Klasa: UP/I 030-02/2006-01/20 Urbroj: 580-02-08-64-258

Klasa: UP/I 030-02/2006-01/20
Urbroj: 580-02-08-64-258
Zagreb, 30. prosinca 2008.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članaka 34. i 57. točke 3. Zakona o zaštiti
tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03) te članka 202. Zakona o općem
upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 103/96), u upravnom postupku
utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom
vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu,
Ulica grada Vukovara 282 i protiv poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., sa sjedištem u
Zagrebu, Listopadska 2, pokrenutom po zahtjevu Servisne radionice sekcije autostruke
obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića
28-30, zastupane po Miljenku Kardumu, predsjedniku ceha, temeljem odluke Vijeća za
zaštitu tržišnog natjecanja, sa 5. sjednice, održane 30. prosinca 2008., donosi sljedeće
RJEŠENJE
I.
Odbija se zahtjev Servisnih radionica sekcije autostruke obrtničke komore
Splitsko-dalmatinske županije za utvrđivanjem ograničavanja tržišnog natjecanja
zlouporabom vladajućeg položaja na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja
od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila na području
Splitsko-dalmatinske županije i s njima povezanim tržištima isplate štete i
servisiranja motornih vozila, u smislu članka 16. Zakona o zaštiti tržišnog
natjecanja, protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje
d.d., kao na zakonu neosnovan.
II.
Servisne radionice sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske
županije, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 28-30, dužne su platiti upravnu
pristojbu u iznosu 5.050,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike
Hrvatske.
Rok izvršenja: osam (8) dana od dana dostave ovoga rješenja.
III.
Odbija se zahtjev T. M., punomoćnice podnositelja zahtjeva, za naknadom
troškova postupka zbog nepodnošenja odgovarajućeg zahtjeva u roku
određenom raspravnim zaključkom od 3. prosinca 2008.
IV.
Odbija se zahtjev N. Č., punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d., za naknadom troškova postupka zbog nepodnošenja
odgovarajućeg zahtjeva u roku određenom raspravnim zaključkom od 3. prosinca
2008.
V.
Ovo rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama».
Obrazloženje
1. Zahtjev za utvrđivanjem sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja
zlouporabom vladajućeg položaja
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je17. ožujka 2006. zahtjev
Servisnih radionica sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, sa
sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 28-30, zastupane po Miljenku Kardumu, predsjedniku
ceha (dalje: Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije), za utvrđivanjem sprječavanja,
ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282,
zastupanog po Radoslavu Pavloviću, predsjedniku Uprave, (dalje: Euroherc osiguranje d.d.) i
poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Listopadska 2, zastupanog
po Sanji Čorić, predsjednici Uprave, (dalje: Jadransko osiguranje d.d.).
Iz zahtjeva podnositelja, u bitnome, proizlazi da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d., kao osiguravatelji, narušavaju tržišno natjecanje zlouporabom
vladajućeg položaja na tržištu servisiranja i popravaka motornih vozila na području Splitskodalmatinske županije na koje imaju izravan utjecaj, jer su na tržištu osiguranja od
automobilske odgovornosti Splitsko-dalmatinske županije prisutni sa 70 posto udjela, a više
od 80 posto naknada za izvršene radove u servisnim radionicama isplaćuje se na teret
osiguravajućih društava temeljem polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
i polica kasko osiguranja cestovnih vozila. Sukladno navodima podnositelja zahtjeva,
zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje
d.d. očituje se kao primjenjivanje nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim
poduzetnicima, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. Zakona o zaštiti tržišnog
natjecanja («Narodne novine», broj: 122/03; dalje: ZZTN) i to isključivanjem s tržišta
servisera i radionica s kojima nemaju sklopljene posebne sporazume. Po mišljenju
podnositelja, rečeni poduzetnici zastrašuju oštećenike, tj. vlasnike vozila, prijetnjama da ih
neće obeštetiti ukoliko postupe protivno njihovim uputama te pojedine servisne radionice
prisiljavaju da cesijama preuzmu naplatu realizacija štete čime ih dodatno financijski
opterećuju, uz nepoznate rokove plaćanja. Uz zahtjev od 17. ožujka 2006. dostavljena je
tablica koja sadrži popis, datume i iznose izlaznih računa poduzetnika autoservisa AS Teo
prema poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., od 01.01.2005.
do 31.12.2005., te od 01.01.2004. do 31.12. 2004., neovjereno, odnosno izvodi s izlaznim
računima Autoradionice Tičinović prema Euroherc osiguranju d.d., isto za razdoblje od
01.01.2004. do 31.12.2004. i od 01.01.2005. do 31.12.2005. i popis tridesetčetiri (34)
autoservisa s vlastoručnim potpisom vlasnika servisa, bez pečata i ovjere.
2. Primijenjeni propisi
Agencija je u provedbi predmetnog postupka primijenila odredbe Zakona o zaštiti tržišnog
natjecanja («Narodne novine», broj 122/03, dalje: ZZTN) i podzakonske akte kojima se
detaljnije uređuju instituti predviđeni odredbama toga zakona, i to: Uredbu o načinu
utvrđivanja mjerodavnog tržišta («Narodne novine», broj 51/04, dalje: Uredba o
mjerodavnom tržištu), te odredbe Zakona o općem upravnom postupku («Narodne novine»,
broj 53/91 i 106/93, dalje: ZoUP), kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred
Agencijom u dijelu koji nije propisan odredbama ZZTN.
U predmetnoj stvari riječ je o posebno uređenoj djelatnosti, pa je Agencija izvršila uvid u
odredbe Zakona o osiguranju («Narodne novine» broj 115/05), Zakona o obveznim
osiguranjima u prometu («Narodne novine» broj 115/05) i Pravilnika o registraciji vozila
2
(«Narodne novine» broj 05/05), koji uređuju predmetnu djelatnost, te odredbe Zakona o
obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08) i Zakona o trgovačkim društvima
(«Narodne novine» broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07 i 146/08)
3. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu
Agencija je, sukladno članku 37. točki 9. ZZTN, provela prethodno ispitivanje stanja na tržištu
prije donošenja odluke o pokretanju postupka, u smislu članka 41. stavka 1. te članka 46.
ZZTN. Navedeno prethodno ispitivanje provedeno je u svrhu utvrđivanja Agencije postoje li u
konkretnom slučaju dostatni razlozi za pokretanje postupka utvrđivanja zlouporabe
vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.
na tržištu, koja se očituje kao primjenjivanje nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim
poduzetnicima, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. ZZTN.
Dopisima od 29. ožujka 2006. Agencija je poduzetnicima Jadransko osiguranje d.d. i
Euroherc osiguranje d.d. dostavila preslike zahtjeva podnositelja od 17. ožujka 2006., na
očitovanje.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. se podneskom od 5. travnja 2006. očitovao na navode
iz zahtjeva protiveći im se u cijelosti. Obrazložio je kako, kao osiguravatelj, nije ni korisnik niti
davatelj usluga autoservisa, te se stoga tržišni udjel na tržištu osiguranja ne može smatrati
vladajućim položajem na tržištu usluga autoservisa. Također, naveo je kako se stvarna
cijena radnog sata servisa utvrđuje ponudama za konkretan popravak na tržištu. U svezi s
različitim postupanjem prema pojedinim serviserima, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d.
istaknuo je kako je potpuno istovjetno postupanje kad se vozilo popravlja u servisu s kojim
nije potpisao ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji. Jedina razlika u postupanju je u činjenici
da vlasnik vozila najčešće ne može preuzeti vozilo dok poduzetnik Euroherc osiguranje d.d.
ne podmiri račun. U svakom slučaju, račun uvijek glasi na ime oštećenika, tj. vlasnika vozila.
Nadalje, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. navodi kako se kompletan tržišni odnos u
provođenju osiguranja odvija između osiguranika i osiguravatelja. Po nastanku štetnog
događaja, osiguravatelj je dužan osiguraniku (oštećeniku) namiriti štetu isplatom u novcu ili
dovođenjem predmeta osiguranja u prvobitno stanje. Izbor autoservisa u kojemu će popraviti
vozilo u cijelosti je na oštećeniku, a hoće li cijena biti isplaćena izravno oštećeniku ili u
njegovo ime i za njegov račun nekom trećem, ovisi o oštećeniku i ne utječe na njihov
međusobni odnos.
Prema navodima poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., osiguravatelji su zainteresirani pratiti
popravak vozila i proces kalkulacije cijene kako se ne bi dogodile manipulacije glede
naknadno utvrđenih oštećenja, ali ta okolnost ih ne uključuje na tržište usluga autoservisa ni
kao korisnika niti kao pružatelja usluga.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d osporio je navode zahtjeva podnositelja podneskom od
6. travnja 2006. U svezi sa spornim postupanjem, obrazložio je kako isti ne utječe na tržište
servisiranja i popravka motornih vozila, već da na navedeno tržište utječu oštećenici kao
naručitelji radova.
Dopisom od 11. svibnja 2006. Agencija je zatražila očitovanje podnositelja zahtjeva na
podnesak poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 4. travnja 2006. i podnesak poduzetnika
Jadransko osiguranje d.d. od 5. travnja 2006., te dostavu preslika ugovora koje serviseri na
području Splitsko-dalmatinske županije imaju sa osiguravajućim društvima, podatak o tome
koliki je iznos troškova koje su serviseri imali prilikom servisa i popravka motornih vozila, kao
i iznos troškova koji su osiguravajuća društva priznala kao trošak, odnosno druge isprave i
dokaze koji potvrđuju navode iz zahtjeva podnositelja za pokretanje postupka.
3
Dopisom od 11. svibnja 2006. Agencija je zatražila od Hrvatskog ureda za osiguranje
dostavu izvješća «Društva za osiguranje i reosiguranje u Republici Hrvatskoj» za 2005.
godinu, te «Izvješće o poslovanju društava za osiguranje u obveznom osiguranju od
automobilske odgovornosti u 2005.»
