KUDA HARE

Transcription

KUDA HARE
REPÙBLICA DEMOCRÀTICA DE
TIMOR-LESTE
MINISTÈRIU AGRICULTURA E PESKA
KUDA HARE
TUIR PRATIKA AGRIKULTURA DIAK
Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Prodús ho tulun finansiál husi
Uniaun Europeia
Ekipa Produsaun
Responsabiliza ba kontiudu
Ministériu Agrikultura e Peska (MAP)
Diresaun Nasionál Apoiu ba Dezenvolvimentu Komunitária
Agríkola no Diresaun Nasionál Produsaun Agrikultura e
Hortikultura iha Ministériu Agrikultura e Peska
Públika dahuluk Dezembru 2013
Renúnsia
Dokumentu nee prodús ho tulun finansiál husi Uniaun
Europeia. Opiniaun sira ne´ebe temi iha dokumentu ne´e la
reprezenta opiniaun ofisiál husi Uniaun Europeia.
Introdusaun
Hare (Oryza sativa L.) sai hanesan ai-horis ne’ebe maka
importante ba populasaun Timor-Leste tomak depois de
batar, fehuk, ai-farina, talas nsst. Maibe médiu produsaun
hare durante tinan 5 ikus mai indika 2.5 ton kada ektare
deit. Tanba ne’e Timor-leste tinan-tinan tenke importa fós
husi rai liur (Vietnam,Thailandia) purvolta 65.000 tonelades. Maske ita hatene katak ita iha area potensia ba
natar maiz ou menus 71.258 ha.
Kultivasaun hare ne’ebe sei uza sistema tradisional bele
afeta ba produtividade no produsaun hare nian. Agrikultor
sira dala barak la tau importansia ba fini ne’ebe diak, fila
rai ho diak, prepara viveiros ho diak, hamos du’ut ho
di’ak, kontrola peste no moras ne’ebe di’ak no sistema
irrigasaun ne’ebe apropriadu ba natar. Nune’e mos agrikultor sira ladun fo atensaun ba tempu atu halo kolleita
no halot hare ne’ebe diak bainhira halo kolleita hotu. Husi
ha-halok sira ne’e sei la tulun agrikultor sira atu hasa’e
produsaun no rendimentu ne’ebe diak. Haré ba produtividade ne’ebe sei menus, difisil mai ita hodi bele alkansa
ita nia tarjetu hodi bele prodús no fornese rasik fós ba
sustenta ita nia populasaun iha teritoriu Timor-Leste tomak.
Ho problemas hirak iha leten maka PAD (Pratika Agrikultura Diak) ne’e dezeña ho intensaun atu fasilita servisu
estensaun agrikola no natar-nain sira atu hasa’e produsaun hare nian tanba PAD nudar teknolojia kultivu ne’ebe
inovativu, redus kustu produsaun no habelun-an ho ambiente. Nune’e aliende tulun hasa’e produsaun, mos sei
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 1
fo rendimentu ne’ebe as liu ba natar-nain sira no la estraga ambiente. Demostrasaun pilotu (DEMPLOT) ne’ebe
dezeña ona tuir modelu PAD sei sai fatin fahe matenek
no bele tulun natar-nain sira hodi implementa prátika kultivasaun hare ne’ebe di’ak liu.
2 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Prepasaun rai
Objetivu:
Hadia ou prepara struktura rai ho diak hanesan media nebe diak antes atu kuda hare.
Halo dodok du’ut no nia musan ne´ebe iha natar laran (Composting).
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 3
Oin sa prepara rai ho diak:
Molok fila ita tenke hoban maiz ou menus semana 2.
Fila rai bele uza trator, karau ou kuda.
Fila rai ho nia klean minimu 20cm no maximu 30cm.
Fila rai dala 2, fila primeiru hoban hela semana 2 depois grade, hatetuk no halo drainaze.
