docZbornik radova sa konferencije - Sveučilište / Univerzitet VITEZ
download 
Report Transcription
Zbornik radova sa konferencije - Sveučilište / Univerzitet VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE, SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“TRAVNIK TURISTIČKA ZAJEDNICA TUZLANSKOG KANTONA GESO FONDACIJA Zbornik radova SA STRUČNO-NAUČNE RASPRAVE “TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA” FOJNICA , Hotel Reumal, 25.06.2011. GODINE (Conference papers) Broj 4 Zbornik radova sa stručno-naučne rasprave, Fojnica, 2011 (Conference papers) Organizacioni odbor Prof dr Nikola Grabovac, rektor Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik Franjo Rajković, predsjednik UO Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik Prof dr Kadrija Hodžić, dekan Fakulteta poslovne ekonomije Travnik Senad Tatarević, glavni izvršni menadžer Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik Amra Kraksner, v.d.direktor Instituta Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik Uređivački odbor Prof dr Kadrija Hodžić Prof dr Slobodan Čamilović Prof dr Izudin Kešetović Prof dr Jusuf Kumalić Doc dr Abid Hodžić Doc dr Jugoslav Jovičić Doc dr Hasan Mahmutović Doc dr Zijo Veledar Doc.dr. Ramiz Kikanović Glavni urednik Prof dr Kadrija Hodžić Izdavač: Sveučilišta/ Univerziteta „Vitez“ Travnik Štampa Štamparija Fojnica d.d. Sadržaj Arnaut Edin, Fehrić, Fahrudin TURIZAM I TURISTIČKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA BiH Kurtović, Halid KULTURNA BAŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Velagić, Ismet DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I HERCEGOVINE Arifagić, Hajdar MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRŽIVOG TURIZMA Vukoja, Božo RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA HERCEGOVAČKU REGIJU Hodžić, Kadrija TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Ćatović Almazaga, Mešković, Miralem RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA Ćejvanović, Ferhat, Đurić, Aleksandar MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE Veledar, Zijo, RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOŽENE POREZNE IMOVINE I ODLOŽENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12 Šišić, Derviš SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU Mašala, Meho NEISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJALI BPK - TURISTIČKA ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA UZAJAMNE KORISTI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Vukoja, Božo KARAKTERISTIKE MENADŽMENT PRISTUPA UPRAVLJANJA U TURIZMU Zelenbabić, Samira UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA - KLJUČNI FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIČKOG CENTRA BANJA VRUĆICA Ćatović Almazaga, Smajlović, Sanela GRANICA OPTEREĆENJA PROSTORA – KAPACITET NOSIVOSTI (carrying capacity) Topalović, Maksuma TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA (Primjer uspješnog turističkog projekta na području općine Kakanj) Turistička prestavljanja Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Zbornik radova TURIZAM I TURISTIČKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE TOURISM AND TRAVEL INDUSTRY AS A FACTOR OF ECONOMIC DEVELOPMENT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Mr. sc., Arnaut Edin, viši asistent Doc. dr. Fahrudin Fehrić Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište “Vitez” u Vitezu ___________________________________________________________ ABSTRACT: In this paper wants to point out the economic importance of tourism as one of the determinants of the development of Bosnia and Herzegovina. Tourism is now regarded as a global economic phenomenon, and branches that after the oil and chemical industry, mainly contributes to economic growth and development of world economy. Tourism through its economic function (multiplicative, conversion, inductive, accelerator, export, and the function of promoting the development of underdeveloped areas and employment) affects almost all sectors of national economy and thus creates multipliers GDP growth, employment and investment, enables the acceleration of regional and local development, triggers the production to meet the needs of tourism, encourages foreign currency inflow and allows improving the country’s balance of payments and impact on overall employment growth. Thus, tourism has an explicit impact on macroeconomic aggregates and increased macroeconomic stability of each state. Because of all this, this paper aims to draw attention to the need for significant investment in tourisam of Bosnia and Herzegovina, which at the present time is at a very low level of development, all to raise the level of competitiveness of B&H tourism, implying that the growth of the tourism industry in B&H ultimately influence on the economic development of Bosnia and Herzegovina. Key words: tourism, tourism industry, competitiveness, economic development of B&H. ___________________________________________________________ 7 1. UVOD U ovom radu autori žele ukazati na ekonomski značaj turizma kao jedne od determinanti razvoja Bosne i Hercegovine. Turizam se danas smatra globalnim ekonomskim fenomenom, i privrednom granom koja poslije naftne i hemijske industrije, ponajviše doprinosi ekonomskom rastu i razvoju svjetske ekonomije. Turizam preko svojih ekonomskih funkcija (multiplikativne, konverzijske, induktivne, akceleratorske, izvozne, te funkcija poticanja razvoja nerazvijenih područja i zapošljavanja), utiče na skoro sve grane nacionalne ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija, omogućava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja, pokreće proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma, pospješuje devizni priliv i omogućava poboljšanje platne bilance zemlje, te utiče na porast sveukupne zaposlenosti. Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na makroekonomske agregate i povećava makroekonomsku stabilnost svake države, a istovremeno omogučava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja i porast zaposlenosti u nerazvijenim područjima i turistički atraktivnim destinacijama. Zbog svega navedenog, ovim radom se nastoji ukazati na potrebu značajnijeg investicionog ulaganja u bosanskohercegovački turizam, koji se u sadašnjem trenutku nalazi na veoma niskom stupnju razvijenosti, a sve u cilju podizanja stepena konkurentnosti BiH turizma, koji bi implicirajući rast turističke industrije i turističke privrede u BiH u konačnici utjecao i na ekonomski razvoj države Bosne i Hercegovine. Savremeni globalizacijski procesi u turizmu direktno potiču razvoj pojedinih turističkih destinacija. Autohtonost, izvornost i različitost koje posjeduju određene turističke regije, omogućavaju turističkim destinacijama/državama da permanentno održavaju stabilnu, lidersku poziciju na tržištu, a koja direktno doprinosi ubrzanom razvoju turističkog sektora, te posljedično tome (multiplikativnom, izvoznom, akceleratorskom, konverzijskom, funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih područja i dodatnog zapošljavanja, kao i drugim ekonomskim funkcijamam turizma,), turizam utiče i na razvoj cjelokupne privrede. U tom kontekstu, bitno je pomenuti da turizam samo putem multiplikativne funkcije pokreće skoro sve grane domaće ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija, dok funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih područja, turizam kao djelatnost može postati generatorom razvoja nerazvijenih područja a koje nije mogao pokrenuti klasični industrijski razvoj (klasičan primjer u Bosni i Hercegovini su općine; Međugorje, 8 Zbornik radova Fojnica, Kupres, Visoko, Konjic-dolina rijeke Neretve, Bihać-dolina rijeke Une). Posljednjih dvadesetak godina izražena je rastuća važnost uslužnog sektora u međunarodnoj razmjeni, među kojim turizam zauzima istaknuto mjesto. Turizam je danas jedna od najprofitabilnijih i najvećih industrija u svijetu, a općenito se predviđa da će svjetska ekonomska i društvena klima, usprkos nesigurnim prilikama u pojedinim dijelovima svijeta i globalnoj ekonomskoj krizi, rezultirati porastom turizma u slijedećih dvadest godina, te da će turizam postati najvećom privrednom granom i najvažnijim izvoznim sektorom u svijetu. Eksponencijalni rast globalnog turizma tokom proteklih dvadeset godina pokazao je da je kao vodeća svjetska privredna grana, po svim bitnim pokazateljima, turizam ostvario primat u odnosu na ostale privredne grane. Turizam je postao društveni fenomen svjetskih razmjera. Turistička industrija, postaje jedna od najvećih industrija svijeta koja generira znatne ekonomske koristi, te daje podsticaj ekonomskom rastu i razvoju. Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na makroekonomske agregate i povećava makroekonomsku stabilnost svake države, a istovremeno omogučava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja, te porast zaposlenosti u nerazvijenim područjima i turistički atraktivnim destinacijama. Upravo to je šansa za bh. turističke destinacije na lokalnoj razini koje imaju komparativne prednosti a koje globalna turistička industrija akceptira kao perspektivne turističke destinacije. 2. EKONOMSKI ZNAČAJ TURIZMA KAO FAKTORA RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE S obzirom na to da može široko utjecati na društvenoekonomske odnose i s obzirom na potrebu sistemskih rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike države i međunarodne zajednice, turizam ima sva svojstva da bude predmetom makroekonomskih analiza. S druge strane, veliki broj privrednih subjekata koji sudjeluju u turističkoj industriji opravdavaju mnoga mikroekonomska proučavanja. Sve ekonomske funkcije turizma imaju dvije zajedničke osobine: s jedne strane, turističku potrošnju kao njihov zajednički materijalni izvor 9 i s druge strane, utjecaj na dohodak kao direktan ili indirektan ekonomski cilj. Svaka potrošnja koja generira ekonomske aktivnosti vrijedna je makroekonomske pažnje, pa je zbog toga i interes ekonomske nauke za turizmom postao relevantan interes u trenutku kad su objektivne ekonomske posljedice turističkog fenomena bile čvrsto zabilježene u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih turističkih zemalja širom svijeta. Taj je interes bio potenciran zanimanjem slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja (zemalja u tranziciji) za mogućim pozitivnim implikacijama što bi ga razvoj turizma mogao donijeti u te sredine. To je potenciralo i ukupni interes za izučavanjem ekonomskih posljedica turističkog razvoja. Gledišta o turizmu iz početaka turističkog razvoja svodila su se pretežno na izučavanje ekonomskih posljedica koje je turistički promet donosio u sektore ugostiteljstva, prometa i djelatnost putničkih agencija. Analiza se uglavnom svodila na makro plan: dugoročne utjecaje fenomena, posebno agregatne turističke potrošnje, multiplikativni učinak i ostale makroekonomske posljedice turističkog razvoja. Kasniji razvoj u shvatanju turizma znatno je proširio područje i predmet interesa izučavanja turizma na sve sektore privrede i sve prostorne jedinice u kojima se razvija turizam. Tako je pojava i kasnija primjena marketinga u turizmu, unijela mnogo novog u sferu ekonomskih istraživanja u turizmu. Turizam se s pravom smatra granom koja na najbolji način osigurava specifičnu ponudu i ekonomsku valorizaciju domaćeg turističkog proizvoda koji čine elementi tradicije i kulture, prirodnog naslijeđa i izgrađene materijalne kulture, te uslužne i proizvodne komponente lokalnih turističkih sadržaja. To je danas brzo rastuća industrija sa rastućim udjelom znanja i visokom dodanom vrijednošću koja doprinosi društvenom blagostanju, rastu GDP-a, zaposlenosti i investicija. U nizu dokumenata ističe se značaj i uloga turizma u razvoju BiH i Federacije BiH. Spomenimo samo Srednjoročnu razvojnu strategiju BiH 2004-2007., program vlade F BiH za mandat 2006-2010. godine i najnoviji dokument Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. godina.1 1 Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. Godina, Ekonomski fakultet u Rijeci, Inžinjerski biro, 2008. 10 Zbornik radova 2.1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma Funkcije turizma dijelimo na ekonomske (primarne) i neekonomske (posljedične) funkcije. Na slici 1. dat je grafički prikaz svih funkcija turizma (socijalna, rekreativno-zabavna, kulturno-obrazovna, zdravstvena, politička i ekonomska funkcija turizma), i ekonomske funkcij turizma kao najbitnije determinante ekonomskog rasta i razvoja nacionalnih ekonomija. Slika 1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma. Izvor: Dobre, R. (2005), Počela turizma, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, str. 56. Ekonomske funkcije turizma koje se ističu u teoriji a i u Strategiji razvoja turizma FBIH su: 11 1. Konverzijska funkcija sa potencijalima turizma da pretvara neprivredne resurse u privredne ( na primjer, neiskorištene prirodne ljepote pretvara u turističku atrakciju koja donosi prihod) 2. Induktivna funkcija – pokreće proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma (na primjer proizvodnja organske hrane za potrebe stranih turista) 3. Multiplikativna funkcija – turizam pokreće skoro sve grane domaće ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija 4. Akceleratorska funkcija – turizam omogućava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja brže od bilo koje druge grane 5. Izvozna funkcija – turizam pospješuje devizni priliv i omogućava poboljšanje platne bilance zemlje 6. Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih područja – turizam je često djelatnost koja može pokrenuti razvoj nerazvijenih područja koje nije mogao pokrenuti klasični industrijski razvoj (primjer općine Međugorje, Kupres, Trnovo, Fojnica, Travnik a na tom putu je i Busovača) 7. Funkcija zapošljavanja – turizam je radno intenzivna, ali u novije vrijeme i na znanju zasnovana djelatnost, koja traži obučen personal i visoke radne, ekspertne i upravljačke vještine. 2.2. Turizam – generator ekonomskog razvoja U politikama ekonomskog razvoja u F BiH turizam ima značajno mjesto kao faktor razvoja i restrukturiranja povezanih djelatnosti (vidjeti tabelu 1). Taj se utjecaj na razvoj ostvaruje putem aktiviranja ljudskih, prirodnih i materijalnih resursa razvoja, zapošljavanja i poboljšanja platnog bilansa zemlje. Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u eksternim efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši od proizvodnje hrane i pića, drumskog, željezničkog i zračnog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrije zabave do pokretanja razvoja niza financijskih, marketinških i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i životnog standarda zemalja koje promoviraju i podržavaju razvoj turizma. Sve navedene djelatnosti osjećaju koristi od razvoja turizma. Bilo bi ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose stvaranju baznih uvjeta 12 efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši od proizvodnje hrane i pića, drumskog, željezničkog i zračnog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrijeZbornik zabave radova do pokretanja razvoja niza financijskih, marketinških i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i životnog standarda razvoj turizma. i podržavaju razvoj turizma. Sve navedene djelatnosti osjećaju zemalja za koje promoviraju koristi od razvoja turizma. Bilo bi ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose stvaranju baznih uvjeta za razvoj turizma. Tabela 1. Pregled odnosa turizma ekonomskihsektora sektora u društvu Tabela 1. Pregled odnosa turizmai idugih dugih ekonomskih u društvu Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010. Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010. 2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma – početna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti 2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma – početna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti I pored ogromnih potencijala, turizam u BiH se nalazi u početnoj fazi razvoja. Prema procjenama datim u Globalnom izvještaju o konkurentnosti u turizmu za 2010. godinu, procjenjuje se da industrija turizma (uži pristup turizmu sa direktnim efektima u ugostiteljstvu, hotelima i drugim djelatnostima) ostvaruje 461 mil dolara GDP, odnosno da učestvuje u GDP BiH sa 2,9%, a da upošljava 26.000 radnika i učestvuje u ukupnoj zaposlenosti sa 2,3%. Međutim turistička privreda (širi pristup turizmu) koji uključuje i indirektne efekte u djelatnostima povezanim sa turizmom ( trgovina, bankarstvo, financijske , usluge zabave, građevinarstvo, 13 nekretnine, sport, kultura i ostalo) nosi mnogo veće efekte za BiH. Tako se procjenjuje da ona stvara 1.637 mil. dolara GDP i da turistička privreda učestvuje sa 10,3% u GDP BiH, te da stvara 95.000 radnih mjesta i učestvuje u ukupnoj zaposlenosti sa 8,3%. Ako se ima u vidu da turizam u F BiH čini između 55 i 60% ukupnog turizma u BiH, onda se može procjeniti da turistička industrija stvara oko 270 mil. dolara GDP i oko 15.000 radnih mjesta, a da turistička privreda stvara oko 900 mil dolara GDP i oko 55.000 radnih mjesta. Imajući u vidu da su ovo procjene i da u turizma vlada visok stupanj sive ekonomije, ovi se pokazatelji mogu povećati za 35 do 40%.. Slika 2.: Turistička industrija i turistička privreda A - Turistička privreda/ekonomija-posljedica efekata turističke potražnje na ekonomiju B - Turistička industrija- posljedica direktnog uticaja turističke potražnje 14 Zbornik radova 2.4. Strani turisti – povećan devizni priliv i fenomen „nevidljivog izvoza“ Strani turisti čine većinu u BiH i FBiH a oni imaju veću senzibilnost na promociju turizma Poseban značaj za BiH i FBiH turizam ima kao izvor prihoda od stranih turista, što je prikazano na slici 1.2 Priliv stranih turista i deviza je važan zbog činjenice da je blagostanje u BiH u uvjetima valutnog odbora (Currency board) primarno ovisno o bilansu transakcija privrede BiH sa inozemstvom. Turizam sa rastućim udjelom stranih turista stvara fenomen „nevidljivog izvoza“ u kome strani turisti koriste domaće proizvode u BiH. To svakako zahtjeva i korekcije zvanične statistike o obimu izvoza domaćih proizvoda iz BiH i to posebno u domenu roba široke potrošnje, koje nose veću dodanu vrijednost i imaju veću radnu intenzivnost u odnosu na proizvodnju repromaterijala koji dominiraju u BiH izvozu. Iz slike 1. može se zaključiti da oko 308.000 turista dolazi u 2007. godini u BiH i da oni donose oko 728 miliona dolara deviznog priliva. Pri tome, rast deviznog priliva je mnogo dinamičniji od broja turista, što znači da se potrošnja po jednom stranom turistu u BiH povećava. Udio stranih turista u ukupnom broju turista u BiH u 2007. godini kreće se oko 53%, a u broju noćenja 52,0%. Te cifre razlikuju se na nivou entiteta. Turizam u F BiH je više internacionaliziran. Udio stranih turista u 2007. godini u F BiH bio je u dolascima 63,6%, a u noćenjima 60,2%. Ove okolnosti su veoma značajne zbog toga što strani turisti imaju profilirana očekivanja od turizma na znatno višoj razini od domaćih, imaju različite motive posjeta i imaju potrebu za znatno većim brojem informacija. S druge strane, zbog neotkrivenosti BiH i F BiH za mnoge strane turiste, oni su veoma zahvalna ciljna grupa prema kojoj se može djelovati aktivnim marketingom, za koji su potrebna povećana i adekvatno strukturirana ulaganja u promocijsku djelatnost. To, uz očuvanje kulturnog naslijeđa i jeste glavna namjena sredstava turističkih zajednica iz članarina. 2 U prvih osam mjeseci 2009. godine strani turisti spašavaju turizam u F BiH. Od ukupnog broja turista od 220,9 hiljada njih 139,6 hiljada ili 63,1% dolazi iz inozemstva. Od ukupnog broja noćenja od 465,6 hiljada njih 305,2 hiljade ili 65,5% ostvarili su strain turisti. To je sasvim suprotno stanje od onog u RS gdje strain turisti u istom periodu učestvuju u ukupnim dolascima sa 42,6%, a u ukupnom broju noćenja sa 38,7% (statistički zavodi RS i F BiH, mjesečna saopštenja). 15 Grafikon 1. Dolasci (donja krivulja) i noćenja (gornja krivulja) stranih turista u BiH Izvor: World T&T Competitiveness Report, 2009, World Economic fForum (www. weforum.org) Zemlje koje nastoje privući strane turiste moraju imati visoku odgovornost prema njihovoj senzibilnosti na promociju turističke destinacije. U slučaju BiH i F BiH to ima još veću važnost zbog toga što je turizam u ranoj fazi razvoja. 2.5. Globalna kriza i recesija - uzrok pada turističkih aktivnosti u BiH u 2009. godini Turizam u BiH i F BiH je u periodu 2000-2008. godine imao neprekidni rast, ali po stopama koje su zaostajale iza stopa rasta GDP (vidjeti tabelu 2). 16 Zbornik radova Tabela 2. Dolasci i noćenja turista u F BiH Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Naime, turizam u F BiH bilježio je u tom periodu rast od 61% u broju turista i 46% u broju noćenja. Zaostajanje turizma iza stopa rasta GDP je pokazatelj neiskorištenosti Naime, BiHstrane, bilježio je u tom perioduimpulsa rast odturizma 61% upo potencijala za rast turizam turizma, us F jedne i niskog pokretačkog broju turista Zaostajanje turizma iza sestopa ekonomski rast ui F46% BiH.uUbroju samojnoćenja. strukturi turističkih aktivnosti uočava nizakrasta udio i dinamika i noćenja domaćih turista (rast dolazaka od noćenja od s11%), koji GDP jedolazaka pokazatelj neiskorištenosti potencijala za 26% rasti turizma, jedne značajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od 97% i noćenja od 79% u odnosu na strane, i niskog pokretačkog impulsa turizma ekonomski rast u F turizma, BiH. 2000. godinu). U vrijeme recesije vlade mnogih zemalja po vidjele su spas u poticanju U samoj strukturi turističkih aktivnosti uočava se nizak udio i dinamika jer se očekivalo da se kratkoročnim mjerama promocije i odgovarajućom cjenovnom politikom privući turisti i takoturista spriječiti još lošije rezultate dolazakamogu i noćenja domaćih (rast dolazaka od koji 26%bi iuslijedili noćenjakrahom od turizma. U tome je jako ilustrativna politika Hrvatske, koja je izdvojila u 2009. godini 11%), koji značajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od 97% i iz državnog budžeta oko 35 mil. KM i time udvostručila sredstva za promociju. Istovremeno, noćenja od izdvojio 79% ujeodnosu 2000. KM, godinu). U vrijeme recesije privatni sektor dodatnih na 15 miliona uz postojanje dodatnih državnihvlade poticaja zamnogih promociju. Pored toga, pritiču turističkihturizma, članarina koje iznose oko 200da miliona zemalja vidjele su sredstva spas u iz poticanju jer se očekivalo se KM godišnje. Sličnu aktivnost imala jei odgovarajućom i Crna Gora. U cjenovnom BiH je recesija dočekana kratkoročnim mjerama promocije politikom smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu i sigurno je de je ta mjera imala mogu privući turisti spriječiti još lošijeprivrede, rezultate koji bi uslijedili kontraproduktivan karakter.i tako Pod krinkom rasterećenja reduciranje sredstava za krahom turizma. U jetome je jako ilustrativna politika kojai za ulaganja u turizam dovelo do defanzive u turističkoj promociji, a efektiHrvatske, su sigurno lošiji privredu. Drugačiji rezultat od pada mogao očekivati. je izdvojila u 2009. godini iz turističkog državnog prometa budžetanije okose 35 mil.niKM i timeTo potvrđuju i pokazatelji turističke aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. godine, prikazani u udvostručila sredstva za promociju. Istovremeno, privatni sektor izdvojio tabeli 3. je dodatnih 15 miliona KM, uz postojanje dodatnih državnih poticaja za Tabela 3. Dolasci i noćenja turista u F BiHiz – osam mjeseci 2008. i 2009. godine promociju. Pored toga, pritiču sredstva turističkih članarina koje iznose oko 200 miliona KM godišnje. Sličnu aktivnost imala je i Crna Gora. U BiH je recesija dočekana smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu i sigurno je de je ta mjera imala kontraproduktivan karakter. Pod krinkom rasterećenja privrede, reduciranje sredstava za ulaganja u turizam dovelo je do defanzive u turističkoj promociji, a efekti su sigurno lošiji i za privredu. Drugačiji rezultat od pada turističkog prometa nije se mogao ni očekivati. To potvrđuju i pokazatelji turističke aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. Izvor: Statistički godine, prikazani u tabeli 3. zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Ukupan broj turističkih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj noćenja je u padu od 12,6%. Ovi rezultati nisu lošiji zbog toga što su dolasci i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2008. godini. Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose 15.760 i veći su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto iskorištenost kapaciteta 17 KM godišnje. Sličnu aktivnost imala je i Crna Gora. U BiH je recesija dočekana smanjivanjem izdvajanja za turističku članarinu i sigurno je de je ta mjera imala kontraproduktivan karakter. Pod krinkom rasterećenja privrede, reduciranje sredstava za ulaganja u turizam dovelo je do defanzive u turističkoj promociji, a efekti su sigurno lošiji i za privredu. Drugačiji rezultat od pada turističkog prometa nije se mogao ni očekivati. To potvrđuju osam mjeseci 2009. godine, Tabela i3.pokazatelji Dolasci turističke i noćenjaaktivnosti turista uu prvih F BiH – osam mjeseci 2008. prikazani i 2009. u tabeli 3. godine Tabela 3. Dolasci i noćenja turista u F BiH – osam mjeseci 2008. i 2009. godine Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Izvor: Statistički zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Ukupan broj turističkih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za 9,5% na istibroj period 2008. godine, a broj noćenja je u padu od 12,6%. rezultati u odnosu Ukupan turističkih dolazaka u F BiH u prvih osamOvi mjeseci nisu lošiji zbog toga što su dolasci i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj 2008. godini. Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose noćenja je su u padu od 12,6%. rezultati2008. nisugodine. lošiji zbog što su dolasci 15.760 i veći za 10,9% u odnosuOvi na decembar Bruto toga iskorištenost kapaciteta i noćenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2008. godini. Smještajni kapaciteti, odnosno, broj ležaja u decembru 2009. godine iznose 15.760 i veći su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u mjesecu decembru 2009. godine iznosila je 7,8%. Ukupan broj dolazaka turista u decembru 2009. godine iznosi 22.124 i manji je za 3,3 % u odnosu na decembar 2008. godine. Ukupan broj noćenja turista u decembru 2009. godne iznosi 38.326 i manji je za 3,2% u odnosu na decembar 2008. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 41,9%, a stranih turista 58,1%. U ukupnom broju noćenja stranih turista u decembru 2009.godine, najveće ućešće prema zemlji prebivališta, ostvarili su turisti iz sljedećih država: Hrvatska 27,5%, Slovenija 12,5%, Srbija 8,8% , Njemačka 6,7% i Turska 6,2%. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je: Saudijska Arabija sa prosječnim zadržavanjem od 5,9 dana, slijedi SAD sa 4,8 dana, Rusija sa 4,1 dan, Egipat sa 3,4 dana i Kanada sa 3,0 dan. 18 Zbornik radova 3.TURIZAM U USLOVIMA NEIZVJESNOSTI Turizam je privredna aktivnost koja je izuzetno osjetljiva na rizik i neizvjesnost u okruženju u kojem djeluje i koja je stalno izložena egzogenim i endogenim šokovima, manjeg ili višeg stupnja intenziteta. Za nesmetano odvijanje turizma nužno je ispunjenje sljedećih preduvjeta: • Stabilno političko i sigurnosno okruženje; • Zadovoljavajuće stanje okoliša; • Povoljna zdravstvena situacija; • Povoljna ekonomska kretanja; • Odgovarajući razvoj vezano uz promet. tehnologije,. Prva tri preduvjeta usko su povezana sa sigurnošću turista, a posljednja dva predstavljaju faktore čije je ostvarenje ponajviše pogodovalo da turizam postane masovna pojava. U cjelini, može se zaključiti da je turizam izuzetno „osjetljiv“ i „neizvjestan“ kada je riječ o kratkoročnom, a naročito dugoročnom planiranju. Za primjer, uvažavajući aktuelne poremećaje svjetskog financijskog tržišta i sustava, logično je ukazati na moguću novu (kratkoročnu, srednjoročnu) krizu turizma u svjetskim razmjerima. S polazištem u izuzetno vrijednim raspoloživim prirodnim resursima održivi razvoj u cjelini, a naročito turizma, od najvećeg je značaja za ekonomiju F BiH. Održivi razvoj uključuje zadovoljavanje potreba današnje generacije bez dovođenja u opasnost mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. On je usmjeren na očuvanje okoliša, udovoljavanje ljudskim potrebama, promoviranje unutar generacijske jednakosti, s jedne strane, te u konačnici na povećanje kvalitete života ljudi i ekonomski razvoj države. Bitan element održivog razvoja je razina i način korištenja obnovljivih i neobnovljivih resursa, s posebnim naglaskom na one neobnovljive. Obnovljivi resursi ne smiju se koristiti iznad njihova regenerativna kapaciteta. Pojam održivog razvoja, ne samo u turizmu nego i uopće, izazvao je brojne kontroverzne rasprave. Pristupi su različiti; od onih koji ga vide kao jedinu prihvatljivu koncepciju budućeg razvoja, do onih koji ga prihvaćaju kao teoretski zamišljenu koncepciju, filozofsku 19 paradigmu, no osporavaju njegovu primjenjivost u praksi. Održivi razvoj zasniva se na tri glavna načela: • Ekološka održivost garantira kompatibilnost razvoja s očuvanjem i održanjem osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i bioloških resursa. • Socio-kulturološka održivost garantira kompatibilnost razvoja s očuvanjem kulture i sistema vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utječe, te trajno održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice. • Ekonomska održivost jamči ekonomski efikasan razvoj i upravljanje resursima na način da će se njima moći koristiti i buduće generacije. Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za sadašnje i buduće generacije. Turizam kao i svaka ekonomska aktivnost ostvaruje rezultate, kako pozitivne tako i negativne, te ima specifična obilježja. Pri procjeni utjecaja potrebno je posebno voditi računa o faktoru sezonalnosti zbog kojeg se veći dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom razdoblju, te stoga mogu polučiti velike štete. Koncept održivog razvoja neposredno je vezan uz unapređenje kvalitete turističke destinacije. Očuvan prirodni okoliš, očuvana kulturno-povijesna baština, pozitivan odnos stanovnik - turist, kulturni identitet – elementi su kvalitete turističke destinacije za koje se zalaže i održivi razvoj. Budući da je koncept održivog razvoja turizma ekonomski razvojni koncept, nametala se dvojba da li će aktivnosti u cilju ostvarenja većih prihoda od turizma i povećanja zaposlenosti u turizmu (što je cilj razvoja turizma i u okviru koncepta održivosti) imati za konačnu posljedicu rast turističkog prometa, ali da će bez obzira na poduzete mjere doći do značajnog narušavanja okoliša pod utjecajem većeg broja turista. Prihvatanje ove činjenice značilo bi pobijanje održivog razvoja kao ekonomski opravdanog. No, to nije tako. Pretpostavka je da je lokalna ekonomija u poziciji tačke A, a cilj je povećanje turističke aktivnosti, prihoda od turizma i zaposlenosti u turizmu. Rezultat pomaka s tačke A na tačku B je rast zaposlenosti, ali se smanjuje kvaliteta okoliša. 20 Zbornik radova Koncept održivog razvoja ističe činjenicu da ekonomski razvoj i kvaliteta okoliša nisu međusobno isključive pojave. Primjenom suvremene tehnologije i unapređenjem ponašanja turista i lokalnog stanovništva s ciljem sprječavanja šteta na neobnovljivim turističkim resursima, moguće je dostignuti cilj saradnje dva glavna resursa, tj. ekonomski razvoj i očuvanje okoliša. Na toj poziciji bilježi se rast zaposlenosti, povećanje prihoda od turizma, ali istovremeno i poboljšanje kvalitete okoliša. Stvorena je pozitivna interakcija izmeñu turizma i okruženja; turizam donosi prihod, dio koji se ulaže u unapređenje kvalitete okoliša, a očuvan okoliš bitan je element turističke privlačnosti destinacije. Održivi razvoj za turizam ima posebno značenje. Dok druge privredne djelatnosti podržavaju održivi razvoj prije svega motivirane etičkim načelima, održivi razvoj je za turizam pitanje opstanka njega samog kao složene socio-kulturološke i ekonomske pojave. Zbog nekontroliranog turističkog razvoja i neefikasnog turističkog managementa turizam može uništiti „sebe samoga“, uništavajući resurse i elemente turističke ponude na kojima se i zbog kojih inicijalno i počeo razvijati (prirodni i izgrađeni okoliš, autohtoni ambijent lokalne zajednice). Održivim razvojem turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istodobno minimizirati štete ili troškove, te usmjeriti i limitirati turistički razvoj sukladno zahtjevima održivog razvoja turizma i ekonomskog razvoja. 4. PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA U BIH Strategija razvoja turizma u F BiH za period 2008-2018. godina otvara nove perspektive za turizam na ovom području. Radi se o potrebi restrukturiranja postojećeg i razvoja novih vidova turizma, te repozicioniranju BiH i Federacije BiH kao turističke destinacije ze područje evropskog turističkog tržišta. Među ključnim ciljevima je porast broja turista u 2018. godini na 924.000 sa stopama rasta od 4% i dostizanje broja noćenja od 3.262.000 sa stopom rasta od 8%, to znači povećanje atraktivnosti turističke destinacije i duži boravak turista u F BiH. Broj ležajeva trebalo bi da se poveća sa 36.000 u 2007. na 64.000 u 2018. godini, uz istovremeno podizanje kvaliteta smještaja u hotelima, vilama i pansionima. Trebalo bi da se poveća doprinos turizma rastu GDP i zaposlenosti sa udjelom u GDP od 9,3% u 2018. godini sa 5,6% u 2007. godini. Ukupna ulaganja u razvoj turizma trebalo bi da dostignu oko 1,5 mld Eura, od čega na ulaganja u fizičke investicije infrastrukture 21 i smještaja iznose 1,212 miliona eura, a 255 miliona u atrakcije i usluge. To je direktno povezano sa povećanjem atraktivnosti F BiH kao turističke destinacije i razvijanjem marketinških sadržaja koji zadovoljavaju turistu sutrašnjice koji u F BiH očekuje nova iskustva, užitak i saznanja. Pored stvarnog unapređenja turističkih sadržaja, komunikacija, odnosno turistička promocija uz korištenje svih instrumenata promotivnog miksa postaje faktor od kritičnog značaja za integrirani razvoj turizma u F BiH. Realizacija zacrtanog obima i strukture ulaganja zahtjevat će velike napore na promoviranju novih oblika financiranja ulaganja u turizam u F BiH, posebno u sferi javnih i privatnih investicija, te razvoju javno-privatnog partnerstva. Za takve aktivnosti potrebnmo je unaprijediti prostorno planiranje, izradu master planova uređenja turističkih destinacija i mikro lokacija za investicije i tržišno pozicioniranje. Na slici 3. prikazan je model, koji pokazuje da je razvoj turizma u F BiH ovisan o djelovanju četiri grupe faktora – globalne, evropske i regionalne okoline, te okoline koju čini sistem u BiH i F BiH, tržišnih faktora u zemlji i ciljnim emitivnim tržištima, poduzetničkih faktora i njihove snage i motivacije za djelovanje u sektoru turizma i vlade koja treba da stvori poticajan ambijent i osigura javne resurse za razvoj turizma. Niti jedan od ovih faktora ne može izoliranim djelovanje doprinijeti uspjehu. Traži se integrirana aktivnost u kojoj se za poduzetnički sektor stvaraju potrebni uvjeti da se izgrađena konkurentnost u turizmu prevede u kvalitetu ponude, investicije, zapošljavanje, turističke prihode i produktivnost i profitabilnost poduzetničkog djelovanja. 22 Zbornik radova Slika 3. Faktori razvoja turizma u F BiH Izvor: Sistem podrške razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2009. U tome kontekstu je sasvim jasno da uloga turističkih zajednica spada u domen odgovornosti vlada da izgrade odgovarajuće institucije za razvoj turizma. Sredstva za financiranje aktivnosti turističkih zajednica spadaju u domen poticaja i obaveza vlade da vrše promociju F BiH kao turističke destinacije i da za to osiguravaju javni novac. Budući da budžeti za duže vrijeme neće biti izvjestan izvor za financiranje tih aktivnosti, potreba osiguranja stabilnih izvora putem članarina ostaje neizbježna. Visina tih sredstava treba da se stavi u srazmjeru sa ciljevima razvoja turizma. Ambiciozni planovi razvoja koji su ranije izneseni svakako ukazuju da se samo može govoriti o potrebi povećanja sredstava, a ne o njihovom smanjenju. 23 5. GLOBALNI TRENDOVI U TURISTIČKOJ INDUSTRIJI I NJIHOV UTJECAJ NA KONKURENTOST I RAZVOJ BiH TURIZMA Neosporno je da je pitanje razvoja turizma u Bosni i Hercegovini i stvaranje pretpostavki za ravoj respektabilne i konkurentne turističke industrije Bosne i Hercegovine od velike važnosti i za zemlje koje su u razvoju, a u kakve spada i Bosna i Hercegovina, pogotovo u vremenu djelovanja svjetske ekonomske krize i teške socijalne situacije u kojoj se nalaze brojne kategorije građana BiH. Upravo zbog toga, potrebno je sistemski pristupiti ovoj problematici i pokušati iskoristiti prilike koje uzrokuju globalizacija i globalni trendovi u svjetskoj turističkoj industriji, a radi podizanja i jačanja konkurentnosti BiH turizma. Države koje rade na razvoju svog turističkog sektora trebaju razmotriti utjecaje globalizacije i globalnih trendova u turizmu, kako bi osigurale da se njihova turistička perspektiva uklapa u međunarodnu turističku perspektivu. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije UNWTO, navedenim u publikaciji “Vizija turizma do 2020 godine“ (Tourism 2020 Vision), globalizacija i lokalizacija su dva najvažnija globalna trenda koji upravljaju industrijom turizma. Pored pomenutih globalnih megatrendova, razvoj proizvoda i marketinga u turizmu postajat će sve usmjereniji ka glavnim temama koje su determinirane kao zabava, uzbuđenje i edukacija. U razvoju turističkog proizvoda, ekološki održiv turizam i upotreba tehnologije u povezivanju tržišta i dalje će zauzimati važno mjesto. Uspješna strategija razvoja turizma u BiH, u procesu implementacije, mora izgraditi originalan i atraktivan imidž zasnovan na pomenutim globalnim trendovima te inicirati proces brendiranja (branding), kako ciljnih turističkih destinacija, tako i cjelokupnog BiH turizma. Potencijal u BiH svakako postoji, imajući u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljeđa, ali ono što je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na državnoj razini i nepostojanje državnih turističkih institucija na razini BiH (NTO - National tourism organization, NTA - National tourism agency, resorno ministarstvo za turizam na državnoj razini...etc), može postati krucijalnim problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turističku industriju i globalne kao i evropske turističke tokove. Turizam je komparativna (ali ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja Bosne i Hercegovine mora nužno uključiti i strategiju razvoja turizma na 24 Zbornik radova državnom nivou. Avelini-Holjevac, smatra da današnje vrijeme karakteriziraju dva oprečna mega-trenda3 i to: globalizacija (unifikacija) i diversifikacija (posebnosti). Globalizacija na području kvalitete nameće čitav niz modela izvrsnosti i modela kvalitete. Izdiferencirat će se samo jedan model poslovne izvrsnosti, koji predstavlja gospodarsku realnost i uvjet za ulazak u Europsku uniju. Upravo zbog navedenih činjenica, 21. stoljeće predstavlja veliku nepoznanicu na jednoj, a izazov na drugoj strani, za sve oblasti i područja ljudskog djelovanja. Rezultat takvog promišljanja leži u njihovoj dinamici, koja je posebno istaknuta u drugoj polovini prošlog stoljeća. Novi milenijum nosi sa sobom veliki broj različitih pitanja, koja bi u oblasti turizma glasila: Koji oblici turizma će interesovati turiste? • Koji oblici turizma su preferentni u odnosu na druge oblike? • Da li ima mjesta za nove turističke prostore na zemlji? • Da li će pojedini geoprostori zapostavljeni u 20. stoljeću predstavljati centar interesovanja u 21. stoljeću? • Da li će turistički prostori budućnosti biti Sahara, Antarktik, vrhovi planina, dubine mora i okeana, ili svemirska prostranstva? Svako od navedenih pitanja donosi izazov za 21. stoljeće, a istovremeno se traže egzaktni odgovori. Mnogi autori u svojim djelima navode uticaj globalizacije u turističkoj industriji, te akceptiraju uicaj globalnih megatrendova, koji će imati primat u svjetskim turističkim kretanjima u budućnosti. Prema nekim autorima (Moutinho, 2005)4, globalizacija političkih i gospodarskih struktura pokrenula je svijet u pravcu ukidanja granica. U tom novom svijetu veliku silu predstavlja transnacionalna korporacija. Nadmoćni pristup financiranju, tehnologiji i informacijama daje takvim bezdržavnim entitetima stratešku i poslovnu snagu koja im omogućuje očitu konkurentnu prednost. Proces globalizacije stvara za male zemlje u tranziciji istovremeno i prijetnje i prilike za njihov ekonomski razvoj. Šta će od tih uticaja prevladati, presudno ovisi od sposobnosti svake 3 Avelini, H, I., (2001), Budućnost turizma – trendovi i izazovi, Modern Traffic, Institutes for Mechanical Engineering University of Mostar, Mostar, p., 8. 4 Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism, (CABI Publishing, Wallingford, Copyright. hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia d.o.o. 2005.), p., 26. 25 zemlje da ostvari potrebne reforme za podizanje konkurentnosti kako bi na globalnom tržištu mogla ostvarivati konkurentske prednosti sa efektima na rast proizvodnje, uposlenosti, izvoza i produktivnosti. Drugi autori (npr. Nykiel, 1996) predviđa deset trendova koji će imati znatan uticaj na potrošača. Pri tome, svaki trend zahtijeva pažljivu procjenu s obzirom na uticaj i izbor reakcija na njega. Prema Nykiel5 to su: a) globalizacija, f) centurizam i očekivanja, b) tehnološko ubrzanje, g) sindrom blizine doma, c) poticanje rasta, h) usredotočenost na sebe, d) promijenjeno ponašanje, i) propast zbog duga, i e) istraživanje, j) mirnodopski rat. Prema predviđanjima UNWTO iz segmenta turističke ponude ističe se pet megatrendova a to su: eko-turizam, kulturni turizam, avanturistički turizam, krstarenje i tematski turizam (fokusiran na tri velika ”E” – Entertainment, Excitement, Education, odnosno, zabavu, uzbuđenje i obrazovanje).6 Uz tradicionalne turističke resurse i atraktivne elemente turističke ponude kao što su klima, prostor, kultura, u uvjetima globalizacije, informacije, inovacije i znanje postaju novi resursi u turizmu i ključni su elementi konkurentnosti turizma. Osnovni elementi suvremenog turizma u uvjetima globalizacije su:a) povećanje turističke potražnje u svjetskim razmjerima; b) sličnost turističke potražnje (ujednačavanje turističkih potreba i stila života kao i vrste segmentacije tržišta); c) koncentracija turističke ponude ( ekspanzija sustava distribucije pod utjecajem informatičkih tehnologija). U uvjetima globalizacije turističku potražnju obilježava: a) viša razina prihoda stanovništva a time i povećanje turističkih putovanja iz razvijenih i novo razvijenih zemalja; b) nastaju nove destinacije uz koncentraciju informatičke i prometne tehnologije: c) novi motivi putovanja; d) fleksibilniji i spontaniji turisti; e) novi oblici turističkih proizvoda i specijalnih interesa; e) demografske promjene i poboljšanje zdravlja kod penzionera. 5 Nykiel, R., (1996), Ten trends to the millennium, University of Houston, Houston, p., 43. 6 UNWTO, (1998), Tourism 2020 Vision, Volume 4., Madrid., p., 8. 26 Zbornik radova Obilježja turističke potražnje u uvjetima globalizacije su: a) fragmentacija godišnjih odmora; b) sve više nezavisnih-individualnih turista nasuprot masovnom turizmu; c) novi tipovi odmora i specijalnih interesa- turističkih proizvoda zabava,obrazovanje, istraživanje na turističkoj destinaciji („3E“-turizam); d) turist sve više razmišlja o kvaliteti; e) sve su iskusniji, obrazovaniji i bolje informiraniji turisti ; f) turisti osjećaju sve veću potrebu za promjenama; g) turisti osjećaju sve veću potrebu za većom pažnjom i komunikacijom sa domaćinom za vrijeme odmora; h) turist traži aktivan i uzbudljiv odmor (avanturizam); I turistička ponuda reagira na utjecaj globalizacije i to na slijedeći način: a) koncentracija privrednih subjekata, smještajnih kapaciteta i cjelokupne ponude na turističkoj destinaciji; b) Informatičke tehnologije stvaraju nove mogućnosti u komunikaciji sa potencijalnim turistima i istraživanjem njihovih potreba; c) brzina, komfor i cijena prijevoza omogućava veću mobilnost turista. d) kreiranje novih turističkih proizvoda u cilju zadovoljenja turističkih potreba suvremenih turista. Utjecaj procesa globalizacije ima za posljedicu formiranje sve raznovrsnije turističke potražnje koju inicira suvremeni turist u cilju zadovoljenja svojih turističkih potreba a koje upravo nastaju u ambijentu globalizacije. Turistička ponuda nastoji odgovoriti turističkoj potražnji i zadovoljenju turističkih potreba formirajući nove kanale distribucije, smještajne i prijevozne kapacitete i turističke proizvode. Upravo na strani turističke ponude nužna je ažurnost u kreiranju novih turističkih proizvoda i sadržaja koji su u funkciji zadovoljenja sve raznovrsnijih turističkih potreba a koje nastaju kao posljedica stila i načina života suvremenog čovjeka u uvjetima globalizacije. 27 ZAKLJUČAK Činjenica da turizam pored radno-intenzivne djelatnosti, poprima i obilježja na znanju zasnovane djelatnosti, i dijelom kapitalnointenzivne djelatosti, te podliježe jakoj međunarodnoj konkurenciji, povećava interes za istraživanjima u ovom području. Razlog tome je propulzivnost djelatnosti kao i promjena trendova u svjetskim turističkim kretanjima. Međutim, teorijska, a naročito empirijska istraživanja na temu ekonomskog značaja turizma kao determinante, odnosno faktora razvoja u tranzicijskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, veoma su oskudna, a većina tih istraživanja jasno ukazuje da veliki broj država ne shvata ozbiljno preporuke pojedinih teoretičara, eksperata i institucija koje se bave turizmom (UNWTO, WTTC, USAID, EBRD, EU, itd.), u permanentnim konstatacijama, a na osnovi sprovedenih istraživanja, da je turizam danas postao generatorom ekonomskog rasta i razvoja. U relativno kratkom vremenskom razdoblju turizam je postao globalni fenomen, te sudeći po broju sudionika, zasigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Nadalje, turizam je jedna od najvažnijih komponenti međunarodne trgovine. Analitička obrada zarade od međunarodnog turizma, turističku industriju svrstava na treće mjesto u svijetu, iza naftne i hemijske industrije. Prema Mathieson and Wall (1982), Seward et al. (1982), Duffield (1982), razlozi zbog kojeg nacionalne ekonomije teže razvoju turizma kao izvoznoj industriji su slijedeći: Kreiranje novih industrija i aktivnosti; Utjecaj na zaposlenost; Porast urbanizacije; Povećane zarade država u bilanci plaćanja te ubrzanje razvoja nacionalnih ekonomija; • Redistribucija moći pomoću redistribucije kapitala razvijenih i nerazvijenih zemalja; • Multiplikativni efekti turizma. • • • • Globalizacija je proces koji je neovisan u odnosu na volju samih sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i međunarodni turizam. Tržište doživljava enormni rast, javljaju se nove destinacije, nastala su velika turistička poduzeća koja posluju neovisno o državama i imaju svoje podružnice po cijelome svijetu. Zahvaljujući novim tehnologijama takva poduzeća nude standardizirane i homogene proizvode. Multimedijski elektronički kanali informacija i distribucije imaju sve veću ulogu. Oni omogućuju da proizvodi i cijene budu transparentni na svjetskoj razini. 28 Zbornik radova Proces globalizacije pojačava i konkurenciju između turističkih mjesta i regija. Krutost konkurencije donekle ublažuje jedinstvenost različitih atrakcija mjesta i regija. Osim toga, pokazalo se da destinacija može opstati u uvjetima međunarodne konkurencije samo ako posjeduje visok stupanj integracije i funkcionira kao jedno poduzeće, odnosno kao jedinstveni sistem. Od posebnog je značaja da se turistička potražnja diferencira prema kulturnim različitostima destinacija. U tom smislu, ne prihvaća se „svjetska kultura“ koja bi direktno doprinijela odumiranju potrebe za putovanjem u neku autentičnu destinaciju. Za cjelovitu sliku položaja turizma u procesu globalizacije i evropske integracije, izrađen je model kako bi se njime što direktnnije predočile globalizirajuće i integrirajuće sprege koje djeluju na turizam. Kvalitet je prednost i nužnost tržišne konkurentnosti. Koncept se temelji na poštivanju pojedinca i socijalnoj odgovornosti i ima tendenciju proširiti se na sve aktivnosti pojedinca i cjelokupno društvo (demokratski standardi, zdravstveni standardi, obrazovni standardi, ekološki standardi itd.). Kvalitet je moguća prednost za FBiH i BiH u međunarodnim integracijama. Podizanje kvalitete federalnog turizma je jedini put do cilja - povećanja turističkog prihoda i ekonomskog razvoja. Turistička potrošnja danas u FBiH je niska po obimu i siromašna po strukturi. Uzrok toga je postojeća razina kvalitete turističke ponude, koji ne zadovoljava turističku potražnju i očekivanja turista. Kvalitetom treba upravljati. Riječ je o trajnom procesu koji mjeri sve bitne segmente zadovoljstva i rezultira aktivnostima na planu povećanja kvalitete, odnosno zadovoljstva konzumenata-turista. Aktivnosti na području sive ekonomije još uvijek su značajne i postojeći statistički podaci neadekvatno registriraju jedan dio ekonomskih aktivnosti. Prema nekim procjenama siva ekonomija predstavlja i do 40% ukupnih ekonomsko - turističkih aktivnosti. Kada je u pitanju turizam Bosne i Hercegovine mora se konstatirati da je razvijenost turizma na veoma niskom stupnju razvoja i da je potrebno u kratkom roku pristupiti izradi strategije razvitka turizma na nacionalnom nivou a sve s ciljem transformiranja komparativnih prednosti u konkurentske prednosti, uz paralelne procese izgradnje adekvatnog imidža i brendiranje BiH kao prepoznatljive turističke destinacije. Aktuelni megatrendovi mogu se iskoristiti kao historijska šansa za pojedine selektivne oblike turizma 29 (religiozni, avanturistički, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni turizam) koji spadaju u aktuelne mega-trendovske pojavne oblike turizma u svijetu. Potencijal u BiH svakako postoji, imajući u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljeđa, ali ono što je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na državnoj razini i nepostojanje državnih turističkih institucija na razini BiH (NTONational tourism organization, NTA- National tourism agency, resorno ministarstvo za turizam na državnoj razini...etc), može postati krucijalnim problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turističku industriju i globalne kao i evropske turističke tokove. Turizam je komparativna (ali ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja Bosne i Hercegovine mora nužno uključiti i strategiju razvoja turizma na nacionalnoj razini a nikako na entiteskim i nižim razinama. Dakle, pošto je konkurentnost BiH turizma na veoma niskom stupnju, potrebno je nove tendencije suvremenog turizma i globalizacijske procese u turizmu, iskoristiti kao historijsku priliku na putu integriranja u evropske i svjetske turističke tokove. Sukladno tome potrebno je obezbjediti institucionalne pretpostavke na nacionalnom (državnom) nivou i formirati NTO i NTA (Nationality tourism organization, Nationality tourism agency) i prilikom organizacije, odnosno, ustrojstva turističkog sektora slijediti primjer organiziranosti vodećih turističkih država (npr; Španije, Francuske, Irske, Grčke…), kao i zemalja koje su u kratkom roku izgradile imidž, i postale prestižne (brendirane) turističke destinacije (Turska,Tunis, etc…). Na kraju šta predložiti turističkim radnicima na nivou lokalnih zajednica! Pa prije svega, potrebno je u sinergiji sa turističkim zajednicama/ organizacijama entitetskim resornim ministarstvima i stručnjacima iz Akademske zajednice (Univerzitetima, Institutima, etc…), raditi na izradi realnih projekata koji bi se nominirali ka EU preko predpristupnih fondova Evropske Unije, a za prethodno strateški određene selektivne oblike turizma za pojedine mikrolokalitete-turističke destinacije koje imaju komparativne prednosti za implementaciju navedenih projekata. U današnjem vremenu religiozni, avanturistički, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni turizam imaju velike šanse za dobivanje navedenih financijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU. 30 Zbornik radova LITERATURA a) Knjige i priručnici 1. Arnaut., E; Megatrendovi turističke industrije i njihov uticaj na stratešku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo; 2008; str. 15 - 18 2. Avelini, H, I; Budućnost turizma – trendovi i izazovi, Modern Traffic, Institutes for Mechanical Engineering University of Mostar, Mostar, 2001; str. 8 3. Dobre, R; Osnovi turizma,Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik,2005; str.34 4. Kearney, A. T; Measurement Globalization: who’sUp, Who’s Down? Foreing Policy, March, New York; 2004 5. Kluver, R., W. Fu; The Cultural Globalization Index, Foreing Policy, Februar, New York; 2004 6. Main, M;Surprises of Globalization, The New Diaspora,Forein Policy, 2003; str.22-25 7. Matthews, H. G; International Tourism and Political Science Research, Annals of Tourism Research, 1977; str. 195-203. 8. Matthews, H.G. (1977), Radical and Third World Tourism, Annals of Tourism Research,4, 20-28. 9. Mowlana, H; Tourism in a Global Context: The Case of Frequent Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter, 1993; str. 20-27. 10.Reiser, D; Globalisation: An old phenomenon that needs to be rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research, 4(4), 2003; str. 306. 11.Moutinho, L; Strategic Management in Tourism,(CABI), Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia, d.o.o. , Zagreb; 2005 b) Članci, studije, publikacije i Internet 1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008), Mogučnosti ulaganja u održivi turistički biznis u Bosni i Hercegovini. 2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005), 31 32 Investirajte u turizam. 3. Ekonomski Institut u Sarajevu, Sistem podrške razvoju turizma u F BiH, (2009), Ekonomski Institut Sarajevo, Sarajevo; str. 8-9 4. Ekonomski fakultet Rijeka, Inžinjerski biro, Strategija razvoja turizma FBiH za period 2008-2018, (2008),Sarajevo; str 55 5. The Berlin Declaration on Biological Diversity and Sustainable Tourism, International Conference of Environment Ministers on Biodiversity and Tourism, Berlin, 1997, 6. USAID, Projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera (CCA), 2006 7. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable Tourism, Madrid: World Tourism Organization, Madrid; 2008 8. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World Overview Tourism Topics, Madrid: World Tourism Organization, 9. [URL:http://www.skandia.com/en/includes/documentlinks/ annualreport 10. [URL:http://www.un.org/esa/population/publications 11. http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm 12. http://www.wttc.org/publications 13. http://www.ekomrezabih.net/new/index. php?id=209&backPID=21&tt_news=1817 Zbornik radova KULTURNA BAŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Prof dr. Halid Kurtović Pravni fakultet Univerziteta u Zenici __________________________ _________________________________ SAŽETAK: Rastuća konkurencija i dinamične promjene na turističkom tržištu, nameću turističkim organizacijama osmišljavanje novih turističkih proizvoda. U težnji da se privuče što veći broj novih, odnosno da se pridobiju za ponovni dolazak i oni turisti koji su posletili neko mjesto, sve je više gradova koji iz godine u godinu sve intenzivnije vrše promociju svog imidža, a sve u cilju zadovoljenja tražnje za različitostima. Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima pri uvođenju novih kanala prodaje i razvoja turističkog proizvoda za globalno tržište treba koristiti specifične nacionalne i kulturne koncepte. Za kulturmi turizam Bosne i Hercegovine, može se kazati da predstavlja mehanizam ekonomske regeneracije zemlje i razlog očuvanja njene kulturne baštine. Upravo ta činjenica, kao i evidentatn broj posjetilaca kulturno-istoriujskim spomenicima i raznim manifestacijama, nameću potrbu izučavanja kulturne baštine, kao posebnog turističkog proizvoda u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine. U istraživanju značaja kulturno-istorijskog nasljeđa za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini i u njenoj turističkoj ponudi, analiziran je uticaj turizma na kulturu u zemlji, kao i razlike u percepcijama ovih uticaja. Cilj rada je analiza i interpretacija međusobnih odnosa turizma, kulturnoistorijskog nasljeđa i turističkih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Rezultati istraživanja do kojih se došlo u radu bit će predočeni Udruženju turizma Bosne i Hercegovine, turističkim zajednicama entiteta BiH i kantonalnim TZ u FBiH. U radu se istražuje potreba razvoja novih turističkih proizvoda na 33 bazi kulturno-istorijskog nasljeđa i interpretacija lokaliteta koje treba opremiti i sadržajno obogatiti za potrebe turizma. Ukazuje se na potrebu uspostavljanja komunikacije s posjetiocima, koja bi imala za cilj da se kod istih stvori slika o jedinstvenosti iskustva stečenog tokom boravka u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg su doživjeli nešto neovo, neobično, inspirativno i emocionalno. Ključne riječi: kulturni turizam, kulturno - istorijsko nasljeđe, turističke i kulturne manifestacije, interkulturni menadžment i marketinška praksa. ___________________________________________________________ UVOD Danas u vremenu, kada sve više ljudi traži razlog za preduzimanje putovanja, mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini, a među njima i Sarajevo, kao kulturni centar zemlje, propušta mogućnost ostvarenje određenih prihoda po osnovu turizma, upravo iz razloga što nema isplaniranu promociju svoje kulturno istorijske baštine. Poznata je činjenica, da je svakim danom sve više zemalja u svijetu, koje se bore za privlačenje turista iz inostranstva i na taj način poboljšaju svoj privredni položaj. Pristup kojim se služe, u cilju valorizacije svojih turističkih potencijala, u velikoj mjeri zasnovan je i na promociji svoje kulture, ostvarenja iz oblasti kulture i kultrno istorijske baštine. Tako izražena nastojanja temelje se na kulturnom turizmu, sa osnovnom namjerom, da valorizacijom svoje kulture, unaprijedi svoj privredni razvoj. Poznato je, da se kulturni turizam jednog grada, temelji na dostignutom u občasti kulture, odnosno, da se ovim vidom turističkih kretanja povezuju različita mjesta i iskustva, odnosno da se kulturni turizam upražnjava radi definiranja identiteta istog. Znači, da kultura kao takva, predstavlja značajna motiv turističkog putovanja, odnosno, pokretačka je snaga, koja pokreće na putovanje u cilju doživljenja novih saznanja i upoznavanja kultura naroda koji na određenom prostoru žive. 34 Zbornik radova KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEĐE BOSNE I HERCEGOVINE Kulturno-istorijska baština na prostorima Bosne i Hercegovine, razultat je ljudske materijalne proizvodnje i duhovnog stvaralaštva. Nastala je u različitim epohama i pod uticajem više umjetničkih stilova, i kao takva, zahvaljujući svojim istorijskim ili umjetničkim vrijednostima, od izuzetne je važnosti za turizam. U grupu turističkih motiva, zasnovanih na kulturno-istorijskom nasljeđu Bosne i Hercegovine, možemo svrstati: arheološka nalazišta, kulturno-istorijske spomenike, aktivne kulturne ustanove, objekte sakralne arhitekture, turističke manifestacije i drugo. Posmatrani kao jedinstvena cjelina, svi oni čine poseban kompleks kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicije naroda koji su vjekovima živjeli, radili i stvarali na tlu Bosne i Hercegovine. Kulturno-istorijska baština zemlje, predstavlja autentičan dokaz istorijskog razvoja brojnih civilizacija, koji su u kontinuitetu ostvarile fond kulturno-istorijskog bogatstva, koji je izuzetno zanimljiv i dostojan pažnje ljudi, koji žele da se upoznaju sa prošlošću Bosne i Hercegovine. Arheološka nalazišta U Bosni i Hercegovini postoje brojna arheološka nalazišta, ali su ona rasuta su po čitavoj njenoj teritoriji, sa više ili manje arheološke vrijednosti, položaja (Butmir kod Sarajeva id.). Međutim, u najvećem broju slučajeva na autonomnom mjestu drevnog naselja, danas se nalaze jedva vidljivi tragovi ili ih uopšte više i nema. Svi vredniji predmeti i iskopine prenijeti su u umuzeje a lokaliteti su tako ostali osiromašeni, pa je turistička vrijednost takvih znamenitosti jako umanjena. Kroz Bosnu i Hercegovinu, mnogi narodi su prolazili, življeli u njoj, ratovali, gradili i uništavali njene kulturno-istorijske spomenike, ali je iza njih ostalo dosta toga, da prkosi budućnosti i svjedoči o prošlim vremenima. Iz svih tih perioda, sačuvani su mnogi tragovi kulture koji svojim specifičnostima i posebnim vrijednostima kojima se odlikuju, zaslužuju da budu prezentirani turistima. Svi ovi tragovi, posmatrani kroz objekte koji su se zadržali, tragove materijalne kulture pronađene arheološkim istraživanjima i slično bez obzira na njihovu pojedičnu 35 vrijednost, stvarnu i umjetničku djeluju kao očiti dokumenti vremena u kojima su nastali, za nas oni predstavljaju svjedočanstvo o prošlosti Bosne i Hercegovine. Spomenici antičkog i rimskog perioda, sačuvani su samo djelimično, dok na srednji vijek podsječaju nas samo neki utvrđeni gradovi i nekropole stečaka Najstarije spomeničko nasljeđe na tlu Bosne i Hercegovine potiče iz paleolita, iz tog perioda imamo dva nalazišta i to: Kadr u Svilaju kod Bosanskog Broda i kod ušća Usore u blizini Doboja. Nalazišta iz doba Neolitske kulture u BiH su češća i ima ih na 12 lokaliteta, od kojih je neolitsko naselje Butmir-“butmirska kultura”, najpoznatije. Prema podacima navedenim u Studiji dugoročnog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, na području BiH pored navedenih nalazišta iz paleolita i neolita, imamo i više lokaliteta predhhistorijskih arheoloških nalaza(94), lokaliteta antičke Grčke (13), objekata-lokacija iz Rimskog perioda (78) lokalitet iz bronzanog perioda (1) i preko 60.000 stećakasrednjovjekovnih memorijalnih spomenika BiH, koji predstavljaju izuzetnu i originalnu pojavu u umjetnosti Srednjeg vijeka na ovim prostorima. Od svih navedenih lokaliteta, za prezentaciju turistima osposobljeni su samo lokaliteti: Radimlja kod Stoca, Boljina i jedna kod Čevljanovića. Kulturno-istorijski spomenici Donošenje odluke za preduzimanje putovanja, znači i očekivanje određenog učinka sa tog putovanja, odnosno, zadovoljenje određene potrebe. U slučaju kad je motiv putovanja kulturno-istorijska baština jedne zemlje, znači, zadovoljenje kulturne potrebe. Prema tome, preduzimanje turističkog putovanja zbog obilaska kulturnih vrijednosti, rezultat je kulturnog razvoja turiste, koji proizilazi između ostalog, i iz formirane potrebe za upoznavanjem određenih turističkih privlačnosti. Zbog toga je u međunarodnim turističkim kretanjima od posebnog značaja izbor pravca koji će biti obuhvaćen turističkim putovanjem. Kulturno-istorijski spomenici, stiču pravu društvenu i turističku vrijednost, tek kad budu uključene u turistička kretanja i kad postanu dostupne turistima, koji zbog njih poduzimaju putovanje. Na taj način, kulturno-istorijski spomenici jedne zemlje postoje, ne samo kao izvor i 36 Zbornik radova objekat saznanja, već i pokazatelj kulturnog nivoa stanovništva i zemlje u cjelini. Kulturna baština Bosne i Hercegovine nastala je kao rezultat osvajačkih pohoda koji su se na ovim prostorima odvijali. Tako, otkrivajući tragove njihovog življenja na području Bosne i Hercegovine, otkrivamo i nivo njihove kulturne zrelosti u tom periodu. Znamo da je geografsko težište bivše Jugoslavije bilo u blizini Sarajeva. Međutim, ako detaljnije analiziramo geografsku kartu Evrope, zapazit ćemo da negdje u centar Bosne pada i težište daleko šireg regiona: iz srca zapadne Evrope, iz Pariza, ili sa obala La Manša pravac usmjeren prema Istambulu kao težištu bliskog Istoka, prolazi Bosnom-približno putem AVNOJ-a i dalje u nastavku nekadšnjim Carigradskim drumom. Isto tako, ako potražimo logičnu vezu iz sjeverne Evrope, negdje iz Berlina i Varšave-sa težištem Sredozemlja, što pada u okolinu Napulja, i opet ćemo presjeći Bosnu, približno dolinom istoimene rijeke. Upravo u tim kontinentalnim tokovima ljudskih kretanja, a to znači kretanja kulture i civilizacije, leži ključ bosanskog kulturnog fenomena, ključ razumijevanja suprotnosti koje se ovdje isprepliću i ključ savremene ekonomske turističke ponude i potražnje ove zemlje. Ta izvanredna riznica Bosne i Hercegovine, to ogromno i vrijedno kulturno nasljeđe, treba da u turizmu zauzme sasvim određeno mjesto. Ali, ovi značalni spomenici nemaju onu ulogu koju bi trebali imati. Nemaju je najprije zbog toga što ne postoji sistemska i utvrđena politika turističke valorizacije znamenitosti ove vrste. Valorizacija koja se ne bi odnosila samo na osnovna, jednostrana i parcijalna turistička aktiviranja, već i na kompleksnije rješavanje i prezentovanje ovih turističkih vrijednosti putem uređenja i konzervacije, obezbjeđenja specifičnih receptivnih uslova boravka, obezbjeđenja osnovne saobraćajne dostupnosti i povezanosti, uključenja kulturno-istorijskih spomenika u agencijske aranžmane, i najzad, znatno šire i savremenije turističke propagande i informisanja o ovim kultorno-istorijskim vrijednostima Bosne i Hercegovine. Prema Studiji dugoročnog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, svi kulturno-istorijski spomenici u ovoj zemlji, podijeljeni su u nekoliko skupina, koje čine: stari gradovi (tvrđave ), urbane cjeline, ruralne cjeline, crkve i manastiri, džamije i tekije, javna profana arhitektura i stambena arhitektura 37 U ovoj studiji dalje su navedena mjesta i objekti. primijenjene i dekorativne islamske umjetnosti; umjetnost zapadnih škola, etnologijamaterijalna kultura, etnologija-duhovna kultura, i zbirka ikona U Studiji se dalje, daje pregled: muslimanskih greblja (nišani i turbeta), grebalja i nišana, tubreta, spomen-obilježja NOR-a i revolucije, i muzeji, galerije, ahrive, biblioteke i zbirki. Osnovna karakteristika spomenika kulturne baštine, kao turističkih vrijednosti je ta što se oni ne troše, dok zadovoljavaju turističke potrebe. Oni potrebe turista zadovoljavaju putem razgledanja, upoznavanja i informiranja. Ovakav način turističke valorizacije ovih turističkih vrijednosti, koja proizilazi iz njihovih atraktivnih obilježja, ne iziskuje potrebu dužeg zadržavanja posjetilaca na jednom mjestu. Dakle, sadržaj turističke ponude koja, pored razgledanja i informiranja, treba da sadrži i druge bitne elemente, kao što su organizacija prodaje suvenira, ugostiteljske usluge i druge aktivnosti koje doprinose ekonomskoj valorizaciji ovih turističkih vrijednosti. Aktivne kulturne ustanove Kultura i turizam višestruko su povezani. Strukturu turizma kao društvenog fenomena čini međuodnos nekoliko kultura (domaćina, gostiju, turističke kulture), a kulturne su atrakcije i atraktivnost važan privlačni motiv dolaska turista u neku zemlju, (B. Jokić 1996) Kultura, kulturne vrijednosti i kulturna dobra u Bosni i Hercegovini stvarani su kroz vijekove. Kao rezultat burnih događaja na prostorima naše zemlje, tragove raznih kultura nalazimo u svim krajevima Bosne i Hercegovine. Mnogi objekti, predmeti, pojave i događaji nastali u prošlosti, rezultat su ljudskog stvaralaštva koji nam omogućuju da o vremenu kad su određeni objekti ili predmeti stvarani, donosimo sud o ljudima koji su njihovi stvaraoci (graditelji). Jer su ta djela nastala kao izraz duhovne i materijalne kulture vremena u kojem su nastala. Iz tih razloga slobodno možemo kazati da je kulturno dobro širi pojam od pojma kulturnohistorijski spomenik. 38 Zbornik radova Da je definisanost pojma “kulturno dobro” širi pojam od kulturnoistorijskog spomenika govori primjer Sarajevske “HAGADE” jevrejske vjerske knjige pisane i crtane na pergamentu, starim sefardskim pismom u Španiji u l3 i l4. vijeku. Ova knjiga je kulturno dobro a nije kulturno - istorijski spomenik. Kulturna dobra su u stvari i tvorevine materijalne i duhovne kulture koja imaju takva svojstva da su od posebnog značaja za umjetnost, kulturu, istoriju-jednog društva, te se ona najznačajnija stavljaju pod posebnu društvenu zaštitu. Razvoj kulture na prostorima Bosne i Hercegovine Da bi smo prikazali razvoj kulture na prostoru Bosne i Hercegovine, učinit ćemo kratak pregled stvaranja kulturnih organizacija u prošlosti. Do 1878. godine u Bosni i Hercegovini nije bilo, u današnjem shvatanju profesionalnih kulturnih ustanova, osim nekoliko amaterskih pokušaja organiziranja kulturno-umjetničkih djelatnosti u okviru pojedinih konfesionalnih zajednica. Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, dolazi do formiranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. god. Formirana su u nekoliko većih gradova i kulturna društva “Prosvjeta”, “Gajret”, “Napredak”, “Uzdanica” i pjevačka društva “Sloga”, “Gusle”, “Hrvoje” i ”Trebević”. U 1905. godini formira se radničko kulturno društvo “Proleter” kao protuteža ranije formiranim nacionalnim kulturnim i pjevačkim društvima. Narodno pozorište u Sarajevu, kao najstarije profesionalno pozorište, otvoreno je 22. oktobra 1921. godine u zgradi koja je izgrađena nekoliko decenija ranije. Ovo ne znači da u Bosni i Hercegovini nije ranije bilo pozorišnih predstava. U zgradu Narodnog pozorišta u Sarajevu dolazile su mnoge putujuće pozorišne trupe, a isto tako i u druge gradske centre u Bosni i Hercegovini. Međutim, tek od 1921. godine, pozorišni život u Bosni i Hercegovini počinje teći normalnim tokom, kako to zaslužuje jedan veliki grad, kakav je Sarajevo. Poslije formiranja pozorišta u Sarajevu, dolazi do otvaranja pozorišta i u ostalim većim gradovima BiH: Tuzli, Banjoj Luci, Zenici, Mostaru i dr. Entografski muzej u Banjoj Luci osnovan je 1930. godine i posjeduje vrijednu zbirku entografske građe koja će postati embrion kasnije osnovanog Muzeja Bosanske krajine. 39 Po završetku Drugog svjetskog rata osnovan je Muzej revolucije BiH i Muzej Mlade Bosne u Sarajevu, kao i muzeji i galerije u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Razvoj muzičke i likovne kulture, baleta i filharmonije, svoj pravi procvat doživljava tek po završetku Drugog svjetskog rata s tendencijom usavršavanja kadrova i uspostavljanja saradnje sa u Evropi poznatim ustanovama ove vrste (Bečka filharmonija i dr.) Renomirane umjetničke kuće i njihovi ansambli, pozorišni, baletski i muzički, interesantne su privlačnosti većih gradova ka kojima su često usmjerena kretanja nekih grupa ili pojedinaca, pa se mogu smatrati veoma atraktivnim znamenitostima koje gradovi posjeduju i koje često određuju karakter tokova prema ovakvim gradovima Što su umjetničke kuće ili ansambli više renomirani, utoliko imaju i veći turistički značaj. Neke od ovih umjetničkih institucija, prevazilaze bosanskohercegovačke okvire i svrstavaju se u prvorazredne evropske umjetničke ustanove (sarajevska filharmonija, balet i opera). Veoma je mnogo domaćih turista iz unutrašnjosti zemlje, kao i stranih posjetilaca, koji svoje putovanje u Sarajevo, Banja Luku ili Mostar čine i sa ciljem doživljavanja vrhunskih umjetničkih djela u izvođenju ovakvoih kvalitetnih ansambala, pa je neophodno o tome više voditi računa prilikom aranžiranja određenih turističkih kretanja (zar mnogi turistički tokovi ka Milanu, Beču, Moskvi ili Bambergu nisu dobrim dijelom usmjereni i zbog Skale, Bečke opere, Baljšoeg teatra ili Bamberških simfoničara?). Objekti sakralne arhitekture Građevine sakralne arihitekture, manastiri, crkve, đžamije i katedrale, nesumljivo prestavljaju najbrojnije i po sadržini najatraktivnije antropogone turističke znamenitosti u našoj zemlji. Neke od njih prestavljaju jedinstvene turističke objekte kakvi se sreću malo gdje na tlu Evrope (Jevrejska sinagoga u Sarajevu i sl.). Njihov značaj izražen je najprije u njihovij visokoj umjetničkoj vrijednosti i specifičnom održavanju umjetničkih težnji i društveno-ekonomskih prilika epohe u kojoj su nastali. 40 Zbornik radova Vrijeme u kome su sagrađeni i stilovi u kojima su ih znani i neznani neimari i umjetnici oblikovali veoma su različiti. Ali se ipak može razlikovati nekoliko škola, odnosno umjetničkih pravaca kojima ove građevine pripadaju, od kojih su najvažnije Primorska i Raška, (manastir Lovnica kod Šekovića iz 13 vijeka orijentalna i dr. i manastir Tvrdoš i Dobričko iz 15. vijeka). U vremenu turske uprave ovim prostorima, pored izgradnje džamija, grade se i crkve koje se ukrašavaju freskama i ikonama, tako nastaje prepoznatljiv stil slikarstva (težačka ikona u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu), po uzoru na gradovea iz Srednje i Zapadne Evrope od XVIII vijeka, kao i noviji umjetnički pravci: barok, klasicizam,i dr., pa su u tim stilovima zidane brojne i vrijedne građevine islikane freskama i ikonama i ukrašene dekorativnom plastikom. Iz ovog perioda na tlu Bosne i Hercegovine ostale su mnogobrojne đžamije , među kojima Begova đžamija u Sarajevu sgrađena 1531 god. ima najveću turističku vrijednost. Turističke manifestacije Imajući u vidu izvjesne protivrječnosti u turizmu, možemo konstatovati da turistička kretanja doživljavaju velike kvantitavne i kvalitativne promjene u svojoj strukturi. Ljudi sve više putuju i tako turizam postepeno postaje primarna potreba. Javljaju se novi motivi putovanja, a samim tim i novi oblici turističkog prometa, koji dovode do promjena, kako na strani turističke potražnje, tako i na strani turističke ponude, koja nastoji da svoje kapacitete iskoristi, a sadržaj usluga što više prilagodi i približi zahtjevima i potrebama određenog tržišnog segmenta. Kada analiziramo potrebe tržišnih segmenata, neophodno je da obuhvatimo i brojne elemente društvenog i ekonomskog karaktera turizma. Utoliko prije, što je manifestacioni turizam, društveno-ekonomski fenomen, koji svakodnevno dobija sve veći značaj, jer se sve veći broj osoba direktno uključuje u ovaj vid turizma, intenzivnije u posljednjim decenijama proteklog vijeka. Za manifestacioni turizam bitno je da su učesnici u najvećem broju osobe sa visokim platežnim mogućostima. Te, stog aspekta treba posmatrati efekte manifestacionog turizma. Govoriti o profitu ostvarenom po osnovu manifestacionog turizma, veoma je teško, s obzirom da se nepredviđeno pojavljuju novi motivi turističkih kretanja, a oni imaju 41 znatne uticaje na turistički promet. Sve ovo dovodi do međusobne isprepletenosti raznih oblika turističkih kretanja, tako da se na određenim manifestacijama, uključuju i druge vrste turizma. Tako se tokom trajanja neke manifestacije, turisti koji su u mjestu održavanja iste, uključuju u obilaske kulturno istoriskih spomenika, prave izletničke ture a većina se tih učesnika opredijeli da svoj boravak u gradu u kome učestvuju na određenoj manifestaciji, produži za jedan ili više dana, po završetku manifestacije. su: Najpoznatije manifestacije koje su u Bosni i Hercegovini održavaju “Sarajevska zima” Baščaršijske večeri, “Višegradska staza” “Ljeto na Vrbasu “Grmečka korida” “Dučićeve večeri poezije” u Trebinju, “Sabor izvornog narodnog stvaralaštva”. U Tesliću, na prostorima banje “Vrućice i dr. Sve ove turistike manifestacije, tokom svog trajanja, postaju mjesta povezana jednom stvaralačkom akcijom-otvaranja kulturnih riznica za sve putnike namjernike iz zemlje i svijeta, za svakog građanina. Ove manifestacije omogućavaju realizaciju nekih istinskih ljudskih potreba građana svijeta, da: ljudski susret bude radost otkrića, i da poznanstva nemaju vijek snježne pahuljice. Iz čega proizilazi da su turističke manifestacije nastale kao izraz cjeline kulturnih potreba življenja u savremenom centru, gradu koji po njima postaje prepoznatljiv. Turističke manifestacije postaju nezaobilazan znak života i razvoja mjesta u kojem se održavaju, u svim oblastima koje grade njen program: muzičko-scenske djelatnosti, likovne manifestacije, kulturna baština, kulturno-naučni susreti, zabavni i sportski programi, poetika prostora i dr. 42 Zbornik radova ZAKLJUČAK Pored putovanja koja se preduzimaju u svrhu odmora i rekreacije, kultura kao motiv koji pokreće mnoge ljude iz dana u dan sve je izraženiji. Mjesta bogata kulturnim sadržajima, arheološkim nalazištima ili drugim sadržajima koji karakterišu kultuno-istorijsku baštinu jeden zemlje, postaju sve popularnija, jer za posjetioce predstavljaju osjećaj jedinstvenosti i potpunog doživljenja, čemu teži najveći broj posjetilaca ovakvih mjesta. Mjesta, koja mogu zadovoljiti ovako izražene potrebe turista u Bosni i Hercegovini ima više, ali se ona susreću s mnogim specifičnim problemima, koji su rezultat neorganizovanosti turističkog sektora u ovoj zemlji, nedostatku ekonomske pomoći, kao i nedostatku brige i sredstava za njihovo održavanje od strane opštinskih, kantonalnih i entitetskih organa. Ovakav odnos državnih struktura, navodi nas na zaključak, da neovisno o tome koliko je vrijedna kulturno-istorijska baština i ostale turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine, ako se ne bude utvrdila politika razvoja turizma na svim nivoima u zemlji i u skladu s istom i strategija razvoja turizma, ove će vrijednosti služiti same sebi, a ne turistima koji trebaju da dolaziti da ih obilaze i posjećuju. Zato, ako za turističku politiku kažemo da predstavlja ukupnost smišljenih akcija i aktivnosti usmjerenih na definisanje i realizaciju koncepcije razvoja turizma, shvatit ćemo u kojoj mjeri moraju biti koordinirane akcije nosioca i izvršioca politike razvoja ove privredne grane. Drugim riječima, državna intervencija u cilju valorizacije kulturnoistorijske baštine naše zemlje je neophodna. Kažemo neophodna, iz razloga što konkurentnost Bosne i Hercegovine na međunarodnom turističkom tržištu, nacionalni interes i složena priroda turističke ponude, faktori su koji državnu intervenciju u cilju razvoja turističkog prometa čine neophodnom. 43 Literatura • Alzua A., O´Leary J. and Morison A. (1998) Cultural and heritage tourism: identifying niches for international travellers, Journal of Tourism Studies 9(2)2-13. • Cogliandro, G. (2001) European Cities of Culture for the Year 2000. Association of the European Cities of Culture of the yar 2000. • Dragica Ahmetović - Tomka, Turistička promocija kulturnih dobara, Zbornik radova Instituta za geografiju, PMF Univerziteta u Novom Sadu 1998. • European Commission (Education and Culture Directorate General (2000) Culture 2000 programme. The European Capital of Culture, Brussels, Europenean Parliament and Council. • Jokić, B.,(1996) Poslovna kultura u turizmu, Turizam br. 7-8, Institut za turizam Zagreb. • Kujundžić E. (2001) Memoria bosniaca - Reference of Bosnia and Herzegovina, Međunarodni centar za mir, Sarajevo. • Richards G. (1996) (ed) Cultural tourism in Europe. Wallingford, CAB International. • Richards G. (1999) (ed) Europen cultural tourism: petterns and prospects. U: Dodd D. i van Hemel A. (eds) Planing cultural tourism in Europe. Amsterdam, Boekman, Foundation and Ministry of Education, Culture and Sciece (16-32). • Richards G.(ed) (2001) (ed) Cultural attractions and in European tourism. Wallingford, CABI Publishing. • Studija dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, Urbanistički zavod BiH, sveska 4. 44 Zbornik radova DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I HERCEGOVINE FOREIGN DIRECT INVESTMENT IN TOURISM OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr sc Ismet Velagić Komisija za koncesije BiH Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ Travnik ___________________________________________________________ SAŽETAK: Prioritet privrede Bosne i Hercegovine je razvoj turizma i realizacija značajnih projekata sa turističkim sadržajima. U narednom periodu, očekujemo priliv direktnih stranih ulaganja, kroz privatizaciju turističkih objekata, izdavanja koncesija, i jačanje javnoprivatnog partnerstva. Investicioni projekti sa turističkim sadržajem odnose se na: zimski turizam, razvoj seoskog turizma, izgradnja hotelskih kapaciteta i moderne luke u Neumu. U skladu sa regionalnim razvojem turizma, uraditi projekcije investicija i stranih ulaganja po lokalnim zajednicama i ruralnim područjima, sa svom potrebnom infrastrukturom. Ključne rijeći: strana ulaganja, koncesije, projekti, javno-privatno partnesrstvo, nova ulaganja. ABSTRACT: The priority of the Bosnia and Herzegovina is tourism development and implementation of major projects and tourist attractions. In the future, we expect the inflow of foreign direct investment through privatization of tourism facilities and concessions, and strengthening public-private partnership. Investment projects with the tourist attractions are as follows: winter tourism, rural tourism, construction of hotel facilities and a modern port in Neum. In accordance with the regional tourism development, to do projections of investment and foreign investment in local communities and rural areas, with the necessary infrastructure. Keywords: foreign investments, concessions, projects, publicprivate partnesrstvo, new investment. ___________________________________________________________ 45 UVOD Pod održivim razvojem (Sustainable Development) podrazumjevamo uravnotežen ekonomski, socijalni, i kulturni razvoj bez ugrožavanja životne sredine čime se i budućim generacijama omogućava razvoj na istom ili višem nivou kao i sadašnjem. Kod definisanja održivog turizma najprihvatljivije je sljedeće: ostvarenje ekonomskog profita, očuvanje socijalnog integriteta lokalnih zajednica, zaštita životne sredine, optimalno zadovoljenje turističkih potreba. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, dva su cilja koje turizam treba da ispuni u narednom periodu: povećanje zaposlenosti i zaštita životne sredine. Jedan od instrumenata za ostvarenje ciljeva jesu strana ulaganja. Razlog niskog nivoa stranih ulaganja, u turizam Bosne i Hercegovine, je neriješena privatizacija sektora turizma, tako da veliki strani investitori zabilaze BiH, i nisu spremni ulagati kapital u izgradnju infrastrukture i smještajnih kapaciteta. Udio investicija u turističke sadržaje u ukupnim investicijama je zanemarljiv. Analizom potencijala i atraktivnosti BH-regiona, također, postoji nizak udio stranih ulaganja u turizam u ukupnim direktnim stranim ulaganjima. Približavanjem Evropskoj uniji ukupna ulaganja u turizam trebaju se značajno povečati. Do povećanja stranih ulaganja treba doći zbog boljeg imidža države, smanjenje političkog rizika, veće efikasnosti privrede, i zadovoljavajuće zaštite životne i radne sredine. Turizmu treba pomoć Vlade, kakvo je stanje budžeta, teško da takvu pomoć može dobiti, ali treba stvarati prostor za domaće i strane kompanije koje žele da investiraju u turističke sadržaje. Potrebno je ulaganje u promociju turizma lokalnih zajednica i regija, kao što je promocija na internetu. Da bi privukli strana ulaganja u sektor turizma potrebno je smanjiti parafiskalna i neporezna davanja, predložiti smanjenje PDV-a u turizmu. Vijeće ministara, vlade entiteta, kantona treba, u tome, da daju svoj doprinos, da u tome sudjeluje lokalna zajednica, koje sa ukupnim investiranjem u turizam mogu očekivati razvoj cijelokupne privrede. U posljednjoj dekadi direktna strana ulaganja u turizam ne postoje, buduća ulaganja treba da budu kvalitetna, po obimu i obliku, kako bi se uradila infrastruktura, iskoristili slobodni kapaciteti, povećali prihodi, na taj način povečali tržišnu i društveno-ekonomsku rentabilnost ulaganja. Kada se poveća rentabilnost turističkih sadržaja, i razviju nove usluge, 46 Zbornik radova povećat će se priliv stranih ulaganja, sigurnost, i smanjiti rizik ulaganja. Da bi povećala direktna strana ulaganja u turizam, BiH treba privatni sektor izvući iz sive ekonomije i zakonski urediti Javno privatno partnerstvo, koristiti IPA-fondove. Za kvalitetna strana ulaganja treba stvoriti povoljnu klimu. Investitor kada ulaže u drugu zemlju, cilj ulaganja je rentabilnost, i da se uloženi kapital vrati u što kraćem vremenu. U radu smo prikazali metode koje koristimo za izračunavanje dobiti i vremena potrebnog za povrat sredstava. U BiH, na svim nivoima vlasti, potrebno je da se uvežu svi sektori koji bi stvorili kvalitetan turistički proizvod, gdje bi strani investitor uložio sredstva ne samo u turistički objekt, već realizovao i druge nove (grinfild) projekte. Razvoj turističke privrede i stranih ulaganja, zasniva se na značajnim turističkim potencijalima, i da je turizam perspektivna privredna grana. U isto vrijeme prisutna su ograničenja koja djeluju na razvoj i ulaganja u takvu oblast: 1) Nedostatak finansijskih sredstava za izgradnju turističke infrastrukture. 2) Ne postojanje Strategije razvoja turizma BiH. 3) Loše saobračajnice. 4) Nedovoljna promocija BH-turizma na stranom tržištu. 5) Potrebno je utvrditi ciljeve koji će omogučiti da BiH postane privlačna destinacija. Ciljevi su sljedeći: a) omasovljenje turističkog prometa, kroz planiranje i relizaciju aktivnosti, b) podsticati investicije u svi oblicima u turizam, naročito direktna strana ulaganja, povečati konkurenciju turističkog sektora, smanjiti cijene, povećati kvalitet u odnosu na okruženje. U narednom periodu, od strane Ministarstva turizma Vlade FBiH, očekuje se relizacija projekta turističkog sadržaja, rast priliva direktnih stranih ulaganja kroz privatizaciju turističkih objekata, i izdavanje koncesija na duži vremenski period. Priliv stranih ulaganja bazira se na aktivnostima vlada entiteta i Agencije za promociju stranih investicija, i njihovim planovima: 1) Plan razvoja turizma u BiH sadrži: prijedloge razvoja regiona pogodnih za turizam, lokacije za investiranje, profil stranih i domaćih investitora. Regioni su: - 20. km morske obale sa gradom Neumom, s ciljem razvoja morskog turizma, - centralni (planinski) dio sa mogučnošću razvoja seoskog i zimskog turizma, - ravničarski dio (ravnomjeran regionalni razvoj). 2) Smanjiti administrativne barijere i povećati zaštitu privatne imovine pri izgradnji objekata. 47 3) Izgradnja i opravak infrastrukture u cilju povezivanja i korištenja turističkih sadržaja, realizacija infrastrukturnih projekata u oblasti saobračaja i infrastrukturnog povezivanja regiona. 4) Stvaranje dodatnih podsticaja za priliv direktnih stranih ulaganja i ulaganje domaćeg kapitala. Investicioni projekti sa turističkim sadržajem, u BiH, odnose se na: zimski turizam, izgradnja ski staza s vještačkim snijegom; razvoj seoskog turizma s ponudom zdrave hrane; izgradnja hotelskog naselja i moderne luke za prihvat turističkih brodova u luci Neum. U BiH potrebno je: projektovati kvalitetne turističke centre, - uraditi projekcije investicija po opštinama, - investirati u građevinske i infrastrukturne projekte. Lokacije pogodne za nova ulaganja su planine Jahorina, Bjelašnica, Igman, Kupreška visoravan, Vlašički plato, Vranica, rijeke Una, Vrbas, Neretva. Prema preporukama OECD-a potrebno je izraditi targetiranu strategiju, s ciljem kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajni mjera, u skladu s modelom, obimom, i strukturom investicija, koja se žele privuči u određenu lokalnu zajednicu, i regiju. Turizam je perspektivna privredna grana, i prepoznat je kao strateški sektor. Nameće se potreba strateškog pristupa u planiranju i podsticaju direktnih stranih ulaganja u turizam BIH. U cilju poticanja stranih ulaganja i stvaranju povoljne investicione klime, doneseni su: „Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH“, zakonom se želi odrediti jasna, transparetna, stabilna politika i pravni okvir u svrhu zaštite stranih investitora, „Zakon o carinskoj politici“, „Zakon o porezu na dobit“, „Zakon o porezu na dobit“, „Zakon o koncesijama BiH“, „Zakon o deviznom poslovanju“. 48 Zbornik radova KARAKTERISIKE I ZNAČAJ STRANIH ULAGANJA Jedna od definicija stranih ulaganje glasi „To su autonomne transakcije dugoročnog kretanja kapitala motivisane ekonomskim intersom“. Sredstvo putem kojih svaka ekonomija podstiče proizvodnju, zaposlenost, smanjuje siromaštvo. U ovom radu istražujemo značaj direktnih stranih ulaganja, kao najznačajniji oblik stranih ulaganja. U užem smislu, podrazumjevaju ulaganje radi obavljanja profitabilne djelatnosti na teritoriji jedne države. Predstavljaju značajan izvor kapitala, doprinose efikasnom organizovanju proizvodnje i usluga u lokalnim, regionalnim, i svjetskim razmjerama. Interes za privlaćenje stranih investicija pokazuju sve zemlje, među kojima postoji konkurencija. Zašto? Zato što utiču na ekonomski rast, a efekti se razlikuju od oblika i lokacije ulaganja. Strana ulaganja omogućuju najbrži razvoj zemlje, regiona, lokalne zajednice, putem kojih se podstiče proizvodnja i usluge, zaposlenost, infrastruktura, smanjenje siromaštva. Prva pozitivna veza, ogleda se da strani kapital podstiče domaće investicije, druga veza utiče na konkuretnost domaće privrede, njenu otvorenost i strukturu razmjene, u smjeru da raste dio proizvoda i usluga intezivnih znanjem, u odnosu na proizvode intezivne sirovinama i radno-intezivne proizvode. Zbog čega dolazi do rasta direktnih stranih ulaganja? Kod direktnih stranih ulaganja ne radi se o običnom transferu kapitala iz jedne zemlje u drugu, pod tim podrazumjevamo investicioni paket koji sadrži, osim kapitala, tehnologiju, marketing, menadžerska znanja, pristup tržištima, povećanje zaposlenosti. Pored toga, zbog većeg rizika znatno se povećava prilika za ostvarenje profita i omogućava razmjena znanja. Značaj direktnih stranih ulaganja u svijetu raste, poseban značaj takvoj problematici su posvetile Ujedinjeni narodi: Konferncijom o trgovini i razvoju, koji podnose poseban investicijski izvještaj (World Investment Report), u kojem postoje značajni aspekti direktnih stranih ulaganja i njihov uticaj na ekonomije zemalja. Bosna i Hercegovina, koja je privukla određeni ali ne zadovoljavajući iznos stranih investicija. Većina kapitala investirano je u preuzimanje vlasničkih udjela putem privatizacije. Nedostaju potpuno nova ulaganja (greenfield-investment) u turističke projekte i izvozno orijentisanim sektorima. Jedan od uzroka neuspjeha sa stranim ulaganjima je što nema strategije razvoja, ciljeva, niti adekvatne makroekonomske politike koja bi 49 implementirala te ciljeve. Zbog toga ni visina niti učinci direktnih stranih ulaganja nisu dostigli željeni nivo. OBLICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA Direktna strana ulaganja mogu se realizirati u različitim oblicima. Najčešći je osnivanje preduzeća, afilijacije matične kompanije, u drugoj zemlji koja je u potpunom vlasništvu ulagača ili kupovinom preduzeća, odnosno djela preduzeća. Osnivanje novog preduzeća u inostranstvu se definiše kao grinfild investicija, to je direktno investiranje u potpuno novi pogon, odnosno djelatnost, greenfield investment7. Dok se investiranje u postojeće preduzeće ostvaruje putem spajanja i kupovinom, s tim što je značaj modela (merger and acquisition, M&A) vremenom sve veći, odnosno, kupovina ili spajanje domaćeg preduzeća s postojećom firmom u inostranstvu, tzv. brownfield investment. Poseban oblik, ulaganja, je zajedničko poslovno ulaganje (joint venture) u kojima učestvuju partneri iz različitih zemalja koji ulažu sredstva sa ciljem zajedničkog rada, snošenje rizika i podjele ostvarenog profita. Jedan od oblika investiranja u turizam jesu koncesije, koje se mogu ugovoriti na 30+20 godina. Istraživanja pokazuju da koncesijama možemo obezbjediti kapital, obnoviti, i staviti u funkciju mnoge turističke objekte. Od koncesijskih naknada država može zaraditi značajna sredstva, gdje bi lokalna zajednica dobila odgovarajući iznos. Posebne aktivnosti treba posvetiti koncesijama u privlačenju direktnih stranih ulaganja, zbog toga što mnoga turistička dobra mogu se koristiti putem koncesionih aranžmana. Država i lokalna zajednica ne može uvijek efikasno koristiti monopolska prirodna dobra, tako da se ustupaju na eksploataciju domačim i stranim preduzećima. Zakonom o koncesijama BiH propisuje se: a) način i uslovi pod kojim se mogu dodjeliti koncesije, b) nadležnost za dodjelu, c) tenderski postupak, d) sadržaj ugovora o koncesiji, e) prava i obaveze koncesionara. Cilj zakona je da stvori transparentan pravni okvir i stvaranje uslova, kojima se domaćim i stranim investitorima, mogu dodjeljivati koncesije, i stimulisati ulaganja stranog kapitala u oblast turizma. Koncesija je pravo koje koncendent daje koncesionaru u cilju izgradnje infrastrukture i/ili pružanja usluga, eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima, i uslovima o kojima se koncendent i koncesionar dogovore. 7 Direktno investiranje u potpuno novi pogon, odnosno djelatnost (Greenfield investment). 50 Zbornik radova Direktna strana ulaganja putem koncesija u BiH nisu zadovoljavajuća, naročito koncesije u infrastrukturnim projektima, koji predstavljaju uslov za priliv stranih ulaganja u sektor turizma. Istraživanja su pokazala da postoji relacija koncesija i direktnih stranih ulaganja. Koncesije, kao jedan od načina investiranja stranog kapitala, mogu imati značajnu ulogu u otvaranju BH-privrede i međunarodnoj razmjeni kapitala, roba, i usluga. Za uspostavljanje koncesionih odnosa, sa stranim investitorima, potrebni su zakoni i poticaji za ulagače, povoljni uslovi investiranja, veći stepen sigurnosti ulaganja, mogućnost sticanja dobiti, što bi omogučilo veči priliv stranih ulaganja, i brže uključivanje u međunarodnu podjelu rada. MOTIVI PRIVLAČENJA STRANIH ULAGANJA U SEKTOR TURIZMA Motivi primaoca, direktnih stranih ulaganja, sastoje se u poređenju društvenih koristi i troškova koja su prouzrokovala direktna strana ulaganja, te u cilju da društvene koristi budu veće. Osnovni motivi privlačenja stranih ulaganja su: kapital, tehnologija, tržište, upravljanje. - Kapital, motiv privlačenja stranog kapitala ogleda se u tome da strana ulaganja donose finansijske resurse u zemlju domaćina. Prilivi, direktnih stranih ulaganja, su stabilniji i lakše ih je servisirati nego komercijalne kredite, na kraju se radi o dugoročnim projektima i ulaganjima. - Tehnologija, direktna strana ulaganja zemlji domaćinu donesu novu tehnologiju, na taj način povećava se efikasnost korišćenja postojeće tehnologije, odnosno, nova tehnologija prilagođava se lokalnim uslovima. U takvim uslovima javlja se dodatni motiv zemlje domaćina: formiraju lokalne istraživačko-razvojne kapacitete; poboljšaju tehnologiju kako se pojavljuju inovacije i mjenja potrošnja; stimulišu tehničke promjene u lokalnim preduzečima, dobavljačima, klijentima i konkurentima, obezbjeđujući im pomoć, služeći im kao model ili inteziviranjem konkurencije. - Pristup tržištu, zemlje domaćini mogu da obezbjede pristup izvoznim tržištima, kao i za robu koja se već proizvodi u zemlji domaćina, neovisne od direktnih stranih ulaganja. Dakle, direktna strana ulaganja, pomažu zemlji domaćinu da pređu sa domaćeg na međunarodno tržište, kao i stvaranje novih aktivnosti koje eksploatišu komparativne prednosti zemlje domaćina. Rast izvoza pruža koristi tehnološkog učenja, ekonomije obima, konkuretnih podsticaja i tržišne integracije. 51 -Vještina upravljanja, direktna strana ulaganja omogućuju zapošljavanje i indirektni pristup pojedincima sa naprednim vještinama i znanjem, zatim, mogućnost transfera takvih vještina i znanja na međunarodno tržište, šaljući svoje eksperte i organizujući treninge, koji donose konkurentske prednosti sektoru turizma. Dodatnim motivima, vlada i lokalna zajednica, usmjerava investicije u regije i određene turističke sadržaje. Pored poreskih i carinskih olakšica, stranim investitorima, omogućuje se dodjela zemljišta, i osiguranje potrebne infrastrukture. Izbor motiva zavisi od ciljeva lokalne privrede, šta vlada želi da ostvari, koje destinacije da razvija? Nekada motiv može da bude razvoj ruralnog turizama, nekada samo zdravstvenog, sportskog, zimskog, vjerskog. Kranji motiv je povećanje ukupnih investicija, povećanje iskorištenosti slobodnih kapaciteta, zapošljavanje, konačan cilj je rentabilnost poslovanja sektora turizma. OCJENA EFEKATA STRANIH ULAGANJA NA ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA Ocjena opravdanosti realizacije projekata u okviru, direktnih stranih ulaganja, predstavlja veoma složen postupak, koji obuhvata utvrđivanje svih efekata koji se ostvaruju realizacijom ulaganja. Na osnovu zadanih ciljeva i ocjena donosimo odluku da li određena ulaganja treba realizovati ili odustati, odnosno, treba odlučiti o realizaciji jednog projekta između više alternativnih projekata. Ocjena efekata ulaganja koja obuhvaćaju direktne ekonomske efekte koji ostaju investitoru naziva se finansijskotržišna ocjena. Međutim, prilikom ocjene opravdanosti ulaganja, uvijek treba imati u vidu indirektne efekte, koje projekt donosi državi u kojoj se vrši ulaganja, takva ocjena se naziva društveno-ekonomska ocjena ulaganja, i uzima u obzir sve efekte koje od ulaganja ima država. Da li direktna strana ulaganja utiču na domaće investicije? Dokazali smo da strana ulaganja podstiču domaće investicije, ne samo u oblasti turizma, već u infrastrukturi i poljoprivredi, što možemo predstavati sljedećom vezom: It = f (DSU, BDP) 52 Zbornik radova Investicije u sektoru turizma su u funkciji direktnih stranih ulaganja i stope privrednog rasta. Ako je koeficijent DSU=0,30, njihovo povećanje u brutodruštvenom proizvodu (BDP) za 1%, povećava udio domaćih investicija u BDP za 0,30%. -Direktna strana ulaganja i efikasnost domaćh investicija. Efikasnost, domaćih investicija i direktnih stranih ulaganja, mjerimo koeficijentom efikasnosti investicija, ICOR-om (Incremental Capital Output Ratio). Bruto investicije u bruto društvenom proizvodu ICOR = --------------------------------------------------------------Stopa rasta bruto društvenog proizvoda Koristimo ga za projekciju privrednog rasta i mjerenje efikasnosti investicija u pojedinim sektorima privrede, njegova vrijednost se kreće u rasponu 1-11. Ekonomska nauka kod donošenja odluka o ulaganjima bavi se pitanjima izbora, kako da se ograničeni resuri upotrijebe na najbolji način ako postoji mogućnost njihovog alternativnog korišćenja. Ako političari odrede ciljeve koje treba određenim resursima postići, onda je zadatak ekonomista da pruže analize iz kojih će se vidjeti implikacije alternativnih izbora. Osnovi zadatak analitičara u ocjeni efekata projekata jeste da iskaže veličinu profita koji projekat može da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu «što se smije, a što se ne smije» investirati, već je potrebno analizirati različite scenarije budućih projekata, gdje se fizičkom analizom svih relevantnih tržišnih, tehničko-tehnoloških, lokacijskih i organizacionih faktora te njihovog pretvaranja u finansijske veličine omogućiti sagledavanje prostora i vremena, smanjenja rizika, a samim tim donošonje odluke. Planom ulaganja, analiziraju se troškovi i koristi, korištenjem alternativne upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloživih resursa. Kod takvih metoda potrebno je uzeti u obzir prihvatljivost projekta kako sa stajališta investitora tako i države. 53 da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu «što se smije, a što se ne smije» investirati, već je po analizirati različite scenarije budućih projekata, gdje se fizičkom analizom svih relev tržišnih, tehničko-tehnoloških, lokacijskih i organizacionih faktora te njihovog pretvar finansijske veličine omogućiti sagledavanje prostora i vremena, smanjenja rizika, a sam donošonje odluke. Planom ulaganja, analiziraju se troškovi i koristi, korištenjem altern Finansijska ocjena ulaganja upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloživih resursa. Kod takvih metoda potrebno j u obzir prihvatljivost projekta kako sa stajališta(payback investitora tako i države. Metoda razdoblja povrata sredstava projekta period) Metoda razdoblja Finansijska ocjena povrata ulaganja sredstava projekta izračunava period koji je Metoda razdoblja povrata sredstava projekta (payback period) potreban da projekat povrati uložena sredstva. Formula za izračunavanje Metodapovrata razdoblja povrataglasi: sredstava projekta izračunava period koji je potreban da p perioda sredstava povrati uložena sredstva. Formula za izračunavanje perioda povrata sredstava glasi: t TI n0 e n t NP n0 ep 2 n 8 Kriterij ocjene je najduže prihvatljivo razdoblje povrata investicijskih ulaganja (tm), s k potrebnoocjene uporediti razdobljeprihvatljivo povrata ulaganja projekta (tp). Pri takvoj uporedbi mogu se p Kriterij je najduže razdoblje povrata investicijskih tri (3) situacije: ulaganja (tm), s kojim je potrebno uporediti razdoblje povrata ulaganja tp < Pri tm –takvoj projekt prihvatljiv, projekta (tp). uporedbi mogu se pojaviti tri (3) situacije: tp < tm – projekt je granično prihvatljiv, tp << tm tm –– projekt prihvatljiv, je neprihvatljiv. tp Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraćim periodom povrata sreds tp < tm – projekt je granično prihvatljiv, Neto-sadašnja vrijednost projekta (net-present value, NPV) tp < tm koja – projekt je neprihvatljiv. Druga metoda se koristi u ocjeni projekata, predstavlja zbir godišnjih neto-primi ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u početnoj godini projekta. Formula z Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraćim sadašnju vrijednost glasi: periodom povrata sredstava. 2 Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20. Neto-sadašnja vrijednost projekta (net-present value, NPV) Druga metoda koja se koristi u ocjeni projekata, predstavlja zbir godišnjih neto-primitaka u ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u početnoj godini projekta. Formula za neto-sadašnju vrijednost glasi: t So NPne x II p n n 0 Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijednosti (N mogu pojaviti tri (3) situacije: Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijednosti NSV > 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, (NSV) projekta, NSV gdje se mogu pojaviti tri (3) situacije: = 0, projekt granično prihvatljiv, NSV < 0, projekt neprihvatljiv. NSV > 0, ulaganje u projekt Metoda imaprihvatljivo, dvije značajne prednosti, uzima u obzir cijeli vijek pro vremenskim preferencijama. 8 Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20. 54 Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR) Metoda koristi, internu stopu rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti p rentabilnosti je ona diskontna stopa koja, neto-sadašnju vrijednost pr nulom (0). Formula, interne stope rentabilnosti, glasi: Zbornik radova NSV = 0, projekt granično t prihvatljiv, n So NPne x II pt NSV < 0, projekt neprihvatljiv. n n 0 So NPne x II p Kriteriji za ocjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijednosti (NSV) t i primjenun 0 n e Metoda mogu ima dvije značajne prednosti, uzima u obzir cijeli vijek projekta i So NP x pojaviti tri (3) situacije: Kriteriji zan ocjenu II p i primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijedn vodi računa o>vremenskim preferencijama. n 0 u NSV 0, ulaganje projekt mogu pojaviti tri prihvatljivo, (3) situacije: rijednosti (NSV) projekta, gdje se Kriteriji primjenu metode je iznos neto-sadašnje vrijednosti (NSV) pr NSV =za0,ocjenu projekt prihvatljiv, NSV i>granično 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, mogu tri (3)=neprihvatljiv. situacije: NSVpojaviti < 0, projekt NSV 0, projekt granično prihvatljiv, NSV > 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, Metoda ima dvije prednosti, u obzir cijeli vijek projekta NSV < 0,značajne projekt neprihvatljiv. Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate uzima of return-IRR) NSV = 0, projekt granično prihvatljiv, vremenskimMetoda preferencijama. ima dvije značajne prednosti, uzima u obzir cijeli vije NSV < 0, internu projekt stopu neprihvatljiv. preferencijama. rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti projekta. vijek projektaMetoda i vodikoristi, računa o vremenskim Metoda ima dvije značajne uzima ukoja, obzir cijeli vijek projekta i interne stope (internal rate of return-IRR) Interna Metoda stopa rentabilnosti jerentabilnosti ona prednosti, diskontna stopa neto-sadašnju vremenskim preferencijama. Metoda koristi, internu rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti projek Metoda internestopu stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR) vrijednost projekta, izjednačava sa nulom (0). Formula, interne stope rentabilnosti je ona koristi, diskontna stopastopu koja, rentabilnosti, neto-sadašnjukao vrijednost internu kriterij projekta efikasn ) rentabilnosti, glasi: Metoda Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate ofglasi: return-IRR) nulom (0). Formula, interne stope rentabilnosti, rentabilnosti je ona diskontna stopa koja, neto-sadašnju vrijedno ikasnosti projekta. Interna stopa Metoda koristi, internu Formula, stopu rentabilnosti, kriterij efikasnosti projekta. t stopekao rentabilnosti, glasi: n e interne ijednost projekta, izjednačava sa nulom (0). , 0 NPnstopa x II ptkoja, je ona neto-sadašnju vrijednost projekta, -sadašnje vrijednosti rentabilnosti (NSV) projekta, gdje diskontna se n , NPne x II nulom (0). Formula, internen 0stope 0rentabilnosti, glasi: p Kriterij za ocjenu je t minimalnon nprihvatljiva interna stopa rentabilnosti ( 0 e , Kriterij za ocjenu Kriterij je minimalno interna stopa rentabilnosti stopa ren 0 zaocjenu NPprihvatljiva x je minimalno prihvatljiva r n p ) koji se ocjenjuje, pri takvojinterna uporedbi mogu upoređujemo ISR-projekta ( p II n 0 r kojomupoređujemo a rentabilnosti ( p min r ),, ss kojom r ) koji se ocjenjuje, pri upoređujemo ISR-projekta ( p ISR-projekta koji se ocjenjuje, pri takvoj upore situacije: projekt je prihvatljiv, p minjer - minimalno Kriterij za pocjenu prihvatljiva interna stopa rentabilnosti ( pm obzir cijeli vijek projekta i vodi računa o r uporedbi mogu se pojaviti tri (3) situacije: uporedbi mogutakvoj se pojaviti tri (3) - projekt je prihvatljiv, r p ( pprmin je granično prihvatljiv, p min r - projekt ) rkoji se ocjenjuje, pri takvoj uporedbi mogu se upoređujemop situacije: ISR-projekta r r r projekt je granično prihvatljiv, p p r situacije: p p p min jeminje prihvatljiv, r - r projekt - projekt neprihvatljiv. p min return-IRR) r je neprihvatljiv. p r jepjemin r - projekt projekt granično prihvatljiv, p p Parametar ( prosječnoj kamatnoj stopi na kredite, s tim da vrij p r r)- jednak min min stopa kriterij efikasnosti projekta. Interna ( p minje je prosječnoj stopikredite, na kredite, r ) jednak može biti veći kamatne stope na kamatnoj investicijske čimes adašnju vrijednost projekta, izjednačava sa prosjećne projekt neprihvatljiv. p r iParametar p min r -od dite, parametrapritisak povećava na efikasnost ne smijestope biti manji od, interne kr st može biti i veći od projekta, prosjećnealikamatne na investicijske si: s tim da vrijednost Parametar ( p min r ) jednak je prosječnoj kamatnoj stopi na kredite, s tim da vrijed najboljeg alternativnog projekta. ke kredite, čime se na taj način povećava pritisak na efikasnost projekta, ali ne smije biti manji od može biti i veći od prosjećne kamatne stope na investicijske kredite, čime s nji od, interne stope rentabilnosti, najboljeg alternativnog projekta. povećava na oblika efikasnost projekta, ali ne smije ubiti manji od, interne stopr Ocjenompritisak različitih i projekta stranih ulaganja sektor turizma i održivi ), s kojom terna stopa rentabilnosti ( p r najboljeg alternativnog projekta. Parametar jednak prosječnoj kamatnoj stopi na kredite, s tim imati min projekti kojijeimaju veću stopu rentabilnosti, kraći period povrata sr Ocjenom različitih oblika i projekta stranih ulaganja u sektor turizma da vrijednost parametra može biti i veći od prosjećne kamatne stope na vrijednost veću od nule. pri takvoj uporedbi mogu se pojaviti tri (3) imati projekti koji imaju veću stopu rentabilnosti, kraći period urizma i održivi razvoj prednost će Ocjenom različitih oblika stranih ulaganja u sektor turizma i održivi raz kredite, čime se veću nai projekta tajodnačin povećava pritisak na efikasnost vrijednost nule. eriod povrata investicijske sredstava, sadšnju imati većuinterne stopu stope rentabilnosti, kraćinajboljeg period povrata sred Društveno-ekonomska ocjena efekata ulaganja projekta, aliprojekti ne smijekoji biti imaju manji od, rentabilnosti, vrijednost veću od nule. , Analize pokazuje da se ulaganja ocjena u projekte ne ulaganja definišu dovoljno, ono što j Društveno-ekonomska efekata alternativnog projekta. tržišnu, nijeAnalize za društveno-ekonomsku ocjenu. Prihodi rashodi projekta u t pokazuje da se ulaganja u projektei ne definišu dovoljno Društveno-ekonomska ocjena efekata ulaganja uočljivi za zato što se nije izražavaju u novcu. Koristi i ocjenu. troškoviPrihodi sa društvenog tržišnu, za društveno-ekonomsku i rashodiaspp voljno, ono što sjetim prihvatljivo topi na kredite, darazličite vrijednost parametra Analize pokazuje daoblike, se ulaganja ui projekte nenovcu. definišu dovoljno, ono na što je pojavne mogu ne moraju biti predmet razmjene uočljivi zato što se izražavaju u Koristi i troškovi sa tržiš druš odi projekta u tržišnoj ocjeni su tržišnu, nijenaznatno za i rashodi projekta u trži Ocjenom različitih oblika i pojavne projekta oblike, stranih ocjenu. ulaganja turizma i kredite, čime se tajdruštveno-ekonomsku način uočljivost manja. različite mogu i Prihodi neu sektor moraju biti predmet razmje a investicijske društvenog aspekta mogu imati uočljivi zato što se izražavaju u novcu. Koristi i troškovi sa društvenog aspek održivi razvoj prednost će imati projekti koji imaju veću stopu rentabilnosti, mije biti manji od, interne rentabilnosti, kod takvih projekata pozitivni učinci projekta na ciljeve razvoja, i pr uočljivost znatno su manja. azmjene na tržištu, te Koristi je stope njihova različite pojavne oblike, mogu i ne moraju biti predmet razmjene na tržištu, kraći period povrata sredstava, sadšnju vrijednost odidentificiranja, nule. output projekta s kod gledišta društva. Radi lakšeg koristi se m Koristi takvih projekata su veću pozitivni učinci projekta na ciljeve uočljivost znatno manja. primarne mjerljive i nemjerljive prirode jedna je od nem output projekta s gledišta društva.(očuvanje Radi lakšeg identificiranja, k jeve razvoja, i predstavlja ukupani sekundarne, Koristi kod takvih projekata su pozitivni učinci projekta na ciljeve razvoja, i pred aja, u sektor turizma i održivi razvoj prednost će Troškovi, koji se pojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene projekta, su ne primarne i sekundarne, mjerljive i nemjerljive (očuvanje prirode jedn 55 koristi se mogu podjeliti na: output projekta si gledišta lakšeg identificiranja, koristi se mog sti, kraćije period povrata sredstava, sadšnju ciljeve razvoja pojavljuju kao Radi ukupan input s gledišta društva, postoje pri Troškovi, kojidruštva. sesepojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene proj e jedna od nemjerljivih koristi). primarne i sekundarne, mjerljive i nemjerljive (očuvanje prirode jedna je od nemje Nemjerljivi troškovi se neukupan mogu odrediti na tržištu, primje i pojavljuju se kao input s gledišta društva, e projekta, su negativnimjerljivi-nemjerljivi. učinci na ciljeve razvoja Troškovi, koji se pojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene projekta, su nega Društveno-ekonomska ocjena efekata ulaganja Analize pokazuje da se ulaganja u projekte ne definišu dovoljno, ono što je prihvatljivo za tržišnu, nije za društveno-ekonomsku ocjenu. Prihodi i rashodi projekta u tržišnoj ocjeni su uočljivi zato što se izražavaju u novcu. Koristi i troškovi sa društvenog aspekta mogu imati različite pojavne oblike, mogu i ne moraju biti predmet razmjene na tržištu, te je njihova uočljivost znatno manja. Koristi kod takvih projekata su pozitivni učinci projekta na ciljeve razvoja, i predstavlja ukupan output projekta s gledišta društva. Radi lakšeg identificiranja, koristi se mogu podjeliti na: primarne i sekundarne, mjerljive i nemjerljive (očuvanje prirode jedna je od nemjerljivih koristi). Troškovi, koji se pojavljuju kod društveno-ekonomske ocjene projekta, su negativni učinci na ciljeve razvoja i pojavljuju se kao ukupan input s gledišta društva, postoje primarni-skundarni, mjerljivi-nemjerljivi. Nemjerljivi troškovi se ne mogu odrediti na tržištu, primjer, kod izgradanje akumulacionog jezera gube se rekreacijski tereni. Prilikom identificiranja koristi i troškova, potrebno je sastaviti društveno-ekonomski tok, koji predstavlja pregled identificirani koristi i troškova projekta, prvu aproksimaciju efikasnosti projekta na stvaranju društvene akumulacije. Stavke u društveno-ekonomskom toku svrstane su u tri grupe: primici, izdaci, neto-primici. Neto-primici mogu da budu: pozitivni, negativni i jednaki nuli. Ako su pozitivni, u određenoj godini vijeka projekta, dolazi do povećanja društvene akumulacije. Kriteriji za ocjenu društvene rentabilnosti projekta su, kao i kod financijske ocjene, neto-sadašnja vrijednost i interna stopa rentabilnosti projekta. U okviru društveno-ekonomske ocjene, postoje dodatni kriteriji za ocjenu efikasnosti ulaganja: broj novozaposlenih radnika, efekat na platni bilans, iskorištenost slobodnih kapaciteta, utjecaj na tehničko-tehnološki nivo društva, utjecaj na regionalni razvoj, na radnu i životnu sredinu. 56 Zbornik radova ŠTA JE POTREBNO URADITI U TURIZMU BiH? U Bosni i Hercegovini, projekti sa turističkim sadržajem odnose se na: - zimski turizam, izgradnja ski-staza s vještačkim snijegom, - razvoj seoskog turizma, s ponudom zdrave hrane, - izgradnja hotelskog naselja i luke za prihvat turističkih brodova u Neum-u. Potrebno je: - projektovati kvalitetne turističke centre, - uraditi investiranje po općinima u građevinske i infrastrukturne projekte, - izraditi strategiju, s ciljem kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajnih mjera, u skladu s modelom, obimom, i strukturom investicija, koja se žele privući u određene regije. - lokacije pogodne za “grinfild-ulaganja” su: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Kupres, Vlašić, Vranica, Una, Vrbas, Neretva. - turizam je perspektivna privredna grana, prepoznat je kao strateški sektor, obezbjediti strateški pristup u planiranju i podsticaju direktnih stranih ulaganja. 57 LITERATURA [1] Barrel, R., Holland, D. (2000). „Foreign direct investment and enterprise restructuring in Central Europe“, Economics of Tranzition, Vol. 8(2), 407-504. [2] Bendeković, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str.28. [3] Blomstrom, m. i Kokko, A., (1997), How Foreign Direct Investment Affects Host Countries, WB Policy Research Working Paper 1745, Washington.-str.57a. [4] Dunning, J. (1982) „A Note on Intra-industry Foreign Direct Investment“, Banca Nazionale del Lavoro (Rome), March. [5] Djankov S, Murrell P. (2000), The Determinants of Enterprise Restructuring in Transition-An Assessment of the Evidence, World Bank. [6] Hill, C.W., (2003) International Bussiness: Competing in the Global Marketplace, Irwin Mc Grow-Hill. [7] Hunya, G., (1993) „Foreign Direct Investment and Privatization in Central and Eastern Europe“, Reprint Serie ( The Vienna Institute for Comperative Economic Studies), No. 145, February. [8] Javorcik B.S., (2004) Does Foreign Direct Investment Increas the Productivity of Domestic Firms ? The American Economic Review, No 3. [9] Lovrinčević, Ž., Mikulić, D.; Marić, Z., (2004) a) Efikasnost investicija i FDI-stara priča, nove okolnosti, Ekonomski pregled, No1-2. [10]Vidas Bubanja, M. (1998), Metode i determinante stranih direktnih investicija, Institutekonomskih nauka, Beograd. 58 Zbornik radova OSTALO EBRD, Transition report update 2005. Mergers & Aquisition, (1995) Vol. 29, No. 6. OECD, (2002) Foreign Direct Investment for Development, Paris. UNCTAD: (2004), Foreign Direct Investment and Development, www,unctad.org United Nations, (1993) Statistical Yearbook, Thirty-eight Issue (New York, UN) World bank (2000), Global Development Finanance 1999, Washington. World Investment Report 2004, New York and Geneva 2004. 59 60 Zbornik radova MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRŽIVOG TURIZMA THE MEDIAS FACED WITH THE CHALLENGE OF SUSTAINABLE TOURISM Hajdar Arifagić, novinar i publicista iz Sarajeva _____________________________ ______________________________ SAŽETAK: Koncept održivog razvoja pojavio se krajem prošlog vijeka kao kompromisno rješenje koje uz daljnji privredni razvoj podrazumijeva i društveni napredak i ekološku održivost. Najčešće korištena definicija održivog razvoja je “razvoj koji nastoji zadovoljiti potrebe i aspiracije sadašnjosti bez ugrožavanja potreba budućih generacija”.Održivi turizam uključuje aktivnosti koje imaju neznatan negativan uticaj na životnu sredinu. Definisanje razvoja održivog turizma predstavlja dobru osnovu za unapređenje međusektorske saradnje u svim domenima i na svim nivoima, uz skretanje pažnje na vrijednosti koje klasični turizam nije valorizovao na pravi način (zaštićena područja, kulturna baština...). Uspješno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vještina u području medijske pismenosti i odnosa s javnošću. U radu se ukazuje na potrebu stalnog prožimanja ovih procesa i potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u procesu održivog razvoja i turizma. Ključne riječi: mediji, održivi razvoj, održivi turizam, komuniciranje, informacija ABSTRACT: Sustainable development concept arises at the end of last century as a compromise solution, which together with further economic development, implies both social improvement and environmental sustainability. The most common definition of sustainable development is „development that strives to satisfy needs and aspirations of nowadays without endangering needs of next generations”. 