Podneskom od 19. lipnja 2006. Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije dopunjuju
zahtjev navodeći kako se zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje
d.d. i Jadransko osiguranje d.d. očituje i na način da osiguravajuća društva vrše isplatu štete
u vidu nagodbi koje su manje i do 60 posto od realne cijene, te određuju normu i cijenu sata
rada, umjesto da koriste jedinstveni sustav mjerila za izradu izvida i kalkulacija šteta, kao i da
stupaju na tržište usluga autoservisa usmjeravanjem oštećenika u određene servise. U istom
podnesku, podnositelj zahtjeva također navodi kako osiguravatelji izvide štete ne izdaju u
zakonskom roku od 24 sata, već isključivo na zahtjev stranke koja je ustrajna da popravi
vozilo u servisu koji sama odabere. Uz dopunjen zahtjev, Agenciji je dostavljen i komplet
izlaznog računa i izvida štete za jedan štetni slučaj, primjer računa na kojem je iznos
smanjen od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., te
preslike ugovora o cesiji kojim se cjelokupno potraživanje oštećenika prema osiguravatelju
prenosi na servisera.
Dopisima od 18. srpnja 2006. Agencija je, u smislu članka 37. točke 8. i 9. ZZTN, radi
utvrđivanja činjeničnog stanja na konkretnom tržištu, zatražila od poduzetnika protiv kojih je
podnesen zahtjev, ali i od slijedećih poduzetnika: Allianz Zagreb d.d., sa sjedištem u
Zagrebu, Selska cesta 136-138 (dalje: Allianz Zagreb d.d.), Osiguranje Helios d.d., sa
sjedištem u Zagrebu, Poljička ulica 5 (dalje: Osiguranje Helios d.d.), Osiguranje Zagreb d.d.,
sa sjedištem u Zagrebu, Ožegovićeva 16 (dalje: Osiguranje Zagreb d.d.), Sunce osiguranje
d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Braće Domany 6 (dalje: Sunce osiguranje d.d.), Uniqa
osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 106 (dalje: Uniqa osiguranje d.d.),
Croatia osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska 22 (dalje: Croatia osiguranje
d.d.), Grawe Hrvatska d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 5 (dalje: Grawe
Hrvatska d.d.), Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d., sa sjedištem u Rijeci, Osječka 46
(Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d.), Triglav osiguranje d.d., sa sjedištem u Rijeci,
Erazma Barčića 3 (dalje: Triglav osiguranje d.d.) i Generali osiguranje d.d., sa sjedištem u
Zagrebu, Zavrtnica 17 (dalje: Generali osiguranje d.d.), dostavu slijedećeg:
-
-
-
podatka o ukupno zaračunatoj bruto premiji putem obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije,
podatka o ukupno zaračunatoj bruto premiji putem kasko osiguranja cestovnih vozila
u 2005. godini i podatka o ukupnom broju izdanih polica obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti u 2005. godini, oba zatražena podatka na području
Splitsko-dalmatinske županije,
podatka o ukupnom broju izdanih polica kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005.
godini na području Splitsko-dalmatinske županije,
likvidiranog iznosa šteta, koji se odnosi samo na popravak motornih vozila (bez
obzira je li šteta riješena po računu servisera ili nagodbom), s osnove obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti u 2005. godini na području Splitskodalmatinske županije, te
likvidiranog iznosa šteta, koji se odnosi samo na popravak motornih vozila (bez
obzira je li šteta riješena po računu servisera ili nagodbom), s osnove kasko
osiguranja cestovnih vozila u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije.
Sve podatke zatražene dopisima Agencije od 18. srpnja 2006., navedeni poduzetnici su
dostavili u razdoblju od 27. srpnja 2006. do 29. studenoga 2007.
Budući da se zahtjev podnositelja za pokretanje postupka odnosi na prava i obveze više
stranaka i temelji se na istom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, Agencija je
4
sukladno odredbi članka 127. stavka 1. i 3. Zakona o općem upravnom postupku («Narodne
novine», broj 53/91 i 103/96, dalje: ZoUP), 19. listopada 2006., donijela zaključak klase: UP/I
030-02/2006-01/20, urbroja: 580-02-06-44-41, o spajanju upravnih stvari utvrđivanja
sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg
položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.
u jedinstveni postupak.
Agencija je tijekom prethodnog ispitivanja stanja na tržištu utvrdila da je, u konkretnom
slučaju, riječ o poduzetnicima koji se, sukladno članku 15. stavku 1. i 3. ZZTN, nalaze u
vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi
obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih
vozila na području Splitsko- dalmatinske županije, odnosno da postoji mogućnost utjecaja
osiguravajućih društava na tržište servisiranja motornih vozila prilikom likvidacije i isplate
štete, a očitovanja dostavljena od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d. na navode podnositelja nisu ocijenjena kao dostatni dokazi iz kojih bi
nesporno proizlazila ekonomska opravdanost u zahtjevu navedenog postupanja prema
serviserima. Stoga je 19. listopada 2006., temeljem članka 46. ZZTN, na zahtjev
podnositelja, Agencija donijela zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječavanja,
ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.
i Jadransko osiguranje d.d., članova koncerna Agram, radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg
položaja tih poduzetnika, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 1., 3. i 4. ZZTN.
Zaključkom o pokretanju postupka od 19. listopada 2006. Agencija je poduzetnicima
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. naložila dostavu podataka zatraženih
dopisom Agencije od 18. srpnja 2006., samo za Splitsko-dalmatinsku županiju, a ukoliko
zatražene podatke nije moguće odrediti samo za spomenutu županiju, tada dostavu njihove
procjene zatraženih podataka. Također, naložena im je dostava preslike ugovora sklopljenih
između poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. i servisera na području Splitsko-dalmatinske
županije, odnosno preslike ugovora sklopljenih između poduzetnika Jadransko osiguranje
d.d. i servisera na području Splitsko-dalmatinske županije.
Istim zaključkom, Servisnim radionicama Splitsko-dalmatinske županije naloženo je da
Agenciji dostave ovjerene preslike ugovora koje su serviseri s područja Splitsko dalmatinske županije sklopili s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d., dvadeset (20) kompleta izvida štete i računa za pojedinačne servisere za
2005. godinu, na kojem su vidljivi ispravci od strane osiguravatelja Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d., u smislu nepriznavanja cijene sata rada ili nepriznavanja
prikazanih sati rada; ukupan neto iznos svih izlaznih računa koje su u 2004. i 2005. godini
(vezano za štetne slučajeve) ispostavili serviseri koji imaju sklopljene ugovore s
poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., za svakog pojedinačnog
servisera po osiguravatelju; ukupan neto iznos svih izlaznih računa koje su u 2004. i 2005.
godini (vezano za štetne slučajeve) ispostavili serviseri koji nemaju sklopljene ugovore s
poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., a nemaju ugovor s
osiguravateljem, za svakog pojedinačnog servisera po osiguravatelju; dodatnu
dokumentaciju i brojčane podatke kojima dokazuju svoje tvrdnje.
4. Posebni ispitni postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnom tržištu
U podnesku od 13. studenoga 2006., kojim se očitovao na zaključak Agencije o pokretanju
postupka, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je ostao kod svojih ranijih navoda iz
podnesaka od 5. travnja 2006. i 2. kolovoza 2006., odnosno osporio je postojanje tržišta
isplate i likvidacije šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila, pozivajući se na odredbu članka 921. Zakona o
5
obveznim odnosima («Narodne novine», broj: 35/05, dalje: ZOO) koja propisuje da se
ugovorom o osiguranju, osiguravatelj obvezuje ugovaratelju osiguranja, isplatiti osiguraniku ili
korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se
obvezuje osiguravatelju platiti premiju osiguranja. Navedeni poduzetnik tvrdi da se
osiguravatelji na tržištu natječu isključivo u prodaji polica osiguranja. Istaknuo je kako je
likvidacija štete nastavak ugovora o osiguranju, te da osiguravatelj ne može birati kome će
likvidirati štetu, a oštećenici ne mogu birati osiguravatelja kod kojega će štetu naplatiti. Uz
navedeni podnesak, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je dostavio preslike pet (5)
Sporazuma o izvansudskoj nagodbi, sklopljenih između poduzetnika Euroherc osiguranje
d.d. i oštećenika, kojima je ugovorena isplata iznosa naknade štete na račun izvođača
radova (autoservisa) te presliku Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, broj: 02-05-108, koji
je sklopljen 10. lipnja 2003., između poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Podružnica
Zagreb i poduzetnika ***.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. je podneskom od 13. studenoga 2006. potvrdio svoje
ranije navode te je naglasio kako nema sklopljenih ugovora sa serviserima na području
Splitsko-dalmatinske županije, odnosno da je serviserima ponudio sklapanje ugovora, ali
nijedan nije pristao. Pojasnio je kako je dio koji je isplaćen za materijalne štete izravno
serviserima, plaćen isključivo po punomoći oštećenika. Uz ovaj podnesak, dostavljena je
preslika jednog Sporazuma o izvansudskoj nagodbi, sklopljenog između poduzetnika
Jadransko osiguranje d.d., podružnica Zagreb i oštećenika, kojemu je priložena preslika
punomoći oštećenika kojom ovlašćuje poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. da izvrši
isplatu štete izravno izvođaču radova, te preslika internog naloga za jednokratnu isplatu po
navedenoj šteti.
Dana 24. studenoga 2006. Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije su dostavile
Agenciji bjanko primjerak Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji te slijedeće izjave servisera:
• Izjava Ante Tičinovića. od 23. studenoga 2006., s pečatom obrta za trgovinu i
autoradionice Tičinović kojom izjavljuje da Euroherc osiguranje d.d. zastrašuje
stranke i ne dozvoljava im popravak vozila u autoradionici Tičinović.
• Izjava Ive Tičinović, od 6. studenoga 2006., kojom potvrđuje da je prilikom oštećenja
svog auta Nenad Pavlinović iz Splita odlučio popraviti svoje vozilo u Auto radionici
Tičinović, ali zbog izričite zabrane, od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.,
automobil je bio odvezen u drugi servis bez ikakvog objašnjenja.
• Izjava Ivice Maleša vlasnika Autoservisa Uno iz Kaštela Starog, od 21. studenoga
2006., kojom je izjavio da mu je uskraćeno pravo na rad zbog prijetnji i pritisaka
poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. prema strankama.
• Izjava Vlade Perica, vlasnik servisa i trgovine «Auto-Perica» iz Kaštel Lukšića, od 22.
studenoga 2006., kojom izjavljuje da djelatnici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.
vrše verbalni pritisak na oštećenike i preporučuju im «povlaštene» radionice, jer «u
protivnom će biti problema oko naplate štete» te da neovlašteno i nestručno umanjuju
normative rada i materijala.
