OVDE - eKapija

Transcription

OVDE - eKapija
Tematski bilten
Turizam u Srbiji
PUN KOFER
IZAZOVA
Februar 2015.
u saradnji sa
Uvodnik
D
Jelena Đelić
ok šetam Knez Mihailovom čujem ruski, engleski, francuski, kineski…Čujem i da su Rusi sve brojniji na Kopaoniku,
da Arapi hoće da ulažu u naše banje, a Turci dovode i po
više od stotinu svatova i organizuju svadbe u srpskim hotelima i
restoranima.
Iako je srpski turizam bio na korak do potopa, zajedno sa
nabujalim rekama u majskim poplavama, ipak, dobar turistički
trend je nastavljen. Sezonu su spasile naše PR kuće širom sveta i predstavnici Svetske turističke organizacije koji su pozvali
turiste da nastave da dolaze u Srbiju i ne otkazuju aranžmane.
A ovde su ih u protekloj godini dočekali neki novi hoteli, neki
stari odenuli su novo ruho. I tek će da se gradi. Pogotovo u Beogradu. Kaže struka da ima mesta za sve. Samo im smetaju ovi
što izdaju potpuno opremljene stanove u Beogradu za 30 evra
po danu. Kažu hotelijeri i da se ne plaše tržišne utakmice već
nelojalne konkurencije. Na potezu je državna uprava, kako bi se
što pre stalo na put sivoj zoni u turizmu. Ne može Žika da iznajmi
stan od Pere za 200 evra mesečno, i da ga izdaje “na dan” preko
oglasa. Pa da onda nekom Pjeru iz Liona naplati 30 evra “na
ruke”, bez računa. Ne ide.
Domaći turistički poslenici kažu da je najvažnije da shvatimo
da je promocija turizma posao svih nas. Od turizma može dobro
da se zaradi, imamo prirodnih potencijala i više nego što znamo.
Nedostaje nam infrastruktura i svest da su ljudi, a ne zgrade ti
koje turiste zadržavaju. Treba nam što više tzv. kongresnih turista, jer oni ostavljaju mnogo novca. A ako su zadovoljni, po završetku kongresa i seminara, vraćaju se sa svojim porodicama i
prijateljima ponovo. Ali, ako bi jedna grupa svetskih hirurga, na
primer, došla i održala kongres u Srbiji, ne bi valjalo da se do
hotela truckaju putevima serbskim, i da izgube više vremena,
nego što im je trebalo iz neke svetske metropole do aerodroma
u Surčinu. Ne ide.
U nastojanju da čujemo sve strane turističkog sektora u Srbiji, predstavnike hotelijera, turističkih agencija, ugostitelja, vinara,
države, poslovnih i strukovnih udruženja, spremili smo za vas
bilten “Turizam u Srbiji - pun kofer izazova”. Nadamo se da će
vam naše novo izdanje pružiti neke odgovore, ali i dati ideju,
ukoliko želite da ulažete u izgradnju turističkih objekata.
I ne zaboravite, izgradnja turističke infrastrukture doprinosi poboljšanju kvaliteta života svih građana Srbije. Nekima danas,
nekima za koju godinu. E, tako to ide.
Urednica biltena: Jelena Đelić
Sadržaj
SADRŽAJ
Strancima Srbija sve milija
Hotelska ponuda sve bolja, infrastruktura i sivo tržište i dalje najveći problemi u turizmu
Apartmani menjaju hotelske sobe
Novi igrači u tesnoj tržišnoj utakmici značiće žestoku borbu hotelijera za goste
Cena (ni)je presudna
Kako nas vrbuju turističke agencije i kako odabrati pravu?
Povoljne aviokarte dovele turiste u Srbiju
Uvođenjem novih aviolinija do konkurentne pozicije na turističkoj mapi sveta
Oko 30% turista u Srbiji pronađe smeštaj iz fotelje
Kako se kotiraju beogradski hoteli na servisima “Booking” i “TripAdvisor”
Beograd bolji od Vašingtona
Srbija beleži sve veći rast na mapi kongresnog turizma u svetu
I odmor i lečenje
Estetska medicina i dentalni sektor najjači aduti za razvoj zdravstvenog turizma u Srbiji
Srpski zaselak među 10 najboljih destinacija u Evropi
Uprkos tome što seoski turizam ima veliki potencijal, naši domaćini prepušteni sami sebi
Profit čuči i u vinu
Više od 300 vinarija u Srbiji šansa za dobro razvijen vinski turizam
Od “Exita” i “Guče” do “Nušićijade”
U Srbiji bude organizovano i do 4.000 događaja godišnje
Miroljub Aleksić, vlasnik “Alco grupe”
Do kraja 2015. otvaramo hotel “Tornik” na Zlatiboru vredan oko 50 mil EUR
Aleksandra Perić, direktorka Sektora za zdravstveno osiguranje u kompaniji “Generali”
Podržavamo inicijativu da putno osiguranje bude obavezno
Slavica Bogosavljević, direktorka hotela “Holiday Inn Beograd”
Konkurencija nas podstiče da budemo još bolji
Renata Pindžo, pomoćnica u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija
Javni i privatni sektor moraju sarađivatina formiranju turističkih proizvoda
Između planina i mora niče luksuzni turizam
Kako je Crna Gora postala zemlja sa najvećim brojem direktnih stranih investicija u Evropi?
Potencijal leži u svakom kutku BiH
Trebinje, Višegrad i Posavski kanton imali najveći rast poseta u 2014. godini
Isplatila se investicija od milijardu dolara
Terme postale simbol slovenačkog turizma
Zvezda sofisticiranog stila
Hotel “Constantine the Great” povezuje istoriju i luksuz u srcu Beograda
“88 Rooms Hotel”
Savremena vizija hotelijerstva u Beogradu
Prva adresa poslovnih ljudi
“IN hotel” obeležiće deceniju poslovanja novitetima u enterijeru i ponudi
Osetite duh Mediterana pored Dunava
“Dani južnog Jadrana” od 20. februara do 22. marta u restoranu “Sent Andrea”
Kopaonik
Turistička destinacija za sva godišnja doba
Banja Koviljača
Mesto gde se prožimaju istorija i legende
Zakoračite Putem rimskih careva i Dunavskim putem vina
Udobnost putovanja po pristupačnoj ceni
Turistička agencija “Terra Travel” organizuje individualni transfer putnika
Tajland
Egzotika različitosti za najveće hedoniste
Indonezija
Drugo ime za raj
Da li ste znali
Kalendar
1
4
7
9
11
14
16
18
20
22
24
27
28
31
35
38
41
43
44
45
46
47
48
50
52
53
57
61
63
Šira slika
Strancima Srbija sve milija
Hotelska ponuda sve bolja, infrastruktura i
sivo tržište i dalje najveći problemi u turizmu
Poplave u maju i vanredno stanje širom zemlje pretili su da ugroze turističku godinu. Ipak,
kada se crta podvuče, 2014. biće blizu nivoa prethodne godine, koja je bila rekordna u
srpskom turizmu.
Prema podacima Narodne banke Srbije, devizni priliv za prvih 11 meseci 2014. godine iznosi 1,17 mlrd USD što je 8,6% više
nego u istom periodu 2013. godine, kada smo imali najveći devizni priliv ikada.
Pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Renata Pindžo objašnjava da je od izuzetnog značaja bila preporuka
Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, da turisti nastave da dolaze u našu zemlju, jer nepogode nisu pogodile celu
Srbiju. U tom trenutku, preporuka je bila jako važna da stranci ne bi počeli da otkazuju putovanja, što bi se veoma negativno
odrazilo na devizni priliv od turizma.
- U dobre konačne rezultate postignute u 2014. godini verujemo i zbog činjenice da je decembar bio mesec u kojem smo imali
organizaciju Samita Kine i 16 zemalja centralno-istočne Evrope, gde su turistički radnici podneli veliki teret i obavezu da predstave zemlju na pravi način. Zatim, na priliv će svakako uticati i doček Nove godine, kao i početak zimske sezone. Ne možemo u
brojkama procenjivati koliki je uticaj Samit imao, ali znamo da je Beograd bio prepun stranaca, da su delegacije bile velike, te da
je samo bilo nekoliko hiljada akreditovanih novinara – rekla je Pindžo za “eKapiju”.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić očekuje da će 2015. godina biti rekordna za turizam Srbije, kako u pogledu prihoda, tako i po broju turista. Kako kaže, činjenica je da Srbija godinama unazad ima
dvocifreni rast broja stranih turista, a da imamo pad broja domaćih turista zbog male kupovne moći i poplava u maju i oktobru.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Ljajić je kazao da je u toku priprema dva važna dokumenta – izmena i dopuna zakona
o turizmu i Strategije razvoja turizma za narednih 10 godina
1
Šira slika
- Turizam je oblast koja realno može značajno da doprinese rastu srpskog bruto-domaćeg proizvoda (BDP) - istakao je Ljajić.
On je rekao da su u budžetu za 2015. predviđena sredstva za razvoj turističke infrastrukture, pre svega na Dunavu, u planinskim
centrima i banjama, koji su, dodao je, pored Beograda, najznačajniji turistički resursi Srbije. Za puno korišćenje turističkih potencijala potreban je organizovani nastup države,
značajno veća ulaganja i bolji marketing, naveo je Ljajić,
napomenuvši da je 15. februara počela kampanja po inostranstvu namenjena dijaspori, kako bi je animirali da dolazi
u Srbiju, ali i bude promoter našeg turizma u svetu.
Aviolinije su tu od instrumentalnog značaja, smatra direktorka Turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac.
- Dobro je imati jakog nacionalnog avioprevoznika. Dobro je imati i low cost kompanije koje sve više prelaze na
niški aerodrom. Svemu tome dodajem i čarter letove za Kopaonik iz Rusije koji su se nesmetano realizovali krajem decembra i u januaru i koji su ruske turiste doveli na Kopaonik.
Mislim da će se ta saradnja proširivati pogotovu što smo mi
zemlja partner na sajmu “Odmor” u Moskvi u septembru.
Plamenac kaže da bi za srpski turizam dragoceno bilo
imati aviolinije prema zemljama gde živi naša dijaspora, a tu pre svega misli na Severnu Ameriku i Kanadu.
HOTELIJERA SVE VIŠE
U poslednjih 5 godina u Srbiji je otvoreno 77 novih hotela (ukupno ih posluje 328), a samo u Beogradu, kao najvećem gradilištu, očekujemo da uskoro počnu da rade i neki od najvećih svetskih lanaca poput “Marriott” ili “Hilton” hotela. Interesovanje
investitora ukazuje da u srpskoj prestonici ima mesta za još smeštajnih kapaciteta.
I tu, za nekoga ko posmatra sa strane, postoji paradoks. Naime, hotelijeri se žale da im vlasnici nekategorisanih apartmana (od kojih mnogi rade na crno), ubijaju promet, a sa druge strane imamo sve više novih hotela. Da li investitori u hotele znaju
nešto više od nas? Nadležni veruju da kada lanac poput “Radisson BLU”, “Holiday Inn”, “Hilton” ili “Marriott”, odluči da dođe na
naše tržište, tu sigurno postoji dobra računica, jer se uspeh ogleda isključivo kroz profit. Takođe, smatraju i da hotelijeri moraju da
razumeju da u svakoj zemlji mora postojati aprtmanski, ako vid najjeftinijeg smeštaja. Ono na čemu će ministarstvo raditi, jeste
borba protv sivog tržišta u turizmu, postaraće se da svi plaćaju boravišne i druge takse, a za sve ostalo, na snazi će biti tržišna
utakmica.
KOMŠIJE, RUSI I NEMCI NAJBROJNIJI
U Srbiji je u prošloj godini boravilo 2.192.268 turista, što je na istom nivou kao i prethodne godine, dok je u decembru zabeležno povećanje broja turista od 4,1% u odnosu na isti mesec 2013, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Prošle godine u našoj zemlji zabeleženo je smanjenje broja domaćih turista od 8% u odnosu na prethodnu
2013. dok je broj inostranih turista povećan 12%. Ostvareno je ukupno 6.086.275 noćenja što je za 7% manje u
odnosu na 2013. godinu. Od tog broja domaći turisti ostvarili su 3.925.221 noćenja, što je 14% manje u odnosu na
2013. godinu, a inostrani 2.161.054 što je 9% više nego
prethodne godine.
Domaći gosti najviše su boravili u banjama i na
planinama dok su inostrani u najvećem broju dolazili u
Beograd. Mereno brojem ostvarenih noćenja, domaći turisti su u 2014. godini najviše boravili u Vrnjačkoj Banji, na
Zlatiboru, Kopaoniku i Beogradu.
Strani gosti najveći broj noćenja ostvarili su u Beogradu, i to 10% više u odnosu na prethodnu godinu. Slede
Novi Sad, Zlatibor i Vrnjačka Banja. Najveći broj noćenja
2
Šira slika
u 2014. godini ostvarili su turisti iz Bosne i Hercegovine, 5% više u poređenju sa 2013. godinom, a slede turisti iz Rusije, Crne
Gore, Nemačke, Hrvatske.
U decebru je bilo 4,1% više dolazaka tursta u odnosu na 2013. godinu, dok je broj noćenja manji 8,5%. Istovremeno, broj
noćenja domaćih turista manji je 15,3% u odnosu na decembar 2013, a broj noćenja stranih turista povećan je 3,1%.
ARAPI I KINEZI MEĐU NAJPOŽELJNIJIMA
Kada su u pitanju tržišta na kojima bi bilo dobro poraditi na promociji i privući tamošnje stanovnike da dođu i vide lepote naše
domovine, Kina je jedna od najinteresantnijih zemalja, budući da se procenjuje da je u 2014. oko 100 miliona Kineza putovalo po
svetu.
- Veliki broj njih dolazi u Evropu, pogotovo u zemlje Centralno-istočne Evrope. Kina, Japan, Koreja, Indonezija - sve su to velike
nacije koje puno putuju po svetu. Privatni sektor tu ima najveću ulogu, jer mora biti dovoljno umešan da ponudi srpske turističke
proizvode na pravi način. U 2014. godini broj dolazaka kineskih državljana u Srbiju je u odnosu na 2013. porastao za 66%, a broj
noćenja za čak 119%. – rekla je pomoćnica nadležnog ministra Renata Pindžo.
Srbija je potpisala sporazum o saradnji s Kinom još 2009, formalno-pravni uslovi u javnom sektoru su zadovoljeni.
- Ono što je važno je unapređenje aviopovezanosti sa Dalekim Istokom, čije zemlje su, prema podacima Svetske turističke organizacije UN najbrže rastuće emitivno tržište. Ne treba zaboraviti ni zemlje Persijskog zaliva. Ukinute
su vize UAE, radi se na uvođenju viznih olakšica
sa Kuvajtom i Saudijskom Arabijom. To su takođe
emitivna tržišta koja su zainteresovana za sportske
pripreme svojih reprezentacija, za zdravstveni turizam. To su šanse, koje mi, mimo privlačenja turista
iz evropskih zemalja, moramo da iskoristimo. Uporedo sa otvaranjem novih linija “Air Serbia”, otvara
se i mogući izvor dolazaka turista i priliva novca –
objašnjava Pindžo.
IZMENE ZAKONA O TURIZMU
Izmene Zakona o turizmu usklađene su direktivama Evropske unije i sa domaćim zakonodavstvom, a posebno sa Zakonom o zaštiti potrošača,
što će doprineti većoj zaštiti korisnika turističkih
usluga. To su ocenili učesnici javne rasprave o
Nacrtu zakona o izmenama i dopunama zakona o turizmu koja je održana 10.
februara u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Direktor Sektora za usluge i preduzetništvo PKS Ješa Erčić istakao je da će zakonske izmene doprineti smanjenju sive
ekonomije u tom sektoru, ali doprineti i većem nivou usluga. On je podsetio da je Zakon o turizmu u prethodnim godinama
pretrpeo nekoliko izmena, a sada su se stekli uslovi da se urede neka neuređena ili nedovoljno uređena pitanja, uvedu novine i
obezbedi korisnicima turističkih usluga veća zaštita.
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Lukrecija Ðeri ukazala je da će ove zakonske izmene,
između ostalog, uvesti preraspodelu prava i ovlašćenja u inspekcijskim poslovima, što znači da će inspekcije u okviru lokalnih
samouprava dobiti veća ovlašćenja. Prema njenim rečima izmenama zakona uvodi se mogućnost izdavanja prekršajnog naloga,
a kada su kazne u pitanju onaj ko je načinio prekršaj, ukolikoliko kaznu plati u roku od osam dana, kazna će mu biti umanjena
za 50%. Ðeri je navela da se uvode i pojedine novine, kao što su destinacijska menadžment organizacija, turistički klasteri i nove
mogućnosti za javno-privatno partnerstvo.
Viši savetnik u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Vera Rovčanin Orlović istakla je da je na izmenama Zakona
o turizmu radila Radna grupa, koju su činili predstavnici celokupne turističke privrede. Ona je podsetila da još uvek stižu predlozi
i sugestije, te da će javna rasprava o izmenama ovog zakona trajati do 26. februara. Prema njenim rečima, zakonskim izmenama
predviđena je i mogućnost dodele sredstava za unapređenje turističkog prometa, i to onda kada vlada donese uredbu i kada se
za to budu stekli uslovi.
Zakonskim izmenama propisani uslovi za izbor direktora turističkih organizacija na svim nivoima, a uvedena je i mogućnost,
da turistička agencija koja je izgubila licencu može nakon 36 meseci ponovo da konkuriše.
Jelena Đelić
3
Šira slika
Apartmani menjaju hotelske sobe
Novi igrači u tesnoj tržišnoj utakmici značiće
žestoku borbu hotelijera za goste
Borba za svakog gosta, koja hotelijere čeka u narednim godinama, ličiće na pravu gužvu
u šesnaestercu. Osim konkurencije u vidu novih hotela, u tržišnu utakmicu se uključio i
veliki broj nekategorisanih objekata koji nižom cenom, sličnim nivoom komfora i većom
neposrednošću, postaju prvi izbor turista, čak i poslovne klijentele koja je dosad bila
“rezervisana” za hotelski smeštaj. Novonastala situacija zahteva novu taktiku - ponudu prilagodljivu svakom turisti, pa će osim izazova vezanih za poslovanje i upravljanje
troškovima, hotelijeri morati da nađu načine kako da novim uslugama i sadržajima steknu
tržišnu prednost.
PONUDA DOBRA, A BIĆE JOŠ BOLJA
U poslednjih 5 godina u Srbiji je otvoreno 77 novih hotela (ukupno ih posluje 328), a samo u Beogradu, kao najvećem gradilištu, očekujemo da uskoro počnu da rade i neki od najvećih svetskih lanaca poput “Merriot” ili “Hilton” hotela. Interesovanje
investitora ukazuje da u srpskoj prestonici ima mesta za još smeštajnih kapaciteta. Saglasna je i struka. Georgi Genov, direktor
Poslovnog udruženja hotelsko ugostiteljske privrede Srbije HORES, stava je da Beogradu nedostaje bar 10.000 ležaja.
- Ukoliko se izgrade hoteli, oni će raditi i na privlačenju turista, a ako Prag sa 1.200.000 stanovnika ima oko 70.000 kreveta,
4
Šira slika
onda je Beogradu, sa 2 miliona, zaista malo 7-8.000 u hotelskom i oko 3.000 ležaja u privatnom smeštaju.
Ono što Beogradu, a i Srbiji nedostaje, smatra naš sagovornik, su superior hoteli najviše kategorije, kao i hoteli manjih kategorija, naročito sa 3***. Ponuda hotela je više namenjena individualnim poslovnim turistima, pa je najviše hotela sa 4****, dok su
hoteli sa 3*** sa aspekta broja smeštajnih jedinica nedovoljni za prijem turističkih grupa.
- Beograd nema nijedan hotel koji može da primi jedan čarter avion od 200 putnika za smeštaj. Slična situacija je i u Srbiji izraženi su hoteli visoke i niske, ali nedostaju kapaciteti srednje kategorije. Ukoliko neko želi da napravi dobar posao i sa aspekta
dovođenja turista, onda su potrebni ekonomski hoteli za turističke grupe, zbog čega je potrebno više investirati u njih – smatra
naš sagovornik.
Genov podseća da je poslednjih godina izvršeno nekoliko veoma dobrih transformacija hotelskih preduzeća u Srbiji, gde su
investitori uložili velika sredstva i modernizovali kapacitete, poput hotela “Izvor” u Aranđelovcu, “Crowne Plaza” u Beogradu, privatizacije hotela “Mona” na Zlatiboru ili “Grand”-a na Kopaoniku. To su primeri koji su povukli ostale hotele u rekonstrukciju kako
bi povećali svoj nivo i standard, tako da možemo biti zadovoljni hotelskom ponudom u Srbiji koja po kvalitetu konkuriše, čak i
prednjači, među ponudom hotela u regionu.
- Cenovno se nalazimo na sredini, ili pak bliže višim cenama smeštaja. Kritika je da su cene visoke, ali njih određuje tržište i
hoteli se upravljaju prema ponudi i tražnji.
KO PRE DEVOJCI...
Međutim, udoban, luksuzan smeštaj i
dobra lokacija turistima, ali i poslovnoj
klijenteli, dostupni su i u sve većem broju apartmana i privatnog smeštaja koji
se izdaje. Na Bukingu (booking.com) je
u ponudi 256 kategorisanih i gotovo 500
nekategorisanih objekata u Beogradu, a
kako srpska prestonica i Srbija postaju interesantne destinacije za turiste iz celog
sveta, tako i iznajmljivanje kuća, stanova i
soba postaje sve unosniji biznis.
Na jednom od najpopularnijih sajtova
za turiste Airbnb.com (Air, Bed & Breakfast) u strogom centru Beograda možete
pronaći prenoćište i za 25 EUR, dok je
cena najjeftinijeg hotelskog smeštaja
duplo veća. Osim komfora, domaćini u
ovakvim objektima gostima ostavljaju i
sitne detalje koji su im potrebni, poput šećera ili kafe, na raspolaganju im je i mašina za veš, kao i druge udobnosti koje gostima
čine da se osećaju kao kod kuće. Ovo je direktno uticalo i na promet beogradskih hotela - popunjenost smeštajnih kapaciteta
(ležaja) u srpskoj prestonici bila je 31,8% u prvih 10 meseci prošle godine, dok je iskorišćenost soba bila malo viša - oko 40%
(svetska popunjenost ide na 50%).
- Procenat zauzeća u hotelima opao je upravo zbog otvaranja velikog broja apartmana, koji se nalaze u istoj ponudi na rezervacionim sistemima sa hotelima, po cenama koje su znatno niže, odnosno, nekonkurentne u odnosu na cene koje nude hoteli
– kažu u beogradskom hotelu “Townhouse”.
Ovaj hotel ostvario je u prošloj godini 7.000 noćenja. Generalno, kažu, nisu nezadovoljni, ali je 2014. bila za nijansu lošija od
2013. godine, pre svega zbog nekontrolisanog otvaranja novih smeštajnih kapaciteta različitih vrsta i kategorija.
Direktor HORES-a podseća da to nije problem samo u Srbiji, ali da hoteli imaju razloga da se bune, budući da se ne vodi do
kraja evidencija o poslovanju i načinu izdavanja takvih objekata.
- Dešava se da neko kategoriše jedan, a izdaje još 5 apartmana, koji nisu kategorisani. Uz to, oni su cenovno konkurentni, i
imaju znatno niže troškove održavanja kad nemaju goste, za razliku od hotela, čiji su izdaci i u ovakvim slučajevima prilično visoki
– naglašava Genov.
5
Šira slika
U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da su svesni da sivo
tržište postoji i da će u narednom periodu
pokušati da izmenama Zakona o turizmu
utiču na to, prvenstveno kroz spuštanje
određenih ingerencija.
- Pokušaćemo da uključimo lokalne
inspekcije i pojačamo nadzor kako bismo smanjili sivu zonu turista – ističu nadležni, ali dodaju i d hotelijeri moraju razumeti da je na snazi tržišna utakmica i da
svoj tržišni segment moraju potražiti kroz
cenovnu politiku i pružanje usluge više.
- Sigurno da nije lako, ali svi smo mi
turisti i sve zemlje u koje putujemo imaju
privatan smeštaj. Grad kao što je Beograd
mora da ima ponudu za različite vrste turista. Mladi ljudi, studenti, sigurno očekuju
različit smeštaj od poslovnih ljudi. Mi ćemo
samo pokušati da privatni smeštaj ne pravi nelojalnu konkurenciju hotelijerima izbegavanjem plaćanja boravišne takse i nekih drugih taksi, ali moramo svima obezbediti
iste uslove za rad – kažu u Ministarstvu.
DO POSLEDNJEG MINUTA...
Već u 2015. hoteli će morati da “zaigraju” najbolje što znaju.
- Hotelski biznis nije toliko profitabilan i ima duži rok vraćanja uloženih sredstava – kaže nam Miroljub Aleksić, vlasnik “Alco
grupe”. Jedino masovnošću, visokom popunjenošću i privlačenjem dobrostojeće klijentele možete napraviti profit, a za to je potrebna vrhunska ponuda i usluga na svetskom nivou. Mi se trudimo da ponudimo više od onoga što je neophodno za tu kategorizaciju i taj nivo, po nižoj ceni i tu vidimo našu šansu.
Da bi se povećao promet i popunjenost kapaciteta u hotelima, Genov smatra da je neophodna organizacija velikih događaja.
- Moraće da dođe i do udruživanja samih hotela i da se uz pomoć države, turističkih organizacija i udruženja organizuju veliki
skupovi u Beogradu, jer smo videli šta je nekoliko takvih manifestacija značilo za hotele – odmah su puni.
- Uz to, hotelijerima ostaje i borba da sadržajima poput velnes i usluga kongresnog turizma, ili dobrom ponudom hrane u restoranima, privlače goste u svoj hotel, razvijaju neposrednije odnose sa njima i stvaraju atmosferu da se osećaju kao kod kuće, a
neophodno je raditi i na sve popularnijem eko menadžmentu – precizira naš sagovornik.
Izazov za hotele biće i kako se nositi sa novim troškovima. U HORES-u podsećaju da je grad Beograd nedavno doneo novu
uredbu o parkingu, po kojoj hotel treba da plati oko 3,5 miliona dinara za 3 parking mesta - lokalnu taksu koja je do sada bila
besplatna.
Cenovna politika hotelijera zavisiće i od PDV-a na hotele. Trenutnih 10% na noćenja je podnošljivo, kažu u struci, ali ukoliko
dođe do povećanja neće biti konkurentni.
- Po našem mišljenju, to bi dovelo do potpunog kraha u poslovanju mnogih hotela u Srbiji, jer oni neće moći da izdrže pritisak i
pokriju osnovne troškove – kažu u hotelu “Townhouse”.