Depois de grade no hatetuk natar pronto atu kuda
hare oan.
Preparasaun rai ne’ebe diak sei sai media
moris ba hare ne’ebe diak mos!
4 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Selesaun fini
Objetivu:
Atu hetan fini ne’ebe ho jerminasaun as minimu 80%.
Oin sa halo selesaun fini ho diak:
Foti hare fini ka variedade ne´ebe atu uza husi rai
fatin ka armajen ne´ebe seguru no hatene nia variedade.
Tau be ne´ebe mos iha balde ho volume ¾.
Hatama fini ba balde ne´ebe ense ona be.
Kedok fini ho liman hasai fini ne´ebe namlele.
Uza fini ne´ebe mout iha balde laran.
Hoban fini ne’e iha be mos ho durasaun oras 24 depois falun ho hena/saka bokon durante oras 24 (to’o
nia jermina).
Halo selesaun fini tuir PAD sei garante jerminasaun hare musan ne’ebe as!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 5
Prepara viveiru (Biti/ Bandeiza)
Objetivu:
Hamenus gastus (fini menus, menus tempo).
La fokit maibe foti deit ba kuda kedas.
La hakotu hare nia abut no la halo trauma ba hare
oan.
6 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa prepara viveiru:
Sukat natar nia luan (ho pasus ka GPS, Meter roll).
Hoban fini ne’e iha be mos ho durasaun oras 24 depois falun ho hena/saka bokon durante oras 24 (to’o
nia jermina).
Prepara material atu halo viveiru.
Halo viveiru.
Kari fini ba fatin viveiru.
Taka viveru ho hudi tahan ka seluk-seluk.
Manutensaun ba hare oan iha viveiru.
Prepara viveiru ho modelu biti ou bandeiza
sei reduz kustu,fasil atu fokit, no halo hare
oan forte liu tamba abut la kotu!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 7
Transplanta hare oan
Objetivu:
Kria hare oan atu
bele fo oan barak.
Prevene kompetisaun
entre hare oan.
8 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa transplanta hare oan ne´ebe diak:
Halo tali nia fukun (tuir medidas) ou Xaplak ho distansia kuda.
Hatetuk rai iha natar laran no halo drainazen.
Foti hare oan husi viveiros.
Dada tali ou xaplak tuir medidas nebe presisa.
Kuda hare oan hun ida-ida tuir liña tali ou xaplak
nian.
Kuda hare oan nurak ho idade loron 8-14 depois de
viveiru.
Kuda hikas hare oan ne´ebe karik mate semana ida
depois de kuda ho hare oan hun 1 kada koak.
Kuda hare hun ida kada rai koak, kuda hare
oan nurak, tuir linha no distansia sei hetan
hare oan forte no fo oan barak liu!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 9
Hamos du´ut
Objetivu:
Hare oan labele iha kompetisaun ho du’ut fuik.
Halo rai mamar para hare abut bele buka nutrisaun
barak liu.
Prevene peste no moras.
10 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa hamos du´ut ho diak:
Hamenus bee to’o 2 cm.
Dudu uza makina/landak hamos du’ut.
Dudu tuir linha ne’ebe iha to’o du’ut mos no rai
mamar.
Diak liu hamos du’ut dala 2,tamba sei halo
ita boot nia natar livre husi du’ut fuik halo
rai mamar, no halo hare fo oan barak liu!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 11
Aplika adubu
Objetivu:
Hadia strutura rai no aumenta nutrisaun rai.
Oinsa aplika adubu:
Kuda hare bele uza adubus organiku no kimiku.
Tipu adubus organiku mak hanesan kompos, adubus matak no seluk-seluk tan.
Hili Hare Klobar sa
nulu husi natar laran arbiru deit, depois kaer tahan
ne´ebe aas liu no
kompara nia Kor
ho Kor ne´ebe iha
TKT.
12 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Tipu adubus kimiku mak
hanesan Urea, KCL, SP36
no seluk-seluk tan.