• Izjava Marijana i Ivana Knezovića, vlasnika Auto servisa Knezović iz Splita, od 23.
studenoga 2006., kojom izjavljuju da dio radnika poduzetnika Euroherc osiguranje
d.d. vrši pritisak na njihove stranke da ne dolaze u njihov servis na popravak vozila,
te da im eventualni popravak neće biti isplaćen. Vozila usmjeravaju isključivo
«podobnim» kućama koje vrše prodaju vozila i prodaju njihovih polica.
• Izjava Denisa Škomrlja, vlasnika autolakirerskog obrta Brum iz Splita, od 8.
studenoga 2006., kojom navodi kako osiguravajuće kuće, ne navodeći koje,
usmjeravaju oštećenike u povlaštene radionice.
• Izjava Mirka Vukorepe, vlasnika Autolimarskog i autolakirerskog obrta Vukorepa iz
Solina, bez naznake dana kada je izjava dana, kojom izjavljuje da procjenitelji
Euroherca upućuju njegove stranke u druge autoservise koji i prodaju vozila,
odvraćajući ih od popravka u njegovoj radionici, govoreći im da im u tom slučaju šteta
6
neće biti isplaćena, te da su mu čak tri puta dignuli vozila vučnom službom iz
radionice i odvezli ih na popravak u druge radionice.
Uz navedene izjave servisera, dostavljene su i tri izjave klijenata nekih od prethodno
pobrojanih servisera:
•
•
•
Izjava Ivana Žure iz Splita, Trondeheimska 21, od 6. studenoga 2006., kojom
izjavljuje da je od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. dobio izravnu zabranu
za popravak štete na svom vozilu u Auto-radionici Tičinović u Splitu, te je izravno
ucjenjivan da mu šteta uopće neće biti isplaćena ako ode u Auto radionicu Tičinović.
Izjava Stanka Aljinovića iz Žrnovice, Starčevićeva 20, od 22. studenoga 2006., čiji
potpis na izjavi je ovjeren po javnom bilježniku, kojom izjavljuje da je 6. lipnja 2006.
imao prometnu nezgodu u kojoj je na njegovo vozilo otraga naletjelo vozilo koje je
bilo osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. Navodi da je uredno otišao s
drugim vozačem prijaviti štetu i na procjenu, da se prema njemu sve korektno
postupalo do trenutka kada ga je procjenitelj upitao gdje će popraviti vozilo, a na
njegov odgovor da namjerava popraviti auto u autoservisu «Teo», procjenitelj ga je
pokušao odgovoriti i preporučio mu je Auto-kuću «Gašperov». Nakon što mu je
gospodin Aljinović rekao da ostaje pri svom, navodi da mu je procjenitelj rekao kako
je dužan upozoriti ga da će imati problema s izvršenjem i naplatom štete. Aljinović se
oglušio na upozorenja i vozilo predao u servis «As Teo» gdje je isto popravljeno i
sam Aljinović je podmirio račun popravka. S računom je potom otišao u Euroherc
osiguranje d.d. gdje mu je Emil Grubišić rekao da oni određuju gdje ima popraviti
vozilo i kada će platiti, a on će malo pričekati na plaćanje jer je popravio vozilo u AS
Teo. Na kraju izjave, Aljinović navodi da je uspio realizirati naplatu poslije dva
mjeseca kada je taj Grubišić bio na godišnjem odmoru, pa su kolege dale njegov
predmet na naplatu. Također, navodi da je u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d.
sreo i vrlo korektnih ljudi.
Izjava Augustina Gattina iz Splita, Matije Gupca 6, od 17. studenoga 2006., čiji potpis
na izjavi je ovjeren po javnom bilježniku, kojom izjavljuje da mu je Gordan Kraljević,
procjenitelj u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d., izričito zabranio da popravi
vozilo u autoservisu AS Teo, te mu je zaprijetio da ako u toj radionici izvrši popravak,
račun popravka štete neće biti priznat, kao i da ne može sam birati auto kuću za
popravak vozila kada trošak štete snosi poduzetnik Jadransko osiguranje d.d.,
odnosno da ne može popraviti auto kod servisa Teo jer je to stav uprave.
Dana 17. siječnja 2007. u predmetni spis je zaprimljena izjava Tea Perića, direktora
poduzetnika A.S. TEO d.o.o., sa sjedištem u Žrnovnici, Starčevićeva 153, kojom u bitnome
ponavlja dosadašnje tvrdnje podnositelja zahtjeva čiji je i sam član. Osobito navodi kako su
poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. preuzeli sve tehničkoispitne stanice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zlorabe svoj položaj i na način da sklapaju
ugovore o suradnji s auto-kućama među kojima su i Autokuća Kovačić, Autocommerce, Opel
Dalmacija, Autokuća Gašperov, Autokuća Fabjanac, Muše commerce, Auto Hrvatska, Auto
Davor Peugeot i drugi te na taj način auto-kuće zastupaju osiguravatelje kod osiguranja
vozila, odnosno prodaju njihove police osiguranja, a ovi im zauzvrat upućuju vozila na
popravak. Takvom suradnjom se isključuju s tržišta serviseri-obrtnici koji nemaju mogućnost
prodaje polica osiguranja. Dalje, navodi kako zaposlenici poduzetnika Euroherc osiguranje
d.d. i Jadransko osiguranje d.d. moraju upućivati vozila prvenstveno u autokuću Eurodaus
d.d. koja je u sastavu koncerna Agram, a «po cijenu otkaza» niti jedan auto ne smije otići na
popravak u A.S. Teo, Autoservis Tičinović, Autokuću Bosnić, Auto Centar Ivančić, Autoservis
Maleš. Također navodi da se oštećenicima, koji se unatoč uputama navedenih osiguratelja
odluče popraviti vozilo u «nepodobnim» radionicama, prijeti neplaćanjem računa budući da s
istima nemaju potpisan sporazum. «Obrada» klijenta ide do «otimanja» oštećenih automobila
iz servisnih radionica, bez nazočnosti ili pisanog pristanka klijenta koji je auto svojom voljom
doveo u tu radionicu. Ukoliko se ni na taj način ne uspije odgovoriti klijenta od popravka
7
vozila u «nepoželjnoj» radionici, tada servisne radionice, prema navodima Tea Perića,
pokušavaju zaštititi integritet klijenta i svoje pravo na rad te putem cesija preuzimaju nastale
štete, no ni ovjerene cesije nisu garancija plaćanja u «pristojnom « roku d 30-40 dana.
Dopisom od 18. siječnja 2007. Agencija je, u smislu članka 48. ZZTN, od poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d., zatražila dostavu ovjerenih preslika svih ugovora sklopljenih sa
serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije, podatke o poslovanju sa serviserima
s kojima nema sklopljene ugovore, očitovanje o kriterijima kojima su određene cijene sata
rada koje se pojedinim serviserima priznaju prilikom popravka motornih vozila, podatke o
cijenama sata rada servisera s kojima posluje, a s kojima nema sklopljen ugovor o suradnji
te očitovanje o razlozima uslijed kojih određene cijene sata rada nisu priznate pojedinim
serviserima, već su iste ispravljane i smanjivane na izlaznim računima za izvršeni popravak
po izvidu štete. Dopis istog sadržaja upućen je i poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. 18.
siječnja 2007.
Dopisom od 18. siječnja 2007. Agencija je od podnositelja zahtjeva zatražila dostavu pisanog
očitovanja o primjeni Eurotax softverskog programa od strane servisera na području Splitskodalmatinske županije, budući da je uvidom u preslike dostavljenih pojedinih računa Agencija
utvrdila da su cijene sata rada izračunate primjenom softverskog programa Eurotax bile niže
od cijene na računima servisera. Istim dopisom zatražena je i dostava možebitnih dokaza
koji upućuju na prisiljavanje pojedinih servisnih radionica da cesijama preuzmu naplatu
realizacije štete, te obrazloženje i dokaze za dodatno financijsko opterećenje servisera
uslijed preuzimanja naplate štete ugovorima o cesiji.
Podneskom od 31. siječnja 2007. poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. se očitovao kako
nema sklopljenih ugovora sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije, kako se
ne bavi određivanjem cijene radnog sata servisera, ne vodi evidenciju o cijenama sata rada
servisera, odnosno kako orijentacionu cijenu ukupnog popravka vozila izračunava
iskustvenim metodama, te kako nije važna cijena sata rada već ukupnog popravka. U prilogu
podneska je dostavljen popis servisera s područja Splitsko-dalmatinske županije, kojima je
Jadransko osiguranje d.d., po nalogu oštećenika, isplaćivao iznos cijene popravka
automobila u 2005. i 2006. godini.
U podnesku zaprimljenom u Agenciji 15. veljače 2007. poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. u
cijelosti ostaje kod navoda istaknutih u podnesku od 13. studenoga 2006. te navodi da je na
području Splitsko-dalmatinske županije sklopio pet (5) ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji
i to sa slijedećim poduzetnicima: ***, a spomenute ugovore je dostavio u privitku podneska.
Sukladno navedenim ugovorima serviser je dužan, u ime i za račun oštećenika, vozilo
popraviti poštujući popis iz izvida, odnosno serviser se obvezuje da će izvijestiti procjenitelja
ako utvrdi da ima još oštećenih dijelova koji potječu iz konkretnog štetnog događaja ili
dijelova koji su dotrajali i spadaju u kategoriju održavanja vozila. Međutim, procjenu o tome
ne može donositi serviser, već ovlašteni djelatnik osiguravatelja. Po izvršenom popravku,
serviser ispostavlja račun na ime vlasnika vozila, a ne na ime osiguravatelja. Ukoliko serviser
ispostavi račun protivno utvrđenjima iz izvida, djelatnik osiguravatelja potvrđuje do kojeg
iznosa osiguravatelj priznaje račun, jer popravke koje nisu obuhvaćene osnovnim i
dopunskim izvidom vlasnik vozila treba platiti iz sredstava izvan ugovorene cijene naknade
štete. Kad je račun potvrđen od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., serviser
dopušta vlasniku vozila da odmah preuzme vozilo, bez obzira što račun još nije plaćen.