Genov je izričit da će se kao udruženje, svim snagama uz detaljne analize boriti da ne dođe do daljeg povećanja, kao i da PDV
na hranu, koji sada iznosi 20%, treba smanjiti.
Ivana Bezarević
6
Šira slika
Cena (ni)je presudna
Kako nas vrbuju turističke agencije i kako
odabrati pravu?
Bilo da su u pitanju evropski gradovi, letovanja ili egzotične destinacije, ponuda turističkih agencija je šarenolika. Prema podacima
APR-a u Srbiji posluje oko 700
organizatora putovanja i nekoliko hiljada prodavaca turističkih
aranžmana (tzv. subagenata). Svi
su za predstojeći Sajam turizma
pripremili atraktivne brošure i
specijalne ponude, mada povoljnih aranžmana po cenama za
svačiji džep ne manjka tokom
cele godine. Ipak, kako biti siguran da smo izabrali pravu agenciju i turistički aranžman
koji garantuje da, ako smo se odlučili za hotel u centru i vegetarijanski meni, do centra
zaista nećemo morati metroom a za večeru u ponudi imati samo meso?
Aleksandar Seničić, direktor Asocijacije turističkih agencija YUTA, kaže za “eKapiju” da je veoma teško reći ko je najbolji i
na bazi kojih kriterijuma, ali da ono na šta svakako treba skrenuti pažnju korisnicima turističkih aranžmana jeste da provere da
li se radi o agenciji koja ima licencu za organizatora i da se obavezno upoznaju sa programom i opštim uslovima putovanja pre
potpisivanja ugovora.
- Dugogodišnje prisustvo na tržištu kao i veliki broj zadovoljnih korisnika je takođe jedan od značajnih faktora kod odabira
agencije, iako moram da istaknem da na tržištu postoje i novoosnovane agencije koje veoma kvalitetno rade svoj posao jer se radi
o kolegama sa višegodišnjim iskustvom – kaže Seničić.
KOLIKO POPUSTITI?
Za većinu će pri odabiru presuditi cene aranžmana. Agencije ih po pravilu formiraju slobodno, najčešće shodno ponudi i tražnji
na tržištu, a kako kaže naš sagovornik, na njih ponajviše utiču cene dobavljača (avio prevoznici, bus prevoznici, smeštaj, vodič i
dr.), procene o atraktivnosti određenog proizvoda, kao i aktuelna konkurencija za određeni proizvod.
Pojedini aranžmani ipak, sa sličnom ponudom hotela i programom, u dve različite agencije često imaju nezanemarljivu razliku
u ceni. Objašnjavajući ovakve slučajeve, Seničić kaže da je moguće je da se radi o prodajnoj ceni koja uključuje manju maržu
(zaradu) agencije, ali da je, kako praksa pokazuje, najčešće reč o tzv. ponudama sa ograničenim kapacitetima ili da se takav vid
prodaje pojavljuje u cilju pozicioniranja na tržištu.
- Svakako treba sa dužnom pažnjom voditi računa da ukoliko se radi o istim objektima po drastičnim razlikama u ceni, da je
moguće da postoje i skriveni troškovi ili neki drugi uslov koji nije uobičajen.
Beogradska agencija “Lavli travel”, već godinama oglašava svoje aranžmane na sajtovima za grupnu kupovinu, naročito popularnom kanalu prodaje turističkih aranžmana poslednjih godina. Za dan zaljubljenih, na jednom od njih, parovima su ponudili čak
47% popusta na putovanje u Toskanu.
Glavni razlozi za to su povećanje broja putnika i što nemamo reklamu, pa nam je ovo ujedno i jedan vid oglašavanja, da što
više ljudi čuje za nas –kažu za “eKapiju” u “Lavli”-ju.
7
Šira slika
Računicu kako od ovog vida prodaje ostvaruju zaradu ne žele da otkrivaju, ali im se, kažu, svakako isplati. On je doprineo i
jednom od ciljeva agencije - da povećaju broj ljudi koji putuje sa njima.
Seničić kaže da bez obzira na to što ovaj vid prodaje beleži rast, on nije zakonski prepoznat i nalazi se u tzv. sivoj zoni, a ne
retko dolazi i do neprijatnosti. Naime, radi se o reklamiranju i distanciranju tih sajtova od bilo kakvih problema koji su vezani za
realizaciju putovanja, a bio je i veći broj slučajeva otkazivanja takvih putovanja i dugačkog protoka vremena za razrešenje problema oko povraćaja novca.
KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE
Sajtovi na kojima se nude popusti uticali su i generalno na
cene aranžmana u agencijama, koje se, kako su nam rekli u
“Lavli”-ju, utrkuju ko će dati povoljniju ponudu.
Direktor YUTA, međutim ističe da to pre svega zavisi od
ciljanog tržišta koje agencije žele da pokriju, ali da u jednom
od segmenata rada sigurno utiču na cene koje formiraju.
Ipak, naglašava naš sagovornik, ma koliko je za većinu nas
to osnovni razlog, ne svodi se sve na cenu kada je reč o
putovanjima.
Neophodno je, ističe Seničić, razviti svest o tome da se
cenom aranžmana pre svega određuje i kvalitet putovanja,
njegova realizacija, kvalitet smeštaja, prevoza i usluge turističkog vodiča, objašnjavajući to i slikovito:
- Možete kupiti automobil po ceni od 5.000 do 150.000
EUR i svaki će Vas odvesti sa jedne do druge tačke, ali je
pitanje kvaliteta motora, udobnosti, izgleda... Potpuno isti
princip važi i za turizam i turistička putovanja.
ŽALBE STAGNIRAJU
U slučaju da loše procene turističku agenciju, koja ne ispuni sve uslove putovanja onako kako su dogovorili, građani ne
prezaju da ulažu žalbe, a novim Zakonom o zaštiti potrošača unete su novine koje se odnose i na zaštitu korisnika usluga u oblasti
turizma i ugostiteljstva. Detaljnije je uređen postupak reklamacije korisnika usluga turističkih agencija, kao i rok za odgovor na
reklamaciju od osam dana. Takođe, novo je da se u postupku pred sudom u potrošačkom sporu ne plaća sudska taksa za tužbu
ako predmet spora ne prelazi iznos od 500.000 dinara.
Prema podacima YUTA-e, žalbe na rad turističkih
agencija u Srbiji iz godine u godinu stagniraju ili se čak i
smanjuju, pa je na nivou godine broj žalbi ispod 1% u odnosu
na broj prodatih aranžmana, dok je u zemljama EU taj procenat oko 5%.
U 2014. godini Turistička inspekcija je primila 664
prijave protiv turističkih agencija. Kako su za “eKapiju” rekli u ovoj instituciji, u postupku inspekcijskog nadzora tokom
prošle godine utvrđeno je da je 258 (38,86 %) prijava osnovano jer turističke agencije nisu izvršile sve ugovorene
i naplaćene usluge. U 121 slučaju (46,90%) postignut je
dogovor između organizatora putovanja i putnika i agencije
su oštećenim putnicima vratile iznos srazmeran neizvršenim
uslugama u ukupnoj vrednosti od 3.588.341,00 dinara.
Podneto je i ukupno 9 predloga za oduzimanje licence
turističkim agencijama i do sada su oduzete 4, za jednu
agenciju postupak je obustavljen, a za ostale je u toku.
Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava nezadovoljnih građana odnosi se na slučajeve neizvršenja ili nepotpunog izvršenja usluga obuhvaćenih Programom putovanja: nivo komfora manji nego ugovoreni (nema klime, mini bara, oprema sobe
nije odgovarajućeg standarda), kategorija smeštajnog objekta, smeštajni objekti nemaju programom utvrđene sadržaje (bazen,
igralište za decu), smeštajni objekat udaljen od plaže više nego što je navedeno u programu, plaža nije peščana, nestručnost i
neljubaznost vodiča, putnici se žale na higijenu smeštajnog objekta (u sobama mravi, komarci, bube, posteljina prljava, sobe se
ne čiste), buka u neposrednoj blizini smeštajnog objekta (muzika iz kafića, gradilište), putnici se žale da je jelovnik vrlo oskudan,
da nedostaje meso) i sl.
Ivana Bezarević
8
Šira slika
Povoljne aviokarte dovele turiste u Srbiju
Uvođenjem novih aviolinija do konkurentne
pozicije na turističkoj mapi sveta
Beogradski aerodrom u 2014. je imao više od 4,6 miliona putnika ili rast od skoro 32%, po
kojem je među prvima u Evropi, a vazdušni saobraćaj je povećan za 70%. Srbiju je prošle
godine posetilo 1,3 miliona stranih turista, 12% više nego 2013. godine.
Poznavaoci prilika potvrđuju da kako padaju cene, tako raste broj zainteresovanih putnika. Jeftinije aviokarte i veći broj direktnih linija uticao je na odluku turista da za svoju destinaciju izaberu Srbiju. Posebno je primetno povećano interesovanje gostiju
iz Turske. Dolazak kompanija “Etihada” i “Air Serbia” doprineo je tome da naš aerodrom ne može da primi toliko putnika i da je
najavljeno širenje.
Osim individualnih putnika, razvoj aviosaobraćaja uticao je i na veći broj kongresnih turista. Prema rečima vodećih beogradskih
hotelijera, ranije je komentar organizatora kongresa bio da ne mogu da ih organizuju u Beogradu ne zato što nema dobrih hotela,
već zato što moraju da dođu jedan dan ranije i odu jedan dan kasnije, jer nema letova. Kongres zbog toga više košta i to je bilo
razlog zašto su birali druge gradove. Sada je, kako kažu, taj problem rešen.
Iz nacionalnog avioprevoznika nam kažu da su u 2014. uveli više od 10 novih linija, od kojih su neke redovne, a neke sezonske.
- “Air Serbia” je u odnosu na 2013. godinu prevezla milion gostiju više nego 2012, tj. ukupan broj u 2014. godini je dostigao skoro
2,3 miliona putnika, ovo povećanje je sigurno uticalo na veći broj turista – kažu u “Air Serbia” i dodaju da stalno razmatraju nove
rute jer “žele da svojim gostima ponude što širu lepezu destinacija”.
- Planiramo uvođenje kako direktnih destinacija na mreži “Air Serbia” tako i nove destinacije preko naših kod šer partnera.
9
Šira slika
Iz Turističke organizacije Srbije nam kažu da “nema razvoja
destinacije ukoliko nema razvijenog avionskog saobraćaja”.
- Mi za sada, uslovno rečeno, imamo jedan međunarodni
aerodrom. “Nikola Tesla” beleži čak rekordan rast broj putnika u Evropi. Međutim, naravno da to nije dovoljno. Razvijanje
i osposobljavanje još nekoga aerodroma poput aerodroma
u Nišu će svakako pomoći razvoju turizma posebno u tom
delu zemlje, doprineće razvoju nekih planinskih ali i banjskih
mesta – izjavila je Gordana Plamenac, direktorka Turističke
organizacije Srbije.
Niški aerodrom “Konstantin Veliki” je u borbi za pridobijanje aviokompanija snizio cene svih aerodromskih usluga.
Putnički servis na ovom aerodromu od 1. januara 2015. košta
samo 1 EUR umesto 14 EUR po tadašnjem cenovniku, čime
je ovaj aerodrom možda postao i najjeftiniji na svetu.
Prva kompanija koja će zasigurno leteti iz Niša je “Wizz Air”. Kako je najavljeno, taj avioprevoznik će će od 25. juna tri puta
nedeljno leteti iz Niša do Malmea i nazad do Niša i to utorkom, četvrtkom i subotom. Ta kompanija je ranije saopštila da će od 3.
jula ove godine dva puta nedeljno leteti između Niša i Bazela.
Početna cena karte u jednom pravcu od Niša do Malmea iznosi 2.899 dinara.
E baš tako niska cena karte je najprivlačnija turistima. Kako nam kaže vlasnica jedne agencije koja dovodi strane turiste u Srbiju, uprkos tome što je “Air Serbia” raznim akcijama smanjila cene aviokarata, ipak mali broj low cost kompanija u Srbiji smanjuje
zainteresovanost turista.
- Posetioci jednostavno nemaju mogućnosti da po povoljnim tržišnim uslovima, koji vladaju u njihovim državama, stignu u
Srbiju, lepo se provedu i vrate kućama.
Veliki broj niskotarifnih aviokompanija je otkazao letove prošle godine, ali su se javili novi. Od 2. juna ove godine najavljeno
je otvaranje aviolinije kompanije “Vueling Airlines” na relaciji Beograd–Barselona tri puta nedeljno.
Na listi zainteresovanih, bar prema najavama sekretarijata za privredu Beograda, našla se i irska niskotarifna avio kompanija
“Ryanair”, kao i nekoliko drugih niskotarifnih aviokompanija poput “JOIN Ridizinal” i “Germania Airlines”…
- Sa aspekta turizma, nama je u interesu da kompanija i letova ima što više, jer je put dvosmeran. Nama je važno da putnici
dolaze, bilo redovnim, low cost ili čarter letovima. Ne smemo zaboraviti da su aviokompanije pioniri u razvoju turizma
– zaključila je Plamenac.
DALEKI ISTOK
Direktorka TOS-a je naglasila da je unapređenje aviopovezanosti sa Dalekim istokom veoma važno jer po podacima Svetske turističke organizacije, to je najbrže rastuće emitivno tržište.
- Ne treba zaboraviti ni zemlje Persijskog zaliva. Ukinute
su vize UAE, radi se na uvođenju viznih olakšica sa Kuvajtom i Saudijskom Arabijom. To su, takođe, emitivna tržišta.
Oni su recimo zainteresovani za sportske pripreme svojih
reprezentacija, za zdravstveni turizam. To su šanse, koje mi,
mimo privlačenja turista iz evropskih zemalja, moramo da iskoristimo. Kako “Air Serbia” bude otvarala neke nove linije,
mi moramo da pratimo taj proces, jer je za nas to mogući
izvor dolaska turista i priliva novca.
Marija Kambić
10
Šira slika
Oko 30% turista u Srbiji pronađe smeštaj iz fotelje
Kako se kotiraju beogradski hoteli na
servisima “Booking” i “TripAdvisor”
Onlajn servisi za pronalazak i
rezervaciju smeštaja na putovanjima, sa milionima komentara o
hotelima i smeštajnim objektima širom sveta, sve se više koriste među putnicima namernicima. Prema podacima Poslovnog
udruženja hotelsko ugostiteljske
privrede Srbije (HORES), preko
najpopularnijih servisa te vrste, u
Srbiju dođe oko 30% gostiju.
Da se radi o svetskom trendu i da bi svi hoteli u Srbiji trebalo da budu prisustni na njima, siguran je i Georgi Genov, predsednik
HORES-a.
- Izuzetno je važna konstantna prisutnost na ovakvim sajtovima, kao i na društvenim mrežama. Ranije, ukoliko dođe do slabe
popunjenosti kapaciteta, hoteli nisu imali mogućnost da direktno reaguju. Sada različitim akcijama mogu da deluju na vreme kako
bi povećali svoju popunjenost - objavljuju popuste, i akcijske ponude, sve do onih troškova koji pokrivaju poslovanje – smatra
Genov.
Iako je reč o značajnim kanalima prodaje, provizija koju ti servisi uzimaju je velika i ide do 15%, kaže Genov.
- Mi čak razmišljamo i o pokretanju jednog takvog servisa za rezervaciju hotela u Srbiji, kako bi domaći hoteli smanjili troškove.
ZNAMO LI PRONAĆI SMEŠTAJ PREKO SERVISA
Mnogi, možda, nisu imali iskustva u korištenju onlajn servisa za pronalazak smeštaja u željenim mestima. Donosimo nekoliko
saveta koje korake da pratite na najpopularnjim sajtovima “Booking.com” i “TripAdvisor.com” , te kako izabrati najbolje ponude
hotela.
“TripAdvisor.com” je idealno mesto za pronalazak smeštaja, ali ne i zakupa. Reč je o jednom od najpopularnijih servisa gde
korisnici ostavljaju komentare i savete o određenim destinacijama, hotelima, restoranima, ali preko koga ne možete napraviti
rezervaciju. “TripAdvisor” će vas zato povezati sa parterskim sajtom na kome to možete uraditi na siguran način (“Hotels.com”,
“Booking.com”, “Expedia”, “Agoda.com” )
S druge strane, “Booking.com” vam nudi sve na jednom mestu, savete korisnika i mogućnost rezervacije. Oba servisa imaju
verziju na sprskom jeziku. Lokalizovne verzije “TripAdvisor”-a ima 45 zemalja sveta, a servisa “Booking.com” 63, uključujući i
Srbiju.
Nakon što ukucate željenu destinaciju i vreme putovanja, na oba servisa uvek prvo čekirajte kategoriju smeštaja, šta želite da
dobijete u njemu, kao i rejting. Hotele možete “filtrirati” po popularnosti, broju zvezdica, ceni smeštaja. Takođe, imate mogućnost
da filtrirate hotele prema uslugama koje pružaju, a koje vi smatrate potrebnim. Sajtovi će vam ponuditi one hotele koji su slobodni
u traženom periodu. Svaki hotel prate fotografije njegovog spoljašnjeg i unutrašnjeg izgleda, kao i iskustva korisnika koji su boravil
11
Šira slika
u njemu.
“Booking.com” vam ne naplaćuje ništa, a hotel ne uzima
nikakav depozit dok zaista ne otputujete. U velikom broju
hotela imate mogućnost da besplatno povučete rezervaciju.
Osim hotela, na servisima možete videti i listu znamenitosti
grada u koji želite da se zaputite, kao i udaljenost istih od
vašeg smeštaja.
KAKO SU OCENJENI HOTELI U
BEOGRADU
Već duži niz godina, “Townhouse 27” ja najbolje pozicioniran hotel u Beogradu na najpopularnijim servisima
“Booking.com” i “TripAdvisor”. Na prvom, “Townhouse 27” je
zauzeo visoko prvo mesto sa ocenom 9,7, a prosečna ocena
formirana je na osnovu 75 proverenih recenzija. Odmah iza
njega, isto ocenjen, je hotel “Constantine the Great”, a ocena je dobijena od 34 proverene recenzije.
“Kao kod kuće” glasi ime jedne od recenzija za hotel “Townhouse 27” na “Booking.com”. Korisnici koji su boravili u njemu
viskoko su ocenili higijenu, lokaciju i osoblje.
Hoteli sa tri i više zvezdica koji nose ocene iznad 9 na
ovom sajtu su i “Square Nine”, “Hedonic”, “Dedinje”, “Zlatnik”,
“Evropa”, “Euro garni hotel”, “1000 ruža”, “Jump INN” i hotel
“Argo”.
Na “TripAdvisor”-u hotel “Townhouse 27” je prvi od ukupno 70 registrovanih hotela. Od 202 komentara, 176 je čekiralo opciju “odlično”, a njih 26 “vrlo dobro”. I ovde su korisnici
najviše zadovljni lokacijom, udobnošću, ljubaznim osobljem
i “razumnim cenama”. Visoko pozicionirani “Townhouse 27”
prate “Square Nine”, “Constantine the Great”, zatim “88
rooms”, “Growne plaza” i drugi.
U Srbiji se 1.439 smještajnih objekata regstrovalo na
“Booking.com”, od čega je njih 718 iz Beograda. Na “TripAdvisor”-u se našlo ukupno 399 objekata iz Beograda.
Hotel "Constantine the Great"
DA LI VEROVATI RECENZIJAMA?
Prilikom traženja najbolje hotelske ponude na pomenutim servisima, morate se čuvati komentara koji su lažni ili koje postavlja
konkurencija, kako bi sebi podigla rejting. Smatra se da su oni uvek ekstremni i preterano visoko ocenjeni, iako servisi funkcionišu
tako da uklanjaju komentare koji se ispostave kao lažni.
Osim na broj komentara i visinu ocene, evo na šta još možete obratiti pažnju.
Na “TripAdvisor”-u pogledajte i ko postavlja komentre. Možete da odete na profil svakog korisnika i vidite odakle je, koliko je
ukupno recenzija napravio, u kojim gradovima, koliko njih se odnosi na hotele. Korisnici često znaju da postave slike mesta koja
su posetili, kao i svoju fotografiju.
“Booking.com” je nešto siromašniji po tom pitanju, pa o korisniku ne možete mnogo da vidite. Zato možete obratiti pažnju na
osnovu koliko recenzcija je ocenjen hotel. Takođe, ocene korisnika koji su ostavii određeni komentar, mogle bi biti relevantnije od
onih koji ga nemaju.
Vedrana Džudža
12
Putujte i budite
bez brige!
Iznenadni zdravstveni problemi ili splet okolnosti mogu poremetiti vaš boravak u inostranstvu i izložiti vas visokom
trošku zdravstvenih usluga.
Samo jedan lekarski pregled može vas koštati i preko sto evra!
Uz minimalno ulaganje, polisa Generali međunarodnog putnog osiguranja vam pokriva troškove lečenja usled nezgode,
bolesti, neodložne hirurške intervencije i hospitalizacije na destinacijama van granica naše zemlje.
generali.rs Kontakt: 011 222 0 555
Šanse
Beograd bolji od Vašingtona
Srbija beleži sve veći rast na mapi
kongresnog turizma u svetu
Srbija se po treći put našla u top 50 kongresnih destinacija na svetu. Sa 66 međunarodnih događaja održanih u 2014. Srbija je 42, a Beograd 44. na svetskoj mapi. Ove godine,
prema nezvaničnim podacima, imaćemo rast od 15% u broju događaja, kažu za “eKapiju”
u Turističkoj organizaciji Srbije.
Razvoj kongresnog turizma veoma je važan za svaku zemlju, a zaposleni u turizmu najbolje znaju koliko je kongresni gost
poželjan. Prema nekim procenama, on dnevno potroši čak oko 410 EUR, odseda u hotelima visoke kategorije, plaća kotizaciju
za učešće na kongresu, a na put kreće sa dnevnicama koje, po nepisanom pravilu, potroši do poslednjeg dinara, da ne kažemo
centa.
U proboju na svetsko kongresno tržište, Beograd je do pre nekoliko godina bio sputan zbog nedovoljnog broja hotela, posebno
onih više kategorije. Danas je taj problem rešen, a svoj dolazak najavili su i liuksuzni hotelski lanci poput “Hilton”-a i “Marriott”-a.
Rastuća je tražnja za novim kongresnim destinacijama u Evropi i svetu, pre svega zbog zasićenja klijenata tradicionalnim destinacijama. Pored značajnog ulaganja u nove hotele i renoviranje starih, nove investicije u gradsku infrastrukturu su uveliko
pomogle da se u poslednjih nekoliko godina Beograd pozicionira i kao kongresna destinacija, smatra Miodrag Popović, direktor
Turističke organizacije Beograda.
On kaže da Beograd ima prednost u odnosu na druge gradove regiona, jer poseduje najveće kongresne prostore kao i Kongresni centar ukupnog kapaciteta 7.000 mesta, sa najvećm salom za plenarne sednice od 3.670 sedišta. Za manje kongrese,
postoji oko 40 hotela sa vise manjih ili većih sala. Zajedno sa “EXPO centrom”, “Kombank Arenom”, “Beogradskim sajmom”, to
čini ukupno više od 43.000 mesta.
14
Šanse
- Prema poslednjoj statistici ICCA (za 2013.godinu) Beograd je na 22. mestu u Evropi i na 44. mestu u svetu po broju održanih
skupova u 2013. godini. Beograd se time pozicionirao kao lider kongresne industrije Jugoistočne Evrope, ispred ostalih gradova
regiona – rekao je Popović.
Primera radi, Zagreb i Bukurešt su na 79. mestu, Ljubljana na 84, Sofija na 94. mestu, a Dubrovnik na 117. mestu svetske rang
liste.
Direktorka Turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac, takođe vidi veliki potencijal Beograda i Srbije u razvoju ovog
tipa turizma.
- Beograd je po definiciji kongresni grad. Sve veća zainteresovanost poslovnog i akademskog sveta i osnivanje Kongesnog
biroa Srbije pre sedam godina, koji radi pod okriljem TOS-a, doveli su do toga da se Beograd i Srbija vrlo visoko pozicioniraju kao
kongresne destinacije. Beograd je već u 2013. bio ispred
Vašingtona, što je veliki uspeh. U Centralnoj Evropi smo
jedino iza Varšave, Praga i Budimpešte – kaže Plamenac.
Ona dodaje da su kongresi od 1.500-2.000 učesnika
jedino po meri Beograda, ali da za manje kongrese kapacitete imaju i Subotica, Zlatibor, Kopaonik, Aranđelovac...
”SAVA CENTAR” KAO STOŽER
Predstavnici turističke struke saglasni su da “Sava centar”, sa najvećom plenarnom salom u regionu, obezbeđuje Beogradu glavnu komparativnu prednost pri dobijanju
kongresa evropskih i svetskih asocijacija, koje karakteriše
veliki broj učesnika (od 1.000 pa naviše).
- Njegova blizina aerodromu i hotelima sa 5 i 4 zvezdice,
sa oko 1.500 soba ukupno, kao i centru grada, zajedno sa
najnižom cenom zakupa prostora u regionu, bitno utiče na
izbor Beograda za mesto održavanja skupova asocijacija.
Važnost kongresnog centra za Beograd potvrđuje i to da
Sava Centar
će se i pored poznatih nedostataka u “Sava centru”, u nekoliko narednih godina održati veliki međunarodni kongresi sa po više
hiljada učesnika. Ovaj broj kongresa će se sigurno povećati, jer su u procesu kandidature i za druge međunarodne kongrese. Da
bi ove kandidature bile uspešne, neophodno je renoviranje “Sava centra” – kaže za naš portal direktor TOB-a.
Sličnog mišljenja je i direktorka Turističke organizacije Srbije.
- Mi u Srbiji nemamo više tako velikih prostora kao što je “Sava centar”, ali nemojte zaboraviti da ni na Balkanu nema tako
veliki kongresni centar kao što je “Sava”. Ono što se nama predočava kao problem buduće konkurencije je činjenica da Zagreb
i Budimpešta grade nove kongresne centre. To će biti mnogo veća konkurencija, budući da su oni na oko 400 km od Beograda.
Ono što je neophodno i na čemu treba što pre raditi je obnova “Sava centra” – rekla nam je Gordana Plamenac.
KONGRESNI TURISTA
Nije tajna da poslovne turiste hotelijeri, ali i drugi turistički radnici, poput ugostitelja, mnogo vole.
- Kongresni turista ostavi otprilike oko 410 EUR dnevno. To su zaista pravi gosti, ostavljaju dosta novca, jer im
učešće na kongresu plaćaju instituicije ili kompanije koje
predstavljaju. Sa druge strane takav gost veoma često ponovo dolazi, sa porodicom, u potpuno nezavisnom
aranžmanu – kaže direktorka TOS-a.