61 Sustainable tourism includes activities that have slight negative impact to the environment. Defining of tourism sustainable development represents good basis for improvement of intersectoral collaboration in all areas and at all levels, paying attention to values that classical tourism does not estimate properly (protected areas, cultural heritage…). Successful communication with media in tourism means acquiring of knowledge and skills in the field of media literacy and public relations. This work indicates need of interference of these processes as well as permanent cooperation between media and all actors in sustainable development and tourism. ___________________________________________________________ UVOD Živimo u vremenu savremenih tehnologija koje utiču na sva područja ljudskog života koje na složen način dovode u vezu privredu i medije što zahtijeva stalnu interdisciplinarnu saradnju i uzajamno prilagođavanje. Mediji nisu samo sredstvo informisanja i propagande nego i sredstvo ekonomskog napretka, razvitka građanske kulture i multikulturalnosti. Istovremeno medijska je industrija snažno sredstvo globalizacije, kulturnog imperijalizma, krize tradicionalnih kulturnih vrijednosti, izvor krize nacionalnog identiteta. Turizam se zahvaljujući djelomičnmo i medijskoj podršci posljednjih dvadesetak godina u pozitivnom i negativnom smislu razvio u važan faktor održivog razvoja. Postao je prva svjetska industrija prije nafte, nuklearne ili automobilske industrije, a svake godine s 10 posto sudjeluje u svjetskom privrednom rastu. Ova industrija obuhvata sve aspekte života: transport, gradnju, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, zaposlenost, slobodno vrijeme, komunikacije, ekologiju, umjetnost i kulturu. Kretanje turističke populacije zahtijeva neprestano širenje i adaptiranje prometnih infrastruktura, dok su posljedice zagađenja ogromne: promjena krajolika, bujanje zona za ugostiteljstvo, prometna zakrčenost, udari na prirodna bogatstva, spolne zaraze, širenje virusa i bakterija. Iz tog razloga fenomen turizma nastoji se “moralizirati” čak i na nivou međunarodne zajednice. »Kodeks turističke etike«, već je uspostavljen kao referentni okvir za razvoj »održivog i racionalnog turizma”. Industrijalizacija turizma je pretvorila putničku ljudsku dimenziju u sasvim nešto drugo: ovdje nije 62 Zbornik radova riječ o otkrivanjima ni razumijevanjima, nego o smišljenom konzumiranju znakova i vrednota koji su se stoljećima organsko-vremensko-prostorno rađali i sazrijevali. Nakon više decenija razvoja mjerenog brojnošću i intenzitetom kretanja na međunarodnom nivou, turizam je danas vodeća globalna industrija s udjelom od 11% u svjetskom DBP koja povratno vrši značajan utjecaj na korištenje resursima, onečišćenje i ukupno djelovanje društava. Za mnoge zemlje i regije, turizam predstavlja osnovni instrument za postizanje željenog nivoa regionalnog razvoja zbog - prije svega mogućnosti da stimuliše nove ekonomske aktivnosti. U okvirima Evropske unije turizam predstavlja jedan od najvećih privrednih sektora sa 9% zaposlenih i 9% učešća u potrošnji. Takođe predstavlja jednu od pet izvoznih kategorija u 83% svih zemalja svijeta i glavni je izvor devizne zarade u gotovo 38% zemalja. Otuda ima i jednu od glavnih uloga u privredi mnogih zemalja, kao izvor zapošljavanja i način borbe protiv siromaštva. Prema predviđanjima Svetske turističke organizacije (WTO) broj dolazaka turista u Evropu biće dupliran do 2020. godine i iznosiće 720 miliona. Ovakav očekivan razvoj podrazumeva ozbiljan rizik za životnu sredinu i blagostanje stanovništva, ali i za turizam kao privrednu granu. Sa porastom slobodnog vremena, zarade i modnih trendova, 180 miliona Evropljana ide na odmor svake godine. Avanturistički duh sve je uočljiviji kod savremenih turista, kao i veća potražnja za ljetovanjima koja su puna aktivnosti u prirodi, kulturnih i rekreativnih sadržaja. Primjećeno je da većina turista izbjegava destinacije sa narušenom životnom sredinom. Evidentno je pomjeranje turista prema istočnom Sredozemlju i centralnoj i istočnoj Evropi. Putovanje postaje sve brže, lakše, dok su i najudaljenije destinacije relativno dostupne. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO, 1997), turizam stoga treba biti «istražen (i) kao aktivnost upravljanja postojećim resursima na način na koji to zahtijevaju ekonomske, društvene i estetske potrebe u cilju očuvanja kulturnog integriteta, osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i sustava koji podržavaju kvalitetu života». Peti akcijski program o okolišu Evropske unije («Prema održivosti») također utvrđuje važnost turizma kao jednog od prioritetnih sektora. 63 Zasnivajući se na usvojenim strateškim dokumentima, u tekućem je razdoblju naglašena nužnost postizanja općeg sporazuma o potrebi promocije održivog razvoja turizma sa svrhom minimaliziranja njegovog utjecaja na okoliš i maksimiziranja društveno-ekonomske koristi za turističke destinacije. Nacionalne strategije dugoročnog razvoja turizma mnogih zemalja promovišu načelo održivog razvoja turizma naglašavajući aktivnosti na očuvanju stanja okoliša i kulturnog naslijeđa, kao i - nešto šire - održivosti razvoja identiteta destinacije. Polazi se od hipoteze da je za postizanje ujednačenog i održivog razvoja turizma nužna saradnja svih aktivnih učesnika (stakeholders). Pri izradi lokalnih agenda 21. sve više se naglašava potreba zajedničkog pristupa u identifikaciji temeljnih ciljeva zajednice u razvoju turizma POJAM I PROCES ODRŽIVOSTI Pojam održivosti proizašao je iz etičko - ekoloških dsikusija krajem prošlog stoljeća i postao širok termin koji se može primijeniti na gotovo sve oblike života na Zemlji, od lokalnog do globalnog nivoa i kroz različite vremenske periode Održivost općenito znači način djelovanja koji budućim generacijama ostavlja uslove koji su njima dostatni da bi vodili zadovoljavajući život. Utoliko održivost predstavlja princip političke i ekonomske provedbe intergeneracijske pravednosti. No održivost je istovremeno i sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najčešće koristi u vezi s biološkim i ljudskim sistemima. U ekološkom smislu održivost se može definisati kao način po kojem biološki sistemi tokom vremena ostaju raznoliki produktivni. Za ljude ona je potencijal za dugoročno održavanje blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi prirodnih resursa. Održivost se danas prihvata i kao traženje novog smisla ekonomije i tehnologije kao vidova čovjekove racionalne prakse. To znači koncipiranje nove vizije ne samo ekonomije i tehnologije, već i kulture, politike, medicine i sl. odnosno nove vizije celokupnog načina života i privređivanja. Održivi razvoj mora da bude održiv: ekonomski, ekološki, 64 Zbornik radova socijalno, kulturno i politički. U najširem smislu riječi, održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu između potrošnje raspoloživih resursa i sposobnosti društvenih sistema da zadovolje potrebe sadašnjih i budućih generacija . To znači održavanje kapaciteta Zemlje radi obezbjeđenja kvalitetnog života ne samo svakom živom, nego svakom još nerođenom njenom budućem stanovniku. Zbog toga održivi razvoj znači održavanje uslova za kvalitetan razvoj i to ne samo kao materijalne pretpostavke opstanka sadašnje nego i buduće generacije ljudi. U tom smislu, održivi razvoj donosi novu optimističku viziju globalnog razvoja, odnosno razvoja za sve, stavljajući akcenat na nove poslovne strategije preduzeća kao bazične jedinice ekonomskog i tehnološkog razvoja, koje mora uvažavati sve rigoroznije ne samo ekonomske nego i ekološke kriterije. Država, obrazovanje i kultura, udruženje građana, mediji, i drugi brojni akteri tokova društvene reprodukcije moraju svako na svoj način doprinijeti intenziviranju ekologizacije svijesti. Taj proces mora biti komplementaran procesu koji se realizuje pomoću mehanizma tržišne regulacije, u kojem takođe treba da budu ugrađeni ekološki kriterijumi. Iz toga je proizašao i održivi razvoj. ODRŽIVI RAZVOJ Održivi razvoj je onaj koji nas trajno održava kao biološku vrstu i kao kulturna, odnosno društvena bića Pojam održivog razvoja potječe iz šumarstva. Odnosi se na mjeru u kojoj su pošumljavanje novim mladicama i sječa šume u direktnoj ovisnosti - stalno se omogućuje novi prirast šume, a da se istodobno ne naruše životna staništa. Tako se, na primjer, smije posjeći samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasađeno. Pa bi se kao moto mogla koristiti sljedeća rečenica: Treba živjeti od profita, a ne od osnovne supstance! Ovaj u biti ipak ekološki princip može se primijeniti na različita prirodna bogatstva i ekološke sisteme, pa i na zemljinu atmosferu. Radi se o odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentisan prema budućnosti. U opštim crtama osnovni princip održivog razvoja definisala je Brundt65 land komisija (Komisija Ujedinjenih naroda pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, bivše premijerke Norveške, 1987. godine) i ovo je definicija koja je i danas prihvaćena: “Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve.” Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike u vezi sa zaštitom životne sredine. Ova nastojanja formulisana su na Konferenciji u Rio de Jeneriju 1992. godine, a kasnije dopunjena na sljedećim konferencijama, posljednja je dopuna bila u Johannesburgu 2002. godine. Općeprihvaćeni principi održivog razvoja proklamovani su Agendom 21, dokumentom prihvaćenom od vlada 182 zemlje na sastanku na vrhu o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine. Agenda 21 je uputstvo za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za usmjeravanje razvoja na način da on pomaže društvu i vodi brigu o okolišu. Ideja održivog razvoja je u usklađenosti privrednog rasta i prirodnih ekosistema, pri čemu održivi razvoj nastoji ujediniti društvene, ekonomske i ekološke potrebe u što harmoničniju cjelinu. Dakle, održivost znači traženje novog smisla ekonomije i tehnologije kao vidova čovjekove racionalne prakse. ODRŽIVI TURIZAM U skorije vrijeme, ekološka i socijalna pitanja su dobila značajniju pažnju te su se s tim u vezi pojavili novi trendovi. Od Zemaljskog samita održanog 1992. godine došlo je do ogromnog broja aktivnosti usmjerenih na ″ozelenjivanje″ turističke privrede (npr. kroz upravljanje otpadom, efikasno korišćenje struje) i na promovisanje više ekološki-održivog turizma (npr. Iza zelenog horizonta i Agenda 21 za putovanja i turističku industriju). U isto vrijeme, nedostaci pristupa od vrha ka dnu - pristupa usmjerenog na zaštitu divljine, potreba da divljina ″plati svoj put″ i da se lokalne zajednice uključe u njeno očuvanje, doveli su do porasta turizma zasnovanog na prirodnim ljepotama u i oko zaštićenih zona, kao mehanizmi za očuvanje biodiverziteta. To je, za uzvrat, uticalo na porast interesovanja za turizam na nivou lokalne zajednice, često kao element strategija za 66 Zbornik radova upravljanje prirodnim resursima na nivou lokalne zajednice (CBNRM). Obaveze donatora i vlada u skladu sa Konvencijom o biološkom diverzitetu koja stavlja akcenat na održivu upotrebu i raspodjelu koristi, osnažile su ovaj trend. Turizam se posljednjih godina pokazao kao veoma osjetljiva djelatnost i zbog trenda porasta konkurentnosti na tržištu. Potreban je samo jedan uragan, neki loši izvještaji medjunarodnih medija o kriminalu i nasilju, ili Zalivski rat, da bi se uništio ovaj sektor u odredjenoj zemlji. Ukoliko su radnici sa malim primanjima ovisni o prihodima (direktno ili indirektno) iz ovog sektora, oni će isto tako biti osjetljivi na siromaštvo. Shodno tome održivi turizam može se difinisati kao “svi oblici razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz turizam koji omogućuju dug život kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, što uključuju niz turističkih proizvoda koji su usklađeni sa stalnim održavanjem zaštićenih resursa prirodne, kulturne ili izgrađene baštine, čime se omogućuje razvoj turizma” (Travis i Ceballos-Lascurain 1993.) U svom najčistijem smislu održivi turzam podrazumijeva privrednu granu koja vrši minimalan uticaj na životnu sredinu i lokalnu kulturu, istovremeno pomažući sticanje zarade, nova radna mjesta i zaštitu lokalnih ekosistema. Naime, to je odgovoran turizam koji se prijateljski odnosi prema prirodnoj i kulturnoj baštini. No, još uvijek ne postoji jedinstveno prihvaćena definicija održivog turizma, koja pretpostavlja ne samo poštovanje principa održivog razvoja, već i etičke promjene kod svih učesnika u turističkom procesu. Neophodno je poboljšati kvalitet života, ekonomski razvoj, individualno osjećanje blagostanja i to putem smanjenog korišćenja neobnovljivih resursa i pritiska na životnu sredinu i čovjeka. Danas je ključno pitanje kako održivi razvoj pretvoriti u praksu u oblasti svih turističkih aktivnosti - od masovnog, do turizma u prirodi i specijalnih vidova turizma. Shvaćena je neophodnost identifikacije grešaka koje su dovele do degradacije mnogih turističkih odredišta širom svijeta, usljed nekontrolisanog razvoja turizma i postavljanja nove osnove za razvoj turizma čiji će uticaj na životnu sredinu biti korigovan. 67 Sa tog stajališta najjednostavnija definicija jeste da se pod održivim turizmom podrazumijeva «svaki vid turizma koji doprinosi zaštiti životne sredine, socijalnog i ekonomskog integriteta i unapređivanju prirodnih, stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi». Glavni cilj ovakvog vida turizma je da se ljudima omogući uživanje i sticanje znanja o prirodnim, istorijskim i kulturnim karakteristikama jedinstvenog okruženja, uz očuvanje integriteta mjesta i podsticanje ekonomskog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice. Održivi turizam obuhvata sve segmente privrede uz uputstva i kriterije koji podrazumijevaju smanjenje uticaja turističkog prometa na životnu sredinu, naročito korišćenje neobnovljivih resursa, korišćenje benchmark-a i doprinos turističke djelatnosti održivom razvoju i zaštiti životne sredine. Primjećeno je da većina turista izbjegava destinacije sa narušenom životnom sredinom. Putovanje postaje sve brže, lakše, dok su i najudaljenije destinacije relativno dostupne. Konačno, turizam je u zemljama EU jedna od najvažnijih socijalnih i ekonomskih aktivnosti, koja zapošljava preko sedam miliona ljudi. Da bi se postigao razvoj održivog turizma, neophodan je integralni pristup njegovom planiranju i upravljanju. Primjetna je sve veća potvrda neophodnosti kombinovanja potreba tradicionalnog urbanog upravljanja (saobraćaj, planiranje eksploatacije zemljišta, marketinga, ekonomskog razvoja, zaštite od požara itd). sa potrebom planiranja turističkih djelatnosti. Jedan od važnijih principa razvoja održivog turizma jeste da se turizam kao djelatnost mora razvijati uz pomoć lokalne zajednice, koja ima zadatak da sprovodi monitoring. Podršku turizmu, usmjerenu na zaštićena prirodna dobra može pružiti Geografski informacioni sistem - GIS. Vrlo je važan u procesu donošenja odluka u sferi upravljlanja, što se vezuje za sprovođenje akcija u prostoru, tj. prirodnoj i stvorenoj sredini.. Interes je lokalne zajednice da turizam obezbjeđuje kvalitetna radna mjesta lokalnom stanovništvu i uspostavi vezu sa lokalnim poslovima. Dobar imidž imaju one turističke destinacije koje su uspostavile kodeks ponašanja u turizmu na svim nivoima - nacionalnom, regionalnom i lokalnom - zasnovan na međunarodno priznatim standardima. Takođe je potrebno definisati preporuke za turističke aktivnosti, procjenu uticaja na 68 Zbornik radova životnu sredinu, monitoring kumulativnog uticaja i granice prihvatljivih promjena. Potrebno je osmisliti edukativne, stručne i informativne programe u cilju unapređenja baštine i prirodnih resursa. ULOGA MEDIJA Da bi opšti razvoj kao i turizam bili odživi neophodno je podizanje svijesti stanovništva do nivoa na kojem će se i ono osjetiti odgovornim kako za kreiranje tako i za provođenje razvojnih ciljeva. Aktivno uključivanje obrazovanja, nevladinih organizacija koje se bave okolišem i potrošačima, sindikata i profesionalnih društava, novinara i medija može imati ključnu važnost za proces zajedničkog oblikovanja i podizanja stepena svijesti, motivisanja i uključivanja pojedinaca/javnosti u proces održivoga razvoja te za zastupanje javnih interesa i brige za okoliš. Javnost predstavljaju pojedinci i pojedine zainteresirane grupe i organizacije (NVO, administracija, gospodaratvo ili ekonomija...pa i dio medunarodne zajednice). Javnost treba uključiti u donošenje odluka o okolišu, i to od početnih faza, do izrade projekta i njihove realizacije a to znači: informisanje javnosti o svim aktivnostima (spremnosti da se donese odluka, o donesenoj odluci, o pripremama programa...) za izradu lokalnog akcionog plana (LEAP). Uljučivanje javnosti je temeljni cilj u rješavanju okolišnih problema i ključ uspjeha u implementaciji LEAPa Izuzetan je uticaj masovnih medija na mišljenje, stavove pa tako i odluke javnosti što treba koristiti u savremenom poslovanju. Istraživanja koja su u vezi sa ovim rađena ukazuju na potrebu educiranja turističkih radnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikološki profesionalno oblikovanih poruka. Ovo iz razloga jer turistički diskurs uslovljava prilagodljivost načina komuniciranja s posebnom javnosti. Svjetski samit u Johannesburgu (2002.) je ulozi medija u popularizaciji i trajnom praćenju održivog razvoja posvetio posebnu pažnju. Zapravo, upozorio je da je sadržajan, temeljit i konstruktivan 69 odnos medija prema javnosti najsnažnije oružje u borbi za budućnost čovječanstva. Mnogi su skloni ustvrditi kako su mediji zakazali u prikazivanju najveće priče našeg vremena.To se, prije svega, odnosi na progresivno isticanje globalnog eko sistema s jasnim privrednim i socijalnim posljedicama. Povod za ovakvo razmišljanje vezan je uz objavljenu studiju UNEP-a (Program za okoliš Ujedinjenih naroda), a odnosi se na ulogu medija u održivom razvoju i društvenu odgovornost poslovnih subjekata u okviru te filozofije. Naslov toga izvještaja je: Good news and bad: The media, corporate social responsibility and sustainable development. Njegov sadržaj pokazuje kako mediji i zaposleni u njima percipiraju održivi razvoj, koliku mu važnost pridaju i u kojoj mjeri pokrivaju uopće to područje. No više od toga izvještaj pokazuje zainteresiranost za područje i pojam održivog razvoja kao i upravljanje resursima upravo kroz odgovornost i transparentnost filozofije održivoga razvoja u medijima. Temeljna poruka tog izvještaja je da medijsko područje može postati dominantnom industrijom 21. stoljeća. Naime, ni jedna druga industrija neće tako snažno uticati na razmišljanja ljudi i političara o društvenoj odgovornosti i prioritetima održivoga razvoja. Mediji su, zapravo, među najutjecajnijim institucijama u svijetu. Tu svoju moć morali bi u većoj mjeri koristiti upravo za stalnu promociju tih ideja. Iako su mediji odigrali glavnu ulogu u definisanju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pažnje posvećuju ključnim pitanjima s tog područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente. Elektronski mediji program vijesti već dugi niz godina fokusiraju prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no na poticanje i ukazivanje novih trendova odnosno razloga incidentima i katastrofama. Izvještaj čiji je sponzor bio UNEP, završava na deset preporuka za industriju medija; preporuke se odnose na upravljanje, odgovornost, transparentnost i povjerenje, što čini četiri bitna uporišta u podršci i afirmaciji pojma održivog razvoja. Naglasak svih tih preporuka je da bi upravo mediji morali biti javni ‘psi-čuvari’ prema vladama i prema privrednim subjektima, kako bi se 70 Zbornik radova pojam održivog razvoja i korporacijske društvene odgovornosti pretvorio u moćno oružje u korist blagostanja i drugačije raspodjele privredne i financijske moći. Nadam se da će i naši mediji slijediti ove smjernice, kako bi se stanje i odnos prema održivom razvoju istinski promijenili.Temeljni problemi kojima ćemo se baviti u ovom stoljeću su: rast stanovništva, siromaštvo, bolest, mega urbanizacija, terorizam, globalno zatopljenje, gubitak bioloških raznolikosti, povećana opasnost za upravljanje vodama. Sve su to bitni elementi kvalitete življenja, a istodobno i sadržajni elementi filozofije održivoga razvoja. Uloga medija je, kako vidimo, u svim tim procesima od presudne važnosti i svakako povećava ukupnu odgovornost medija i medijskih poslenika. Uloga medija bi se morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja. 71 ZAKLJUČAK Živimo i nalazimo se u medijskom društvu u kojem je bilo koja aktivnost nezamisliva bez medija. Uspješno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vještina u području medijske pismenosti i odnosa s javnošću. U radu se ukazuje na potrebu stalnog prožimanja ovih procesa i potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u procesu održivog razvoja i turizma. Naime, turizam se uvelike temelji na stvorenim/umjetnim predodžbama koje onda određuju smjer u kojem će se turizam razvijati. Kada se nešto pretvori u predodžbu kroz turizam, automatski postaje važno i ne samo da ubrzava već postojeće procese kao npr. političke predrasude, nego i kreira nove spomenike i dobra koja inače ne bi bili turistička atrakcija. Ne samo da mijenja okolinu oko atrakcije nego mijenja i ideološki okvir i tako kreira novu formu vizualnog jezika. U turističkoj teoriji stoji da destinacija da bi ostala poželjna turistima, mora održati svoju privlačnost kroz komercijalizaciju prošlosti i tako da turistima ponude slike onoga što žele doživjeti, jer turist na odredištu konzumira stvorene predodžbe o odredištu, a ne svakodnevni život. Iako smo to sposobni, čovjek u punom smislu riječi nema pravo uništavati / uništiti prirodu jer nije u njoj sam i nije sve samo zbog njega. Iz tog razloga potrebna je promjena svjetonazora u smislu prepoznati zemlju kao raj. Iako je turizam nanio dosta štete, redizajnom i boljim upravljanjem i odgovornošću na principima održivosti mogu se još sačuvati preostala mjesta za dušu, a mnogima vratiti raniji izgled. Kao proizvod medijske industrije i tržišnih zakona, posljednjih se desetljeća u javnoj komunikaciji razvijaju odnosi s javnošću te djeluju nevidljivo poput ključnog faktora između privrede i medija. Iz tog razloga neophodno je otvoriti dijalog između medija, stručnjaka za odnose s javnošću i turističkih eksperata o važnosti pristupa medijima, o izvorima informiranja, medijskim kampanjama, kreativnoj promidžbi i međunarodnim turističkim trendovima. Treba prihvatiti nova pravila komuniciranja s medijima koja zahtijevaju sve više znanja i vještina u području medijske pismenosti i odnosa s javnošću. 72 Zbornik radova Djelovanje turističkih zajednica treba se temeljiti na karakteristikama i interesu turističke destinacije, pa bi se tim slijedom programi edukacije mogli prilagoditi po kategorijama zajedničkih destinacijskih karakteristika i ciljeva dijelova regije. Turističke zajednice gradova odnose s medijima treba da planiraju unaprijed no na žalost većina turističkih zajednica to čini po potrebi. Uočava se da ciljnim skupinama (javnostima) kojima su poruke namijenjene nije u jednakoj mjeri priključeno lokalno stanovništvo koje treba sistemski, edukativno i informativno uključiti u turistička događanja. Iz tog razloga osnovni cilj edukacije koja bi morala postati dio sistema održivog turizma bio bi učenje kako se poslužiti medijima kao komunikacijskim kanalom prema ciljanim javnostima, te da se sistematskom saradnjom sa medijima dobije planirani publicitet, kao i saznanje da se onaj neplanirani publicitet usmjeri u pozitivnom smjeru. Ovo treba prihvatiti i iz razloga jer pojmovi poput identiteta, imidža, brendiranja, egzistiraju na ličnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou. Znati komunicirati ono što želiš i iskomunicirati ono što jesi, poprima novu odgovornost, ali i izazov. Taj izazov i mediji treba da prepoznaju i prihvate. 73 LITERATURA 1) Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva Izvještaj Sektoru za medjunarodni razvoj April, 1999. Deloitte iied ODI & Touche. Podgorica 2004. 2) Hansruedi Muller: Turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb, 2004. 3) Mladen Črnjar: Ekonomika i politika zaštite okoliša - (ekologija, ekonomija, menadžment, politika), Udžbenici Sveučilišta u Rijeci Manualia Universitatis studiorum Fluminensis, Glosa d.io.o. Rijeka 2002. 4) Kunczik M. i Zipfel A. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. 5) Perišin T.; Televizijske vijesti: u potrazi za vrijednostima, Medijska istraživanja, god. 14, br. 2, 2008. 6) AGENDA 21 za Turizam, http://www.mis.org.yu/srpski/ekoloski/ datoteke/agenda.pdf 7) Centar za odgovorni i održivi razvoj turizma www.cenort.org.yu 8) World Tourism Organisation www.world-tourism.org 9) UNEP Tourism programe www.uneptie.org/pc/tourism/home.htm 10) CBD Guidelines on Biodiversity and Tourism development www. biodiv.org/programmes/socio-eco/tourism/default. 74 Zbornik radova RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA HERCEGOVAČKU REGIJU DEVELOPMENT OF RURAL TOURISM IN BiH WITH A FOCUS ON HERZEGOVINA REGION Doc.dr. sc. Božo Vukoja Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište „Vitez“ u Vitezu ___________________________________________________________ SAŽETAK: Turizam kao složen fenomen suvremenog čovječanstva ima više determinanti koje ga određuju. Osnovne determinante ovog fenomena su kretanje, turističke vrijednosti radi kojih se poduzimaju turistička kretanja i potrošnja.Ruralni turizam je jedan od glavnih čimbenika razvitka i revitalizacije sela. Zahvaljujući turizmu mogu se uspostaviti dugoročni ciljevi razvitka uspostaviti temelji i uređenja ruralnih područja i to kroz:Stvaranje društveno-ekonomskih i tržišnih uvjeta za ubrzani ekonomski i socijalni razvitak sela, ___________________________________________________________ • Zaustavljanjem depopulacije i pogoršanja demografske i socijalne strukture ruralnih područja regije, • Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog stanovništva da razvija i uređuje seosko područje kao dugoročnu perspektivu i izbor za život i privređivanje. • Poboljšanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete življenja na selu. • Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti ruralnih obitelji, • Očuvanje i unaprjeđenje ekoloških, kulturoloških i drugih vrijednosti u ruralnim naseljima. Hercegovina kao jedinstvena regija ima posebno prednosti za razvitak ovog vida turizma što će se u radu i elaborirati. 75 Ključne riječi: ruralni turizam,selo,ekologija,okoliš,zdrava hrana, seosko gospodarstvo, ABSTRACT: Tourism as a very complexed phenomena of worlde and mankind has several determinants which define it. Basic determinants of this phenomena are motion, consumption and tourist evaluation which is then again undertaken because of the above mentioned tourist motion. Rural tourism is one of the main factors of development and village revitalisation. Thanks to tourism long-term development aims can be set regarding rural foundations and physical plqaning in the field of Herzegovina as an economic region through: - creating social-economic and market facilities for rapid economical and social development of different settlements in Herzegovina. - Blocking depopulation and deterioration of demographic and social structure of rural regions - Activating local potential and raising the level of motivation of rural population to develop and maintain rural area as a long-term perspective and a good choice for living and earning - Improving our communal and social standard as wel as standard of living in a countryside - Providing economical and social security for families nliving in rural areas - Ecological,cultural improvement and perservance of other values in rural region as well Herzegovina as a unique region has advantages especially in developing this kind of tourism which will be presented in this work. Key words: rural tourism, countryside, ecology, environment, healthy food, farmstead. 76 Zbornik radova OSNOVNE DETERMINANTE RURALNOG TURIZMA Kretanje je osnovna komponenta turizma, jer iako je turističko kretanje jedan od oblika kretanja stanovništva, ono se razlikuje po svom uzroku. Turističko kretanje za uzrok ima potrebu transformiranu u volji subjekta, a ne nužnost ili prinudu. Također kod turističkog kretanja, specifično je to da ono za neposredan povod ima motiv, te je i motivacija jedna od bitnih specifičnosti turističkog kretanja. Ako pođemo od definicije turizma, “Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za kretanje i potrošnju izvan mjesta stalnog boravka, a u cilju zadovoljenja rekreativnih i kulturnih potreba” u kojoj su kretanje izvan mjesta stalnog boravka i potrošnja novčanih sredstava zarađenih u mjestu boravka, dva osnovna elementa, doći ćemo do zaključka da se turistički motivi ne mogu nalaziti u mjestu u kojem je nastala turistička potreba. Imajući u vidu da su turističke vrijednosti poticaj na kretanje, trebamo sagledati u kojoj se mjeri zadovoljava forma, kretanjem izvan mjesta boravka – kao uvjet za dobivanje statusa turiste. Svaka turistička vrijednost, mora da bi ispunjavala tražene kriterije, posjedovati jedan od temeljnih motiva. Rekreativno svojstvo motiva ogleda se kroz njegovo pozitivno djelovanje na fiziološke funkcije: disanje, probava, metabolizam i sl.Zato, znamenita i estetska svojstva turističkih motiva djeluju uglavnom na psihičke funkcije čovjeka, pažnju, mišljenje, emocije, maštu itd. U nizu viših duhovnih potreba, koje se razvijaju paralelno sa intelektualnim razvitakem, važno mjesto imaju potrebe za rekreacijom, doživljajem nečeg neobičnog i uzbudljivog.Ove potrebe traže zadovoljenje i u tom smislu javljaju se kao pokretači turističkih putovanja. Činjenica da prirodni i stvoreni turistički resursi nemaju istu turističku vrijednost i da nisu podjednako prisutni svugdje na zemlji, znači da čovjek mora da putuje do njih (kao što su: gradovi, planine, more, jezera,rijeke, banje i dr.) ukoliko želi da zadovolji svoje potrebe. Posebno kad je ljepota u pitanju, neki ljudi su spremni putovati daleko da bi vidjeli to što žele. Međutim, putovanje ne treba shvatiti kao bijeg od ružnog u potrazi za lijepim, već odlazak od jedne ljepote do druge, za promjenom estetskog doživljaja različitog intenziteta, kao što je putovanje od ljupkog 77 brdovitog predjela do dramatičnog planinskog pejzaža, od lijepih antičkih spomenika do prelijepih slapova i vodopada. Upravo iz tih razloga, neophodno je izvršiti njihovo vrednovanje, i ako znamo da je to vrlo složen i težak zadatak. Zauzimanje vrijednosnih stavova i izricanje sudova o pojedinim turističkim vrijednostima, pogotovu kada se radi o stvarnosti koja nije, ili bar nije prikladna i činjenično obuhvatljiva za indikativno, pozitivno i znanstveno valorizirano vrednovanje, potrebno je da se isti kritički promatraju u širem kontekstu vremena u kojem se vrednovanje vrši. Turističko putovanje, kao i umjetnost, predstavlja promjenu, tj. zadovoljava potrebu za promjenom, jer čini da zaboravimo na svakodnevni život. Raskidajući veze sa svakodnevnim životom, turizam u putovanju omogućava čovjekovo oslobođenje. Jer,“Nema ljepšeg zadovoljstva od sanjarenja o lijepim uspomenama na naša putovanja. Ispred naših duhovnih očiju prolaze divni gradski predjeli, spomenici, trgovi, krasni vidici i mi ponovo uživamo u uzvišenom ili ljupkom kao nekad, kad nas je to činilo sretnim. Kako bismo rado opet bili daleko. Koliko bismo željeli da ponovo provedemo prijatne trenutke na mjestima čijih se ljepota nismo dovoljno nagledali. Sigurno je da bismo tada, osvježeni, lakše podnosili mnoge teške trenutke i lakše nastavili vječitu životnu borbu.” Imajući ovo u vidu, sa točke gledišta turizma, pitanje komunikacije TURIST – Turistička vrijednost- možemo shvatiti u smislu uspostavljanja odnosa promatrača sa predmetom promatranja. Kod promatranja turističkih vrijednosti prema genezi (prirodni i antropogeni) moramo naglasiti sljedeće: osnovno svojstvo prirodnih turističkih vrijednosti je njihovo rekreativno svojstvo. Međutim, to ne znači da su sve turističke vrijednosti sa rekreativnim svojstvima i prirodni. Jer, kao što znamo, vještačka jezera, kanali i parkovi, nisu prirodne turističke vrijednosti ali imaju svoja rekreativna svojstva. Isto tako, pećine i vulkani, i ako su prirodne turističke vrijednosti, nemaju rekreativna svojstva. Iz ovog proizlazi da ni sve prirodne turističke vrijednosti, nisu rekreativni, kao da ni sve antropogene turističke vrijednosti (stvorene turističke vrijednosti) nisu kulturni. Prema stupnju djelovanja te mogućnostima i snazi privlačenja 78 Zbornik radova turista, Turističke vrijednosti su podijeljene na samostalne, kao turističke vrijednosti koje same predstavljaju vrijednost za turističke posjete (atraktivna planina, rijeka i sl.), kompleksne turističke vrijednosti odlikuju se sa više atraktivnih atributa i mogu zadovoljiti više turističkih potreba (rijeka: veslanje, plivanje, ribolov i sl.), dok komplementarne turističke vrijednosti, u pravilu, svojim osobinama pojačavaju vrijednost samostalnih turističkih vrijednostiiiako te turističke vrijednosti nisu ništa vrijednije od vrijednosti nekih turističkih vrijednosti u Bosni i Bosni i Hercegovini, posebno Bosni i Hercegovini. Zbog toga se pred svima nama postavlja zadatak aktiviranja potencijalnih turističkih vrijednosti (Petoimena rijeka Trebižat ima posebne mogućnosti). Evidentno je da je dostignuti nivo društvenog i prirodnog razvitka u svijetu, uvjetovao rast prometa turista u međunarodnim i nacionalnim prostorima. Kako su poticaj za suvremena turistička kretanja zasnovana na atraktivnosti turističkih vrijednosti, to se može govoriti o funkcionalnoj međuzavisnosti prirodnih i stvorenih turističkih vrijednosti. Tendencije u sklonostima turista iz inozemstva koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu, ukazuju da ova zemlja ima dosta turističkih vrijednosti privlačnih i atraktivnih za inozemnu turističku tražnju. U tom smislu treba i planirati razvitak međunarodnog turističkog prometa. Ako se ima u vidu visoka kontraaktivnost stranih turista u našoj zemlji i prilično izražena frekvencija stranih turista na važnim međunarodnim turističkim pravcima koji vode kroz našu zemlju, sigurno je da se može kvalitetno urađenom turističkom ponudom utjecati na njihovo kraće ili duže zadržavanje. RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI Seoski turizam je jedan od osnovnih čimbenika razvitka i revitalizacije sela. Zahvaljujući turizmu mogu se uspostaviti dugoročni ciljevi razvitka i uređenja seoskih područja Hercegovačke regije i to kroz različite vidove i on na različite načine doprinosi razvitku i revitalizaciji sela jer omogućuje: 1) Stvaranje društveno-ekonomskih i tržišnih uvjeta za ubrzani ekonomski i socijalni razvitka Hercegovačkih sela, 2) Zaustavljanjem depopulacije i pogoršanja demografske i socijalne strukture seoskih područja, 79 3) Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog stanovništva da razvija i uređuje seosko područje kao dugoročnu perspektivu i izbor za život i privređivanje, 4) Poboljšanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete življenja na selu, 5) Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti seoskih obitelji, 6) Očuvanje i unaprjeđenje ekoloških, kulturoloških i drugih vrijednosti u seoskim naseljima. Suglasno tome, jasno je da turizam na različite načine doprinosi razvitku i revitalizaciji sela jer: • usporava migraciju ka gradu i utiječe na ostajanje mladih na selu, pomlađivanje seoske populacije, a time i na poboljšanje strukture radnoaktivnog stanovništva, • povećava se proizvodnja i omogućava bolji plasman poljoprivrednih proizvoda, predmeta obiteljskog gospodarstva i proizvoda starih zanata, kroz pansionsku i vanpansionsku potrošnju, • razvitak turizma na selu spriječava narušavanje prirodnog ambijenta i utječe na očuvanje tradicionalne narodne arhitekture, etnografskih elemenata, osobitog načina života i rada, običaja, folklora i dr.tradicionalnih vrijednosti, Važnije karakteristike turističke tražnje i njena usmjerenost ka ruralnim područjima Iako neke procjene ukazuju da se oko 75% ukupne svijetske turističke tražnje usmjerava ka prirodnim vrijednostima i prostorima, nemoguće je preciznije odrediti koliki se dio tog ogromnog svjetskog turističkog vala odliva ka ruralnim prostorima (u 2009. god. broj sudionika u međunarodnim turističkim kretanjima iznosio je preko 700 miliona). Ako se imaju u vidu dominantni zahtjevi tražnje , njena izražena selektivnost i motivska određenost, može se konstatirati da se njen znatan dio usmjerava ka ruralnim prostorima. Naravno, ovo se odnosi na one destinacije u kojima se ovaj segment ukupnog turističkog proizvoda nalazi na višem nivou razvijenosti i organiziranosti.Kao značajnije karakteristike suvremene turističke tražnje, bitne za razvitak turizma na ruralnim prostorima, može se izdvojiti sljedeće: 1) povećavaju se zahtijevi za ekološkom kvalitetom i zdravstvenorekreativnom funkcijom receptivnih prostora; raste broj onih turista 80 Zbornik radova 2) 3) 4) 5) 6) kojima je temeljno životno pravilo sadržano u vraćanju čovijeka prirodi i njenim vrijednostima; omasovljava se pokret tzv. ”zelenih potrošača”, čije je ponašanje na tržištu roba i usluga, pa samim time i na turističkom tržištu, najvećim dijelom određeno ekološkim motivima i vrijednostima; proširuje se tražnja za ”zelenim” i ”bjelim” destinacijama, neurbaniziranim ruralnim i zaštićenim prirodnim predijelima, kao i selima sa značajnijim kulturno-povijesnim vrijednostima; traži se osvježenje kroz kontrast izražen na relaciji grad-selo, ravnica-planina; povećava se tražnja za seoskim (ruralnim) i agroturizmom, koja zahtijeva smještaj u različitim vrstama obijekata (seoska gazdinstva,, mali hoteli, pansioni, moteli i dr.); zahtijeva se čist i slobodan prostor pogodan za kretanje, relaksaciju i rekreaciju; raste zainteresiranost za zabavom i razonodom, vjerskim i kulturnim znamenjima i ekološkim vrijednostima (zdrava priroda i hrana), kao i brojnim drugim ”unikatnim” sadržajima zasnovanim na specifičnim osobitostima pojedinih destinacija; sve su više zastupljena individualna i obiteljska kretanja, koja odgovaraju načinu prihvaćanja i smještaja u seoskim domaćinstvima; očekuje se veća usmjerenost domaće tražnje ka seoskim područjima, s obzirom na ekonomsku situaciju i nizak životni standard većine stanovništva Bosne i Hercegovine Osnovna obilježja turističkog proizvoda ruralnih područja Bosne i Hercegovine Čak i laički analitički pregled ukazuje na prisustvo realnih resursnih i tržišnih pretpostavki za definiranje i uspostavljanje znatno boljeg i efikasnijeg razvitaknog koncepta, koji bi omogućio da turizam postane značajan čimbenik strukturnih promijena u ruralnoj ekonomiji, uravnoteženijeg regionalnog razvitka u Bosni i Hercegovini , efikasnije valorizacije i ekološke zaštite, kao i respektabilan mobilizator ekonomskih, socijalnih, demografskih i drugih pozitivnih tjekova na znatnom dijelu brdsko-planinskih prostora Bosne i Hercegovine. Gledano sa stanovišta strukture i dominantnih zahtijeva tražnje, turistički proizvod ruralnih prostora mora prvenstveno sadržavati , ekološke, zdravstvene, sportsko-rekreativne i kulturne osobitosti , što je u 81 potpunoj suglasnosti i sa temeljnim načelima koncepta održivog razvitaka koji se često promovitra. Turizam treba da se karakterizira sljedećim ključnim obilježjima: da strukturno bude utemeljen na raspoloživim lokalnim prirodnim i antropogenim vrijednostima; da mu ekološka, aktivna i kulturna komponenta budu dominantne; da bude selektivno strukturiran, tako da omogućava efikasno usklađivanje elemenata ponude sa odgovarajućim segmentima tražnje i njihovim transformacijama; da bude kombiniran i integriran u smislu povezivanja svih srodnih djelatnosti, naročito poljoprivrede I proizvodnje hrane sa turizmom; da posjeduje raznolikost suglasnu heterogenoj strukturi i teritorijalnoj disperziji resursa, što mu daje potrebnu širinu, sadržajnu i funkcionalnu različitost. Na ovaj način koncipiran turistički proizvod ima potrebnu podlogu u strukturi i kvaliteti raspoloživih resursa, djelimično u izgrađenoj materijalnoj bazi (obijekti za smještaj, neki elementi infrastrukture i dr.), a znatno manje u organiziranosti i kadrovskoj ekipiranosti. Međutim, uspješnost razvitka ovakoga vida gospodarenja na selima u najvećoj mijeri će zavisiti od: RESURSI ZA USPOSTAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA, ZNAČAJ, STANJE I PERSPEKTIVE RAZVITKA Tržišni pokazatelji razvitka seoskog turizma u Bosni i Hercegovini Kao temeljne karakteristike tržišne tražnje tražnje, posebno u Evropi, možemo izdvojiti: 1) osvježenje kroz kontrast (turistička putovanja na relaciji dolina -planine, grad-selo, kopno-otoci , i sl.), 2) težnja ka iskustvima vezanim za kulturnopovijesnu baštinu i očuvanu prirodu, „zeleni“ pokret ili turizam, koji se naziva i alternativnim, odgovornim, „mekim“, „dobrim“ ili „novim“ turizmom - odnosi se kako na turizam na selu, tako i u malim gradovima. Podrazumjeva, prije svega, čistu 82 Zbornik radova vodu, zdravu hranu i čisti zrak odnosno turizam koji nije masovan već „prijateljski“ usmjeren ka prirodnom okruženju, 3) traganje za mjestima, događajima i iskustvima koji imaju izražen identitet, integritet i različitost, 4) tražnja za seoskim (ruralnim) i agriturizmom – podrazumjeva boravak u različitim vrstama smještaja (ne isključivo u seoskim domaćinstvima) i bavljenje aktivnostima (sport, avantura, izazovi, umjetnost, kreativnost,originalnost,tradicija isl), 5) tražnja za zdravstvenom, duhovnom, mentalnom rehabilitacijom i obnovom identiteta – odnosi se na nove forme zdravstvenog odnosno banjskog turizma: težnju ka boljoj kondiciji (rekreativne aktivnosti, sport i vježbe, dijete, fitnes) i želju za boljim zdravljem Seosko područje sa nižom naseljenošću i relativno manjom veličinom naselja predstavlja izraženiju atraktivnost za turiste. Tradicionalno, „ne-gradsko“ i neindustrijsko korištenje zemljišta, odnosno način privređivanja koji se temelji na poljoprivredi, šumarstvu i primjeni starih I tradicionalnih proizvoda na ruralnim područjima. Zavisno od razlike između seoskih područja u pogledu nivoa ekonomskog razvitaka određuje se i atraktivnost ovih područja za potencijalne turiste. Nedovoljno razvijena seoska područja, koja počivaju na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji malog obima, atraktivnija su za turiste, jer, između ostalog, teže ka diverzifikaciji razvitaka. Potencijalni turisti, koji potiču, u najvećem broju, iz gradskih sredina, dimenziju ruralnog karaktera određenog područja određuju prvenstveno na osnovu nivoa tradicionalnosti društvenih struktura kao i opštedruštvenih vrijednosti koje više ne postoje u gradskim centrima. Ruralna područja se karakterišu, prije svega, snažnijim osjećajem zajedništva lokalnim, a ne kosmopolitskim kulturama i načinom života koji je “usporeniji”, manje materijalistički i manje “komplikovan” u odnosu na gradska područja. Sve veća zainteresovanost modernog turiste za kulturno nasljeđe ističe važnost ovih karakteristika ruralnih područja. Navedene osobenosti seoskih područja ne mogu se proglašavati apsolutnim, što podrazumjeva postojanje velikog broja varijeteta na skali između predominantno ruralnih i apsolutno urbanih središta. U zavisnosti od toga, određena je i mogućnost razvitaka seoskog turizma kao aktivnosti čiji bi cilj prvenstveno trebalo da bude saobražavanje cjelokupnom okruženju, poštovanje svih vrsta ograničenja u seoskim područjima (prostornih, kulturnih i dr.), kao i uključenje lokalnog stanovništva u razvitak turizma. Osnovnim motivima za usmjeravanje turista ka ruralnim područjima 83 može se smatrati želja za boravkom u očuvanoj prirodnoj sredini i osjećaj slobode, autentičnosti i tradicije, što zajedno rezultira osjećajem relaksacije i smirenosti. Ti poticaji su u suprotnosti sa načinom života u urbanim sredinama, odnosno predstavljaju antitezu životu u tim sredinama. To čini da je stvarna ili pretpostavljena “ruralnost” bitan činilac koji određuje obim i strukturu turističke tražnje ka seoskim područjima, odsnosno da su turisti prevashodno motivisani ukupnim atraktivnostima ruralnih područja, a ne mogućnostima da učestvuju u određenim aktivnostima (rekreativnim i drugim). Seoski turizam je karakterističan po postojanju velikog broja učesnika na strani turističke ponude, odnosno u formiranju turističkog proizvoda, pri čemu je najveća zastupljenost velikog broja malih organizacija u okviru privatnog sektora, odnosno samostalnih preduzetnika. Jedan od najvažnijih segmenata u okviru turističkog proizvoda seoskog turizma, posebno u privredno nedovoljno razvijenim područjima, jeste bavljenje turizmom u okviru poljoprivrednih domaćinstava (farm tourism). Kao dio ukupnog seoskog turizma, ovaj njegov oblik može se realizovati kroz obezbjeđenje smještaja (u rasponu poslovanja od malog obima-iznajmljivanje slobodnih soba u kući domaćina, do obimnijeg investiranja u renoviranje i modernizovanje posebnih objekata), opremanje kamping terena, otvaranje restorana i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Razvitak ovakvog oblika seoskog turizma, koji je veoma malo zastuplen u Bosni i Hercegovini, zavisi od djelovanja tri činioca: nivoa prihoda koje domaćinstvo obezbjeđuje na osnovu poljoprivredne proizvodnje, postojanja turističkih resursa i pristupačnosti od strane emitivnih turističkih regiona. Bitna prednost razvitaka ovog vida turizma ispoljava se u obezbjeđivanju prihoda od turizma seoskim područjima uz minimalno investiranje od strane samih poljoprivrednika, kao i u pospješivanju ekonomskog razvitka u perifernim područjima, na osnovu međuzavisnosti između poljoprivrede i turizma. Da bi turistički proizvod seoskog turizma bio doprinos održivom razvitaku turizma potrebno je da bude lokalno kontrolisan, malog obima, zasnovan na autentičnosti, uz cijenu koja treba da maksimira ekonomske efekte za lokalno stanovništvo, uz zadržavanje ekskluzivne vrijednosti i statusa i promociju koja ističe realna očekivanja od korišćenja proizvoda. Trebalo bi posebno da uključi smještaj kod lokalne-seoske porodice, posjetu mjestima radnih aktivnosti u selu (farme, narodna radinost i dr.), učešće u svakodnevnim aktivnostima u slobodnom vremenu, degustiranje 84 Zbornik radova lokalne hrane i upoznavanje sa pripremanjem tradicionalnih narodnih jela, razgovor sa starijim članovima seoske zajednice o životu na selu u prošlosti. Osnovne karakteristike tražnje i ponude u seoskom turizmu, kao i bitan značaj okruženja, prirodnog i kulturnog za razvitak ovog vida turizma, odnosno segmenta turističkog tržišta, upućuju na važnost primjene marketinga u cilju stvaranja osnova za racionalno tržišno poslovanje. S druge strane, činjenica je da se razvitku seoskog turizma pridaje posebna pažnja zbog njegovog potencijalnog doprinosa društvenoj i ekonomskoj obnovi ruralnih područja (važnost turizma kao faktora obezbjeđivanja dopunskih prihoda i zaposlenosti, kao i repopulacije i odstranjivanja društvene izolovanosti seoskih područja). U tom smislu, turizam možemo posmatrati kao način za rješavanje ili prevladavanje niza problema u razvitku ruralnih područja širom svijeta. Imajući u vidu i navedenu dimenziju odnosa između razvitka ruralnih područja i razvitaka turizma, možemo konstatovati da tržišni pristup odnosima u seoskom turizmu mora počivati na uvažavanju općedruštvenih koristi koje proizlaze iz tog odnosa. Primjena marketinga u turizmu se neprestano usklađuje sa turbulentnim promjenama u društvu. Uporedo sa promjenama turizma, koje su, kako je navedeno, stalne i snažne, mjenjaju se i sami temelji za primjenu marketinga. Aktuelne svjetske tendencije u primjeni marketinga, posebno u turizmu, ukazuju na njegovo značajno prilagođavanje društvenim ciljevima. Zbog toga se šire i temelji za primjenu marketinga i djelimično revidiraju ciljevi djelovanja cjelokupnog marketing sistema u društvu. Može se konstatovati da primjena marketinga u turizmu ulazi u etapu društvene orijentacije, odnosno humanizacije marketinga i primjene koncepcije društvenog marketinga. U tom smislu, marketing treba shvatiti, posebno u vezi sa razvitakem seoskog turizma, kao most između organizacija koje se bave objedinjavanjem turističke ponude, turističkih preduzeća, turističkih destinacije i društva. Ostvarivanje ciljeva ukupnog poslovanja treba da bude usklađeno sa potrebom za očuvanjem ograničenih resursa, posebno prirodnih. Usmjeravanje turizma prema čovjeku i njegovim potrebama, kao i prema okruženju, posebno prirodnom i kulturnom, što čini temelj koncepta održivog razvitka turima, zahtjeva da osnovni cilj primjene marketinga u turizmu bude unapređenje kvalitete života svih aktera u tom procesu. Jedino usklađenim djelovanjem na povećanju kvaliteta doživljaja, odnosno iskustava turista i na unaprjeđenju kvaliteta prirodnog i socio-kulturnog 85 okruženja mogu biti ostvareni ciljevi koji će seoski turizam neprestano činiti korisnom aktivnošću za sve sudionike. Brojnost aktera na strani turističke ponude seoskog turizma, njihova relativno nedovoljna snaga za poduzimanje marketing aktivnosti, kao i navedeni širi društveni značaj razvitka ruralnog turizma, upućuju na važnost primjene marketinga od strane državnih i društvenih institucija, organizacija i asocijacija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Nacionalne, regionalne i lokalne turističke organizacije posebno trebaju podržati tržišni nastup, odnosno formiranje, prodaju i prezentaciju proizvoda seoskog turizma kroz istraživanje tržišta, stvaranje imidža, podršku razvitku proizvoda, kao i kroz edukaciju kadrova, konzultantske i savjetodavne aktivnosti u cilju poboljšavanja marketing napora organizacija koje se na mikro nivou bave marketingom seoskog turizma. Ukupni proces marketinga seoskog turizma suočava se i sa određenim brojem problema koji mogu utjecati na tržišno pozicioniranje proizvoda seoskog turizma. Osnovni problem bi se mogao definirati kao postojanje nesklada između očekivanih koristi, od strane turista, i ukupnog turističkog proizvoda, koji sadrži opipljive i neopipljive elemente. Opipljive elemente je moguće prije upotrebe testirati, dok neopipljivost znači da njihovo korištenje, kao djelova turističkog proizvoda, ne rezultira posjedovanjem nečega, već se doživljava i uobličava u određeno iskustvo. U rješavanju navedenih problema ključan je odnos između javnog sektora, turističkih poduzeća, bez obzira na oblik vlasništva, i organizacija i pojedinaca koji se neposredno bave pružanjem usluga u seoskom turizmu. Odgovor bi trebao biti pronađen kroz proces odgovarajućeg planiranja i upravljanja razvitkom seoskog turizma, posebno kroz uspostavu sustava svrsishodnog i dugoročnog uključivanja javnog sektora u razvitak seoskog turizma. Planiranje i upravljanje razvitkom seoskog turizma Složenost turizma kao gospodarske i društvene aktivnosti uvjetuje da i planiranje i upravljanje razvitkom turizma bude specifično i da zahtijeva posebnu organiziranost na svim nivoima. Planiranje razvitka turizma je u suštini proces, koji se zasniva na istraživanju, čiji je cilj optimizacija 86 Zbornik radova potencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju i kvaliteti življenja. Planiranje turizma se obavlja na više nivoa, u skladu sa karakterom turizma, pri čemu je posebno važno pitanje pronalaženja ravnoteže između pojedinih nivoa organiziranja, posebno u okviru turističkih destinacija (odnos između državnih i paradržavnih organa na svim nivoima, s jedne strane i s druge strane, turističkog gospodarstva). Ruralni turizam ima takođe niz specifičnosti koje se moraju poštivati pri planiranju i upravljanju. Opći cilj planiranja i upravljanja razvitkom seoskog turizma bilo bi stvaranje ravnoteže između tražnje i ponude, odnosno ukupnih kapaciteta (prostornih i drugih) u cilju minimiziranja konflikata i punog iskorištavanja prirodnih potencijala za razvitak turizma, bez degradiranja okoliša. Postojanje odgovarajućih resursa za razvitak turizma i tradicija u razvitku seoskog turizma predstavljaju osnovu za razlikovanje tri posebna tipa prilaza u vezi sa planiranjem i upravljanjem razvitkom turizma, i to za: ruralna područja sa tradicijom u razvitku turizma, ruralna područja sa značajnim resursima, ali bez dovoljno tradicije u razvitku turizma, ruralna područja siromašna resursima i bez tradicije u razvitku seoskog turizma. Svaki od navedenih tipova zahtijeva različite vrste pristupa i strategija uz postojanje zajedničke metodologije planiranja i načina upravljanja. Jedan od osnovnih preduvjeta za uspješno planiranje i upravljanje održivim razvitkom seoskog turizma jeste i aktivno uključivanje seoske zajednice, odnosno lokalnog stanovništva u taj proces. Ovo uključivanje je potrebno jer priroda, odnosno prirodno okruženje, predstavlja bitan čimbenik ukupne kvalitete života stanovnika seoskih područja. Svako korištenje ovog resursa u svrhe razvitka turizma, bez saglasnosti lokalne zajednice, može biti ocjenjeno od strane lokalnog stanovništva zloupotrebom i predstavljati destimulativni čimbenik razvitka seoskog turizma. Postojanje ravnoteže, odnosno partnerskog odnosa između brojnih sudionika u razvitku ruralnog turizma je drugi bitni činilac uspješnosti planiranja i upravljanja razvitkom ruralnog turizma. U centru pažnje je prvenstveno odnos između javnog i privatnog sektora, odnosno između državnih i paradržavnih organa, s jedne strane i s druge strane, turističkih poduzeća i svih drugih organizacija koje se neposredno i posredno uključuju u razvitku seoskog turizma. Ovaj partnerski odnos bi trebo rezultirati uključivanjem, u proces planiranja i upravljanja razvitkom 87 seoskog turizma, te širih težnji ka održivom razvitku seoskog turizma podrazumjeva da i posjetioci/turisti aktivno sudjeluju u ukupnom procesu, u cilju sagledavanja njihovog ukupnog ponašanja, postavljenim ciljevima razvitka , prvenstveno zaštiti i očuvanju okoliša i kulturno-povjesne baštine. Riječ je o usmjeravanju ponašanja posjetilaca/turista, odnosno o upravljanju načinom korištenja ukupnih resursa u seoskim područjima, od strane posjetilaca/turista (visitor management). Jedan od najčešćih načina ostvarivanja ovog utjecaja je objavljivanje zvaničnih pravila ponašanja kako bi i posjetioci, odnosno turisti, prilagođavanjem svog ponašanja, preuzeli dio odgovornosti u zaštiti resursa seoskog turizma. Proces planiranja razvitka seoskog turizma počinje, nakon situacione analize, istraživanjem. Proučavaju se svi relevantni činioci razvitka turizma, kao i karakteristike ruralnog područja, koje imaju pretpostavke za razvitak turizma. Posebno trebaju biti proučeni: prirodne i socio-kulturne karakteristike područja, gospodarski razvitak , zaposlenost, nivo razvitka infrastrukture, stav lokalnog stanovništva prema razvitku turizma, karakteristike konkurentskih područja za razvitak turizma, organizacije (državne i gospodarske) koje su direktno ili indirektno uključene u turističko poslovanje, globalni, regionalni i lokalni trendovi u razvitku turizma i kretanje turističkog prometa i potrošnje.Sljedeću fazu procesa planiranja čini definiranje ciljeva razvitka. Ciljevi mogu biti različiti: diverzifikacija proizvodnje, povećanje zaposlenosti, obnavljanje tradicionalnih građevina i dr., uz stvaranje neophodnih uvjeta za zadovoljavanje potreba, zahtjeva i želja posjetitelja, odnosno turista (uobičajeno je da se ciljevi formuliraju kao ekonomski i kao društveni ciljevi). Definirani ciljevi moraju uzeti u obzir i šire – nacionalne i regionalne ciljeve razvitka, posebno razvitka turizma.Nakon navedenih, sljedi faza analize i sinteze, odnosno donošenje zaključaka na osnovu rezultata istraživanja. Oni se odnose posebno na prirodne i kulturno-povijesne resurse, kao i na tržišne i ostale pretpostavke za razvitak turizma. Kroz proces sinteze trebalo bi doći do podataka o odnosu između broja turista i mogućnosti prostora, kao i o potrebnim uslugama, objektima i rekreativnim mogućnostima za posjetitelje/turiste. U fazi oblikovanja prijedloga i preporuka pored se ponuđene razvitakne alternative u odnosu na definirane ciljeve razvitka turizma, utjecaj na lokalnu zajednicu i druge činitelje i na osnovu toga se formuliraju planovi i politike i oblikuju preporuke. Te preporuke bi trebale biti zasnovane na sljedećim aspektima razvitka turizma u: prostoru kao čimbeniku razvitka (sklad između ukupne ponude i projektirane tražnje), definiranju programa (uključuje i preporuke u svezi sa marketing aktivnostima), formuliranju 88 Zbornik radova politike (osigurava okvir za integrirani razvitak turizma u definiranom području, uključujući i načine za ostvarivanje ciljeva razvitka i ulogu zainteresiranih organizacija i pojedinaca) i prioritetima (sve preporuke trebaju biti svrstane prema načinu primjene i očekivanim koristima od razvitka). Faza primjene i upravljanja je u suštini kontinuiran proces u cilju stalne provjere stupnja postizanja definiranih ciljeva. Ona bi trebala da se zasniva na utvrđivanju stupnja zadovoljstva turista, procjeni ostvarenih ekonomskih efekata, posebno u odnosu na lokalno stanovništvo, procjeni ukupnih uticaja razvitka turizma na prirodno i socio-kulturno okruženje, kao i na uklapanju u regionalne i nacionalne planove i programe razvitka turizma, posebno seoskog. Poseban aspekt upravljanja razvitkom seoskog turizma ispoljava se u potrebi za educiranjem kadrova. Podrazumjeva se da razvitak turizma treba da dovede, s jedne strane, do povećanja zaposlenosti vezano za osiguravanje proizvoda i usluga za turiste i, s druge strane, do osiguranja dodatne zarade za već zaposlene na temelju sezonske zaposlenosti. Da bi to bilo na kvalitetan način ostvareno potrebno je educirati ključne sudionike u zadovoljavanju potreba turista. To su, prije svega: vlasnici kuća za izdavanje turistima, malih hotela, restorana, kamp terena – potrebno ih je educirati o potrebama turista, uputiti ih u znanja o upravljanju, knjigovodstvu, osiguranju uvjeta za rekreaciju gostiju, sigurnosti, kao i proširiti njihova znanja o prirodnim, kulturnim i ostalim karakteristikama njihovog kraja. Cjelokupno lokalno stanovništvo - kako bi na adekvatan način sudjelovalo u ostvarivanju zajedničkog projekta razvitka seoskog turizma; osoblje u lokalnim turističkim informativnim centrima, lokalni turistički vodiči i animatori – u cilju stijecanja širokog znanja o karakteristikama područja, posebno turističkim resursima, načinima promoviranja turističkih proizvoda. 