Cijenu radnog sata poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. koristi samo kao interno iskustveno
mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene popravka, a stvarna cijena utvrđuje se ponudama
za konkretan popravak na tržištu. Nebitno je kolika je cijena sata rada ili broj sati potreban za
popravak jer Euroherc s oštećenikom pregovara o visini ukupne naknade pretrpljene štete, a
ne sa serviserom.
8
Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007., u smislu članka 48. ZZTN, pozvala poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d. da podatke dostavljene u podnesku od 15. veljače 2007. za 2006.
godinu dostavi i za 2005., budući je 2005. godina određena kao mjerodavna godina u ovom
postupku. Također, zatražena je i dostava detaljnog pisanog očitovanja o načinu na koji
cijenu radnog sata koristi za interno iskustveno mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene
popravka, točne iznose cijena sata rada, po specijalnosti, koje je taj poduzetnik koristio u
2005. i 2006. godini, pri izračunu orijentacijske cijene popravka, odnosno detaljno očitovanje
o načinu izrade kalkulacije orijentacijske cijene popravka i načina na koji se kalkulacija
primjenjuje, očitovanje o tome na koji način ovlašteni djelatnik kontrolira račun, vrši li
korekcije na ispostavljenom računu, u kojem obimu ima ovlaštenje vršiti korekcije računa
izdanih od strane servisera. Istim dopisom, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je pozvan na
dostavu šesnaest (16) kompleta za 2005. i 2006. godinu za servisere od rednog broja 1-8,
43-50, te za servisere s kojima ima sklopljene ugovore o poslovnoj suradnji, i to na način da
jedan komplet sadrži izlazni račun ispostavljen od strane servisera, izvid o šteti, naknadni
izvid štete ukoliko isti postoji, naznaku je li i u kojem dijelu je ovlaštena osoba korigirala
izlazni račun servisera, te u kolikom je iznosu priznata šteta po računu servisera. Navedeni
osiguravatelj je pozvan i na dostavu uvjeta kasko osiguranja motornih vozila, premijskog
sustava kasko osiguranja motornih vozila, uvjeta obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti, te premijskog obveznog sustava obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti.
Nadalje, Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007., u smislu članka 48. ZZTN, pozvala
poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. na dostavu očitovanja o primjeni iskustvene metode
prilikom izračunavanja orijentacione cijene, odnosno, na koji način se tako dobivena
orijentaciona cijena primjenjuje, a sukladno navodima tog poduzetnika iz podneska od 31.
siječnja 2007. Istim dopisom navedeni poduzetnik je pozvan da dostavi točne iznose cijena
sata rada servisera koje je koristio pri izračunu orijentacione cijene popravka vozila u 2005. i
2006. godini i to za svaku specijalnost posebno, a ukoliko su se iste mijenjale u
mjerodavnom razdoblju, pojašnjenje o čemu pojedina cijena sata rada ovisi te kako se
izračunava. Zatim, od navedenog poduzetnika je zatražena dostava šesnaest (16) kompleta
za 2005. i 2006. godinu za prvih osam (8) i srednjih osam (8) servisera prema ukupnim
iznosima računa, i to na način da jedan komplet sadrži izlazni račun ispostavljen od strane
servisera, izvid o šteti, naknadni izvid štete ukoliko isti postoji, naznaku je li i u kojem dijelu je
ovlaštena osoba korigirala izlazni račun servisera, te u kolikom je iznosu priznata šteta po
računu servisera. Navedeni osiguravatelj je pozvan i na dostavu uvjeta kasko osiguranja
motornih vozila, premijskog sustava kasko osiguranja motornih vozila, uvjeta obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti, te premijskog obveznog sustava obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti.
Također, Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007. od podnositelja zahtjeva, u smislu članka
48. ZZTN, zatražila dostavu svih kompleta izlaznih računa servisera, izvida šteta, naknadnih
izvida šteta, te dokumenata iz kojih je vidljivo koliki je iznos štete vezan uz izlazni račun
priznat i uplaćen, te uz svaki štetni slučaj gdje postoji cesija, i to za slijedeće poduzetnike:
Auto servis Teo d.o.o., Auto radionica Tičinović, Auto limarski i auto lakirerski obrt Vukorepa,
Autolakirerski obrt Brum, Auto servis Knezović, Servis i trgovina Auto-Perica, Auto servis
Uno, vezano za poslovni odnos s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d., za 2005. i 2006. godinu. Od podnositelja zahtjeva je zatražen i podatak o
tome koliki dio ukupno ostvarenog prihoda za navedene servisere, u 2004., 2005. i 2006.
godini, čini prihod ostvaren po osnovi servisiranja motornih vozila vezano uz štetne događaje
osigurane policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko
osiguranja svih osiguravajućih kuća, a koliki dio se odnosi na štetne događaje pokrivene
policama poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Istim dopisom,
Agencija je pozvala podnositelja zahtjeva da dostavi sve dodatne dokumente i možebitne
dokaze koji potvrđuju tvrdnje podnositelja zahtjeva da su poduzetnici Euroherc osiguranje
d.d. i Jadransko osiguranje d.d. zabranjivali oštećenim strankama da svoje vozilo poprave u
9
servisnoj radionici po želji, te da su im prijetili neisplaćivanjem štete, odnosno odgodom
isplate ukoliko poprave vozilo u servisnoj radionici po vlastitom izboru, kao i potvrde o
preuzimanju vozila, izvode iz evidencije ili drugu dokumentaciju koja dokazuje navode
podnositelja zahtjeva da su navedeni osiguravatelji putem vučne službe odvezli vozila iz
servisnih radionica podnositelja zahtjeva na popravak u takozvane «podobne» servise,
odnosno da isto nije učinjeno po nalogu oštećene stranke. Uz navedeni dopis od 22. ožujka
2007., Agencija je podnositelju zahtjeva uputila i požurnicu da postupi po njenom dopisu od
18. siječnja 2007., koji je prema obavijesti Hrvatske pošte zaprimio 22. siječnja 2007., a
kojim je također pozvan na dostavu podataka.
Dana 23. ožujka 2007. Agencija je zaprimila podnesak podnositelja zahtjeva od 16. ožujka
2007., u kojemu navodi kako je zatraženi dokazni materijal dostavljen Agenciji, te postavlja
upit o stanju spisa.
Dopisom od 27. ožujka 2007., Agencija je odgovorila na upit podnositelja zahtjeva od 23.
ožujka 2007.
Dana 30. ožujka 2007. Agencija je zaprimila podnesak poduzetnika Jadransko osiguranje
d.d. u kojemu, očitujući se na dopis Agencije od 22. ožujka 2007., opisuje izračun visine
djelomične štete koji se vrši kalkuliranjem vrijednosti materijala koji je potrebno ugraditi i
vrijednosti radova koje je potrebno izvršiti za kvalitetan popravak oštećenog vozila. Po prijavi
štete, stručna osoba za procjenu vrši pregled oštećenja na vozilu i izrađuje popis dijelova za
zamjenu, dijelova za popravak i popis potrebnih radnji za sanaciju oštećenja s normativima,
te taj izvid štete služi kao temelj za obračun djelomične štete. Kalkulacija vrijednosti dijelova
za zamjenu vrši se na osnovu dostavljenih ponuda ovlaštenih izvođača radova, provjera
cijena kod istih ili korištenjem Eurotax kataloga za kalkulacije. Sukladno navodima tog
poduzetnika, kalkulacija vrijednosti radova se izračunava množenjem potrebnog broja radnih
sati iz izvida štete sa vrijednošću norma sata koji je različit u pojedinim regijama države, a toj
vrijednosti se dodaje vrijednost potrošnog materijala za limarske i lakirerske radove.
Zbrajanjem vrijednosti rada i materijala dolazi se do prilično točne visine očekivane
materijalne štete na vozilu. Kada oštećenik izvrši popravak vozila i dostavi valjani račun, ta
dva podatka se u pravilu bitno ne razlikuju, odnosno isplata štete se vrši prema računu
popravka. Na zahtjev stranke, šteta se može likvidirati i pogodbom u dogovorenoj visini bez
dokumentiranja štete računom. U spomenutom podnesku, poduzetnik Jadransko osiguranje
d.d. je naveo cijene norma sati u Splitsko-dalmatinskoj županiji te istaknuo kako se iste nisu
mijenjale u 2005. i 2006. godini.
Podnescima zaprimljenima u Agenciji 24. travnja 2007. i 10. svibnja 2007., poduzetnik
Euroherc osiguranje d.d. je dostavio dokumentaciju zatraženu dopisom Agencije od 22.
ožujka 2007.
Podneskom od 25. travnja 2007. podnositelj zahtjeva nije dostavio dokumentaciju zatraženu
prethodno navedenim dopisima Agencije, već samo jedan ispis Eurotax programa.
Dana 25. svibnja 2007. Agencija je zaprimila podnesak s memorandumom Hrvatske
obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, bez pečata i potpisa, kojim se dostavlja
popis osoba oštećenih od strane osiguravajućih društava, s telefonskim brojevima istih.
Budući da iz tog podneska nije bilo razvidno predlaže li podnositelj zahtjeva saslušanje
navedenih osoba kao svjedoka u ovoj upravnoj stvari i na koju okolnost, te da uz ime i
prezime navedenih osoba, nisu dostavljene adrese stanovanja istih, Agencija je sukladno
odredbi članka 68. ZoUP, dopisom od 5. lipnja 2007., pozvala podnositelja zahtjeva na
dostavu očitovanja na koju okolnost su navedena imena dostavljena, te na dostavu potpunih
podataka kako bi isti mogli biti korišteni u postupku. Podnositelj zahtjeva očitovao se
podneskom od 21. lipnja 2007. kako su osobe s popisa suglasne da ih se sasluša, ali
zatražene podatke o istima nije dostavio.
10
Radi utvrđivanja stanja na mjerodavnom tržištu u 2006. godini, Agencija je dopisima od 27.
lipnja 2007. od osiguravatelja koji posluju na području Splitsko-dalmatinske županije zatražila
podatke o poslovanju u 2006. godini. Isti podaci zatraženi su dopisom Agencije od 25. srpnja
2007. i od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Svi
osiguravatelji dostavili su zatražene podatke u razdoblju od 3. srpnja 2007. do 14. studenoga
2007.
