: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Vesna »lekoviÊ, Darija PetroviÊ, Andrea Haleuπ, Vinko PaπaliÊ //
Autori: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Darija PetroviÊ // Dokumentacija o autocesti A3: Andrea Haleuπ //
Fotografije autoceste: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak: HAND
dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 1000 primjeraka
Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA GRADOVA, PARKOVIMA
PRIRODE te VINARIJI ZDJELAREVIΔ, koji su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri. Autori fotografija
su slijedeÊi: Nino Marcutti (Zagreb), Boris KrstiniÊ (Lonjsko polje), Milan BabiÊ (Slavonski Brod, –akovo), Duπan MirkoviÊ (Poæega),
Boris Bajran (Vukovar), Æeljko KrËadinac (Kutina), Dragutin Olvitz (Poæega, Kutjevo), Ninoslav NinkoviÊ (Vinkovci), Damir FabijaniÊ i
Studio RaπiÊ (Zagreb).