89 ZAKLJUČCI Hercegovina raspolaže brojnim resursima za razvitak turizma. Uz uključivanje cijelokupnog gospodarstva i negospodarskih dijelatnosti, koje imaju interes za razvitak turizma, turizam bi trebalo postati pokretač cjelokupnog razvitka kako Bosne i Hercegovine tako i cijele Bosne i Bosne i Hercegovine i rasta ukupnih ekonomskih aktivnosti. Turizam vezan za posebna interesiranja obuhvaća više vidova turizma za kojima postoji odgovarajuća tražnja i koji pokazuju stalni rast, sa očekivanom tendencijom još bržeg rasta u budućnosti. Ovim su obuhvaćena interesiranja za kulturu, arheologiju, umjetnost, arhitekturu, sport, glazbu , hobije, lov i ribolov, boravak na selu i drugao. Ta zainteresiranost je u Bosni i Hercegovini značajna kod onih vidova turizma u kojima je u određenoj mijeri već formiran turistički proizvod. Jedan prepoznatljiv proizvod svakako je upravo turizam na selu. U razvitku za sada malog, ali kvalitetnog jezgra u ruralnom turizmu trebalo bi maksimalno izgrađivati ekološke elemente (razvitak eko-sela sa različitim formama zdravog života, kao što su zdrava hrana, nezagađena priroda,biciklizam, pješačenja i druge aktivnosti ). Za razvitak ruralnog ,seoskog turizma gotovo cijela Hercegovina ima izrazite mogugćnosti .Posebne mogućnosti se očituju i ukazuju u slivu «Petoimene rijeke Trebižat»oko koje se u posljenje vrijeme razvija čitavi niz turističkih aktivnosti.Posljedica je to postojanja većeg broja atraktivnosti u relativno malom prostoru oko same rijeke te zbog samog njenog položaja i blizine velikih turističkih centara u okruženju. Bosna i Hercegovina ima izuzetno povoljne uvjete za razvitak turizma na selu. To su posebno povoljni uvjeti očuvane prirode, uz blagu klimu, čist zrak , nezagađene rijeke i jezera, bogatu floru i faunu. Boravak u prirodi pruža turistima mogućnost za šetnje, rekreaciju, bavljenje sportom, organizirane izlete do obližnjih pećina, izvora, mogućnost lova i ribolova, jahanja, planinarenja, branje šumskih plodova i ljekovitog bilja i druge rekreativno-zabavne aktivnosti u prirodi. Turisti koji za to pokažu zainteresiranost mogu se uključiti u obavljanje poljoprivrednih radova. Veliki broj sela nalazi se u blizini vrijednih kulturno-povijesnih spomenika i vjerskih objekata, koje turisti mogu organizirano posjetiti. Izuzetnu kulturnu vrijednost imaju i građevine tradicionalne arhitekture, 90 Zbornik radova sa karakteristikama određenog područja, kao i proizvodi starih zanata i ručne izrade kroz koje se upoznaje bogatstvo tradicije. Takođe je moguće organizirano posjetiti razne izložbe koje se organiziraju u okruženju, posebno slikara naive, kao i turističke manifestacije i tradicionalne priredbe poput: Dani kosidbe – Kupres, Dani Dive Grabovčeve - Blidinje,Etno festival Neum,Skok u kazan –Konjic, Nevesinjska olimpijada, Trebinjsko kulturno ljeto, Šimićevi susreti Grude, Ilijino brdo Posušje, Rafting na Neretvi i Trebižetu i slično. Manifestacije su to i događaji preko kojih se upoznaju narodni običaji i obilježja Bosne i Hercegovine. Ove manifestacije i bogatstvo kulturnog nasljeđa posebno su dopunjeni i gostoprimstvom lokalnog stanovništva, koje, u skladu sa tradicijom, svakoga turistu prima kao prijatelja I koga dočekuje zdravom I prirodnom hranom i pićem. Razvitak turizma u selima Bosne i Hercegovine, kao organizirana aktivnost, započeo je pre nešto više od pola stoljeća. Sami začeci razvoitka turizma na selu vezani su za spontanošću I bijegom čovjeka u prirodu sa ciljem da se odmori i makar na kratko, pobjegnu iz gradske gužve i načina života i određeno vrijeme provedu u prirodi. Međutim svi prirodni resursi i zdrava priroda nije dovoljno iskorištena, nema prave organizirane posjete turista i samim time nisu iskorišteni kapaciteti koji postoje. 91 LITERATURA 1. Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – propisuju kvalitetu, ali su i mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994. 2.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – temelj poslovne uspješnosti hotela, Zbornik međunarodnog kongresa ˝Hotelska kuća 94˝, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994. 3. Avelini–Holjevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha hotelske industrije, Međunarodni kongres ˝Hotelska kuća 98. ˝, Zbornik radova, Opatija, 1998. 4. Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973. 5. Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991. 6. BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003. 7. Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Dnevnik, 2. ožujka 2004. 8. Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2/1990. 9. Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel & Tourism Intelligence No.5, 2000. 10. Glavni turistički plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam, Zagreb i Horwath Consulting, Wien. 11. Horwath – Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath International, New York, 1997. 12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 1999., 2000., 2001., Zagreb, 200 13. /Hotel branding stretegic tool HVS international: Hotel franchise fees analysis guide 2001, Mineola, New York. 14. Karamarko, N.: Priručnici standardnih pravila i procedura OHM, Hotel Millennium Opatija, Opatija, 2000. 15. Meler, M. Uloga kontinentalnih gospodarskih resursa u tvorbi turističkih proizvoda, Znanstveni skup „Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“, Osijek, 2002. 16. Meler. M.: Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma – jučer, danas i sutra, Znanstveni skup „Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“, Poreč, 2004. 92 Zbornik radova 17. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, Narodne novine, Zagreb, br. 48, 2. svibnja 2002. 18.. Ružić, D., Potrebe i mogućnosti provođenja informatičke tehnologije u opskrbi hrvatskog turizma – polazne osnove i okvir, Znanstveni skup „Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske“, Poreč, 2004. 19. Strateški marketinški plan turizma Primorsko - goranske županije, Institut za turizam, Zagreb, 1996. 20. Travel & Tourism Intelligence: The International Hotel Industry – Corporate strategies and global opportunities, Research Report, London, 2001. 21. Uniform Sustav of Accounts for the Loading Industry (USALI), Hotel association of New York City, Inc. New York 1996., USA, 9th revised edition. 93 94 Zbornik radova TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA TOURISM AS ONE OF THE MAIN FACTORS OF ECONOMIC DEVELOPMENT IN THE CANTON SB Dr. sci. Kadrija Hodžić, redovni profesor Fakultet poslovne ekonomije Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ u Travniku ___________________________________________________________ SAŽETAK: Autor razvija tezu po kojoj je razvoj turističke djelatnosti Regije Centralna BiH uslovljen određivanjem značaja i podsticanja turističke djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja Nasuprot parcijalnim, općinskim politikama, a u odsustvu bilo kakvog koordiniranog usmjerenja razvoja turizma sa nivoa države BiH, regionalna ekonomska politika omogućava aktivan odnos prema strukturi privrede u smislu usmjeravanja i stimuliranja procesa strukturne transformacije i njenog otvaranja za tržišnu mobilnost i lokaciju faktora U društvenom računu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma može značajno doprinijeti i rastu prosječnog ekonomskog rasta. Na osnovu formulirane vizije razvoja sektora turizma i strateških ciljeva u turističkom sektoru Srednjobosanskog kantona moguće je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedeće efekti sektora turizma: rast zaposlenosti sa stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini), rast privrednih subjekata u turizmu sa stopom od 4,2 % (sa 396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini), povećanje broja kreveta sa stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini) i rast GDP u turizmu (indeks 180). Pri ovako projektovanim efektima sektora turizma u Kantonu treba računati i sa izvjesnim rizicima s kojim će se suočavati sprovođenje strateških smjernica razvoja turizma, i to: nedostattkom finansijskih sredstva, naročito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana i rekonstrukcije i izgradnje putne infstrukture, nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja turističkih potencijala, kako samih građana tako i nekih aktera turističkog razvoja, i konkuretska turistička 95 ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja. Ključne riječi: turizam, ekonomski rast, Starednjobosanski kanaton, strategija razvoja turizma. ABSTRACT: The author develops a scientific thesis according to which the development of tourism in the Region of Central BiH is specified by determining the significance of tourism and by stimulating touristic activities within the total economic strategy and politics of economic development. Regional economic policy enables an active approach to the structure of economy by chanelling and stimulation of the process of structural transformation and it’s opening for market mobility of production factors, unlike partial, municipal policies, in the absence of any coordinated direction of tourism development at the level of the country of BiH. In the agregated social account of the sector development rate, the growth rate of the stimulated tourism can significantly contribute to the average economic growth. On the basis of a specified vision of strategic goals of tourism developmnet in Central Bosnian Canton, in the period 2010-2025, it is possible to achieve following effects in the sector of tourism: employment growth in the rate of 4,5% (from 1560 people employed in 2010 to 2610 people employed in 2025), growth of business subjects in tourism at the rate of 4,2% (from 396 subjects in 2010 to 680 subjects in 2025), the increase in the number of beds at the rate of 7,8% (from 11.000 beds in 2010 to 24.000 beds in 2025) and GDP growth in tourism (index 180). With the effects of tourism in the Canton planned in such a manner, a certain risks have to be considered and dealt with in the process of implementation of strategic goals of tourism development, i.e.: the lack of financial means, especially when it comes to capital investment (closure of the construction of financing of the feasibility of Master plan, reconstruction and building of new transport infrastructure; a lack of interest and a lack of awareness of the citizens and some protagonists of the tourism development- of the cost-effectiveness of the development of touristic potentials; competitive touristic offers from another regions of BiH and neighbouring countries. Key words: tourism, economic development, Central Bosnian Canton, strategy for tourism development. 96 Zbornik radova UVOD U odnosu na druge tranzicijske zemlje Bosna i Hercegovina nazaduje u većini makroekonomskih indikatora, a po (ne)uspjehu strukturalnih reformi nalazi se na dnu ljestvice u Jugoistočnoj Evropi kao ekonomski najnazadnijem regionu Evrope. Čak i unutar tako nepovoljnog bosanskohercehovačkog ekonomskog stanja Srednjobosanski kanton dalje zaostaje, prijeteći da postane glavna kočnica bosanskohercegovačkom prilagođavanju i integracijima u Evropsku uniju. U sektorskom doprinošenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona značajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta od 9-10 % što je gotovo tri puta veća stopa od prosječnog ekonomskog rasta ovog kantona (npr. u periodu 20022010 broj turista je porasta sa 7.695 na čak 23.644, odnosno s indeksom 2010/2002 = 307,5). Sektor turizma, uključujući i ugostiteljstvo, zajedno sa trgovinom ima najbrži postratni rast broja registriranih poslova i broja zaposlenih, što znači da turizam predstavlja jednu od ozbiljnijih šansi Srednjobosanskog kantona. Dakle, u društvenom računu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma može značajno doprinijeti i rastu prosječnog ekonomskog rasta. Da bismo potkrijepili predhodnu tezu, analiziraćemo prvo stanje u kome se nalazi Srednjobosanski kanton, da bismo upravo na tom primjeru pokazali zašto ima ima smisla poentirati turizam kao razvojnu šansu Srednjobosanskog kantona. Naime, u nepovoljnim ekonomskim trendovima, posljedicama devastiranja u ratu i ratom uslovljenje migracije stanovništva, nedostatka kapitala, zastarjelosti tehnologije, niskog korišćenja kapaciteta i gubitka prijeratnih tržišta, sektori koji imaju uspješnija oživljavanja jesu trgovina i turizam. Upravo zbog toga se i usredsređujemo na resursne potencijale i kapacitete turističkog sektora u Srednjobosanskom kantonu, na osnovu kojih projiciramo strateške smjernice i moguće projektne ideje. Jednom riječju predstavićemo: raspoložive turističke resurse, postojeće programe razvoja (njihovu izvodljivost), dosadašnje učinke turističkog sektora: učešće turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Srednjobosanskog kantona, trendove turističkih usluga na području Kantona, i konačno elaboriranje hipoteze po kojoj je “turizam jedna od najperspektivnijih 97 šansi Srednjobosanskog kantona u ekološki održivom razvoju.” 1. STANJE I IZAZOVI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I šesnaestu godinu nakon završetka rata izraženo je značajno zaostajanje Srednjobosanskog kantona za predratnim stanjem: ostvaruje se 85-95 % predratnog GDP-a p.c i fizičkog obima proizvodnje, investicije su na nivou 75-85 % predratnih prosječnih godišnjih investicija, broj zaposlenih je dostigao tek 65 % zaposlenih od prije rata, itd. U isto vrijeme raste budžetska potrošnja, naročito primanja kantonalne administracije. Kapaciteti u privredi se, prema procjeni koriste do 30 % predratnih, uz rijetke izuzetke koji su se probližili ili dostigli predratne kapacitete (BSI Jajce, Banja u Fojnici, „Borac Travnik), iako je primjetan razvoj nekoliko trgovačkih shoping centara (Vitez, Kiseljak) i pokretanjih manjih kapaciteta u preradi drveta, prerađivačkoj prehrambenoj industriji („Bajra“) i uslužnih djelatnosti Jednom rječju, Srednjobosanski kanton je u dosadašnjem razvoju pokazao tranzicijski neuspjeh, o čemu jasno svjedoče indikatori: ● strukturne nezaposlenosti, ● neuspjele tranzicija prostora i tranzicije efikasne strukture privrede pojedinačnih općina na Kantonu, ● dugotrajno ostajanje u recesiji, ● zaostajanje za drugim kantonima, a Travnika za drugim kantonalnim centrima u Federacije BiH. Prvi tranzicijski neuspjeh, ili stanje produžene tranzicione krize, je iskazan problemom nezaposlenosti, koji se ukupnom postratnom periodu produbljuje, i to tako što stopa nezaposlenost raste više od 4 puta od stope rasta zaposlenosti (vid. tabelu 1). Naime, dok je broj zaposlenih od 2002. do 2010 porastao za skromnih 2.319 ili za 0,7 % (prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti je svega 0,08 %), broj nezaposlenost je rapidno rastao, i to sa 30.255 na 38.545, odnosno broj nezaposlenih osoba se u ovom periodu povećao čak za 8.290 ili za 3,0 % (prosječna godišnja stopa rasta nezaposlenosti u ovom periodu iznosi 0,4 %). Ovako nepovoljan trend odnosa zaposlenosti i nezaposlenosti rezultirao je povećanju stope nezaposlenosti sa 45,3 % u 2002. na 49,8 % u 2010. godini, što je Srednjobosanski kanton svrstalo u najproblematičnije kantone po stopi nezaposlenosti u Federaciji BiH. 98 Zbornik radova Tabela 1. Trend zaposlenosti i nezaposlenosti u SBK u periodu 2002-2010 2002 2009 2010 Indeks Zaposleni 36.565 37.298 38.884 106,3 % Nezaposleni 30.255 37.298 38.545 127,4 % Stopa nezaposl. 45,3 % 49,6 % 49,8 % 2010/2002 Izvor: Glasilo, Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kamtoma, različita godišta, Travnik. Korišćenje prostora SBK je krajnje ekonomsko neefikasno. Kanton ostvaruju nepunih 0,07 mil. KM po jednom km², što je 3 do 10 puta manje prema ostalim kantonima u Federaciji BiH. Ekonomska snaga Kantona, predstavljena veličinima bruto domaćeg proizvoda (GDP-a) je ispod razine prosjeka Federacije BiH (vid. tabelu 2). Srednjobosanski kanton ostvaruje skromnih blizu, 1,2 milijarde KM ukupnog GDP-a, odnosno 4.593 KM GDP per capita, što je na razini tek 69,3 % prosjeka Federacije BiH. Od ukupno 12 općina Kantona, njih 11 ima manji GDP p.c od prosjeka Federacije BiH, pri čemu najmanju ekonomsku snagu, po pokazatelju indeksa GDP p.c (FbiH=100), imaju općine: G.Vakuf-Uskoplje (48,9), Donji Vakuf (50,1) Bugojno (50,3) i Busovača (58,2). Samo jedna općina, Fojnica, ima GDP p.c. veći od prosheka Federacije BiH (116,7). 99 Tabela 2. Bruto domaći proizvod (GDP) u SBKIzvor: Makroekonomski pokazatelji FBiH, FSR Ukupni GDP Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica G.Vakuf-Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez SB Kanton 123.083.000 61.542.000 46.156.000 92.313.000 61.542.000 107.698.000 92.313.000 30.771.000 107.698.000 323.094.000 123.083 1.169.292.000 GDP p.c. 3.308 3.830 3.299 7.682 3.220 4.427 4.454 5.501 4.328 5.887 4.902 4.593 FBiH = 100 50,3 58,2 50,1 116,7 48,9 67,3 67,7 83,6 65,8 89,5 74,5 69,3 Dosadašnje ekonomske politike Kantona, ni institucionalno ni tekućim mjerama, nisu obezbjedile težište na razvojnom procesu predvođenom privatnim sektorom. Tržišni princip da «bogastvo i bolji kvalitet života u lokalnim zajednicama ne stvaraju državne vlasti nego privatna preduzeća koja ovise o povoljnom okruženju» ni izbliza nije promoviran i podržan. 100 Zbornik radova 2. TURISTIČKI RESURSI I KAPACITETI KANTONA 2.1. Prirodni resursi i historijsko-kulturno naslijeđe kao osnove za razvoj turizma Opća je konstatacija svih dosada rađenih analiza i studija razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamičan i uspješan razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, iako razvojni turistički potencijali još nisu dovoljno istraženi. Radi se o izdašnim resursima, koji predstavljaju osnovne postulate za razvoj turizma na području Srednjobosanskog kantona, i to: prirodnim naslijeđem, kulturnohistorijskim naslijeđem, vodama, planinama–zemljištem, čime je Središnja Bosna najbogatija od svih regija u Bosni i Hercegovini, pri čemu su vode, planine i kulturno-historijska baština tri osnovna postulata za razvoj turizma ovog područja, čiji osnovni pregled dajemo u nastavku:9 Područja od posebne važnosti i sadržaji izuzetnog fenomena prirodnog naslijeđa su: 1) Nacionalni park Vranica 2) Parkovi prirode: Vlašić, Kruščica, Pogorelica–Bitovnja, Semešnica–Plazenica, Raduša 4) Regionalni parkovi: Fojnička rijeka, Rostovo, Gornji Vrbas, Pliva, Srednji Vrbas, Vesela i Ranča. Pojedinačni zaštićeni objekti prirodnog naslijeđa su: – Vodopad Plive u Jajcu – Velika Tisa, Vranska – Vitez – Drvored topola i lipa – Travnik – Riječica Plačkovac sa dva vodopada (Sažići, Radojčići) – Travnik – Prokoško jezero, Vranica – Fojnica – Planinski triton – Prokoško jezero, Vranica – Fojnica – Pećina Dusina, Dusina – Fojnica – Vilinska pećina, Sebešić – Novi Travnik – Klisura Vrbasa iznad Jajca (prema Banja Luci), klisura Tijesno i klisura između Krupe na Vrbasu, sve do sv. Ive Podmilačje – Stara Tisa – Travnik 9 Prema: Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012., Vlada SBK, Ministarstvo tgovine, turizma I poduzetništva, 2008. 101 – Slapovi na rijeci Jaglenici, Pećine – Novi Travnik – Pećina u selu Pećine – Novi Travnik – Pećina pod Vrtoč planinom – Fojnica. Iako najmanje istražena, kulturno-historijska baština je „od najvećeg značaja i poštovanja u Srednjoj Bosni“, a karakteriše se slijedećim kulturno-historijskim spomenicima s cjelinama: prahostorijsko doba (99), rimsko doba (102), srednji vijek (188), period Turske uprave (82), period Austro-Ugarske (46). U detaljnijem prikazu neophodno je spomenuti preko 1000 stećaka sa nekropolama od po 100 stećeka, stotine arheoloških iskopina i nalaza (muzeji u Trvaniku i Jajcu), franjevački samostani u Fojnici, Kreševu i Gučoj Gori, Vitezu, Pruscu, Vukeljićima i dr., kao ikulturne ostavštine Pruščaka, fra Grge Martića i nobelovca Ive Andrića. Voda je među najizdašnjim prirodnim resursima kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine. U pitanju su: (a) izvori i tokovi pitkih voda (Plava voda u Travniku, izvori na padinama Vranice u Fojnici, vodeni resursi Duboka/Bugojno, Bistrička rijeka(Gornji Vakuf, Semešnica/ Donji Vakuf, Ugar, Krušćica, i td.), (b) izvori mineralnih voda (Kiseljak, poznat kao „sarajevski kiseljak“), (c) izvori termalnih, termomineralnih i radiokativnih voda (Fojnica – Reumal, Kiseljak), (d) slivovi rijeka Vrbas, Lašva, Fojnica), (e) jezera: Plivsko, Prokoško, radovan, Ždrimačka jezera, Radovan, Zanosići...). (e) vodopadi: Plive u Jajcu, Plačkovac na Vlašiću). Atraktivne planine i planinske padine: Vlašić (šumsli kompleksi: Raduša, Koprivnica, Krušćica, Bitovnja, Inač, Lopata, Rostovo). Klimatski prostori – vazdušne banje: Dobretići, Vlašić, Pavlovica, Rostovo. Lovišta: Koprivnica, Krušćica, Vranica, Vlašić. Prostori i objekti duhovne kzlture: Podmilačje, Ajvatovica s Pruscem, Franjevački samostani (Fojnica, Kreševo, Guča Gora), tekije (Vukeljići, Oglavak, Fojnica). Na kraju, neophodno je predstaviti i glavne turističke – predmetne atraktivnosti Kantona: gater za foto safari „karaulka“ u Bugojnu, Prusac sa Ajvatovicom, Sv. Ivo Krstitelj u Podmilačju, Rodna kuća Ive Andrića u Travniku, franjevački samostani u kreševu i Fojnici, Kalvarija, brončani mać i muzej Mali Mošunj u Vitezu, povelja Ahdnama iz Fojnice, selo Pavice kod Bugojna, Kameni svatovi iz Novog Travnika, Travnički kratkokljuni golub, Alpska ruža, busovačka jagnjetina, kiseljačka pogača sa kajmakom, vlašički sir, potkovana jaja iz Kreševa, Orhideja (kaćun) – 102 Zbornik radova Salep, tekoje Vukeljići i Oglavak. Na osnovu svega navedenog, konstatujemo izdašnost postojećeg i mogućeg sadržaja turističke ponude (ciljani prostori za turistički razvoj) ● Planine i jezera, ● Slapovi rijeka ● Klimatski prostori – vazdušne banje ● Mineralne, termalne i termomineralne vode ● Prostori i objekti duhovne kulture ● Pojedinačne atraktivne lokacije ● Stari dijelovi gradova ● Shoping centri ● Smještajni i ugostiteljski kapaciteti. 2.1. Postojeći kapaciteti za razvoj turizma Trendovi dolaska turista i ostvarenih noćenja i prometa u ugostiteljstvu, te broja ležaja na području kantona pokazaju permanentno rastući trend. Broj ležaja (vid tabela 3) je sa 1.310. u 2007. povećan na 1.641 ležaja u 2010. godini ili za 331 (indeks rasta 131,6). U godini najdublje recesije, 2009., ukupan turistički promet, pa shodno tome i broj ležaja je drastično smanjen (na 1.247, što je u odnosu na predhodnu, 2008. godinu pad od 5,4 % ili smanjenje za 68 ležaja). U 2010. godini primjetan je brzi oporavak (index 2010/2009 = 131,6). Tabela 3. Broj ležaja u SBK 2007-2010. 2007 Broj ležaja 2008 1.310 1.315 2009 1.247 2010 Index Index 2010/2007 2010/2009 1.641 125,3 131,6 Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora Broj turista u zadnjih osam godina 2002-2010. (vid. tabelu 4) porastao je više od tri puta (indeks 207,5), od čega je indeks rasta domaćih turista (219,6) znatno brži od inostranih (272,0). Primjetan je trend ubrzavanja ovih dolazaka, naročito kod domaćih turista: samo u zadnjoj godini ukupoan broj turista je porastao za 42 % (indeks 142,2). 103 Tabela 4. Broj turista na području SBK 2002-2010 2002 2009 2010 Indeks 2010/2002 Indeks 2010/2009 Ukupno 7.695 16.194 23.644 307,5 142,2 Domaći 5.705 11.015 18.231 319,6 165,5 Strani 1.990 5.159 5.413 272,0 104,7 Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora Shodno porastu turističkih dolazaka raste i broj noćenja (vid tabebelu 5). Od 2002. do 2010. godine broj noćenja je porastao za preko četiri puta, ukupan broj noćenja porastao je s indeksom 419,4, pri čemu je broj noćenja domaćih turista porastao s indeksom 421,7 a broj inoturista s indeksom 411,7. Ukapan broj nećenja je u posmatranom periodu povećan sa 11.925u 2002. na 50.011 u 2010. godini. Ovaj trend rasta je među najvećim u Bosni i Hercegovini. Isto tako vidljiv je izrazito snažan oporavak iz recesije, 2009: samo do 2010., turisti su znatno povećali broj noćenja (indeks 2010/2009 = 188,2), pri čemu je ostvaren i najbrži rast noćenja inoturista (indeks 2010/2009 = 118,1). Tabela 5. Noćenja turista na području SBK 2002-2010 2002 2009 2010 Indeks 2010/2002 Indeks 2010/2009 Ukupno 11.925 26.568 50.011 419,4 188,2 Domaći 9.178 16.992 38.702 421,7 227,7 Strani 2.747 9.576 11.309 411,7 118,1 Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora Pregled dolazaka i noćenja turista prema vrstama objekata (vid. tabelu 6) pokazuje da su hoteli dominantne destinacije noćenja (36,6 %), pri čemu se strani turisti s znatno većim procentom opredjeljuju za noćenja u hotelima (42,2 %). 104 Zbornik radova Tabela 6. Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata, 2010. Hoteli Moteli Pansioni Dolasci turista Noćenja turista ukupno domaći strani ukupno domaći strani 8.663 6.229 2.434 15.899 11.129 4.770 5.533 3.199 2.334 8.507 4.243 4.264 530 445 85 553 464 Ostalo 8.918 8.358 560 25.052 22.866 Svega 23.644 18.231 5.434 50.011 89 2.186 38.702 11.309 Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora Najveći broj turista dolazi i bilježi noćenje iz: Hrvatske (24,9 %), Njemačke (8,1 %), Slovenije (7,9 %), Italije (7,8 %), Turske (6,7 %) i Srbije (6,1 %). Najveća povećanja u proteklim godinama (mjereno indeksom 2010/2002) pokazuju turisti iz Turske 2.247), Srbije (549), Slovenije (496) i Austrije (347). Tabela 7. Noćenja turista po zemljama iz kojih dolaze u SBK 2002-2010 2002 Hrvatska Njemačka Slovenija Italija Turska Srbija Austrija Francuska SAD 933 239 183 211 34 125 98 115 56 2009 2010 1.490 857 918 391 923 322 246 361 137 2.820 912 908 886 764 687 477 400 157 Indeks 2010/2002 302,3 381,6 496,2 419,9 2.247,1 549,6 486,7 347,8 280,4 Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora 105 Gledajući po vrstama usluga, najveći promet se ostvaruje na hrani (46,9 %), napicima (6,7 %), pivu (6,1 %), i ostalim bezalkoholnim poćima (5,6 %). Najveći trend porasta potrošnje u posmatranom periodu (index 2010/2006) ostvaruju: rakija (162,3), duhan (341,6) i napici (146,6), dok smanjenje potrošnje bilježe u istom periodu: ostala žestoka pića (68,7), pivo (97,4) i vino (98,6). Tabela 8: Promet u turističkom sektoru po vrstana usluga Pivo Vino Rakija Ostala žestoka pića Voćni sokovi Ostala bezalkohol. pića Mineralna voda i sokovi Hrana Napici Duhan i šibice Ostali robni promet 2006 473.582 181.713 21.265 141.680 2008 506.551 238.431 30.060 124.299 2009 446.985 205.712 30.883 78.515 2010 2010/2006 461.345 97,4 179.090 98,6 34.504 162,3 97.384 68,7 319.839 332.341 378.750 383.268 311.699 383.268 393.008 427.014 124,4 128,5 186.111 250.827 188.635 224.303 120,5 2.738.349 3.362.789 3.217.185 3.540.441 342.174 498.305 413.507 501.531 15.601 18.147 14.187 53.300 129,3 146,6 341,6 12.789 27.346 19.349 36.429 284,8 Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita računanja autora Prema našim procjenama, a na osnovu sagledavanja predhodno iznijetih resursa i kapacita, procjenjujemo da je učešće turističkog sektora u ukupnom privrednom potencijalu Srednjobosanskog kantona čini: - u broju zaposlenih 4,0 % - u investicijama 8,5 % - u ukupnom GDP-u 5,2 %. Svodeći ocjenu o postojećim turističkim kapacitetima zaključujemo da: 106 Zbornik radova ● postojeća ponuda turističkih proizvoda je sporadična i nerazvijena ● iskorištenost sezone je incidentnam fokusirana uglavnom na ljeto i dijelom na zimu kada ima snijega u jedinom uspostavljenom zimskom centru u Rostovu, ● struktura i kvalitet ponuđenog smještaja nisu povoljni ● ugostiteljsko-smještajni kapaciteti nisu odgovarajuće kategorizirani ● lokalno stanovništvo nije odgovarajuće niti dovojno informisano o razoju turizma i pripadajućim standardima kvaliteta koji treba postići u ponudi ● turistički potencijali su ograničeni neuklonjenim minama ● nisu usklađeni svi prostorni planovi sa strategijom razvoja turizma regije 3. PRIJEDLOG VIZIJE I STRATEŠKIH CILJEVA RAZVOJA TURIZMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU 3.1. Princip regionalizma u razvoju turizma Srednjobosanskog kantona Razvoj turističkog sektora Srednjobosanskog kantona pozicioniramo na dinamično i konkurentno turističko tržište regionalnog okruženja, koje je uslovljeno je određivanjem značaja i podsticanja turističke djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja Srednjobosanskog kantona. U tom kontekstu etabliramo razvoj turizma u viziju dugoročnog ekonomskog razvoja Srednjobosanskog kantona, zasnivanu na: 10 ● principama regionalnog razvoja – tj. u sklopu ekonomske regije Centralna BiH, koja uključuje šesnaest općina (petnaest iz F BiH, od čega 12 općina Srednjobosanskog kantona, i jednu općinu iz RS) koje obuhvataju prostor od oko 5,4 hiljade km² i gdje živi oko 575 hiljada stanovnika. ● nužnosti bržeg zapošljavanja i ravnomjernijeg razvoja općina Srednjobosanskog kantona kroz unapređenje poslovnog okruženja, dovršenje vlasničkog i privrednog restruktriranja, te podsticanja razvoja ljudskih potencijala. ● povoljnom geostrateškom položaju regije centralne Bosne koja u svjetlu evropskih integracija i međunarodnih komunikacija ima odlične 10 Vid. Dokument Regionalna strategija ekonomskog razvoja Regije Centralna Bosna 2009-2015, REZ Zenica, 2009. 107 geostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom. Slika 1. Koridorski razvoj u okviru Panevropske mreže multimodalnih transportnih koridora ● Regija Centralna BiH raspolaže značajnim prirodnim resursima (planine, šumski kompleksi, rijeke, termalne i mineralne vode, raznovrstan biljni i životinjski svijet) i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem koji pružaju velike mogućnosti za kvalitetan razvoj turizma kao privredne grane. U tome će posebno stimulitivan efekat imati izgradnja kvalitetne lokalne saobraćajne, urbane i socijalne infrastrukture. Takvim smanjenjem razlika u kvaliteti života između urbanih i ruralnih naselja, smanjit će se migracioni pritisak iz sela u gradove, ojačati konkurentnu sposobnost privrede i svekoliko aktiviranje raspoloživih privrednih i ljudskih potencijala. Ovo tim više jer će se širiti saradnja na druge prostore Srednjobosanskog kantona i BiH sa okruženjem duž infrastrukturnih koridora u BiH i neposrednog okruženja i kontaktnih graničnih pojaseva sa zemljama nastalih raspadom bivše Jugoslavije. 108 Zbornik radova Prezentirana karta će slikovito ukazati na potencijalne mogućnosti te saradnje i povoljnom geostrateški položaju regije centralne Bosne. LJUBLJANA ZAGREB Karlovac Osijek Bihać BEOGRAD Banja Luka Doboj Tuzla Zvornik Travnik Zenica SARAJEVO Goražde Split Mostar Ploče Neum Dubrovnik PODGORICA Kontaktne regije Funkcionalno-komplementarne regije Gravitacijske međudržavne regije Ova vizija treba da bude aktualizirana promjenama u lokalnom, regionalnom i okruženju, te da odrazi narasle potencijale lokalnog razvoja.uIzlokalnom, ovih okolnosti globalnom Ova vizija treba da bude aktualizirana promjenama referiramo se na ciljeve ekonomskog razvoja koji bi se za Srednjobosanski kanton mogle regionalnom i globalnom okruženju,razvoja. te daBudući odrazi narasle definirati kao ciljevi lokalnog ekonomskog da su osnovnipotencijale ciljevi lokalnog lokalnog razvoja.naIzprincipu ovih okolnosti referiramo se na ciljeve ekonomskog razvoja utemeljeni održivog razvoja i socijalne uključenosti, ekonomski razvoj podrazumijeva ostvarenju ovih principa putem ekonomskih učinaka korištenju razvoja koji bidoprinos se za Srednjobosanski kanton mogle definirati kao uciljevi raspoloživih resursa razvoja. Temeljem ovih smjernica regionalnog razvoja moguće je razviti lokalnog ekonomskog razvoja. Budući da su osnovni ciljevi lokalnog viziju turističkog sektora u narednih deset godina: razvoja utemeljeni na principu održivog razvoja i socijalne uključenosti, Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj ekonomski razvoj ostvarenju ovih principa putem Evropi,podrazumijeva koja ostvaruje svojdoprinos rast u harmoničnom sadejstvu raznovrsnih ekonomskih turističkih učinaka potencijala, u korištenju raspoloživih resursa razvoja. Temeljem poljoprivrede i očuvanja prirodne okoline. Turistička atraktivnost podrazumjeva konkurentsku snaguturističkog komparativnih ovih smjernica regionalnog razvoja moguće je razviti viziju prednosti prirodnog i historijskog naslijeđa, osiguranje najviših standarda sektora u narednih deset godina: ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost. Polazeći od predhodno prikazanih prirodnih resursa i moguće vizije lokalnog razvoja, jedinstvena turistička kantona atrakcija u moguće Sred je danjobosanski viziju razvojakanton turizma kao na području Srednjobosankog razvijemo temeljem slijedećih pretpostavki: jugoistočnoj Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoničnom sadejstvu ● promotivni imidž raznovrsnih turističkih potencijala, poljoprivrede i očuvanja prirodne ● optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih ljepota i kulturnog okoline. identiteta, Turistička atraktivnost konkurentsku snagu komparativnih ● razvijena i izvoznopodrazumjeva orijentirana turistička ponuda , ● razvijena turistička infratrukturanaslijeđa, osiguranje najviših standarda prednosti prirodnog i historijskog ● razvijena putna infrastruktura ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost. Polazeći od ● razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti predhodno prikazanih prirodnih resursaekonomskog i moguće vizije ● turizam razvijen po principu održivog razvoja lokalnog razvoja, ● društveno konsenzus kroz snažno na javno-privatno partnerstvo. moguće je da viziju razvoja turizma području Srednjobosankog kantona Zahvaljujući prirodnim potencijalima moguće je razvijati zimski, sportsko-rekreacioni 109 (penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam, paraglajding…), zdravstveno-lječilišni, razvijemo temeljem slijedećih pretpostavki: ● promotivni imidž ● optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih ljepota i kulturnog identiteta, ● razvijena i izvozno orijentirana turistička ponuda, ● razvijena turistička infratruktura ● razvijena putna infrastruktura ● razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti ● turizam razvijen po principu održivog ekonomskog razvoja ● društveno konsenzus kroz snažno javno-privatno partnerstvo. Zahvaljujući prirodnim potencijalima moguće je razvijati zimski, sportsko-rekreacioni (penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam, paraglajding…), zdravstveno-lječilišni, speleološki, turizam na seoskim imanjima (agro-turizam), zatim lov, sportski ribolov itd.11 U dosadašnjim strateškim pristupima razvoju turizma na području Srednjobosanskog kantona, shodno tome, prepoznat je čitav set razvojnih ideja, i to:12 1. Strateško – marketinške opcije razvoja 2. Razvoj smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta 3. Selektivni oblici turističke ponude (izbor) 3.1. Zdravstveno – lječilišni turizam 3.2. Planinsko – zimski turizam 3.3. Off-road turizam kao specifičan oblik spotrskih aktivnosti na planinama 3.4. Kulturni turizam 3.5. Ruralni turizam 3.6. Vjerski turizam 3.7. Sportski i sportsko – rekreativni turizam 3.8. Turizam na vodi 3.9. Lovni, ribolovni i agro turizam 3.10. Pećinski turizam 3.11. Gastro turizam 3.12. Edukativni turizam 3.13. Avanturistički i izletničko – tranzitni turizam 3.14. Kongresni turizam 11 rez.ba/?p=349 (preuzeto 25.99.2011) 12 Cf Strategija razvoja turizma SBK. 110 Zbornik radova Ostvareni ciljevi bi omogućili sljedeće projekcije rasta zaposlenih, preduzeća, broja kreveta i GDP sektora turizma Srednjobosanskog kantona (vid. tab. 9). Tabela 9. Projekcije rasta broja društava, zaposlenosti i GDP u turizmu SBK do 2025. 2010 Broj 1560 396 11000 100 Zaposlenost Br.subjekata Broj kreveta GDP - indeks Izvor: računanja autora Broj 1860 513 16000 - 2012-2015 Indeks St.Rasta 119 129,5 145,5 140 3,8 5,9 9,1 - Broj 2610 680 24000 - 2016-2025 Indeks St. rasta 140,3 132,5 150,0 220 4,0 3,3 4,5 - Napomena: broj turističkih privrednih subjekata je procjenjen (uključujući i ugostiteljske radnje). Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u Srednjobosanskom kantonu za realizaciju ovakvih ostvarenja su: (1)Razvijeni i promovirani turistički potencijali i jedinstven imidž, s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam (prioritetni ciljevi: razvijen i prepoznatljiv turistički brend Kantona; promet u oblasti turizma povećan na osnovu poboljšane atraktivnosti turističke ponude; saobraćaja i prateća infrastruktura; razvijeni cjeloviti selektivni oblici turističke ponude), (2)Jaki ljudski resursi angažirani u sektoru turizma (prioritetni ciljevi: građanstvo Kantona animirano za aktivno učešće u razvoju turizma; profesionalna lica angažirana i umrežena u razvoju Kantona uopće). Kao moguće razrade strateških ciljeva putem odgovarajućih mjera i aktivnosti dajemo slijedeće: 111 Prioritetni ciljevi Mjere Osnaživanje marketinških kapaciteta PROMOTIVNI IMIDŽ – TURISTIČKI BREND: SREDNJOBOSANSKI KANTON . TURISTIČKI BISER AKTIVNOG ODMORA Izgradnja turističkog brenda ODRŽIVI RAZVOJ U TURIZMU Usklađivanje prostorno urbanističkih planova općina sa strategijom razvoja turizma općina i Kantona Program deminiranja turističkog prostora 112 Projekti 1) Edukacija ključnih aktera o turističkom marketingu 2) Studiija o stanju turističkih resursa 3) Formiranje baze podataka turističkih resursa 4) Izrada marketing plana/strategije Kantona 5) Izrada kataloga postojećih turističkih proizvoda i ponuđača – prospekti/katalozi jezera, planina, historijskoh naslijeđa 6) Inventura kategoriziranih objekata prema međunarodnim standardima 7) Razvoj ključnih tura – kreiranje novih proizvoda iz postojećih resursa 8) animiranje i educiranje turističkih agencija za marketing receptivnog turizma 9) Višejezični vodić sa itinererom, vremenom obilaska, gastro ponudom i posjetama pojedinim ustanovama 1) Edukacija ključnih aktera o brendiranju turističkih proizvoda 2) Razvijanje ključnih brendova turističke ponude 3) Izrada turističko promotivnog logotipa i slogana turističke ponude Kantona 4) Izraditi Strategiju lobiranja 1) Uraditi analize o elementima planova koje treba uskladiti s projektima razvoja turizma 2) Pokrenuti proces usklađivanja u svim općinama 3) Izmjena regulacionih i urbanostičkih planova radi iskorištenja turističkih potencijala 4) Usklađivanje urbanostičkog i prostornog plana radi očuvanje prirodnog krajolika 1) Kontakt sa BHMAC o otpočinjanju deminiranja područja od interesa za turizam Kantona Zbornik radova Edukaciju kadrova za turizam RAZVIJENA TURISTIČKA INFRASTRUKTURA 2) Otvaranje edukacijskog centra za primijenjana znanja u turizmuReferentnog centra turističke izvrsnosti 3) Ukljućivanje eksperata u razvoj projektnih prijedloga 4) Povezivanje turističkih aktera sa univerzitetima 5) Izgradnja osnovnog turističkog profila Kantona 6) Kreiranje registra i kataloga spomenika kulturno-historijskog naslijeđa 7) Uključivanje štampanih i elektronskih medija u promociju Izgradnja turističkih kapaciteta kapaciteta za promociju turizma 8) sajamska promocija turističkih potencijala Izgradnja apsorpcijske moći aktera turizma za korištenje predpristupnih fondova EU i sredstava drugih donatora 9) Osnivanje centra za obučavanje aktera za korištenje predpristupnih fondova 10) Uključivanje aktera razvoja turizma u članstvo evropskih i drugih međunarodnih strukovnih organizacija u i udruženja 113 RAZVIJENA TURISTIČKA PONUDA 114 1) Kandidatura grada Jajca za nacionalna i međunarodna takmićenja na vodi 2) Pilot projekt „Jeići“ – ruralni turizam 3) Program „zelenih hotela“ na Ajvatovici đulistan – dječiji grad Izgradnja edukacije, odmora i zabave, raznovrsne 4) Potočani i Rostovo – oaze turističke sporta, odmora i rekreacije ponude i 5) Sokolorani centar (D. Vakuf) produžene planinsko-zimski centasr raduša turističke sezone 6) Vlašić – turističko-poslovni park 7) Sportsko-rekreativni centar „Sebesic“ Novi Travnik 8) Modrerni šoping Vitez, 9) Krušćica – Zabrđe, planina i rijek 10)Turističkorekreativno izletište Pridolci u Busovači (gastro grad) 11)Zlatonosne rijeke Fojnice 12)Vranica – planina iskušenja i radosti 13)Kiseljak – zdravi grad turističko 14) Kreševo – u zagrljaju planina, 15)Ajvatovica – međunarodno dovište 1) Zaštita i renoviranje građevina i spomenika kulturnohistorijskog naslijeđa, prioritetno: nekropole stečaka , Travnik – stari grad Očuvanje (džamije, turbeta, česme), kulturnog , Zavičajni muzej Travnik, historijskog i Katolička crkva sv. Ivan tradicionalnog Krstitelj, Memorijalni muzej naslijeđa Ive Andrića, Kreševski muzej 2) Kreiranjr i promocija autentičnih legendi i priča kao turističkih proizvoda 3) Obnavljanje i razvijanje tradicionalnih kulturnih manifestacija Zbornik radova Kao glavni rizici s kojim će se suočavati sprovođenje strateških smjernica razvoja sektora turizma u Kantonu mogu se označiti: ● nedostatak finansijskih sredstva, naročito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana i rekonstrukcije i izgrdanje putne infstrukture, ● nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja turističkih potencijala, kako samih građana tako i nekih aktera turističkog razvoja. ● konkuretska turistička ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja. 115 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Postratni ekonomski razvoj Srednjobosanskog kantona je depresivan: nezavršena tranzicija, alarmantna strukturna nezaposlenost, nizak životni standrad, zaostajanje za drugim kantonima. Među sektorima koji se već izdvajaju kao mogući faktori ubrzavanja rasta Kantona jeste turizam. Srednjobosanski kanton raspolaže značajnim turističkim potencijalima, baziranim na izdašnim prirodnim resursima (planine, jezera, slapovi rijeka, klimatski prostori – vazdušne banje, mineralne, termalne i termomineralne vode), atraktivnom historijskom naslijeđu (neolitsko doba, srednjovjekovjekovni period, doba Turske carevine i AustroUgarske monarhije), povoljnom povoljnom geostrateškom položaju regije centralne Bosne koja u svjetlu evropskih integracija i međunarodnih komunikacija ima odlične geostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom. Ovakve komparativne i konkurentske prednosti koje turistički sektor Srednjobosanskog kantona ima, doprinijele su da u sektorskom doprinošenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona značajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta, što je gotovo tri puta veća stopa od prosječnog ekonomskog rasta ovog kantona, kao i većim učešćem sektora turizma (sa učešćem od 5,2 %) od prosječnog učešća sektora turizma (3-4 %) u GDP-u Bosne i Hercegovine. Iako je opća konstatacija svih dosada rađenih analiza i studija razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamičan i uspješan razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, razvojni turistički potencijali još nisu dovoljno istraženi i iskorišteni. S obzirom, dakle, na turističke potencijale i geoprometne pogodnosti na regionalnoj razini, odnosno izvedenih principa lokalnog razvoja utemeljenih na održivom razvoju i socijalnoj uključenosti, moguće je razviti viziju turističkog sektora u narednih deset godina, koju smo artikulirali kao: Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoničnom sadejstvu raznovrsnih turističkih potencijala, poljoprivrede i očuvanja prirodne okoline, pri čemu smo turističku atraktivnost označili konkurentskom snagom komparativnih prednosti prirodnog i historijskog naslijeđa, osiguranje najviših standarda ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlačnost. 0vakva vizija razvijena je temeljem slijedećih pretpostavki: promotivnog 116 Zbornik radova imidž, optimalnog korištenja prirodnih resursa sa očuvanjem prirodnih ljepota i kulturnog identiteta, razvijene i izvozno orijentirane turističke ponude, razvijene turističke infratrukture, razvijene putne infstrukture, razvijenog obrazovnog sistema i visoke stope uposlenosti, turizma po principu održivog ekonomskog razvoja, društvenog konsenzusa kroz snažno javno-privatno partnerstva. Temeljem predhodnih opsrevacija izvodimo slijedeće zaključne teze: 1. Budući da turizam predstavlja najozbiljniju razvojnu šansu Srednjobosanskog kantona, sagledavanje mogućnosti razvoja turizma neophodno je vezati za okvire kantonalne ekonomske razvojne strategije i razvoja regiona Centralna Bosna. a) Sa iskorišćenjem razvojnih i prostornih potencijala u svim općinama kantona, uključujući putne infrastrukturne pretpostavke (Koridor Vc, Lašvanski priključak na Koridor VC, autoput Jajce-Sarajevo, autoput Banja Luka-Dobo), te primjenom stimulativne koncesionalne politike (koja i općinama ostavlja mogućnost dodjela komunalnih koncesija, koje bi na osnovu njih mogle ostvarivati značajne budžetske prihode), odnosno ostvrenjem vizije i primjenom strateških ciljeva u sektoru turizma Srednjobosanskog kantona moguće je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedeće efekti sektora turizma: ● Rast zaposlenosti u turizmu stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini) ● Rast privrednih subjekata u turizmu stopom od 4,2 % (sa 396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini) ● Povećanje broja kreveta stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini). ● Rast GDP u turizmu (indek 180). 2. Najveće kantonalne turističke mogućnosti, na kojima bi trebao da se utemeljuje ekonomski razvoj Kantona, zasnovane su na prirodnom i kulturnom nasljeđu, uključujući, netaknute pejsaže, vode, zimske sportove, historijske centre, lovišta, itd. 3. Razvoj turizma u Kantonu mora biti usklađen i sa: (a) Principima regionalnog razvoja – tj. u sklopu ekonomske regije «Centralna Bosna», što podrazumijeva skladan razvoj sa regionalnim okruženjem, tj. podsticanje unutarregionalne 117 118 saradnje sa drugim općinama iz okruženja kantona; (b)Najvažnijim aspektima međunarodne turističke tražnje, koju će, prema relevantnim svjetskim predviđanjima, činiti tražnja u: ekoturizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu, kružnim putovanjima i avanturističkom turizmu. (c) Scenarijem budućih događaja u privrednom životu Evrope, koga karekteriziraju: ubrzani razvoj tehnologiji i podizanje svijesti o životnoj sredini, što uz produženje ljudskog vijeka i jačanju svijesti o zaštiti zdravlja implicira poticaj razvoju raznolikih aspekata turizma, prije svega odmora i rekreacije, kulture i zabave, seoskog turizma i napose banjskog turizma. Zbornik radova LITERATURA a) Razvojni dokumenti i statistističke baze 1) Glasilo, služba zapošljavanja Srednjobosanskog kantona, Travnik, 2011. 2) Makroekonomski pokazatelji FBiH, FSR Sarajevo, 2010. 3) Poslovna strategija i Akcioni plan daljeg razvoja turizma Gornjevrbaske regije za period 2010-2015, Sarajevo, 2010. 4) Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna Bosna, REZ Zenica, 2009. 5) Srednjobosanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. 6) Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012., Vlada SBK, Ministarstvo tgovine, turizma i poduzetništva, 2008. 7) Strategija razvoja općine Travnik 2005-2010, Travnik, decembar 2005. 8) Strategija razvoja turizma u Federaciji BiH za period 2008-2018., Inženjerski biro i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, prosinac 2008. b) Knjige i članci 9) Hodžić, K., Turizam u regionalnoj strategiji ekonomskog razvoja Sjeveroistočne Bosne, zbornik radova: «Strategija ekonomskog razvoja turizma u Sjeveroistočnoj Bosni», BosniaArs, Tuzla, 2005. 10)Hodžić, K., Hadžialić, M., Plan ekonomskog razvoja TK, studija, podloga «Prostornom planu Tuzlanskog kantona 2005-2025», Tuzla, 2005. 11)Horizons 2020, A thought-provoking look at the future, A study of TNS Infratest Wirtschatsforschung, Commissioned by Simens AF, October 2004. 12)Lokalna samouprava – prostorno planiranje, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2003. 13)Međunarodna saradnja kao osnova ekonomski održivog razvoja teritorije, «SCOPES», Zbornik radova Međunarodne konferencije, Sarajevo, 2003. 14)Srednjoročna razvojna strategija BiH, PRSP 2004-2007, Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH, Vlada RS, Sarajevo, 2004. 15)Statistički podaci o privrednim i drugim kretanjima u FBiH po kantonima Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. 16)Tourism 2020, WTO, Madrid, 1998. 119 120 Zbornik radova RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA Dr. Sc. Almazaga Ćatović Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Miralem Mešković dipl.ecc Turistička zajednica Tuzlanskog kantona ___________________________________________________________ SAŽETAK: Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona.Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona .Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranje potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu, u funkciji razvoja turizma uopće a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. Ključne riječi: turistička destinacija, turistički resursi, atrakcija (prirodna i kulturno-istorijska), imidž destinacije, ruralni turizam, ruralna mjesta u funkciji turizma, turističke manifestacije, atraktivnosti – uređene atrakcije za pristup turista, marketing program turističke destinacije, edukacije za turizam ABSTRACT: The subject of research in this paper is the infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and one of the determining factors in the development of tourism in the area of Tuzla canton. This analyses deals with the most important segments of future development of rural tourism in the area of Tuzla canton. The aim of the research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourist infrastructure in both short and longterm aspects, in the function of the development of tourism in general and especially of rural tourism in the area of Tuzla canton. Key words: tourist destination, tourist resources, an attraction (natural and cultural- historical), an image of a destination, rural tourism, rural places in the function of tourism, tourist manifestations, attractions 121 – attractions for tourists, marketing programme of a tourist destination, educations for tourism. ___________________________________________________________ 1. UVOD Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam, seljački turizam, agro-turizam, seoski turizam, turizam u seoskim domaćinstvima, eko-ruralni turizam i slično. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima, koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Izvan urbanih naselja je i nema odlike masovnosti. Ruralni turizam razumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebice na kontinentu. Dio je kontinentalnog turizma. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal turizam. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu, te razumijeva aktivno uključivanje cijele obitelji. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluge smještaja, prehrane, te nekim drugim sadržajima (neposredan kontakt s domaćim životinjama, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, “pečenje” rakije, jahanje i slično). Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma (“Sustainable Tourism”) - turizma koji ne šteti okolišu, odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama za okoliš, a u pravilu razumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Tuzlanski kanton ima 553 573 stanovnika od kojih se dobar dio bavi poljoprivredom. U stanovništvu Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton učestvuje sa 14, 82 % a u stanovništvu Federacije Bosne i Hercegovine sa 21 , 5 %. Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km 2 ( u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km2, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km2 ) 122 Zbornik radova 2. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE a) Tuzlanki kanton nalazi se između 44 i 45 stepena sjeverne geografske širine , odnosno 18 i 19 stepena istočne geografske dužine.¹ Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine . Zahvata 5,3 % površine Bosne i Hercegovine , odnosno 10,5 % Federacije Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton obuhvata 13 općina: Banovići, Čelić, Doboj Istok, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Teočak, Tuzla i Živinice. Administrativno, privredno i kulturno sjedište Kantona je grad Tuzla , koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. b) Region Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine , zbog svoje ljepote , istorijske znamenitosti i prirodnog bogatsva od davno predstavlja predmet interesovanja turista ne samo zemalja Balkana i europe već i drugih kontinenata. Tuzlanski kanton karakteriše izrazito planinsko područje ( Konjuh , Javornik , Ozren ) na jugu, prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu te masivi Skipovca , Trebave i Majevice koji se pružaju oravcem sjeverozapad – jugositok i blago zatalasno područje na sjeveru. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km2 što čini 5,3 % ukupne površine Bosne i Hercegovine, odnosno 10,5 % površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima , prosječna količina padavina iznosi oko 908,6 l/m , vlažnošću vazduha 79 % i srednjom godišnjom temperaturom oko 10, 1 stepena C. Najtopliji mjesec je juli, najhladniji mjesec je januar. Osnovni vodotoci na području Kantona grupišu se oko rijeka: Spreče, Tinje, Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. Na području kantona postoji nekoliko hidrakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su: Jezera – Modrac, Snježnica, Bistarac, Hazna, Vidara, Šićki brod i dr . Tuzlanski kanton predstavlja majbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama ( ugalj – lignit i mrki ugalj 3,2 mlrd tona ) , jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana ( 525 mil. Tona ) , kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta ( 11, 5 mil. Tona ) , magnezita , krečnjaka 123 , šljunka i pijeska . Mineralne , oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle , Gračanice , Gradačca , Srebrenika , Živinica i Kladnja . Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. • oranice – 91 154 hektara • voćnjaci – 16 371 hektara • livade – 15 382 hektara • pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti ; • u voćarstvu ; plantažni uzgoj šljive , kruške , trešnje , višnje i jagodičastog voća • u stočarstvu ; uzgoj muznih i tovnih goveda , ovaca , koka nosilja , pčela i dr. • u ratarstvu ; uzgoj povrtnog bilja , kukuruza , krmnih kultura , duhana idr. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio Kantona i iznosi 139 000 hektara. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači , gljva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov , odmor i rekreaciju. 124 Zbornik radova 3. PRETPOSTAVKE BAVLJENJA RURALNIM TURIZMOM Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom, treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije, kao i pretpostavke svog obiteljskog seoskog domaćinstva. a) Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom razumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda, zdrava klima, odsutnost buke, očuvana priroda i prirodne znamenitosti ( Konjuh , Javornik , Trebava , Majevica , Modrac , Hazna , Vidara ...), kulturna baština, mogućnosti slobodnog kretanja okolicom, slikovit krajolik, dobra cestovna i telefonska povezanost, opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. b) Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog obiteljskog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja, gospodarskih i stambenih prostora, posjedovanje stoke, mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje, atraktivnosti lokacije i stambenog objekta, riješene komunalne infrastrukture domaćinstva, te visine investicije za preuređenje u turističko seosko gospodarstvo. Vrlo je važan odgovarajući broj, dob i sklonost članova seoskog domaćinstva pružanju turističkih usluga. 4. INSTITUCIJE KOJE SE BAVE RAZVITKOM TURISTIČKOG SEKTORA Tijelo kod kojeg se registruje smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je Služba za privredu općina te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Turizmom, kao svojom jedinom djelatnosti ili jednom od djelatnosti, bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine ; Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine , Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona , Turističko udruženje Bosne i Hercegovine 125 , Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine , Turistika zajednica Tuzlanskog kantona , Privredna komora - sektor za turizam i ugostiteljstvo . 4.1. Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita, već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade , Vlade Tuzlanskog kantona i Prostorni plan Tuzlanskog kantona . Osim navedenih, dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava, iz europskih i svjetskih fondova, namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja . 4.2. Pozitivni učinsci razvitka ruralnog turizma Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke: • dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. • povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. • sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). • štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. • obogaćuje turističku ponudu i • faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora. 5. ANALIZA RURALNOG TURIZMA U TUZLANSKOM KANTONU Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti, te vanjske prilike i opasnosti². Snage - unutrašnje: • pretežno nezagađen okoliš, postojeći nedovoljno valorizirani 126 Zbornik radova kapaciteti: srednjovjekovne utvrde ( Stari grad Srebrenik , Soko grad Gračanica , Stari grad Teočak , Gradačačka Husein kapetanova kula ), lovačke kuće, džamije i crkve, narodne priče i legende, mogućnost cjelogodišnje turističke sezone, mogućnost prodaje svojih proizvoda “u vlastitom dvorištu”, mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje, suveniri, smještaj, ubiranje ljetine i plodova, kampiranje, usluge hrane, pića i prehrane, “pečenje” rakije, proizvodnja sira, branje gljiva), poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima, bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište „ Muške vode „ Slana banja Tuzla , Banja Ilidža Gradačac , Terme Gračanica, planina Konjuh sa svojim spelološkim objektima „ Djevojačkom „ i „ Bebravskom „ pećinom idr ). Slabosti - nutrašnje: • nepostojanje tradicije ruralnog turizma, minirana područja, neinformiranost o: zakonima, tržištu, marketingu, povijesti svoga kraja, biološkoj raznolikosti, turističkim atrakcijama, novim tehnologijama i poticajnim mjerama. Prilike - vanjske: • postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno s urbanizacijom, mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma, planirana izgradnja brzih cesta , deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i poduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine, ali i od strane vanjskih inicijativa ( Program CARDS ) i blizina dvije susjedne države. Opasnosti - vanjske: • zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa, nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta, kanalizacija, vodovod), nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. 127 6. SNIMAK DOSADAŠNJEG STANJA Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana, strategije, programa, operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu , nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije, gastronomiju, kulturnopovijesne spomenike, prirodne ljepote, smještaj, lov i ribolov, suvenire, stare obrte, ostale motive, informacije, te perspektive turizma i ruralnog turizma. Rezultati u vidu baze podataka koriste za izradu programa, informacija, turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. formiranje cesta sira i rakije, poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu, te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. 