Također, u cilju utvrđivanja stanja na mjerodavnom tržištu u 2007. godini, Agencija je
dopisima od 2. studenoga 2007. od osiguravatelja koji posluju na području Splitskodalmatinske županije zatražila podatke o poslovanju u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 30.
rujna 2007. godine. Zatraženi podaci su dostavljeni Agenciji u razdoblju od 13. studenoga
2007. do 8. veljače 2008.
U svrhu pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su
od važnosti za donošenje rješenja, Agencija je 15. studenoga 2007., sukladno članku 54.
stavku 1. ZZTN, održala usmenu raspravu.
4.1. Usmena rasprava od 15. studenoga 2007.
Na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007. bili su nazočni predstavnik podnositelja
zahtjeva, punomoćnici poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. i Jadransko osiguranje d.d., te
pozvani svjedoci Teo Perić i Augustin Gattin.
Pozvani svjedok Stanko Aljinović je prije rasprave opravdao svoj nedolazak trajnim teškim
zdravstvenim stanjem, zbog čega je donijet zaključak da se isti ne će saslušavati.
Na predmetnoj usmenoj raspravi saslušani su nazočni svjedoci Teo Perić i Augustin Gattin.
Svjedok Teo Perić je u svom iskazu naveo kako su problemi s poduzetnicima Euroherc
osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. počeli krajem listopada 2005. godine kada su
navedeni osiguravatelji pokušali utjecati na njega tako da on utječe na kupce vozila u svojem
auto salonu da isti osiguravaju svoja vozila kod navedenih osiguravatelja. Budući da nije
pristao na navedenu suradnju, navedeni poduzetnici su počeli putem svojih zaposlenika vršiti
pritisak na vlasnike oštećenih vozila da ne popravljaju svoja vozila u njegovom autoservisu
AS Teo. Svjedok je dalje naveo kako su vlasnici vozila, koji su već bili dovezli svoja vozila u
njegov auto salon, prije popravka dolazili po vozila i odvozili ih na popravak u Eurodaus ili
druge «podobne» radionice, sve u strahu da im šteta neće biti isplaćena. Ipak, na upit
voditeljice postupka, naveo je kako nikada osobno u njegov autoservis nije došao neki od
zaposlenika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., no da su mu
stranke rekle da to moraju učiniti nakon razgovora sa zaposlenicima tih poduzetnika. Iako je
imenovao neke od zaposlenika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje
d.d., svjedok je iskazao kako je neposredan kontakt imao samo s Emilom Grubišićem
zaposlenim u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d., a za postupke drugih je saznao
posredno, u razgovoru i svjedočenjima svojih stranaka koje su, sukladno njegovim
navodima, željele popraviti svoja vozila u njegovom autoservisu AS Teo, ali su bile
onemogućene od strane zaposlenika navedenih osiguravatelja. Sukladno navodima ovog
svjedoka, budući da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. nije želio vlasnicima oštećenih
vozila davati garancije plaćanja, isti je bio primoran od vlasnika oštećenih vozila zahtijevati
ovjerene izjave kojima njemu ustupaju svoje odštetne zahtjeve prema osiguravatelju. Tako je
s nekolicinom izjava otišao u Euroherc osiguranje d.d. kod Emila Grubišića, zaposlenika u
tom poduzetniku, koji mu je tom prilikom rekao da dok oni plaćaju štete imaju pravo i
određivati gdje će vozila biti popravljena.
11
Svjedok Augustin Gattin u svojem iskazu je naveo kako je početkom studenoga 2006. godine
njegov otac imao štetu na vozilu, pa je svjedok očev auto odveo u poslovnicu poduzetnika
Jadransko osiguranje d.d. na procjenu štete. Tom prilikom ga je procjenitelj Gordan Kraljević
upitao gdje namjerava popraviti vozilo, a kad mu je odgovorio da namjerava popraviti auto u
autoservisu AS Teo, isti mu je zaprijetio kako tamo ne smije popraviti vozilo jer mu šteta
neće biti isplaćena. Svjedok je dalje izjavio, da je unatoč ustrajnom odgovaranju od strane g.
Kraljevića, vozilo ipak popravio u autoservisu AS Teo, a svoje potraživanje prema
osiguravatelju Jadransko osiguranje d.d. ustupio Teu Periću, koji je, budući da je bio
nazočan usmenoj raspravi, posvjedočio da je potraživanje i naplatio od poduzetnika
Jadransko osiguranje d.d. Svjedok je također iskazao da on u navedenom slučaju nije bio
vlasnik vozila, odnosno nije bio aktivno legitimiran potraživati naknadu štete iz nastalog
štetnog događaja, a izjavu kojom je g. Perić preuzeo potraživanje za naplatu štete je
potpisao svjedokov otac koji jest vlasnik vozila.
Upozoren, sukladno članku 118. stavku 2. ZoUP, svjedok je postavio zahtjev za naknadu
troškova dolaska u iznosu od 150,00 kuna, a budući da nije imao dokaz o nastalom trošku,
voditeljica postupka je zaključkom svjedoku odredila rok od 8 dana za dostavu
dokumentacije o nastalom trošku kako bi mogla odlučiti o postavljenom zahtjevu.
Na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007. podnositelj zahtjeva i suprotne stranke
su izjavili da ostaju pri svim navodima iz pisanih očitovanja koja su svojim podnescima
tijekom postupka dostavili Agenciji, te da osporavaju navode protivne strane.
Predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio da ostaje kod svih dosadašnjih navoda te da
nema novih dokaznih prijedloga.
Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. napomenula je da institut naknade
štete ne može biti predmet tržišta kao pravna kategorija jer isti institut proizlazi iz zakonskih
odredbi odnosno ugovornih obveza, odnosno isplata štete nije ni proizvod ni usluga, te je
stoga Agencija pogrešno zaključila da postoji povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. je dalje izjavila kako poduzetnik
Jadransko osiguranje d.d. nema vladajući položaj na navedenoj regionalnoj razini i ne
ostvaruje zakonsku pretpostavku vladajućeg položaja od 40 % na utvrđenom mjerodavnom
tržištu u predmetnom postupku. Pozivajući se na zaključak Agencije iz predmeta klase: UP/I
030-02/2006-01/15, od 13. srpnja 2006., kojim je odbačen zahtjev Hrvatske udruge
autostruka i Hrvatske obrtničke komore radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja
poduzetnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Jadransko
osiguranje d.d. Split, Osiguranje Zagreb d.d. Zagreb i Allianz Zagreb d.d., Zagreb,
punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. naglašava da ukoliko bi se uzimao u
obzir zajednički tržišni udio poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje
d.d., kako navedeni poduzetnici ne djeluju kao isti gospodarski entitet, već da isti međusobno
u velikoj mjeri konkuriraju na tržištu. Također, izjavila je kako smatra da podnositelj zahtjeva
tijekom ovog upravnog postupka ničime nije dokazao svoje navode iz zahtjeva te stoga traži
od Agencije da predmetni zahtjev odbije.
Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je izjavio da poduzetnik Euroherc
osiguranje d.d. nema vladajući položaj na utvrđenom mjerodavnom tržištu, te da niti jednim
aktom ovlaštena tijela poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. nisu dala naputak svojim
zaposlenicima da na bilo koji način vrše pritisak i maltretiraju stranke. Također, istaknuo je
kako u postupku naknade štete oštećenik bira mjesto i način popravka vozila. Budući je
uvriježena praksa na tržištu Republike Hrvatske da osiguravatelji, auto kuće i servisne
radionice surađuju jer se bave srodnim djelatnostima, punomoćnik poduzetnika Euroherc
osiguranje je izjavio da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. većini auto kuća u Republici
Hrvatskoj ponudio poslovnu suradnju, a koju ponudu su neki od njih prihvatili i to je
realizirano sklapanjem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji. Oni koji nisu prihvatili
12
ponuđenu suradnju, sukladno navodima punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.,
nisu zbog toga stavljeni u nepovoljan položaj. U svom daljnjem iskazu, punomoćnik
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je naglasio kako, neovisno o tome u kojoj servisnoj
radionici je vozilo popravljeno, Euroherc osiguranje d.d. ne može odbiti račun o popravku koji
je stranka donijela, već mora utvrditi je li to predmet štetnog događaja, budući da je u
postupku odlučivanja o naknadi štete oštećenik dužan dostaviti dokaz o osnovanosti
odštetnog zahtjeva i visini štete, a dostavljeni račun od bilo kojeg servisera samo je dokaz o
visini štete. Obveza osiguravatelja prema oštećenoj osobi je isplatiti štetu, a ne postoji
obveza osiguravatelja prema serviseru. Pogodnost servisera koji imaju sklopljen ugovor o
poslovno-tehničkoj suradnji s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. očituje se u tome da taj
osiguravatelj isplaćuje štetu izravno serviseru, uz prethodnu suglasnost oštećene stranke,
koja suglasnost potvrđuje svojim potpisom na sporazumom o izvansudskoj nagodbi, a ne na
račun oštećene stranke. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je naglasio da
djelatnici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ni u kojem slučaju ne smiju prijetiti
strankama, već jedino mogu sugerirati stranci proceduralne olakšice usmjeravajući je na
servisere koji imaju s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. sklopljene navedene ugovore o
poslovnoj-tehničkoj suradnji.
Po završetku svog izlaganja, punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. je postavio
pitanje predstavniku podnositelja zahtjeva koliko Sekcija autostruke pri Obrtničkoj komori za
Splitsko-dalmatinsku županiju broji članova, te koliko njih se žalilo na postupanje
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u predmetnoj upravnoj stvari.
Na postavljeni upit, predstavnik podnositelja zahtjeva je odgovorio da Sekcija autostruke pri
Obrtničkoj komori za Splitsko-dalmatinsku županiju ima oko 160 članova, a na postupanje
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u predmetnoj upravnoj stvari se žalilo otprilike njih 30.
Na upit voditeljice postupka ima li dokaz o tome, predstavnik podnositelja zahtjeva je
odgovorio kako ima popis navedenih članova Obrtničke komore s potpisima te kako će ih
dostaviti Agenciji. Sukladno navedenom, zaključkom je naloženo podnositelju zahtjeva da
navedeni popis autoservisa dostavi u spis u roku 8 dana od dana zaključenja ove usmene
rasprave.
Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je predložio da se po dostavi popisa
servisera koji su se žalili na postupanje poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. iste pozove da
dostave svoja pisana očitovanja o tome ili da se saslušaju u svojstvu svjedoka u ovoj
upravnoj stvari. Voditeljica postupka je zaključkom odredila da će se o prijedlogu
punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. odlučiti po primitku navedenog popisa.
Predstavnik podnositelja zahtjeva je postavio pitanje punomoćniku poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. po kojem kriteriju određene servisne radionice dobivaju garancije plaćanja, u
odnosu na druge, koje te garancije ne dobivaju. Punomoćnik poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. odgovorio je da Euroherc osiguranje d.d. nikome ne izdaje garancije, dakle ni
serviserima u ugovornom odnosu s tim poduzetnikom, niti onima koji to nisu.
Predmetna usmena rasprava je prekinuta, a slijedeća je zakazana za 27. studenoga 2007.
4.2. Usmena rasprava od 27. studenoga 2007.
Budući da na usmenu raspravu 27. studenoga 2007. nije pristupio punomoćnik stranke
Euroherc osiguranje d.d. i svoj nedolazak nije opravdao, voditeljica postupka je zaključkom
odredila da se temeljem članka 54. stavka 2. i članka 156 stavka 4. ZoUP usmena rasprava
održi.
13
Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom odbila
zahtjev svjedoka Augustina Gattina za naknadu troška dolaska u iznosu 150,00 kuna koji je
zatražio nakon saslušanja na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007., budući da isti
nije dostavio dokumentaciju o nastalom trošku u roku koji mu je određen zaključkom od 15.
studenoga 2007.
Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007. saslušani su svjedoci Emil Grubišić i
Gordan Kraljević.
Svjedok Emil Grubišić je izjavio da nema saznanja da je od strane poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. u kojemu je zaposlen, od zaposlenika istog poduzetnika kao niti svog
neposrednog saznanja da je netko od navedenih ikada vršio neku vrstu pritiska na autoservisere na području Splitsko-dalmatinske županije. Svjedok je izjavio da je njegov
konkretan posao likvidacija štete, odnosno određivanje visine i isplata štete i da u obavljanju
svog posla nema izravnog kontakta sa strankama-oštećenicima u prometnim nezgodama,
dok šteta ne bude likvidirana, a sa serviserima nema izravnog kontakta u obavljanju svog
posla. Na poseban upit voditeljice postupka izdaje li poduzetnik Euroherc osiguranje d.d.
prije isplate štete oštećenicima u prometnim nezgodama ili servisnim radionicama kakve
garancije da će šteta biti isplaćena, svjedok je odgovorio da Euroherc osiguranje izdaje
pisane garancije da će šteta biti isplaćena i oštećenicima u prometnim nezgodama i
servisnim radionicama.
Na upit voditeljice postupka je li svjedok upućivao stranke u određene servisne radionice,
odnosno je li preporučivao neke servisne radionice, svjedok je odgovorio da nije jer nema
nikakvog kontakta sa oštećenicima dok šteta ne bude likvidirana.
Svjedok je opisao da postupak od prijave štete do likvidacije štete traje otprilike 30 dana, a
može i duže ovisno o prikupljanju dokumentacije, osobito o pribavi policijskog zapisnika, te
da na trajanje postupka ne utječe izbor servisne radionice u kojoj je oštećenik odlučio
popraviti svoje vozilo.
Na upit voditeljice postupka svjedok je izjavio i da g. Tea Perića poznaje i poslovno i
privatno, ali da mu nikada nije sugerirao na bilo kakav način da će mu biti otežan postupak
isplate štete ili da mu ista neće biti isplaćena, odnosno da nikada nisu ni razgovarali o
predmetnoj stvari.
Na upit predstavnika podnositelja zahtjeva da detaljnije pojasni svoj posao, svjedok je
odgovorio da je on glavni procjenitelj šteta u poslovnici Split, a ono što konkretno radi je
likvidacija šteta te kontakt sa strankama ima tek po završetku likvidacije štete. Na daljnji upit
predstavnika podnositelja zahtjeva da opiše tijek postupka od trenutka prijave štete, svjedok
je odgovorio da oštećenik najprije dolazi na šalter za prijavu štete gdje prijavljuje štetu,
potom se vrši procjena štete u istom objektu koju vrši jedan od procjenitelja, a ista se sastoji
od fotografiranja vozila, sastavljanja izvida štete, izvida obračuna štete, potom predmet ide
likvidatoru koji prikuplja svu potrebnu dokumentaciju, a nakon toga predmet preuzima
pravnik kako bi se odredio pravni osnov štete. Tek nakon svih pobrojanih radnji, svjedok je
izjavio da predmet dolazi kod njega.
Upozoren, sukladno članku 118. stavku 2. ZoUP, svjedok je postavio zahtjev za naknadu
troškova dolaska u iznosu od 700,00 kuna, a budući da nije imao dokaz o nastalom trošku,
voditeljica postupka je zaključkom svjedoku odredila rok od 8 dana od dana održanja ove
usmene rasprave za dostavu dokumentacije o nastalom trošku kako bi mogla odlučiti o
postavljenom zahtjevu.
Svjedok Gordan Kraljević je izjavio da nema saznanja da je poduzetnik Jadransko osiguranje
d.d. niti njegovi zaposlenici, ni on osobno, upućivao oštećenike u prometnim nezgodama u
određene servisne radionice, te kako nema ovlasti nikoga upućivati u bilo koje servisne
radionice niti to čini samoinicijativno, ali ponekad oštećenici ne znaju gdje bi odvezli vozilo na
popravak pa im on preporuči neku od radionica, odnosno ovlaštenih servisa ovisno isključivo
o marki vozila kojemu je potreban popravak. U svom daljnjem iskazu, svjedok je naveo da se
14
njegov posao sastoji od procjene štete odnosno fotografiranja oštećenog vozila, sastavljanja
izvida štete i obračuna štete i od likvidacije štete koja se odnosi na slobodnu nagodbu sa
strankama ili na ovjeru računa koje stranke donesu sa popravka vozila, a trajanje postupka
od prijave štete do njezine likvidacije ovisi o više čimbenika kao primjerice, o tome kolika je
šteta, koliko dugo traje popravak, je li sastavljen policijski zapisnik ili ne i o pribavi druge
dokumentacije. Na upit voditeljice postupka, svjedok je izjavio da nikada nije dobio nalog
nadređenih da oštećenike upućuje u određene servisne radionice ili auto kuće te to nikada
ne čini, već kako je naveo ranije, preporučit će određeni ovlašteni servis stranci isključivo na
njezin upit i ovisno o marki vozila.
Na upit predstavnika podnositelja zahtjeva, svjedok je izjavio da strankama izdaje izvid štete,
ukoliko je moguće isti dan, a ako ne, zbog previše posla, onda pozove stranku da dođe
slijedeći dan preuzeti izvid štete.
U nastavku usmene rasprave predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio da nema popis
servisera koji mu je raspravnim zaključkom od 15. studenoga 2007. naloženo dostaviti, ali je
predao u spis 25 izjava autoservisera koje, sukladno navodima podnositelja zahtjeva,
potvrđuju njegove navode iznijete tijekom predmetnog upravnog postupka.
Povodom izjava koje je predao u spis predstavnik podnositelja zahtjeva, voditeljica postupka
je zaključkom odredila da će o prijedlogu punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.
od 15. studenoga 2007. da se osobe koje su dale izjavu saslušaju kao svjedoci, odlučiti
naknadno nakon detaljnog uvida u dostavljene izjave.
Predmetna usmena rasprava je prekinuta, a voditeljica postupka je zaključkom odlučila da će
nastavak usmene rasprave biti zakaza pisanim putem.
4.3. Nastavak posebnog ispitnog postupka
Dana 12. prosinca 2007., Agencija je zaprimila Izjavu Ivana Trogrlića iz Splita, ovjerenu po
javnom bilježniku Slobodanu Zlokiću iz Splita, kojom izjavljuje kako ga je procjenitelj
poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. pokušao odgovoriti od popravka vozila u radionici AS
Teo zbog problema u poslovanju s tim servisom. Međutim, isti je ipak odvezao svoje vozilo
na popravak u autoradionicu AS Teo.
Nastavak usmene rasprave zakazan je za 10. siječnja 2008. S obzirom da dostava
poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. nije bila uredna, a punomoćnik tog poduzetnika nije
pristupio usmenoj raspravi, nije bilo uvjeta za održavanje usmene rasprave i ista je
odgođena. Nastavak usmene rasprave je zakazan za 24. siječnja 2008.
4.4. Usmena rasprava od 24. siječnja 2008.
Na usmenu raspravu od 24. siječnja 2008. nije pristupio uredno pozvani punomoćnik stranke
Euroherc osiguranje d.d. i svoj nedolazak nije opravdao, pa je voditeljica postupka
zaključkom odredila da se temeljem članka 54. stavka 2. ZZTN i članka156. stavka 4. ZoUP
usmena rasprava održi.
Na ovu usmenu raspravu nisu pristupili ni uredno pozvani svjedoci Božidar Tičinović i Ivan
Žure i svoj nedolazak nisu opravdali, pa je voditeljica postupka zaključkom odlučila kako se
navedeni svjedoci neće ponovno pozivati, a njihov nedolazak će se cijeniti sukladno članku
9. ZoUP.
Budući da svjedok Emil Grubišić, saslušan na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga
2007., nije dostavio dokumentaciju koja dokazuje trošak dolaska u roku određenom
15
raspravnim zaključkom od 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom odbila
zahtjev ovog svjedoka za naknadom nastalog troška.
Sukladno raspravnom zaključku od 27. studenoga 2007., a nakon izvršenog uvida u izjave
servisera dostavljene na raspravi 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom
odbila prijedlog punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 15. studenoga 2007.
da se saslušaju u svojstvu svjedoka osobe koje su dale pisane izjave o predmetu ove
upravne stvari.
Predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio kako ostaje kod svih svojih dosadašnjih navoda
iznijetih tijekom postupka, da nema ništa novo za dodati te da nema novih dokaznih
prijedloga.
Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. je izjavila da ostaje kod svih svojih
dosadašnjih navoda, da nema novih dokaznih prijedloga te da nema ništa novo za dodati.
Voditeljica postupka je objavila da je dokazni postupak u predmetnoj upravnoj stvari završen
i da je usmena rasprava dovršena, te da će odluku donijeti Vijeće za zaštitu tržišnog
natjecanja, sukladno ovlastima iz članka 35. stavka 1. točke 2. ZZTN.