Zbog toga, da bi svi imali koristi od kongresnog turizma, neophodne su nam investicije u infrastrukturu. Ne bi
valjalo da “poslovnom” turisti, proradi, na primer, kamen u
bubregu truckajući se po srpskim drumovima. Takve ljude
bi trebalo čuvati kao malo vode na dlanu, jer oni zaista
dolaze sa dosta novca, hrane se u elitnim restoranima,
spavaju u najskupljim hotelima, a nisu imuni ni na noćne
provode i kupovine po našim radnjama.
Jelena Đelić
15
Šanse
I odmor i lečenje
Estetska medicina i dentalni sektor
najjači aduti za razvoj zdravstvenog
turizma u Srbiji
Srbija je odavno prepoznata kao jedna od destinacija budućnosti na tržištu zdravstvenog
turizma. Uz tradicionalne potencijale banjskog turizma, odnedavno se polako izdvajaju još
dve oblasti na koje možemo da računamo – dentalni turizam i estetska hirurgija.
Ipak, da bi se celokupna grana značajnije razvila i u državnu kasu donela neke veće svote novca, nedostaje nam dosta toga.
Pre svega, neizostavno je da Vlada i resorna ministarstva končano naprave celovitu strategiju razvoja zdravstvenog turizma, ali
i da se reši pitanje infrastrukture – puteva i aerodroma. Nema koristi čak ni od luksuznih centara, ako gost do njih ne može da
stigne bez muke.
Ono što je takođe važno, jeste i bolja saradnja državnih i privatnih ustanova. Pravi primer imamo u susedstvu - osnaživanjem
privatnog sektora, Turska je poslednjih godina napravila pravi bum na tržištu zdravstvenog turizma, pa zašto ne bismo i mi nešto
slično uradili?
STRANCI MERKAJU SRPSKE ZUBARE
Osim naših ljudi na radu i inostranstvu i stranci sve češće čekaju odmor i kupuju kartu do Srbije, kako bi kod nas popravljali
zube, ili ugrađivali veštačke. Razlog je vrlo jednostavan – kod nas su ove usluge i po nekoliko desetina puta jeftinije nego u inos-
16
Šanse
transtvu. Osim toga, neki pacijenti imaju mogućnost i da im se u zemlji prebivališta refundira deo troškova (ako njihovo osiguranje
to pokriva). U pojedine ordinacije u Srbiji pacijenti dolaze individualno, a neki su celu priču proširili, pa svojim klijentima bukiraju
hotele i karte i organizuju čitavu “turu”.
A kad gosti iz inostranstva već dođu da bi seli na zubarsku stolicu, naravno da će iznajmiti i sobu, otići u restoran, a zašto
onda ne bi obišli i neke znamenitosti... Eto šanse da svi
zarade! Lani je u Čačku, recimo, jedan investitor čak sagradio smeštajni objekat prvenstveno da bi dovodio goste
iz inostranstva kod domaćih stomatologa.
Velike planove ovih dana predstavili su i niški zubari.
Direktor Klinike za stomatologiju iz tog grada, doc. dr
Aleksandar Mitić, nedavno je podsetio je da ova ustanova
ima mogućnost da radi u opštoj anesteziji i da su spremni
da tu prednost iskoriste za razvoj zdravstvenog turizma.
Mitić je otkrio da su već su pregovarali sa osiguravajućim
kućama iz Velike Britanije, koje su prema njegovim rečima
zadovoljne opremom, kadrovima i cenama. Ono što nedostaje jeste redovan aviosaobraćaj i direktna linija, a Nišlije
se nadaju da će, nakon najava nekih niskobudžetnih kompanija, ta prepreka biti prevaziđena.
Stomatologija je jedna od oblasti gde država, kada
je reč o zdravstvenom turizmu, ima nameru da pomogne
privatnicima, rekao je nedavno za “eKapiju” ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
- Ministarstvo se zalaže da država pruži svu pomoć privatnicima u sektoru zdravstvenog turizma, a naročito ćemo insistirati na
oblastima stomatologije i plastične hirurgije. Zajedno sa Ministarstvom trgovine i turizma spremamo plan da im pomognemo, i da
mi dovodimo pacijente iz inostranstva za njih. Država će u tom slučaju morati da ima apslutni uvid i kontrolu nad tim ustanovama,
budući da će garantovati za njih. To će naravno značiti i strogo ispunjavanje uslova i visok nivo kvalieteta koji će privatnici morati
da zadovolje – rekao je Lončar.
Da se Srbiji, osim tradicionalnih mogućnosti koje pružaju lekovite vode, otvaraju i mnoge druge šanse, smatra i Minet Musić
iz kuće “Balkan Medical Travel”, koja je 2013. godine u
Beogradu organizovala “Balkan Health Forum”. On takođe
ističe dentalni turizam, ali dodaje i da to nije sve.
- Bogatstvo cele naše regije u oblasti lekovitih voda
je svakako neverovatan potencijal, ali postoje i mnoge
druge mogućnosti. Otvaraju se nove ustanove vrhunskog kvaliteta u oblasti plastične hirurgije, kardiohirurije...
Verujem da razvoj ovog sektora može biti jak vetar u leđa
našim ekonomijama - kaže Musić.
Ipak, dodaje on, na konkurentnom tržištu estetske hirurgije mora da se uradi još mnogo toga kako bi ona postala
značajniji doprinos za domaću ekonomiju.
SVETAO PRIMER
Jedan od odličnih primera razvoja zdravstvenog turizma baš na polju estetike, jeste Specijalna bolnica “Merkur”
SB "Merkur"
iz Vrnjačke Banje. Ta ustanova, koja godinama sve brže grabi ka razvoju komercijalnih programa, letos je otvorila Centar medicinske estetike, u kome je objedinjen program balansiranja telesne mase, preoblikovanja tela, anticelulit i relaks programe. Odličan
rezultat za vrlo kratko vreme i dobar odziv gostiju iz zemlje iz inostranstva, podstakli su ih da idu i korak dalje, pa su već spremili
nove projekte – do kraja godine u svoju ponudu će uvrstiti i dentalni i antiage program, kao i estetski medicinski program.
17
Šanse
Srpski zaselak među 10 najboljih destinacija u Evropi
Uprkos tome što seoski turizam
ima veliki potencijal, naši domaćini
prepušteni sami sebi
Milica i Mićo Tomić se već pet godina
bave seoskim turizmom. U 3 objekta
Lazarevih konaka u selu Kačer ima deset
kreveta. Kako nam kažu, od tog posla ne
mogu da se obogate, ali platu mogu da
zarade.
- Mi smo u ovaj posao ušli srcem. Ne merimo koliko dajemo, a koliko dobijamo. Posla ima i za nas i za naše komšije koje nam prodaju meso, mleko... – kaže nam Milica.
Njihov dom je ogledno odeljenje i kod njih se održavaju seminari i obučavaju drugi ljudi koji žele da se bave
seoskim turizmom. Milica nam kaže da imaju veliki broj
gostiju iz inostranstva koji im se iz godine u godinu vraćaju
i sa kojima su takoreći postali prijatelji.
Mnogo je ovakvih vrednih domaćina u Srbiji koji bi rado ugostili putnike i time obogatili kućni budžet, ali nedostaje edukacija,
podrška države, zakonska regulativa...
- Bilo bi više ovakvih uspešnih priča da je i država stala iza preduzetnika na selu - kaže za “eKapiju” Ivanka Tasić, direktorka
agencije “Panacomp” u Novom Sadu.
- Promocija i organizacija seoskog turizma u Srbiji je
delatnost kojom se veoma ponosimo, jer ga odlikuju isključivo autentična seoska domaćinstva, nenadmašna gostoljubivost srpskog domaćina i bogatstvo očuvane tradicije, kulture, prirode i živopisnog folklora Srbije. Međutim,
da bismo napredovali neophodno je da se ta oblast zakonski uredi. Sa druge strane, ni agencije nemaju veliko
interesovanje jer su provizije male. Pa su seoski domaćini
prepušteni sami sebi – kaže za naš portal Ivanka Tasić.
Njihova agencija se već 10 godina bavi promocijom
seoskog turizma. susretali su se sa velikim predrasudama stranaca, ali su nekako uspeli da ih razuvere. Najveće
zamerke bile su vezane za čistoću.
- Da bi neko domaćinstvo ušlo u našu ponudu mora
da ispuni stroge kriterijume a to su – čistoća, čistoća, čistoća… A kada turiste vodimo do tog mesta, biramo puteve na kojima znamo da nema divljih deponija i tome slično – priča nam
Ivanka.
Kad se sve te prepreke zaobiđu i kad gost stigne u domaćinstvo kreće gozba.
- Stranci su oduševljeni našom ljubaznošću, hranom, prirodom… Ponekad se iznenade koliko je ta gozba obimna.
Kako kaže Ivanka, ono što seoski turizam Srbije čini posebnim je srdačna posvećenost seoskih domaćina da učine boravak
18
Šanse
nezaboravnim - rado će pozvati goste da drvenim vilama sakupljaju mirisno pokošeno seno, da muzu krave ili strižu ovce, da ih
nauče tradicionalnim folklornim igrama, pripremanju čuvenog kulena i tradicionalnih specijaliteta...
Naša sagovornica dodaje da najviše dolaze turisti iz Evropske unije, a da je bilo i gostiju iz Izraela i Australije.
Agencija “Panacomp” ima 300 domaćinstava u mreži, a najveći potencijal vidi u kombinaciji seoskog turizma i drugih sadržaja.
Nešto slično tome nudi i etnoselo Slatkovac, koje već deset godina odoleva tržišnim zahtevima. Sanja Knežević, mlada žena
koja vodi domaćinstvo, se iz Beograda preselila u selo nedaleko od Aleksinca.
- Moje seoce, Slatkovac, proglašeno je jednom od 10 najboljih destinacija u Evropi za aktivan odmor, a to je posledica programa koje nudimo. Naši programi se uglavnom odnose na očuvanje i promociju najlepšeg iz srpske kulturne tradicije - radionice
starih zanata, kaligrafije, slikarstva, vajarstva, festivali tradicionalne muzike – kaže Knežević.
Ona smatra da srpsko selo, priroda, hrana i gostoprimstvo daju ovoj zemlji šansu da bude prepoznata na turističkoj mapi širom
sveta.
- Mi imamo potencijale, a nedostaju nam edukovani ljudi sa jasnom vizijom, nedostaje nam infrastruktura, nedostaje strategija
razvoja etnoturizma. I u tome je ključna uloga države. Ministarstvo poljoprivrede se najviše bavi mapiranjem i stimulacijom potencijala u ovoj oblasti, ali smatram da je neophodno da se i drugi uključe – resor za turizam, ministarstvo kulture. Kada bi postojala jasna strategija, verujem da bi i međuinstitucionalna saradnja, kao i saradnja sa preduzetnicima u ovom poslu bila efektnija.
Kako nam objašnjava Sanja Knežević, i domaćinstva iz okoline Slatkovca su uključena u seoski turizam prodajom i proizvodnjom domaćih proizvoda i suvenira turistima.
- Ideja je da neka domaćinstva u samom selu opreme
svoje kuće i izdaju ih tokom godine, ali za to je potrebno
puno rada - edukacija, podrške države, resornih ministarstava, lokalnih vlasti.
Iz Turističke organizacije Srbije nam kažu da uprkos
velikom potencijalu, seoski turizam je u zastoju.
- Mi smo pre nekoliko godina imali jedan značajan projekat - Ministarstvo poljoprivrede, TOS i tadašnje ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja vodili su projekat,
kojim je operativno rukovodila Svetska turistička organizacija. Izabrane su tri pilot regiona koji su koristi grantove
za razvoj- Banat, centralna Srbija i Podunavlje. Ti pilot
projekti su zamišljeni da koriste kao modeli za dalji razvoj
seoskog turizma - kaže Gordana Plamenac, direktorka
TOS-a.
Slatkovac
Međutim, kako kaže, seoski turizam treba da doživi
neku vrstu transformacije i da se po ugledu na druge zemlje, pa čak i okruženje, nekako postavi na temelje koji će obezbediti
održivost. Jer, domaćini u seoskim domaćinstvima obično to ne uspevaju da održe. Ima divnih primera koji su već poznati na tržištu,
međutim tu postoji i niz prepreka vezanih za plaćanje, jer to seoska domaćinstva obično rade preko lokalnih turističkih organizacija, onda TO neke bolje neke slabije to realizuju. Seoski turizam jeste potencijal, ali ne kao nezavisni proizvod, već kao proizvod
koji se vezuje za prirodu, aktivnosti, gastronomiju i srodne delove ponude. Veliki korak je napravljen organizacijom Sajma seoskog
turizma u Kragujevcu, koji okuplja najveći broj seoskih domaćinstava koji zastupaju zajedno sa turističkim organizacijama.
NOVO VREME DONOSI NOVE NAVIKE
Era masovnog turizma se završila. I turisti su se promenili, pogotovu evropski, pa tako idu na više kratkih putovanja istražujući
nove destinacije.
Renata Pindžo iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija kaže za “eKapiju” da mi tu treba da tražimo svoju šansu.
- Bilo bi dobro ako bismo se nametnuli kao izbor za drugi ili treći odmor - tzv “break”. Kroz razvoj regionalne saradnje nameravamo da osvojimo daleka tržišta - navela je Pindžo.
Ona je najavila da će u narednom periodu više raditi na promovisanju eko-turističkih proizvoda i destinacija jer su evropska i
svetska istraživanja pokazala da taj segment turista najbrže raste. To su svesniji, obrazovaniji i boljestojeći turisti koji znaju koju
vrstu proizvoda žele.
Marija Kambić
19
Šanse
Profit čuči i u vinu
Više od 300 vinarija u Srbiji šansa
za dobro razvijen vinski turizam
Dok Francuska ima Bordo, Burgundiju
i Šampanju, a Italija Veneto, Pijemont
ili Toskanu, Srbija može da se pohvali
vinima Šumadije, Župe i Vojvodine. Ova
tri vinska regiona zaslužna su za to da
se poslednjih desetak godina i naša
zemlja našla na listi popularnih vinskih
destinacija.
Velike vinarije su, uz izgrađeni brend, prepoznale turistički potencijal i uložile u smeštajne kapacitete. A kako
vino traži i dobru hranu, tako svaki turista koji dođe doživi
istinsku gastronomsku ponudu jedne regije, ali i naroda.
Urednik portala “Wines of Balkans” Dušan Jelić kaže za “eKapiju” da se vinski turizam ubrzano razvija u svim vinskim regionima Srbije. To, kako navodi, podrazumeva izgradnju lepih degustacionih sala, mogućnost da se uz vino konzumira hrana, kao i
druge sadržaje.
- Neke vinarije su izgradile i smeštajne kapacitete što je omogućilo i višednevni boravak gostiju, dok su druge u sinergiji sa
lokalnim hotelijerima ponudile slične ugodnosti. Uz posete regionu Šumadije i Župe, popularne su i gotovo sve vinske ture u Vojvodini – kaže Jelić.
Na primer, u Aleksandrovcu vinski kompleks “Nikolić” privlači sve više gostiju. Porodici Nikolić turisti najčešće dolaze na vikend
ture. Uz vinograde imaju i četiri apartmana za smeštaj, a u planu je izgradnja podruma za održavanje vina, dva jezera, šetališta…
Inače, Aleksandrovac ima više od 70 registrovanih vinarija.
Fruška gora pruža vinoljupcima posebnu draž. Tamo turisti mogu da posete više od 60 podruma, a najpoznatije ime je
“Kovačević”. Baš na Fruškoj gori je kompanija “Atos Fructum” podigla “Vinariju Deurić”, sa vinskom kućom i apartmanima, i tako
ucrtala svoj put na mapi ovog čuvenog vinogorja.
Da je nužno da vinarije izgrade objekte za smeštaj turista, potvrdio je na prošlogodišnjoj konferenciji “Održivi razvoj i
konkurentnost turističkog proizvoda jugoistočne Evrope-SEET 2014” Božidar Aleksandrović, direktor vinarije “Aleksandrović” .
- Šumadija, prema mom mišljenju, obećava i narednih 20 godina može da postane vodeća destinacija, jer je blizu Beograda
i aerodroma, ima prelepe obronke, istoriju, crkve… – rekao je tada Aleksandrović i pozvao investitore da grade hotele u ovom delu
Srbije, na obroncima planina, baš kao što to rade čuveni italijanski vinari.
VINA IMAJU KVALITET, ALI VINARIJAMA TREBA SMEŠTAJ I SADRŽAJ
I Jelić smatra da je izgradnja objekata za prenoćište potrebna. Kaže da uspeh u razvoju vinskog turizma imaju one vinarije koje
imaju kvalitetan brend, vrhunsku uslugu i neprestano obogaćuju vlastitu ponudu.
- U nekim regionima, poput istorijski najvažnijeg vinskog regiona u Srbiji - Župe, nedostaju smeštajni kapaciteti i još neki sadržaji, što uz priličnu udaljenost od Beograda i Vojvodine predstavlja mali problem. Međutim, blizina značajnih turističkih središta,
poput Kopaonika, ujedno je i određena prednost. Vinarije koje su već osmislile svoju ponudu i imaju izgrađenu osnovnu infrastrukturu, već sada beleže lepe rezultate u oblasti vinskog turizma. Tu pre svega mislim na vinarije “Aleksandrović”, “Kovačević”,
“Zvonko Bogdan” i u manjoj meri još neke, kao “Podrum Mačak”, “Gazdinstvo Cilić”, “Radovanović”, Vinarija “Minić”, “Braća
Rajković”, Vinarija “Nikolić”, “Vino Budimir” i druge. Uz navedene vinarije veliki potencijal imaju i vinarija “Temet”, “Despotika”,
“Kraljeva Vinarija” i druge – navodi Jelić.
20
Šanse
Možda među našim čitaocima ima onih koji planiraju
da u svojoj vinariji ponude turistima jedinstven spoj ukusa,
mirisa i tradicije. Evo šta Jelić smatra prvim zadacima:
- Potrebna je lepa degustaciona sala koja može da
primi bar 50 gostiju u jednom trenutku, uz ponudu hrane.
To ne mora biti restoranski sadržaj, dovoljno je u početku
imati sireve, sušeno meso, masline, hleb i pecivo. Nužan
je adekvatan parking, zatim osnovna logistika, koja uključuje toalet, stolove i stolice tokom degustacije, naravno
dekantere, čaše za vino i osobu koja je u stanju da kompetentno predstavi vinariju, njena vina i ponudu tog kraja.
Međutim, čak i manje investicije ovog tipa mogu da
pruže samo neki vinari. S obzirom na to da Srbija tek
krči put u razvoju vinskog turizma, neophodna je pomoć
države. Za razliku od Hrvatske i Slovenije, gde je ova grana primarna u turizmu, kod nas je oslon na privatnoj iniciVinarija “Budimir”
jativi, ocenjuje naš sagovornik.
- Od gotovo 300 vinarija koje su zvanično registrovane, svega dvadesetak ima ono što je u ovom momentu neophodno za
ozbiljno bavljenje vinskim turizmom. Iz tih razloga, mi moramo promovisati vinski turizam u skladu sa našim kapacitetima i mogućnostima da gostima obezbedimo sve neophodne sadržaje. U velikoj meri je sve sada zasnovano na privatnim inicijativama i
mogućnostima samih vinara. Vreme je za sistemska rešenja i pomoć vinarima i vinskim cestama u okviru naših regiona, da unaprede vinski turizam u Srbiji. Uz dobre planove i već postojeći visok nivo kvaliteta naših vin,a moguće je postići odlične rezultate
u ovoj oblasti za relativno kratko vreme - zaključuje Jelić.
Iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da su ranije kreditirali vinare sa minimalnom kamatnom stopom od
oko 1% godišnje, sa grejs periodom od dve godine, za izgradnju novih objekata.
- Nije više trend spavanje u hotelu, već u vinariji. Ljudi koji dolaze nisu željni hotela, već su željni autentičnog smeštaja. Ima
svetlih primera kod nas, ali to nije dovoljno.
U Ministarstvu ističu da je većina ključnih ruta obeležena i da će nastaviti obeležavanje turističkom braon signalizacijom.
- To obeležavanje je vrlo važno, jer je i Savet Evrope definisao vino kao kulturnu turističku rutu. Jedan od poslednjih mapiranih
je Dunavski put vina. To je rađeno u saradnji sa Dunavskim centrom za kompetencije, iz fondova Evropske unije.
VINSKI TURIZAM BEOGRADA
Uživanje u nesvakidašnjem vinskom ambijentu pristupačno je i u Beogradu, tačnije na Senjaku. U tom prestoničkom naselju, “Podrum Panajotović” organizuje ture u
rimskim podzemnim prolazima. Ugošćavaju svoje prijatelje, ali priređuju i komercijalne degustacije, sa minimalno
deset osoba.
- Uvršteni smo u Turistički klaster opštine Savski venac.
Pošto smo u Beogradu, najbliži smo ljudima. Plan je da,
u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda i Turističkom organizacijom Srbije, budemo uključeni u vinski
put, kako bi i stranci dolazili kod nas. Lagumi su odlična
prilika da se upozna podzemni rimski grad – ističe vlasnik
Vladimir Panajotović.
Pobrojati sve vinarije širom naše zemlje, kako male tako
i velike, bio bi poseban zadatak. Mnogo je onih koji u svom
mikrokosmosu kreiraju specifičan vinski ugođaj. Zato se neki od nas iznenade kakva blaga krije Srbija. A do trenutka odluke da
spakujete mali kofer i priuštite sebi šetnju nekom od naših vinskih regija baš u proleće, evo i pregleda regiona i njihovih podruma
i vinarija
- http://www.vinopedia.rs/?page_id=153.
Teodora Brnjoš
21
Šanse
Od “Exita” i Guče” do “Nušićijade”
U Srbiji se organizuje i do 4.000
događaja godišnje
Ne postoji precizan podatak koliko se
manifestacija održi u Srbiji tokom godine. Na sajtu manifestacije.com registrovano je oko 2.000, a računa se da
ih ima negde između 3.500 i 4.000,
kaže u razgovoru za “eKapiju” Milanka Cvetković predsednica Grupacije za
manifestacioni turizam Udruženja za
ugostiteljstvo i turizam PKS i Udruženja
organizatora manifestacija “Turizam i
Manifestacije Srbije” (TIM SRBIJE).
- Problem je što su neke manifestacije lokalnog tipa, a neke su odavno prevazišle granice naše zemlje. Neke manifestacije se
organizuju na propisan način od ideje do realizacije, a neki organizatori to rade stihijski. Dešava se i da jako liče jedna na drugu.
Zato treba izvršiti klasifikaciju manifestacija - da li su masovne ili ne, da li je reč o dečjoj, muzičkoj, gastronomskoj ili nekoj drugoj
vrsti manifestacija, a i u okviru njih treba odrediti podgrupe - naglašava naša sagovornica.
Kako smatra Cvetković, neophodno je da se u oblast manifestacionog turizma uvede red. Iz tog razloga je tim stručnjaka
Udruženja Turizam i manifestacije Srbije (TIM Srbije) napravio prvi predlog za Pravilnik o kategorizaciji manifestacija.
- Ovaj dokument je nastao prvenstveno za potrebe našeg udruženja, ali postoji interesovanje ministarstava i TOS-a da se taj
pravilnik pogleda i eventualno doradi, a onda i uvede u proceduru usvajanja. Uređenjem te oblasti, dobili bismo i podatke o prihodima od manifestacionog turizma, jer trenutno zvaničnih podataka nema – objašnjava predsednica udruženja TIM Srbije.
”NUŠIĆIJADA” ZA PRIMER
Obično su prve asocijacije na manifestacije u Srbiji “Exit” i “Guča”, ali sagovornica “eKapije” izdvaja i “Nušićijadu” u Ivanjici kao primer dobre prakse u
organizaciji jedne manifestacije.
- To je prava kulturna manifestacija. Stanovnici Ivanjice i okoline žive za
“Nušićijadu” i u tome bi drugi gradovi mogli da se ugledaju na njih. Isto to sam
videla i na “Danima banice” u Beloj Palanci, manifestaciji za koju se možda ne
zna dovoljno, a koja je jako dobro organizovana. Jedan od dobrih odluka organizatora je propisana prodajna cena pite (banice) pre početka manifestacije i
koja nije mogla biti menjana od strane izlagača – ističe Cvetković dodajući da je
tako bilo i na “Danima duvan čvaraka” u Valjevu, gde se tačno zna kolika je cena
kilograma čvaraka i to izlagači nisu mogli menjati.
Takođe, tokom godine se održi i veliki broj takozvanih IJADA koje nisu samo
gastronomske (kupusijada, roštiljijada...), već ih ima i u drugim oblastima biciklijade, rolerijade, zmajade…
22
Šanse
UMREŽAVANJE MANIFESTACIJA
Često se dešava da se čak deset manifestacija održava istovremeno i to čak u mestima koja su blizu jedna drugom. Ukoliko
selo ili grad imaju sličnu ili potpuno različitu manifestaciju istovremeno, neminovno će jedni drugima odvesti posetioce. Zato bi
trebalo, prema rečima naše sagovornice, da se radi ukrupnjavanje ili umrežavanje manifestacija.
- Jedan od načina povezivanja organizatora je trodnevni Festival manifestacija, koji će ove godine biti održan po drugi put i to u
Zemunu. Prošlogodišnji festival je održan u Sremskoj Mitrovici, gde je predstavljeno oko 60 manifestacija i jedan broj starih zanata
i suvenira, a ove godine očekujemo još više učesnika – najavljuje sagovornica našeg portala.
Takođe, i turističke agencije bi mogle da doprinesu razvoju manifestacionog turizma. U Beču, na primer, postoji agencija koja
se bavi isključivo organizovanjem odlazaka na manifestacije.
- Imam utisak da naše turističke agencije nisu zainteresovane za ovaj segment turizma. Njihova organizacija se obično svodi
na obezbeđivanje autobusa koji odvede turiste na “Guču” ili “Exit”, a ne može se samo tako posmatrati manifestacioni turizam.
Turističke agencije bi trebalo da osmisle i druge sadržaje, i turistima pokažu i druge turističke atraktivnosti na toj destinaciji - tvrdi
Cvetković.
Jedan od načina na koji organizatori mogu da se edukuju su i Susreti organizatora manifestacija, jednodnevni stručni skup koji
je 11. februara ove godine odrzan osmi put za redom u Beogradu. Cilj ove manifestacije koju organizuje Udruženje organizatora
manifestacija, je da okupi što veći broj učesnika različitih struktura - od predstavnika lokalne samouprave i ministarstava, do prodavaca suvenira i organizatora manifestacija.