7. PROJEKTI Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu : 7 .1. Promet Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo , Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc utjecati će na povećan broj tranzitnih turista, te stoga treba uložiti sve napore ( i u lokalnim okvirima ) da do realizacije dođe što prije. U skoroj budućnosti kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM ( Transeuropean Motorway) nazvan „ koridor Vc „ kao euroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik – Srednja Europa – Jadran . Nakon izgradnje pomenutog koridora i kvalitenog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla – Orašje i Tuzla – Sarajevo može se očekivati velik broj tranzitnih gostiju , a posebno iz Poljske , 128 Zbornik radova Češke , Slovačke , Ukrajine i dr zemalja koje gravitiraju datom području. Izgradnjo kvalitenih cesta stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona . Signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima, znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. Ostalu signalizacijučine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima, važnim objektima i sadržajima u naselju, te ostalim javnim prostorima (izložbe, sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala, te uredno održavati (kositi korov oko znaka, bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). Znakovlje ponegdje može biti i od prirodnih materijala, ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata, dizajnera, građevinaca, marketing stručnjaka). Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona . Turist će naći put do destinacije ili će biti informiran o postojanju iste. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promidžbeni medij. 129 7.2. Ceste sira i rakije Cesta sira i rakije razumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području, a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. “Cesta sira i rakije” je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda. Osim Gradačakih potencijala ističemo Gračaničke, Čelićke, Kalesijske, Teočačke te Kladanjske i Živiničke. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne, informativne, prodajne i turističke točke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. Šljivarski centar bi promicao kulturu šljive i šljivarskih sortimenta kraja u kojem se nalazi. 7.3. Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi moglo bi se nazvati izgradnja i privođenje svrsi, jer mnoge staze već postoje ( prosjeci kroz šume, sporedne seoske ceste i dr ). No biciklistička staza ipak mora biti legalizirana, ucrtana, obilježena, te opremljena i hemijskim toaletima, odmorištima i putokazima. Neke biciklistički koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona: - jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske , pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća zvano „ Koridor „ nastavio u dva pravca prema Tuzli i Gradačcu gdje bi jedan pravac izašao na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu , a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Panonskog jezera. - drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona ; Konjuha, Majevice, Trebave i dr. Osim toga buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice Kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku , Valsenici , Sokocu , zapadno prema Zeničko dobijskom kantonu idr. Time bi se dobila jedna europska turistička biciklistička transverzala, koja bi iznjedrila nove turističke proizvode, prirodno i nužno oslonjene na 130 Zbornik radova ruralni turizam. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da promišljaju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i njihovu umrežavanju, pa i u urbanim sredinama gdje osim turističkog imaju funkcionalni, sigurnosni, zdravstveni i ekološki predznak. 7.4. Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake djelatnosti, tako i turističke. U prethodnim analizama navedena je slaba informiranost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. Radi toga treba organizirati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. Treba poticati učenje stranih jezika, te opredjeljivanje mladih , putem stipendija i subvencija, za zanimanja korisna za razvitak turizma, kao što su: poljoprivreda, eko-poljoprivreda, ugostiteljstvo, stari zanati, strani jezici, animatori, turistički vodiči i slično. 7.5. Turistička infrastruktura Važnim dijelom nedostatne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizirana i obilježena, posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla , Gradačac , Kladanj , Modrac ). Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan, ali je važan za funkcioniranje sveukupne turističke ponude. Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu, ali i u prigradskim naseljima 131 mogu oformiti kampove. Uz osnivanje jednog ili dva treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. 7.6. Gastronomija (etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. Kako na razini države, tako bi i naš Kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu, te autohtone bosanske prehrambene proizvode. U tu grupu pripadaju domaće rakije - posebno šljivovica , sir , suho meso, sarma , bamnja , ćevapi, sogan dolma , med, domaći pekmez i džem, domaći kolači. Navedeni proizvodi još nemaju standardiziranu i organiziranu proizvodnju i ponudu. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole, fakultete kao nositelje projekta, a rezultate provoditi u turizmu - posebno ruralnom turizmu. 7.7. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i gospodarstva i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija, ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti, jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima, koji poznaje i prostor i prirodu i ljude širi posebno ozračje. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi, a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati, zaštititi, njegovati i prikazati. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . 132 Zbornik radova Dugoročni zadatak razvoja znanja, ekološke svijesti, gostoljubivosti, susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima - gostima, te poticanje motivacije za bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Istovremeno to je i dugotrajan proces koji treba pokrenuti od vrtića pa nadalje, a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog promišljanja”. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge, podiže stepen zadovoljstva gosta, širi pozitivan turistički “image”, pozitivno utječe na najkvalitetniju promociju - usmenu predaju, te na ponovni dolazak “starih” gostiju. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno, no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa, koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. 8. LOVNI TURIZAM Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta . Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu,, Majevici, Trebavi, Skipovcu idr . Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja i uposliti osobu za rad u udruženju . Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario, ne bi bio dostatan da se ta djelatnost sama financira. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela, te o vođenju raznih evidencija. 133 9. MJERE Program razvoja turizma u ruralnom prostoru na području Tuzlanskog kantona treba obuhvatiti sljedeće: Imenovanje stalnog tijela za razvoj i promicanje turizma u ruralnom prostoru Tijelo bi se sastoji od tri člana (iz Vlade Tuzlanskog kantona odnosno resornih ministarstava poljoprivrede i turizma , Turističke zajednice Tuzlanskog kantona ), a formiralo bi se odlukama Vlade . Osim razvoja i promicanja turizma u ruralnom prostoru, tijelo bi koordiniralo veliki broj svih postojećih organizacijskih formi koje se bave turizmom, te uspostavljalo efikasno kolanje turistički relevantnih informacija (vertikalno i horizontalno). Permanentno obrazovanje Permanentno obrazovanje se odnosi na postojeće i potencijalne subjekte ruralnog turizma Tuzlanskog kantona , a provelo bi se kroz štampanje vodiča “Ruralni turizam - od ideje do realizacije”, “Abeceda ruralnog turizma”, savjetovanja, seminare i radionice. Nositelj posla bi bila Turistička zajednica Tuzlanskog kantona uz suradnju ostalih upravnih tijela Vlade Tuzlanskog kantona. Mogući rok izrade je između 90 i 120 dana, a okvirni trošak 60.000,00 KM. Umrežavanje turističke ponude Turističku ponudu treba učiniti transparentnom i pristupačnom. To podrazumijeva formiranje Modularnog turističkog servisa, redizajn www stranica i kreiranje novih višejezičnih web stranica, ostvarivanje što više svrsishodnih veza na web stranicama, te informisanje putničkih agencija u regiji, zemlji i inostarnstvu. Nositelji projekta bi bili tijela vlade tuzlanskog kantona u saradnji sa Turističkom zajednicom Tuzlanskog kantona. 134 Zbornik radova Rok izrade je 30 do 60 dana, a okvirni trošak 10.000,00 KM. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata: Biciklističke staze je moguće realizirati tokom tri godine, a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300.000,00 KM. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona , Zavod za prostorno uređenje, jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona . Ceste sira i rakije: pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina, a okvirni trošak 150.000,00 KM Šljivarski centar treba realizirati u roku od tri godine, a nositelji posla bi bili općina Gradačac, Vlada Tuzlanskog kantona , poljoprivredni zavod. Okvirni trošak je 250.000,00 KM. Smeđa signalizacija je projekt Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. resorna ministarstva ) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. Vrijeme realizacije je jedna godina, a okvirni trošak 350.000,00 KM. Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. Vrijeme realizacije je do dvije godine, a u projekt se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. Okvirni trošak je 90.000,00 KM. Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona. Nositelj projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona . Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca, a okvirni trošak 45.000,00 KM. Suveniri: Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizirati projekt izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca. Okvirni trošak je 15 000,00 KM. Prilagodba zakonske regulative: Turistička zajednica Tuzlanskog kantona, Vlada Tuzlanskog akntona, lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima, posebno u ruralnom turizmu. Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma: Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta, noćenja, vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje, a okvirni trošak 135 je 10.000,00 KM. KM. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.280.000,00 ZAKLJUČAK Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize, ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. 136 Zbornik radova LITERATURA 1. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona Publikacija projekta „ Hljeb i so „ Tuzla 2005 godine 2. Alfier Dragutin, Turizam, Institut za turizam, Zagreb, 1994. 3. Eban S. Goldstein, Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb, 1999. 4. Ekonomija prirodnog kapitala – vrednovanje i zaštita prirodnih resursa, redakcija Drašković B., Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1988. 5. Pozderac Alija, Eko-etno turističko selo Rastoke – Slunj, Studija, 2004. 6. Senečić J., Promocija u turizmu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1988. 7. Studija o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH, Japanska agencija za saradnju (JICA), mart 2004. 8. Ćatović, Almazaga, Miralem Mešković , Priručnik za turističke vodiće TK Tuzla 2006 9. Ćatović , Almazaga, Turističko ugostiteljska djelatnost , faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona , Tuzla 2005 10. Ćatović. Almazaga, Smajlović, Sanela, Ekonomske i (ne) ekonomske funkcije turizma, Tuzla 2011. 137 138 Zbornik radova MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE Dr. sc. Ferhat Ćejvanović, docent, Vlada Brčko distrikta BiH, vanjski suradnik Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dr. sc. Aleksandar Đurić, docent, Vlada Brčko distrikta BiH ___________________________________________________________ SAŽETAK: Ruralni predjeli u Brčko distriktu BiH pružaju obilježja aktualne ruralne sredine i mogu biti atraktivna za poduzimanje turističkih aktivnosti. U njima je predstavljena narodna nošnja i folklor, običaji, vjerski objekti, kulturno-povjesne znamenitosti, gastronomija, gostoljubivost stanovništva itd. Područje bogato prirodnim potencijalom ali i tradicionalnnim vrijednostima koji pogoduju turizmu kao jednom od mogućih pretpostavki za razvoj ruralnih predjela, zatim otvara mogućnosti za jedan novi razvojni pristup pomalo zapostavljenih rubnih dijelova Brčko distrikta BiH. Područje Brčko distrikta BiH ima potencijalne mogućnosti primjene agroturizma kao dopunske djelatnosti obiteljskih gospodarstava, jer obiteljska gospodarstva u većini mjesta, pored redovitih poljoprivrednih obveza, vjerno održavaju tradiciju, gastronomiju i zanimljive običaje koje treba iskoristiti u promociji turističkih potencijala Brčko distrikta BiH. Prema tome osnovni cilj istraživanja je prikazati turizam kao dopunsku djelatnost u ruralnim predjelima Brčko distrikta BiH kao jednu veliku razvojnu mogućnost koja će paralelno pomoći razvitak ruralne sredine i poljoprivredne djelatnosti. Ključne riječi: ruralni turizam, poljoprivreda, ruralni razvoj, obiteljska gospodarsatva, promocija. ___________________________________________________________ 139 UVOD Za ruralni turizam može se reći da je turistička aktivnost u ruralnom prostoru i da ima različite oblike, značenja i stupanj razvitka u različitim zemljama. Ruralni turizam, kao dio ukupne turističke djelatnosti, posebice je značajan za krajeve bogate prirodnim atraktivnostima kao što su privlačni pejzaži, plodne njive s autohtonim poljoprivrednim kulturama, rijeke, jezera i slično. U kombinaciji sa tradicionalnim gostoprimstvom, turistička aktivnost u ovakvim predjelima nudi ugodna iskustva onima koji traže relaksaciju i rekreaciju u mirnom okruženju. Obiteljska gospodarstva u ruralnom području Brčko distrikta BiH, s primarnom poljoprivrednom djelatnošću, dobar su temelj za kreiranje raznovrsnih dopunskih sadržaja od kojih posebice značenje ima agroturizam. Pojam agroturizma podrazumjeva prilagodbu poslovanja obiteljskih gospodarstava uvođenjem smještaja, noćenja sa doručkom, organiziranjem kampova, organiziranjem radova ili logorovanja na obiteljskim gospodarstvima (Libery, B.W. 1991). Materijal i metoda rada Istraživanja su provedena na devet rubnih ruralnih sela (Islamovac, Rahić, Maoča, Ražljevo, Trnjaci, Bijela, G.Skakava, Brezovo Polje i Sandići) sa stajališta razvitka agroturizma. Područje istraživanja obuhvata površinu od 11643,6 ha, što čini 23, 62 % ukupne površine Brčko distrikta BiH. U istraživanju je korištena metoda intervjua i turističke valorizacije ruralnih prirodno-zamljopisnih obilježja, koju su vodile stručne osobe Službe za turizam Vlade Brčko distrikta BiH, što doprinosi relevantnosti podataka koji su potom statistički obrađeni. Anketnim istraživanjem obuhvaćeno je 54 obiteljskih gospodarstava i evidentirana je spremnost i veliki interes za uključivanje u proces pružanja turističkih usluga. Definiranje i značaj ruralnog turizma Iako se pod pojmom ruralnog turizma nalaze različiti nazivi kao što su : eko-turizam, seoski turizam, agroturizam, turizam na obiteljskom gospodarstvu, eko-ruralni turizam i slično on u stvari predstavlja koncept turizma koji se realizira na obiteljskom gospodarstvu i koji u kontekstu 140 Zbornik radova svoje turističke ponude koristi ruralni prostor. Treba naglasiti da je europska federacija ruralnog turizma 2003. godine održala u Španjolskoj prvi europski kongres o ruralnom turizmu (Đurić,2007). Na tom skupu predstavljene su potencijalne mogućnosti i osnovne karakteristike razvoja ruralnog turizma u 23 europske zemlje. Nazočni su ukazali (kongresu nazočili predstavnici iz 35 zemalja) da je do tada registrirano oko 200 000 subjekata koji su pružali usluge u ruralnom turizmu Europe i koji su rasoplagali smještajnim kapacitetom koji je brojao preko 2 000 000 ležaja. Broj ležaja u obiteljskim gopsodarstvima koji je tada bio na raspolaganju je 1,5 puta više od kapaciteta cijele Španjolske koja predstavlja drugu važnu destinaciju Europe. Procjene su stručnjaka da smještaj povezan sa ruralnim turizmom privlači godišnju turističku potrošnju od oko 12 milijardi eura. Ako se tome dodaju i multiplikativni efekti turističke djelatnosti procjene tada dostižu cifru od oko 26 milijardi evra. Broj direktno i indirektno zaposlenih se procjenjuje na 500000. Procjene Svjetske turističke organizacije pokazuju da tražnja za uslugama na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih 15-tak godina konstantno raste. Najveće stope rasta zabilježene su u nekim od zemalja južne i istočne Evrope. Sve veći interes javnosti o održivosti daju dodatni doprinos razvitku ruralnog turizma koji u svojoj osnovi ima održivost kao glavnu komponentu. Perspektive agroturizam kao dijela ruralnog turizma Agroturizam kao dio ruralnog turizma potiče razvoj novih turističkih destinacija doprinoseći pri tomu posebice razvitku kontinentalnog turizma. Osnovna obilježja ovog oblika turizma jesu upravo ruralna obiteljska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje uglavnom na poljoprivrednoj proizvodnji. Na taj način se stvara mogućnost da obiteljsko gospodarstvo višak svojih proizvoda prodaju turistima koji ih posjete.To je jedan od načina da obiteljsko gospodarstvo ostvari i dodatne prihode angažiranjem članova svog gospodarstva. Ako tomu dodamo i mogućnost da kroz najam smještajnih kapaciteta, pružanjem usluga ishrane i drugih vidova 141 pružanja usluga turistima, tada se još više povećava mogućnost stvaranja dodatnih primanja na obiteljskom gospodarstvu. Ruralni predjeli nisu namjenjeni samo poljoprivredno-proizvodnim aktivnostima. Već odavno se stupanj društveno ekonomskog razvitka područja određuje na osnovu omjera inteziteta poljoprivredne proizvodnje i upravljanja šumama u odnosu na uporabu ruralnog područja u druge namjene (Ćejvanović i dr.,2006) Uloga poljoprivredne proizvodnje i korištenja proizvoda šumarstva je obrnuto proporcionalna stupnja razvitka. U današnje vrijeme ruralni predjeli postaju glavni nositelji: - Stambenih potreba stanovništva - Funkcija poljoprivredne i industrijske proizvodnje, - Infrastrukturnih potreba urbanih područja - Prostora za korištenje slobodnog vremena. Koncept agroturizma ima značajnu ulogu u održivosti i obnavljanju ruralnih prostora. Veliki značaj agroturizma u lancu održivog razvitka ima da zahvali sposobnosti da valorizira prirodna obilježja i predjel kao ekonomski resurs. Tako organiziran agroturizam se oslanja na načela koje mora da slijedi, a među njima najvažniji su: racionalni odnos prema resursima kojima raspolaže prostor, kontrolirani i dobro planirani razvitak i održivost sustava. Ova načela čine danas osnovnu odrednicu pri planiranju i realiziranju razvitka agroturizma na ruralnom području, a razlog je veliki utjecaj agroturizma na lokalno stanovništvo, njihov način života, kulturu, tradiciju, itd. Rezultati istraživanja Anketa je provedena u okviru redovnih aktivnosti Službe za turizam Vlade Brčko distrikta BiH. Anketa je kreirana i prilagođena sukladno potrebama spomenute službe. Najvažniji segmenti ankete su se odnosili na interes anketiranih za agroturizam kao dopunsku poslovnu aktivnost obiteljskih gospodarstava, zatim na polnu, starosnu i nacionalnu strukturu anketiranih. Nacionalna struktura je uzeta u obzir zbog multietničnosti istraživanog područja i različitih kulturnih, povijesnih i gastronomskih 142 Zbornik radova sadržaja. Naime, smatramo da upravo ta multietničnost može biti velikim interesom turista. Broj anketiranih obiteljskih gospodarstava prikazan je u tablici 1. Trnjaci Bijala 7 6 6 7 8 5 Ukupno Rašljani 4 Sandići Maoča 5 Brezovo polje G. Rahić 6 Izvor; Ćejvanović i Đurić G . Skakava Islamovc Ruralna područja Tablica 1. Broj anketiranih ispitanika po istraživanim područjima 54 Što se tiče agroturizma u Brčko distriktu BiH može se reći da je u začetku i da se pružaju velike šanse i mogućnosti. Naime, površina Brčko distrikta iznosi 494,96 km . Ukupan broj stanovnika procjenjuje na 90 000. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Brčko distrikta BiH iznosi 151 stanovnika/km2. Najgušće naseljeni dio Brčko distrikta BiH je gradsko središte sa preko 300 stanovnika/km2. 2 Pošto Brčko distrikt BiH obuhvata jedno gradsko i oko 60 seoskih naselja, stanovništvo je po urbano-ruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru: 47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog stanovništva. Od ukupno 60 seoskih naselja u Brčko distriktu BiH je 49 naselja ruralnog karaktera. To je prostor koji čini 95 % ukupne teritorije Brčko distrikta BiH (471,41 km2). Od toga 18 naselja ima manje od 50 stanovnika/km2, 22 naselja su sa gustinom od 50-100 stanovnika/km2 i 9 naselja sa 100-150 stanovnika/km2. Samo 10 naselja ima karakter urbanih od čega su tri naselja uključujući i grad Brčko sa više od 300 stanovnika/km2. Struktura ispitanika po tipovima obiteljskih gospodarstava prikazana je u tablici 2. 143 Rašljani Trnjaci Bijala G. Skakava Brezovo polje Sandići Čista obiteljsaka gospodarstva 41,8 38,7 (%) Mješovita obiteljska gospodrastva 58,2 61,3 (%) Izvor; Ćejvanović i Đurić Maoča G. Rahić Islamovc Ruralna područja Tablica 2. Tipovi obiteljskih gospodarstava na istraživanom području 40,61 37,7 56,2 50,7 53,9 46,8 41,7 62,3 43,8 49,3 46,1 53,2 58,3 59,4 Moze se učoti da je struktura ispitanika po tipu gospodarstava u velikoj mjeri izjednačena, što navodi na zaključak da poljoprivreda nije osnovna djelatnost na selu. S tim u vezi agroturizam kao dopunska djelatnost dobija na značaju. Iz svega navedenog agroturizam kao dopunska djelatnost ima mogućnosti sopstvenog razvitka i samim tim razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima Brčko distrikta BiH (Vujović,2007). Ponuda agroturizma Brčko distrikta BiH može se grupirati u nekoliko osnovnih komponenti: - Rekreacijsko-edukukacijski sadržaji; posjete pojedinim poljoprivrednim gospodarstvima, organiziranje škola u prirodi, edukacijski programi za mlade, aktivni sardžaji na gospodarstvima za određene grupe, - Sportsko–rekreacijski sadržaji; na mnogim ruralnim lokalitetima mogu se organizirati određene aktivnosti za turiste kao što su: jahanje, paragliding, ekstremni sportovi, vožnja biciklom, šetnje u prirodi, trim staze, razne vrste sportskih aktivnosti, lov, ribolov itd. - Gastronomska ponuda; domaća rakija, vino, sokovi, mesni proizvodi (teleći, svinjski, ovčiji, koziji, jareći, jagnjeći,...), domaći mliječni proizvodi, domaći sirevi, domaći kruh, proizvodi od žitarica, voće, šljive, jabuke,.. Ovo su samo neke od osnovnih grupa turističke ponude koja se može organizirati u ruralnim predjelima Brčko distrikta BiH. Uz određene 144 Zbornik radova kombinacije kvalitet ponude se u svakom slučaju može učiniti još atraktivnijim. Zaključak Analizom ruralnog predjela Brčko distrikta BiH uočeni su veliki potencijali kako glede razvitka turizma i poljoprivrede tako i pogodnosti za definiranje diferenciranih specifičnih agroturističkih proizvoda koji mogu biti interesantni ne samo za domaće nego i strane turiste. Istraživanje je obavljeno u devet ruralnih sredina sa pedeset četiri ispitanika i uočen je značajan ljudski potencijal koji nije dovoljno iskorišten i koji bi kroz programe razvitka agroturizma imao veću motiviranost da ostane na selu i doprinese očuvanju kvaliteta poljoprivredne proizvodnje. Brčko distrikt BiH obuhvata 60 naseljenih mjesta i stanovništvo je po urbanoruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru: 47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog stanovništva. Omjer čistog i mješovitog gospodarstva je u rasponu 37,762,3 % (Rasljeni) do 50,7-49,3 % (Bijela). Razvitkom turizma povećana je potreba za hranom domaćeg potencijala uz neprestani naglasak u zaštiti životnog okoliša (Deže i dr., 2006). Glavne ponude agroturizma na području Brčko distrikta BiH se ogledaju kroz: rekreacijsko-edukacijske sadržaje, sportsko–rekreacijske sadržaje i gastronomska ponuda Ponuda poljoprivrednih proizvoda u sklopu agroturizma Brčko distrikta BiH stvara mogućnost povezivanja i plasmana poljoprivrednih proizvoda različitih proizvođača. Agroturizam kao dopunska djelatnost obiteljskih gospodarstava predtavlja šansu za povećanje prihoda gospodarstava, kao i mogućnost razvitka ruralnih područja u Brčko distriktu BiH. 145 Literatura Ćejvanović, F., Vasiljević Zorica, Rozman Č. i Zarić V., (2006) Measures for support of Agricultural and rural development in Bosnia and Herzegovina, 93rd seminar of EAAE, Prague, Czech Republic. Deže, J., Ranogajec, LJ., Tolić, S., (2006), Agroturizam prema održivom ruralnom razvitku Baranje, 41. hrvtaski i 1. međunarodni simpozij agronoma, Poljoprivredni fakultet Osijek, Zbornik radova, str. 47-48. Đurić A, Stojanović N., (2007) «Turistički potencijali Republike Srpske» Banja Luka Franić, R., Grgić Zoran , (2002): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka: studij slučaja. Agriculturae Conspectus Scientificus 67(3):131-141. Liberty, B.W., (1991), Farm diversification as an Adjustment Strategy on the Urban Fringe of the West Midlands, Journal od Rural Studies. Vol.7. No3.p.p. 2007-218. Stojanović N. (2006) Održivi razvoj turizma u zaštićenim područjima,Novi Sad, m.r Vujović S, (2007)«Agro turizam kao podsticajni faktor ekonomskog razvoja Vojvodine, Ekonomika poljoprivrede, Beograd., 146 Zbornik radova RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOŽENE POREZNE IMOVINE I ODLOŽENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12 Doc. dr Zijo Veledar Sveučilište / Univerzitet „VITEZ“ u Travniku SAŽETAK: Odložena porezna imovina je iznos poreza na dobit koji će biti nadoknadiv u budućim periodima, kada se na osnovu poreznog zakona ova odbitna stavka može koristiti kao umanjenje osnovice poreza na dobit. Dakle, odložena porezna imovina nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe ili knjigovodstveni iznos obaveze veći od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. Odložena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće će isključivo moći iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obračunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. Ključne riječi: odložena porezna imovina, odložene porezne obaveze, porez na dobit, privremene razlike. 147 UVOD Prema zahtjevima Međunarodnog računovodstvenog standarda 12 – Porez na dobit preduzeća odvojeno iskazuju odloženu poreznu imovinu i odložene porezne obaveze, a što je u skladu sa odredbama Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja. Predmetna problematika je obuhvaćena i službenim objašnjenjima Komiteta za tumačenje međunarodnog finanijskog izvještavanja (IFRIC) 21– Porez na dobit – nadoknada revalorizovane imovine, koja se ne amortizuje i (IFRIC) 25 – Promjene u poreznom tretmanu preduzeća ili njegovih dioničara. MRS 12 tretira utvrđivanje tekućeg poreza i odložene porezne imovine ili odloženih poreznih obaveza. Tekući porez je porez utvrđen prema poreznim zakonima, dok odloženi porezi predstavljaju razliku između pojedinih pozicija u finansijskim izvještajima i u izvještajima za porezne svrhe. Pomenute razlike nastaju u tekućem obračunskom periodu pri utvrđivanju tekućeg poreza, a zatim se ukidaju u budućim razdobljima. U cilju evidentiranja poreza na dobit razvijena je nova metoda koja se naziva metoda obaveze bilansa. Metoda obaveze bilansa zasniva se na utvrđivanju privremenih razlika koje ujedno obuhvataju i sve vremenske razlike. Osnovna razlika između metode obaveze izvještaja o dobiti i metode obaveze bilansa je da se metoda obaveze izvještaja o dobiti usredsređuje na bilans uspjeha, dok se metoda obaveze bilansa usredsređuje na bilans stanja. Metoda obaveze bilansa izračunava privremene razlike između knjigovodstvenog iznosa imovine i obaveza i njihovog iznosa dobivenog obračunom prema poreznim zakonima. Privremene razlike dijele se na: • oporezive privremene razlike, kojima će posljedica biti oporezivi dobici/gubici u budućim periodima, na temelju čega nastaje odložena porezna obaveza. Navedene oporezive privremene razlike mogu nastati kada je: - knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe ili - knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. • odbitne privremene razlike, kojima će posljedica biti iznosi koji se mogu odbiti pri utvrđivanju oporezivog dobitka/gubitka u budućim obračunskim periodima, kada će iznos imovine biti nadoknađena ili obaveza podmirena. Rezultat ovih odbitnih privremenih razlika je 148 Zbornik radova formiranje odložene porezne imovine. Odbitne privremene razlike nastaju kada je: - knjigovodstveni iznos imovine manja od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe, ili - knjigovodstveni iznos obaveze viši od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. E FINANSIJE 1. NASTANAK, UKIDANJE I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT ODLOŽENE POREZNE IMOVINE Odložena porezna imovina je iznos poreza na dobit koji će biti nadoknadiv u budućim periodima, kada se na osnovu poreznog zakona ova odbitna stavka može koristiti kao umanjenje osnovice poreza na dobit. Dakle, odložena porezna imovina može nastati kada je: • knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe ili • knjigovodstveni iznos obaveze veći od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. Odložena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće će isključivo moći iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obračunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Dakle, osnovna pretpostavka priznavanja odložene porezne imovine je ostvarenje dovoljnog iznosa oporezive dobiti u narednim periodima. Radi navedenog ograničenja, odredbama MRS 12 se zahtijeva da preduzeće na svaki datum bilansa ocjenjuju nepriznatu odloženu poreznu imovinu. Odložena porezna imovina se mora priznati ako postoji određeno poboljšanje uvjeta na temelju kojih postoji vjerovatnoća da 149 buduća oporeziva dobit omogućuje povrat odložene porezne imovine. Nastanak odložene porezne imovine u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit omogućen je u više slučajeva a najznačajniji su: ispravka vrijednosti potraživanja, obračun amortizacije po stopama većim od propisanih i rezervisanja. Ispravka vrijednosti nenaplativih potraživanja je najčešće predmet donošenja odgovarajućih odluka na nivou preduzeća koja se u računovodstvenom smislu tretiraju kao rashod perioda, a ista se prema poreznim propisima ne priznaju kao rashodi. Budući da je i u takvoj situaciji knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine za porezne svrhe, dolazi do odbitne privremene razlike koja može dovesti do priznavanja odložene porezne imovine. Prema odredbama članka 14. Zakona o prezu na dobit, na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovi otpisa sumnjivih i spornih potraživanja ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća pod uvjetom: • da je obveznik utužio takvo potraživanje ili • da je podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu ili • ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ili • ako su potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, ili • ako je postignut sporazum s dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. UNOVODSTVO I POSLOVNE FINANSIJE Primjer: Preduzeće je ostvarilo dobit prije oporezivanja od 20.000,00 KM, a propisana stopa poreza na dobit je 10%. Na kontu kupci u zemlji iskazan je iznos od 40.000,00 KM i evidentirano je smanjenje potraživanja od kupaca starijih od 90 dana, koji predstavljaju porezno nepriznate rashode u visini 10.000,00 KM. 150 Zbornik radova R.b. Opis Knjigovodstveni iznos Iznos za porezne potrebe Privremena razlika 40.000 50.000 10.000 1. Kupci u zemlji 2. Stopa poreza na dobit - - 10% 3. Iznos poreza na dobit - - 1.000 Obračun tekuće porezne obaveze i odložene porezne imovine: R.b. 1. 2. 3. 4. 4a 64b 5 Opis Dobit prije oporezivanja Ispravka vrijednosti potraživanja Osnovica poreza na dobit Porezna obaveza za tekući period (10%) Tekući porez Odložena porezna imovina Dobit poslije oporezivanja Iznos 20.000 10.000 30.000 3.000 2.000 1.000 18.000 Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku: R.b. 1. Opis Dobit prije oporezivanja Saldo dobiti prije oporezivanja Konto Duguje IZNOS Potražuje 720 20.000 Dobit prije oporezivanja Odložena porezna sredstva 2. Obaveze poreza na dobit Dobit tekuće finansijske godine Za priznavanje odložene porezne imovine 720 090 20.000 481 1.000 341 3.000 18.000 Prema prezentiranim podacima priznavanjem odložene porezne imovine uvećana je pozicija dugotrajne imovine, ali i neto dobiti tekućeg obračunskog perioda. Poreznim zakonom o oporezivanju dobiti propisane su maksimalne stope amortizacije za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. U skladu 151 sa navedenim ostavljena je mogućnost da društvo može obračunavati amortizaciju i po stopama višim od porezno dopustivih, ali u periodima u kojima primjenjuju te uvećane stope amortizacije od porezno dopustivih treba i uvećati osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba Zakona o porezu na dobit. U narednim periodima nakon što je ta imovina amortizovana, a primjenom stopa amortizacije koje su porezno dopuštene, preduzeće može umanjiti osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit. Dakle, u konkretnoj situaciji je knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe, što dovodi do odbitne privremene razlike. Obzirom da se ta odbitna privremena razlika može iskoristiti u budućim periodima kada dolazi do obračuna amortizacije po višim stopama, i pod pretpostavkom ostvarenja tekuće porezne obaveze, preduzeće može priznati odloženu poreznu imovinu. Primjer: Preduzeće je nabavilo opremu za proizvodnju sokova čija je nabavna vrijednost 100.000,00 KM. Oprema je stavljena u upotrebu 15.12. 2009. godine, tako da obračun amortizacije počinje od 1. 1. 2010.godine. Prema usvojenoj računovodstvenoj politici oprema se amortizuje primjenom stope od 30%, dok je porezno dopuštena maksimalna stopa od 20%. Preduzeće je u svim godinama ostvarivalo dobit prije oporezivanja u iznosu od 50.000,00 KM. Propisana stopa poreza na dobit je 10%. Preduzeće posluje s dobiti i očekuje da će se odložena porezna imovina nastala po osnovu primjene uvećanih stopa amortizacije u budućim periodima iskoristiti. 152 Zbornik radova Obračun tekuće porezne obveze i odložene porezne imovine 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. godina godina godina godina Godina 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 Amortizacija po računovodstvenim propisima 30.000 30.000 30.000 10.000 - 100.000 3. Porezno priznata amortizacija 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 100.000 4. Privremena razlika 10.000 10.000 10.000 -10.000 -20.000 0,00 5. Odložena porezna imovina (10% privremene razlike) 1.000 1.000 1.000 -1.000 -2.000 0,00 6. Dobit prije oporezivanja 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 250.000 7. Osnovica poreza na dobit (korigovana za privremene razlike) 60.000 60.000 60.000 40.000 30.000 250.000 8. Porez na dobit 10% 6.000 6.000 6.000 4.000 3.000 25.000 8a. Tekući porez 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 25.000 8b. Privremena razlika 1.000 1.000 1.000 -1.000 -2.000 0,00 9. Dobit poslije oporezivanja (6-8a) 45.000 45.000 45.000 45.000 45.000 225.000 R.b. Opis 1. Nabavna vrijednost 2. Ukupno Na osnovu prikazanih rezultata vidljivo je da je preduzeće zbog utvrđene privremene razlike poreza na dobit iskazalo uvećanu obavezu poreza na dobit u prvim godinama (kada je primjenjivalo stopu amortizacije veću od dopuštene), ali navedeno uvećanje obaveze poreza na dobit u prve tri godine ukinuto je smanjenjem te obaveze u četvrtoj i petoj godini 153 Na osnovu odredaba Zakona o porezu na dobit priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za: • rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, • rezrvisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, • rezervisanja za troškove u garantnim rokovima, • rezrvisanja za započete sudske sporove, i • rezrvisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka i mikrokreditnih preduzeća koji se formiraju u skladu sa posebnim propisima. Rezervisanja treba oprihodovati, ako se ne iskoriste u propisanom roku. Pod rashodima po osnovu rezervisanja koji se priznaju kao porezno dopustiv rashod podrazumijevaju se rezervisanja za rizike i obaveze (troškove) izvršena u skladu sa Zakonom o računovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezervisanja koja se vrše na osnovu obaveza preuzetih ugovorom. Opća rezervisanja koja su izvršena na ime pokrića budućih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao porezno dopustiv rashod. Rezervisanja se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena. Pod rezervisanjima koja se ne iskoriste u roku u smislu pozitivnih zakonskih propisa podrazumijevaju se i prekomjerna rezervisanja koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. Ako se prihodi odnose na rezervisanja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod, takvi prihodi se tretiraju na isti način kao i naknadno naplaćena a ranije porezno nepriznata otpisana potraživanja.OVODSTVO I POSLOVNE FINANSIJE Odredbe MRS-a 37 – Rezervisanja, nepredviđene obaveze i nepredviđena imovina mnogo šire tretiraju ovu problematiku i posebno navode da je preduzeće obavezno rezervisati i za troškove restrukturiranja i štetne ugovore. Kako ove dvije kategorije rezervisanja nisu dozvoljene prema poreznim propisima, ta su rezervisanja porezno nepriznati rashodi. U tom slučaju knjigovodstveni iznos obaveza veći je od obaveza utvrđenih za porezne svrhe, što dovodi do odbitnih privremenih razlika, na osnovu 154 Zbornik radova kojih preduzeće formira odgođenu poreznu imovinu. Primjer: Preduzeće je u 2010.god. sklopio štetni ugovor s kupcem. Prema predviđanju preduzeće očekuje da će u 2011 godini ostvariti gubitak od tog ugovora u visini od 30.000,00KM. Pošto su planirani troškovi tog ugovora veći od njegovih koristi, društvo je obavezno na osnovu odredaba MRS-a 37 izvršiti rezervisanje za iznos troškova. Navedeno rezervisanje je porezno nepriznati rashod perioda. Preduzeće je u 2010.godini ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 100.000,00KM, a propisana stopa poreza na dobit je 10%. R.b. Opis Knjigovodstveni iznos Iznos za porezne potrebe Privremena razlika 1. Rezervisanja za štetne ugovore 30.000 0,00 30.000 2. Stopa poreza na dobit - - 10% 3. Iznos poreza na dobit - - 3.000 Obračun tekuće porezne obaveze i odložene porezne imovine: R.b. 1. 2. 3. 4. 4a 4b 5 Opis Dobit prije oporezivanja Uvećanje za privremenu poreznu razliku (rezervisanja za štetne ugovore) Osnovica poreza na dobit Porezna obaveza za tekući period (10%) Tekući porez Odložena porezna imovina Dobit poslije oporezivanja Iznos 100.000 30.000 130.000 13.000 10.000 3.000 90.000 155 Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku: R.b. 1. Opis Dobit prije oporezivanja Saldo dobiti prije oporezivanja Konto IZNOS Duguje Potražuje 720 100.000 Dobit prije oporezivanja Odložena porezna sredstva 2. Obaveze poreza na dobit Dobit tekuće finansijske godine Za priznavanje odložene porezne imovine 720 090 100.000 481 3.000 341 13.000 90.000 Iskazivanjem odložene porezne imovine povećana je dobit tekućeg perioda za iznos odložene porezne imovine. Utvrđena odložena porezna imovina ukinut će se u narednim periodima u skladu sa iskorištenjem formiranog rezervisanja za taj štetni ugovor. Dakle, pod pretpostavkom da je ugovor u cijelosti izvršen u 2011.godini, iskorištenje utvrđenog rezervisanja dovodi do smanjenja rezervisanja ili evidentiranja prihoda, koji zato što su već jednom oporezovani u 2009. predstavljaju smanjenje osnovice poreza na dobit u 2011.godini. To umanjenje osnovice poreza na dobit uzrokovat će i ukidanje odložene porezne imovine. 156 Zbornik radova 2. RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT ODLOŽENE POREZNE OBAVEZE Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza može nastati kada je: • knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe, ili • knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. Odložena porezna obaveza se prema odredbama MRS 12 ne utvrđuje ako proizilazi iz: • početnog priznavanja goodwilla, • goodwilla za koji amortizacija nije odbitak za porezne svrhe, • početnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja: - nije poslovno spajanje - u vrijeme transakcije ne utieče na računovodstvenu dobit ni na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odložene porezne obaveze treba priznati za sve privremene razlike, za razliku od odložene porezne imovine, koja se priznaje za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa. U skladu sa odredbama MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS-a 38 – Nematerijalna imovina, postoji mogućnost priznavanja sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u revalorizovanom iznosu po fer vrijednosti. MRS 16 ne dopušta selektivnu procjenu pojedinačnih sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, nego se u situacijama priznavanja imovine po fer vrijednosti 157 trebaju procijeniti sva sredstva u okviru iste grupe. Prema tome, nije dopušteno selektivno procjenjivanje pojedinačnih sredstava u okviru pojedine grupe. Također, standardi zahtijevaju da se ta sredstva redovno procjenjuju kako knjigovodstveni iznos ne bi znatnije odudarao od onog do kojeg je došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilansa. Odredbama MRS 16 precizirano je da neki predmeti nekretnina, postrojenja i opreme mogu zahtijevati znatna i promjenjiva kretanja fer vrijednosti, zbog čega treba provoditi godišnju revalorizaciju,slučaju gdje ne postoje znatnije promjene fer vrijednosti dovoljna je revalorizacija svake treće ili pete godine. Revalorizacione rezerve nastale zbog procjene vrijednosti dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine direktno utiču na povećanje nabavne vrijednosti sredstava dugotrajne imovine. Povećanje nabavne vrijednosti sredstava dugotrajne imovine, budući da se i ta imovina amortizira tokom vijeka upotrebe, direktno utiče na povećanje troškova amortizacije u narednim obračunskim periodima. Na taj način uvećani troškovi amortizacije direktno utiču i na osnovicu poreza na dobit. Kada je neka imovina revalorizovana, a ta revalorizacija se uključuje u poreznu osnovicu u nekom idućem periodu, preduzeće treba iskazati odloženu poreznu obavezu primjenjujući na tu revalorizacionu rezervu propisanu stopu poreza na dobit. Utvrđena odložena porezna obaveza iskazuje se kao smanjenje revalorizacione rezerve. Za iznos uvećanih troškova amortizacije (razlika između amortizacije po nabavnoj vrijednosti i amortizacije po revalorizovanim iznosima), na temelju odredaba MRS 16, postupno treba ukidati revalorizacione rezerve i evidentirati kao uvećanje zadržane dobiti. U skladu sa odredbama MSFI-ja o ukidanju revalorizacionih rezervi za iznos uvećanih troškova amortizacije, i porezni zakon zahtijeva da se osnovica poreza na dobit uveća za iznos uvećanih troškova amortizacije nastalih zbog revalorizacije. Dakle, za razliku od prethodnih primjera, koji su formirali odloženu poreznu imovinu kroz bilans uspjeha, formiranje revalorizacijske rezerve i odložene porezne obveze, kao i njihovo ukidanje, provodi se direktno kroz glavnicu. 158 Zbornik radova Primjer: Preduzeće je obračunalo revalorizaciju poslovnog objekta nabavne vrijednosti 200.000,00 KM na fer vrijednost od 250.000,00 KM, na dan 31. 12. 2010.godine. Kako je revalorizacija dugotrajne materijalne imovine privremena porezna razlika, koja dovodi do nastanka odložene porezne obaveze, pri evidentiranju te revalorizacije preduzeće je, u skladu s odredbama MRS-a 16, razdvojilo odloženu poreznu obavezu od 5.000,00 KM (50.000,00 x 10%) i revalorizacione rezerve od 45.000,00 KM (50.000,00– 5.000,00). Preduzeće je u 2011.godine obračunalo amortizaciju tog objekta primjenom stope od 5% godišnje, a za iznos uvećanih troškova amortizacije nastalih zbog revalorizacije provelo je ukidanje revalorizacionih rezervi i ukidanje odložene porezne obaveze. Obračun amortizacije za 2010.godinu: R.b. 1. 2. 3. Opis Osnovica za obračun amortizacije Stopa amortizacije Iznos amortizacije Nabavna vrijednost Revalorizovana vrijednost Razlika 200.000 250.000 50.000 5% 10.000 5% 12.500 5% 2.500 Odložena porezna obveza je 5.000,00 KM (50.000,00 x 10%). Obračun odložene porezne obveze za ukidanje u 2011.godini: 2.500,00 x 10% = 250,00 KM. Obračun ukidanja revalorizacionih rezervi za 2011.godinu: 45.000,00 x 5% = 2.250,00 KM. 159 Knjiženje prethodno utvrđenih iznosa provedeno je u dnevniku: R.b. Opis Konto IZNOS Duguje Potražuje 2010.godina 0. Građevinski objekti Početno stanje 1. Usklađivanje vrijednosti građevin. objekata Revalorizacione rezerve građevin. objekata Odloženo plaćanje poreza na dobit Za priznavanje odložene porezne imovine 0210 200.000 0219 4201 50.000 5510 45.000 5.000 2011.godina 0. 1. Građevinski objekti Usklađivanje vrijednosti građevin. objekata Revalorizacione rezerve građevin. objekata Odloženo plaćanje poreza na dobit Početno stanje Amortizacija građevinskih objekata do iznosa porezno priznatih rashoda Amortizacija iznad najviših porezno dopustivih stopa Ispravka vrijednosti građevinskih objekata Za amortizaciju građevinskih objekata 2. Revalorizacione rezerve građevin. objekata Akumulirana zadržana dobit Ukidanje revalorizacionih rezervi 3. Odloženo plaćanje poreza na dobit Tekuće obaveze poreza na dobit Za odloženu poreznu obavezu 0210 0219 200.000 3301 50.000 4951 45.000 5.000 5401 10.000 5411 2.500 0291 3301 3410 4951 4810 12.500 2.250 250 2.250 250 Identična se knjiženja provode u sljedećim godinama sve do konačnog otpisa građevinskog objekta, odnosno njegovog otuđenja. Za razliku od prethodnih primjera, koji su direktno utjecali na visinu iskazanog 160 Zbornik radova rezultata tekućeg perioda u finansijskim izvještajima, uspostavljanje odložene porezne obaveze po osnovu revalorizacije nema direktan utjecaj na visinu iskazanog rezultata tekućeg perioda, nego isključivo na strukturu pasive. 161 ZAKLJUČAK Prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH, primjena MRS – 12 je obavezna za sva privredna društva u BiH. Obzirom da se paralelno sa primjenom MRS – 12 primjenjuje kao obavezan i Zakon o porezu na dobit preduzeća, čije odredbe su mnogo rigidnije postavljene od odredbih MRS – 12, a što za posljedicu ima utvrđivanje privremenih razlika između ta dva propisa. Privremene razlike pojavljuju se kao odložena porezna imovina i odložena porezna obaveza. u vidu odložene porezne imovine i odložene porezne obaveze. Odložena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaćanja poreza preduzeće će isključivo moći iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obračunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Odložena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji će na naplatu dospjeti u narednim obračunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odložena porezna obaveza nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine viši od iznosa imovine utvrđene za porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrđene za porezne svrhe. Većina odloženih poreznih sredstava i odloženih poreznih obaveza nastaje ako se prihod ili rashod uključi u računovodstenu dobit u jednom periodu, ali se uključi i u oporezivu dobit u drugom periodu. Odložena porezna sredstva i obaveze vrednuju se u iznosu za koji se očekuje da će biti nadoknađen ( vraćen) ili podmiren ( naplaćen ), primjenom poreskih stopa koje su bile na snazi u vrijeme vrednovanja. 162 Zbornik radova SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU mr sc Derviš Šišić, Fakultet poslovne informatike Sveučilišta/Univerziteta “Vitez” Travnik Sažetak Ovaj rad, potaknut snažnim i lako uočljivim rastom zanimanja za turizam u svijetu i u Bosni i Hercegovini, naročito u poslijeratnom razdoblju, provjerava hipotezu da turizam ima značajan doprinos za lokalni i regionalni razvoj. Učinci razvoja lokalnog i regionalnog nivoa mjere se izravno i posredno brojem generiranih radnih mjesta, kao i drugim pokazateljima promjene nivoa ekonomskog i ukupnog razvoja (infrastruktura, prihodi, prometnice, promet, otvorenost, učinci u premošćenju razlika i slično). Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti žele iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj. mir, tišinu i čistoću prirode. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema savremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam,vjerski turizam , tematski turizam, kružna putovanja, nautički turizam, zdrastveni turizam, zimski-planinski turizam, sportski turizam, urbani turizam, kulturno-istorijski turizam,banjsko rekreativni turizam, te avanturistički turizam (koji danas ima mali tržišni segment s tendencijom rasta). Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna pojava. Ovim radom želim stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, savremene i inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodećih turističkih zemalja. Ključne riječi: turizam, lokalni razvoj, regionalni razvoj, trendovi u turizmu, Bosna i Hercegovina 163 1. UVOD Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu omogućuje sve brži razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost kojom se čovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem savremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost obećava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. Čovjek sve više ulaže svoj trud kako bi poboljšao kako i ponudu tako i potražnju u tom sektoru. Strategija razvoja turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma već i sada sastavljen barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve savremenija te svatko tko poželi nešto vidjeti, naučiti, rekreirati se ili se samo dobro odmoriti nailazi na široku paletu ponude. Turizam je nekada bio samo za odabrani sloj društva, a danas i u budućnosti pružiti će mnogo i prosječnom čovjeku. Svjetski trend danas omogućuje ono što je nekada bilo nezamislivo, tako danas turističke agencije imaju u ponudi doček Nove godine u svemirskoj letjelici, a tko zna što nam još budućnost turizma sprema? Svrha ovog rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran te iskoristiti sav svoj potencijal. Čitavo područje Bosne i Hercegovine posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Cilj ovoga rada je stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, savremene i inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodećih turističkih zemalja. U narednom poglavlju obrađuje se viđenje turizma u budućnosti, pogledi na megatrendove i njihov odraz na budući razvoj turizma. Tema trećeg poglavlja su novonastale promjene na tržištu ponude i potražnje, dok se u četvrtom opisuje formiranje i otkrivanje segmentacije tržišta. U petom poglavlju pokušat ćemo vam približiti što je to destinacijski menadžment i 164 Zbornik radova njegovu svrhu. U šestom poglavlju navedeni su trendovi turizma budućnosti. Što je to kulturni turizam, turizam dalekih destinacija, alternativni turizam, svemirski turizam, pa sve do savremene smještajne ponude. U zadnjem poglavlju razvijena je strategija razvoja bosanskohercegovačkog turizma, te kako se Bosna i Hercegovina kao turistička zemlja nosi sa svjetskom turističkom ponudom. 2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI 2.1. Futurološki pogledi na turizam U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa sve do danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja «vodeću svjetsku industriju» u kojoj se u međunarodni promet uključuje više od 600 milijuna ljudi, koji troše oko 450 mlrd USD godišnje. Procesi globalizacije pogoduju razvoju turizma. Globalizacija međunarodnog turizma uočljiva je najprije unutar većih i razvijenijih regionalnih skupina, ali zahvaća i zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji. Predviđanje budućnosti, pa tako i turističke, danas je zacijelo najzahvalnije nego ikada prije. Živimo u «doba neizvjesnosti», pa je možda upravo to razlog što se od početka 60-ih godina osjećaju jača nastojanja futurologa da proniknu u budućnost čovjeka. Turizam je, postavši posljednjih desetljeća sastavni dio životnog obrasca suvremenog čovjeka, postao područje futuroloških promišljanja. Različiti su scenariji predviđanja budućnosti turizma. Zastupljena su mišljenja koja idu prema potpunoj kritici i pesimističkoj prognozi turizma, do onih koja optimistički projiciraju budućnost, i vide turizam kao sveopći masovni pokret čovječanstva kojeg treba još i humanizirati, učiniti razvoj boljim, «održivim». Autori poput Krippendorfa «put do novog društva» vide u promjenama vrijednosnog sustava. Formirati će se «životni stil kulture slobodnog vremena» koji će mijenjati životni obrazac industrijskog društva. 165 Novi životni obrazac karakterizirat će sljedeća obilježja koja će naći odraza i u sferi slobodnog vremena i turizma: • vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuđih iskustava) • spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja) • društveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti) • opuštenost (umjesto stresa i naprezanja) • razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja) Dok Laurant u svojoj viziji budućih odmora kao cilj ističe «razviti se, tj. ostvariti se u ‘oslobođenim’ aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih zadovoljstava». «Revolucija odmora», autor vidi kao društveni projekt koji treba ostvariti na način da se djeluje na: • suzbijanja profiterske logike odmora, • organiziranje i upravljanje odmorima, • operacionalizaciju «samoupravljanja» na odmoru, «odmor a la carte», • suzbijanju logike «inženjera rekreacije», i • afirmaciju slobode u odlučivanju o načinu korištenja odmora. 2.2. Scenarij budućnosti turizma Projekcije budućnosti turizma uglavnom se temelje na dvije skupine pretpostavki. Interpolacija trendova. Najnovije prognoze Svjetske turističke organizacije izvršene 1998. godine, koje se temelje na trendovima razvoja međunarodnog turističkog prometa do 1995. godine, predviđaju povećanje međunarodnih putovanja u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Rastom međunarodnog turističkog prometa dolaziti će do bitnijih strukturnih promjena, no Europa će i nadalje zadržati relativno najveći udio od oko 45%, svjetskog turističkog prometa. Trendovi koje ističe svjetska turistička organizacija uvažavaju i bitne odrednice koje ograničavaju ili potiču turistički razvoj, kao što su; globalizacija, socio-demografske promjene, ekologija, kadrovi, turistička politika, tržište, tehnologija te gospodarska kretanja. U osnovi to je ekonomski pristup koji traži stalni rast da bi se moglo dostići održivost, a mehanizmi koji će u ovom pristupu osigurati «održivi razvitak turizma» jesu porezi na zagađenja i rente za korištenje prirodnih resursa te dobro razrađen sustem zaštite i predviđanja mogućih štetnih utjecaja. 166 Zbornik radova Holistički pristup. Održivi razvoj u percepciji «novog životnog obrasca» ne mjeri se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i novčanim prihodima ili rashodima već ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa tj. smanjenje fizičkog obujma resursa koji se koriste u razvojnom procesu i time smanjenjem stupnja zagađenosti okoliša. To pretpostavlja uvažavanje cjeline čovjekova okružja, tj. fizičkog, biološkog i društvenog okružja. Koliko će promjena životnog obrasca i globalizacije pridonijeti promjeni shvaćanja, danas se može tek nagađati. Problem promjene shvaćanja kao ograničenja održivom razvoju korisno je ilustrirati razmišljanjima dvoje poznatih znanstvenika. Keynes je upozorio svoje sljedbenike da se problem ne nalazi u «prihvaćanju novih ideja već u napuštanju starih», a nobelovac F. Hayek smatra «ironijom da se ekonomisti njegova vremena pozivaju da riješe one iste probleme koje su sami pomogli stvoriti. 2.3. Megatrendovi i njihov odraz na budući razvoj turizma Odraz megatrendova na koncepciju razvoja turizma može se promatrati na više područja od kojih izdvajamo tri osnovna: 1. Na području potreba koje čovjek zadovoljava turizmom uočavamo; masovnost, paket – aranžmani, velike koncentracije turista, masovnu proizvodnju usluga, odvojenost turista od kulturnog ambijenta koji posjećuje, želja za sudjelovanjem u turističkim tokovima radi oponašanja itd. 2. Područje turističke ponude koja je po poslovnoj i razvojnoj filozofiji te načinu funkcioniranja, prilagođeno načelima industrijske proizvodnje. To su: a) serijska proizvodnja u masi, b) visok stupanj standardizacije i c) koncentracija. Takva se ponuda nastoji prilagoditi potražnji na način da bitno ne mijenja način reprodukcije koji funkcionira na načelima industrijskog pogona i zakona masovne proizvodnje. 3. Konačno i razvoj turizma temelji se na masovnoj pa i nekontroliranoj potrošnji prirodne osnove. To je uzrokovalo na mnogim mjestima ugroženost prirodnog resursa na kojem stoji i izrasta cjelokupna turistička ponuda. 167 Nove potrebe traže komunikaciju između dvaju tipova kulture i/ ili dvaju kulturnih nivoa; one iz koje turist dolazi i one gdje odlazi. Ako su te dvije kulture ili kulturni nivoi približno na istom nivou, njihova komunikacija je lakša i uspješnija. Na tom će se pravcu oblikovati i nova humanija, ali i efikasnija koncepcija razvoja turizma. Zemlje i područja čija koncepcija razvoja turizma ne slijedi globalne razvojne trendove tj. ne usmjerava razvoj turizma tako da se razlike u kulturnim razinama domicilnog stanovništva i turista komplementiraju, a u samoj usluzi prožima izvornost s bogatstvom moderne proizvodnje, susreću se s nizom razvojnih problema. Ti problemi u razvojnoj praksi manifestiraju se u visokoj zastupljenosti turista niske kupovne snage koji tek ulaze u sferu dokolice i turističke reakcije i objektivno ne mogu platiti cijenu moderno strukturirane turističke usluge, što se ogleda u niskoj prosječnoj potrošnji turista. U takvim sredinama turisti iz srednjih i viših slojeva kupovne snage rijetki su i uglavnom dolaze iz znatiželje ili u specijalnim aranžmanima , ali i troše malo zbog siromašne ponude. 3. TRENDOVI MEĐUNARODNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA 3.1. Promjene na tržištu ponude Na međunarodnom turističkom tržištu proteklih deset godina stvorila se potpuno nova situacija. Razvoj tehnologije unosi promjene u strukturi tržišta i primjeni marketinga što omogućava proces koncentracije subjekata ponude.13 Pod pritiskom sve veće konkurencije i borbe za mjesto na tržištu ponuđači ulaze u vertikalne i horizontalne integracije, što im omogućuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom. Internet olakšava usporedivost destinacija i cijena, skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje informacija i omogućuje booking. Standardizacija na različitim razinama odnosa cijena i usluga sve više je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temelji se na nekoliko prednosti: učinkovitost, mogućnost izračuna troškova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uočavaju se i raznolike strategije specijalizacije smještajnih objekata: all-inclusive, wellness, romantični, klupski, umjetnički, za gurmane, za samce, za naturiste, 13 WTO predvidio da su 2010. najveći udio na tržištu imale 3 velike avio - kompanije 168 Zbornik radova za tenis, golf, jahanje, za bebe i djecu itd. Klasični turistički objekti ne zauzimaju više važnu ulogu u ponudi. Konkurentnost na globalnom tržištu kapitalnih investicija u turizmu sve više raste, i kako tok kapitala sve više prelazi na globalnu razinu tako konkurencija između destinacija na tom polju raste. 