Aplika adubus tuir rekomendasaun Estensionista
Agrikola no Tabela Kor
Tahan (TKT).
Tipu adubu
Tempu aplika
Dosis/Sasukat
Minimum / Maximum
Urea
Bazeia ba TKT
TSP
Antes kuda
KCL
50% aplika hamutuk ho
SP36
50% aplika iha loron 30-40
depois de kuda
33 kg/ha 100 kg/ha
42 kg/ha
75kg/ha
29 kg/ha
50 kg/ha
Uza adubus ho dosis ne’ebe loos, tempo
ne’ebe loos, no métodu ne’ebe diak sei
halo ita boot nia hare buras liu no hetan produsaun as!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 13
Kontrola pesti no moras
Objetivu:
Prevene hare oan hetan estragus husi peste no mo
ras.
Atu halo hare oan saudavel liu, hodi produz hare
musan barak.
14 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa aplika:
Kontrola pesti no moras tenke bazeia ba JPI
(jestaun Pesti Integradu).
Kontrola pesti no moras bele uza pestisida organiku
no kimiku.
Aplika pestisida kimiku bazeia ba label no tenke tuir
rekomendasaun Estensionista Agrikola.
Aplika pestisida kimiku hanesan alternativa ikus liu iha ita nia esforso tomak!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 15
Kolleita
Objetivu:
Atu garante hare musan nia kualidade diak nafatin
to’o ita halo’ot iha uma.
Minimiza hare musan monu barak liu iha natar laran.
16 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa halo kolleita ho diak:
Kolleita iha kadar bee ne´ebe pas (20 – 25 %).
Baku/sama kedas depois koa ho maneira ne´ebe
los.
Hamos/haliri ho maneira ne´ebe proprio.
Habai iha temperature ne´ebe pas atu hetan kadar
bokon nebe pas.
Rai iha fatin ne´ebe seguru.
Dulas ho efisiente.
Kolleita hare tuir PAD sei reduz hare
musan lakon iha natar laran no asegura
kualidade hare!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 17
Poz kolleita
Objetivu:
Atu garante kualidade hare ba tempo ne’ebe naruk.
Prevene estragus husi peste no moras.
18 - Hodi hasa´e produsaun hare no rendementu familia nian
Oinsa rai hare diak:
Haliri ka hamos ona husi du’ut musan ka foer sira
seluk.
Livre husi peste ka moras.
Habai maran ona ho nia kadar bee 14 %.
Rai iha fatin ne´ebe seguru.
Dulas ho efisiente.
Halo’ot hare tuir PAD sei garante ita boot
sira nia kualidade hare ba tempu naruk!
Kuda Hare tuir Praktika Agrikultura Diak - 19
Hare (Oryza Sativa) hanesan
komodidade
aihán
ne’ebé
importante ba Timor-Leste no oras
ne’e sai hanesan aihán importante
ba maioria populasaun TimorLeste. Tanba ita hotu hatene katak
maske ita nia populasaun iha
aihán seluk hanesan aifarina,
batar, fehuk, talas no seluk tan,
maibé kuandu sira la hán etu sira
sempre dehán katak sidauk hán.
Maibe produsaun hare iha TimorLeste sei menus husi 2.50 ton
kada hektar. Tanba ne’e Timorleste tinan-tinan tenke importa fós
husi
Vietnam,
Tailandia
no
Indonesia hodi garanti ai-han iha
rai laran. Ho kondisaun sira
hanesan ne’e halo ita presiza duni
alternativa ruma hodi tulun hasa’e
produsaun hare nian.
PAD nu’udar modelu prátika
kultivasaun hare nian ne’ebé
simplifika ona husi MAP atu uza
manajementu integradu, komesa
husi hatama be ba natar to’o
armajenamentu ne’ebe di’ak atu
garanti
produtividade
no
produsaun hare in Timor-Leste.