U BEOGRADU NAJPOSEĆENIJI “BEER FEST”
Kako su nam rekli u Turističkoj organizaciji Beograda
(TOB), oko 2.300.000 Beograđana i gostiju poseti manifestacije koje se tokom godine održavaju u Beogradu, od
čega gotovo milion ljudi poseti velike muzičke festivale i
koncerte.
- Turistička organizacija Beograda je nedavno sprovela interno istraživanje na ovu temu. Prilikom analize je korišćen uzorak od 285 manifestacija koje se tokom godine
održavaju, a među njima su muzičke i koncertne manifestacije, izložbe, sportski događaji, pozorišne i bioskopske
manifestacije, festivali. Rezultati pokazuju da se najveći broj
manifestacija održava u martu, a da su najposećenije one
koje se organizuju tokom letnje sezone u Beogradu, tačnije
u avgustu i septembru.
“Beer fest”
Podaci o broju posetilaca na manifestacijama koje je TOB dobio od organizatora manifestacija i na osnovu procene članova
tima koji je vršio istraživanje. Prema tim podacima najposećenije manifestacije su “Beer Fest” – 500.000 posetilaca, “Jun Fest”
– 250.000, Sajam automobila – 160.000, Međunarodni sajam knjiga – 150.000, Doček Nove godine – 150.000, FEST – 97.355,
“Ulica otvorenog srca” – 80.000, “Mikser festival” – 70.000, “Dunav fest” – 60.000, Sajam turizma – 60.000, “Noć muzeja” –
55.000, “Beogradski maraton” – 50.000 posetilaca i druge. Ukupna potrošnja posetilaca manifestacija iznosi 57.352.768 EUR
(procenjeni ukupan efekat multiplikacije).
- Potrebno je uložiti više sredstava u promociju manifestacija kako na domaćim i međunarodnim sajmovima turizma, tako i u
zasebne prezentacije na ključnim tržištima zajedno sa organizatorom događaja. Takođe je potrebno inicirati osnivanje udruženja
organizatora manifestacija na nivou grada, koje bi zajedno sa svim relevantnim institucijama radilo i na razvoju manifestacionog
turizma, kroz zajedničko planiranje, promociju i efikasniju realizaciju manifestacija – zaključuju u TOB-u.
Irina Milošević
23
Razgovor sa
Miroljub Aleksić, vlasnik “Alco grupe”
Do kraja 2015. otvaramo hotel “Tornik”
na Zlatiboru vredan oko 50 mil EUR
Miroljubu Aleksiću, vlasniku “Alco grupe”, u okviru koje posluje prvi srpski hotelski lanac,
pošlo je za rukom da od varoši kao što je Aranđelovac, stvori jednu od najposećenijih destinacija u Srbiji. Hotel “Izvor” postao je sinonim za održavanje seminara, kongresa, ali i za
vikend posvećen spa i velnes doživljajima.
“A hoteli” nedavno su dobili još jednog člana, “Slobodu” u Šapcu, a u 2015. trebalo bi da im se pridruži i velelepni hotel “Tornik”
na Zlatibor, u koji će biti uloženo više od 50 mil EUR.
Uslovi privređivanja koji moraju biti bolji od onih u okruženju, olakšice na nivou onih koje se daju strancima , umanjenje poreza, ukidanje nepotrebnih taksi i pre svega poštovanje investitora i novca koji oni ulažu i koji rizikuju, samo su neki od preduslova
za bolje dane u našem turizmu, kaže u intervjuu za “eKapiju” Miroljub Aleksić.
eKapija: Koliko su lokalne samouprave, ali i država spremni da potpomognu razvoj turizma? Tu pre svega mislim na
infrastrukturna opremanja i izgradnju saobraćajnica.
- Svi mi dobro znamo da država Srbija ima skromne finansijske mogućnosti i resurse da izgradi glavnu putnu i železničku magistralnu infrastrukturu i time se poveže sa Evropom, kao i da će sve to trajati godinama. Slično je i sa sporednim putevima, kao
i sa avio saobraćajem: imamo jedan aerodrom, jednu lošu pistu, nema čarter letova, pa transport ino turista ka nama dugo traje.
Pre ćete stići do Grčke, Antalije ili slovenačkih termi, nego do Zlatibora, Stare planine ili Prolom banje! Dugoročno gledano, to je
samo jedan od razloga nazadovanja naših turističkih destinacija, sa malim izuzecima, naravno.
I lokalne samouprave su poslednjih 25 godina deo opšte ekonomske, socijalne i privredne krize i generalno su okrenute
dnevnim političkim i partijskim borbama, a ne razvoju i unapređenju turističke ponude i praćenja svetskih trendova, kao i podsticanju investitora. Državne strategije nije bilo, a rezultate celog tog odnosa na lokalnom nivou svi vidimo kroz nerazvijenost turističke grane i mali prihod. Uporedite naš prihod sa Hrvatskom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom, Bugarskom, Grčkom...
24
Razgovor sa
eKapija: Koji su preduslovi da se dođe do boljih rezultata po pitanju javno-privatnog partnerstva u turizmu?
- Uslovi privređivanja koji moraju biti bolji od onih u okruženju, olakšice na nivou onih koje se daju strancima, umanjenje
poreza, ukidanje nepotrebnih taksi i pre svega poštovanje investitora i njihovog novca koji ulažu i koji rizikuju! Njihov novac ne vredi manje od stranog kapitala, da bismo se strancima nepotrebno klanjali, a domaće investitore saplitali. Bez
domaćih investitora nema preporoda, reindustrijalizacije, niti
razvoja celog društva. Kome to nije jasno, taj ima problem!
Na lokalnom nivou, preduslovi su postojanje jasne strategije
razvoja turizma i jasno odvajanje hotelskog od apartmanskog
turizma.
eKapija: Koliko ste zadovoljni radom Nacionalnog
saveta za razvoj turizma Srbije? Koji su neki od sledećih
koraka koje će Savet preduzeti?
- Formiranje Nacionalnog saveta za razvoj turizma Republike Srbije je korak u dobrom pravcu. On treba kroz izmenu Zakona o
turizmu da definiše mesto turizma u razvoju Srbije, uvažavajući činjenicu da su mnogi drugi sektori bitni da bi se turizam mogao
uopšte razvijati. Ne treba biti ovde uopšte pametan: mi trebamo da radimo samo ono što su radile druge zemlje koje su uspešno
razvile i afirmisale ovu svoju privrednu granu i napravile je konkurentnom i takvom da donosi veliki prihod svojoj državi!
Tu Vlada treba da da viziju i jasno usvoji jednu novu i modernu strategiju razvoja turizma u narednih 5, 10 i 20 godina i da
definiše njegovo mesto u društvenom i privrednom razvoju. Smatram da se mora investirati u koridore 10 i 11, aerodrome, lokalne
puteve i signalizaciju. Zatim neophodna nam je i konkurentna investiciona i fiskalna politika, sa koordinacijom državne i lokalne
politike. Na kraju, moramo imati i promotivnu, tj. marketinški osmišljenu politiku animiranja i dovođenja domaćih i strani turista.
S obzirom da smo na 108. mestu po indeksu konkurentnosti u turizmu, rok za donošenje i sprovođenje svega ovoga je: juče.
eKapija: Kupili ste još dva objekta u Aranđelovcu,
hotele “Staro zdanje” i “Šumadija”. Kakvi su planovi,
rokovi?
- Rokovi za početak radova u Bukovičkoj banji su davno
istekli. Dozvola nema. Lokalna samouprava čeka više instance i Vladu da ona rešava probleme. Vlada i sekretari imaju
razumevanja i posle tri godine smo blizu rešenja i na dobrom
putu da se stavi tačka na dobijanje dozvola za adaptaciju. Bez
dozvola mi ne možemo početi ništa.
eKapija: Koliko će odlaganje privatizacije banja uticati
na razvijanje banjskog turizma u Srbiji? Koje je Vaše mišljenje, gde država najviše greši kada je razvoj banjskog
turizma u pitanju, pa imamo situaciju da naše banje, iako
imaju potencijal, ne mogu da pariraju evropskim?
- Kod banjskog turizma je napravljeno nekoliko grešaka:
zakasnele i u većini slučajeva pogrešne privatizacije. Zatim,
odsustvo strategije razvoja banja i njihovo prepuštanje lokalnim političarima i
direktorima, koji su sledili lične interese,
a ne opštegradske i državne. Zatim mešanje i podsticanje izgradnje jeftinih apartmana, koji postaju dominantni i rentiraju se
potpuno van svake kontrole i bez plaćanja turističke takse i poreza. Time ste dodatno desetkovali viši hotelski turizam i učinili ga
nekonkurentnim. I poslednje je, nivo ponude u našim hotelima - bez velikih sredstava vi nemožete da pratite svetske trendove,
a niko neće da uloži u banju gde imate hiljade i hiljade neprijavljenih i jeftinih ležajeva! To su razvijene turističke zemlje striktno
razdvojile i zabranjuju takvo mešanje ponuda. To je potpuno nezamislivo, zbog urušavanja visokog turizma! Čemu onda hoteli?
eKapija: Dokle je stigla investicija sa hotelom “Tornik” na Zlatiboru? Kada bi mogli očekivati da hotel proradi i koliko
će u njega biti uloženo?
- Hotel “Tornik” na Zlatiboru je dobio aneks od 20.000 m2 sa podzemnim garažama, tako da će imati ukupno više od 33.500 m2
i počeće sa radom u ovoj godini. Nadamo se da će svojom ponudom zadovoljiti najprobraniju klijentelu, kako u planinskom, tako
u kongresnom, velnes i spa turizmu. Nadamo se da će predstavljati jedan od važnijih turističkih objekata u Srbiji i da će, uz žičaru
i budući autoput, dati novu dimenziju turizma na Zlatiboru. U njega će biti uloženo više od 50 mil EUR.
25
Razgovor sa
eKapija: Kakvi su prvi rezultati rada hotela “Sloboda” u Šapcu?
- Hotel “Sloboda” u Šapcu je dominantan hotel u Mačvi, koji se nalazi na
samom trgu i u pešačkoj zoni. Odiše luksuzom i raznovrsnim sadržajima, tako
da, iako zvanično ima 4, mogao je lako da dobije 5 zvezdica, ali je koncipiran
kao gradski poslovni i kongresni hotel, sa bazenom i svim spa sadržajima.
Drago mi je da su ga tako prihvatili i građani Šapca i da postaje jedna primamljiva kongresna destinacija. Dosadašnji rezultati su više nego optimistični, kao
i reakcije gostiju.
eKapija: S tim u vezi, Vi ste uspeli da od hotela “Izvor” napravite
jednu od najtraženijih destinacija za seminare, kongrese... Koliko je to
teško, ako uzmemo u obzir da Aranđelovac, u kome se hotel nalazi, nije
bio deo standardnih turističkih destinacija, kakve su Beograd, Zlatibor
i Kopaonik?
- Znate, od ugašene, oronule i nepostojeće banje, sa vrlo malo sadržaja,
koja živi svoj uspavani palanački život, napraviti značajnu turističku destinaciju koja ima najveći rast među banjama i privući godišnje 150.000 gostiju, od
kojih su većina klijentela koja ima novca i postati najbolji hotel na Balkanu u
2014. godini, nije lako. Do skora, za sve ovo nismo imali razumevanja i podršku ni od koga u državi, a imali smo i ne baš prijateljski nastrojenu lokalnu
sredinu.
Na ovoj vlasti je da to promeni i da preduzetnički duh podstakne i usmeri ka stvaranju novih vrednosti!. Mislim da se taj stav u ovom siromaštvu
iskristalisao, a sada treba izgraditi pozitivnu klimu i mehanizme. Da bi svima
nama bilo bolje i da bismo napravili ekonomski preporod i ostavili bogato društvo dostojno življenja, našoj deci, a ne da beže po
svetu!
eKapija: Kolika je popunjenost kapaciteta hotela koji posluju u okviru vaše grupe? Kakva su predviđanja po tom
pitanja za naredni period? Hotelijeri u Beogradu se žale da je trend iznajmljivanja privatnih apartmana znatno uticao na
pad njihovog prometa. S obzirom na to da vi imate hotele širom Srbije, kakva je tamo situacija?
- Hotelski biznis nije toliko profitabilan i ima duži rok vraćanja uloženih sredstava. Izuzetak su ekskluzivni gradski poslovni hoteli
sa visokim cenama. Jedino masovnošću i visokom popunjenošću i privlačenjem dobrostojeće klijentele možete napraviti profit,
a za to je potrebna vrhunska ponuda i usluga na svetskom nivou. Mi se trudimo da ponudimo više od onoga što je neophodno
za određenu kategorizaciju koju naši hoteli imaju, po nižoj ceni i tu vidimo našu šansu. Trenutno smo zadovoljni popunjenošću
kapaciteta, uprkos krizi kroz koju prolazimo kao zemlja.
Jelena Đelić
MARTOVSKI PAKETI
Promotivne cene smeštaja i ski karata.
Izazovi
Aleksandra Perić, direktorka Sektora za zdravstveno
osiguranje u kompaniji “Generali”
Podržavamo inicijativu da putno
osiguranje bude obavezno
Aleksandra Perić
Odlazak u inostranstvo na odmor za sve nas je sinonim za uživanje i beg od svakodnevnih
obaveza. Ipak, da neretko nije tako, najbolje znaju oni koji na putovanju moraju da potraže
pomoć lekara. Zdravstvene usluge i troškovi lečenja u inostranstvu su dosta skuplji, a u
slučaju da neko nije uplatio polisu putnog osiguranja – sve troškove lečenja mora da snosi
sam.
Često se dešava da putnici odaberu osiguravajuću kuću i vrstu pokrića samo na osnovu cene, bez čitanja uslova osiguranja,
što može da dovede do nezadovoljstva prilikom realizacije odštetog zahteva, kaže u razgovoru za “eKapiju” Aleksandra Perić,
direktorka Sektora za zdravstveno osiguranje u kompaniji “Generali Osiguranje Srbija”.
eKapija: Koliko je učešće “Generali Osiguranja Srbija” u ukupnom tržištu putnog osiguranja u Srbiji?
- Naša kompanija je već dugi niz godina lider na tržištu putnog osiguranja u našoj zemlji. Poverenje i zadovoljstvo klijenata,
stavljanje zahteva klijenata na prvo mesto, dobra usluga, ažurnost u obradi odštetnih zahteva, različiti kanali prodaje, omogućili
su nam da zadržimo lidersku poziciju sa oko 26% tržišnog učešća.
27
Izazovi
eKapija: Koliki procenat od toga prodate direktno, kroz vaše poslovnice, a koliko putem turističkih agencija, banaka
i drugih kanala?
- Razvijanjem diversifikovane prodajne mreže želimo da budemo dostupni klijentima. Pored kupovine u našim poslovnicama,
klijentima smo prvi u Srbiji omogućili on-line kupovinu polise putnog osiguranja. Imamo dobru saradnju sa velikim brojem turističkih agencija, banaka i zastupnika u osiguranju. Učešće različitih kanala prodaje putnog osiguranja u našoj kompaniji je skoro
ujednačeno, ali kupovina u našim filijalama i od naših agenata osiguranja ima značajnu prednost sa preko 50% učešća. Potom
slede turističke agencije i banke.
eKapija: Za koje vrste pokrivenosti rizika se putnici najčešće
odlučuju?
“Generali Osiguranje Srbija”, u zavisnosti od destinacije na koju putuju,
svojim klijentima obezbeđuje osigurane sume u visini od 15 do 35 hiljada
evra i tri nivoa osiguranog pokrića: standard, green i gold.
Klijenti se najčešće opredeljuju za standard nivo pokrića. Ovo pokriće
obuhvata usluge plaćanja troškova lečenja: ambulantni lekarski tretman,
lekove koje je prepisao ovlašćeni lekar, medicinska pomagala i pomagala za hodanje koja su neophodni deo tretmana prilikom povreda i loma
ekstremiteta, dijagnozu X-zracima, bolničko lečenje, troškove operacija,
stomatološki tretman; usluge organizovanja i plaćanja troškova medicinske evakuacije i repatrijacije: evakuacija i transport do najbližeg lekara ili
bolnice, repatrijacija, transport iz strane zemlje u zemlju prebivališta pre ili
nakon završenog lečenja i uslugu medicinske asistencije: upućivanje na
lekara, lekarske savete, praćenje i obaveštavanje o zdravstvenom stanju
osiguranika i zajednički smeštaj sa bolesnim detetom.
eKapija: Na šta putnici treba da obrate pažnju pri odabiru osiguravajuće kuće i vrste putnog osiguranja?
- Putnici prvenstveno treba da odaberu adekvatan nivo pokrića i da tačno navedu svrhu putovanja. Na primer: turistički,
poslovno, sportsko takmičenje, profesionalno – izvođači građevinskih radova itd. Zatim je važno da obrate pažnju na asistentsku
kuću sa kojom osiguravajuće društvo sarađuje; da li postoji obavezno učešće u šteti do određenog iznosa ili ne, kao i na efikasnost pri obradi i realizaciji odštetnih zahteva.
Često se dešava da putnici odaberu osiguravajuću kuću i vrstu pokrića samo na osnovu cene, bez čitanja uslova osiguranja, što može da dovede do nezadovoljstva prilikom realizacije odštetog zahteva.
eKapija: Pojedine osiguravajuće kuće podigle su visine premije
putnog osiguranja za daleke destinacije za 600%. Kakva je situacija,
po tom pitanju u kompaniji “Generali”? Kakva su očekivanja, hoće li
biti novih poskupljenja?
- Cenovnu politiku međunarodnog putnog osiguranja nećemo menjati
tokom ove godine, osim ako ne dođe do drastičng rasta deviznog kursa.
eKapija: Postoji inicijativa jednog dela stručne javnosti da bi putno osiguranje trebalo uvesti kao obavezno. Kakav je Vaš stav po tom
pitanju?
- U intersu zaštite zdravstvene sigurnosti naših građana tokom putovanja u inostranstvo, mi podržavamo takvu inicijativu. Dobijanje lekarske
pomoći i lečenje u inostranstvu je skupo. Putno osiguranje, uz pristupačnu
cenu, omogućava ljudima dobijanje adekvatne, hitne medicinske zaštite tokom boravka u inostranstvu.
eKapija: Koja su, prema Vašem mišljenju, glavna ograničenja u
daljem razvoju tržišta dobrovoljnog putnog osiguranja u Srbiji?
- Iako sve manji broj ljudi ide u inostranstvo bez putnog zdravstvenog
osiguranja, svest naših građana o neophodnosti ugovaranja ove vrste osiguranja i dalje nije dovoljno razvijena. Naši građani još uvek više vole da
veruju da im se ništa neće dogoditi tokom boravka u inostranstvu i da je
bolje da “uštede” oko 11 EUR, koliko košta turistiko, individualno putno osiguranje za deset dana u Grčkoj. Pružene asistencije i usluge lečenja koje su
platile osiguravajuće kompanije dokazuju suprotno.
eKapija: Koliko država čini po tom pitanju?
- Država pokušava da kroz svoje institucije obezbedi putno osiguranje
za građane.
28
Izazovi
Slavica Bogosavljević, direktorka hotela “Holiday Inn
Beograd”
Konkurencija nas podstiče da
budemo još bolji
Slavica Bogosavljević
Beogradski hotel “Holiday Inn” ušao je u osmu godinu poslovanja. Slavica Bogosavljević,
direktorka hotela u intervjuu za “eKapiju” kaže kako im je oduvek kvalitet usluge bio
prioritet, pa će u narednom periodu svakako raditi na unapređenju postojećih i kreiranju
novih usluga, koje možda budu sa sobom povlačile i nove investicije u opremu i objekat.
eKapija: Tokom ovih godina “Holiday Inn Beograd” je stalno unapređivao rad hotela. Koje su bile najveće investicije
u hotel kada je uređenje u pitanju? Koje investicije su u planu u narednom periodu?
- Konstantno ulažemo u hotel, u javni prostor, sobe, najnoviju tehnologiju, ljude. Nakon investiranja u enterijer restorana, terase i lobija, nedavno smo sve sobe opremili televizorima poslednje generacije, a konferencijske sale najmodernijim projektorima.
U narednom periodu cilj nam je da i javni prostor podignemo na još viši nivo kada su tehnološki trendovi u pitanju, jer su tableti i
Play Corner već uveliko prisutni u našem lobiju.
eKapija: U međuvremenu ste dobili konkurenciju luksuznih hotela u Beogradu. Kako je to uticalo na vaše poslovanje? Šta vi radite da biste zadržali svoje goste?
- Mi uvek kažemo da je sasvim normalno imati kvalitetnu i zdravu konkurenciju, novi hoteli se otvaraju već nekoliko godi-
29
Izazovi
na unazad. Nastavićemo da budemo gostoprimljivi i
kvalitetni, a konkurencija nas podstiče da pojačamo
intenzitet i budemo još bolji.
eKapija: Koliko često se u hotelu održavaju
seminari i kongresi? Koliko blizina “Belexpocentra” utiče na vaš promet?
- Sedam konferncijskih sala i kvalitetna usluga
koju se uvek trudimo da pružimo najbolje što možemo, su nam omogućili da se u hotelu veoma često
organizuju seminari i kongresi. Događaji koji zahtevaju veći prostor ili veći broj učesnika se organizuju
u našoj “Belexpocentar” hali. Hala je povezana sa
hotelom i fizički i upravljanjem, ona je deo “Holiday
Inn”-a, tako da hotel i hala međusobno, u svakom
smislu, utiču jedno na drugo.
eKapija: Šta će biti najveći izazov za hotelsku
industriju u 2015?
- Uvek je najveći izazov maksimalno popuniti
hotelske kapacitete, obezbediti klijente na banketu i
u hali, zadržati svakog od njih. Svake godine su ovo
najveći izazovi za nas hotelijere i celu hotelsku industriju. Ovo je nešto što je nepromenljivo iz godine u godinu.
eKapija: Koliko koristite društvene mreže za promociju?
- Koristimo ih, u smislu da svaku novu uslugu ili akciju koju pripremimo, oglasimo preko društvenih mreža. Danas je ovo nezaobilazan korak u svakodnevnoj komunikaciji. Na ovaj način naši poslovni partneri, gosti, prijatelji i svi ostali koji nas prate, mogu
da budu u toku sa dešavanjima i novostima vezanim za naš hotel.
eKapija: Možemo li reći nešto o kanalima
prodaje, koliko gostiju dođe putem servisa poput
“Booking”-a i”TripAdvisor”-a?
- Gosti koriste kanal prodaje koji im je najpristupačniji, najjednostavniji i najbrži. IHG je prepoznatljiv po Holidex-u, prvom centralnom rezervacionom
sistemu na svetu, pa nam je svakako ideja da najveći
broj rezervacija stigne preko ovog sistema, što uspešno realizujemo. Takođe, mnogi gosti su članovi
našeg programa lojalnosti, “IHG Rewards Club”, koji
ih upućuje na pravljenje rezervacija putem “Holidex”-a. Naravno, naši gosti koriste i druge rezervacione sisteme, a među njima i “Booking” i “Tripadvisor”,
koji su najzastupljeniji GDS-ovi.
Kako se sve razvija i unapređuje, tako se i način
rezervisanja usklađuje sa aktuelnim tehnološkim
trendovima. Očekuje se da se u budućnosti sve više
rezervacija pravi putem mobilnih telefona, pa će gosti tako koristiti one kanale prodaje koji su dostupni
preko telefona.
eKapija: Kada možemo očekivati otvaranje hotela “Holiday Inn Express” u centru Beograda?
- Brend “Holiday Inn Express”, baš kao i “Holiday Inn”, pripada grupaciji “InterContinental Hotels Group”, to je veza koja nas
spaja. Radujemo se njihovom otvaranju i dolasku još jednog hotela iz našeg lanca na domaće tržište.
eKapija: Kakvi su planovi za naredni period?
- Oduvek nam je kvalitet usluge bio prioritet, pa ćemo svakako raditi na unapređenju postojećih i kreiranju novih, koje možda
budu sa sobom povlačile i nove investicije u opremu i objekat.
Jelena Đelić
30
Izazovi
Renata Pindžo, pomoćnica u Ministarstvu trgovine,
turizma i telekomunikacija
Javni i privatni sektor moraju sarađivati
na formiranju turističkih proizvoda
Renata Pindžo
Gledajući devizni priliv, 2013. godina bila je sa 1,52 mlrd USD rekordna za srpski turizam.
Iako su majske elementarne nepogode uzele danak celokupnoj privredi, devizni priliv za
prvih 11 meseci 2014. godine iznosi milijardu i 17 miliona USD što je 8,6% više nego u
istom period 2013. To nam daje za pravo da verujemo da će 2014. godina biti rekordna
kada je reč o deviznom prilivu. O tome kakvi su planovi nadležnog ministarstva, kako privući više investitora, ima li mesta za sve novootvorene hotele u Beogradu i koji su to turisti
koje će nadležni pokušati da privuku, u intervjuu za “eKapiju” govori dr Renata Pindžo,
pomoćnik ministra za turizma.
31
Izazovi
eKapija: Koliko je prošla godina bila uspešna za srpski turizam?
- Prema podacima Narodne banke Srbije, devizni priliv za prvih 11 meseci 2014. godine iznosi milijardu I 17 miliona USD što
je 8,6%više nego u istom period 2013. koja se smatra rekordnom za srpski turizma kada je devizni priliv u pitanju. Prošla godina je
bila izuzetno teška, elementarne nepogode su u značajnoj meri pogodile našu zemlju i naravno da su uticale i na turizam. Međutim, čak i u najkritičnijim trenucima, Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija, čiji smo mi istaknuti član Izvršnog saveta,
kao najvišeg tela ove organizacije, izašla nam je u susret i podržala preporukama da turisti nastave da dolaze u našu zemlju, jer
nepogode nisu pogodile celu Srbiju. U tom trenutku, preporuka je bila jako važna da stranci ne bi počeli da otkazuju putovanja što
bi se veoma negativno odrazilo na devizni priliv od turizma.
U dobre konačne rezultate postignute u 2014. godini verujemo i zbog činjenice da je decembar bio mesec u kojem smo imali
organizaciju Samita Kine i 16 zemalja centralno-istočne Evrope, gde su turistički radnici podneli veliki teret i obavezu da predstave zemlju na pravi način. Zatim, na priliv će svakako uticati i doček Nove godine kao i početak zimske sezone. Ne možemo u
brojkama procenjivati koliki je uticaj Samit imao, ali znamo da je Beograd bio prepun stranaca, da su delegacije bile velike, te da
je samo bilo nekoliko hiljada akreditovanih novinara.
eKapija: Kada smo kod nedavno održanog Samita Kine i zemalja centralno-istočne Evrope, kakvi su utisci, imamo
li kapaciteta i da li smo bili dovoljno dobro pripremljeni za organizaciju tako velikih događaja?