3.2. Promjene na tržištu potražnje Glavni motivi putovanja jesu kupanje, odmor i kultura, a sve značajnije mjesto u tržišnoj potražnji i motivaciji putovanju zauzimaju intenzivni užitak, aktivnost u prirodi, naglašena potreba za doživljajima, emocije, čulnost, rekreacija i zdravlje. Turist želi osjetiti kontra-svjetove koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog životnog okruženja. Veća očekivanja turista potpomognuta su naprednim telekomunikacijama i medijima, prethodnim osobnim iskustvom, većom obrazovanošću i znanjem. To utječe na brže prenošenje informacija i sve veću moć promocije od usta na usta. Inovativna ponuda nudi neobična iskustva, iznenađenja i poticaje, čime turist dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doživljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima). Sve veću popularnost zauzimaju kratka i kružna putovanja zbog porasta životnog standarda zahvaljujući kojem ljudi raspolažu sa sve više novca i sve manje slobodnog vremena, koja su dva osnovna preduvjeta za uključivanje u turističke tokove. Raste potražnja za nedirnutim, ekološki čistim područjima, kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog načina života. Osobna sigurnost postaje jedna od glavnih kriterija odluke, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje. Tržište se sve više raščlanjuje na podskupine koje su definirane životnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama. 169 4. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA 4.1. Otkrivanje i formiranje segmenata Podjela tržišta u skupine turista koji bi mogli imati potrebe za različitim uslugama i različitim programima marketinga je segmentacija tržišta. Otkrivanje i formiranje segmenata moguće je uz pomoć različitih varijabli. Lako mjerljive varijable koje se koriste u procesu segmentacije su demografske (spol, dob, veličina kućanstva, rasa, religija, etnička pripadnost…), socio-ekonomske (prihodi, društveni status, zanimanje, izobrazba…) ili zemljopisne (država, grad, veličina mjesta, klimatski uvjeti…). Danas se turisti raščlanjuju i na podskupine prema životnom stilu, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama. Dosadašnja istraživanja za potrebe turizma pokazuju da je formiranje pojedinih tržišnih segmenata, osim uz pomoć tradicionalnih varijabli, više ili manje uspješno provedeno korištenjem varijabli kao što su: očekivana korist od putovanja, psihografske osobine turista (stil života, interesi, aktivnosti, potrebe…), percepcije turista, motivi odlaska na odmor, učestalost uporabe proizvoda ili usluge, vjernost marki, aktivnosti za vrijeme boravka na odmoru, osobnost turista, ponašanje turista, utjecaji na kupnju, sklonost inovacijama, način organizacije i rezervacije putovanja, način odlaska na odmor i sl. Mnogi privredni subjekti koji se bave turizmom provode proces segmentacije turističkog tržišta tako da kombiniraju nekoliko različitih varijabli (višekriterijska segmentacija) ili se najprije odlučuju za primjenu određenih varijabli (npr. demografskih i zemljopisnih), a nakon toga koriste druge varijable (npr. psihografske) kako bi produbili segmentaciju (višefazna segmentacija). Psihološki i ponašajni kriterij biti će u porastu korištenja zbog osiguranja, detaljnog profila gosta, identificiranja motiva, potreba i determinanti, osiguranja adekvatnog marketing miksa i strategija usluživanja. 4.2. Odabir ciljnog segmenta i pozicioniranje Nakon što je tržište segmentirano i procijenjene su mogućnosti pojedinih segmenata, turistički subjekti odabiru onaj koji mogu profitabilno i učinkovito opsluživati, tj. odlučuju se za konkretnu ciljnu skupinu. Mogu se specijalizirati za jedan, dva ili više turističkih segmenata (npr. elitni, sportski i zdravstveni turizam). Tome prilagođavaju asortiman, kvalitetu 170 Zbornik radova usluga i cijene. Potom donose odluku o tome koje mjesto žele zauzeti na odabranom segmentu tržišta, odnosno kako pozicionirati svoj proizvod ili uslugu. Odabrati mogu jednu prednost, dvije ili više njih (npr. najniža cijena, najsuvremenija tehnologija i točnost). Naposljetku dolazi definiranje marketinškog spleta za svaku pojedinu ciljnu skupinu. Za suvremene turiste privlačni su kvalitetan smještaj, bogata ponuda, zabava, razni sadržaji, usluge i prijevoz. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, allinclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna pojava. Nerealno je i neostvarivo orijentirati se na želje svih tržišnih segmenata, što se u mnogim hrvatskim turističkim destinacijama još uvijek pokušava. U skladu s ostavštinom koncepta hrvatskog masovnog turizma s velikim objektima i organizacijama danas se turizam još uvijek često identificira s brojem noćenja. No, uz sustavni razvoj raznih selektivnih oblika turizma, hrvatski je turizam na putu da postane jedan od najvažnijih generatora razvoja gospodarstva. 5. DESTINACIJSKI MENADŽMENT Destinacijski menadžment je uska veza s destinacijskim turističkim proizvodom. Za menadžment turističke destinacije najvažnije su promjene (trendovi i tendencije) koje se zbivaju u ekonomskom, političkom, socio – kulturnom, tehnološkom i ekološkom okruženju. Menadžment mora uočavati, razumijeti, ali i prihvaćati ove promjene kao polazište svojih aktivnosti. Zapravo, to je uvjet bez kojeg nema razvoja i rasta destinacije, kao temeljnog strategijskog opredjeljenja. Na važnost atraktivnosti turističkih destinacija ukazuju rast turizma, intenzivnija konkurencija i proces donošenja odluka potrošača. Uz polaki rast svjetskog tržišta, povećanje ili zadržavanje određenog tržišnog udjela postaje prioritet privatnog sektora i turističkih tijela u destinacijama. Fundamentalan proizvod u turizmu je doživljaj, a destinacijski menadžment je nužno i snažno oruđe za osiguranje kvalitete takvog doživljaja. 171 Uobičajena područja destinacijskog menadžmenta su: • Destinacijska turistička politika i planiranje • Razvoj proizvoda • Održivi razvoj Za efikasan destinacijski menadžment prema iskustvima drugih, najvažnije je: • Partnerstvo javnog i privatnog sektora • Fleksibilnost u upravljanju • Planiranje turizma (destinacijski menadžment planovi i korištenje ‘benchmarking-a’) 6. TRENDOVI TURIZMA BUDUĆNOSTI 6.1. Turizam specijalnih interesa A) kulturni turizam – su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Kulturni turisti su natprosječnog obrazovanja i prihoda. Najčešće su to iskusni putnici srednje i starije životne dobi. Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma jesu kritična masa sličnih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija, postojeći imidž destinacije, turistička atraktivnost destinacije i turistički promet destinacije. Najviše posjeta kulturnim atrakcijama i događanjima zabilježili su: • pop – koncerti (20% od ukupnog posjeta) • lokaliteti povijesnog ili kulturnog značaja (18%) • kazališne predstave (13%) Što je «in», a što «out»? - «out» (trend pada potražnje) «visoka kultura» - muzeji i galerije «icon» atrakcije koje se «moraju» vidjeti - «in» (trend rasta potražnje) suvremene, zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izložbe ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu 172 Zbornik radova B) turizam dalekih destinacija – turizmu dalekih destinacija pretežito teže mlada i srednja populacija koja želi stvoriti neko novo iskustvo i otvoriti potpuno nove poglede na život i svijet i posjetiti i najdalju destinaciju. Izlog ponude turističkih agencija nudi tako putovanje kroz pustinju i prašumu, krstarenje Nilom, krstarenja po Mediteranu, Sjevernoj Europi, Karipskom otočju i Južnoj Americi, odmor u Indiji, u zemlji prekrasnih palača i duboke duhovnosti, pa sve do Afrike ili zemalja Dalekog Istoka. 6.2. Alternativni turizam Alternativni turizam je različit u odnosu na klasični, masovni, «konfekcijski» turizam. Ponuda se prilagođava pojedincima i manjim skupinama a ne masama turista, usmjerena na individualne potrebe: razvijanje «malih sustava»; manji pansioni, konobe i restorani autentičnog i intimnog ugođaja. Alternativni turizam je turizam koji štuje ljudska mjerila okoline, njezin sklad i ekološke vrijednosti, nudi raznovrsnu ponudu koju karakterizira boravak u ekološki i estetski visokokvalitetnom ambijentu. Ponuda koja omogućuje prožimanje i upoznavanje lokalne kulture i ljudi, vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama i potrebama posjetitelja. Nudi mentalni doživljaj razlike od vlastita života, novi i ugodan društveni ambijent, opuštenost i sl. Alternativni turizam je potraga za nečim drukčijim, potraga za autentičnim i individualnim doživljajem. 6.3. Svemirski turizam Svemirski turizam je budućnost turizma koji će biti profesionalan i jako dobro organiziran, kod kojeg će marketing, tehnologija i turizam biti savršeno povezani. Deset do tisuću ljudi će u sljedećih 10 - 15 godina, moći biti putnici u orbiti i sub – orbitalnim letovima, oko mjeseca i nazad, putovati prema i od privatnih svemirskih stanica stvarajući svemirsko iskustvo. Ciljna tržišta: • Individualni putnici i obitelji • Koorporativni kupci (koorporativni događaji, iskustva u izgradnji timova) • Slavni klijenti (radi stjecanja iskustva i slave) 173 Svemirski hoteli Većina stručnjaka ali i korporacija najavljuju svemirske hotele do 2020. Prvi svemirski hotel najvjerojatnije će biti dodatni modul na Međunarodnoj svemirskoj stanici sa sobom ili dvije, koji će moći primiti šest osoba. Prognoze govore da će to biti već 2015-e godine, a koristiti će se prvenstveno za istraživanje potreba turista u svemiru. Prvi turisti u tom “hotelu” bit će milijunaši koji će si to moći priuštiti, ali i sretnici koji će biti birani između “običnih” ljudi. Pitanje je kako će oni biti birani, po kojim kriterijima. Neki čak predviđaju i veliku lutriju, na kojoj će odmor na ISS-u biti glavni dobitak. Zanimljivo, jedan od glavnih zagovornika ove lutrije je astronaut Buzz Aldrin. Jednom kada se vidi kako točno reagiraju turisti u svemiru, onda će biti lakše planirati i daljnju gradnju svemirskih hotela. Kako sada stvari stoje, možemo ih očekivati sredinom dvadesetih godina ovog stoljeća. 6.4. Savremena smještajna ponuda Danas se u svijetu može naići na svakakve ponude pa čak i one kakve naša mašta nije mogla ni zamisliti. Tako će vam ledeni hotel u Švedskoj biti jedina šansa da spavate u igluu, odnosno hotelu koji će se s prvim zrakama sunca doslovce rastopiti. Zanimljivost je u tome što ako dođete dvije zime za redom nećete spavati ni u istom krevetu, ni u istom hotelu jer se svakog proljeća otopi i ponovno u zimi gradi i zauzima svaki put drugačiji izgled. Iznajmite li dvokrevetni apartman gledajući kroz strop moći ćete uživati u promatranju fascinantne polarne svjetlosti. U Njemačkoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel koji je zamišljen kao «visionmachine» i «living work of art». Postoje sobe opremljene simbolima, ogledalima, oblacima i bojama. U ponudi su još soba galerija u kojoj se oko kreveta koji se okreće nalaze prazni okviri za slike koje gosti mogu sami popuniti. Za poklonike morbidnijih tema, osmišljena je soba s ljesovima u kojima se spava, sa spuštenim ili podignutim poklopcem. Za dvije godine hotelu Burj al – Arabu, prvom hotelu u svijetu sa sedam zvjezdica, u Dubaiju društvo će praviti Hydropolis, veličanstveno podvodno carstvo koje predstavlja novu eru hotela. Skoro 20 metara ispod površine vode nalazit će se 220 apartmana u obliku vodenih mjehura. Na 174 Zbornik radova obali imat će pistu od 30 km ² i još jedan hotel u obliku meduze te će svi zajedno biti povezani podvodnim tunelom od 515m. Hotel između ostalog pružat će veličanstven pogled u podvodni svijet upotpunjen posebnim rasvjetljenjem, zvukovima i mirisima. A za ljubitelje šumskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu ponudit će vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m, «nebodere» u obliku tanjura izrađenih od drva koji strše iznad brazilske prašume. Bez ometanja eko sistema može se promatrati biljno i životinjsko carstvo najveće šume na svijetu. Woodlyn park na Novom Zelandu pruža nam dvije zanimljive atrakcije: motel «Hobit» inspiriran bajkovitim bićima iz «Gospodara prstenova» nalazi se pod zemljom s okruglim prozorima i bajkovitim namještajem. Nađete li se u Woodlyn parku, odsjesti možete i u jednom od dva povijesna primjerka iz 1950. godine – u renoviranom borbenom avionu iz Vijetnamskog rata pretvorenom u dva apartmana ili u putničkom vagonu s tri sobe. 7. STRATEGIJA RAZVOJA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA Turizam značajno pridonosi gospodarskom razvoju Republike Bosne i Hercegovine, zahvaljujući prirodnim i kulturno – povijesnim potencijalima te tako aktivno sudjeluje u njihovom očuvanju i razvoju stvarajući okruženje privlačno za investitore. 7.1. Strateški ciljevi bosanskohercegovačkog turizma do 2015. godine 1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela; 2. Konkurentnost Bosne i Hercegovine na međunarodnoim tržištu kapitala; 3. Donošenje prostornog plana razvoja bosanskohercegovačkog turizma u svrhu očuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja turizma; 4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno 175 održiva valorizacija turističkih potencijala; 5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu; 6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i terminalima; 7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije; 8. Podizanje nivoa kvaliteta svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima; 9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na bosanskohercegovačko tržište; 10. Efikasnija distribucija i korištenje savremenih trendova komunikacije i marketinga. Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smještajnih objekata) u turističkim destinacijama nužan je preduslov za povećanje iskorištenosti smještajnih kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista. Za pomak od image-a destinacije «sunce i more» potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turističke ponude koja se bazira na iskorištavanju postojećih potencijala (planine, dovišta,muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti.,kulturno historijski..) i stvaranju nove turističke ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, golf tereni...) Izgradnja i korištenje prostora mora biti u sprezi sa postojećim prostornim planovima te poštivati opteretni kapacitet danog prostora. Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistička atrakcija koja daje impuls razvoju turizma na nekom području. Uz kvalitetan marketing temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje «priče» ili «doživljaja» vezanog za taj potencijal, turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja u svim regijama Bosne i Hercegovine ukoliko ga se izabere kao strateški razvojni faktor. Svaka se regija treba usredotočiti na razvoj turističke ponude koja će se temeljiti na specifičnostima upravo tog prostora, adekvatno zapošljavati proizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem može se optimalno utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, te privući investicijski kapital. 176 Zbornik radova 8. ZAKLJUČAK Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti žele iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj. mir, tišinu,čistoću planina i čistoću mora. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema savremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, kružna putovanja, nautički turizam te avanturistički turizam (koji danas ima mali tržišni segment s tendencijom rasta). I neka bosanskohercegovačka mjesta u smislu tematskog turizma pokušavaju razviti prepoznatljivi brand: Mostar kao karnevalski grad, a Sarajevo i Banja Luka kao mjesto zabave za mlade. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna pojava. Nadamo se da smo ovim istraživanjem uspjeli približiti sliku svjetskog turizma koji uvijek živi unaprijed barem jedno desetljeće. Bosanskohercegovački turizam zahtjeva još mnogo truda kako bi dostigao svjetski turizam jer ima mnogo potencijala, a na nama ostaje da kao individue unesemo svatko svoj doprinos da ga poboljšamo. 177 a) LITERATURA Knjige i priručnici 1. Arnaut., E., (2008), Megatrendovi turističke industrije i njihov uticaj na stratešku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2. Afler Dragutin, Turizam-izbor radova“ Zagreb 1994.godine 3. Kearney, A. T. (2004), Measurement Globalization: who’sUp, Who’s Down? Foreing Policy, March, New York. 4. Kluver, R., W. Fu (2004), The Cultural Globalization Index, Foreing Policy, Februar, New York. 5. Main, M. (2003), Surprises of Globalization, The New Diaspora, Forein Policy, 22-25. 6. Matthews, H. G. (1977), International Tourism and Political Science Research, Annals of Tourism Research, 2, 195-203. 7. Mowlana, H. (1993), Tourism in a Global Context: The Case of Frequent Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter, 20-27. 8. Reiser, D. (2003), Globalisation: An old phenomenon that needs to be rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research, 4(4), 306. 9. Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism,(CABI), Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia, d.o.o. 2005. b) Članci, studije, publikacije i Internet 1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008), Mogučnosti ulaganja u održivi turistički biznis u Bosni i Hercegovini. 2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005), Investirajte u turizam. 3. USAID, (2006), projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera (CCA). 4. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable Tourism. Madrid: World Tourism Organization. 178 Zbornik radova 5. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World Overview Tourism Topics, Madrid: World Tourism Organization, 2001. 6. [URL:http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2002/ wpp2002annextables. 7 . http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm 8. Podaci Turističlke zajednice FBiH 179 180 Zbornik radova NEISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJALI BPK TURISTIČKA ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA UZAJAMNE KORISTI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Meho Mašala, Fakultet poslovne ekonomije Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ u Vitezu ___________________________________________________________ SAŽETAK: U strategiji razvoja turizma Federacije BIH 20082018, koju je izradilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma za BPK konstatovano je sljiedeće: Stepen turističke valorizacije – Nizak, nedovoljan s obzirom na raspoložive resurse. Uloga turističke zajednice kao nosioca razvoja turizma je nesporna, shodno tome potreban je i njen maksimalan angažman kako bi se iskoristili svi turistički potencijali nekog prostora. Poznato je da turizam angažuje pedeset različitih djelatnosti s toga nije ni potrebno napominjati koliko ima uticaja na lokalni razvoj. Bitna komponenta u radu turističke zajednice je marketing, obzirom da u današnjim uslovima u kojima posluje nema dovoljno stabilnih prihoda kojima bi osigurala sprovođenje svoje misije. Upravo kvalitetan marketing može obezbjediti značajan dio nedostajućih sredstava ili potaknuti investicije. U radu razmatran je uticaj marketinga uzajamne koristi i neiskorišteni turistički potencijali BPK u funkciji razvoja turizma. Ključne riječi: BPK, turizam, marketing uzajamne koristi, turistička zajednica BPK. ___________________________________________________________ 181 UVOD Da bi se shvatila uloga neprofitnog marketinga u turističkim zajednicama, tačnije jednog njegovog dijela, marketing uzajamne koristi, potrebno je u prvom dijelu, Uvodu, posebnu pažnju posvetiti ovim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada. 1.1.Problem, predmet i objekat istraživanja Procesi globalizacije, koji su u toku, imaju različite efekte na razvoj turizma u svijetu. Dok pojedine turističke destinacije postaju „raj“ na zemlji, druge se nalaze čak i u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na vrijeme prije globalizacije. Bitan faktor u razvoju turizma su turističke zajednice koje moraju naći način kako da globalizaciju iskoriste za ubrzani održivi rast i razvoj turizma. Međutim, činjenica je da na prostoru BPK, gdje djeluje turistička zajednica BPK, ne uspijevaju se sprovesti kvalitetne mjere i aktivnosti na razvoju turističke ponude pa samim tim i turizma. U konstelaciji sa navedenim, postavljen je slijedeći problem istraživanja: slabo razvijeni turizam na prostoru BPK rezultat je nepostojanja strategije razvoja turizma i nedovoljnog ulaganja. Turistička zajednica može biti nosioc aktivnosti razvoja turizma ali nema dovoljno izvornih prihoda. Stoga je neophodno primjeniti snažne markentinške aktivnosti kako bi se obezbjedia sredstva za realizaciju prijeko potrebnih projekata. U tom smislu potrebno je utvrditi koji su to turistički potencijali prostora na kojem djeluje turistička zajednica BPK i na koji način primjenom marketinga uzajamne koristi značajnije potaći razvoj turizma a time opšte društvene koristi. Na osnovu uočenog problema istraživanja definiran je i predmet istraživanja; Istražiti turističke potencijale BPK, kao i mogućnosti primjene marketinga uzajamne koristi u cilju unapređenja razvoja turizma. Iz naprijed navedenog, uočavaju se i dva objekta istraživanja, a to su: turistička zajednica BPK, turistički potencijali BPK, marketing uzajamne koristi. 182 Zbornik radova 1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekte istraživanja postavljena je glavna radna hipoteza: Na temelju objektivnih saznanja o turističkim potencijalima BPK, turističkoj zajednici BPK, marketingu uzajamne koristi, odnosima između njih, moguće je definirati mjere i aktivnosti koje bi omogućile održivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK. Ovako postavljena glavna hipoteza implicira i više pomoćnih hipoteza (skr. P.H.): • P.H.1. Objektivna saznanja o turističkim potencijalima BPK i marketingu uzajamne koristi omogućuju njihovo jezgrovito definiranje u okviru naučnog istraživanja. • P.H.2. Istraživanjem relevantnih pokazatelja turističkih potencijala BPK, moguće identificirati strateške pravce razvoja turizma na ovom prostoru. P.H.3. Primjenom marketinga uzajamne koristi, turistička zajednica BPK može značajno uticati na održivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK. 1.3.Svrha i ciljevi istraživanja U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom glavnom i pomoćnim hipotezama, determinirana je svrha istraživanja: Utvđivanje turističkih potencijala BPK te uloga i mogućnosti turističke zajednice u razvoju turizma na prostoru BPK. Ciljevi istraživanja su: Istražiti sve važnije turističke potencijale BPK i mogućnosti primjene uzajamnog marketinga, primjereno formulirati i predočiti rezultate istraživanja. Tragom definirane svrhe i ciljeva istraživanja potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih pitanja: 1) Postoji li zakonski okvir za rad turističkih zajednica na prostoru F BIH? 2) Koje su osnovne karakteristike turističke destincaije? 3) Kakva je uloga marketinga u misiji neprofitnih organizacija? 4) Može li marketing uzajamne koristi donijeti opšti boljitak? 5) Kako je organizirana turistička zajednica BPK? 183 6) Koje aktivnosti je TZ BPK do sada sprovela na razvoju turizma? 7) Što pokazuje SWOT analiza? 8) Koji su strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK i kakva je uloga marketinga uzajamne koristi u tom pogledu? 1.4.Znanstvene metode Prilikom istraživanja, oblikovanja i prezentiranja spoznaja u funkciji dokazivanja postavljene radne hipoteze kao i pomoćnih hipoteza, korištene su u odgovarajućoj kombinaciji više naučnih metoda: povijesna metoda, metoda kompilacije, metoda analize i sinteze, komparativna metoda i deskriptivna metoda. 1. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE O BIH TURIZMU, TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I NEPROFITNOM MARKETINGU 1.1.Turizam Procesi globalizacije su tako jaki i nezaustavljivi da ih se može samo prihatiti i tražiti odgovarajuća rješenja kako bi se iskoristili potencijali koje ona donosi ili ostati po strani i biti izgubljen. Tako u procesima globalizacije ni turizam nije iznimka, čak sta više postaje značajan segment u kojem se mogu ostvariti veliki prihodi. Većina država u svijetu razvija turizam i posvećuje mu veliku pažnju. Razlog tome je potencijalno veliki broj učesnika u turističkim putovanjima odnosno masovnost. Po svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Takođe, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička industrija u budućnosti, biti podjednako važna kao što su to sada automobilska ili naftna industrija. 1.2.Zakonski okvir i druga pravna akta Turistička i ugostiteljska djelatnost u Federaciji BiH (F BiH) su određene Zakonom o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama Zakona o turističkougostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, 28/03). U 2008.godini Vlada F BiH je parlamentarnu proceduru uputila nacrte Zakona o turističkoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Bitno je napomenuti da su u Republici Srpskoj već u 2007.godine usvojeni Zakon 184 Zbornik radova o turizmu i Zakon o ugostiteljstvu.14 Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F BiH (Službene novine Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F BiH (Službene novine Federacije BiH, 28/03) uređeno je osnivanje i djelovanje turističkih zajednica u F BIH. Turistička zajednica osniva se radi jačanja i promicanja turizma FBiH i privrednih interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Turističke zajednice se osnivaju za područja FBiH, kantona, područja i općina. Zakonom o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma nije planirano osnivanje općinskih turističkih zajednica, ali postojeće zajednice osnovane prema ranijem zakonu nastavljaju djelovati. Zajednički ciljevi turističkih zajednica su: • unapređivanje opštih uslova boravka turista i to posebno podizanje kvalitete turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog turističkog okruženja i osiguranjem turističkog gostoprimstva na području za koje su osnovane. • promocija turističkog proizvoda područja za koja su osnovane, u skladu sa sistemom promocije turizma i njegovim posebnim i opštim zadacima od nivoa mjesta do nivoa Federacije, a radi uključivanja u evropske i svjetske turističke tokove. • razvijanje svijesti o važnosti o privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, te po potrebi i važnosti očuvanja i unapređenje svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a posebno zaštite okoline.15 Turističke zajednice su neprofitne organizacije i imaju status pravnog lica. Statutom su definirana prava, dužnosti, ustrojstvo i način poslovanja. U organizacionom pogledu turistička zajednica se sastoji od slijedećih tijela: skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor i predsjednik. Domazet, A., Peštek, A.:Sistem podrške razvoju turizma u F BIH, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo, 14 15 2009., p. 10. ibidem 185 proizvoda određenog područja, a posebno zaštite okoline. Turističke zajednice su neprofitne organizacije i imaju status pravnog lica. Statutom su definirana prava, dužnosti, ustrojstvo i način poslovanja. U organizacionom pogledu turistička zajednica se sastoji od slijedećih tijela: skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor i predsjednik. Grafički prikaz 1: Struktura turističkih zajednica u F BIH Grafički prikaz 1: Struktura turističkih zajednica u F BIH Skupština Turističko vijeće Nadzorni odbor Predsjednik Direktor USK POSAVSKI K TUZLANSKI K ZDK BPK SBK HNK ZHK KS LK Skupština Turističko vijeće Nadzorni odbor Predsjednik Izvor: Turistička Turistička zajednica F BIH. Izvor: zajednica F BIH. Turističke zajednice kantona daju zastupnike u Turističku zajednicu Federacije, kantona daju zastupnike u Turističku tako da Turističke svaki kanton zajednice daje minimalno dva zastupnika. Broj zastupnika zavisi od zajednicu turističkog značaja zajednice, odnosno njenog udjela u ukupnom prihodu Turističke zajednice F BIH. Federacije, tako da svaki kanton daje minimalno dva zastupnika. Broj zastupnika zavisi od turističkog značaja zajednice, odnosno njenog udjela u ukupnom prihodu Turističke zajednice F BIH. 2 ibidem 4 Prema informacijama dostupnim na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma16 u sekciji zakonski okvir dat je pregled Zakona, Pravilnika i sličnih dokumenata kako slijedi: • Zakon o turističkoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine br.32-09.doc • Pravilnik o strucnom ispitu za Voditelja poslovnice (Sl_ novine FBiH, br_ 30-10)(3).doc • Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc • Pravilnik o upisniku putničkih agencija, (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc • Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče, (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc • Pravilnik o iskaznici za turističke vodiče (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc • Pravilnik o upisniku turističkih vodiča (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc 16 http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/23/zakonski-okvir 186 Zbornik radova • Pravilnik o obliku,sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc • Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine br.32-09.doc • Pravilnik o razvrstavanju,minimalnim uvijetima i kategorizaciji objekata iz skupine Hoteli-bos_jezik, (Sl_ novine FBiH, br_32-10).doc • Prilog A-Uvjeti za Hotel Baština.xls • Prilog I-Uvjeti za Hotele PO.xls • Prilog II -Uvjeti za kategorizaciju Hotela NO.xls • Prilog III-Uvjetii za kategorizaciju Aparthotela-PO.xls • Prilog IV -Uvjeti za kategorizaciju Apathotela NO.xls • Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja PO.xls • Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja -NO. xls • Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Turističkih Apartmana PO.xls • Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog apartmana NO.xls • PrilogIX Uvjeti za kategorizaciju Pansiona PO.xls • Prilog X-Uvjeti za kategorizaciju Pansiona NO.xls • Prilog XI-graficka rjesenja i tehnicki uvjeti Stand_ploca. doc • Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu- ćirilica (Sl_ novine FBiH, br_35-10).doc • Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu- hrv_jezik, (Sl_novine FBiH, br_35-10).doc • Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske uskuge u domaćinstvu-bos_jezik, (Sl_novine FBiH, br_35-10).doc • Prilog I-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu PO.xls • Prilog II-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu-NO.xls • Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u dom-PO. xls • Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u domNO.xls • Prilog V-Uvjeti za kateg_ Studio Apartmana u dom-PO.xls 187 • Prilog VI-uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana u dom -NO.xls • Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Kuca za odmor u domPO.xls • Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju-Kuce za odmor u dom_-NO.xls • Prilog IX-Uvjeti za kategorizaciju Kampa u domacinstvu. xls • PRILOG X-Graficka rjesenja standardizirana ploca.doc • Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc • Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-ćirilica (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc • Pravilnik o pružanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-hrv_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc • Prilog I Vinotocje kusaonica.xls • Prilog II Sobe u selj_dom_.xls • Prilog IIIApartmani u selj_dom_.xls • PrilogIV- Kamp u salj_dom.xls • Pravilnik o pruzanju ugostiteljskih usluga u pokretnim objektima-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc • Pravilnik o obliku,sadrzaju i nacinu vodenja knjige zalbibos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc • Pravilnik o obliku, sadrzaju i nacinu vodenja knjige gostiju i popisa gostiju- bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc • Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisu o pružanju ugostiteljskih usluga u domacinstvu i seljačkom domaćinstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc • Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objakata iz skupine Restorani, Barovi, Catering objekti i objekti jednostavnih usluga- bos_jezik. doc • Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji dr_ vrsta UO za smješ_iz skupineKampovi i dr_ vrste objek_za smjestaj-bos_jezik,Sl_nov_ FBiH,br_68-10.doc • Prilog-I Uvjeti za kategorizaciju Sobe za iznajmljivanjePO.XLS • Prilog II-Uvjeti za kategorizaciju sobe za iznajmljivanje188 Zbornik radova NO.xls • Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana-PO.xls • Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana -NO.xls • Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana -PO. xls • Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju studio Apartmana NO.xls • Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju kuće za odmor PO.xls • Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Kuce za odmor-NO.xls • Prilog IX-Minimalni uvjeti za vrste prenocište,SD Hostel___.XLS • Prilog X-Minimalni uvjeti za vrstu Objekt za Robinzonski smjestaj.XLS • PRILOG XI-Graficka rjesenja standardiziranih ploca.doc • Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kateg_ kampova iz skupine-Kampovi i dr_ vrste UO zua smještajbos_jez_(Sl_novineFBiH, br_70-10).doc • Prilog I-Uvjeti za kategoriza vrste kampa i kamp naselje. XLS • Prilog II_A-Minimalni uvjeti za vrstu Kamp odmoriste. XLS • Prilog II-Minimalni uvjeti za vrstu kampiraliste.XLS • Prilog III--Graficka rjesenja za pojedine vrste kampa.doc • Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama • Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkim mjesta u razrede • Uredba o članarinama u turističkim zajednicama.doc • Uredba o boravišnoj pristojbi.doc • Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i podsezone u turističkim mjestima Za funkcionisanje turističkih zajednica bitan faktor je obezbjeđivanje finansiranja rada turističkih zajednica. Prema članu 53. Zakona o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F BIH turističke zajednice ostvaruju prihode iz slijedećih izvora: • Boravišne takse, u skladu sa propisom Vlade F BIH, • Članarine, u skladu sa propisom Vlade F BIH, • Budžeta opštine, kantona i F BIH, • Zajmova, 189 • Dobrovoljnih priloga.17 Pored definisanih izvora prihoda poslovanje ili specifične aktivnosti turističke zajednice mogu se finansirati i dodatnim sredstvima koje osiguravaju njihovi članovi ili druge zainteresirane organizacije. 1.3.Turističke destinacije Pojam turistička destinacija izvodi se iz pojmova: turistička regija, turističko mjesto, turističko odredište. Riječ destinacija potječe od latinske riječi „destination“, što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije. Neke od definicija koje najbliže objašnjavaju pojam turističke destinacije su: Prema Medlikovom18 riječniku turističkih pojmova, turistička destinacija je zemlja, regija, grad i drugo područje koje posjećuju turisti. Važnost određene zemljopisne cjeline, kao turističke destinacije, definirana je: atraktivnošću/privlačnošću određenog prostora prirodnošću/ pogodnošću - ugodnom klimom dostupnošću/ pristupačnošću – razvijenom prometnom infrastrukturom. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija UNWTO (eng. United Nations World Tourism Organization), definira destinaciju kao mjesto posjećeno tokom putovanja i razvrstava ih u grupe: • Udaljene destinacije, (najudaljenija od mjesta stanovanja turiste) • Glavne destinacije (one na kojima turista provodi najviše vremena tokom putovanja), • Motivirajuće destinacije (one koje su glavni razlog posjete određenom prostoru). Najvažnije karakteristike turističke destinacije: • Čini prostornu cjelinu, • Raspolaže odgovarajućim elementima ponude, • Orijentirana prema turističkom tržištu, • Neovisna o administratovnim granicama, • Destinacijom se može upravljati.19 17 Op.cit.: Sistem podrške razvoju turizma u F BIH, p. 12-13. 18 S. Medlik: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, Oxford-Boston, Butterworth-Heinemann, 2003. 19 Blaževic, B., Peršic, M.: «Tourism Regionalization within global Processes», Fakulty of Tourism and Hospitality Management, Opatija,2009. 190 Zbornik radova 1.4.Marketing i misija neprofitng sektora Dugo vremena marketing i neprofitni sektor su smatrani nespojivim, vjerovatno zbog činjenice da je marketing posmatran kao profitna vještina koja je nespojiva sa misijom neprofitnih institucija. Takođe, razvijena društva su tokom 70-tih godina prošloga stoljeća finansirala neprofitni sektor iz državnih budžeta bogatih država, pa su se institucije neprofitnog karaktera djelovanja bezbrižno prepustile ispunjenju svojih misija. Ovo je imalo i svoju cijenu, u kojoj finansijer (država) obično za sebe zadržava pravo kontrole djelovanja institucija. Tako je država zakonskom regulativom nadgledala funkcionisanje neprofitnog sektora. Tokom 80-tih godina mijenja se sudbina neprofitnog sektora kada se promjenilo zakonodavstvo, kojim se do tada uređivao status i funkcioniranje neprofitnog sektora. Od tada neprofitne institucije su izmakle kontroli države i postale slobodne i samostalne, ali i finansijski nesigurne. U takvim okolnostima kada su neprofitne institucije morale poslovati na tržišnim principima, koji ne poznaje socijalu, solidarnost, dobročinstvo i ostala obilježja kojima se društva određuju humanističkim, bio je doveden pod znak pitanja opstanak neprofitnog sektora. Na sreću, promjenili su se i stavovi o važnosti neprofitnog sektora za društvo, pa se tako misija neprofitnih institucija doživljava sa središnjom tačkom kvalitete života stanovništva države. Nove okolnosti donose situaciju da s jedne strane dolazi do smanjenja izvora finasiranja, a s druge do porasta konkurencije za finansijske i ostale razvojne resurse potrebne za normalno funkcionisanje neprofitnih institucija. Ovo je dovelo do potrebe uvođenja markentiških vještina kako bi se obezbjedila finansijska stabilnost i opstanak. 1.5.Klasifikacija neprofitnih institucija Kako bi materija bila pravilno prezentirana potrebno je pojmovno odrediti što su neprofitne institucije i koja je njihova osnovna uloga u društvu. U literaturi se može pronaći mnoštvo definicija neprofitnih institucija jedna od njih je „Neprofitne institucije su subjekti koji postoje sa svrhom pružanja usluga za opštu dobrobit društva“.20 20 Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organisations, Oxford University Press, Oxford, 1999., p 4. 191 Institucije neprofitnog karaktera ne postoje da bi stvarale vlastiti profit, ili prihod, niti da bi djelile profite ili neke viškove od svog djelovanja dioničarima ili svojim članovima. Neprofitne institucije mogu zapošljavati osoblje, učestvovati u djelatnostima koje donose određene prihode, kako bi se na taj način pomogle pri ispunjavanju vlastite misije.21 Prema ICNPO (International Classification of Non Profit Organization), neprofitne institucije su podjeljene u slijedeće skupine: I. Kultura i rekreacija II. Obrazovanje i istraživanje III. Zdravstvo IV. Socijalne usluge V. Okolina VI. Razvoj i stanovanje VII. Pravni savjeti i politika VIII. Filantropski posrednici i promocija dobrovoljnog rada IX. Međunarodne djelatnosti X. Religija XI. Poslovna i profesionalna udruženja i sindikati22 1.6.Osobine tržišta neprofitnih vrijednosti Neprofitni sektor može se posmatrati kao B2B preduzeće, u tabeli dat je pregled najznačajnijih razlika između profitng i neprofitnog sektora djelovanja. 21 Ibidem, p. 4. 22 htm 192 http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng. Zbornik radova Tabela 1: Usporedba profitnog i neprofitnog sektora Profitne institucije Stvaraju dobra i usluge Proizvode robu i vrijednosti Završetak većine obaveza trenutkom prodaje Cilj poslovanja je profit Mjera uspješnosti: Neprofitne institucije Ne stvara dobra Pruža vrijednosti usluga Ne kontroliraju ljude Cilj djelovanja je novo, promjenjeno ljudsko biće Pokazatelji uspjeha: - Profitabilnost - Ostvarenje misije - Rast - Vizije - Razvoj poslova - Zadanih ciljeva djelovanja Izvor: Prilagođeno prema, Druker, P., Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles. Prema Gummessonu „Određivanje cijena i plaćanje vrijednosti u neprofitnom sektoru nisu dio istog sistema, kao što su proizvodnja i isporuka vrijednosti u profitnom sektoru“.23 Razliku između profitnog i neprofitnog sektora razmatrali su i drugi pa Druker navodi „Neprofitne institucije ne proizvode robu, ne kontroliraju ljude, kao što to čini država. Vrijednosti koje one stvaraju je promijenjeno ljudsko biće. Misija bolnica je da bolesnog čovjeka ozdrave, ili do neke mjere izliječe. Neprofitne institucije su posrednici u procesu mijenjanja čovjeka i društva.24 Dakle, neprofitne institucije svojim aktivnostima utiču na pozitivne promjene kod čovjeka ili zajednice pa samim tim i na društvo u cjelini. 23 Gummesson, E.:”Are Current Research Approaches in Marketing Leading Us Astray?”, Marketing Theory, Vol. 1, No.1, 2001., p.95. 24 Drucker, P.: ”Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles”, Butterworth Heinemann, 1990. 193 1.7.Markting uzajamne koristi (Cause Related Marketing) Novi društveni i privredni uslovi neprofitni sektor su stavili u stanje finansijske neizvjesnosti a time i neizvjesnost ispunjenja njihovih misija. Dakle, neprofitni sektor mora posegnuti za markentiškim umijećima kako bi pribavio potrebna finansijska sredstva. Kotler i Andreasen prepoznaju tri najčešće korišćene strategije: • Prikupljanje finansijskih i materijalnih sredstava (Fund Raising) • Razvijanje članstva za dobijanje podrški (Fund Development) • Odnosi uzajamne koristi između profitnog i neprofitnog sektora (Cause – Related Marketing).25 Win – Win paradigma je suština marketinga uzajamne koristi u kome se uspostavlja odnos saradnje između profitnog i neprofitnog sektora pri čemu obje strane imaju koristi. Dakle, na ovaj način svi učesnici imaju korist, profitni sektor, neprofitni sektor a i društvo u cijelini. Ideju o marketingu uzajamne koristi prva je primjenila kompanija American Express osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kompanija je donirala po jedan cent od svakog plaćanja AMEX kreditnom karticom za restauraciju kipa slobode u New Yorku. U ovoj akciji prikupljeno je 1,7 miliona dolara a za 28% je povećana upotreba kreditne kartice Amerocan Express. Istraživanja u svijetu pokazala su kako 78% kupaca radije kupuje proizvode ili usluge od kojih dio prihoda odlazi na finansiranje neke neprofitne misije.26 Uloga marketinga u neprofitnom sektoru je da poveže vrijednosti proizvoda, usluga i imagea profitnog sektora sa nekim od aktuelnih društvenih problema koje neprofitni sektor želi riješiti. Rezultat je da profitni sektor ima povećanu prodaju svojih proizvoda ili usluga a i stvara sliku društveno odgovorne kompanije, dok neprofitni sektor obezbjeđuje finansijske resurse, publicitet odnosno postavlja fokus građana na aktivnosti koje provodi a time širi svijest o važnosti i značenju za društvo. Ovaj model ima i kritike a odnose se na profitni sektor koji je previše usredotočen na strategije prodavanja svojih proizvoda ili usluga umjesto na opštu društvenu korist kroz davanje pomoći. 25 Kotler, P., Andreasen, R.A.: ”Strategic Marketing for Nonprofit Organizations”, 5th ed. Prentice-hall, London,1996. 26 Kotler, P., Armstrong, G.: ”Principles of Marketing”, 8thed., Prentice-Hall, London,1999. 194 Zbornik radova 2. TURISTIČKA ZAJEDNICA BPK 2.1.Osnovni podaci o BPK GEOGRAFSKI PODACI UKUPNA POVRŠINA cca km2 Bosna i Hercegovina 51.209,2 Federacija Bosne i Hercegovine 26.110,0 Bosansko-podrinjski kanton 504,6 Tabela 2: Površina opština na području BPK Šifra opštine 1. 2. 3. Foča Goražde Pale 11.444 11.452 11.576 Površina cca km2 169,4 248,8 86,4 Istraživanjem se utvrdilo da se broj stanovnika konstantno smanjuje što je rezultat migracijskih kretanja. Mladi najčešće u potrazi za poslom odlaze sa ovih prostora, taj trend se mora zaustaviti. U tabeli dat je detaljniji prikaz podataka o starosnoj strukturi stanovništva. 195 Tabela 3: Starosna struktura stanovništva (procjena) Općina Ukupno 0-14 UKUPNO Foča Goražde Pale 33.662 1.831 30.743 1.088 4.790 289 4.313 188 UKUPNO Foča Goražde Pale 33.225 1.782 30.383 1.060 4.727 281 4.263 183 UKUPNO Foča Goražde Pale 33.093 1.760 30.264 1.069 4.709 278 4.246 185 15-64 65 i više stanje 30.06.2007. godine 22.575 6.297 1.082 460 20.892 5.538 601 299 stanje 30.06.2008. godine 22.286 6.212 1.053 448 20.647 5.473 586 291 stanje 30.06.2009. godine 22.197 6.187 1.040 442 20.566 5.452 591 293 Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010. 2.2.O turističkoj zajednici BPK Na zvaničnoj web stranici turističke zajednice BPK u dijelu o nama stoji „Turisticka zajednica Bosansko-podrinjskog kantona Goražde registrovana je kao poslovno udruženje predstavnika opština u sastavu Kantona, a osnovana je 12.02.2002. godine i upisana je u Upisnik turistickih zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem 69/02, koje vodi Federalno ministarstvo trgovine. Osnovana radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda turizma u Kantonu planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja nivoa kvaliteta cjelokupne turističke ponude Kantona. Rad Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je javan i zasniva se na načelu opće korisnosti, a bez ostvarivanja neposredne dobiti.“27 Prema javno dostupnim informacijama Turistička zajednica BPK uzima učešće u više različitih privrednih, kulturnih i sportskih mani27 http://www.turizam-bpk.ba/page4.html 196 Zbornik radova festacija koje se organiziraju na prostoru BPK Goražde. Pri tome izdvajaju posebno značajne manifetacije i to: „Privredne manifestacije “Dani jabuke” i “Dani meda i ljekovitog bilja” su u funkciji promocije i stavljanja u promet voćarstva i proizvoda od voća, povrtlarstva i proizvoda od povrća te meda i ljekovitog bilja. Privredna, kulturna i turistička manifestacija “Dani jabuke”, oktobar, organizira Udruženje privredno kulturne manifestacije “Dani jabuke” Goražde. “Dani meda i ljekovitog bilja” oktobar, organizira, Udruženje aromatičnog medonosnog i ljekovitog bilja Facelija Goražde. Kulturne manifestacije “Internacionalni feastival prijateljsva”, august, u organizaciji Općine Goražde. “Dani Isaka Samokovlije”, “Aprilski dani kulture”, Internacionalni festival dječije pjesme “Šta se pjesmom sanja” u organizaciji Centra za kulturu. Internacionalna likovna kolonija “Boje prijateljstva” august, u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Goražde. Sportske manifestacije “Lov na mladicu” u organizaciji Sportskog ribolovnog duštva Halil Sofradžija Ustikolina.“28 2.3.Strategija razvoja turizma i planovi turističke zajednice BPK Goražde Prema informacijama dobijenim iz turističke zajednice BPK Goražde trenutno nema strategije razvoja turizma na ovim prostorima. Postojala je opštinska strategija prije ujedinjavanja u turističku zajednicu BPK Goražde ali nije izrađena nova. Jedan od razloga kako navode je nedostatak novčanih sredstava i ne zainteresiranost vlade da se uključi u ovaj projekt. Na pitanje ima li turistička zajednica BPK Goražde pripremljene projekte o razvoju turizma koje bi mogla prezentirati zainteresiranim stranama, odgovor je negativan. Tokom intervjua postavljeno je pitanje što je do sada turistička zajednica BPK Goražde učinila na razvoju turizma. U odgovoru su izneseni podaci da je u prethodnom periodu u saradnji sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma realiziran projekt turističke signalizacije. Pored ovog, štampani su promotivni materijali kako bi se prezentirale turističke mogućnosti na ovom prostoru. U organizaciji turističke zajednice BPK Goražde ove godine, osmi put za redom, održava se manifestacija Drina – Prača. Nisu poznati efekti održavanja ove manifestacije na razvoj turizma u opštini Prača. 28 http://www.turizam-bpk.ba/page4.html 197 Turistička zajednica BPK Goražde ima svoju web prezentaciju na adresi http://www.turizam-bpk.ba/ i zadnji put je ažurirana u osmom mjesecu 2009. godine informacijom o programu festivala prijateljstva. Prema raspoloživim podacima ukupni smještajni kapaciteti na području kantona su 400 ležajeva. Do sada nije izvršena kategorizacija nijednog smještajnog ili ugostiteljskog objekta u skladu sa pravilnicima koje je usvojilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Pravilnikom o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede, donešenim 2003.godine, pri čemu su razredi označeni sa A,B,C i D, Opština Goražde smještena je u B razred dok su opštine Prača i Foča u C razredu. Nema planova kao ni progama putem kojih bi se ovo nepovoljno stanje promjenilo. Informaciju o pregledu broja turista koji su posjetili BPK u periodu od 2005-2011 nema i prezentiran je samo podatak da prema evidencijama sa kojima raspolažu tokom 2010 godine na prostoru koje pokriva turistička zajednica BPK boravilo je 4.830 turista. Najveći dio u vremenu održavanja festivala prijateljstva. Procjena je da prosječno vrijeme zadržavanja turista je 1 – 2 dana. Federalni zavod za statistiku izdaje publikaciju Bosanskopodrinjski kanton u brojkama29, u izdanju 2010 godine, prezentirani su podaci o dolascima i noćenjima turista prema vrstama objekata kao što je prezentirano u tabeli . 29 ***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010., p. 21. 198 Zbornik radova Tabela 4: Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata DOLASCI TURISTA Ukupno Domaći Strani NOĆENJA TURISTA Domaćih Stranih Ukupno turista turista 4.236 3.331 905 2006 Pansioni i prenoćišta Broj ležaja 2007 Moteli Pansioni i prenoćišta Ostalo Broj ležaja 2008 Hoteli Moteli Pansioni i prenoćišta Ostalo Broj ležaja 2009 Hoteli Moteli Pansioni i prenoćišta Ostalo 1.581 1.167 414 1.574 1.160 414 4.222 3.317 905 1.670 14 1.147 10 523 4 6.584 42 4.754 20 1.830 22 1.651 1.132 519 6.537 4.729 1.808 5 141 5 5 5 2.590 695 395 2.047 556 328 543 139 67 4.570 811 743 3.636 655 630 934 156 113 1.406 1.069 337 2.906 2.241 665 94 177 1.971 770 499 94 - 110 110 - 1.505 680 335 466 90 164 4.333 1.568 1.372 3.056 1.378 686 1.277 190 686 617 405 212 1.267 866 401 85 85 126 126 Broj ležaja 182 - - Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010. Broj turista koji su posjetili prostor BPK od 2006 raste osim u 2009 godini što se može protumačiti i uticajem recesije dok prema podacima iz turističke zajednice u 2010 godini je ponovo u porastu. Broj noćenja turista najveći bio je 2007 godine i od tada je u padu. 199 Na pitanje o planiranom budžetu za 2011.godinu nije dat potpun odgovor već da je to cca 100.000 KM. 3. MARKETING TURISTIČKE ZAJEDNICE BPK GORAŽDE U CILJU UNAPRJEĐENJA TURIZMA 3.1.SWOT analiza Imajući u vidu da nema strategije razvoja turizma na području BPK goražde kao i da nepostoje strateški dokumenti u opštinama na kojim djeluje turistička zajednica BPK Goražde u planiranju i implementaciji turističkog razvoja opština kao i da ne postoje regionalni planovi uvezivanja turističke ponude u nastavku prezentirat će se SWOT analiza BPK Goražde. 200 Zbornik radova SWOT analiza BPK Goražde SNAGE SLABOSTI • •Raznolika prirodna bogatstva pogodna za različite tipove turizma i aktivnosti na otvorenom. •Rijeka Drina, atrakcija za splavarenje, rafting, ribolov... •Klima. •Vazdušna Banja ,,Ruda glava,, odgovara svim zahtjevima za upotrebu u lječilišnom turizmu. •Raznovrsno kulturno i istorijsko nasljeđe, pogotovo iz Otomanskog doba. •Stanovništvo kao ključni domaćin svojim posjetiocima, prijateljima i porodicama, tradicionalno gostoljubivi i tolerantni i odlučni za razvoj turizma. •Tradicionalna dešavanja i godišnjice pogodni za razvoj manifestacionog turizma (Festival prijateljstva, Dani jabuke....). •Okolina: obronci planine Jahorine, Klek, Stolac, Crijetež, Grebak su bogati šumom i velikim zelenim površinama, prirodnim ljepotama i divljači, te čine osnovu za razvoj planinarstva, lova i ribolova, sportova na vodi i sl. •Tranzitna ruta između istoka i zapada, geografska lokacija i putna infrastruktura Goražde i Foču stavljaju u poziciju da turisti moraju proći na putu iz Srbije ka hrvatskom primorju i obratno, što otvara šanse za tranzitni turizam. •Nedostatak posebnog identiteta ili brenda kao turističke destinacije, pogotovo nedovoljno iskorištavanje rijeke Drine, u marketingške svrhe. •Nedostatak svjesnosti i razumjevanja lokalnim interesnih grupa za turističke potencijale. •Lokalna infrastruktura, smještaj, putevi, otpad, signalizacija i telekomunikacijska infratruktura. •Nedostatak inf.kapaciteta sa podrškom i olakšanjem turističkog razvoja. •Lokalna politika kao top-tema u opštini. •Nedostatak institucionalne koordinacije između ključnih interesnih grupa. •Otpad i upravljanje otpadom je glavni problem. •Nedostatak vještih ljudskih resursa, demotivacija mladih za ostankom u opštini. •Oslanjanje na vanjske pomoći i donacije. •Slabo snabdjevanje i niski kvalitet restorana, smještajnih kapaciteta i ostalih objekata za posjetioce. •Nedovoljna kulturna dešavanja i zabave, osiromašen noćni život. •Nedostatci lokalne tur. industrije za unutrašnjim i vanjskim povezivanjem. •Nekvalitetna baza podataka turističkih aktivnosti i limitirano tržište informacijama o posjetama širem području/regiji. 201 MOGUĆNOSTI •Unapređenje banjskog, manifestacionog, planinskog, ruralnog, lovnog i ribolovnog, sportskog turizma i raznih aktivnosti na otvorenom. •Zaštita prirodne okoline. •Uključenje lokalne zajednice u turistički razvoj. •Komercijalizacija i očuvanje kulturne i istorijske baštine/ nasljeđa, pogotovo spomenika, religijskih objekata. •Generisanje zapošljavanja i povećanje preduzetničkih aktivnosti i malih biznisa. •Integracija u turističke destinacije, u makro-region. •Liderstvo u turističke destinacije, u makro-regionu, pogotovo u F BIH/RS. •Izgradnja turističkih agencija kao poslovnog umrežavanja i alata informisanja. •Ključne atrakcije po mogućnosti povezane sa ostalim komercijalnim aktivnostima. •Uključenje zajednice u očuvanju održivosti i životnog standarda povećanjem dobitaka po posjetiocu. •Posebne pogodnosti ponuđene domaćem stanovništvu jer oni prvi promovišu turističke proizvode direktno prijateljima, porodicama i posjetiocima u posjeti. •Projekat Drina sa svojim potencijalima splavarenje, rafting, koja se oslanja na Pivu i Taru te nacionalni park Perućac su idealna kombinacija za razvoj turizma. •Intergiranje u ponudu planinskog turizma uvrštavanjem Maglića. 202 PRIJETNJE • Infrastrukturni promašaji, pogotovo otpadne vode i putevi, upropaštavajući doživljaj posjetilaca i okoline. • Pad nivoa usluga ka ispunjenju očekivanja visoko-platežnih posjetilaca. • Nedostatak regionalne koordinacije i promocije. • Konkurentnost drugih destinacija i njihovih prijatnosti i povoljnosti u bližoj i široj regiji (Crna Gora – primorski turizam, Srbija - seoski turizam; oblast Raške, Sandžak oblast – banjski i vjerski turizam). • Degradacija infrastrukture i prirodne okoline. • Povećana konkurencija za turističkim prihodima. • Opadanje populacije (pogotovo među mladim i obrazovanim tj. ,,starenje populacije” ) • Nefleksibilna legislative i politika ka prirodnoj okolini. • Inertnost vlade za razvojom turizma ovog kraja, djelom i odgovornošću samog lokalnog stanovništva. • Nedostatak kvalitetnog i kontinuiranog finansiranja. • Slaba kupovna moć domaćeg tržišta. Zbornik radova 3.2.Strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK Iz SWOT analize uočavaju se strateški pravci u turizmu koji bi se morali razmotriti i na temelju njih razviti strategija razvoja turizma. Rijeka Drina ima jako veliki potencijal za razvoj turizma kroz splavarenje i rafting, sportski ribolov, kampovanje, razne škole (plivanje, rafting, ribolov...), iznajmljivanje opreme za sportove na vodi. Trenutno se organizira splavarenje niz rijeku drinu ali sporadično, a razlog tome je neizgrađenost brenda i slabe promocije. U sportski ribolov uglavnom dolaze „stari“ ljubitelji ovog sporta koji godinama određeno vrijeme, najčešće vikend, provode „na vodi“. Trenutno nisu izgrađene i uređene ribarske staze. Ponovo se uočava kao i kod splavarenja nedostatak izgrađenog brenda kao i nedovoljne promocije. Na cijelom toku kroz BPK uz rijeku ne postoji ni jedan uređen kamp, u mjestu Ustikolina je izgrađeno 7 bungalova koji su samo povremeno u funkciji a najčešće su gosti ribari koji dolaze u sportski ribolov. Potrebno je definisati pojas tokom rijeke Drine i odrediti lokacije, te obezbjediti kvalitetna infrastruktura, na kojima bi se potencijalnim investitorima omogućila gradnja kampova, motela, restorana, hotela ili čitavih kompleksa. Pored ovog, na jednom dijelu toka, neposredno u blizini rijeke Drine, već imaju izgrađene staze (šetališta), moguće je da se uređenjem pojasa uz samu rijeku nastavi sa biciklističkim stazama. Klima na prostoru BPK omogućava dvije sezone u turističkoj ponudi, ljetnu koja traje od mjeseca maja do kraja septembra i zimsku koja počinje od mjeseca oktobra i traje do kraja februara. Trenutno se ne pristupa organiziranom planiranju ove dvije sezone tako da postoje značajne šanse za razvoj turizma u većem dijelu godine. Pored rijeke Drine kao velikog turističkog potencijala planine na prostoru BPK su idealne kao vazdušne banje. Planinarsko društvo GoraždeMaglić izgradilo je planiraski dom, sa težnjom da preraste u sportsko rekreacioni centar, na lokaciji Ruda glava a koji se nalazi na „putu života“. Nažalost ni ovaj potencijal nije brendiran i iskorišten, tako da su posjete sporadične i uglavnom ne organizirane. 203 Fotografija 1:Planinarski dom Nedim Pilav – Jogi, Ruda glava Izvor:www.gorazde-maglic.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id =18&Itemid=49 Na lokaciji Bijele vode ispod Crijeteža privatni poduzetnik je izgradio manji kompleks za ugodan boravak u prirodi i lov a u toku je realizacija izgradnje sportskog terena u blizini, što ovu lokaciju čini idealnom za vazdušne pripreme sportskih timova. Forografija 2: Lovište bijele vode 204 Zbornik radova Izvor: www.bijelevode.co.ba/ba/fgalerija.html Pored ovog, izuzetno šumsko bogatstvo u sebi, osim čistog zraka, krije i raznovrsnu divljač (zec, lisica, srndać, svinja, vuk, medvjed...) što otvara mogućnosti posjete visoko platežnih turista. Treba imati na umu da visoko platežni turisti imaju i zahtjevne prohtjeve. Na prostoru opštine Prača nalaze se, prema riječima zaljubljenika u sportsko penjanje, idealne stijene kao i prostor za eko selo. Prema iskustvima sporadičnih, neorganiziranih posjeta, uglanvnom preko poznanstava stečenih u inostranstvu, tu dolaze turisti koji osim za smještaj u „prirodi“ plaćaju da rade (kose travu, siju povrće..) a na kraju sezone se ponovo vraćaju da uberu plodove svog rada. Podrčje BPK ima bogato kulturno historijsko nasljeđe, prema nekim istraživanjima na ovom prostoru nalazi najveći broj stećaka i nekropola. Pored ovog Otomansko carstvo je ostavilo značajan trag na ovim prostorima pa postoji interes turista za posjetom, pretežito iz Turske. Iz vremena bosanskih vladara poznata je kula Samobor koja je bila utvrđenje ali se uopšte ne koristi u turističke svrhe, čak šta više ne čini se ništa ni na njenoj zaštiti od propadanja. Jedna od historijskih činjenica je da je u mjestu Sopotnica u crkvi bila smještena prva štamparija na balkanu. Takođe, ni ovo nije uključeno u turističku ponudu. 205 Poznato je da turizam angažira više privrednih i neprivrednih djelatnosti a sve zajedno učestvuju u zadovoljenju potreba turista, što rezultira i određenim prihodom. U osnovne turističke privredne djelatnosti spadaju: ugostiteljstvo, saobraćaj, turističke i putničke agencije, trgovina na malo, zanatstvo i razne vrste komunalnih djelatnosti. Od neprivrednih treba istaći: kulturno-umjetničke, sportske i druge aktivnosti, zatim rad raznih turističkih organizacija i organa na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu koje na direktan ili indirektan način učestvuje u formiranju turističke ponude. Već je pomenuto da je potrebno regionalno uvezivanje kako bi se ostvario što veći broj posjeta a turistima povećao kvalitet izbora. U tom smislu moguće je uvezivanje sa Crnom Gorom, Piva i Tara kao i nacionalni park Sutjeska i Maglić odnosno izlaz na more, i Hrvatskom, Dubrovnik kao jedna od najatraktivnijih destinacija. Fotografija 3: Rafring niz Taru Izvor:www.putovanja.info/sr/zanimljivosti/2-Destinacije_i_gradovi/218-plavarenje_ Tarom,_Pivom,_Drinom Tradicionalna gostoljubivost sigurno je jako bitan faktor zadovoljenja turista koji će svoje impresije prenositi u svom okruženju što će rezultirati novim turistima. Na ovom planu potrebno je izvršiti edukaciju 206 Zbornik radova svih koji učetvuju u ovom procesu kako bi se ostvarili maksimalni efekti. Manifestacioni turizam na prostoru BPK već je zaživio kroz festival prijateljstva koji traje od 7 do 10 dana i u tom periodu grad Goražde je prebukiran kako domaćim tako i stranim turistima. Pored ovog tokom godine održava se veći broj drugih manifestacija kao što su Dani jabuke i medonosnog bilja, Dani Isaka Samokovlije, Aprilski dani kulture, Internacionalni festival šta se pjesmom sanja, Internacionalna likovna kolonija „Boje prijateljstva“, Lov na mladicu. Međutim, samo Internacionalni festival prijateljstva ima značajan broj turista. Fotografija 4: Festival prijateljstva – Goražde 3.3.Prijedlog markentiških aktivnosti Turističke zajednice BPK U saradnji sa vladinim institucijama organizirati edukaciju svih učesnika u turizmu s ciljem shvatanja potrebe uvezivanja i sprovođenja aktivnosti na razvoju turističke usluge. Ova aktivnost u narednoj fazi treba da rezultira strategijom razvoja turizma na prostoru turističke zajednice BPK koja treba da se oslanja na strategiju razvoja turizma u F BIH. Jedan od bitnih faktora za zadovoljstvo turista dodatnom vrijednošću je i sigurnost, posebno izražena kod turizma koji sa sobom nosi 207 određene rizike, primjerice rafting, lov, sportsko penjanje. Poznat je slučaj iz skorijeg vremena kad je na raftingu doslo do utapanja jednog turiste. U tom smislu moguće je izraditi projekt edukacije turističkih radnika i osvajanje međunarodnih standarda sigurnosti, koji se može aplicirati prema namjenskim fondovima. Na taj način, nivo i kvalitet usluge bili bi podignuti a turisti dobili povećan stepen zaštite i sigurnosti. Pored ovog, moguće je ujediniti turističke agencije u projektu učlanjenja turističke zajednice u ATTA – Adventure travel trade assosation. ATTA je organizacija sa sjedištem u Seattle – SAD. Predstavljaju se kao globalna organizacija koja okuplja vodeće mozgove koji posluju u pustolovnoj industriji. Članice ATTA su tour-operateri, organizacije za destinacijski marketing, turističke zajednice, turističke agencije, vodiči. Misija organizacije ATTA je ujedinjavanje, profesionalizacija, promocija i odgovorna izgradnja pustolovnog tržišta širom svijeta. Svojim članovima pružaju poslovnu podršku, edukaciju, istraživanja, promociju i poslovno umrežavanje.30 Pripremiti projekt o važnosti uspostavljanja „pojasa“ tokom rijeke Drine i zabrani ne planske izgradnje kao i očuvanju okoline, te aplicirati prema fondovima koji finansiraju projekte očuvanja okoline i održivog razvoja. Nakon ove faze, provedenih javnih rasprava i podizanja svijesti o važnosti uspostavljanja „pojasa“, moguće je pristupiti izradi novog projekta u kojem bi se od međunarodnih fondova dobila sredstva za izradu idejnog rješenja što bi bila prva pretpostavka za pojavu investitora. Poznato je da velike, društveno odgovorne, kompanije su zainteresirane za projekte zaštite i očuvanja kulturno historiskih spomenika i naslijeđa. Ova činjenica otvara mogućnost izrade projekta očuvanja, zaštite i unaprijeđenja kulturno historijske baštine kao i podizanja svijesti u društvu o događajima koji su tokom vremena se odvijali na ovim prostorima. Ovo bi stvorilo preduslove za kokmercijalizaciju ovih resursa kao i nova radna mjesta. U saradnji sa lovačkim udruženjima i fondovima koji se bave zaštitom i unaprjeđenjem životne okoline realizirati projekt stanja divljači na prostoru BPK i identificirati ugrožene vrste. Ovim bi se otvorio prostor za novi projekt zaštite ugrožene divljači kao i kontrolisanog izlova. Takođe, 30 http://www.adventuretravel.biz/ 208 Zbornik radova u saradnji sa lovačkim udruženjima moguće organizirati dane lova, koji će privući zahtjevne turiste ali i kroz okrugle stolove podići svijest o važnosti očuvanja prirode. Važnost kategorizacije objekata je jako važan faktor za razvoj turizma. Na prostoru BPK trenutno nema ni jedan kategoriziran objekt a opština Goražde se nalazi u B razredu dok se opštine Foča i Praca nalaze u C razredu. Ovo ukazuje na potrebu edukacije vlasnika o važnosti kategorizacije i njenom uticaju na poslovanje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma finansira projekte razvoja i unaprjeđenja turizma tako da je potrebno pripremiti projekt i aplicirati za sredstva. Takođe, moguće je aplicirati projekt prema fondovima za održivi razvoj o pokretanju javnih rasprava o potrebi školovanja kadrova za potrebe turizma kroz redovno obrazovanje. Projekti prekogranične saradnje su jako interesantni i postoji interes za njihovo finansiranje. S tim u vezi potrebno je pripremiti projekt uvezivanja turističke zajednice BPK sa turističkim zajednicama Crne Gore i Hrvatske te zajedničkoj promociji i uvezivanju ponude. Turistička zajednica u saradnji sa privrednicima može pripremiti i realizirati projekt uređenja javnih površina, u akciju može uključiti mlade da kroz volonterski rad uljepšaju svoj grad i unaprijede svoju životnu okolinu. 209 ZAKLJUČAK Globalizacija turizma, prema predviđanjima stručnjaka, svakako će u budućnosti igrati značajnu ulogu u ostvarivanju prihoda i rastu i razvoju jednog društva. Stoga je potrebno da države učine sve kako bi se ovaj proces nesmetano odvijao, osim države u procese koji su povezani sa turizmom moraju biti svi aktivno uključeni. Posebna uloga u razvoju turizma pripada turističkim zajednicama. One su spona između države, privrednih i neprivrednih grana i turista koji žele određeno vrijeme provesti na nekom području. Samim tim imaju velike mogućnosti da utiču na razvijenost turističke ponude na određenom prostoru kao i ponudi turističkih sadržaja i brendiranju turističke destinacije. Kao što je na početku ovog rada definisano, cilj je istražiti sve važnije turističke potencijale BPK i mogućnosti razvoja turizma, primjenom uzajamnog marketinga u organizaciji turističke zajednice. Razvoj turizma podrazumijeva određeni zakonski okvir u kojem će djelovati i razvijati se. Istraživanjem je utvrđeno da na nivou Federacije Bosne i Hercegovine postoji zakonski okvir, pravilnici i drugi dokumenti koji bliže uređuju ovu oblast. U okviru zakona koji regulišu turizam uopšte donesen je i zakon o turističkim zajednicama. Posebno važan dokument je i Strategija razvoja turizma F BIH za period 2008-2018 u kojem je naznačeno za BPK da su prepoznatljiva obilježja rijeke Drina i Prača, planinski visovi i šume. U istom dokumentu konstatirano je da je stepen turističke valorizacije nizak – nedovoljan s obzirom na raspoložive resurse. Kako je konstatovano, razvojni potencijal je značajan. Pored ovog, značajni turistički potencijali se vide i u sportskom lovu i ribolovu, avanturističkom turizmu, vazdušnim banjama, kulturno historijskom turizmu, tranzitnom turizmu, manifestacionom turizmu itd... Ovime je dat i odgovor na prva dva postavljena pitanja. Odgovor na treće i četvrto postavljeno pitanje može se obrazložiti kroz slijedeći zaključak: Marketing u turizmu pa tako i turističkoj zajednici je značajan faktor uspjeha realizacije misije i u ovom radu je akcenat stavljen na marketing uzajamne koristi koji je, ukoliko se doboro osmisli, najefikasniji jer ispunjava očekivanja svih zainteresiranih strana takođe i društvo u cjelini ima korist. Primjera radi, realizacijom projekta 210 Zbornik radova biciklističke staze, terena za sportko penjanje, planinarenje i sl. posljedica je opšta društvena korist koja se ogleda u zdravijem stanovništvu i kvalitetnijem životu. Na prostoru BPK osnovana je turistička zajednica u čijem sastavu se nalaze predstavnici tri opštine BPK i to Goražde, Foča i Prača. U skladu sa zakonom implenetirana je i organiazcija. Rezultati istraživanja pokazali su da turizam na području BPK nije dovoljno razvijen, za što dio odgovornosti snosi turistička zajednica. Razlog tome je i nedostatna finansijska sredstva za značajnije projekte kao i kadrovska nepopunjenost. Na prostoru BPK održavaju se manifestacije koje potiču razvoj turizma a najvažnija manifestacija je Festival prijateljstva koji u Goražde dovede značajan broj turista na više dana. U organizaciji turističke zajednice u Praci se održava manifestacija Drina – Prača koja ima intenciju da postane tradicionalna i na taj način promoviše turističke potencijale. Na osnovu svega navedenog stečen je uvid u organizaciju i rad turističke zajednice BPK što je odgovor na peto i šesto postavljeno pitanje. Tokom istraživanja urađena je SWOT analiza turizma na prostoru BPK i uočeni su potencijali za razvoj turizma kao nedostatci koje treba otkloniti ili smanjiti kako bi se postigli najbolji efekti. Iz SWOT analize izvukli su se strateški pravci razvoja turizma na prostoru BPK i predloženi su načini da se upotrebom marketinga uzajamne koristi obezbjede resursi turističkoj zajednici kako bi aktivno učestvovala u ubrzanom rastu i razvoju turizma na području BPK, što je odgovor na sedmo i osmo pitanje. Obzirom da su dati odgovori na sva postavljena pitanja a u njima su potvrđene i postavljene pomoćne hipoteze potvrđena je i glavna radna hipoteza koja glasi: Na temelju objektivnih saznanja o turističkim potencijalima BPK, turističkoj zajednici BPK, marketingu uzajamne koristi, odnosima između njih, moguće je definirati mjere i aktivnosti koje bi omogućile održivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK. 211 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. LITERATURA 1) KNJIGE Blaževic, B., Peršic, M.: «Tourism Regionalization within global Processes», Fakulty of Tourism and Hospitality Management, Opatija,2009. Medlik, S.: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, OxfordBoston, Butterworth-Heinemann, 2003. Meler, M.: Neprofitni marketing, Ekonomski fakultet u Osjeku, Osjek, 2003., Drucker, P.: ”Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles”, Butterworth Heinemann, 1990. Gummesson, E.:”Are Current Research Approaches in Marketing Leading Us Astray?”, Marketing Theory, Vol. 1, No.1, 2001., Kotler, P., Andreasen, R.A.: ”Strategic Marketing for Nonprofit Organizations”, 5th ed. Prentice-hall, London,1996. Kotler, P., Armstrong, G.: ”Principles of Marketing”, 8thed., PrenticeHall, London, 1999. Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organizations, Oxford University Press, Oxford, 1999. 2) ZAKONI, RADOVI, STRUČNI ČLANCI 9. Domazet, A., Peštek, A.:Sistem podrške razvoju turizma u F BIH, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo, 2009., 10.***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010., 11. 3) INTERNET... 12.http://www.adventuretravel.biz/http://www.turizam.gov.ba/index. php, (20.5.2011) 13.http://www.ekoakcija.com/view/dokumenti, (20.5.2011) 14.http://www.ekoakcija.com/content/akcioni-plan-za-zastitu-okolisabih, (20.5.2011), 15.http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/21/turistike-destinacije, (20.5.2011), 16.http://bs.wikipedia.org/wiki/Turisti%C4%8Dka_destinacija, (21.5.2011), 17.http://unwto.org/market, (21.5.2011), 18.http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng.htm, (22.5.2011) 212 Zbornik radova KARAKTERISTIKE MENADŽMENT PRISTUPA UPRAVLJANJA U TURIZMU Doc. dr Božo Vukoja Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveučilište „Vitez“ u Vitezu SAŽETAK: Rad se bavi izučavanjem neophodnih promjena koje treba učiniti u subjektima turističke privrede i na neophodnost uvođenja menadžment pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne na međunarodnom turističkom tržištu. Zasnovanim na kvalitativno novim odnosima u strukturi ekonomskih kretanja na svjetskom tržištu. Naglašava se da samo menadžment pristup zasnovan na naučno utvrđenoj filozofiji menadžment upravljanja u turizam, može osigurati pravilno rješavanje problema, s kojima se menadžeri susreću u svakodnevnom radu. Posebno se naglašava, da uspješno upravljanje menadžmenta u turizam, u najvećoj mjeri zavisi od načina izvršene organizacije. Za koju se kaže, da ako je izvršena na naučno utvrđenim kriterijima, može postati sredstvo u rukama menadžera pomoću kojeg će uspješno težiti ostvarenju postavljenog cilja, utvrđenog planom poslovanja. Govori se o potrebi primljene nove filozofije menadžment upravljanja u turizmu. Zasnovane na prethodno izvršenim istraživanjima, koja su poslužila za utvrđivanje modela, primijenjenih u operacionalizaciji menadžment upravljanje u turizmu. Zbog potrebe promjene načina upravljanja u subjektima turističke privrede, odnosno uvođenja menadžment pristupa u upravljanju, glavni ciljevi ovog rada su: 1. Osmišljavanje organizacije, čija struktura mora odražavati planove i ciljeve radi kojih se uvodi i 2. Kontrola efekata menadžment upravljanja. Ovakav pristup pomaže u prepoznavanju ključnih obilježja menadžment pristupa upravljanja u turizmu, koji se na jedinstven način mogu iskoristiti za uspješno poslovanje. Pozitivni efekti, koji iz toga potiču, povećavaju privredni vitalnost i dugoročno doprinosi razvoju turizma u zemlji. Menadžerski pristup upravljanja zasnovan na principu, po kojem je za uspješno poslovanje neophodno utvrditi cilj poslovanja, kao i plana kojim se utvrđeni cilj može postići, razvoj organizacije koja će omogućiti postizanje postavljenog cilja i instrumenata kontrole praćenja izvršenja, planom utvrđenih zadataka, prihvata se kao proces, pomoću kojeg će se upravljati u subjektima turističke privrede. 213 U radu se govori i o potrebi primjene filozofije menadžment upravljanja, kako bi se isti mogao primijeniti na racionalizaciju menadžment upravljanja u turizmu. Ključne riječi: menadžment, upravljanje, planiranje, organizacija, cilj, kontrola. ABSTRACT: In this work the needed changings which are to be done in subjects of the travel industry and necessity of introduction management access are presented. The trends of international tourist market are also presented, based on qualitative new relations in structure of economic movements in the world market. It is underlined that only management access, based on scientific confirmed philosophy, is successful in tourism and can enable right resolving problems in its dayly work. Specially, it is stressed the succesful management in tourism, in general depends on its organization how it is done. So it is said, if it has been done on scientific confirmed criteria, it can be the means in the hands of managers, by which they try to realize prescribed aim, defined in business policy. They say about new need of implementation of new philosophy management in tourism, based on previously done research, used for model determination, applied in the organization of tourist management. Because of need of changing way of management in subjects of travel industry, that is appling management access in management, the speciall accent is put: 1. To justify organisation, which structure should show plans and aims for themselves, and 2. To control effects of management. This access helps to determine key marks of management approach in tourist management, which can be simply used for successful business. Positive effects, arising from it, increase economic vitality and support tourist development in tourist destination. 214 Zbornik radova UVOD Menadžment pristup upravljanja, kako u privredi u cjelini tako i u turizmu, u posljednjih nekoliko godina i na prostorima Bosne i Hercegovine značajno je otjecao na promjenu tradicionalnog načina poslovanja. Shvatilo se, kako je za privlačenje turista, posebno stranih, neophodno stvarati određene pred uvjete, kao što su kvaliteti u pružanju usluga i cijene kao sredstvo pomoću kojeg pobjeđuje konkurencija. Međutim, nedovoljno se pažnje poklanja utvrđivanju cijena i izradi planova kao polaznih osnova za ostvarenje postavljenog cilja. Nedovoljno se koriste mogućnosti dobijanja podataka koji se odnose na ponudu i potražnju na turističkom tržištu. Pogotovu, kada su mogućnosti istraživanje tržišta utemeljena na internetu ( e-mail istraživanja i istraživanja newgroupa ), kojima se otklanjaju mnogi nedostaci klasičnih metoda istraživanja. Drugi bitan segment menadžment pristupa upravljanja u turizmu je organizacija turističke privrede koja se po vertikali spušta od državne do realizatora turističkih putovanja. S tim, što se, kao najuspješniji sistem organizacije, ne prihvata onaj koji u danom vremenu pokaže najbolje rezultate, već, onaj sistem organizacije, zasnovan na menadžment pristupu upravljanja u turizmu, koji zagovara poslovnu strategiju, sposobnu da stalno poboljša kvaliteta usluge u kojoj će se osigurati konstantan rast turističkog prometa, kao posljedica primjenjenih aktivnosti poduzetih na osnovu informacija dobivenih na turističkom tržištu. Prema tome, planiranje kao način za postizanje utvrđenog cilja i organizacija koja omogućava izvršenje planova, temeljne su odrednice za uvođenje sistema kontrole utvrđivanje efekata poduzetih mjera. Planiranje, organizacija i kontrola, treba da pokaže opravdanost uvođenja menadžment pristupa upravljanja u turizmu, kao strateške odrednice koja je posebmno važna u odmjeravanju prednosti na izrazito konkurentskom međunarodnom turističkom tržištu. Ciljevi istraživanja: - identifikacija ciljeva i utvrđivanje planova pomoću kojih se oni mogu postići: - razvoj organizacije, koja će omogućiti evoluciju u omasovljenju turističkog prometa; i - kontrola kao kao instrument utvrđivanja, u kojoj mjeri se realizuju planom utvrđeni zadaci i efekti određene organizacije. 215 STRATEŠKI PRISTUP MENADŽMENT PLANIRANJA Za turizam slobodno možemo kazati, da predstavlja najotvoreniju privrednu scenu, na kojoj se mogu sagledati svi privredni, društveni i politički odnosi. U tim odnosima, za turizam su najbitniji oni, koji se uspostavljaju između različitih subjekata turističke privrede i turistapotrošača turističkih usluga. Upravo, uspostavljanje odnosa između turističke privrede, s jedne strane i turističke potražnje, s druge strane, osnovni je zadatak i cilj menadžmenta u turizmu. Jer, uspješno poslovanje subjekata turističke privrede, zavisi u najvećoj mjeri, o dobrom i cjelovitom poznavanju stvarne i potencijalne turističke potražnje. Ovo iz razloga, što su odnosi u turizmu podložni promjenama, koje se ogledaju u želji potencijanih turista da otkriju nove destinacije, a to dovodi do promjena u potražnji koja se ogleda u potrebi za raznovrsnijom motivacijom i očekivanjima da se na putovanju doživi nešto novo. Zbog potrebe, dobrog poznavanja potražnje na turističkom tržištu, menadžment u turizmu treba da bude mehanizam, koji će turističku ponudu privrednog subjekta (privredne grane i sl.) prilagođavati promjenama na strani turističke potražnje na osnovu kojih se sačinjava plan djelovanja. Strateški pristup menadžment planiranja u turizmu polazi sa stanovišta, da svi planovi subjekata turističke privrede nastaju kao želja za ostvarivanjem postavljenih ciljeva, a ti ciljevi su: dovođenje što večeg broja stranih i zadržavanja domačih turista. Stoga, razrađen menadžment plan predstavlja značajnu komponentu organiziranijeg i efikasnijeg nastupa turističke privrede na turističkom tržištu i stepena njene konkurentnosti sa stanovišta razvoja međunarodnog turističkog prometa u zemlji. Naime, ovakvim se pristupom može bitnije uticati na povećanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti turističke privrede. Znači, kombinacijom ekonomsko-organizacijskih podataka, dobijenih istraživanjem turističkog tržišta, menadžmet privrednog subjekta u turizmu, sačinjava plan svog rada u kojem se postavlja cilj, kao težište svih akcija koje se poduzimaju za ostvarenje postavljenog cilja. 216 Zbornik radova Ti planovi, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju trebali bi se bazirati na: 1. Turističkim potencijalima u zemlji, 2. Cjenovnoj konkurenciji i kvaliteti u odnosu na okruženje, 3. Ograničavajućim faktorima Kada govorimo o turističkim potencijalima, tada imamo u vidu činjenicu, da razlozi koji potiču na putovanje i promjenu mjesta su različiti i kompleksni, kao što su: potreba za odmorom, rekreacijom, relaksacijom, zdravstveni, kulturni ili porodični razlozi i dr. Upravo zbog toga,, neophodno je izvršiti klasifikaciju turističkih potencijala zemlje. U toj klasifikaciji treba obuhvatiti sve značajnije prirodne i stvorene turističke vrijednosti, koje u večoj ili manjoj mjeri mogu uticati na usmjeravanje turističkih tokova iz inostranstva, prema Bosni i Hercegovini. Međutim, prilikom izrade ove klasifikacije, treba imati u vidu da brojnost i raznovrsnost turističkih potencijala, ne čine presudne faktore koji određuju obim i strukturu turističkog prometa, već da odlučujuću ulogu u privlačenju turista imaju stepen atraktivnosti i funkcionalnosti tih turističkih vrijednosti. Na osnovu tako izvršene klasifikacije može se sačiniti realan plan njihove ekonomske valorizacije, kroz turizam. Ovdje posebno naglašavamo potrebu izrade plana valorizacije turističkih vrijednosti, jer samo studiozno urađen plan turističkog razvoja može osigurati da se na pravi način istaknu njihova individualna svojstva, koja su vrlo bitna za privlačenje turista. Cjenovna konkurentnost iz dana u dan postaje sve bitniji faktor privlačenja, posebno inostranih turista. Međutim ne smije se konkurisati cijenom na uštrb kvalitete. Jer, u turizmu je vrlo bitno da se razvija konkurentska prednost primjenom sastava kvalitete, koja će biti konkurentna i koja će promovirati Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju koja drži do kvalitete i u kojoj su cjene za pružene usluge niže u odnosu na okruženje. Kvalitet u pružanju usuga pored turističkih vrijednosti, predstavlja važan faktor privlačenja turista. Iz razloga, što kvalitet kao tržišni pojam u turizmu, znači, da se pružaju usluge koje zadovoljavaju zahtjeve, želje i očekivanja turista. Činjenica je, da 217 se svugdje u svijetu, kao garancija kvalitete u svim djelatnostima, a tako i u turizmu, dobijaju odredjeni certifikati, koji se izdaju hotelima i drugim subjektima turističke privrede, kao dokaz da pružene usluge ispunjavaju strogo utvrdjene standarde. Kod nas u Bosni i Hercegovini dobijanju ISO certifikata, ne pridaje se potrebna pažnja, vjerovatno zbog toga što menadžment u tim privrednim subjektima nema dovoljno informacija o prednostima uvodjenja sistema rada koji se primjenjuju u turistički razvijenim zemljama. Smatramo, da se i u turizmu kao privrednoj djelatnosti, koja u ovom stepenu privredne razvijenosti zemlje ima veliki značaj, dobijanju ISO certifikata treba pristupiti odmah, uvažavajući potrebu novog načina organizovanja poslova i utvrdjivanja kriterijuma koji će doprinijeti unapređenju kvalitete pruženih usluga. Ovo iz razloga što su svugdje u svijetu, marka proizvoda i certifikat najbolji ključevi za otvaranje vrata medjunarodnog turističkog tržišta, na kome se vrši promocija turističke ponude. Prilikom planiranja turističkog razvoja, posebno sada u Bosni i Hercegovini, menadžment treba imati u vidu i odredjena ograničenja, kao što su: - ne postojanje institucije na nivou države, koja bi koordinirala rad entitetskih institucija, kao i ne postojanje Strategije razvoja turizma na nivou zemlje; - u velikoj mjeri oštećena , a na nekim turističkim destinacijama i potpuno uništena turistička infra i supra struktura; - veliko broj lokaliteta , koji nisu deminirani, što znači da su ti lokaliteti mrtvi za turizam; - nedovoljno sredstava za ulaganja u razvoj turizma, kao i nepostojanje redovnog izvora sredstava za plasman i promociju turističke ponude zemlje na medjunarodnom turističkom tržištu; - nedostatak strućnog kadra, koji je pored turističkih potencijala bitan element turističke ponude. Imajući u vidu navedeno, menadžment u djelatnostima hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, po pravilu treba svoje planove da prilagodi kretanjima na turističkom tržištu , odnosno, da ih prilagodi mogućim promjenama, koje su posebno na medjunarodnom turističkom tržištu prisutne. 218 Zbornik radova Dosljednom primjenom, ovako postavljenih kriterijuma u planiranju, može se osigurati željeni razvoj ugostiteljsko-turističke privrede, a i turizma u opće. To je put kojim se može sa stanovišta menadžmenta, povećati efikasnost u radu i tako stvoriti osnovni poduslovi, neophodni za daljnji uspon i razvoj turističkog poslovanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti, odnosno turizma zemlje u cjelini. SUVREMENI MENADŽMENT – KONCEPT I PRISTUP Ako za menadžment kažemo da je instrument dugoročnog procesa planiranja, onda moramo znati da se menadžment pristupa planiranju razvoja turizma, razlikuje od planova u drugim područjima. Ovo iz osnovnog razloga, što, kad je turizam u pitanju, postoji veliki javni interes. Pogotovu zbog činjenice, da je turizam u nekim dijelovima zemlje nosilac privrednog razvoja. Iz tog razloga, vrlo je bitno da svi zainteresirani za razvoj turizma uzmu aktivno učešće u planiranju. Bez suradnje svih privrednih subjekata, kojima je turizam izvor prihoda, nema kvalitetne turističke usluge a samim tim niti očekivanog prihoda od turizma. Zato je potrebno shvatiti da je turistički proizvod rezultat zajedničkih aktivnosti svih privrednih subjekata turističke privrede i iz tog razloga njihova suradnja je neophodna. Ta suradnja se nameće kao nužnost, jer da bi se postigao postavljeni cilj, prodor bosanskohercegovačke turističke ponude na turističkom tržištu zemalja Evropske unije, tada je potrebno shvatiti da se tržištima ovih zemalja, vodi prava bitka za svakog gosta. Konkurencija, je vrlo oštra i samo kvalitetna i dobro osmišljena turistička ponuda, može imati uspjeha i održati se na ovom, za turizam važnom tržištu. Strateški koncept menadžment pristupa polazi sa stanovišta, da planovi nastaju kao želja privrednih subjekata za ostvarenjem postavljenih ciljeva. Stoga plan razvoja bosanskohercegovačkog turizma, predstavlja značajnu komponentu organiziranijeg i efikasnijeg nastupa turističke ponude na međunarodnom turističkom tržištu i stepena njene konkurentnosti sa stanovišta razvoja turističkog prometa u zemlji. Ovakav pristup, u velikoj mjeri, može uticati na povećanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti turističke privrede. 219 Međutim, prilikom izrade planova, mora se imati u vidu stepen razvijenosti privrede u zemlji, odnosno, prisutni nivo menadžment upravljanja uz primjenu novog pristupa planiranja razvoja turizma. Ta novi pristup, kao koncept planiranja u sistemu menadžment upravljanja u turizmu, treba bazirati na sljedećim segmentima: - makro ekonomski aspekt razvoja turizma u Bosni i Hercegovini; - mikro ekonomski aspekt, baziranim na osnovnim karakteristikama razvoja poduzeća ugostiteljstva i turizma; - mjesto i uloga menadžment pristupa upravljanja u turizmu; i - ostali elementi strateškog planiranja, organizacije poslovanja i kontrole na realizaciji ciljeva utvrđenih planom. Uvažavajući okolnosti koje su trenutno prisutne u Bosni i Hercegovini, a imajući u vidu okruženje, smatramo da, prilikom donošenja plana za razvoj međunarodnog turističkog prometa, treba definirati sljedeće: - koje radnje, predviđene planom, prvo poduzeti, - faze realizacije plana, - odrediti ko odlučuje koje će se radnje poduzeti i ko je odgovoran za njihovo izvršenje; - odrediti rokove u kojima treba ostvariti planove za koje se vrše pripremne radnje. Ovako koncipiran menadžment plan, treba da ima stručnu podlogu i treba da bude strateški cilj svih koji učestvuju u realizaciji plana. Cilj koji je dat u planu, mora biti prihvatljiv i realan, vremenski određen i za njegovo postizanje imenovano odgovorno lice. Iz dosadašnjih iskustava, najbitnija je stručno postavljena strategija ostvarenja plana na nivou privrednog subjekta i na općinskom nivou, dok je to na nacionalnom nivou samo politički aspekt ukupnog razvoja ove privredne grane. Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, planiranje treba u sebi da sadrži, odabrane zadatake i ciljeve, te akcija kojima bi se oni postigli. Ono zahtijeva donošenje odluka, to jest odabiranje budućih smjerova akcija između mogućih alternativa, kao i postavljanje ciljeva, te osmišljavanje akcija kojima će se ti ciljevi ostvariti. Kad u tom kontekstu promatramo težnju razvoja međunarodnog turističkog prometa u Bosni i Hercegovini i pokretanje procesa preobražaja turističke ponude u zemlji, pri tom se treba voditi računa o specifičnostima 220 Zbornik radova tražnje na međunarodnom turističkom tržištu i o procesu globalnog preobražaja turističke ponude Bosne i Hercegovine. Ova ponuda treba da bude osjetno viša od standarda, primjerenih novom strukturnom profiliranju međunarodnog turističkog tržišta. Pored osnovnog plana, koji predstavlja cilj poduzeća, neophodno je predvidjeti i alternative. Alternative u planu neophodne su i poželjne i one bi u osnovnom planu mogle bi da se ogledaju u sljedećem: - mogućnost proširenja akcije na animiranju turista iz zemalja u kojima se ranije nije djelovalo, - zajednički nastup sa drugim agencijama, hotelima, saobraćajnim poduzećima i dr. - povlačenje iz zemalja u kojima ne postoji dovoljan interes za posjetu Bosni i Hercegovini - Tokom planiranja potrebno je pažljivo razmotriti sve ulazne informacije, u protivnom, zbog mogućih promjena na međunarodnom turističkom tržištu, poduzeće može doći u nezavidan položaj. Isto tako, planom mora biti predviđena i reakcija konkurencije i kako će se te reakcije odraziti na poslovanje poduzeća za koje se donosi plan. Ovako utvrđeni planovi treba da precizno definiraju odgovore na sljedeća pitanja: - koji su to zadaci poduzeća, - koje ciljeve treba postići, i - koja će se strategija primjeniti. Svaki plan, da bi imao svrhu svog donošenja, mora sadržati zadatke. Kad je unapređenje međunarodnog turističkog prometa u pitanju, onda je zadatak turističke privrede da osmisli način privlačenja stranih turista. Ovako postavljen zadatak može se ostvariti poduzimanjem aktivnosti u jasno definiranom pravcu ka određenom cilju. Cilj se obično definira kao točka prema kojoj su usmjerene aktivnosti. U slučaju kad je planiranje međunarodnog turističkog prometa predmet planiranja, onda cilj ne predstavlja samo krajnju točku već i uspješno realiziranje akcije ostvarenja profita u poslovanju. Profit je predviđen planom, kao krajnji cilj, osnova svih težnji poduzeća. Pošto je osnova kod određivanja ciljeva, njihova provjerljivost 221 i definiranost šta i kad treba ostvariti, onda u dijelu plana u kome je cilj definiran treba naznačiti koji je to iznos profita i koji su troškovi neophodni da bi se očekivani profit ostvario. Pravilno postavljen cilj podstiče ljude da se posvete ostvarenju zadatih ciljeva, jer oni tada cijene svoju vrijednost prema rezultatu koji su ostvarili u odnosu na plan. ORGANIZIRANJE MENADŽMENTA U TURIZMU Priroda organizacije u sistemu razvoja turizma, srazmjerna je karakteristikama turističkih kretanja iz inicijativnih ka receptivnim zemljama ili mjestima. Što je veći broj turista uključenih u turistički promet, i što su raznovrsniji njihovi zahtjevi pred nosiocima razvoja turizma, postavlja se složeniji zadatak, osmišljavanje organizacije menadžmenta. Razvijenost organizacije i spremnost za njezino neprekidno rekonstruiranje, kao i usklađenost sa materijalnom i kadrovskom osnovom turističke privrede, očituju se kao mjerila strateškog upravljanja u turizmu. To iz razloga, što poslovne promjene, koje u poduzećima turističke privrede, vrlo često nastaju,, zahtjevaju povremeno veće korekcije u svim aspektima njihove organizacije. Ako pođemo od činjenice, da je za stvaranje visiokoprilagodljive organizacije, neophodno na raspolaganju imati značajna novčana sredstva, dovoljno stručnih kadrova koji će je osmisliti i vrijeme u kojem će se moći realizirati, tada za subjekte turističke privrede u Bosni i Hercegovini, možemo kazati, da koncept organiziranosti o kojem govorimo, neće u dogledno vrijeme biti uspostavljen. I to iz dva osnovna razloga: prvo, zato što je još uvijek najveći broj uspješnih ugostiteljskih poduzeća u vlasništvu države u kojima direktore postavljaju stranke na vlasti u mjestima u kojima se nalaze. Drugi slučaj je, kada se radi o poduzećima i objektima, čiji su vlasnici fizička lica. Oni, u najvećem broju slučajeva, ulažu sredstva u tekuće poslovanje, očekujući da se ista oplode u što kraćem roku, a izbjegavaju ulaganje na duži rok, jer i oni su, u većini slučajeva, do svog kapitala došli u vrlo kratkom vremenu, tako da i svoju filozofiju rada baziraju na ulaganjima koja garantuju dobit u ktatkom vremenu. Kod njih nije prisutno pravilo, da menadžer treba da ima viziju razvoja poduzeća u budućnosti, nego da treba da obezbijedi što veći dobitak u najkraće mogućem periodu. 222 Zbornik radova U oba slučaja, znači kod poduzeća koja su još uvijek u vlasništvu države, kao i kod poduzeća u privatnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini, prisutna je nesposobnost predviđanja potreba za promjenama, odnosno sposobnost da organizaciju ovih poduzeća prilagode promjenama koje nastaju na svjetskom tržištu. Promjene su neophodne, i neprilagođavanje organizacije istim može prouzokovati brojne probleme. Ti problemi mogu dopprinijeti padu morala uposlenih u poduzeću, otežanoj suradnji i koordinaciji pojedinih dijelova poduzeća, čime direktno utiču na rezultate poslovanja. Znači da je i kod organizacije, kao i kod utvrđivanja plana, cilj krajnja odrednica, i osnov za utvrđivanje organizacijske strukture. Struktura organiziranja mora odražavati planove i ciljeve radi kojih se organizacija provodi, što znači, da nije najbolja ona organizacija koja je sposobna da pruži visokokvalitetnu uslugu gostima, nego ona, zasnovana na poslovnoj strategiji, koja je sposobna da stalno poboljšava kvalitet usluga, kao rezultat istraživanja o potrebama potencijalnih turista i predviđanja promjena u njihovoj tražnji do kojih će doći, čime se postiže spremnost prilagođavanja tako nastalim potrebama u tzražnji na turističkom tržištu. Daljnjim promatranjem strukture organizacije u turizmu Bosne i Hercegovine, uočava se neophodnost vodoravnog i okomitog povezivanja grupa koje učestvuju u realizaciji ciljeva, što bi, primijenjeno na naše uvjete organiziranja, značilo djelovanje države kroz određenu zakonsku regulativu kojom se doprinosi razvoju receptive i inicijative. Jer, opće je poznato, da je za razvoj međunarodnog turističkog prometa, zakonska regulativa glavni nosilac, najvažnije sredstvo i najsigurniji izvršilac turističke politike. Državni organi, određenim mjerama i sredstvima turističke politike, aktiviraju postojeće turističke potencijale i proširuju materijalnu bazu receptive i njenu razvojnu funkciju. Oni, svojim mjerama mogu da daju poseban doprinos u ostvarenju što većeg ekonomskog efekta u međunarodnoj razmjeni kroz devizni prihod od turizma. Organizacija strateškog pristupa u razvoju turizma, predstavlja ukupnost mjera svjesnog djelovanja države na turizam, posredstvom posebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvoju i unapređenju turizma, a sve u cilju njegove konkurentnosti i ostvarenja ekonomskih ciljeva zemlje. Način uspostavljanja organizacije zavisi od važnosti koju država pridaje razvoju turizma i od stepena turističke razvijenosti zemlje. 223 Drugim riječima, organizacija turizma predstavlja sistem mjera organa turističke politike u cilju efikasnijeg realiziranja ciljeva i zadataka turizma, njegovih ekonomskih i društvenih efekata. Organizacija razvoja turizma, vrlo je složena i ima veliki uticaj na ostvarenje planom predviđenih efekata. Njen značaj uočen je u samom početku razvoja savremene industrijske proizvodnje, po čemu se vidi da razvoj organizacije kao nauke ima svoj životni put, a njeno izučavanje čini je sposobnom da ide ispred ostalih naučnih disciplina, čije rezultate koristi u svojoj praktičnoj primjeni. Brojne prepreke u razvitku međunarodne turističke razmjene od propagandnih akcija, putnih isprava, carinskih barijera i drugih ograničenja na koja su nailazili neposredni korisnici turističkih i putničkih agencija, pa i same organizacije koje su bile realizatori turističkih aranžmana, mogle su se savladati samo u neposrednim kontaktima predstavnika država i njihovim zajedničkim nastojanjima da se otkloni sve što čini smetnju u suradnji zemalja na razvoju turizma. Značaj razvoja turizma prevazilazi nacionalne granice, što je doprinijelo da se ovom problematikom bave mnoge organizacije međunarodnog karaktera, kao i sama organizacija Ujedinjenih nacija. Odnosi se razvijaju između država, nacionalnih turističkih organizacija i institucija i naučnih radnika i stručnjaka iz ove oblasti. Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odlučivanju i pregovaranju određeni su statusom i položajem organizacije, da li je u okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te zemlje, ili su to nacionalne organizacije privrednog, društvenog ili drugog karaktera. Ne manje značaja imaju organizacije formirane u okviru međunarodnih organizacija koje tretiraju problematiku turizma sa različitih aspekata i po raznim pitanjima s obzirom da njegova višefunkcionalnost (utvrđena u nacionalnim okvirima) dolazi, isto tako, do izražaja i na međunarodnom turističkom tržištu i svjetskoj privredi. 224 institucija i naučnih radnika i stručnjaka iz ove oblasti. Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odlučivanju i pregovaranjuZbornik određeniradova su statusom i položajem organizacije, da li je u okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te zemlje, ili su to nacionalne organizacije privrednog, društvenog ili drugog karaktera. Ne manje značaja imaju organizacije formirane u okviru međunarodnih organizacija koje tretiraju turizma KONTROLA problematiku sa različitih EFEKATA aspekata i poMENADŽMENTA raznim pitanjima s obzirom da njegova višefunkcionalnost (utvrđena u nacionalnim okvirima) dolazi, isto tako, do izražaja i na međunarodnom turističkom i svjetskoj privredi. Funkcijatržištu kontroliranja sastoji se u mjerenju i ispravljanju utvrđenih odstupanja, s ciljem osiguranja ispunjenja ciljeva poduzeća i njima pripadajućih planova, što znači da se menadžer mora vratiti korak KONTROLA EFEKATA MENADŽMENTA unazad, odnosno, pogledati šta je bilo planirano da se uradi – postigne, a šta je od toga realizirano. napredak u poslovanju Funkcija kontroliranja sastoji seKontrolom u mjerenjusei utvrđuje ispravljanju utvrđenih odstupanja, ili s ciljem osiguranja ispunjenja ciljeva poduzeća i zadataka. njima pripadajućih planova, što znači da se neizvršenje planom postavljenih menadžer mora vratiti korak unazad, odnosno, pogledati šta je bilo planirano da se uradi – postigne, a šta je Kad od toga Kontrolom se utvrđuje napredak poslovanju ili smo realizirano. rekli da kontrola predstavlja vraćanje korakuunazad, mislili neizvršenje planom postavljenih zadataka. smo upravo na to, da se realizacija promatra od dana utvrđivanja plana, do Kad smo rekli da kontrola predstavlja vraćanje korak unazad, mislili smo upravo na to, dana kad se vrši ocjena ostvarenja. Drugim riječima, plan i kontrola čine da se realizacija promatra od dana utvrđivanja plana, do dana kad se vrši ocjena ostvarenja. dvije radnje su usko menadžment Drugim riječima, plan ikoje kontrola čine povezane, dvije radnjeodnosno koje su dvije usko funkcije povezane,uodnosno dvije kojepristupu imaju isti – iznalaženje načina zanačina postizanje cilja. funkcije u pristupu menadžment kojezadatak imaju isti zadatak – iznalaženje za postizanje cilja. Tokom kontrole neophodno je učiniti sljedeće: Tokom kontrole neophodno je učiniti sljedeće: Planirani rezultati Provođenj korekcija Ostvareni efekti Mjerenje stvarnog djelovanja Uporedba ostvarnih efekata prema mjerilima Program otklanjanja uzroka Analiza uzroka odstupanja Utvrđivanje odstupanja ponoviti točke provjere u kojoj mjeri je postignut ponoviti-točke napretka, radinapretka, provjere radi u kojoj mjeri je postignut napredak i po napredak po potrebi uspostaviti nove prioritete, potrebi uspostaviti novei prioritete, - izraditi pregled dostignutog i uporediti sa planiranim, - izraditi pregled dostignutog i uporediti sa planiranim, - obaviti - razgovor sa licem zaduženim za realizaciju zaplana, kao i plana, sa ostalim obaviti razgovor sa licem zaduženim realizaciju kao osobljem u icilju identificiranja nastalih problema, odnosno elemenata koji su sa ostalim osobljem u cilju identificiranja nastalih problema, doprinijeli postizanju uspjeha i na osnovu dobijenih informacija i saznanja sačiniti odnosno elemenataubuduće. koji su doprinijeli postizanju uspjeha i na plan akcija koje će se poduzimati osnovu dobijenih informacija i saznanja sačiniti plan akcija Konceptualni sistem u međunarodnom turističkom prometu treba shvatiti kao cjelovit poduzimati ubuduće.kako bi se osiguralo ostvarenje sistem koji se mora koje pratitićei seperiodično kontrolirati, - Konceptualni sistem u međunarodnom turističkom prometu treba shvatiti kao cjelovit sistem koji se mora pratiti i periodično kontrolirati, kako bi se osiguralo ostvarenje postavljenih planova. I slobodno možemo 225 reći da je kontrola u konceptualnom sistemu, aktivnost usmjerena na ustanovljavanju u kojoj mjeri su realizirani planom postavljeni ciljevi. Na osnovu saznanja do kojih se dođe tokom kontrole, ako je potrebno, vrši se korekcija načina rada poslovanja u pojedinim segmentima. Jer, kontrola ne bi imala svoj smisao, ako bi njen zadatak bio samo utvrđivanje stepena ostvarenja plana. Zadatak kontrole je utvrđivanje uzroka koji su doveli do neispunjenja plana, odnosno, doprinijeli uspješnom poslovanju i davanje sugestija za otklanjanje uzroka koji onemogućuju postizanje postavljenog cilja. Kontrolu je potrebno raditi u što češćim intervalima kako bi se moglo preventivno djelovati, odnosno, eliminirati uzročnike koji dovode do neizvršenja plana. Uspješnost kontrole u velikoj mjeri zavisi od načina definiranosti ciljeva, postavljenih planom. Ako su ciljevi jasni i nedvosmisleni, tada se kontrolom lakše dolazi do sagledavanja uspješnosti u radu. Prilikom pristupa kontroli poslovanja, odnosno realizaciji postavljenog cilja, menadžer treba da odredi koji je to segment poslovanja koji će biti kontroliran. Da li je to ostvareni prihod, ostvareni broj posjeta ili noćenja (kod hotela), ostvareni broj u prevozu putnika (kod prevozničkih poduzeća) i dr. Znači da kontrola ne mora svaki put obuhvatiti kompletno poslovanje u jednom poduzeću, nego menadžer odredi šta se kontrolira. Jer, ako bi se svakom kontrolom obuhvatilo kompletno poslovanje, tada bi troškovi kontrole mogli uticati na uspješnost poslovanja. Mislimo da bi u svim poduzećima koja se bave turističkougostiteljskom djelatnošću, najsvrsishodnije bilo uspostaviti sistem kontrole, koji bi se primjenjivao tokom obavljanja redovnih poslova. Znači, uspostaviti mehanizam kontrole svakodnevnih aktivnosti. Ovakav način kontrole imao bi prednost koja bi se ogledala u mogućnostima otkrivanja odstupanja u momentu njegovog nastajanja, što bi omogućilo otklanjanje uzroka, odnosno, poduzimanje konkretnih akcija za eliminiranje uočenih uzroka. Drugi način kontrole je kontrola nakon proteka određenog vremena ili završene aktivnosti. Ova kontrola obično se koristi za sagledavanje ukupno ostvarenih rezultata i sve uočene slabosti u proteklom poslovanju 226 Zbornik radova mogu se korigirati samo za tekući planski period i njihovi pozitivni efekti slabiji su od efekata ostvarenih svakovremenom kontrolom. Kontrola ostvarene realizacije u odnosu na plan, predstavlja istovremeno i analizu promjena na tržištu, nastalih kao rezultat poduzetih marketinških aktivnosti. Kontrola ovih efekata, neophodna je i zbog kreiranja menadžment strategije za naredni planski period. Cilj svake kontrole je da provjeri ranije zacrtanu strategiju, odnosno, da odgovori na pitanje, koja će menadžment strategija u narednom periodu omogućiti ostvarenje postavljenog cilja, naprimjer: povećanje inozemnog turističkog prometa. U turističkom prometu kod svih subjekata turističke privrede kao pokazatelji u najvećoj mjeri uzimaju se podaci o ostvarenom prometu. Kod hotela su gosti i noćenja, a kod prevoznika broj prevezenih putnika. Pored ovih podataka, koji su neophodni u procesu praćenja realizacije plana, neophodno je pratiti i ostvarene ekonomske rezultate. Jer ekonomski efekti su ti koji sve pokreću, zbog njihovog ostvarenja poduzimaju se marketinške i druge aktivnosti. Smatramo da i kod kontrole konceptualnog sistema primjenjenog u međunarodnom turističkom prometu, treba, kao i u proizvodnim i drugim poslovima, utvrditi na koji se način može postići veća ekonomska valorizacija turističkih vrijednosti. Ovo treba učiniti s ciljem da se: 1. Poveća promet turista iz inozemstva, a da to povećanje ne zahtijeva veće troškove u marketinškom nastupu na međunarodnom turističkom tržištu, 2. Da se poveća promet stranih turista uz istovremeno smanjenje troškova koji se ulažu na animiranju turista iz inozemstva, i 3. U godinama kad na međunarodnom tržištu opada interes za putovanje u druge zemlje, pronaći način da se održi interes za posjetu Bosni i Hercegovini, a da ta aktivnost ne poremeti odnos troškovi – ostvareni prihod. 4. Kontrola ekonomskih efekata treba da da ocjenu opravdanosti uloženih sredstava u nastupu na međunarodnom turističkom tržištu, u odnosu na ostvareni devizni priliv po osnovu ostvarene potrošnje stranih turista. 227 ZAKLJUČAK U cilju zadovoljenja raznih vidova tražnje, prisutne na izbirljivom turističkom tržištu, menadžment u subjektima turističke privrede, suočava se s potrebom iznalaženja rješenja za zadovoljenjem iste. To dovodi do uvođenja novina u turističkoj ponudi, a jedna od njih je i uvođenje principa menadžment upravljanja.. Menadžment upravljanje u turizmu, kao i uvođenje novog turističkog proizvoda, rezultat su poslovnog izazova u okruženju, čija se konkurentnost sve više pooštrava. Uvođenje ovog sistema upravljanja u subjektima turističke privrede, pretpostavlja primjenu strateškog planiranja, kao praktičan i idejama protkan pristup, a sve u cilju razvoja turizma i povećanju efekata od turističkih kretanja. To je strateški pristup, koji ima za cilj, da preko planiranja, organizacije poslovanja, razradi sistem koji će omogućiti mjerenje i ocjenjivanje provođenja planiranih smjernica u poslovanju. Rezultati koji se očekuju od uvođenja koncepcije upravljanja menadžmentom je sasvim nova organizacija poslovanja kao elementa ovog koncepta upravljanja. i uspješan razvoj privrednog subjekta. Što podrazumijeva uvođenje organizacije sposobne da osmisli turistički proizvod i formira turističku ponudu koja će zadovoljiti, tražnju ispoljenu na turističkom tržištu. Ovo se može postići, samo onda kada plan razvoja i organizacija poslovanja, budu kao cilj imali prilagođavanje ponude prisutnoj tražnji. Plan razvoja, treba da uvažava činjenicu, koja je u turizmu prisutna, a to su sezonske oscilacije u u turističkim kretanjima. Sezonski karakter turizma, navodi nas na neophodnost traženja, koja će omogućiti popunjavanje praznina između ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo se može postići, uvođenjem novih elemenata u turističkoj ponudi kojom se postiže konkurentna prednost. To znači, novi pristup u promociji turističke ponude, poboljšanje kvaliteta turističkih usluga i kontrola provođenja utvrđenih smjernica, obrazovanje zaposlenih i dosljedna primjena propisa koji se odnose na higijenu i zaštitu čovjekove okoline. 228 Zbornik radova LITERATURA: 1.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – propisuju kvalitetu, ali su i mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994. 2.Avelini–Holjevac, I.: Hotelski standardi – temelj poslovne uspješnosti hotela, Zbornik međunarodnog kongresa ˝Hotelska kuća 94˝, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994. 3.Avelini–Holjevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha hotelske industrije, Međunarodni kongres ˝Hotelska kuća 98. ˝, Zbornik radova, Opatija, 1998. 4.Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973. 5.Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991. 6.BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003. 7.Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Dnevnik, 2. ožujka 2004. 8.Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2/1990. 9.Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel & Tourism Intelligence No.5, 2000. 10.Glavni turistički plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam, Zagreb i Horwath Consulting, Wien. Horwath – Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath International, New York, 1997. 12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 1999., 2000., 2001., Zagreb, 200 13. / Hotel branding stretegic tool HVS international,: Hotel franchise fees analysis guide 2001, Mineola, New York. 14. Karamarko, N.: Priručnici standardnih pravila i procedura OHM, Hotel Millennium Opatija, Opatija, 2000. 229 230 Zbornik radova UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA KLJUČNI FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIČKOG CENTRA BANJA VRUĆICA Mr sc. Samira Zelenbabić, Bobar banka“ ad, Bijeljina ___________________________________________________________ SAŽETAK: Čovjek je u današnje vrijeme sve više izložen različitim pritiscima, stresovima, zagađenju što sistematski narušava njegovo zdravlje i utiće na njegove psiho-fizičke sposobnosti. Odmor se stoga nameće kao neophodnost kojom se regeneriše čovjekova sposobnost da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima. U tom smislu zdravstveni turizam postaje veoma značajan početkom 21. vijeka. Prirodni resursi poput termalnih, mineralnih, termomineralnih voda, ljekovitog blata i drugo, kojima Bosna i Hercegovina raspolaže, nisu sami po sebi dostatni da bi se razvijao banjski a posebno zdravsteni turizam. Raznovrsnost usluga u banjskom turizmu nije se suštinski promjenila iako postoje sve veća interesovanja za ovim vidom turizma. Savremeni zdravstveni turizam zahtjeva promjene u pristupu turističkoj ponudi što podrazumjeva: ponudu liječenja prirodnim resursima, wellness i spa tretmane i savremene medicinske usluge. Zdravstveno turistički centar Banja Vrućica je prepoznao ove trendove i pokrenuo najznačajnije invesaticiono ulaganje u oblasti turizma u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini što značajno doprinosi razvoju opštine Teslić. Svrha rada je da ukaže da kombinacija prirodnih resursa i finansijska ulaganja u nove sadržaje u dugoročnom periodu proizvodi pozitivne rezultate za: davaoca usluga, korisnika i lokalnu zajednicu. Ključne riječi: zdravstveni turizam, prirodni resursi, wellnes, Banja Vrućica, investiciono ulaganje. ___________________________________________________________ 231 1. UVOD Sve do sredine prošlog vijeka pod pojmom zdravstveni turizam podrazumjevala se kombinacija medicine i turizma koja se svodila na ponudu boravka u klimatskim i banjskim mjestima prvenstveno radi saniranja zdravstvenih tegoba i rehabilitacije uz pomoć prirodnih resursa. Ovaj oblik turizma bio je posebno izražen na prostorima bivše Jugoslavije jer je bio dostupan širokoj populaciji putem zdravstvenog osiguranja. Sa ubrzanim razvojem u drugoj polovini prošlog vijeka i promjeni u ponudi ali i tražnji za novim oblicima turističke ponude mjenja se i shvatanje o zdravstvenom turizmu. Novi savremeni nomad, kako se često turisti nazivaju, zahtjeva dodatnu ponudu uz korištenje prirodnih resursa, kao što su masaže, fitnes, dijetalni programi, relaksaciju, antistres terapiju. Potreba čovjeka ne samo za poboljšanjem zdravstvenog stanja nakon bolesti već i prevencija mogućih oboljenja, koje prouzrokuje ubrzan ritam života, zagađenost, loša ishrana i navike, zahtjeva uključivanje i drugih komponenti kao što su: welllness, rekreacija, zdrava ishrana, sport, zabava. Kada se govori o zdravstvenom turizmu moguće je identifikovati tri grupe korisnika: korisnici tradicionalnog zdravstvenog turizma, korisnici wellness turizma i korisnici savremenih medicinskih usluga. Prva grupa korisnika je usmjerena na korišćenje prirodnih resursa banjskih lječilišta, planina, mora, u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja kod hroničnih oboljenja kao i rehabilitaciji nakon bolničkog liječenja. Ova grupa korisnika i dalje predstavlja najbrojniju klijentelu kada je u pitanju zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini. Korisnici wellness turizma su nove generacije najčešće poslovnih ljudi koji imaju potrebu za poboljšanjem cjelokupnog fizičkog i psihičkog stanja kombinacijom prirodnih resursa i drugih vrsta aktivnosti. Upravo na ovoj kombinaciji prirodni resursi – wellness tretmani Banja Vrućica zasniva svoj novi koncept poslovanja koji treba da rezultira povećanim brojem turista i ostvarivanju boljih rezultata poslovanja. Dio zdravstvenog turizma koji je vezan za pružanje složenih medicinskih tretmana u specijalizovanim zdravstvenim ustanovam uz vrhunski medicinski kadar je u punoj ekspanziji gledano u svjetskim razmjerima. Ovaj vid turizma za cilj ima pribavljanje zdravstvenih usluga u zemljama gdje su one jeftinije (npr. estetska hirurgija, stomatološke usluge). Kada je riječ o Bosni i Hercegovini korisnici ovog vida turizma 232 Zbornik radova su isključivo naši građani iz dijaspore koji pri dolasku u zemlju koriste različite medicinske usluge privatnih klinika ili ordinacija. Međutim sa aspekta definisanja samog zdravstvenog turizma, koji podrazumjeva i boravak u specijalizovanim ustanovama a ne samo određenu uslugu, može se reći da u Bosni i Hercegovini nemamo ovu vrstu turističke ponude. Preokret koji je načinio Zdravstveno-turistički centar Banja Vručica, od klasičnog banjskog lječilišta do savremene destinacije zdravstvenog turizma, je odličan način za promociju svih dobrobiti koje na jednom mjestu mogu da se ponude. 2. ISTORIJAT BANJA VRUĆICE Banja Vrućica se nalazi u opštini Teslić, gradu smještenom u dolini rijeke Usore na nadmorskoj visini od 230 m. Od samog grada udaljena je tri kilometra i zauzima površinu od 280 ha dok se sam komples ZTC prostire na 78 ha. Turističko-geografski položaj Banje je veoma povoljan a za naše uslove postoji i dobra putna komunikacija. Preko planine Borja, u čijem podnožju se Banja i nalazi, vodi putna komunikacija prema Banjoj Luci i toj regiji, a dolinom rijeke Usore ka Doboju vode ostale putne saobračajnice. Rimski pisac Gaius Plinius Secundus Maior (23-79. god.) u svom dijelu „Naturalis historia“ prvi pominje mineralne izvore Banja Vrućice. Da su za ljekovitost Banjskih izvora znali i Rimljani dokazuju i rimski novčići koji su pronađeni prilikom iskopa a smatra se da su predstavljali „darove vodi za lijek“. Ozbiljnije naučne analize termalne vode počinju sa dolaskom austrougarske vladavine koju su sačinili E. Mojsisovvicza, E. Tiezea i K. Bitner 1880. godine. Ove analize u svom dijelu „K poznavanju mineralnih voda Bosne“ (1919) spominje i Fridrih Katzer31 te istiće: „Moguće je da ovo ili ono mineralno vrelo uistinu ima osobinu ljekovitosti, ali za većinu njih fale bez pogovora od liječničke strane provedene indikature liječenja.“ Prve kvalitetne analize banjskih voda, na samom izvoru, izrađene su 1922. godine od strane balneo-hemičara Dr R. Freseniusa iz Wisbadena. I prije izvršenih i objavljenih naučnih istraživanja narod je generacijama „s 31 KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE, Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini br. 31, 1919., p. 191. 233 koljena na koljeno“ prenosio saznanja o ljekovitim učincima vode s vrela Grabovca kako se tada zvala Banja Vrućica. Postoje i predanja da se po Mitru Blagojeviću koji se izlijećio korištenjem vode banja nazivala i Mitrova banja. Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata započinje moderna istorija Banje Vrućice, kada Banju od Ajanovića otkupljuje šumarski inžinjer Simo Krstić. Poduzetnički duh gospodina Krstića ogleda se u izgradnji zgrada i banjskih objekata te daljem proučavanju termomineralnih izvora prema projektu austrijskih stručnjaka. Izgrađuje se prvi hotel „Paviljon“ i moderno kupatilo te je Banja raspolagala sa ukupno 180 ležajeva, te sa ostalim sadržajima predstavlja banjski kompleks koji nije zaostajao za poznatim evropskim banjama. Značaj voda Banje Vrućice dodatno je naglašen kada je državnim aktima Kraljevine Jugoslavije 1926. i 1930. godine ista zaštićena i uvrštena u Registar banja Kraljevine Jugoslavije. Prvi banjski hotel izgorio je u požaru 1934. godine a ostatak banjskog kompleksa razoren je u drugom svjetskom ratu. Odmah nakon završetka rata pristupilo se izgradnji novih objekata a Zakonom o nacionalizaciji Banja je oduzeta dotadašnjem vlasniku Krstiću te proglašena državnim vlasništvom pod nazivom Zemaljsko lječilište Banja Vrućica. Do 1968. godine izgrađeni su objekti: hotel Bosna, restoran Ozren, hotel Dalmacija, upravna zgrada, Kiseljak i vikend kuće. Najznačajniji objekat na ovom prostoru je svakako hotel Kardial koji je izgrađen 1976. godine a 2010. godine je u potpunosti renoviran i prilagođen potrebama sve zahtjevnijih korisnika zdravstvenog turizma. 