- Pokazali smo da jesmo. Moram priznati da je veliki poduhvat organizovati tako ogroman događaj za svega 3-4 meseca,
od kada smo dobili organizaciju. To nam govori dobra povratna ocena zemlje organizatora -Kine, ali i svih drugih delegacija. Podsetiću vas da su to bila ustvari tri događaja istovremeno - organizacija samita, bilateralni susreti Kina- Srbija, kao i poslovni trgovinsko-ekonomski samit, gde je bilo dosta kompanija
kako iz Kine tako i iz regiona. Prema informacijama koje smo dobili od naših hotelijera, hoteli su bili
puni , što je nama važno, ali smo i mi kao zemlja
pokazali da smo dorasli ovakvim kompleksnim zadacima. To ćemo ove godine imati prilike ponovo
da pokažemo, imajući u vidu da smo zemlja koja
predsedava OEBS-om i da bi tim povodom trebalo
da organizujemo nekoliko događaja. U najavi su još
neki događaji, više privredno-ekonomskog karaktera, koji su nam značajni imajući u vidu da sve više
stremimo ka tome da privučemo strane investitore
i strane firme, da promovišemo ne samo turističke
nego i investicione mogućnosti Srbije.
eKapija: Šta Ministarstvo može još da uradi
da privuče investitore? Možemo li uopšte govoriti o privlačenju stranih investitora ako nemamo
rešeno pitanje infrastrukture?
- Turizam je multidisciplinarna delatnost. Nije dovoljno samo sagraditi hotel. Turizam je doživljaj, iskustvo, turizam su atrakcije,
priroda, kulturno nasleđe. Turizam su ljudi. Turizam je kreativnost i gostoprimstvo. Potrebno je da imate i razvijen marketing,
rezervacioni sistem, niz pratećih aktivnosti. Savremenom turisti potrebna je ponuda više, atrakcija više. Mi ćemo zajedno sa drugim resornim ministarstvima pokušati da još preciznije definišemo strateške prioritete, a izgradnja i modernizacija infrastrukture
je naravno ključna kako za ukupan ekonomski napredak, tako i za turizam. U 2015. godini, Ministarstvo će finansijski da podrži
neke od značajnih, već pripremljenih infrastrukturnih projekata koji u što kraćem roku mogu da daju pozitivne efekte na razvoj
turizma kod nas.
Mi već imamo u Srbiji nekoliko prepoznatljivih destinacija, gde su već primamljivi paketi proizvoda, ali ostaje problem dostupnosti, kako doći do tih destinacija.
Preduslovi za razvoj turizma su i završetak nekih osnovnih pravaca, koridora 10 i 11, kao razvoj koridora 7 koji je bitan zbog
realizacije ciljeva Dunavske strategije. To je naš zajednički zadatak, zapravo zadatak Vlade Srbije. Premijer Vučić je u ekspozeu
rekao da je turizam jedna od strateških grana i to treba imati u vidu prilikom definisanja ekonomske politike.
eKapija: U kojoj meri će aerodrom u Nišu i dolazak low cost kompanija uticati na razvoj turizma na jugu?
32
Izazovi
- Postoje dva osnovna postulata kada razvijate destinacije, a ovde pod destinacijom podrazumevam Srbiju. U razvijenim turističkim zemljama važi pravilo: “nema razvoja destinacije ukoliko nema razvijenog avionskog saobraćaja”. Drugo, nema razvijenog
turizma ukoliko nema razvijenog domaćeg turizma. Mi za sada, uslovno rečeno, imamo jedan međunarodni aerodrom. Aerodrom
“Nikola Tesla” u 2014. godini beleži rekordan rast broj putnika u Evropi za oko 32%. Početkom novembra su imali oko 4 miliona
prevezenih putnika što je već bio rekord, a procene
su da je do kraja godine bilo i 4,6 miliona. Međutim, naravno i to može bolje. Razvijanje i osposobljavanje još nekog aerodroma poput aerodroma u
Nišu će svakako pomoći razvoju turizma posebno
u tom delu zemlje, doprineće razvoju nekih planinskih ali i banjskih mesta. Nemojte zaboraviti
da aerodromi pokrivaju šira područja, naše zemlje
ali i šireg regiona. Nadam se da ćemo uspeti kao
zemlja da održimo ekonomsku isplativost uvođenja
tih linija, jer to je ono što avio kompanije najviše
zanima.
eKapije: Sa druge strane imamo i situaciju da pojedine niskotarifne kompanije otkazuju
svoje letove iz Beograda?
- Ova pitanja su u nadležnosti drugih resora,
ali sa aspekta turizma, nama je u interesu da kompanija i letova ima što više, jer je put dvosmeran.
Takođe, u interesu nam je da putnici dolaze, bilo
redovnim, low cost ili čarter letovima. Ne smemo
zaboraviti da su aviokompanije pioniri u razvoju turizma.
eKapija: Za koje turističke proizvode mislite da imaju najviše šanse?
- Kao što one zemlje koje imaju more, znaju da turistima višu nisu dovoljni sunce i plaža, tako i mi moramo da znamo da lepa
priroda, čisti vazduh i voda nisu dovoljni. Turistima morate nuditi kompletne turističke proizvode. Da bi Srbija ponudila takve
proizvode, i javni i privatni sektor moraju sarađivati na njihovom formiranju i konstantnom unapređivanju. Primera radi, nama
godinama raste broj biciklista koji dolaze biciklom niz Dunav i napuštaju našu zemlju u Donjem Podunavlju. Govorimo o 12-15
hiljada biciklista godišnje. To su dobri turisti, jer između ostalog, sa sobom ne nose ništa i troše u našoj zemlji. To su proizvodi koji
se zovu specijalni interesi, pojedine male tržišne niše gde Srbija traži svoju šansu. Jedna od stvari koju ćemo u narednom periodu
više raditi je promovisanje eko- turističkih proizvoda i destinacija jer su evropska i svetska istraživanja pokazala da taj segment
turista najbrže raste. To su svesniji, obrazovaniji i boljestojeći turisti koji znaju koju vrstu proizvoda žele.
Era masovnog turizma se završila `80-`90. godina i prevagnulo je pitanje održivog turističkog razvoja. Srbija možda nije prvi
izbor destinacije za odmor. Ali trendovi na međunarodnom tržištu nam idu na ruku. Turisti su se promenili, pogotovu evropski, pa
tako idu više puta na odmor, na kraći period i otkrivaju nove destinacije. Ceo regioncentralno-istočne Evrope su nove destinacije.
Mi tu tražimo svoj prostor da bismo se nametnuli kao izbor za drugi ili treći odmor - tzv “break”. Kroz razvoj regionalne saradnje
i kreiranje regionalnih turističkih proizvoda i regionalne ponude, nameravamo da osvojimo daleka tržišta, posebno prekomorska
eKapija: Koja su to nova tržišta koja su vam interesantna? Koje su to zemlje odakle bismo mogli da privučemo
turiste?
- Vlada Republike Srbije je 30. oktobra prošle godine zaista napravila ogroman iskorak, uvođenjem viznih olakšica za sve nosioce stranih putnih isprava koji imaju šengen, britansku ili američku vizu, ili regulisano pitanje boravka u tim zemljama. Oni u Srbiji
mogu boraviti bez srpske vize do 90 dana. Iako mnogi smatraju da je to i do sada bilo moguće - nije, i to nas je mnogo sputavalo
pri prodaji aranžmana, pre svega na tržištu Dalekog Istoka. Konkretno , Kina nam je jako interesantna. U 2014. se procenjuje da
je oko 100 miliona Kineza putovalo po svetu. Veliki broj njih dolazi u Evropu, pogotovu u zemlje Centralno-istočne Evrope. Kina,
Japan, Koreja, Indonezija - sve su to velike nacije koje puno putuju po svetu. Potreba da takvi turisti treba još da apliciraju za vizu,
nije nam išla na ruku. Zbog toga Srbija nije nuđena nekim turooperaterima. Upravo ta promena dovela je do toga da je krajem
decembra prva grupa kineskih turista koja je boravila u Mađarskoj, došla i u Srbiju po novom viznom režimu. Privatni sektor tu ima
najveću ulogu jer mora biti dovoljno umešan da ponudi srpske turističke proizvode na pravi način. U 2014. godini broj dolazaka
kineskih državljana u Srbiju je u odnosu na 2013. porastao za 66%, a broj noćenja za čak 119%.
33
Izazovi
Srbija je potpisala sporazum o saradnji s Kinom još 2009, formalno-pravni uslovi u javnom sektoru su zadovoljeni. Ono što
je važno je unapređenje aviopovezanosti sa Dalekim Istokom, čije zemlje su , prema podacima Svetske turističke organizacije UN
najbrže rastuće emitivno tržište. Ne treba zaboraviti ni zemlje Persijskog zaliva. Ukinute su vize UAE, radi se na uvođenju viznih
olakšica sa Kuvajtom i Saudijskom Arabijom. To su takođe emitivna tržišta koja su zainteresovana za sportske pripreme svojih
reprezentacija, za zdravstveni turizam. To su šanse, koje mi, mimo privlačenja turista iz evropskih zemalja, moramo da iskoristimo.
Uporedo sa otvaranjem novih linija “Air Serbia” , otvara se i mogući izvor dolazaka turista i priliva novca.
eKapija: Kako ocenjujete saradnju privatnog i javnog sektora? Kakva ta saradnja može da bude? Osnovan je Nacionalni savet za razvoj turizma. Kakvi su prvi rezultati rada Saveta,
budući da je jedan od ciljeva ovog tela upravo unapređenje JPP?
- Javni sektor mora biti servis privatnog sektora, stoga mora postojati dvosmerna saradnja između javnih i privatnih partnera. Nacionalni savet je osnovan 24. jula prošle godine, održana je konstitutivna
sednica, gde su učestvovali predstavnici i svih drugih ministarstava:
kulture, sporta, životne sredine, saobraćaja. Tu su i predstavnici
privrede, turističkih agencija, hotela, ugostitelja, kao i predstavnici
akademske javnosti. Planirano je da Savet krajem februara 2015.
godine razmatra predlog Izmena i dopuna zakona o turizmu. Takođe,
ono što je ministar Ljajić više puta najavio, Nacionalni savet treba u
punom kapacitetu da kanališe i definiše osnovne strateške pravce
budućeg razvoja turizma. Treba nam širi nacionalni konsenzus svih
ljudi koji se bave ovom delatnošću o tome u kom pravcu turizam treba ubuduće da ide.
Što se tiče javno-privatnog partnerstva, možda je najbolji primer kampanja Turističke organizacije Srbije, JP “Skijališta Srbije”
i udruženja hotelijera kojom su se promovisale zimske destinacije. Po prvi put su udružena sredstva i napravljen zajednički plan
za zimsku sezonu. Sigurna sam, zbog dosadašnjih dobrih rezultata, da će se ovakva saradnja, u marketinškom pogledu, nastaviti
i u narednom period, već za predstojeću letnju sezonu. Sa druge strane nadamo se da će doći do javno-privatnih partnerstava i u
investicionim projektima, koji će imati bolji efekat na turizam.
eKapija: Prošle godine otvoreno je nekoliko hotela u Beogradu,a uskoro ćemo dobiti i “Holiday Inn Express”, “Marriott”, “Hilton”... Da li to znači da Beogradu nedostaje smeštajnih kapaciteta i da ima mesta za sve?
- Što se tiče dolaska hotelskih lanaca, ja duboko verujem da su to kompanije koje ozbiljno procenjuju tržište, očekivani profit,
ali i potencijalne rizike pre nego što se odluče da investiraju. Njihove procene su profitno orijentisane i te kompanije su sigurno
dobro procenile profitni potencijal tržišta naše prestonice. Prema interesovanju investitora, u Beogradu ima mesta za još novih
hotela. Međutim, ostaje pitanje razvijenosti hotelske ponude tih velikih lanaca van Beograda.
eKapije: Hotelijeri se sve više žale na povećan trend izdavanja privatnih apartmana i da im to “ubija promet”. U kojoj
meri je to posledica sivog tržišta, a u kojoj tržišne utakmice?
- Nažalost svesni smo da sivo tržište postoji i u narednom periodu pokušaćemo da izmenama i dopunama zakona o turizmu,
između ostalog, utičemo i na to, prvenstveno kroz spuštanje određenih ingerencija i na organe lokalnih samouprava. Pokušaćemo
da uključimo lokalne inspekcije i pojačamo nadzor, kako bismo smanjili sivu zonu turista. Takođe, razmatramo i razvoj stimulativnih mera za one koji posluju kvalitetno i u skladu sa propisima.
Međutim, i hotelijeri moraju da razumeju da je na snazi tržišna utakmica. Hotelijeri bi trebalo da kroz cenovnu politiku i kroz
pružanje usluge više, pokušaju naći svoj tržišni segment. Sigurno da nije lako, ali svi smo mi turisti i sve zemlje u koje putujemo
imaju privatan smeštaj. Grad kao što je Beograd mora da ima ponudu za različite vrste turista. Mladi ljudi, studenti sigurno očekuju
različit smeštaj od poslovnih ljudi. Mi ćemo samo pokušati da privatni smeštaj ne pravi nelojalnu konkurenciju hotelijerima izbegavanjem plaćanja boravišne takse i nekih drugih taksi. Moramo obezbediti iste uslove za rad svim privrednim subjektima.
eKapija: Šta očekujete od ovogodišnjeg Sajma turizma?
Sajam turizma održaće se od 19-22 februara i to po 37. put. Mi očekujemo dobru posetu, prema najavama biće oko 1100 izlagača
iz oko 50 zemalja. Pored ovog sajma, istovremeno se održavaju i 11. Međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostitelјstvo
HORECA, 6. Sajam vina “BeoWine” i 11. Sajam suvenira. Očekujemo da će Sajam turizma biti i dobro mesto poslovnih susreta i
ugovorenih poslova.
Ovo je jedini sajam koji ima rast u proteklih 10-15 godina. Ovogodišnja zemlja partner su Ujedinjeni Arapski Emirati, što se
na dobar način nadovezuje na saradnju u okviru projekta Beograd na vodi. Dodala bih da će realizacija takvog projekta dodatno
pozicionirati Beograd kao vodeći turistički centar ovog dela Evrope.
Jelena Đelić
34
Region
Između planina i mora niče luksuzni turizam
Kako je Crna Gora postala zemlja sa
najvećim brojem direktnih stranih
investicija u Evropi?
Tamo “gde su i noću tople stene”, pevala je pre nešto više od dvadeset godina beogradska
grupa i tako dala nezaboravne stihove o pozivu na letovanje kod naših južnih suseda, u
Crnu Goru.
Za proteklih dvadesetak godina promenilo se mnogo toga. Od skromno razvijenog turizma do zemlje koja beleži najveći rast
direktnih stranih investicija u Evropi, Crna Gora je danas posebna zvezda na Jadranu. Zemlja divlje lepote, jednog od najlepših
zaliva na svetu, najdubljeg kanjona u Evropi… lista je duga. Prirodne lepote koje su neosporne, a koje su prepoznali i veliki svetski
investitori.
Priča sa velikim ulagačima počela je 2006. godine kada je vojni kompleks “Arsenal” u Tivtu prodat za 23 mil EUR kanadskom
milijarderu Piteru Manku. Od tada do danas, luksuzna marina “Porto Montenegro”, najveća na Jadranu, ponudila je inostranim
turistima sasvim novi doživljaj Boke Kotorske. Usidrene jahte, sedam rezidencijalnih zgrada, letos otvoreni hotel “Regent”, bazen,
restorani… sve ono što privlači klijentelu koja želi komfor i besprekornu uslugu. Ušuškana u zaliv, dok je hladi vetar sa Lovćena, marina “Porto Montenegro” je strancima danas sinonim za Crnu Goru. Samo u prošloj godini “Porto Montenegro” je prodao
nekretnine vredne više od 32 mil EUR.
35
Region
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za portal “eKapija” kažu da su međunarodne finansijske institucije prepoznale razvoj i dobru investicionu klimu.
- Napredak je potvrđen i visokom, 36. pozicijom, na rang listi “Doing Business” koju objavljuje Svetska banka, posebno skokom
po parametru “izdavanje građevinskih dozvola”, gde smo za prethodnu godinu napravili napredak od 27 mesta. No, ovde ne
smemo stati, jer sve konkurentne destinacije rade na poboljšanjima u ovom domenu. Dakle, moramo voditi računa o očuvanju i
unapređenju kompetitivnosti Crne Gore.
U Ministarstvu održivog razvoja posebno ističu olakšice za investitore kada je reč o građevinskim dozvolama. Naime, izmenama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata u 2013. godini ukinuta je obaveza plaćanja naknade za uređenje građevinskog
zemljišta za hotele 4**** i 5*****, osim za condo i apart hotele. Efekat ove mere je povećanje izdatih građevinskih dozvola za 40%
u prvoj godini implementacije novog rešenja.
- Takođe, značajno je skraćen postupak za dobijanje građevinske dozvole i doneta je Uredba o pretvaranju stambenih jedinica
u ugostiteljske/hotelske objekte. Preduzete su mnogobrojne aktivnosti i u cilju podsticanja izgradnje novih hotela u Crnoj Gori.
Planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja 130 novih hotela, kategorije 4**** i 5***** - kažu u Ministarstvu.
UČEŠĆE TURIZMA U BDP-U 20%
Investiranje u tivatski zaliv povuklo je odluku da se pokrenu
mnogrobrojna gradilišta od Ulcinja do, nedavno otvorenog, u
Kumboru.
Iz resornog ministarstva saznajemo da je do sada u Crnu Goru
investiran kapital iz više od 100 država. Ugovorene su investicije
vredne 2 mlrd EUR, “dok su planskim dokumentima stvoreni preduslovi za više od 20 mlrd EUR investicija i više od 100 hotelskih
kompleksa”.
Prošlog leta počela je gradnja najvećeg turističkog projekta u
Evropi, kako su tada ozvaničili državnici Crne Gore. Kompanija
“Azmont Investments” planira da uloži oko pola milijarde evra u
“Porto Novi” u Kumboru. Biće to prvo “One&Only” letovalište u
Evropi (brend pod kojim je ovaj investitor poznat), koje će se
prostirati na 24 hektara, sa oko 550 luksuznih soba, apartmana
i vila.
Ove godine kreće i izgradnja turističkog naselja “Porto Skadar Lake”, vrednog 90 mil EUR, a prvi gosti očekuju se u maju
2017. “Porto Skadar Lake” finansira francuski biznismen Lionel Sonigo, koji je rekao da će uskoro Crna Gora biti prepoznata baš
po ovom rizortu, pre nego po “Porto Montenegru”.
- Svetski savet za turizam i putovanja (WTTC) svrstao je Crnu Goru na prvo mesto među 184 zemlje u kojima je turizam
strateška privredna grana, prema prognoziranoj stopi rasta turizma u 2014. godini. Crna Gora je rangirana na prvo mesto i prema očekivanoj stopi rasta u narednom desetogodišnjem periodu. Prema izveštaju WTTC-a, direktni i indirektni doprinos turizma
i putovanja bruto domaćem proizvodu (BDP) Crne Gore iznosio je 714,2 mil EUR, ili 20% BDP-a u prošloj godini. U narednih
10 godina prognozira se rast od 8,8% prosečno godišnje, odnosno 37,2% BDP-a u 2024. godini – ističu u Ministarstvu održivog
razvoja i turizma.
Svim ovim ciframa doprinose i radovi na poluostrvu Luštica. Ni ovde neće nedostajati luksuza i sofisticiranih zgrada, jer će
u ovaj kompleks egipatsko-švajcarski konzorcijum “Orascom” uložiti više od milijardu evra. “Luštica Bay” imaće, kada bude kompletno završena, više od 1.500 stanova, sedam hotela sa ukupno 1.200 soba, dve marine sa 170 vezova za jahte, golf teren sa
18 rupa, butike, restorane, kafe barove, školu, bolnicu... “Orascom” je pikirao i ostrvo Mamula. Plan je da uz ostatke stare tvrđave
na Mamuli dogradi hotel, uz zadržavanje osnovnog izgleda prepoznatljive građevine, a da nekadašnje zatvorske ćelije pretvori u
apartmane.
STRATEGIJA RAZVOJA DO 2020.
Sve gore navedene megalomanske investicije, koje su nekima izgledale nerealno, prate i one o ulaganjima u Bijelu (Holanđani
dobili koncesiju na brodogradilište), Pržno (“Qatari Diar” će graditi rizort), Kotor (kompleks vila “Sea Breeze”) itd… Sve ovo prati
strategiju razvoja turizma koju je Crna Gora pripremila do 2020.
- Prema njoj, prioritet je dat izgradnji hotelskih kapaciteta visoke kategorije, koji omogućavaju optimalnu popunjenost tokom cele
godine, a samim tim i najveće prihode. Strateškim dokumentima je do 2010. godine bila projektovana izgradnja 50.000 kreveta u
hotelima kategorije 3*** do 5*****, odnosno 100.000 kreveta do 2020. godine. Međutim, s obzirom na globalnu ekonomsku krizu
od 2008/2009. godine, realizacija projektnih planova je donekle usporena - kažu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne
Gore.
36
Region
BUDUĆI IZGLED KOMPLEKSA ‘PORTO NOVI’
Krovnim strateškim dokumentom kojim se daju smernice
razvoja turizma u Crnoj Gori, definisan je cilj kojim bi ova država
trebalo da postane visokokvalitetna turistička destinacija sa diversifikovanom ponudom na godišnjem nivou.
Primat i dalje ima primorski region, dok planinski još nije valorizovan na adekvatan način. Kako bi se turistički ojačao sever,
doneti su planski dokumenti - Prostorni plan posebne namene
za Bjelasicu i Komove i Prostorni plan posebne namene za područje Durmitora.
- Naš prostorni resurs je krajnje ograničen, pa se prema njegovoj valorizaciji odnosimo sa punom odgovornošću, kako bismo izbegli devastacije i ekonomske promašaje. Crna Gora je potpuno
opredeljena za koncept održivog razvoja. Ovakva opredeljenja
suština su i sadržaj političkog i pravnog okvira za razmatranje
problematike vezane za dva, za Crnu Goru, kapitalna faktora –
nekretnine, kao bazni razvojni resurs i investicije, kao pokretačku
Budući izgled kompleksa “Porto Novi”)
snagu, bez koje svi resursi gotovo da gube smisao - ističu u resornom ministarstvu.
Nemerljivo prirodno bogatstvo koje poseduje širom zemlje, pogodno da ugosti ozbiljne ulagače, Crnoj Gori daje vetar u leđa
za sve buduće investicije. Svoju privredu je već odavno bazirala na turizmu, a radnu snagu usmerila ka dodatnim edukacijama.
Između planina i mora, polako se rađa luksuzni turizam.
Teodora Brnjoš
37
Region
Potencijal leži u svakom kutku BiH
Trebinje, Višegrad i Posavski kanton
imali najveći rast poseta u 2014. godini
Nacionalni park “Sutjeska”
Nacionalni park “Sutjeska”
Priroda je nesebično darovala Bosnu i Hercegovinu – divlje planine, neistražena jezera
i reke, duboki kanjoni, veličanstveni vodopadi... Vekovima su se tu, u srcu jugoistočne
Evrope, ukrštale kulture, religije i tradicije istoka i zapada. Mešanje mediteranske i kontinentalne klime, idealno je za posetu bilo kog dela zemlje i bilo kada. U toj susednoj državi,
skoro svaki grad i opština imaju potencijal za razvoj turizma, ali nedostaje vizija. Nedostaju ulaganja.
I baš kada je zemlja u 2013. godini premašila milijardu maraka (oko 500 mil EUR) u zaradi od turizma, lani je dobila zimu bez
snega, leto bez mnogo sunca, razorne poplave.
ZARADA MANJA I DO 15%?
Bosna i Hercegovina još nema zvanične podatke o prihodu od turizma u 2014. godini, ali Turističko udruženje BiH je nedavno
procenilo da bi oni mogli biti manji za čak 100 mil KM. Naime, BiH je u 2013. godini prihodovala nešto više od milijardu maraka od
turizma, a ove godine minus bi mogao ići i do 15%, navode u Turističkom udruženju BiH.
38
Region
- Zarada je svakako smanjena, s obzirom na
sve što se desilo u prošloj godini. BiH je u 2013.
godini ostvarila 1,015 mlrd KM prihoda od turizma, i
to je bila fantastična godina. U prvoj polovini 2014.
taj prihod je bio 389,8 mil KM, što je za 6,1 % manje
– rekla je Asja Hadžiefendić Mešić iz TU BiH.
Ona dodaje da nisu samo prirodni faktori uticali
na manjak u brojkama.
- Tu je i rušilački deo protesta na ulicama.
Tada smo čak imali preporuke nekih ambasada da
njihovi građani ne dolaze u BiH. Treba imati u vidu
i upadljivo odsustvo državnih kontrolnih institucija
na terenu u toku izborne 2014. godine, što je rezultiralo izuzetno povećanim turističkim prometom
u sivoj zoni.
S druge strane, oscilacije u broju turista koji su
lani posetili zemlju, nisu velike u odnosu na broj iz
2013.
- Broj turista je, otprilike, zadržan na nivou kakav
Banja Vrućica u Tesliću
je bio 2013. godine, ali broj noćenja je bio u padu oko 10% - kazala je Hadžiefendić Mešić.
Prema zvaničnim podacima koje je do sada dobilo Ministarstvo trgovine i turizma RS, ukupan promet u ugostiteljstvu Srpske
za prva tri kvartala 2014. iznosio je oko 88,9 mil KM, što je za 0,85% manje u odnosu na isti period 2013. godine kada je bio 89,6
mil KM. Godina 2013. je završena sa ukupnim prometom od oko 117,7 mil KM i to je za 5,59% više u odnosu na godinu ranije.
- Najveći udeo je ostvaren na osnovu hrane i napitaka (56,1 mil KM što je povećanje za 5,41%), potom slede alkoholna i bezalkoholna pića (29,2 mil KM i rast od 4,91 %), smeštaj (27,7 mil KM sa stopom rasta od 9,13%) i ostale usluge. U skladu sa tim,
najveći rast u 2015. očekujemo upravo u tim sektorima – saopšteno je iz Ministarstva turizma RS.
REKORDNA POSETA POJEDINIH
GRADOVA
Pojedina mesta u BiH nisu osetila loše posledice
ni majskih poplava, ni kišnog leta, jer su zabeležile
povećanje u broju dolazaka i noćenja.
Kako su nam rekli u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, tokom 2014. godine Trebinje i Višegrad
su zabeležili najveći rast u poseti turista. U Trebinju
je ostvareni broj noćenja povećan za 15% i to je rekord otkako turistički radnici vode evidenciju.
Tatjana Bulajić, pomoćnica direktora Turističke
organizacije Grada Trebinja, kaže da je svakog
meseca tokom 2014. beležen značajan rast poseta,
naročito u decembru, kada je u ovom gradu boravilo
35% više turista nego u istom periodu godinu ranije.
- Očigledno je da Trebinje postaje značajna turistička destinacija, ne samo u letnjim, nego i u zimskim
mesecima, kada naši gosti koriste zimsko sunce i
Trebinje
blagu klimu ovog podneblja, ali i blizinu jadranske
obale – rekla je Bulajić.
U Federaciji BiH statistička obrada podataka se ne vodi za gradove, već za kantone, pa se nagli rast broja gostiju lani dogodio
u Posavskom kantonu i to od 20,3%, kazali su nam u Turističkoj zajednici FBiH.
MESTA SA NAJVIŠE TURISTA
Najposećeniji gradovi i opštine u Republici Srpskoj, prema podacima koje smo dobili iz resornog ministarstva za period
januar-septembar 2014. godine, jesu Teslić (23,754 dolazaka i 123,098 noćenja turista), Banja Luka (4,852 dolazaka i 79,199
39
Region
noćenja), Pale (22,438 dolazaka i 61,538 noćenja), Bijeljina (16,633 dolazaka i 31,357 noćenja), Trebinje (21,159
dolazaka i 28,641 noćenja) i Višegrad (6,274 dolazaka i
20,821 noćenja).
U periodu januar-novembar 2014. godine najviše
dolazaka u Federaciji, kao i noćenja turista, ostvareno je
u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Taj entitet je do decembra 2014. godine posetilo ukupno 541,221 turista, a broj onih koji su ostvarili noćenje
je 1,036.055, podaci su kojima raspolaže Turistička zajednica FBiH.
Kada je reč o najposećenijim gradovima u FBiH,
zvaničnih podataka nema, jer se oni ne vode na lokalnom
nivou. Ipak, kako navode u Federalnom ministarstvu turizma, svake godine najveći broj turista prođe kroz Sarajevo, Mostar i Međugorje.
Stari grad u Mostaru
GDE SU POTENCIJALI NAJVEĆI
Turistički potencijali BiH su raznoliki, pa se nudi mogućnost za razvoj svih vidova turizama: kulturno-istorijskog, zimskog,
planinskog, avanturističkog, banjskog, morskog, ruralnog. Mesta sa najviše potencijala u Republici Srpskoj su Istočno Sarajevo
sa planinom Jahorina, Teslić sa Banjom Vrućicom, Banja Luka kao kulturni i administrativni centar, te Trebinje kao grad vina. Nova
ponuda u turizmu RS je i Andrićgrad u Višegradu, koji beleži sve veći broj posetilaca.
Sarajevo je grad sa najviše turističkih potencijala u Federaciji BiH, i to kroz kulturni turizam zbog različitosti kultura koje
u njemu žive i istorije grada, tranzitni turizam zbog vazdušne luke, zatim zbog blizine olimpijskih planina - za razvoj zimskog i
planinskog turizma, te kongresnog turizma u poznatim sarajevskim hotelima. Slede ga Mostar sa svetski prepoznatljivim Starim
gradom i Starim mostom, te Bihać, Tuzla, Konjic, Neum i Međugorje.
PLANOVI ZA DALJI RAZVOJ
Iz resornih ministarstava nismo dobili konkretne planove
za razvoj turizma u BiH u godinama pred nama. U skladu
sa Strategijom razvoja turizma za period 2011-2020, u
Srpskoj su tokom pretodne dve godine prikupljeni analitički podaci, ostvarena je saradnja sa lokalnim turističkim
organizacijama i pružaocima usluga u turizmu i ugostiteljstvu, snimljeno je stanje na terenu, te se pristupilo formiranju turističkih proizvoda.
Takođe, izrađene su preporuke i smernice za razvoj turizma i to za Banja Luku, Laktaše, Zvornik, Višegrad, Vlasenicu, Petrovac, Ribnik, Istočno Sarajevo, Teslić, Trebinje,
Foču, Prijedor, Bijeljinu, Mrkonjić Grad, Šipovo, Prnjavor,
Derventu, Kozarsku Dubicu, Modriču, Pelagićevo, Bratunac i Srebrenicu.
U Federaciji BiH su prema strategiji za razvoj turizma do
2018. godine definisani brendovi i swot analize za svaki
kanton, prema kojima će se odvijati celokupni razvoj. Kako je saopšteno iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, cilj je da ovu
strategiju na nivou Federacije kantoni uvrste u svoje strategije.
Do tada, ne brinemo, imaće turisti i putnici namernici u BiH u čemu da uživaju. Jer, ako ništa drugo, bosanski duh, život bez žurbe
i istočnjački slatkiši, biće dovoljni aduti s kojima u turističkoj ponudi naši susedi mogu da igraju na sigurno.
Vedrana Džudža
40
Region
Isplatila se investicija od milijardu dolara
Terme postale simbol slovenačkog
turizma
“Olimia”
Poslednju dekadu u razvoju turizma Slovenije obeležila je ekspanzija velnes i spa ponude.
Čuvene terme postale su simbol slovenačkog turizma, ali taj uspeh je plod ulaganja u
ovu granu tokom više od dve decenije. “Olimia”, “Laško”, “Čatež”, “Krka”, “Zreče”, “Ptuj”
neke su od bisera turizma u Sloveniji.
Pod sloganom “Sa prirodom do zdravlja”, ova članica Evropske unije razvila je najsavremeniju turističku ponudu u toj oblasti.
Slovenci su izgradili 15 spa centara u koje je uloženo milijardu dolara, koji trenutno ovoj zemlji donose više od 50% prihoda od
turizma. Prema poslednjim podacima, prihodi od medicinskog i spa turizma u Sloveniji su dostigli 244 mil EUR u 2013. godini.
Samo “Terme Olimia” su u prvih pet meseci 2014. godine ostvarile 68.000 komercijalnih noćenja, a ukupan prihod u tom period
iznosio je 6.252.000 EUR.
Kada se osvrnemo na ove podatke, stiče se pogrešan utisak da je dovoljno samo investirati dosta novca kako bi se ova grana
turizma razvila. Iako je činjenica da je neophodno veliko ulaganje, Slovenija ima i tradiciju banjskog turizma koja datira iz doba
Rimljana kada su otkrivena lekovita svojstva izvora na ovim prostorima. Od XVII veka počela je i izgradnja slovenačkih balneoloških centara.
41
Region
Međutim, velnes i spa turizam kakav razvija Slovenija nije klasičan banjski turizam, jer je pre svega
namenjen turistima koji imaju dobro zdravlje i žele
da to zdravlje održe. Posetioci ovde dolaze zbog
zabave i rekreacije. Prednost ove grane turizma je
što posetioci dolaze tokom cele godine.
U početku su slovenački centri bili namenjeni
poslovnim ljudima koji su ovde provodili produžene
vikende. Sve više termi, među kojima su “Laško” i
“Čatež”, upotpunjuje svoju ponudu i mini akva parkovima na otvorenom koji su zanimljivi deci, pa su
porodice danas najčešći gosti pored poslovnih ljudi
koji ovde nalaze odmor od svakodnevnog stresa.
Čelni ljudi termi svoje strategije sve češće usmeravaju na privlačenje stranih turista. Iako među
strancima uglavnom prednjače Nemci i Austrijanci,
posetioci iz Srbije su česti gosti ovih luksuznih centara.Tako na primer, u “Thermani Laško” naši turisti
zauzimaju treće mesto po broju poseta, posle Italijana i Austrijanaca.
“Laško”
SPA CENTRI I NA PRIMORJU
Ne treba zaboraviti ni slovenački obalu koja se prostire oko 42 kilometra duž Jadranskog mora i najpoznatiji primorski grad
– Portorož. Biser slovenačkog primorja nije samo klasično letovalište već mondensko mesto koje obiluje velnes i spa centrima.
Porotrož ima oko 12.000 ležaja, od čega je polovina u hotelima. Srbi su u Portorožu u 2013. godini ostvarili više od 6.000 dolazaka
i 22.000 noćenja, što je oko 2% svih gostiju. Osim Slovenaca, najviše posetilaca dolazi iz Austrije, Italije, Nemačke.
NI PLANINE NE MOGU BEZ VELNESA
Pre razvoja banjskog turizma, glavni adut slovenačkog turizma su bila skijališta na kojima su stasavali skijaški šampioni.
Slovenija ima čak 87 skijališta sa ukupno više od 600 kilometara skijaških staza. Julijanski Alpi koji se prostiru na severozapadu
zemlje sa najvišim vrhom na planini Triglav, koji su osim za skijanje idealni i za rafting, privlače veliki broj turista. Međutim, ponuda
slovenačkih skijališta je sve češće je upotpunjena spa i velnes centrima u hotelima planinskih lepotica.
SLOVENIJA KAO MONTE KARLO
Dakle, razvoj velnes i spa turizma dominira
u turističkoj ponudi Slovenije, ali zanimljivo su
da značajan deo te ponude čine i igre na sreću
koje ovde imaju četrdesetogodišnju tradiciju.
- U Sloveniji radi dvanaest kazina i zabavnih
centara za igre na sreću. Ponuda igara na sreću
locirana je, pre svega, u poznatim turističkim
mestima i većim gradovima. Prvi kazino otvoren
je pre skoro 40 godina u Portorožu , a zatim je
sledio kazino na Bledu. Međutim, 1984. godine,
ulaskom novog ponuđača u Novoj Gorici, počeo
je novi trend u razvoju slovenačke ponude igara
na sreću. U sledećih deset godina otvoreno je
više novih lokacija za igre na sreću, između ostalog Rogaška Slatina, Maribor, Lipica, Ljubljana, Kranjska gora i Otočec. Najveći i istovremeno najmlađi je zabavni centar Perla preduzeća
HIT u Novoj Gorici, koji u celosti predstavlja ostvarenje nove poslovne filozofije igara na sreću
u Sloveniji – stoji na zvaničnoj stranici Turističke
organizacije Slovenije.
Piran
Irina Milošević
42
DOŽIVITE - Beograd
Zvezda sofisticiranog stila
Hotel “Constantine the Great” povezuje
istoriju i luksuz u srcu Beograda
Beograd je nedavno dobio još jednu turističku vendetu - hotel “Constantine the Great”.
Luksuzni objekat sa 4 zvezdice, u samom srcu grada, dobar je izbor kako za poslovne
ljude, tako i za turiste koji žele da oslušnu ritam Beograda i osete pravi duh života u Srbiji.
Kako odavde bez problema pešice možete do Botaničke bašte, Skupštine, Crkve svetog
Marka, Knez Mihailove ulice, Kalemegdana i Skadarlije, “Constantine the Great” je odlična
početna pozicija za istraživanje grada.
Lobi hotela “Constantine the Great”)
Direktor hotela Marko Stanković kaže za eKapiju kako ovaj hotel nudi
izvanredan smeštaj, 50 prostranih soba i luksuznih apartmana, površine od
25 do 57 kvadratnih metara, opremljenih u skladu sa najvišim svetskim standardima. Privatni parking i garaža su na raspolaganju gostima u svakom trenutku. I još nešto što je apsolutno bitno: do ili sa međunarodnog aerodroma
“Nikola Tesla” stiže se za samo 20 minuta.
- Možemo se pohvaliti vrhunsko izabranim menijem našeg restoran
Edict i doručkom koji naši gosti ne propuštaju. Ono što bih posebno izdvojio
je mali, ali pažljivo odabran tim vrhunskih profesionalaca, ali i znalaca hotelijerstva, koji daje jedinstven pečat ovog zdanja sofisticiranog stila i finih
detalja arhaičnog izgleda. Sve zajedno stvara osećaj topline i udobnosti već
pri prvom vašem susretu - kaže Stanković.
Jedinstven dizajn enterijera hotela “Constantine the Great” predstavlja
spoj sofisticiranog stila i finih detalja arhaičnog izgleda. Arhitekta hotela bio
je Ljuba Bošković, dok je za dizajn eneterijera bio zadužen Bojan Šupeljak.
- Znate, sve je kod nas vrhunsko i istinski vredno, ali sav taj luksuz dostojan carskog zdanja bio bi i bled i isprazan da ga ne nadograđujemo ljudskom
toplinom i iskrenom željom da svakog ko jednom dođe bar još jednom ugostimo. To je zapravo ono što “Hotel Constantine the Great” čini drugačijim i
apsolutno posebnim - kaže nam direktor Stanković.
U ovom hotelu kažu da su prezadovoljni poslovanjem u ovih nekoliko
meseci od kako je “Constantine” otvoren.
- Hotel je počeo sa radom krajem prošle godine, a mi već posle dva
meseca imamo sjajnerezultate. Gosti koji su nam jednom došli sa radošću
nam dolaze ponovo. U proseku se zadržavaju 3 do 4 dana. Preko nedelje
su to većinom poslovni ljudi dok vikendom više odsedaju turisti - kaže naš
sagovornik.
Prema njegovom mišljenju Beograd definitivno jeste sve traženija destinacija.
- Naša prestonica je jedna od najuzbuljivijih koja svojim šarmom I duhom
nudi nezaboravna iskustva i ostavlja duboko usidrenu emociju svakom posetiocu.
ODLIČNO POZICIONIRAN
Hotel “Constantine the Great” već ima odlične ocene na servisu “Booking”. Direktor hotela kaže da su takvi servisi od izuzetnog značaja, pogotovu
za hotele njihovog kapaciteta, te da je samim tim jako važno biti što bolje
pozicioniran na njima.
A da bi bio na još višoj lestvici, iz ovog hotela za naredni period najavljuju otvaranje jedinstvenog i luksuznog spa i fitnes centra na vrhu hotela sa
prelepim terasama sa kojih se pruža jedinstven pogled Beograd. I naravno,
u danima pred nama planiraju da “okače” petu zvezdicu kao krunu na zdanje
dostojno carskog zvanja.
43
DOŽIVITE - Beograd
“88 Rooms Hotel”
Savremena vizija hotelijerstva u
Beogradu
“88 Rooms Hotel” dobitnik je prestižne nagrade “Travellers Choice Award” za 2015. godinu za najpopularniji hotel u Srbiji. Nagradu koju dodeljuje Trip Advisor, vodeći svetski
portal posvećen putovanjima, dobija najboljih jedan odsto među svim hotelima na “TripAdvisor”-u na osnovu komentara i mišljenja miliona putnika. Osim što se našao na prvom mestu kao najpopularniji hotel u Srbiji, “88 Rooms Hotel” je prema mišljenju putnika
drugi na listi i u kategorijama “10 najpopularnijih hotela sa izuzetnom uslugom” i “10
najpopularnijih hotela sa najboljim cenama”.
“88 Rooms Hotel”,
“88 Rooms Hotel”, već po samom nazivu upućuje na modernu formu hotelijerstva namenjenu u istoj meri poslovnim gostima i turistima koji
Beograd posećuju u sve većem broju. Samo jedno skretanje sa autoputa
iz pravca aerodroma i pravca Niša vodi do urbanog utočišta sa 88 soba
i apartmana i rooftop lounge barom i restoranom sa najlepšim pogledom
na Beograd i obale Dunava. “88 Rooms Hotel” smešten je u Takovskoj
ulici, nadomak kultnih vrednosti starog Beograda i u neposrednoj blizini poslovne zone. Takođe, lokacija hotela lako je dostupna do najpopularnijih odredišta noćnog života prestonice zbog čega se hotel nalazi u
središtu pozitivnih gradskih vibracija. Sa pet različitih tipova soba na 6
spratova, hotel nudi udoban i funkcionalan smeštaj u 88 soba i apartmana. Prijatan enterijer, sa posebno dizajniranim i udobnim nameštajem za
odmor i relaksaciju i najmodernijom opremom za rad i poslovnu komunikaciju, čine “88 Rooms Hotel” idealnim izborom za komforan boravak, bez
obzira na povod dolaska.
Konferencijski prostor u sastavu “88 Rooms Hotela”, zajedno sa rooftop lounge barom i restoranom idealni su za održavanje sastanaka, konferencija, seminara i kompanijskih promocija. Savremena tehnička oprema za rad, moderan i poslovan ambijent i vrhunska usluga, dodatno će
doprineti uspešnoj realizaciji događaja.
Menadžmentom hotela se bavi “MK Mountain Resort”, priznata i
višestruko nagrađivana jedna od vodećih hotelskih kompanija u regionu.
I to nije sve. “88 Rooms Hotel” je prvi naš hotel uređen prema feng
šui principima, što doprinosi usklađivanju energije i većoj udobnosti koja
je neophodna gostima.
44
DOŽIVITE - Beograd
Prva adresa poslovnih ljudi
“IN hotel” obeležiće deceniju poslovanja
novitetima u enterijeru i ponudi
Smešten u srcu Novog Beograda, u središtu poslovnih zbivanja prestonice, “IN hotel” je
skoro deceniju prepoznatljivo ime za poslovne ljude koji svakodnevno pristižu u Beograd.
Dobra pozicioniranost, blizina aerodroma, “Kombank Arene”, kao i poslovnih centara, činjenice su koje doprinose da ovaj hotel održava dobru posećenost.
Sa druge strane, u odnosu na ranije, kada su gosti odsedali četiri noći,
sada su to u proseku dve, kaže na početku razgovora za portal “eKapija”
Ružica Petrović Dedijer, direktorka “IN hotela”.
- Dužina boravka gostiju u Beogradu se tokom godina smanjuje zbog
smanjenog obima posla, ekonomske krize, mera štednje, kao i recimo mogućnosti koje su aviokompanije uvele za pojedine zemlje, doleteti u Beograd
ujutru, a vratiti se uveče nakon završenih obaveza. Popunjenost kapaciteta
bila je više od 60%, što je zadovoljavajuće u odnosu na sve nepogode i nevolje koje su se desile u 2014. godini – kaže Dedijer.
Prema njenim rečima, razlog zašto se gosti kod njih zadržavaju je što već
devet godina prate njihove potrebe. Posvećenost ovde znači da su tokom
cele godine aktuelne akcije za goste, koje su vremenom postale tradicija.
Svaki njihov godišnji plan poslovanja mora da uključi važne događaje u Beogradu tokom godine.
Tu su koncertni i wedding paketi, novogodišnji i uskršnji ručak, meniji
prilagođeni različitim godišnjim dobima (“winter”, “summer”, “spring”, “pumpkin”), a u susret Danu zaljubljenih romantični paket za zaljubljene – navodi
naša sagovornica.
Profesionalna usluga i osoblje razlog su što se ovde često održavaju seminari, sastanci, kokteli, promocije i team bildinzi, kako domaćih, tako i stranih
kompanija. Gostima je na raspolaganju pet konferencijskih sala, od kojih
se dve mogu bukirati za svega 10 minuta, pod imenom “Business Meeting
Point”.
- Ponudu promovišemo stalnim obaveštavanjem naših poslovnih partnera
o događajima, promotivnim paketima, promenama i inovacijama. Takođe, i
oglašavanjem u prestižnim magazinima i portalima, kao i putem društvenih
mreža – “Facebook”, “Twitter”, “LinkedIn”, “Instagram” i druge mreže.
A kako je u Beogradu sve popularnije iznajmljivanje apartmana, to ima uticaja na hotelijere. Dedijer kaže da je to uticalo “isključivo zbog toga što puno
apartmana nije prijavljeno, a to definitivno pravi debalans cena na tržištu.”
Prema njenim rečima, ukoliko dođe do povećanja PDV-a na hotelske usluge
(kod nas je PDV 10%, a u EU niži), to može imati ne baš dobre posledice.
- Odraziće se veoma loše usled nedostatka posla, velikog broja hotela, velikih dažbina i niskih cena. Bilo koji dodatni troškovi otežavaju poslovanje, a
nove investicije neće biti moguće i može se ponoviti scenario da hoteli ne
mogu da se renoviraju iz profita. To može dovesti do toga da propadne jedan
posao koji je u ovom trenutku u Srbiji od velikog značaja.
Kao najveći izazov za hotelsku industriju u 2015. vidi u tome što neće biti
mesta amaterizmu.
Inače, u ovoj i narednoj godini “IN hotel” biće u znaku renoviranja. Obnovljen
je restoran “INfusion”, u toku je redizajn soba, a u planu su radovi i u konferencijskim salama.
45
DOŽIVITE - Beograd
Osetite duh Mediterana pored Dunava
“Dani južnog Jadrana” od 20. februara
do 22. marta u restoranu “Sent Andrea”
U susret predstojećem Sajmu turizma, renomirani restoran “Sent Andrea” i ove godine
organizuje vrhunsku gastronomsku manifestaciju pod nazivom “Dani južnog Jadrana”.
U periodu od 20. februara do 22. marta, ovaj restoran predstaviće specijalni meni sačinjen od odabranih specijaliteta pripremljenih od divlje morske ribe i plodova mora, koji će
svakodnevno stizati pravo iz jadranskih ribarskih mreža i tako obogatiti turističku ponudu
Beograda. Na meniju “Stare Sent Andree”, će se naći sveži ulovi crnogorskih ribara, koje
će po tradicionalnim receptima pripremati vrhunski kuvari specijalizovani za pripremu
morske ribe i plodova mora.
U zavisnosti od ribarske sreće, tokom ovog jedinstvenog gastronomskog festivala, uz zvuke mediteranske muzike gosti
restorana “Stara Sent Andrea” koji se nalazi na zemunskom keju, imaće retku priliku da svakodnevno probaju najcenjenije vrste
jadranske ribe: San Piera, zubatca, brancina, oradu, pagara, kernju, škarpinu..., koje su tokom istog jutra, samo nekoliko sati pre
nego što će se naći u njihovim tanjirima, ulovili ribari s juga Crne Gore. Pored divlje morske ribe u ponudi ce biti i škampi, gambori,
hobotnice i bogata selekcija morskih školjki.
– Pravi poznavaoci nepogrešivo osete razliku između gajene ribe i autentičnih, dragocenih ulova iz jadranskih dubina, ali i
fine nijanse u ukusima koje zavise od njene svežine. Za njih, ali i sve one koji žele da upoznaju ovu kod nas veoma retku gastronomsku ponudu, ovo je jedinstvena prilika da dožive neuporedivo i po svemu autentično iskustvo, kakvo je veoma retko jer iz
ekonomskih razloga na tržištu preovladava ponuda gajene i zamrznute ribe i plodova mora - kaže šef kuhinje restorana “Stara
Sent Andrea” Miloš Gutić.
Gastronomskom ugođaju će doprineti specijalne festivalske cene kao i promotivna ponuda vina najpoznatijih vinarija iz Srbije i
Crne Gore, dok će se u bašti restorana svakodnevno u kotliću pripremati čorba od morske ribe po receptu starih jadranskih ribara.
46
DOŽIVITE - Srbiju
Kopaonik
Turistička destinacija za sva godišnja doba
Već godinama Kopaonik nije rezervisan samo za zimu, već predstavlja destinaciju koja je
aktuelna tokom cele kalendarske godine.
Za ljubitelje skijanja mart je omiljeni mesec da se uhvati
najlepše planinsko sunce i “poslednja žica”, a ono što posebno
raduje su 50 odsto niže cene smeštaja i jeftiniji “ski pass”. Kada
se tome dodaju noviteti na ski stazma u vidu novih instalacija
poslednje generacije, na lokacijama Krčmar i Gvozdac, uživanje u martovskom skijanju je zagarantovano. Od sredine marta,
noćenje na bazi polupansiona u hotelu “Grand” u ponudi je po
ceni već od 60 EUR, u hotelu “Angella” od 45 EUR, a za decu
do 12 godina obezbeđene su dodatne pogodnosti. Za one koji
se rađe odlučuju za apartmanski smeštaj, u ponudi su promotivne akcije koje podrazumevaju jednu ili dve noći gratis u sedmodnevnom aranžmanu u “Apartmanima Konaci”.
Osim zimskih aranžmana, “MK Mountain Resort” će i
ove godine predstaviti ponudu za predstojeću prolećnu i letnju
sezonu. Upravo u tom periodu cene smeštaja na Kopaoniku u proseku su niže i do 50 odsto u odnosu na zimu, a zabavni i adrenalinski sadržaji biće na raspolaganju gostima tokom celog leta.
U letnjoj ponudi “MK Mountain Resorta” su promotivni paketi koji obuhvataju celodnevnu zabavu u prirodi – pool party, roštilj na
otvorenom, pešačke ture, aktivnosti zabavnog parka – bob na šinama, zip line i tjubing, kao i brojne druge aktivnosti. Vikend paket
od dva noćenja na bazi polupansiona sa uključenim dodatnim sadržajima za aktivan odmor u prirodi, u ponudi je po ceni već od
110 EUR po osobi. Osmodnevni paketi sa smeštajem u “Apartmanima Konaci****” u okviru kojih se u ceni smeštaja dobija gratis
paket dodatnih sadržaja - izbor spa & wellness usluga, roštilj, aktivnosti zabavnog parka, kao i rekreativne aktivnosti u prirodi, u
ponudi su već od 123 EUR po osobi.
Posetioci na Kopaoniku mogu da uživaju u laganim šetnjama, pešačkim turama, panoramskoj vožnji žičarom Pančić,
vožnji bicikala po specijalno određenim rutama, nezaboravnom
letu paraglajdingom, vožnji četvorotočkašima po neuređenim stazama, jahanju konja, raftingu na Ibru, kao i sadržajima
zabavnog parka - zip line, bob na šinama i tjubing, uz brojne
popuste i pogodnosti.
Za sve one koji žele da se okrenu zdravom načinu života,
preporuka su letnji kampovi hrono ishrane, kao i tradicionalni
košarkaški kamp i škola jezika za najmlađe, sa aktivnim vannastavnim programima koji razvijaju zdrave navike i ljubav prema prirodi još od malih nogu.
Uskršnji promotivni paketi podrazumevaju tri do sedam
noćenja na bazi polupansiona u hotelu “Grand”, kreativne radionice za decu, laganu pešačku turu, kuglanje i druge sdržaje za celu porodicu i u ponudi su po ceni već od 171 EUR po osobi.
Promotivne cene smeštaja i mnoštvo dodatnih sadržaja u narednom periodu, dovoljni su razlozi da se odlučite za odmor na
Kopaoniku. O svim aktivnostima koje vas očekuju na planini, informišite se i putem vrlo praktične mobilne aplikacije “Ski Serbia
summer”.
47
DOŽIVITE - Srbiju
Banja Koviljača
Mesto gde se prožimaju istorija i legende
Nekada je Banja Koviljača bila mondensko sastajalište i mesto u kom su se lečili Dositej,
Vuk i Karađorđe. Obe kraljevske dinastije su je podizale i često posećivale, zbog čega čak
i danas nosi epitet kraljevske banje.