2.1. LJEKOVITA SVOJSTVA BANJE VRUĆICE I LJUDSKI POTENCIJALI Banja Vrućica danas predstavlja jedan od najznačajnijih centara za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih, reumatoloških i neuroloških oboljenja. Uočavajući prednosti koje je sama priroda podarila ovom području i rukovodeći se globalnim trendovima u turizmu Banja je svoju ponudu obogatila sadržajima za rekreaciju, sport, zabavu. Ovakvom cjelovitom ponudom Banja je u posljednjem desetljeću postala omiljeno mjesto za održavanje raznih kongresa, seminara, konferencija kao i mjesto gdje sportisti obavljaju svoje kondicione pripreme. Najbitniji prirodni resurs Banje je termomineralna voda u ćijem hemijskom sastavu preovladavaju natrijum, kalijum, kalcijum i 234 Zbornik radova magnezijum. Temperatura vode na najizdašnijoj bušotini E dubine 128 m je 38C. Uz bogatstvo termonineralnih izvora, geografski položaj i klima omogućavaju da Banja danas pruža veliki broj različitih zdravstvenih i turističkih usluga. I danas, osnovnu djelatnost Banje predstavlja medicinska rehabilitacija koju sprovode stručni kadrovi uz primjenu savremene opreme te je Banja i dalje vodeći balneoklimatski i Bosni i Hercegovini. Korisnost prirodnih resursa sama po sebi nije upitna ali njeno uspješno djelovanje svakako je uslovljeno kako stručnim medicinskim tretmanom tako i načinom pristupa i ophođenja prema svakom gostu. S tog aspekta, kroz svoju istoriju, Banja se ponosi svojim zaposlenima te doprinosom i tragom koji su ostavili. U tom kontekstu najčešće se navode: dr Branko Čubrilović (1953-1963.) koji je u svom desetogodišnjem radu uveo niz novih metoda liječenja i po čijem je imenu najpoznatije šetalište na Banji dobilo ime „Čubrin gaj“; dugogodišnji direktori Banje Ilija Zečar, Joco Simić, Zdravko Ostojić, te dr Miroslav Filipović, ujedno i prvi ljekar specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog. Od 1993. godine Specijalna bolnica Banja Vrućica i „Kardial“ d.o.o. spajaju se u jedinstveno preduzeće ZTC Banja Vrućica, koje je 2001. godine privatizovano. 2.2. SMJEŠTAJNI I USLUŽNI KAPACITETI BANJA VRUĆICE Kompleks ZTC Banja Vrućica ćine četiri hotela sa modernom infrastrukturom. Sa izvršenom kompletnom adaptacijom hotel „Kardial“ postaje hotel sa četiri zvjezdice što podrazumjeva vrhunski kvalitet usluge i širok dijapazon mogućnosti za odmor, rekreaciju, wellness, poslovne i sportske programe. Svi smještajni kapaciteti su skladno uklopljeni u prirodno okruženje šuma, bujnog zelenila, uređenih šetališta i parkova. Tabela u nastavku daje pregled smještajnih kapaciteta kompleksa Banje. 235 Tabela 1: Smještajni kapaciteti ZTC Banja Vrućica Kapacitet Jednokrevetne sobe Dvokrevetne Trokrevetne Četverokrevetne Sobe sa francuskim ležajem Apartmani Ukupno Kardial**** Posavina** Srbija 59 23 15 66 98 33 25 1 48 7 23 196 4 132 2 76 Hercegovina Ukupno 97 36 28 233 53 2 57 66 29 470 Smještajni kapacitet 337 234 167 160 ležajevi Izvor: Podatke iz turističke ponude ZTC Banja Vrućica (obradio autor). 898 Pored vlastitih kapaciteta Banja je u mogućnosti turistima ponuditi i preko 500 ležajeva u privatnom smještaju koji se nalazi u neposrednoj blizini ZTC. Usmjeravajući svoje poslovanje prema svjetskim trendovima i želji za poboljšanjem i napretkom u oblasti zdravstvenog turizma banja Vrućica, pored ponude liječenja prirodnim resursima, obogaćuje svoju ponudu mnogim drugim sadržajima: organizovanje poslovnih i naučnih susreta, rekreativne aktivnosti poput kuglane, terena za tenis, fudbal i košarku, fitnes centrom, te uslugama Medical & Wellness centra Stara Banja. 236 Zbornik radova 2.3. MEDICAL & WELLNESS CENTAR STARA BANJA „Najširi prostor za razvoj wellnesa pruža zdravstveno-turistička ponuda jer već posjeduje određene objekte, sadržaje i stručno osoblje za pružanje wellness usluga.“32 Wellness (eng. well-being, dobar osječaj, fitness – kretanje) pojavio se radi zadovoljavanja ljudske potrebe za aktivnim odmorom i opuštanjem uslijed nametnutog ubrzanog tempa života društvu današnjice. Razvio se iz niza terapija koje se koriste u zrdravstvenom turizmu i predstavlja holistički pristup zdravlju, odnosno poboljšanju kvaliteta života. Objedinjuje sva područja od zdravog kretanja, vježbanja, uravnotežene prehrane, relaksacije do potpunog oslobođjena od stresa i stvaranja osječaja smirenosti i zadovoljstva. Ako se zdravstvenim turizmom popravlja zdravlje a wellness unaprjeđuje kvalitet života onda je ZTC Banja Vrućica sa Medical & Wellnes centrom Stara Banja uspješno zaokružio svoju turističku ponudu Stara Banja pruža kompletnu zdravstvenu uslugu pod nadzorom profesionalnog osoblja u ambijentu koji objedinjuje wellness usluge sa konvencionalnim i posebnim tretmanima i terapijama. 3. INVESTICIONA ULAGANJA ZTC BANJA VRUĆICA I NJIHOV EFEKAT NA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE Sagledavajući potrebe i želje savremenog čovjeka te usmjeravajući svoje aktivnosti ka osvajanju novih ciljnih grupa korisnika zdravstvenog turizma ZTC Banja Vrućica je 2008. godine sačinio projekat investiranja u potpuno renoviranje hotela „Kardial“ i izgradnju dodatnih sadržaja za wellness centar Stara Banja. Realizacija investicionog projekta započela je početkom 2009. godine a u potpunosti renoviran hotel i wellness centar pušten je u rad juna 2010. godine. 32 Bartoluci, M., Čavlek, at.al.: Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 199. 237 3.1. ORGANIZACIONA I VLASNIČKA STRUKTURA ZTC BANJA VRUĆICA ZTC Banja Vrućica od 2001. godine posluje kao akcionarsko društvo. Akcijski kapital iznosi 32.081.113 KM, odnosno 32081113 redovnih akcija nominalne vrijednosti 1,00 KM. Slijedeća tabela daje pregled dest najvećih akcionara ZTC Banja Vrućica. Tabela 2: Deset najvećih akcionara ZTC Banja Vrućica Naziv % učešća % učešća sa pravom glasa ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 24,996321 24,996321 QWEST INVESTMENTS PUBLIC COMPANY LIMITED LIMASSOL 15,615185 15,615185 PREF AD BANJA LUKA 8,908014 8,908014 AKCIJSKI FOND RS AD BANJA LUKA 4,675648 4,675648 FOND ZA RESTITUCIJU RS AD BANJA LUKA 4,473532 4,473532 SAVKOVIĆ DRAGO 2,654309 2,654309 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA 2,489138 2,489138 KOSTIĆ STOJA 2,315041 2,315041 OSTOJIĆ ZDRAVKO 2,253843 2,253843 BOGDANIĆ DRAGAN 1,972107 1,972107 Izvor: Centralni registar Hartija od vrijednosti RS Sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturi veoma su interesantni podaci u tabeli 3. Vidljivo je da su za sticanje akcija ovog emitenta zainteresovana fizička i pravna lica iz različitih zemalja što ukazuje na činjenicu da ZTC Banja Vrućica ima uočene potencijale za dalji razvoj i ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata. 238 Zbornik radova Tabela 3: Učešće u vlasničkoj strukturi 15.864 Vlasništvo po državi (%) 0,0494 Vlasništvo fizička lica (%) 0,0494 Vlasništvo pravna lica (%) 0,0000 26.829.788 83,6311 32,8735 50,7576 429 5.009.525 44.870 0,0013 15,6152 0,1399 0,0013 0,0000 0,1399 0,0000 15,6152 0,0000 6.948 0,0216 0,0000 0,0216 18.540 4.309 12.029 138.811 0,0578 0,0134 0,0375 0,4327 0,0578 0,0134 0,0375 0,0543 0,0000 0,0000 0,0000 0,3784 Država Broj HoV Austrija Bosna i Hercegovina Švajcarska Kipar Hrvatska Kastodi banke Litvanija Crna Gora Srbija Slovenija 3.2. TRGOVANJE AKCIJAMA ZTC BANJA VRUĆICA Akcije emitenta ZTC Banja Vrućica (oznaka BVRU-R-A) uvrštene su na Banjalučku berzu i istima se trguje od 2004. godine a emitovane su 2003. godine. Od 2006. godine emitent vrši isplatu dividende u akcijama. Akcije su emitovane kao redovne po nominalnoj cijeni od 1,00 KM. Dozvoljena dnevna fluktuacija cijena je plus/minus 20%. Najveći rast akcija je zabilježen 2007. godine sa cijenom od 1,6 KM ali je to bio period kada je došlo do naglog i nerealnog rasta svih akcija na tržištu. Za emitenta ZTC Banja Vrućica je od izuzetne važnosti da je cijena njegovih akcija koja je od 2007. godine bila u konstantnom padu zadržala vrijednost približnu nominalnoj te da u 2011. godini ima tendenciju rasta. Najviša cijena akcije emitenta u protekle 52 sedmice je 0,98 KM a najniža 0,58 KM. Prosječna cijena akcije je 0,701 KM. Pregled kretanja cijena akcija emitenta za period 2004. – 2011. godina vidljiv je iz grafikona 1. 239 Grafikon 1: Kretanje cijena akcija BVRU-RA Izvor: Banjalučka berza 3.3. FINANSIJSKI POKAZATELJI ZTC BANJA VRUĆICA Finansijski pokazatelji33 ZTC Banja Vrućica, iskazani kroz polugodišnje i godišnje bilanse stanja i uspjeha su godine u godinu sve bolji. Respektabilna je činjenica da je menadžment Banje pokrenuo novu investiciju u vrijeme globalne finansijske krize zašto je bila potrebna dobro koncepirana dugoročna strategija i vizija. Investicija potpune rekonstrukcije hotela „Kardial“ je najveća investicija na području opštine Teslić kao i najveća investicija u turizmu Bosne i Hercegovine. Prije pokretanja procesa investicionog ulaganja ZTC Banja Vrućica nije imao kreditnih zaduženja i raspolagao je značajnom gotovinom. Stanje gotovine (iskazane u bilasnima stanja) pokazuje da se menadžment Banje dugoročno pripremao za ulaganje u razvoj vlastitog poslovanja. 33 Podaci dostupni na www.blberza.com 240 Zbornik radova Tabela 4: Stanje gotovine iskazane u bilansima stanja u periodu 2006. – 2010. godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 4.093.333 5.553.527 5.574.143 4.193.834 2.521.582 Izvor: Podaci preuzeti iz objavljenih bilansa stanja ZTC Banja Vrućica, prilagodio autor. Smanjenje gotovinskog ekvivalenta započinje 2009. godine kada Banja preuzeo radove na rekonstrukciji hotela „Kardial“ i izgradnju wellness centra. Cjelokupna investicija iznosila je cca 16.000.000 KM, od čega su kreditna sredstva IRB RS 5.000.000, vlastita sredstva 6.000.000 KM dok je razlika sredstava prikupljena kroz dokapitalizaciju. U septembru 2009. godine uspješno je okončana javna ponuda akcija Banje u kojoj su najviše sredstava uložili IRB, Zepter fond i kiparski fond „Qwest Investments“. Tabela 5: Određene pozicije bilansa uspjeha i bilansa stanja za period 2006. – 2010. godina Godina Prihodi Rashodi Dobit Kapital B r o j zaposlenih 2006. 6.811.725 5.978.200 833.525 29.649.612 2007. 8.050.315 6.483.367 1.566.948 30.740.567 2008. 8.611.081 6.834.410 1.776.671 31.888.631 2009. 6.061.749 5.295.414 766.335 35.627.814 2010. 8.564.392 7.338.720 1.225.672 36.492.365 227 230 220 200 255 Uporednom analizom poslovnih prihoda vidno je da je u 2008. godini ostvaren najznačajniji prihod kao i dobit. Pad u 2009. godini posljedica je prekida poslovanja hotela „Kardial“, odnosno zbog pokretanja investicionog projekta. Iako je investicija u hotel „Kardial“ okončana sredinom 2010. godine prihod je u toj godini dostigao nivo iz 2008. godine koja je u posmatranom periodu bila najuspješnija. Na razliku u dobiti između te dvije godine uticalo je kreditno zaduženje ćija je otplata započela u 2010 godini i povećan broj zaposlenih što se odrazilo na povećanje troškova. Kada se posmatra kapital uočljiv je njegov konstantan rast a najznačajniji je bio 2009. godine što je posljedica uspješnog emitovanja 241 novih akcija, odnosno dokapitalizacije. Takođe je potrebno naglasiti da vrijednost građevinskih objekata nakon završene investicije iznosi 29.659.570 KM dok je na početku investicije iznosila 16.855.576 KM. Isto se odnosi na postrojenja i opremu ćija je vrijednost povećana šest puta. Turizam je sezonska djelatnost u kojoj broj zaposlenih neprestano varira. ZTC Banja Vrućica je imao prosječan broj zaposlenih od 225 ali je tokom 2009. godine došlo do smanjenja potrebe za radnom snagom iz razloga rekonstrukcije hotela „Kardial“. Međutim, s okončanjem radova i puštanja u rad ovog reprezentativnog objekta ponovo je zaposleno 55 ljudi, odnosno može se zaključiti da je otvoreno 30 novih radnih mjesta. Ova radna mjesta kreirana su po osnovu izgradnje wellness centra. Investiranjem u rekonstrukciju hotela „Kardial“ započeta je serija daljeg unapređenja zdravstvenog turizma na ovom području. Krajem prošle godine pušten je u rad i prvi otvoreni bazen sa termomineralnom vodom u Bosni i Hercegovini a završena je i izgradnja stadiona sa vještačkom travom ćime je upotpunjena i sportsko-rekreativna ponuda za boravak najzahtjevnijih sportskih pojedinaca i ekipa. U izgradnju stadiona uloženo je 800.000 KM, od čega je Banja uložila 500.00 KM vlastitih sredstava a Vlada RS 300.000 KM. Dalji planovi idu u pravcu otvaranja kabineta za funkcionalno ispitivanje sportista, izgradnje aqua parka, rekonstrukcije terapijskih kabineta, nabavke savremene medicinske opreme. 3.4. EFEKTI INVESTICIONOG ULAGANJA ZTC BANJA VRUĆICA NA OPŠTINU TESLIĆ Opština Teslić spada u red najvećih opština u Republici Srpskoj. Raznovrsni prirodni resursi i postojeći smještajni i prateći kapaciteti omogućuju razvoj različitih vidova turizma. Za opštinu Teslić je svakako od najvećeg značaja zdravstveni turizam u okviru ZTC Banja Vrućica jer isti predstavlja i jedan od najznačajnijih centara ove vrste u Bosni i Hercegovini. Prepoznatljivost samog Teslića vezana je za ovaj banjski kompleks. Višestruke su koristi za lokalnu zajednicu koje se ostvaruju samom činjenicom da je priroda bila izdašna prema ovom kraju i da su još davno umni ljudi prepoznali mogućnosti koje ona pruža. Korisnosti se mogu 242 Zbornik radova podijeliti u dvije grupe: direktne i indirektne. Direktna korisnost po opštinu Teslić je: zapošljavanje, ubiranje opštinskih poreza, taksi i doprinosa, sinergetski efekti koji proistiću iz poslovnih djelatnosti različitih privrednih subjekata opštine Teslić sa ZTC Banja Vrućica a što se očitovalo i prilikom rekonstrukcije „Kardiala“, angažovanje preko 500 smještajnih jedinica u privatnom smještaju. Indirektna korisnost proizilazi iz značajne fluktuacije turista i vanpansionske potrošnje a koja se potom direktno odražava i na samu lokalnu zajednicu. Fluktuacija turista je značajna i sa aspekta upoznavanja turista sa ostalim turističkim mogućnostima lokalne zajednice poput: Rastuške pećine, manastira Liplje, planine Borja, Kondžila, različitih kulturnih i sportskih manifestacija kao i poslovnih mogućnosti posebno vezanih za hemijsku i drvnu industriju. 4. ZAKLJUČAK Zdravstveni turizam Bosne i Hercegovine ima značajne potencijale da postane prepoznatljiv na mapi Evrope pod uslovom da se postojeći način korištenja privrednih resursa kombinuje sa savremenm oblicima zdravstvenog turizma. U prilog ovoj tvrdnji govore dobri poslovni rezultati ZTC Banja Vrućica, odnosno povećan broj turista na ovoj destinaciji. Moderna koncepcija ZTC Banja Vrućica predstavlja spoj medicine i turizma, te okosnicu njegovog poslovanja više ne predstavlja klasična rehabilitacija već holistički pristup čovjekovom zdravlju. Ostvarenje ovakvog koncepta iziskuje materijalna ulaganja za koja je neophodna podrška državne vlasti, rješavanje problema vlasništva i dobra menadžerska politika. Turizam kao uslužna djelatnost zahtjeva visok stepen kvaliteta usluge što iziskuje konstantan angažman zaposlenih. Konzumenti zdravstvenog turizma su sve češće zdravi, zaposleni ljudi, između 30 – 50 godina starosti, sa specifičnim potrebama i žele aktivan odmor koji će poboljšati njihovo cjelokupno psiho-fizičko stanje. U tom smislu ZTC Banja Vrućica je svoju ponudu obogatila savremenim medical & wellnes programom, rekreativnim i zabavnim sadržajima uz već postojeće klasične medicinske tretmane termalnim vodama. 243 Rezultati investicionog ulaganja mogu se očekivati tek u godinama koje dolaze. Da bi njihova realizacija bila uspješna neophodno je održavanje visokog nivoa usluge i osmišljavanje savremenog marketinškog pristupa. Neophodno je izvršiti analizu ciljnih grupa turista i prilagođavati paket aranžmane njihovim potrebama i zahtjevima. Lokalna zajednica, koja od razvoja zdravstvenog turizma ima bitne koristi, mora djelovati u cilju prepoznatljivosti ove turističke odrednice i u svom strateškom opredjeljenju razvoja turizma raditi na njegovoj afirmaciji. Ona to može učiniti vodeći računa da sve saobračajnice do Banje budu asfaltirane, osvjetljene, postavljeni putokazi, aktivnim djelovanjem Turističke zajednice opštine Teslić, utičući na sistem obrazovanja potrebnih kadrova i dr. Rekonstrukcijom hotela „Kardial“ ZTC Banja Vrućica nije završila svoj razvojni put već ga je samo otpočela te široko otvorila vrata novim potencijalnim investitorima. Ovom investicijom samo je dokazano da je moguće prerastanje klasićnog banjskog ljećilišta u moderni zdravstveni turistički centar. LITERATURA 1. BARTOLUCI, M., ČAVLEK, N. at.al.: TURIZAM I SPORT – RAZVOJNI ASPEKTI, Školska knjiga, Zagreb, 2007. p. 199. 2. KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE, Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini br. 31, 1919. 3. SPASOJEVIĆ, M. at.al.: SAVREMENE TENDENCIJE U RAZVOJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA SRBIJE, pregledni članak , časopis Ekonomske teme br. 2011/1, p. 149-162. Ekonomski fakultet Niš, , 2011. 4. ZELENIKA, R.: METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA IZRADE ZNANSTVENOG I STRUČNOG DJELA, četvrto izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 5. http://www.blberza.com 6. http://www.crhov.com 7. http://www.banja-vrućica.com 244 Zbornik radova GRANICA OPTEREĆENJA PROSTORA – KAPACITET NOSIVOSTI (carrying capacity) Dr. sc. Almazaga Ćatović dipl. oecc, Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Mr. Sc. Sanela Smajlović, magistar iz oblasti turizma SAŽETAK: Rad se bavi izučavanjem neophodnih promjena koje treba učiniti u subjektima turističke privrede i na neophodnost uvođenja menadžment pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne na međunarodnom turističkom tržištu. Zasnovanim na kvalitativno novim odnosima u strukturi ekonomskih kretanja na svjetskom tržištu. Naglašava se da samo menadžment pristup zasnovan na naučno utvrđenoj filozofiji menadžment upravljanja u turizam, može osigurati pravilno rješavanje problema, s kojima se menadžeri susreću u svakodnevnom radu. Posebno se naglašava, da uspješno upravljanje menadžmenta u turizam, u najvećoj mjeri zavisi od načina izvršene organizacije. Za koju se kaže, da ako je izvršena na naučno utvrđenim kriterijima, može postati sredstvo u rukama menadžera pomoću kojeg će uspješno težiti ostvarenju postavljenog cilja, utvrđenog planom Ključne riječi: turistički lokalitet, kapacitet nosivosti, turistička destinacija, broj turista, zasićenost prostora. UVOD Broj turista koji posjećuju konkretni turistički lokalitet i dužina njihovog boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji, uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turističkom mjestu, određuju granicu opterećenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora. Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turističkih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje prezasićenost prostora (kongestija). Kapacitet nekog prostora pokazuje „broj korisnika koji dati prostor može da prihvati u određenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizička ili ekološka degradacija, kao ni degradacija koja će dovesti do kasnije turističke neiskoristivosti datog prostora ili lokacije. Ovaj pojam obuhvata ekološke (biološke) aspekte prostora, kao i rekreativne, odnosno turističko-ekonomske 245 aspekte kasnijeg korišćenja“. Kad se pređe određeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije životne sredine i fizičke, psihičke, biološke i ekološke saturacije (zasićenosti prostora). U vezi s tim mogu se razlikovati fiziči, ekološki, psihološki, biološki i rekreativni kapaciteti prostora KAPACITETI NOSIVOSTI Negativni uticaj turizma na životnu sredinu najprije su nastali na području velike koncentracije turista i turističkih objekata na malim prostorima. Veliki broj turista koji posjećuju turistička mjesta, dužina njihovog boravka i broj noćenja, aktivnosti (sport, zabava, rekreacija) i usluge koje im stoje na raspolaganju doveli su do visokog stepena zasićenosti prostora i prekoračenja granice opterećenosti prostora. Tabela broj 1. pokazuju stepen turističke zasićenosti u odabranim zemljama. Tabela broj 1. Kapacitet površine ili linije pristupa (WTO 1991) Iz podataka o broju turista i ostvarenim noćenjima, i dužini obala na kojima se ostvaruje najveći procenat turističkog prometa, vidi se da su Francuska, Španija i Italija najzasićenija turistička zemlja (stvarna opterećenost je još i veća nego što pokazuju podaci iz tabele). Broj turista koji posjećuju konkretni turistički lokalitet i dužina njihovog boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji, uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turističkom mjestu, određuju granicu opterećenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora. Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turističkih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje prezasićenost prostora (kongestija). Kapacitet nekog prostora pokazuje „broj korisnika koji dati prostor može da prihvati u određenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizička ili ekološka degradacija, kao ni degradacija koja će dovesti do kasnije turističke neiskoristivosti datog prostora ili lokacije. 246 Zbornik radova Ovaj pojam obuhvata ekološke (biološke) aspekte prostora, kao i rekreativne, odnosno turističko-ekonomske aspekte kasnijeg korišćenja“.34 Kad se pređe određeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije životne sredine i fizičke, psihičke, biološke i ekološke saturacije (zasićenosti prostora). U vezi s tim mogu se razlikovati fiziči, ekološki, psihološki, biološki i rekreativni kapaciteti prostora. 1) Fizički kapacitet – označava maksimalan broj turista, odnosno turističkih objekata koji se na nekoj turističkoj destinaciji može fizički smjestiti. On može biti ostvaren samo teoreski, ali to ne bi bilo ekonomski, ekološki, psihofiziološki i socijalno-psihološki opravdano, te takavkapacitet ne bi bio optimalan kapacitet. 2) Socio-psihološki kapacitet, pokazuje broj ljudi – gornju granicu na nekom prostoru koji nedovodi do smanjenja zadovoljstva gostiju (psihološka saturacija) odnosno do psihofizoloških tegoba usljed prenatrpanosti prostora (primjer prenatrpanosti; “Novosadski poljoprivredni Sajam“ ili bazen “Spens“, Stražilovo, “Štrand“, “Baščaršija” Sarajevo). 3) Rekreativni kapacitet – označava maksimalan broj posjetilaca koji se na jednoj površini može smjestiti, a da budu zadovoljene njihove potrebe za odmorom i rekreacijom putem raznih ekreativnih aktivnosti. 4) Ekološki kapaciteti turističke destinacije – označava maksimalni nivo turističkih aktivnosti u okviru turističke destinacije, a da pritom ne dođe do entropije ekosistema tog prostora. 5) Svaki od ove vrste kapaciteta može biti minimalan, maksimalan i optimalan. Logično je pretpostaviti da korištenje kapaciteta uvijek mora biti na nivou optimalnog kapaciteta. Takvo korištenje je održivo korištenje, te je to, dakle, održivi kapacitet, prema konceptu održivog razvoja. U istraživanjima je utvrđeno da različiti tipovi prirodnih kompleksa imaju specifičnu strukturu i karekteristike unutrašnjih veza među morfološkim jedinicama sistema i različito reaguje na spoljašnje uticaje, a u okviru toga i na opterećenje turista i rekreativaca. Zato opterećenje koje je za jedan prirodni kompleks bezopasan, za prirodni kompleks drugog tipa može biti opasno, ili kritično. U tom smislu kapacitet nosivosti – sposobnosti prihvata turista, nije jednaka u svakoj sredini. Osjetljivi ekološki lokaliteti, kao što su ostrva, neka istorijska mjesta, zaštićena prirodna područja, i slični prostori, teže podnose veliki broj turista, nego neke rivijere ili veliki gradovi. Veličina i kriterijum maksimalno dozvoljenog opterećenja nacionalnog parka “Fruška Gora“, ”Tare“ ili Delibatske Pješčare, prirodnog rezervata “Zasavice“, Ade Ciganlije, itd., razlikuje se od granice opterećenja Budvanske rivijere, Zlatiborske destinacije, Neuma itd. 34 Lješević M. Turizam, rekreacija i životna sredina u “Ruralna ekologija”, G. Fakultet, Centar za životnu sredinu i GIS, Beograd, 2002., str. 169. 247 Procjena prihvatljivih kapaciteta je jedna od osnovnih savremenih tehnika u planiranju i upravljanju razvoja turizma s ciljem utvrđivanja dozvoljenih gornjih granica razvoja, odnosno optimalne eksploatacije turističkih resursa (tj. Održivog razvoja turizma). Svjeska turistička organizacija predložila je maksimalna dozvoljena opterećenja i gustinu posjetilaca za različite tipove aktivnosti i različite rekreativne lokacije (to je prikazano u sljedećoj tabeli). Tabela broj 2. Kapacitet površine ili linije pristupa (WTO 1991)35 Iz prethodnog se može zaključiti da je utvrđivanje prihvatnog kapaciteta turističkog lokaliteta jedna od osnovnih preventivnih mjera zaštite sredine i prirode od negativnih turističkih aktivnosti i djelatnosti. Iz prethodnih analiza je očigledno da su često ciljevi razvoja turizma i ekološki ciljevi, konfliktivni ciljevi, tj. da se ciljevi razvoja turizma i ciljevi životne sredine u određenim slučajevima sukobljavaju. To je u osnovi tačno, i to potvrđuje turistička i urbanistička praksa. Štete koje turizam, posebno “veliki“ turizam, prouzrokuje u prirodi su mnogobrojne, velike, i u dobroj mjeri neizbježne, jer razvoj turizma utiče na gotovo sve elemente ekosfere i ozbiljno ugrožava ekološku ravnotežu. Međutim bilo bi utopija i ekološki fanatizam, zabraniti dalji razvoj turizma. To ne bi bilo realno ni moguće, niti opravdano, ali je realno, i nužno i obavezno, preduzimati sve da dalji razvoj turizma bude održivi turizam – turizam koji miri ekološke ciljeve prema konceptu održivog razvoja. Znači ciljevi razvoja turizma i ekološki ciljevi ne moraju a priori biti konfliktni. Oni se moraju usklađivati, a to je suština održivog razvoja. 35 Preuzeto od Lešević M. Turizam, rekreacija i životna sredina u “Ruralna ekologija”, G. Fakultet. 248 Zbornik radova GRANICE OPTEREĆENOSTI PANONSKIH JEZERA – TUZLA Analiza opterećenosti mikro - turističke destinacije - kompleks panonskih jezera Kompleks Panonskih jezera nalazi se u središtu dijela grada Tuzle. To je prostor koji predstavlja produžetak Memorijalnog kompleksa “Slana Banja”, Aleje Slobode sa partizanskim grobljem i nalazi se unutar šumsko-parkovskih površine prostorne cjeline Slana Banja – Borić. Lokacija mikro-turističke destinacije Kompleks definiraju: ulica Kulina Bana – Sjeverna gradska saobraćajnica/ na jugo-zapadu ulica Slani Bunari na sjevero-zapadu, Duga ulica, Šetalište Slana Banja i ograda kompleksa Rudnika soli na sjeveru, kompleks dječijeg zabavnog parka “Vrtić” i projektovana trasa nastavka ulice Džindić mahala na istoj i jugoistočnoj strani. Izgradnja jezera je izvršena prema koncepciji uređenja terena i formiranja vještačkih jezera za kupanje, gdje se sa slatkom vodom miješa određen procenat slanice iz slanih bunara. Zbog dimenzija kapaciteta stvorenih jezera bilo je potrebno obezbjediti značajnu količinu vode (cca 25000 m3). Građevinske, sanitarne i dr. karakteristike mikro-turističke destinacije U podlozi jezera (“školjka jezera”) uređena je kompleksna konstrukcija koja obezbjeđuje nepropusnost. Oko Panonskih jezera izgrađeni su bitni i neophodni objekti: • sanitarni čvor i svlačionice, • objekti tehničkog postrojenja, • restoran sa terasom, • otvorena scena (bina), • sportsko rekreativni tereni, • ograda i kapije za ulaz u kompleks jezera, • rekonstruisan je postojeći objekat rudnika i • parking prostor. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE MIKRO-TURISTIČKE DESTINACIJE Na području grada Tuzle, klima je umjereno-kontinentalnog tipa čije je opšta odlika da su sva četiri godišnja doba jasno izražena. Vrijednost važnijih klimatoloških elemenata posljednjih 35 godina uzeta su u obzir kod projektovanja objekta i to: temperatura, padavine, insolacija, ruža vjetrova, relativna vlažnost i vazdušni pritisak. 249 KARAKTERISTIKE, ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI LOKACIJE Širi obuhvat kompleksa Panonskih jezera koja se protežu od Ulice Slani Bunari na zapadu do ulice Šetalište Slana banja na istoku, a obuhvata i kompleks teniskih igrališta ukupne površine 12 ha, je direktno naslonjen na Memorijalni kompleks “Slana banja” i Park šuma Trnovac. Sa južne strane ovaj prostor tangira Sjeverna magistralna saobraćajnica koja ga razdvaja, odnosno povezuje sa zonom tradicionalnog gradskog centra u kojem je smještena pješačka zona (najveća u BiH) i niz najznačajnijih gradskih funkcija. Prema svemu navedenom lokacija ovog kompleksa je izuzetno atraktivna, jer se na ovaj prostor vrlo brzo može stići iz svih dijelova urbanog područja kako javnim gradskim saobraćajem, tako i pješačkim pravcima. Ako se uzme u obzir činjenica da su padine Trnovca prije 30-tak godina vrlo kvalitetno parkovski ozelenjene, to je jasno kakav zapravo značaj ima ovaj prostor i da u tom smislu predstavlja dragocjenu priliku da se iskoristi za potrebe aktivne rekreacije građana Tuzle i šire regije. Sve navedene karakteristike ovog prostora stvorile su mogućnost da se problem koji je prouzrokovao slijeganje terena i devastacija nastala tom prilikom pretvore u prednost, te je postojeća barska površina pretvorena u slana jezera sa svim potrebnim pratećim sadržajima koji se koriste za kupanje, aktivnu i pasivnu rekreaciju građana Tuzle i okoline. Pravac pružanja Panonskog jezera 1 po dužnoj osovini je u pravcu istokzapad. Dužina jezera je 172,50 m, minimalna širina 43,00 m, a maksimalna 80,00 m. Na istočnoj strani na užem dijelu jezera, a bliže dječijem vrtiću je izgrađeno kupalište za djecu sa dubinom od 40 do 60 cm. Na širem, zapadnom dijelu na kojem su smješteni i prateći sadržaji, dubina jezera je od 80 do 170 cm, i taj dio je predviđen kao kupalište za omladinu i odrasle. Ukupna vodena površina iznosi 11000 m2, a zapremina 10-11000 m3. Šljunčana plaža za kupače smještena je uz sjevernu obalu jezera, između jezera i pristupne kolske saobraćajnice koja se na mjestu sjeverne kapije produžava u šetalište slana banja. Nakon realizacije I faze razvoja kompleksa izgradnjom velikog jezera u julu 2003. g., etapni razvoj je nastavljen 2006. g. izgradnjom Arheološkog Parka– Neolitskog Sojeničkog naselja sa muzejskom postavkom koja govori priču o kontinuitetu življenja na prostoru grada Tuzle još iz doba Neolita. Početkom ljetnje sezone 2008. g., kapaciteti kompleksa su znatno povećani izgradnjom drugog slanog jezera a krajem septembra stvoren je još jedan jedinstveni turističi proizvod–Slani slapovi u formi, jedinstvenog za ove područja, inhalacionog 250 Zbornik radova zdravstvenog centra na otvorenom prostoru. Već naredne godine, turistička ponuda kompleksa Panonskih jezera će biti obogaćena Muzejom Panonskog mora, Dječijim zabavnim parkom i Fitness centrom na otvorenom. Kompleks Panonskih jezera sa svojom turističkom djelatnošću (atraktivnost, čistoća vode i okoliša, dobra i jeftina usluga, lokacija, veliki broj posjetilaca) presudno je uticao na donošenje odluke o nagradi Općini Tuzla u izboru za najbolji turistički grad u BiH – Zlatna ruža za prošle tri sezone kao i nagrade Zlatna Ugostiteljska Kruna (idejno rješenje Arheološkog ParkaNeolitsko Sojeničko naselje-Panonsko jezero) u kategoriji posebnog njegovanja odnosa prema tradicionalnim kulturno-istorijskim vrijednostima BiH. Dosadašnji rad kompleksa Panonskih jezera u Tuzli pruža optimističke prognoze za buduće razvojne planove. U toku proteklih kupališnih sezona, kompleks Panonskih jezera ukupne površine 5,5 ha, dužine obale od 1.000 m., površina šljunčanog dijela plaža od 10.000 m2 , posjetilo je oko 1 milion gostiju ali uzimajući u obzir činjenicu da je kompleks Panonskog jezera otvoreni vodeni park i van ljetnje sezone za sve ljubitelje prirode i rekreacije, slobodno se može dati procjena od 1,5 milion posjetilaca tokom proteklih 5 godina rada. Rekordna posjeta kompleksu Panonskih jezera je ostvarena u sezoni 2008. g. sa oko 340.000 gostiju. Slana jezera predstavljaju vještačku akumulaciju vode unutar školjki koje su izgrađena od kombinacije geosintetičkih i prirodnih materijala (geotekstil, geomreža i geomembrana u kombinaciji sa pijeskom, tucanikom i šljunkom). Veliko Jezero je vodne površine od 1.014 ha (10.140 m2), maksimalne dubine 1,6 m., dužine od oko 180 m, maksimalne širine oko 80 m, količina vode od 13.000 do 15.000 m3 sa kotom vodene površine od 227,40 m. Malo Jezero je vodne površine od 0,530 ha., dubine od 1,35 do 1,6m., sa količinom vode od 6.000 do 7.000 m3, opsega od cca. 320 m. Specifičnost i jedinstvenost jezera je voda kojom se puni i predstavlja kombinaciju tehničke vode (doprema se cjevovodom iz vještačke akumulacije jezera Modrac) i slane vode iz sonih bunara u neposrednom zaleđu Panonskog jezera (ostaci kamene soli nekadašnjeg panonskog mora) i slanice sa crpilišta Tetima. Udio slane vode u ukupnoj vodnoj zapremini iznosi 30% sa salinitetom od 30 do 35 gr/l. i koji je neznatno ispod razine saliniteta morske vode. Pored saliniteta, voda Panonskog jezera sadrži i minerale (kalcijum, natrijum, sumpor, jod, brom itd.) te je opravdano stekla imidž “ljekovite“ vode jedinstvene na našim prostorima pa i u Europi. Obzirom na “bogatstvo“ koje imamo u vodi Panonskog jezera, posebna pažnja i briga se vodi na održavanju (hemijskom i bakteriološkom) jezerske vode kroz specifičan tehnološki proces. Tehnološki proces se odvija kroz 24-satno filtriranje ukupne vodne zapremine jezera (2,5 ciklusa) i njeno hemijsko tretiranje 251 kroz niz postupaka kao što su održavanje ph vrijednosti, dezinfekcija, uništavanje algi, flokacija (otklanjanje zamućenosti vode) te stalno fizičko čišćenje kompleksa jezera. Najvažniji segment tehnološkog procesa je filtracija vode koja se vrši pješčanim filterima u dva filter postrojenja sa 2,5 ciklusa u 24 sata za ukupnu vodnu zapreminu pri čemu je proces automatizovan sa stalnim dotokom sveže tehnološke vode i slanice. Dezinfekcija vode kao drugi najvažniji proces, vrši se tekućim hlorom pri čemu se zavisno od vreme-nskih uslova i broja gostiju, koncentracija hlora održava na nivou od 0,2-0,5 mg/l. Sva mjerenja i analize jezerske vode (tri puta sedmično u sezoni kupanja) se obavljaju u Zavodu za javno zdravstvo TK pri čemu su sva dosadašnja mjerenja pokazala apsolutnu ispravnost i kvalitet jezerske vode u sezoni kupanja. DODATNI SADRŽAJI U okviru plaža locirani su sadržaji, kao što su: • otvorene pozornice, • dječiji zabavni park • igrališta za odbojku na pijesku, • garderobe, odnosno kabine za presvlačenja (20 kabina), • tuševi (16 tuševa), • sunčalište, • šetalište koje je locirano između plaže i ograde, te niz ostalih elemenata mobilijara, koji standardno predstavlja sastavni dio plaže, • sanitarni čvor je lociran na središnjem dijelu plaže i postavljen neposredno uz škarpu između plaže i kružne pješačke staze, kako bi bio podjednako udaljen od plaže za djecu, kao i plaže za odrasle kupače. Sastoji se od 8 kabina za muškarce, 5 kabina za žene i kabina za invalidna lica. U okviru ovog prostora obezbjeđeni su ugostiteljski objekti. Povećana visina terena koja je dobijena izvođenjem dina stvorila je veću visinsku razliku između površine jezera i okolnog terena, što onemogućuju potrebni stepen insolacije za organizaciju plaže. 252 Zbornik radova KARAKTERISTIKE VODE ZA KUPANJE Pored rekreacionog aspekta u okviru kompleksa, slanoj vodi se pripisuju i određena pozitivna dejstva na zdravlje ljudi (reumatska oboljenja, hronične respiratorne bolesti), što povećava zainteresovanost za posjete ovom kompleksu. Miješanjem slane i slatke vode u željenom omjeru (7:3 u korist slatke vode), te se dobija slanitet NaCl 30 g/l (slanica ima koncentraciju NaCl 160 g/l). Kvalitet vode u jezeru Panonika kontroliraju: • Vlastiti laboratorij preduzeća i to u pogledu fizičko-hemijskih osobina, • Zavod za javno zdravstvo TK-a u pogledu fizičko-hemijskih i bakterioloških osobina vode za kupanje. Grafički prikaz - Panonskih jezera Tuzla Tabela 3. Koncentracija turističkog prometa Destinaciji Panonskih jezera – Godišnji promet na mikro-turističkoj 253 Tabela 4. Koncentracija turističkog prometa Destinaciji Panonskih jezera – Dnevni promet na mikro-turističkoj UMJESTO ZAKLJUČKA • Projektovani kapacitet jezera je 1500 kupača. Za protekli period u sezoni kupanja 2003-2010. godine, broj posjetilaca-kupača kretao se od 1000 do 10 000, što predstavlja povećan broj korisnika i preko 8,5 puta od projektovanog • Nameće se zaključak da je neophodno povećati kapacitet kompleksa u smislu iznalaženja rješenja za izgradnju novih jezera na datoj mikro-turističkoj destinaciji. 254 Zbornik radova TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA - Primjer uspješnog turističkog projekta na području općine KakanjMaksuma Topalović PRIRODNI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA Općina Kakanj smještena je u područje bogato prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima, posebno planinama srednje visine, rijekama, starim utvrdama, i srednjovjekovnim spomenicima. Plan NVO „Alternative“ je da se na ovo područje, koje pruža mogućnosti za brojne aktivnosti u prirodi kao što su: šetnja u prirodi (Ponijeri, Bočica, Bobovac u općini Kakanj), penjanje, speleologija (Spomenik prirode Tajan – općine Zavidovići i Kakanj), brdski biciklizam i zimski sportovi (Ponijeri, općina Kakanj), rafting i ronjenje (Kamenica, općina Zavidovići ) skrene pažnja domaćih i stranih turističkih organizacija. Treba naglasiti da se radi o povezanim prirodnim destinacijama i aktivnostima pogodnim za različita godišnja doba: planinarenje, sportske pripreme, skijanje, brdski biciklizam, šetnja i boravak na čistom zraku. Ponuda se može i treba obogatiti posmatranjem u prirodi; ribolovom, branjem i edukacijom o ljekovitom bilju i drugim aktivnostima sportskog i zdravstvenog turizma. Smještajni kapaciteti, tipa malih ugodnih hotela postoje na Ponijerima te vikendice za iznajmljivanje na Ponijerima (općina Kakanj) i u Kamenici (općina Zavidovići). KULTURNO-HISTORIJSKI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA Bogata historijska prošlost, ostavila je na području središnje BiH veliki broj srednjovjekovnih gradova, tvrđava, kula i stečaka, koja su vrlo zanimljiva za turističku ponudu, naročito stranim turistima. 255 Na području općine Kakanj treba izdvojiti: 1. Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, smješten uz banski dvor Grgurevo, podignut za vrijeme vladanja bana Stjepana II Kotromanića (1314.-1353.), spada među najstarije ustanove koje kontinuirano djeluju u Bosni i Hercegovini. U muzeju Franjevačkog samostana izloženo je oko 170 eksponata koji predstavljaju povijesno, kulturno i umjetničko bogatstvo BiH. Knjižnica je podijeljena na stari (muzejski), novi i najnoviji dio. U starom dijelu su oko 5000 izdanja štampana do 1850.godine. Ukupan knjižni fond je 20.000 a na prvom mjestu treba spomenuti 31 inkunabulu štampanu 1.500. godine što je polovina od ukupnog broja inkunabula u Bosni i Hercegovini. Važno je napomenuti da se Franjevački samostan, Grgurevo i inkunabule nalaze na listi nacionalnih spomenika pod zaštitom države. 2. Sultanova džamija u Kraljevoj Sutjesci spada u red najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Njenu gradnju 1463.god., (prema nekim bilješkama gradnja je trajala svega tri dana) naredio je Mehmed II El Fatih. Na listi je nacionalnih spomenika pod zaštitom države i predstavlja jedan od bisera islamske umjetnosti i arhitekture u BiH. 3. Bosanska kuća iz 18. stoljeća je jedan od rijetko sačuvanih stambenih objekata bosanske arhitekture iz tog perioda. Na listi je nacionalnih spomenika pod zaštitom države. Evidentno je da je na malom prostoru u Kraljevoj Sutjesci, svega 20 km od Kaknja u prelijepom prirodnom ambijentu okruženom šumama i rijekama smješteno čak 5 nacionalnih spomenika koji svjedoče o značaju ovog kraja u vrijeme srednjovjekovne BiH. Zbog toga je K r a l j e v a Sutjeska posebno zanimljiva turistima. Važno je još napomenuti da iz Kraljeve Sutjeske vodi najljepša pješačka staza do zidina srednjovjekovnog grada Bobovca. Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar njenih zidina jedno vrijeme čuvala bosanska kruna Iako Bobovac pripada općini Vareš pješačka staza iz Kraljeve Sutjeske (općina Kakanj) je najčešći izbor posjetitelja za dolazak na Bobovac. Put iz Vareša također predstavlja atrakciju zbog prirodnog ambijenta i lijepo uređenog odmorišta. Posebno je dobar ugođaj prilaziti Bobovcu kamenom popločanom sigurnom stazom koju treba dovršiti. 256 Zbornik radova Inače na cijelom prostoru općine Kakanj nalazi se 176 spomenika srednjovjekovne BiH. NVO „Alternative“ Kakanj koristeći podatke iz „Evidencije nepokretnih spomenika kulture na području opštine Kakanj“ autora Prof. Muhameda Kreševljakovića, izdanje 1983. god. u 2010. ili 37 godina kasnije priprema izvještaj o stanju kulturno-historijskih spomenika na području općine Kakanj. Zanimljiva je bilješka prof Kreševljakovića (1983.) koja tvrdi da se od 213 istraženih spomenika čak 210 nalazilo pod pravnom zaštitom. O stanju spomenika danas, zaboravljenih i jedino na taj način sačuvanih, više se može vidjeti iz „Izvještaja o stanju 176 kulturnohostorijskih spomenika srednjovjekovne BiH na području općine Kakanj“: www.nvo-alternative.org PRIMJER USPJEŠNOG TURISTIČKOG PROJEKTA Ključne riječi: Javno privatno partnerstvo, prirodni i kulturno historijski turistički proizvod uvezivanje lokalnih zajednica u jedinstvenu turističku ponudu Projekt: “Jačanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji Centralna BiH – STEP u regiji CBiH” Implementing organizacija: NVO „Alternative“Kakanj Partneri u projektu: Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska i Sportskonaučno istraživački klub „Atom“ Zavidovići Suradnici: Općina Kakanj i Općina Zavidovići Donator: EU Vrijednost projekta: 166.665,34 EUR „To je prvi, veliki i važan korak, ali mislim da poslije njega dolaze daleko teži koraci. To govorim posebno zbog toga što, ako i malo putujemo, znamo koliko je zapravo takav oblik djelovanja prezahtjevan. Općina Kakanj izlazi, možemo kazati, u svijet ili barem u najbliže okruženje, sa jednom posve drugačijom slikom. Mi smo bili poznati po dimnjacima, po uglju, a od ovoga dana se nastojimo predstaviti široj javnosti sa drugim dimenzijama naše općine, koje su možda, ako bismo gledali s kulturnog aspekta, prve klase. Ovo je zapravo jezgra Bosne. Od Vranduka do Vrhbosne, do Sarajeva, tu je kako bih rekao ta supstanca Bosne, koja se poput harmonike rastezala i skupljala. Njezino središte je upravo ovdje na 257 području općine Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, a u našem susjedstvu druga mjesta kao što su Fojnica i Kreševo, barem u toj dimenziji tradicije jednake vrijednosti kao i Kraljeva Sutjeska, gdje kroz njih prođe oko 2000 do 3000 posjetitelja.“36 Trebamo tragati za historijskim i tradicijskim vezama lokalnih zajednica kako je to u svom govoru na promociji turističkog vodiča štampanog u okviru projekta naglasio prof.dr. fra Stjepan Duvnjak. Kulturno-historijski spomenici na području Općine Kakanj, ma koliko značajni bili ne zadržavaju posjetitelja (osim historičara i istraživača) duže od nekoliko sati ili jednog dana. Kakanj, Fojnica i Krešavo sa samostanima i sadržajima: muzeji, knjižnice, kulturni sadržaji te općina Vareš i zidine srednjovjekovnog grada Bobovca mogu biti dio zanimljivog turističkog proizvoda: upoznavanje srednjovjekovne BiH. Sadržaji su nešto što definitivno nedostaje ovim prostorima. Ima primjera dobre prakse ali još uvijek nisu dio stalne turističke ponude. Npr. u općini Kakanj u Kraljevoj Sutjesci smo kroz projekat „STEP u regiji CBiH“ uvrstili koncert klasične muzike (Quarteto di Cremona-Italija) i takmičenje mladih violinista BiH koje je organizirala GESO fondacija Travnik i Fondacija Progeto di musica Italija sa našom organizacijom kao lokalnim partnerom. Osim toga već desetljećima u Kraljevoj Sutjesci postoji tamburaški orkestar i zajedno sa HKD Bobovac Čatići i KUD „Fadil Dogdibegović“ Dikan čuvaju i njeguju kulturu, tradiciju i običaje BiH naroda. To treba prezentirati turistima kroz uvrštavanje kulturnog događaja u turističku ponudu. Druga mogućnost za razvijanje turističkog proizvoda „upoznavanje sa srednjovjekovnom BiH“ je uređenje povijesno-edukativne staze Kraljeva Sutjeska – Bobovac. Radi se o atraktivnoj stazi kroz prelijepe pejsaže uz kanjon rijeke Bukovice. Staza je, poznata po historijskim činjenicama i prepričavanim legendama iz perioda srednjovjekovne BiH kada se Bosnom iz ovog kraja vladalo. Negdje na polovini staze posjetitelji će naići na stijene sa još vidljivim udubljenima na kojima su bile osmatračnice. Mjesto se zove Ljestvače po karakterističnim ljestvama od kanapa i drveta 36 Prof.dr. Fra Stjepan Duvnjak, Kustos Muzeja u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, govor na promociji Turističkog vodiča štampanog i okviru projekata „Jačanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji CBiH“ implementiranog od strane NVO „Alternative“ Kakanj. 258 Zbornik radova kojima su se do mjesta osmatranja penjali vojnici osmatrači. U blizini su se razapinjanje volovske kože kao brana a voda bi se pustila na neprijateljsku vojsku u pokušaju osvajanja Bobovca. Ima još zanimljivosti vezanih za stazu kojom se dolazi do bunara karakterističnog po tome da nikad ne presuši iako je smješten na oko 700 m nadmorske visine nedaleko od zidina Bobovca. Ove i druge priče te historijski podaci mogu biti ispričane u okviru brojnih eskurzija kao edukativno-povijesni čas na samoj stazi do Bobovca. Obilježavanje zanimljivih mjesta, natpisi, uređena odmorišta mogu dodatno privući turiste. To je razlog da NVO „Alternative“ od 2006. (početka projekta) sa skromnim sredstvima i uz volonterske akcije uređuju stazu i izletište u podnožju Bobovca. Volonteri BiH i svijeta (preko ISV – međunarodnog volonterskog studentskog servisa) dali su svoj doprinos u uređenju staze i odmorišta. Danas, pet godina poslije lokalno stanovništvo koje aktivno koristi odmorište, posebno u ljetnim danima vodi računa o zbrinjavanju otpada i održavanju mobilijara. Gore iznesene opće smjernice za razvijanje prirodnog i kulturnohistorijskog turizma u općini Kakanj i susjednim ili sličnim općinama utemeljene su na iskustvima iz projekta STEP u regiji CBiH. Svrha projekta je bila skrenuti pažnju domaćih i stranih turističkih organizacija na prirodne vrijednosti i kulturno-historijske spomenika područja centralne BiH s ciljem ekonomskog jačanja lokalnih zajednica i regije Centralna BiH kroz razvoj turizma i unapređenje promocije turističkih resursa i usluga Kraljeve Sutjeske, Ponijera i Tajana Projekat se odvijao kroz nekoliko grupa aktivnosti: Osnaživanje 20 lokalnih domaćinstava u Kraljevoj Sutjesci i vlasnika vikend kuća za iznajmljivanje na Ponijerima i u Kamenici za pružanje kvalitetne usluge smještaja i ponudu domaće hrane turistima ogledalo se kroz edukaciju o standardima smještaja, pripreme i serviranja hrane, odnosu prema gostima , nabavke sobnog i kuhinjskog mobilijara i tradicionalnog posuđa do promocije putem DVD-a, štampanog turističkog vodiča i web site. Po završetku edukacije organizirano je takmičenje za kvalitet turističkih usluga u 4 kategorije: Kvaliteta smještajnih kapaciteta, Ponuda domaće kuhinje, Zastupljenost bosanske tradicije u ponudi i Ukupnost ponude Napomena: Većina domaćinstava danas izdaju sobe ili vikend kuće i nude domaću hranu turistima 259 Uređenje i promocija prirodnih turističkih destinacija kroz tri međunarodna sedmodnevna volonterska kampa. Kampovi su održani u podnožju srednjovjekovnog grada Bobovca. Uređena je pješačka staza do Bobovca i izletište u podnožju Bobovca. Druga dva kampa održana su na Tajanu, Jezero Mašica i u Kamenici. Obilježene su stijene za penjanje, popravljena brana u Kamenici i organizirana akcija podvodnog čišćenja rijeke Gostović. Napomena: volonterski međunarodni omladinski kampovi Bobovac 2006; 2007,.2008.2009,2010.2011. postali su tradicija ovog kraja i imaju podršku BiH vlasti i lokalne zajednice Promocija turističke ponude putem međunarodnog turističkog sajma u Kaknju, sudjelovanja na drugim sajmovima te štampanog i online turističkog vodiča. Međunarodni turistički sajam u Kaknju okupio je predstavnike turističkih organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Italije. U okviru sajma za turističke djelatnike organizirana je posjeta Kraljevoj Sutjesci (koncert klasike), Ponijerima (šetnja prirodom) i Kamenici (diving - skokovi u vodu). Uspostavljen je on-line i štampan turistički vodič koji sadrži brošuru o turističkim potencijalima i uslugama, turističku mapu, DVD sa dokumentarnim filmom o projektu i akterima, brošuru o vjerskom turizmu. Promocija turističkog vodiča organizirana je u Kaknju i Zavidovićima za turističke organizacije iz BiH. Vodić je predstavljen i kroz: a) radionicu: “Očuvanje nematerijalne kulture, muzike i običaja preko kulturnog i ruralnog turizma i povezivanje gradova balkanskog regiona” za ciljnu grupu: stručnjaci za turizam i kulturu iz državnih uprava i privrede ( turističke organizacije, ustanove kulture, privredne komore, strukovna udruženja i turističke agencije) . Zemlje učesnice: Albanija, BiH, Crna Gora, Slovenija, Srbija i Italija Organizator; Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije i Fondacija Balkankult iz Beograda; Domaćin: Općina Zaječar Pokrovitelj: CEI (Centralnoevropska inicijativa), Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije, Fondacija Balkankult iz Beograda i općina Zaječar b) seminar o turističkim potencijalima jugoistočne Evrope, Trst, 260 Zbornik radova Itlija, na kojem su sudjelovali predstavnici organizacija, institucija i vlasti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske, Slovenije i Srbije. napomena: do 2010. NVO „Alternative“ su ažurirale potpuno volonterski web site i iz svojih sredstava plaćali web domenu, kada je zbog nedostataka sredstava i ukinuta. Turistički vodič i danas sa dopunjenim izdanjima o Ponijerima koriste Općina Kakanj i lokalna poduzeća i organizacije prilikom promocije općine Kakanj u poslovnim kontaktima sa drugim općinama u BIH i izvan BiH. Vodič je bio dio promocije općina Kakanj na nedavno održanom sajmu općina i gradova Jugosistočne Evrope, u Sarajevu: Nexpo 2011. „ NVO “Alternative” Kakanj su uradili dobar posao u aktiviranju ljudi ovog područja na svim nivoima. Uspjeli su da naprave brošure, plakate, realiziraju ljetne kampove kao što se može vidjeti na DVD-u koji je urađen veoma profesionalno i privlačno. NVO „Alternative“ je svjesna ekoloških problema i već je postigla određene uspjehe. Također sam uočio i punu podršku stanovništva te lokalnih i regionalnih vlasti.37 Henk Spelt, senior expert PUM 37 Henk Spelt , Senior expert PUM ( PUM je holandska organizacija koja sa expertima u preko 80 zemalja svijeta pruža pomoć u međunarodnom razvoju) 261 ZAKLJUČCI - Za razvoj turizma u lokalnim zajednicama neophodno je jačati javno-privatno partnerstvo. Jačanje samo privatnog sektora i davanje na korištenje javnog dobra, prirode i kulturno-historijskih spomenika moglo bi značiti trku za profitom i smanjenu brigu za održavanjem i uopće održivim razvojem. S druge strane, javni sektor nema potencijale za bavljenje turizmom ali može i treba donijeti dugoročne strategije održivog razvoja. - Uključiti šire područje, u program, jer ni jedan strani gost neće biti raspoložen da pravi nekoliko rezervacija u različitim mjestima. Za ovo je potrebna edukacija i savjeti od strane neke razvijene međunarodne turističke organizacije. - Organizirati turističku ponudu: jednodnevne ekskurzije i izleti; višednevne sportske pripreme; vikend u prirodi uz obilazak kulturnohistorijskih spomenika; višednevni odmor u prirodi koji uključuje lagane šetnje, posmatranje u prirodi, penjanje atraktivnim stijenama na Tajanu, speleologiju, skijanje, ronjenje, ribolov, rafting, brdski biciklizam, jahanje... - Pronaći dobrog in-bound operatora koji može prodati proizvod. Takav operator ne postoji u BiH jer su turističke organizacije većinom orijentirane na organiziranje posjeta stranim zemljama ili na masovni turizam. - Razvijati upotrebu vlastitih turističkih ureda za ograničeno inbound operaterstvo zasnovano na mjesnom, a ne na masovnom turizmu. Treba imati na umu da su odgovornosti in-bound operatora mnogo veće od upravljanja info centrom. - Uspostaviti suradnju sa stranim turističkim operatorima, sportskim klubovima, Bosancima u inostranstvu i/ili malim ali dobro organiziranim organizacijama orijentiranim na ekoturizam. Ovo je sve realistično i ostvarljivo. Postoji međutim nekoliko stvari kojima treba posvetiti pažnju kao i ulaganje vremena, novca, vještina: - Razvoj turističke infrastrukture, malih obiteljskih ili privatnih hotela sa ugodnim okruženjem i gostoljubivošću. Već imamo nekoliko privatnih hotela na Ponijerima i 20 domaćinstava educiranih kroz projekat u Kraljevoj Sutjesci, na Ponijerima i u Kamenici. Potrebno je nastaviti raditi u području edukacije, na promociji i širenju kapaciteta. - Obuka licenciranih vodiča koji su upoznati sa svojim 262 Zbornik radova odgovornostima i govore barem jedan zapadnoevropski jezik. Ovo je veoma poželjno, čak i ako moraju studirati u inostranstvu ili kroz projekte/ fondove suradnje. - Iznalaženje sredstava za edukaciju osoblja regionalnih informativnih centara. - Iznalaženje sredstava za marketing BiH proizvoda/sredstava za odmor u graničnim zemljama i šire. - Uspostavljanje suradnje ili edukacija/financiranje ugostiteljskog menadžmenta - Jačanje kapaciteta NVO „Alternative“ i lokalnih turističkih organizacija te pojedinaca koji se namjeravaju baviti turizmom a posebno kroz edukaciju o potrebama, odgovornostima i ponašanju u turizmu, te glavnim elementima ugostiteljskog menadžmenta. Ovo bi se moglo organizirati za 10-15 zainteresiranih osoba. NVO „Alternative“ imaju značajna iskustva i trebaju veću podršku za organizaciju održivog razvoja turizma na području općine Kakanj i susjednih općina. 263 264 Zbornik radova Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Ul Muftije ef Kurta br 1 75000 Tuzla Tourist community of the Tuzla Region Ul Muftije ef Kurta br 1 75000 Tuzla zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine. Osnovni cilj Turističke TurističkaTuristička zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine. zajednice TK je promocija kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa trinaest općina Osnovni cilj Turističke zajednice TK jezajednice promocija kulturno-historijskog Tuzlanskog kantona. O kvalitetnom radu Turističke TK govore i mnoga priznanja odi prirodnog kojih posebnonaslijeđa treba istaknuti Zlatne turističke ruže. Ova prestižna iz oblasti trinaest općina Tuzlanskog kantona.nagrada O kvalitetnom turizma je Turističku zajednicu TK svrstala u red najbolje turističke zajednice u Bosni i radu Turističke zajednice TK govore i mnoga priznanja od kojih posebno Hercegovini. treba istaknuti Zlatne turističke ruže. Ova Flora prestižna oblasti Tuzlanski kanton krase prirodna i kulturna naslijeđa. i fauna,nagrada termalna iiz miniralna izvorišta, prirodna i vještačka jezera, bogato kulturno-historijsko naslijeđe... su razlozi da ove turizma je Turističku zajednicu TK svrstala u red najbolje turističke prostore posjetite i da se na ovim prostorima ugodno osjećate. Sačuvana priroda i geografska zajednice u Bosni i Hercegovini. raznolikost predstavljaju vrijedne resurse. Netaknute šume, izvorski kapaciteti za lov i ribolov, mnoge pećine, jezera: Snježnica, Modrac, Hazna, Vidara, Bašigovačko jezero, Tuzlanski kanton krase prirodna i kulturna naslijeđa. Flora i fauna, planina Konjuh sa planinsko-rekreativnim centrima su interesantna odredišta za sve koji vole odmor, lov, ribolov i rekreaciju. termalna i miniralna izvorišta, prirodna i vještačka jezera, bogato kulturnoTuzlanski kanton obiluje građevinama raznih Srednjovjekovni grad historijsko naslijeđe... su razloziiz da ovehistorijskih prostoreperioda. posjetite i da se na ovim Srebrenik, Kula Gradačac, Soko, Teočak..., kao i brojne nekropole stećaka širom ovih prostorima ugodno osjećate. raznolikost prostora, svjedoci su burne historije. Sačuvana Uz tvrđave priroda i stećke iidugeografska i drugi tragovi minulih civilizacija. Gradić Puračić je zasebna atrakcija ovih prostora. predstavljaju vrijedne resurse. Netaknute šume, izvorski kapaciteti za Tuzlai jeribolov, jedno od mnoge najstarijihpećine, naselja ujezera: Evropi saSnježnica, kontinuitetomModrac, življenja. U Tuzli suVidara, jedina lov Hazna, slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog mora. O tom tragu i minulim vremenima Bašigovačko planina sanaseljem. planinsko-rekreativnim centrima svjedoče: Soni trg ijezero, Arheološki park saKonjuh sojeničkim Tuzla ima Gornju Tuzlu, Slanu Banju, Kapiju, Panonicu, Ismeta i Mešu, Ilinčicu, dvanaest fontana i trgova, građevine iz su interesantna odredišta za sve koji vole odmor, lov, ribolov i rekreaciju. minulih vremena, kao i najdužu pješačku zonu u Bosni i Hercegovini. Tuzlanski kanton obiluje građevinama iz raznih historijskih perioda. Srednjovjekovni grad Srebrenik, Kula Gradačac, Soko, Teočak..., kao i brojne nekropole stećaka širom ovih prostora, svjedoci su burne historije. Uz tvrđave i stećke idu i drugi tragovi minulih civilizacija. Gradić Puračić je zasebna atrakcija ovih prostora. Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. U Tuzli su jedina slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog mora. O tom tragu i minulim vremenima svjedoče: Soni trg i Arheološki park sa sojeničkim naseljem. Tuzla ima Gornju Tuzlu, Slanu Banju, Kapiju, Panonicu, Ismeta i Mešu, Ilinčicu, dvanaest fontana i trgova, građevine iz minulih vremena, kao i najdužu pješačku zonu u Bosni i Hercegovini. Panonska jezera 265 Tuzlanski kanton poznat je kao voćarski kraj. Proizvodnju i preradu voća prate „Dani jagodastog voća“ u Čeliću, Sajam šljive u Gradačcu. Panonska jezera Tuzlanski kanton poznat je kao voćarski kraj. Proizvodnju i preradu voća prate „Dani jagodastog voća“ u Čeliću, Sajam šljive u Gradačcu. Tuzlanski kanton ima mogućnosti za razvoj raznih oblika turizma: ruralnog, vjerskog, izletničkog, kulturnog, zdravstvenog, lovnog, ribolovnog, planinskog, kongresnog, manifestacijskog... Tuzlanski kanton ima brojne hotele, motele, pansione, restorane i druge ugostiteljske objekte u kojima se pripremaju domaći specijaliteti: tradicionalna jela sa roštilja, ćevapi, ražnjići, sudžukice, kuhana jela, sagandolma, begova čorba, šiš ćevap, bamja, pita, baklava, tufahija, hurmašica... A, kad sve ovo prati etno muzika i sevdalika ( kao turistički proizvod), eto razloga da dođete, pamtite i ponovo dođete u Tuzlanski kanton. Dobri ljudi, Dobri, dobri Bošnjani, dobri domaćaini-otvaraju i kuću i dušu putnicima-namjernicima, i ne pitaju za vjeru i naciju. I zato: dobro došli, wellcome, willkommen.... Turistička zajednica Tuzlanskog Kantona - Bosna i Hercegovina; Ul. Muftije ef. Kurta 1; 75000 Tuzla; Bosna i Hercegovina; Tel. ++387 (35) 228 800; fax. ++387 (35) 228 799 e-mail : [email protected] žiro računi: Raiffeisen bank Tuzla br : 1610250002530098. 266 Zbornik radova . 267
Similar documents
predavanje 8 - Visoka turistička škola
ostvaruju profit. Zato se u pojedinim sredinama
ekonomski uspeh organizovanja konferencije pre
ocenjuje na osnovu efekata koji su ostvareni po
drugim osnovama (potrošnja delegata u destinaciji,
zap...
OVDE - eKapija
Srbiju. U tom trenutku, preporuka je bila jako važna da stranci ne bi počeli da otkazuju putovanja, što bi se veoma negativno
odrazilo na devizni priliv od turizma.
- U dobre konačne rezultate post...