Banja Koviljača je gradsko naselje Loznice, mada postoje tragovi da je
na istom mestu postojalo naselje još u periodu Ilira, starih Rimljana i Turaka.
Prvi pisani izvori koji svedoče o masovnijem odlasku ljudi na lekovite izvore
potiču još iz sredine XVI veka. Značajniji razvoj “kraljevske banje” počinje sa
dinastijom Obrenović, pa je prva zgrada za smeštaj gostiju, koja je brojala
deset soba, izgrađena 1858. godine. Ubrzo potom, za vreme vladavine Mihaila Obrenovića, banja je stavljena pod državnu zaštitu.
Kraljevskom izgledu banje doprinosi park od 40 ha sagrađen po uzoru
na zapadnoevropske, kao i brojne vile izgrađene tokom vladavine dinastije
Karađorđević, a koje su danas većinom napuštene. Među poznatijim je Vila
Hercegovina, a u Vili Dalmacija se još uvek čuva autentičan apartman kraljice Marije.
U periodu između dva svetska rata izgrađen je i Kur salon, kojeg zovu još i srpskim Versajem. Ime salona je nemačkog
porekla i znači “dvorana u kojoj se skupljaju banjski posetioci, dvorana za zabavu i provod u banji”, što je Kur salon nekada svakako bio. Na ovom mestu je bila otvorena prva kockarnica na Balkanu, održan je prvi izbor za mis Kraljevine Jugoslavije; kralj Petar
je u Kur salonu proglasio opštu mobilizaciju 6. aprila 1941. godine, a dosta godina potom, Emir Kusturica je iskoristio ambijent za
snimanje kadrova svog filma “Otac na službenom putu”.
Danas, nedaleko od centra Banje Koviljače izgrađena je is sve popularnija destinacija - “Sunčana reka”. U pitanju je sportsko rekreativni kompleks, sagrađen u etno stilu, smešten uz samu obalu reke Drine, između
planina Gučevo i Majevica. U “Sunčanoj reci”, kako kažu, “ništa nije obično,
počevši od ambijenta, preko izvrsne hrane do čitave lepeze sadržaja i izleta”. Upravo zbog toga je i čuveni reditelj Zdravko Šotra odabrao Sunčanu
reku za snimanje scena za serije “Nepobedivo srce” i “Greh njene majke”.
Ako se odlučite da iz Banje trknete do “Sunčane reke” , ne zaboravite da se
upoznate sa magarcem Đurom, glavnom atrakcijom u kompleksu. A obradovaće se Đuro i ako mu ponesete koju kockicu šećera.
LEČENJE
Banja Koviljača je bogata prirodnim lekovitim činiocimа, termominerаlnom sumporovitom vodom i peloidom, a zbog prisustva
sumpora u vodi nekada je nosila ime Smradan banja. Za nju se vezuje nekoliko legendi, a jedna govori da je novo ime dobila 1909.
godine po Koviljki, jednoj od dve sestre kojima je otac ostavio veliko blago da učine nešto dobro za narod. Sestre su sazidale
gradove na obližnjim planinama, ali se Koviljka usudila i da popije vodu neprijatnog mirisa. Njen primer su sledili i seljaci, te je
lekovitost vode bila ubrzo otkrivena, a banja nazvana po njoj.
Druga legenda govori o trgovačkom konju koji je, potpuno iscrpljen, ostavljen da ugine pored jednog od lekovitih izvora. Kada
se trgovački karavan vraćao istim putem, naišli su na istog konja koji je, napivši se vode, bio oporavljen i snažan.
IZLETI
Okolina Banje Koviljače je bogata kulturno-istorijskim spomenicima. Na planini Cer nalaze se ostaci starih gradova i utvrđenja
(Kosanin i Trojanov grad), kao i spomen kosturnica, a u samoj banji su Koviljkin grad i Gradac.
48
U blizini Banje Koviljače je Tršić, rodno mesto Vuka Stefanovića
Karadžića, sa etno-selom pod zaštitom države, koje posetiocima dočarava način života iz Vukovog vremena. Tu je i manastir Tronoša, u kome je
smešten “Muzej ranog Vukovog školovanja”, gde se Vuk učio pismenosti.
Na Drini postoje uređena mesta za sportski ribolov, a na Gučevu je
veliki broj izletišta.
Ako odete u Banju Koviljaču, bilo bi grehota da ne obiđete Loznicu.
Loznica ima status grada, što samo donekle govori da tu ima šta da se vidi,
bilo da više volite dnevni ili noćni život.
THE
Kulturna ruta “Put rimskih careva i dunavski put
vina” proteže se kroz četiri zemlje u srednjem
i nižem toku Dunava – kroz Hrvatsku, Srbiju,
Bugarsku i Rumuniju - obuhvata
20 arheoloških lokaliteta i 12 vinskih regiona.
Predstavljajući zajedničko kulturno nasleđe
ovih zemalja, Ruta je već postala deo mreže
evropskih kulturnih ruta.
ROMAN
EMPERORS
AND
DANUBE WINE
ROUTE
49
Put rimskih careva i dunavski put vina
čine arheološka nalazišta, svako sa svojom
jedinstvenom istorijom i identitetom, koja
predstavljaju svojevrsni spomenik rimskim
imperatorima i njihovim aktivnostima u
Podunavlju. Rimsko prisustvo na ovim
prostorima, koje je trajalo više od četiri veka,
dovelo je do trajnog uspostavljanja rimske
kulture i društvenih običaja duž severne
granice carstva. Dunavski put vina uključuje
regije koje nadalje nastavljaju tradiciju
proizvodnje i potrošnje vina započetu još u
rimsko doba. Vino, kao glavna podtema rute,
prati rimsko prisustvo u Podunavlju tokom
perioda.
DOŽIVITE - Evropu
Zakoračite Putem rimskih careva i
Dunavskim putem vina
U današnje vreme, teško je naći turističku destinaciju koja je istovremeno inovativna,
edukativna, zabavna i atraktivna: nude nam se uglavnom preskupi paketi koji podrazumevaju uvek iste sadržaje, prezentovane na isti način. Za one kojima su dosadili izležavanje,
planirane posete muzejima i strogo programirane sportske aktivnosti, nešto sasvim novo
nalazi se u neposrednoj blizini: na obalama Dunava.
“Put rimskih careva i Dunavski put vina”, kao jedina
autohtona kulturna ruta u ovom delu sveta, svakako
je odličan izbor za turiste koji su istovremeno zainteresovani za pejzaže, netaknutu prirodu, ali i za istoriju
i uživanje u životu. Njima se kroz ovu rutu nudi priča o
životnom stilu, značaju i zaostavštini rimskih imperatora na donjem toku Dunava, kao i upoznavanje s vinogradarstvom, vinima i gastronomijom koja se vekovima
razvijala na obalama reke - od onih širokih peščanih,
preko brdovitih, do stenovitih i strmih. Ova ruta, naime,
povezuje četiri podunavske države: Hrvatsku, Srbiju,
Bugarsku i Rumuniju, koje nude različite sadržaje i krajolike, povezane činjenicom da su u prošlosti sve bile
deo Rimskog carstva i negovale rimsku kulturu, tradiciju i način života.
Dvadeset rimskih lokaliteta i dvanaest vinskih regija mogu se obići pojedinačno, zatim po državama, ali
je svakako najveći izazov obići ih u kontinuitetu: od
Dioklecijanove palate na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj, preko rudnika Rosia Montana u Rumuniji, luke
Seksaginta Prista u Bugarskoj ili Trajanove table, biste
cara Galerija i mozaika u Sirmiumu koji se nalaze u
Srbiji. Ova ruta vodi posetioce u antičko doba, kada su
rimski carevi svoju moć merili brojem osvojenih plemena i veličinom okupiranih teritorija. Pošto su u prvom
veku osvojili najveći deo Istočne Evrope, Rimljanima je
baš ovaj region bio polazna tačka za dalja i mnogo ambicioznija osvajanja na istoku. Istovremeno, pošto je
čak devetnaest rimskih careva rođeno u zemljama na
donjem toku Dunava, oni su u svojim rodnim mestima
podizali vile, mauzoleje ili čitave gradove. Zahvaljujući
svemu tome, onaj ko se odluči da poseti svih dvadeset lokaliteta imaće priliku da hoda dobro očuvanim
rimskim ulicama, dodiruje zidine utvrđenja starih dvadeset vekova, čita rimske natpise i table, ali da na neki
način takođe “oseti” značaj Dunava u antičko, kao i u
naše doba.
50
DOŽIVITE - Evropu
Posećujući mesta na kojima su rimski carevi živeli, odmarali se ili ratovali, posetilac istovremeno prati i specifičnosti vinogradarstva u četiri podunavske
zemlje: niz manjih i većih, uglavnom privatnih vinarija,
omogućiće im da probaju i kupe različite sorte vina,
kao i da nauče mnogo o proizvodnji i istoriji ovog pića.
Uživanje u vinu odvešće vas na neotkrivene turističke
destinacije duž reke, u male gradove i sela u kojima i
dalje živi duh nekih prošlih vremena. Inače, uzgajanje
vinove loze na ovom području počelo je pre četiri hiljade godina, s tim što su u vreme Rimljana carevi naređivali da se u određenim delovima sade određene
sorte grožđa - to je i razlog zašto se ovde, pored suvih, penušavih i aromatičnih, bogatih crvenih vina,
mogu naći i lokalne sorte koje nose vrlo specifične
mirise i ukuse. Mnoga lokalna vina su se tokom istoriZaječar
je našla na stolovima evropskih kraljevskih porodica,
a mnogi vinari pohvaliće se i činjenicom da su se vina
iz njihovih vinograda svojevremeno pila i na slavnom Titaniku. Ono što donji tok Dunava čini područjem kao stvorenim za uzgoj
vina istovremeno je i nešto u čemu može da uživa svaki posetilac: umerena klima, s toplim letima i relativno hladnim zimama, uz
vetrove koji osvežavaju i krepe.
Osim rimske tradicije i različitih sorti vina, “Put rimskih careva i Dunavski put vina” nudi i gastronomske užitke: bilo da se odlučite
na pojedinačni obilazak lokaliteta u Hrvatskoj, Srbiji,
Rumuniji i Bugarskoj, ili na istovremeni obilazak svih
zemalja, sigurno je da ćete imati priliku da probate
riblju čorbu (svaki kuvar će tvrditi da je baš njegova
najbolja!), pikantna lokalna variva ili različite varijante
ribe i mesa.
Konačno, ono što je možda i najvažnije posetiocima umornim od uobičajenih turističkih ponuda:
osim što možete da birate kako ćete i kojim redosledom obilaziti lokalitete duž “Puta rimskih careva i
Dunavskog puta vina”, od vašeg izbora zavisi i da li
ćete ih obići automobilom, autobusom, vozom, ili ćete
se odlučiti na manje konvencionalne forme prevoza krstarenje rekom, možda i bicikl.
U svakom slučaju, ono što je garantovano svakako je uživanje u svakom kilometru i svakom minutu
koji provedete na obalama druge po veličini evropske
Podrum Ilok
reke.
DCC
“Put rimskih careva i Dunavski put vina” projekat je koji sprovodi Dunavski centar za kompetenciju (DCC), inače regionalna
platforma za promociju Dunava kao jedinstvene turističke destinacije.
Fokus teme DCC-a su kulturno-istorijsko nasleđe, prirodno okruženje i aktivni turizam, na čemu sarađuje sa različitim partnerima (nacionalne turističke organizacije, nevladin sektor, restorani, hoteli, kampovi,...) iz svih deset dunavskih zemalja. Sedište
DCC-a nalazi se u Beogradu.
Projekat “Put rimskih careva i Dunavski put vina” finansijski su podržali Evropska komisija i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.
DANUBE.TRAVEL
Danube.travel je prvi portal koji predstavlja celokupnu turističku ponudu Dunava. Više nećete morati da proveravate različite sajtove kako biste pronašli ponude u svih deset zemalja koje se nalaze na njegovom toku. Portal ima za cilj da predstavi Dunav kao
prepoznatljivu i atraktivnu turističku destinaciju. Posredstvom velikog broja fotografija, interaktivnih mapa i zanimljivih tekstova,
portal promoviše istorijsku, kulturnu i prirodnu raznovrsnost Dunavskog regiona. U tom smislu Danube.travel predstavlja važan
izvor informacija za turiste ali i mesto na kom pružaoci turističkih usluga na Dunavu mogu besplatno da promovišu svoju ponudu.
51
DOŽIVITE - Evropu
Udobnost putovanja po pristupačnoj ceni
Turistička agencija “Terra Travel”
organizuje individualni transfer putnika
Brojni su turisti kojima je putovanje autobusom naporno, a automobilom skupo. Za sve
njih je minibus prevoz idealan, a jedna od retkih turističkih agencija koja pruža tu vrstu
usluga je beogradska “Terra Travel”.
Kako za “eKapiju” kaže direktor agencije Savo Tošić, reč je o specifičnom konceptu individualnog transfera, takozvani prevoz
od vrata do vrata (door-to-door).
- Putnike prevozimo kombijima najnovije generacije. To su putnička vozila sa osam sedišta, što omogućava vrlo udobnu vožnju – navodi naš sagovornik, dodajući da, iako je “Terra Travel” primarno turistička agencija, ima i licencu za međunarodni prevoz
putnika.
Beogradska agencija omogućava brzi transfer putnika u
okolne zemlje. Svakodnevno se organizuju polasci do Budimpešte, Segedina, Zagreba, Beča, Ljubljane, Sarajeva, Jahorine,
Maribora, Kopra, Portoroža.
- Tokom zime organizujemo polaske za sva austrijska skijališta, a tokom letnje sezone do hrvatskog primorja. Naime, od 1.
juna do 1. oktobra naša kombi vozila prevoze putnike do Istre i
Kvarnera – objašnjava naš sagovornik i dodaje da, kada je reč
o Sloveniji, organizuju prevoz do svih destinacija, kao što su čuvene terme i skijališta.
Prema njegovim rečima, ova vrsta prevoza je potpuno podređena željama i potrebama putnika. Prilikom rezervacije, oni
navode koje vreme polaska im odgovara, prema čemu se i
određuje satnica polazaka.
Imamo više polazaka u toku dana, s tim da ne postoji fiksni red
vožnje. Vreme polaska određujemo na osnovu potreba putnika koje su svakodnevno različite. Takođe, mi ne čekamo da napunimo
minibus kako bismo krenuli na putovanje, već realizujemo polazak i kada imamo samo jednog putnika, tako da otkazivanja nema.
Na pitanje ko su najčešći korisnici ovih usluga, naš sagovornik odgovara da su to, pre svega, poslovni ljudi kojima je neophodan
brzi transfer do aerodroma i železničkih stanica u okolnim zemljama.
Ovaj vid prevoza “Terra Travel” praktikuje i prilikom organizacije aranžmana za strane turiste koji obilaze Balkan.
- Za američke i britanske putnike zemlje regiona su teritorijalno male, pa zato organizujemo takozvane balkanske ture. U okviru
njih turisti obiđu sve značajne destinacije na prostorima bivše Jugoslavije uz hotelski smeštaj u svim većim gradovima regiona –
kaže sagovornik našeg portala.
Takođe, beogradska agencija vrši i usluge viziranja za gotovo sve države koje nemaju diplomatska i konzularna predstavništva
u Beogradu. Tako, “Terra Travel” olakšava dolazak do vize za
Tajland, Vijetnam, Filipine, Kanadu, Tajvan i Kazahstan.
Inače, turistička agencija “Terra Travel” u svojoj ponudi ima
širok spektar turističkih aranžmana. Osim zimovanja u najpoznatijim domaćim skijalištima, ali i ski centrima u Sloveniji,
Austriji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Švajcarskoj i Bugarskoj, tu su i
letovanja u, među srpskim turistima, najpopularnijim letovalištima
Grčke i Turske, kao i crnogorskog primorja, ali i Tunisa i Egipta.
Takođe, ne treba zaboraviti ni posete evropskim metropolama,
ni krstarenja Južnom Amerikom, Karibima, Indijskim okeanom,
Mediteranom, kao i daleke destinacije. Za ljubitelje spa i velnesa,
“Terra Travel” u ponudi ima i aražmane za Srbiju, te Sloveniju,
Mađarsku, Hrvatsku i Austriju.
52
DOŽIVITE - Daleke destinacije
Tajland
Egzotika različitosti za najveće
hedoniste
Volite mnogo sunca, egzotične plaže sa otvorenim morem, divlje predele, osmeh na licima
ljudi? Tajland bi mogao biti vaša sledeća oaza odmora. Teško je preporučiti koji deo te
“zemlje bez granica” da posetite, jer je svaki kutak raj za sebe. Kažu da vas energija koju
tamo upijete hrani godinama.
Ušuskan između Kambodže, Laosa, Mjanmara i Indonezije, Tajland je sam po sebi čista egzotika. Mnogi kažu da zemlja nema
granica, jer je grli Tajlandski zaliv, a najlepša ostrva su na obalama Andamaskog mora. Planinska regija na severu, mistične reke,
prašume, džungle, više od 100 nacionalnih parkova, čine ovu zemlju raznolikom i punom kontrasta, i upravo to mami i do 25
miliona turista godišnje. Tamo jednog dana možete jahati slonove kroz džunglu, obilaziti planinaska sela, a već sledećeg ispijati
voćne koktele na plažama.
Za avanturu u “zemlju slobode i osmeha”, kako još nazivaju Tajland, nisu vam potrebne agencije i mnogo novca. Ko god je
posetio tu poluostrvsku zemlju na jugoistoku Azije, složio se u jednom – Tajland je izuzetno povoljan. Zato, sve što vam je potrebno je bar delić duha koji u sebi nosi tajlandski narod. Videćete zašto.
TAJLAND KAO SIMBOL SLOBODE
Samo ime zemlje govori o njenoj jedinstvenosti – “thai” na tajlandskom znači sloboda. Jedina je zemlja jugoistočne Azije koja
nikada nije bila kolonizovana, pa je zadržala svu svoju izvornost. Tajlanđani jako poštuju svoju tradiciju pa, za početak, nikada ih
nemojte dirati po glavi, čak ni decu, jer veruju da u glavi prebiva duša.
Tajland je zemlja siromašniih i bogatih, plemena i modernog stanovništva, gde se kraljevina ceni više nego igde drugo. Sa
svojih 66 miliona stanovnika gusto je naseljen, a Bankok je glavni i najveći grad sa 14 miliona stanovnika. Od 1980 do 1990. Tajland je bio najbrže rastuća ekonomija u svetu, a ona se zasniva se na izvozu tekstila, obuće, riže, ribe i ribljih proizvoda, gume,
automobila, računara i elektronskih uređaja. U ukupnom bruto društvenom proizvodu, veliki doprinos imaju i turizam, te prostitucija
i seks turizam. Seks turizam i prostitucija tamo su procvali zbog velikog siromaštva i želje za sticanjem novca. Prema podacima
iz 2003. godine, pretpostavlja se da se kroz seks turizam zaradi 4,3 mlrd USD godišnje.
53
DOŽIVITE - Daleke destinacije
ŠTA POSETITI U BANKOKU?
Jedan od najuzbudljivijih gradova sveta – Bankok (Bangkok), možda je prva destinacija koju
ćete posetiti kada se nađete na Tajlandu. Sa palatama, budističkim hramovima, bogatom kulturom, pijacama i noćnim životom, grad predstavlja svojevrstan spoj tradicije i novog doba. Neke
palate i dalje koristi kraljevska porodica, a druge
su otvorene za javnost, pretvorene u muzeje i univerzitete. S druge strane, kabarei, striptiz barovi i
diskoteke jedan su od glavnih mamaca turista u
istočnu prestonicu noćnog života.
Bankok, pre svega, pleni sakralnim objektima.
Velika palata ili Hram smaragdnog Bude su dve
najpoznatije i najposećenije atrakcije glavnog grada Tajlanda. Iako pokriva širok spektar arhitektonskih stilova, Velika palata je je jedan od najlepših
primeraka antičke sijamske arhitektutre, čija je
gradnja počela 1782. godine. U njoj se nalazi i Hram smaragdnog Bude, u kome je smeštena jedna od najimpresivnijh religijaskih
statua sveta - Ležeći Buda. Statua poznata po svojoj monumentalnosti, obložena je zlatom, visoka 15, a dugačka čak 43 metra.
Najviše pažnje plene stopala na kojima je prikazano 108 simbola Bude, uključujući cveće, slonove i tigrove.
”Vat Arun” (Wat Arun) ili hram zore, jedna je od najstarijih turističkih atrakcija u Bangkoku. Lociran na zapadnoj strani reke Čao
Praj (Chao Phraya), posvećen je planini Meru ili Sumeru, svetoj planini i centru univerzuma u budističkoj mitologiji. Zanimljivo je
da je enterijer ukrašen školjkama i porcelanom.
“Čajna taun” (China town) u Bangkoku je jednostavno raj za novu generaciju gurmana koji putuju od zemlje do zemlje sa željom da isprobaju lokalne ukuse i jedinstvene recepte. Prenatrpana tezgama i drvenim prodajnim kućicama, malim kioscima ulične
hrane, ali i prodavnicama zlata, ova ulica jednostavno pleni pažnjom.
Za avaturistički duh, tu je Soi Kauboj (Soi Cowboy) ulica. Ulica crvenih fenjera, kako se još naziva, u sebi sadrži više od 20
go-go barova. Ulica poseduje karnevalski duh, pa je preporučiljivo doživeti tu energiju.
”VENECIJA ISTOKA”
Bangkok se nalazi na ušću reke Čao praja u Tajlandski zaliv, pa je teritorija grada ispresecana velikim brojem kanala, zbog
čega je Tajland dobio nadimak “Venecija istoka”.
Do kraja 19. veka ovim kanalima se obavljao sav
saobraćaj, puteva nije ni bilo. Kasnije izgradjeni
putevi nisu mogli da potisnu jednu od najzanimljivijih atrakcija, plutajuće pijace, mesto gde su trgovina obavlja iz čamaca. Tradicionalne plutajuće
pijace svojim bojama i harizmom daju posebnu
notu ovoj zemlji.
U Bankoku se nalazi jedna od najvećih pijaca
na svetu – Čatučak (Chatuchak) pijaca. Čini se
da na njoj možete kupiti baš sve – od polovnih
patika do opasnih i ugroženih životinja. Da li ste
pomišljali da negdje postoji tezga sa zmijama?
Ovde ćete to videti. Čatučak pijaca održava se
vikendom od 9 do 18 časova, a ukoliko želite da je
posetite, planirajte da za to izdvojite ceo dan, jer
ovde ima toliko toga da se vidi, ali i kupi.
54
DOŽIVITE - Daleke destinacije
Ako ovde ne zadovoljite svoju kupoholičarsku glad, tu je “Asiatique The Riverfront”. Moderni kompleks koji podseća na skladište je možda najbolja kombinacija dva popularna vida šopinga u tajlandskoj prestonici – noćna pijaca i tržni centar. Nekadašnja
međunarodna trgovačka luka, danas potpuno transformisana, sa više od 1.500 radnji i 40 restorana.
Kroz Bangkok se kreće poznatim “tuk-tukovima”, vozilima na tri točka, koja prolaze kroz najzakrčeniji saobraćaj, a vožnja je
prava avantura. S druge strane, inajmlivanje automobila, motora ili nekog skutera je možda najisplativiji način da obiđete ono
što želite. Tako, na primer, ako želite iznajmiti auto na jedan dan sa osiguranjem, cena se kreće oko 20 EUR, ili oko 150 EUR za
7 dana. Kod lokalnih kompanija automobil bez osiguranja možete iznajmiti i jeftinije. Skuter se može iznajmiti već od 4 EUR po
danu. I ne zaboravite da saobraćaj na Tajlandu teče levom stranom.
Pataja se nalazi oko 140 kilometara od Bangkoka, a od 80-ih godina postaje jedno od najjpoznatijih letovališta na obalama
jugoistočne Azije. Popularna je po svojim plažama, pabovima i go-go barovima, ali i razvijenim sportskim aktivnostima: od golfa i
jahanja, do bandži džampinga, skijanja na vodi i kartinga.
SITNI PESAK I BOJE TIRKIZA
Došlo je vreme za ostrva i plaže. Besmisleno je izdvajati najlepše, ali možemo one najpopularnije. Tajland ima više od 5.000
milja obale koja samo čeka da bude istražena. Boje su neverovatne, zato putujte dugačkim čamcima i posetite brojne plaže.
Puket (Phuket) je pored Bankoka, najpopularanija turistička destinacija za letovanje na Tajlandu, a živopisne plaže ostrva nude
veliki broj resorta za turiste. Savršene peščane plaže u uvalama, zalivi, bogata tropska vegetacija, pune ulice ljudi, bogat noćni
život, masaže...Osim toga, Puket je poznat i po kursevima igranja golfa, istorijskim spomenicima i muzejima.
Jedno od najposećenijih je sigurno arhipelag
Koh Pi Pi (Ko Phi Phi), koji se nalazi na jugu zemlje
u Andamanskom moru. Najveće ostrvo arhipelaga je Koh Pi Pi Don, dok je Koh Pi Pi Li poznato
kao lokacija na kojoj je sniman popularni film “The
Beach”.
Posebno su slikovite obale ostrva Koh Tao (Ko
Tao) i Koh Samui (Ko Samui) u Tajlandskom ostrvu.
Na ostrvu Koh Samui postoji velika ponuda smeštaja, koja se proteže od malih bungalova do luksuznih
vila. Na ostrvu se svake godine održava nekoliko
festivala, kao i ulični vašari na kojima trgovci nide
lokalne specijalitete, odeću i suvenire.
Na Koh Tao uglavnom se dolazi zbog
rekreacije. Svoje potreba na ovom ostrvu mogu da
zadovolje ljubitelji ronjenja, planinarenja i penjanja
na stene. Svake godine, oko 7.000 ronilaca dobije
sertifikat za ronjenje na Koh Tau, što ovo mjesto čini
jednom od najpopularnijih u svetu za učenje ronjenja.
Nešto mirnija i opuštenija atmosfera na ostrvu Koh Pangan (Ko Phangan). To je oaza prirodne lepote sa očuvanom džunglom i vodopadima u unutrašnjosti. Ostvro je popularno među bekpekerima, a svake godine tu se održi svetski poznat festival
elektronske muzike – “Fool Moon Party” .
SPA UGOĐAJI
U poslednjih 10 godina kraljevina Tajland postala je obećana zemlja za sve one koji veruju u alternativnu medicinu. Zato
možete posetiti neki od mnogih spa centara, pohađati kurs meditacije i utrenirati vaš um i telo da postanu opušteni. Prilkom posete
Tajalnda obavezno odvojite vreme za uživanje u masaži i spa tretmanima. Čuvena tajlandska masaža (“thai”) je postala popularna
u celom svetu zbog specifičnih erotičnih dodira, takav užitak nije skup. Tamo cveta i “medicinski turizam”, jer su cene estetskih
operacija znatno niže nego u ostatku sveta.
TAMO SE JEDE I OČIMA
Tajlandska kuhinja je jedna od najegzotičnijih na svetu. Obiluje raznolikim namirnicama i začinima te velikim uticajem zemalja
55
DOŽIVITE - Daleke destinacije
koje je okružuju. Tajlanđani veliku pažnju pridaju hranu, a glavnim obrokom smatra se večera. Tokom dana jedu vrlo malo, tek
toliko da nisu gladni, ali zato naveče priušte pravu gozbu.
Kod pripreme hrane drže se pravila “Ko ne jede očima, neće jesti ni zubima”, pa posebnu pažnju pridaju vizuelnom doživljaju
hrane. Tajlanđani u pripremi jela nastoje da postignu harmoniju između jin i jang namirnica, koje zagrevaju ili hlade organizam.
Tajlandska svila je u svetu poznata koliko i predivne plaže i gastronomija ove zemlje. Visok kvalitet izrade, jedinstven dizajn i
pristupačne cene, čine je veoma popularnim suvenirom. Naročito su cenjene ešarpe i kravate.
Pre nego se zaputite u ovu daleku istočnjačku zemlju, zapamtite i to da je slon jedan od simbola Tajlanda i zaštićena životinja.
Zato se turisti upozoravaju da ne kupuju proizvode od slonovače, jer to može doneti nevolje. U celoj zemlji se već decenijama vodi
odlučna kampanja za očuvanje ovih ugroženih životinja, pa je zabranjen uvoz i izvoz slonovače, čak i kada se radi o suvenirima.
TAJLANDSKI OSMEH
Kažu da je najbolje vreme za posetu većem delu Tajlanda između novembra i februara, jer su padavine manje i nije previše toplo. Ovaj period je takođe tajlandska glavna sezona za festivale, koji su poseban spektakl u toj zemlji. Ono što je, možda,
najveće bogatstvo ove zemlje su njeni ljudi. Opušten i tolerantan mentalitet tajlandskog naroda ne skida osmeh sa njihovih lica.
Njihova ljubaznost dočekaće vas na svakom koraku. Temperamentom su potpuno suprotni zapadnjacima, pa osmeh ne skidaju
čak i u izuzetno stresnim situacijama.
Sve što vam je potrebno da se zaputite na Tajland je nešto ušteđenog novca i tajlandski osmeh na licu, jer tamo vas čeka
prava egzotika koja ne bledi ni u sećanju.
Vedrana Džudža
56
DOŽIVITE - Daleke destinacije
Indonezija
Drugo ime za raj
Nije bilo boljeg načina da izbegnem prvi “minus” i sneg u Beogradu od putovanja na
drugu, topliju stranu planete. Let od Beograda, preko Dohe, do Džakarte, trajao je oko 20
sati. Razmažen ljubaznošću stjuardesa i vrhunskim keteringom, uživao sam u udobnosti
najbolje biznis klase na svetu. Iako uzbuđen zbog avanture koja je bila pred nama, zaista
sam poželeo da je let potrajao još neki sat duže.Na izlazu iz klimatizovanih hala Soekarno–Hatta aerodroma, dočekao nas je domaćin koji će nas pratiti tokom celog puta - topli
i vlažni dah Indonezije. Prvi susret sa monsunskom klimom Jave i puna pluća tropskog
vazduha brzo su nas oterali u klimatizovani minibus.
Sa svojih 17 504 ostrva rasutih duž ekvatora, između Azijskog i Australijskog kontinenta i Indijskog okeana i Pacifika, Indonezija je najveća ostrvska država na svetu. Populacija od blizu 240 miliona stanovnika sa preko 350 etničkih zajednica čini je četvrtom
najmnogoljudnijom zemljom na svetu. Plodna vulkanska zemlja i blagorodna klima razlozi su što je Java najnaseljenije ostrvo
na planeti (sa oko 1000 stanovnika po kvadratnom kilometru), a Džakarta, 9 milionska prestonica Indonezije, jedna od najgušće
naseljenih svetskih metropola. Džakarta nam se pokazala u svim svojim bojama i kontrastima. U senci modernih nebodera, neonskih šoping molova i poznatih lanaca hotela, kao pečurke, duž krivudavih ulica uzdižu se krovovi trošnih i neuglednih kuća. Zbijene, improvizovane tezge nude mirise i ukuse lokalnih delicija, dok reke prolaznika, automobila i motora teku ulicama kao krvotok
pulsirajućeg megapolisa. Četvoročasovna “stani – kreni” vožnja levom kolovoznom trakom u beskrajnoj koloni automobila do 30
km udaljenog hotela, bila bi dovoljna za nervni slom jednog prosečnog vozača iz Srbije. Pogotovu ne bi ostao imun na uskraćeno
mu prvenstvo prolaza, nagle promene traka i rojeve motorciklista koji uleću sa svih strana. Osnovno pravilo u vožnji, koga se svi
57
DOŽIVITE - Daleke destinacije
vozači drže, glasi: mirno i bez nervoze propustiti vozilo ispred sebe. To je i razlog zašto, nakon pređenih stotina kilometara drumovima Jave i Balija, nismo videli ni jedan jedini sudar, svađu ili bilo kakvu neprijatnu scenu. Indonežani su ljubazni i jednostavni
ljudi. Širok i iskren osmeh vam neprestano nude, a pesmu obožavaju, te su nas tako evergreen hitovi, loptica koja skače sa reči na
reč po monitoru i naš raspevani vodič Dodi, dopratili do “Santika Premiere” hotela, odakle smo, rano izjutra, produžili ka Bogoru.
BOGOR
Na samo 60 km južno od Džakarte, u podnožju vulkana Mt. Salak, dočekao nas je Bogor. Ovaj grad, sa blizu 900 000 stanovnika, poznat je i kao “Kota hujan” ili, u prevodu sa Bahasa Indonesia – zvaničnog indonežanskog jezika, “kišni grad”. Nadimak
duguje skoro svakodnevnim, popodnevnim kišnim padavinama tokom cele godine, pa je i naš program puta bio prilagođen mikro
klimi Bogora. Posetu smo započeli obilaskom Kebun Raya Bogora. Na površini od 87 ha nalazi se najlepša i najbogatija botanička
bašta i centar za konzervaciju jugoistočne Azije. Smeštena je u centru grada ili tačnije, Bogor je rastao i širio se oko nje, s obzirom da je otvorena daleke 1817. godine. Očuvala je dobar deo originalne kišne šume, pa je tokom 19. veka bila stecište brojnih
evropskih naučnika i istraživača. Danas broji više od 6.000 različitih tropskih biljaka. Uživali smo u prijatnoj šetnji u hladu krošnji
tropskog drveća iz celog sveta. Više od 400 vrsta palmi, bambusova šuma i reka sa brzacima koja protiče kroz botaničku baštu
stvorili su iluziju šetnje kroz pravu tropsku džunglu. U kući orhideja divili smo se lepoti više od 3.000 različitih varijacija ove biljke.
“Sponzoruše” biljnog sveta, orhideje, parazitiraju na stablima tropskog drveća, najčešće palmi. Životne sokove svojih domaćina,
u ovoj čudnoj simbiozi, plaćaju svojom čarobnom lepotom. Ukoliko botaničku baštu Bogora posetite u januaru mesecu, imaćete
jedinstvenu i retku priliku da prisustvujete cvetanju biljke titan arum, najveće cvetnice na svetu. Njen cvet može da naraste preko
3 m u visinu. Boja i tekstura cveta svojom uspešnom mimikrijom i odurnim mirisom trulog mesa, privlače insekte strvinare i muve,
koji pomažu oprašivanje džinovskog cveta. Titan arum je, kao i mnogi drugi stanovnici Kebun Raya Bogora autohtona, endemska
vrsta kišnih šuma Indonezije. Na severoistočnom delu botaničke bašte nalazi se Bogor Palace. Letnja rezdencija predsednika,
izgrađena 1856. godine, u neoklasičnom stilu, za potrebe holandskog guvernera, jedna je od šest predsedničkih palata u Indoneziji. Okružena je uređenim parkom na 28 hektara, u kome slobodno živi brojno krdo azijskih pegavih jelena.
Tog dana kiša je zaobišla Bogor. Nastavili smo kroz večitu
gužvu najgušće naseljenog dela sveta ka Puncaku. Omiljeno vikend
odredište žitelja Džakarte, sa svojim zadivljujućim panoramskim pogledom na okolne vulkanske vrhove Salak i Pangrango i svežim planinskim vazduhom, jedna je od najposećenijih turističkih destinacija
zapadne Jave. Krivudavim putem kroz brojne plantaže čaja i banana,
stigli smo do Taman Safari parka. Na padinama vulkana Gede Pangrango obraslim gustom džunglom nalazi se jedinstven tematski park,
zoološki vrt i centar za konzervaciju ugroženih životinja. U obilasku
svojim autom ili obezbeđenim minibusom posetioci se, uživajući u neverovatnoj lepoti kišne šume, upoznaju sa brojnim životinjskim vrstama
koje slobodno šetaju u svom prirodnom okruženju. Vozeći se, iz habitata u habitat, sretali smo duž puta lavove, tigrove, nosoroge, slonove... Iako na samo par metara od nas, naviknuti na posetioce, nisu bili
uznemireni našim prisustvom. Dozvoljeno je zaustavljanje i fotografisanje životinja iz sigurnosti vozila. Naravno, najstrožije je zabranjen
izlazak iz automobila ili vožnja sa otvorenim prozorima, a tu je i pratnja
koja iz šarenog džipa obezbeđuje sigurnost posetilaca. Deo parka je
moguće obići jašući slona ili pešačenjem obezbeđenim treking stazama. Taman Safari park svojim posetiocima pruža jedinstvenu mogućnost da u Baby ZOO vrtu provedu neko vreme u slobodnoj interakciji i igri sa bebama orangutanima, pumama, tigrovima... Nažalost,
nama se Baby ZOO, zatvorio “pred nosom”, pa smo ostali uskraćeni
za to neponovljivo iskustvo.
58
DOŽIVITE - Daleke destinacije
BANDUNG
Nakon zasluženog odmora u bajkovitom Seruni hotelu, rano izjutra smo krenuli ka Bandungu. Bandung je prestonica Jave i
treći po veličini grad Indonezije sa oko 2,4 miliona stanovnika. Okružen pitoresknim zelenim planinama i plantažama čaja, na blizu
800 m nadmorske visine, bio je omiljen grad i stecište evropske kolonijalne elite, o čemu svedoče brojna zdanja u art deco stilu, s
početka 20. veka. Obilazak Bandunga započeli smo posetom Sri Baduga muzeju, sa brojnim etnološkim, istorijskim, arheološkim,
prirodnjačkim i umetničkim kolekcijama sa teritorije zapadne Jave, od praistorije do danas. Bilo je zanimljivo videti kolekcije starog
oružja, instrumenata, nošnji različitih etničkih zajednica, baš kao i antropomorfne figurine iz neolitskog perioda, koje su nas svojom zapanjujućom sličnošću sa vinčanskom kulturom podsetile na zajedničko poreklo ljudske civilizacije.
Obilazak grada smo nastavili posetom Gendung Sate palati. Ovo zdanje iz perioda holandske kolonijalne ere, sazidano 1920.
godine, jedan je od simbola zapadne Jave i sedište njenog guvernerata. Mešavina zapadih i istočnih stilova arhitekture, kao i
impozantnost zdanja čine ga jednom od najposećenijih turističkih atrakcija u gradu. Posebno je zanimljivo popeti se drvenim stepeništem do centralne kule Gadung Sate, sa koje se pruža nezaboravan pogled na okolne uređene vrtove palate i panoramu grada.
Badung je umetnički centar zapadne Jave, pa je poseta umetničkom studiu Saung Anklung Udjo (SAU), bila nezaobilazna.
SAU je zaostavština pokojnog Abah Udjo-a, čija je misija bila da muzičkim stvaralaštvom i očuvanjem tradicionalnih vrednosti
Sudanezi naroda promoviše mir u svetu. Anklung je tradicionalni instrument izrađen od bambusa. Jedan anklung može proizvesti
samo jedan ton, sviranje anklunga je krajnje jednostavno (tresete ram od bambusa i proizvodite zvuk). Kako je čak i za najjednostavniju melodiju potrebno više ljudi, veruje se da ovaj instrument ujedinjuje ljude i snažno doprinosi miru u svetu. To je i razlog
zašto ga je UNESCO uvrstio u svetsku kulturnu baštinu.
Narednog dana posetili smo krater aktivnog vulkana Tangkuban
Perahu koji se nalazi na samo 30 km od Bandunga i na oko 1300 m
nadmorske visine, Ovo je jedini aktivni vulkan u Indoneziji, do čijeg
kratera je moguće doći automobilom. Čitavu oblast oko kratera čini
park prirode prekriven gustom šumskom vegetacijom. Prvi nam se
ukazao krater Kawah Ratu, na oko 500 m dubine ispod nas. Spektakularan panoramski pogled na tek zaraslu ranu na licu zemlje uliva
strahopoštovanje (poslednja erupcija je zabeležena 1981.godine). Prijatnom šetnjom obeleženim šumskim stazama stigli smo do 1,5 km
udaljenog srca kratera Kawah Domas. U iznaglici sumpornih isparenja
sa izvora gde voda ključa na oko 980°C, naišli smo na prizor iz naučno fantastičnih filmova - lokalni vodiči i trgovci kuvaju jaja u ključalim
izvorima ili vulkanskim blatom masiraju umorne noge turista okruženi
belom, okamenjenom lavom. Zasluženi odmor i okrepljenje u lekovitim
vodama Tangkuban Perahu vulkana, dočekali smo nakon kraće vožnje
do Sari ater resorta. Nakon sjajno odabranih i pripremljenih, pikantnih
sudanezi specijaliteta, uživali smo u toploj, mineralnoj kupki u bazenima napunjenim prirodnom termalnom vodom iz utrobe vulkana.
BALI
Dvočasovnim letom od Bandunga do Denpasara stigli smo na Bali.
Pregledajući multimedijalni sadržaj koji je nacionalna avio kompanija
Garuda pripremila za svoje putnike, naleteo sam na Bregovićev album
“Šampanjac za cigane” i prijatno se iznenadio.
Nakon dočeka na aerodromu, okićeni vencem nikaragva cveća za dobrodošlicu, produžili smo ka hramu Tanah Lot Temple.
Bali, višedecenijski raj za turiste, svoju popularnost duguje beskrajnim peščanim plažama, živopisnim kaskadnim pirinčanim poljima na obodu džunglom opasanih vulkaskih planina i jedinstvenoj balinežanskoj hindu kulturi. Tanah Lot je stena sa koje se nad
okeanom uzdiže Pura Tanah Lot, hindu hram iz 15. veka, jedan od šest na Baliju posvećenih bogovima mora. Sa druge strane
uvale, na udaru talasa, nalazi se remek delo prirode, kameni most ka Pura Batu Balong hramu. Brojni turisti, poređani uz ivice
strmih hridi, svojim kamerama su ljubomorno pokušavali da ukradu boje spektakularnog zalaska sunca u pozadini hrama.
59
DOŽIVITE - Daleke destinacije
Naš dom na Baliju bio je “Alam Kul-Kul Resort”. Okružen prelepim vrtovima i fontanama u tradicionalnom balinežanskom stilu,
nalazi se na samoj plaži turističkog centra Kute. Kuta beach, duga, bela, peščana plaža jedna je od najpopularnijih plaža Balija
koja privlači brojne surfere iz celog sveta. Na svakom koraku možete rentirati opremu i uz pomoć instruktora (oko 20 USD na sat)
se oprobati u ovom adrenalinskom sportu. Susret sa dinamičnom kulturom Balinežena, započeli smo posetom selu Batubulan,
gde smo prisustvovali mitološkoj borbi između dobra i zla. Neobični Barong ples, pod živopisnim, šarenim kostimima i uz zvuke
tradicionalnih instrumenata, dočarava borbu između Baronga, dobrog duha i čudovišta Rangde. Balinežani Baronga smatraju
svojim zaštitnikom, pa se i epska bitka završava njegovom pobedom.
Ubud Art Village je oblast sa nekoliko umetničkih sela poznatih po izradi nakita, oslikavanju predmeta i duborezu. U selu Mas
smo se divili veštim rukama drvodelja koji strpljivo, iz tikovog i hibiskusovog drveta, izvlače različite prizore iz života, božanstva,
životinje… Najskuplji artefakt među njima bila je 2 m visoka statua Višne čija izrada je trajala više od 3 godine, a procenjena je na
oko 450 000 dolara.
Stepenaste terase pirinčanih polja Tegallalanga su “must see” Balija. Zelene kaskade pod tepihom nežnih pirinčanih stabljika,
drvoredi palmi i gusta prašuma na obodima polja mame oči posmatrača, pozivajući ih da se odmore u jednom od brojnih kafića-vidikovaca.
Coffe break uz najskuplju kafu na svetu
sačekao nas je na Alam Bali plantaži kafe.
Luwak coffee je vrsta kafe koja se sprema
od zrna koja su prethodno prošla kroz digestivni trakt lokalne životinje Luwak. Ovaj mali
sisar se hrani plodovima kafe sa plantaža, a
nesvarena, fermentisana zrna kafe se pažljivo prikupljaju, suše na suncu i prže. Luwak
kafa je blažeg, prijatnijeg ukusa od obične,
a cena je oko 100 $ za pakovanje od 100 g.
Za kraj dana posetili smo Pura Tirta Empul hram iz 10. veka, poznat po izvorima
svete vode. Brojni vernici u tradicionalnim
odeždama su u kolonama pristizali u hram i
strpljivo, uz pesmu i molitve, čekali u redu ka
bazenima pored izvorišta. Ova svetkovina
se ponavlja svakog punog meseca.
Poslednjeg dana našeg boravka na Baliju,
posetili smo Garuda Wisnu Kencana Cultural Park. Ovaj park kulture nalazi se na uzvišenju sa nezaboravnim pogledom na južni deo ostrva. 240 hektara parka uskoro će ukrasiti više od 150 m visoka i 60 m široka
skulptura indonežanskog skulptora Nuoman Nuarta, koja predstavlja Gospodara Višnu na leđima mitske ptice Garude. Trenutno
su na tri lokacije izloženi poprsje i šake Višne i glava Garude. Svojom veličinom najavljuju grandioznost spomenika koji će nadvisiti
Kip slobode. Napustivši GWK park oprostili smo se od Balija i čudesne Indonezije.
…Ponovo u biznis klasi “Qatar airways”-a. Ne pomišljam da se bacim na gledanje nekog od aktuelnih holivudskih blokbastera. Čitam knjigu uz čašu omiljenog argentinskog malbeka, nižem utiske i radujem se povratku u zavejani Beograd.
INDONEZIJA U BROJKAMA:
- 17504 ostrva i ostrvaca, od čega je naseljeno samo 6.000
- 350 etničkih grupa sa 483 različitih jezičkih dijalekata
- 88% stanovništva je muslimanske veroispovesti
- 150 aktivnih vulkana
- 1Trilion USD je BDP Indonezije
Autor teksta i fotografija: Saša Marjanović
Napomena: Tekst je u potpunosti preuzet iz časopisa “Putovanja za dvoje”.
60
DA LI STE ZNALI
...koji aerodrom je najprometniji na svetu?
Grad Dubai, poznat po najvišoj zgradi na svetu, od
sada se može pohvaliti i najprometnijim međunarodnim aerodromom.
Operater aerodroma “Dubai Airports” objavio je podatke koji su
pokazali da je 70,5 miliona putnika u 2014. godini prošlo kroz holove
aerodroma “Dubai International”, što je 6% više u odnosu na 66,4 miliona putnika iz 2013. godine, prenosi agencija AP.
Zahvaljujući takvim podacima, aerodrom u Dubaiju je prvi put,
na godišnjem nivou, pretekao londonski “Heathrow” kao najprometnija
međunarodna vazdušna luka, dok je kroz “Heathrow” prošle godine
prošlo 68,1 milion putnika.
Izvršni direktor “Dubai Airports”, Pol Grifits, predviđa da će kroz
aerodrom u Dubaiju ove godine proći rekordnih 79 miliona putnika.
...koji je najskuplji grad na svetu za smeštaj turista?
Najskuplji grad za smeštaj turista je Boston gde
noćenje u apartmanu u proseku košta 220 EUR.
Boston
Na drugom mestu liste turističkog sajta GoEuro.fr, napravljene na
osnovu podataka najpopularnijeg sajta za smeštaj turista Airbnb.com,
je meksički grad Kankun gde je za jednu noć u apartmanu u proseku
potrebno platiti 198 EUR.
Slede, zatim, Njujork sa prosečnom cenom od 185 EUR, Dubai 181
EUR i Makao sa 171 EUR.
Na šestom mestu našao se škotki grad Aberdin gde noćenje u apartmanskom smeštaju u proseku košta 168 EUR. Slede još dva evropska
grada, Njukasl sa 167 EUR i Monte Karlo sa 162 EUR.
Na devetom mestu ove liste našao se grad u Dominikanskoj Republici Punta Kana gde apartmanski smeštaj po noćenju treba platiti 157
EUR, a na desetom je američki grad Majami sa cenom od 155 EUR.
U prvih deset gradova ove liste našla su samo tri evropska grada, škotski Aberdin, engleski Njukasl, i Monte Karlo.
Najposećeniji grad na svetu, Pariz se nalazi tek na 80. mestu ove liste gde u proseku za noćenje u apartmanskom smeštaju
treba izdvojiti 70 EUR manje nego u Sent Tropeu koji se našao na 24. mestu. U tom mondenskom gradiću za jednodnevni smeštaj
treba izdvojiti 124 EUR, a u Nici, koja je na 79. mestu, 79 EUR po noćenju.
Britanska prestonica London, jedna od omiljenih destinacija stranih turista našao se na 15. mestu, a cena apartmanskog
smeštaja po noćenju iznosi 141 EUR.
...koja je najposećenija zemlja
u Evropi?
Turizam u Evropskoj uniji dostigao je novi rekord
2014. godine a Francuska je i dalje najposećenija evropska zemlja i pored blagog prošlogodišnjeg pada, saopštio je zavod za statistiku u EU
(Eurostat).
61
DA LI STE ZNALI
Tokom prošle godine, broj noćenja u turističkim smeštajima u EU dostigao je rekord od 2,7 milijardi, što je za 1,7% više nego
2013. godine.
Broj noćenja je u stalnom porastu u poslednjih pet godina, posle pada 2009. godine zbog finansijske krize.
Francuska ostaje omiljena destinacija s 403 miliona noćenja, ali je u padu za 1,2% u odnosu na 2013.
Druga privlačna država je Španija, s 401 miliona noćenja, odnosno za 3,1% više nego prethodne godine. Slede Italija (370
miliona noćenja) i Nemačka (366 miliona).
Letonija, Belgija, Portugal i Grčka doživele su turistički procvat 2014. s porastom broja noćenja za 11,1%, 7,2%, 7,1% i 6,9%.
...koje sedište u avionu putnici najviše vole?
Kako bi utvrdila koje je sedište u avionu najpopularnije među putnicima, kompanija “EasyJet” je
sprovela zanimljivo istraživanje.
Iako je poznato da u avionima putnici uglavnom preferiraju sedišta
do prozora, kako bi uhvatili pogled i priliku za dobru fotografiju, “EasyJet” je otišao korak dalje. Kako bi utvrdili koje je sedište u avionu najviše, a koje najmanje traženo, sproveli su istraživanje na 10.000 svojih
putnika.
Najdraže mesto za sedenje u avionu je, prema rezultatima tog istraživanja, 7F – sedište uz prozor na desnoj strani aviona.
Podaci dobijeni iz službe prodaje pokazuju da su sedišta sa desne
strane aviona popularnija od onih sa leve, dok se redovi broj šest i
sedam najbrže prodaju. Popularnosti sedišta F7 doprinose i česti popusti koje aviokompanije nude za sedenje u sedmom redu, na kraćim relacijama.
Sa druge strane, sedište koje putnici izbegavaju je 19C. Pretpostavlja se da ovo sedište nije omiljeno zbog loše pozicije na
sredini avion, a pristup toaletu i izlazima prioritet su mnogim putnicima.
Verovali ili ne, na odabir avionskog sedišta utiču i nacionalnost, godine i društvo putnika. Sedište uz prozor više vole mlađi,
radoznali i nervozniji putnici. Stariji putnici, pak, radije biraju sedišta uz prolaz kako bi imali više mesta i bili pokretniji.
...kako je napravljeno postolje za Kip slobode?
Za čuveni Kip slobode se vezuje jedna veoma zanimljiva priča, a koju možda ne znate..
Naime ovaj grandiozni spomenik je u Ameriku stigao kao poklon
Francuske, koja je u potpunosti finansirala njegovu izradu, dok se od
Amerikanaca očekivalo da za njegovo postavljanje obezbede adekvatan prostor i pijedastal.
Uprkos vrednom poklonu, pojavio se problem. Finansiranje izgradnje podnožja ovog gorostasa za Ameriku je u to vreme bio preskup
poduhvat, pa su se radovi odlagali sve dok čuveni izdavač, Jozef Pulicer, nije započeo kampanju obećavši da će svima koji doniraju novac za
ovaj projekat objaviti imena, bez obzira na iznos koji su odvojili.
Donatori su doslovno pohrlili i ubrzo je sakupljena suma u današnjoj vrednosti od oko 2,3 miliona dolara. Odmah po postavljanju, 1886.
godine, spomenik je postao simbol grada Njujorka i cele američke nacije, ali i prvo što su doseljenici sa brodova ugledali dolazeći
sa pučine u potrazi za boljim životom.
62
KALENDAR
Kalendar
19 - 22. februar
37. Međunarodni sajam turizma
Beoograd, Beogradski sajam
19 - 22. februar
6. Međunarodni sajam vina “Beowine”
Beoograd, Beogradski sajam
19 - 22. februar
Međunardoni sajam opreme za hotelijerstvo
i ugostiteljstvo “HORECA”
Beoograd, Beogradski sajam
25. februar - 1. mart 37. Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova
Beoograd, Beogradski sajam
20 - 21. mart
Festival vina Vino Fest
Vršac
16 – 18. april
24. Međunarodna turistička berza i sajam turizma, Budva, Jadranski sajam
opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo METUBES
21 - 22. april
“WTP 2015- Workshop turističke prizme“
Novi Sad, “Turistička prizma“ i
Udruženje “CERTUS“
21 - 22. april
“MEDTRAVEL 2015“ Konferencija medicinskog
turizma
Novi Sad, “Turistička prizma“ i
Udruženje “CERTUS“
63