Temeljem zaprimljene dokumentacije, te provedenog posebnog ispitnog postupka, Vijeće za
zaštitu tržišnog natjecanja je, temeljem ovlasti iz članaka 34. i 35. stavka 1. točke 2. Zakona
o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine» broj: 122/03, dalje: ZZTN), na 105. sjednici,
održanoj 8. svibnja 2008., razmatralo navedeni predmet, te je sukladno odredbi članka 54.
stavka 2. ZZTN, donijelo odluku o preotvaranju usmene rasprave i dokaznog postupka u
predmetnoj upravnoj stvari radi pribavljanja dodatnih dokaza i to: iskaza oštećenika u
prometnim nezgodama koji su u mjerodavnom razdoblju bili korisnici usluga poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. i servisnih radionica članova
podnositelja zahtjeva, te pribave podataka o kretanju ukupnog prihoda i o udjelu pojedinih
osiguravatelja u poslovanju servisera koji su potpisali izjavu da su poduzetnici Euroherc
osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, u mjerodavnom
razdoblju.
Sukladno navedenoj odluci Vijeća, Agencija je dopisima od 23. srpnja 2008., od vlasnika
servisnih radionica koji su potpisali izjave da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, u mjerodavnom razdoblju,
zatražila podatke o iznosu ukupnog prihoda pojedine servisne radionice u 2005., 2006. i
2007. godini, iznos ukupnog prihoda pojedine servisne radionice ostvarenog od isplate šteta
po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih
vozila svih osiguravajućih kuća u Republici Hrvatskoj s kojima je servisna radionica
surađivala u 2005., 2006. i 2007. godini i iznos prihoda pojedine servisne radionice
ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i
kasko osiguranja cestovnih vozila po pojedinoj osiguravajućoj kući u Republici Hrvatskoj u
2005., 2006. i 2007. godini, odnosno prihode koje je pojedina servisna radionica ostvarila u
poslovanju s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u 2005.,
2006. i 2007. godini.
Sukladno odluci Vijeća o preotvaranju usmene rasprave i pribavljanju dodatnih dokaza,
konkretno iskaza oštećenika u prometnim nezgodama u mjerodavnom razdoblju, podnositelj
zahtjeva je podneskom zaprimljenim u Agenciji 25. rujna 2008. dostavio popis jedanaest
oštećenika u prometnim nezgodama koji su bili korisnici usluga poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. i servisnih radionica članica podnositelja zahtjeva.
Sukladno članku 155. ZoUP tijelo koje vodi postupak može odrediti za usmenu raspravu i
drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja troškova i zbog temeljitijeg, bržega
16
ili jednostavnijeg raspravljanja stvari, usmena rasprava u predmetnoj stvari zakazana je i
održana 2. i 3. prosinca 2008. u Splitu, u sjedištu Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Iz istog razloga, svjedoci pozvani na usmenu raspravu zakazanu za 2. prosinca 2008. istim
pozivom su obaviješteni da u slučaju spriječenosti navedenog dana, pristupe usmenoj
raspravi zakazanoj 3. prosinca 2008., i obrnuto. Na usmenu raspravu zakazanu 2. i 3.
prosinca 2008. pozvan je dvadeset i jedan svjedok.
4.5. Usmena rasprava od 2. prosinca 2008.
Na usmenoj raspravi održanoj 2. prosinca 2008. u Splitu bili su nazočni predstavnik
podnositelja zahtjeva s punomoćnicom odvjetnicom T.M., punomoćnik poduzetnika Euroherc
osiguranja d.d. i Jadransko osiguranje d.d. odvjetnik N. Č., te pozvani svjedoci Anđelko
Zelembaba, Ivan Gabelica, Milivoj Bratinčević i Pave Akrap.
Pozvani svjedok Leopold Lipoglavšek je prije rasprave opravdao svoj nedolazak službenim
putovanjem.
Na predmetnoj usmenoj raspravi saslušani su nazočni svjedoci.
Svjedok Milivoj Bratinčević je u svom iskazu naveo kako je 29. travnja 2007. u Kašel Sućurcu
imao štetu na vozilu kojim se koristio, a isto je bilo u vlasništvu poduzetnika Hypo leasing.
Budući je svjedok od navedenog poduzetnika bio ovlašten prijaviti štetu nadležnom
osiguravatelju, isti je vozilo odvezao na procjenu i prijavu štete kod poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. Svjedok je dalje izjavio kako je nekoliko dana kasnije primio telefonski poziv
zaposlenika poduzetnika Hypo leasing koji ga je uputio da vozilo odveze na popravak u
poduzetnika Eurodaus d.d. te mu je rekao da šteta neće biti u cijelosti isplaćena ukoliko
odveze vozilo na popravak u neku drugu radionicu. Svjedok je također naveo da ga nitko iz
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. nije izravno upućivao na popravak vozila u
poduzetniku Eurodaus d.d., već da je uputa došla iz poduzetnika Hypo leasing, ali da mu je
pri prijavi štete u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. sugeriran popravak vozila u autokući
Eurodaus d.d. Dalje je naveo da nije odmah dobio dokument o izvidu štete nakon što je izvid
izvršen, već da je isti otpravljen u autokuću Eurodaus d.d., te da je vozilo bilo marke
Volkswagen, a poduzetnik Eurodaus d.d. je ovlašteni serviser za tu marku vozila.
Svjedok Pave Akrap je izjavio da je vlasnik dva vozila marke Volkswagen, te da je jedno
osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., a drugo kod poduzetnika Jadransko
osiguranje d.d. Budući je imao preko deset šteta u zadnjih deset-dvanaest godina, kod
svakog prijavljivanja šteta na vozilu zaposlenici navedenih osiguravajućih kuća su mu
preporučivali popravak vozila u ovlaštenom servisu Eurodaus d.d. i poduzetniku Jatra.
Međutim, svjedok je naveo da je svaki put svoja vozila odvozio na popravak u servisnu
radionicu Maleš, te da su sve štete uredno plaćene. Svjedok je također naveo da zaposlenici
navedenih osiguravajućih kuća, osim preporuke ovlaštenog servisa, nisu na drugi način
pokušavali utjecati na njegov izbor servisa za popravak vozila.
Svjedok Anđelko Zelembaba je izjavio da je prije otprilike dvije godine imao štetu na vozilu te
je istu prijavio osiguravajućoj kući, međutim, ne sjeća se je li bila riječ o poduzetniku
Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., a procjena je izvršena kod
poduzetnika čije se prostorije nalaze uz zgradu poduzetnika Eurodaus d.d.. Tom prilikom,
svjedok je susreo Ivicu Maleša, vlasnika servisne radionice u kojoj je namjeravao popraviti
vozilo, međutim nazočni procjenitelj mu je rekao da ne može odvesti vozilo na popravak u
servis Ivice Maleša jer šteta neće biti isplaćena. Svjedok je dalje naveo da je ipak vozilo
odvezao na popravak u servis Ivice Maleša, a budući da je vozilo u to vrijeme bilo u
vlasništvu poduzetnka Hrga gradnja, osiguavatelj je račun platio tom podzetniku. Na upit
punomoćnice podnositelja zahtjeva je li se Ivica Maleš pri navedenom susretu sa svjedokom
požalio na postojanje sličnih problema s osiguravajućim kućama, svjedok je odgovorio da
17
nije. Također, izjavio je da je vozilo bilo marke Citroen i staro pet godina, kao i da će on svoje
vozilo popravljati tamo gdje sam izabere.
Svjedok Ivan Gabelica je izjavio da je prije dvije godine imao štetu na vozilu te je istu prijavio
poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. gdje je pri procjeni šete, ne upit procjenitelja, isti
odgovorio da namjerava vozilo popraviti kod servisera Maleša. Taj procjeitelj je, sukladno
navodima svjedoka, na to rekao da oni tako ne rade već da se sami brinu za popravak vozila
koja su kod njih dovedena na procjenu. Pritom je naveo pet ili više autokuća, odnosno
servisnih radionica, u kojima bi mogao popraviti vozilo. Svjedok je dalje naveo da je vozilo
odvezao na popravak u autoservis Ivice Maleša te da nema saznanja je li istome popravak
po računu isplaćen. Na upit punomoćnice podnositelja zahtjeva je li procjenitelj svjedoku
rekao što će se dogoditi u daljnjem postupku poravka i isplate štete ukoliko svoje vozilo
odveze na popravak u servis Ivice Maleša, svjedok je odgovorio da nije.
Punomoćnica podnositelja zahtjeva je ostala kod navoda iznijetih tijekom postupka, a u
odnosu na izvedene dokaze saslušanjem svjedoka na predmetnoj usmenoj raspravi,
posebice Milivoja Bratinčevića i Ivana Gabelice, smatra kako je nesporno utvrđeno da su
ovlaštene osobe poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili
pritisak na vlasnike vozila i to na način da su im sugerirali i nametali servisne radionice kod
kojih će isti popravljati svoja vozila, budući da s navedenim servisnim radionicama imaju
dogovore odnosno zaključene ugovore. Iz takvih ponašanja ovlaštenih osoba, sukladno
navodima punomoćnice podnositelja zahtjeva, jasno proizlazi da su ostali poduzetnici
dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na poduzetnike - servisere na koje su ovlaštene
sobe prijavljenih upućivali vozače, odnosno na taj način su, po njenom mišljenju,
povrijeđene odredbe članaka 15., 16. i 9. ZZTN, pa su time ugroženi drugi poduzetnici koji
nisu na „listama prijavljenih“. Slijedom iznijetog, ista je predložila usvojiti zahtjev podnositelja
te ustrajala na prijedlogu za daljnjim saslušanjem predloženih svjedoka.
Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u cijelosti je
osporio navode podnositelja zahtjeva jer su isti u suprotnosti, kako s dokazima izvedenim
tijekom postupka tako i s osnovnim načelima naknade štete, koja se dosuđuje prema
odredbama ZOO, a to su isključivo odnos osiguravatelj - oštećnik.
Punomoćnica podnositelja zahtjeva je naglasila da predmet ovog postupka nije naknada
štete, te je stoga odnos poduzetnika i oštećenika irelevantan, odnosno predmet postupka je
povreda odredaba ZZTN od strane prijavljenih osiguravatelja, a koja povreda je imala za
učinak dovođenje u neravnopravan položaj poduzetnika jer su primjenjeni nejednaki uvjeti na
istovrsne poslove s različitim poduzetnicima.
Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. je naveo kako
osiguravatelji nisu u nikakvom odnosu sa serviserima nego su isljučivo u odnosu sa
oštećenicima koji postavljaju zahtjeve za naknadu štete. Prilikom podnošenja i rješavanja
odštetnih zahtjeva oštećenici u spis dostavljaju dokaze o načinu otklanjanja štete.
Osiguravatelji u postupcima naknade štete rješavaju na način da istu ili plate li otklone ako je
neosnovana. Osiguravatelji su u spis dostavili dokaze kome su sve isplaćivali štete na
vozilima tako da nema povrede ZZTN, a što je vidljivo i iz iskaza saslušanih svjedoka jer su
osiguravatelji sve štete platili bilo na račun vlasnika vozila, bilo na račun servisera koji je
popravak obavio.
4.6. Usmena rasprava od 3. prosinca 2008.
Na usmenoj raspravi održanoj 3. prosinca 2008. bili su nazočni predstavnik podnositelja
zahtjeva s punomoćnicom odvjetnicom T. M., punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranja
18
d.d. i Jadransko osiguranje d.d. odvjetnik N.Č., a saslušani su svjedoci Mladen Madir, Alan
Perić, Mario Ančić, Jasenka Leskur-Staničić i Ivan Beštić.
Svjedok Mladen Madir je naveo da je u rujnu 2007. imao prometnu nezgodu te je štetu
prijavio osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. Potom je vozilo odvezao na popravak u
Autoservis Neno Solje gdje je vozilo i popravljeno. Svjedok je dalje naveo da je s računom
popravka vozila otišao u Eurherc osiguranje gdje mu je zaposlenik s kojim je razgovarao
rekao da nema ništa s tim budući da vozilo nije popravio u ovlaštenom servisu. Svjedok je
također naveo da je u vremenskom razdoblju od prijave štete do podnošenja računa od
poduzetnika Euroherc siguranje d.d. zaprimio dopis s ponudom nagodbe u iznosu 3.000,00
kuna, međutim istu nije prihvati jer je račun iznosio otprilike 10.000,00 kuna. Na upit
voditeljice postupka je li svjedoku netko od zaposlenih u poduzetniku Euroherc osiguranje
d.d. s kojima je kontaktirao tijekom postupka prijave i procjene štete preporučivao neku
određenu servisnu radionicu ili autokuću za popravak vozila, svjedok je odgovorio da nije,
već da se opisani problem dogodio tek nakon popravka vozila i podnošenja računa za isplatu
štete poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. Svjedok je dalje naveo da je nakon toga dao
izjavu kod javnog bilježnika da je zadovoljan s izvršenim radovima na vozilu koje je izvršio
autoserviser Neno Solje. Također, naveo je kako ima saznanja da je navedeni autoservis taj
račun i naplatio, ali mu se vlasnik tog autoservisa požalio na postojanje sličnih problema s
poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. od ranije. Svjedok je naveo da je riječ o vozilu marke
Volkswagen starom osam godina. U nastavku svog iskaza, svjedok je naveo da mu je
neposredno nakon nastanka štete serviser Neno Solje rekao da on može popraviti vozilo, ali
da se javi Anti koji radi procjene na Dujmovači u blizini zgrade poduzetnika Eurodaus d.d., te
da istome napomene da ga je poslao Neno Solje. Na upit g. Karduma je li svjedok odmah
nakon procjene štete dobio izvid štete ili samo broj štete, svjedok je odgovorio da se ne
sjeća. Na upit punomoćnika poduzetnika Eurherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.
je li svjedok bilo kome platio popravak navedenog vozila i je li vozilo u cijelosti popravljeno,
svjedok je odgovorio da nikome nije platio popravak vozila i da je vozilo u cijelosti
popravljeno.
Svjedok Alan Perić je naveo da je 2005. godine imao štetu na vozilu, te je istu temeljem
police kasko osiguranja prijavio poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. gdje mu je zaposlenik
navedenog poduzetnika rekao da vozilo odveze na popravak poduzetniku Eurodaus d.d., a
ukoliko vozilo odveze na popravak u autoservis Bosnić, kako je svjedok želio, imat će
problema s naplatom štete. Svjedok je dalje naveo da je vozilo ipak odvezao na popravak u
autoservis Bosnić te je isto tamo i popravljeno. Također, naveo je da je šteta isplaćena tek u
ožujku 2008. godine i to u umanjenom iznosu od 2.500,00 kuna plus PDV. Na upit
punomoćnice podnositelja zahtjeva kome je šteta u konačnici isplaćena, svjedok je rekao da
je iznos isplate štete plaćen autoservisu Bosnić, ali nakon osobne intervencije svjedoka.
Svjedok je dalje izjavio da nije potpisivao nikakvu izjavu kod javnog bilježnika vezano uz
predmetnu štetu te da je popravak vozila izvršen u roku petnaest dana.
Svjedok Mario Ančić je izjavio da je u srpnju 2008. godine imao štetu na vozilu te je istu
prijavio osiguravajućoj kući Jadransko osiguranje d.d. Jedan od zaposlenika te osiguravajuće
kuće svjedoku je rekao da, ukoliko on nema svog majstora, mogu mu oni preporučiti servis
za popravak vozila. Međutim, svjedok je vozilo odvezao na popravak u autoservis Solje koje
je sam izabrao. Dalje je naveo da je iznos koji mu je ponuđen od Jadranskog osiguranja za
isplatu štete iznosio 7500 kuna. Međutim, sukladno razgovoru sa serviserom koji je obavljao
popravak, svjedok je naveo da navedeni iznos nije bio dovoljan. Nakon toga je serviser kod
kojega je svjedok popravljao vozilo kontaktirao poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. te je
ponovno obavljena procjena štete na vozilu nakon koje procjene je svjedoku ponuđen novi
iznos za isplatu štete od 8500 kuna. Sukladno saznanjima svjedoka, to je iznos koji je trebao
biti isplaćen autoservisu Solje za popravak svjedokova vozila. Na upit voditeljice postupka je
li zna zbog čega je došlo do razlike u iznosima ponude te ima li to veze s izborom servisne
radionice, svjedok je odgovorio da ne zna, da se oko toga brinuo autoserviser Solje, budući
19
da on ima poznanstva s procjeniteljima u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. Svjedok je
također naveo da je za popravak vozila sam morao izvršiti nadoplatu od 1500 kuna te da ne
zna je li iznos od 8500 kuna, ponuđen od Jadranskog osiguranja d.d., stvarno i isplaćen
autoservisu Solje. Svjedok je još izjavio da po izvršenoj procjeni štete nije uručen izvid štete
već samo broj štete, da je vozilo bilo proizvedeno 1995. godine, a misli da je bila riječ o
totalnoj šteti.
Svjedokinja Jasenka Leskur-Staničić u svom iskazu je navela da je 27. ožujka 2008. godine
imala štetu na vozilu marke Nissan te je istu prijavila osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje
d.d. i to dana 29. ožujka 2008. Tom prilikom je svjedokinji procjenitelj Euroherc osiguranja
rekao da vozilo odveze na popravak u Eurodaus d.d.. Međutim, ista je to odbila budući da
ima servisera u čiji rad ima povjerenja. Dalje je navela da joj je isti procjenitelj nakon toga
ponudio i autoservis Muše za popravak vozila te je rekao da s autoservisom AS Teo u
kojemu je svjedokinja namjeravala popraviti svoje vozilo nemaju sklopljen ugovor.
Svjedokinja je dalje navela da je vozilo ipak odvezla na popravak u AS Teo te da je tamo
popravak i izvršen. Izvid štete nije dobila odmah po izvršenoj procjeni štete na vozilu, već ju
je procjenitelj koji je izvršio procjenu uputio da se javi gosp. Grubišiću, zaposlenom u
Euroherc osiguranju, po izvid štete. Dalje je navela da je navedenog gosp. Grubišića
pokušala kontaktirati nekoliko puta, ali je on uvijek bio nedostupan te je stoga kontaktirala
osobno poznanstvo s liječnikom koji radi za Euroherc osiguranje kako bi navedeni postupak
bio požuren. Sukladno navodima svjedokinje, vremensko razdoblje od procjene štete do
dana kada je primila izvid štete iznos oko 10 dana. Svjedokinja je također navela da je
potpisala i izjavu, odnosno punomoć kod javnog bilježnika, a svrha date izjave je bila u tome
da serviser AS Teo može naplatiti račun popravka njezina vozila izravno od poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d., bez angažmana svjedokinje. Svjedokinja nema saznanja je li
popravak vozila plaćen servisu AS Teo. Dalje je navela da je tijekom opisanog postupka
iscrpljivana u smislu vremena što znači trajalo je duže nego je očekivala.
Svjedok Ivan Beštić je iskazao da je u kolovozu 2008. godine imao štetu na vozilu marke
Hyundai, a budući da je počinitelj pobjegao s mjesta nezgode svjedok je predmetnu štetu
prijavio poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. po polici kasko osiguranja. Tom prilikom
svjedoku je procjenitelj Euroherc osiguranja rekao da vozilo odvede na popravak u
autoservis Fabijanac, budući da su oni ovlašteni za marku vozila Hyundai, a i Euroherc
osiguranje d.d. s navedenim servisom ima sklopljen ugovor. Međutim, svjedok je iskazao
želju da vozilo popravi u autoservisu Beroš koji je, sukladno njegovim saznanjima, također
ovlašteni servis za vozila marke Hyundai. Svjedok dalje navodi da je vozilo odvezao na
popravak u autoservis Beroš te da je taj servis dalje vodio postupak oko isplate štete za
predmetno vozilo od Euroherc osiguranja. Po popravku vozila, račun popravka od
autoservisa Beroš svjedok je odnio na potvrdu u Euroherc osiguranje te potvrđeni račun
vratio autoservisu Beroš sve u svrhu preuzimanja popravljenog vozila, a što je tada i učinio.
Svjedok je izjavio da njemu nije ništa plaćeno temeljem isplate štete niti je on platio račun
cjelokupnog popravka štete autoservisu Beroš, već samo da je platio 30% amortizacije jedne
gume, budući da je guma koju je bilo potrebno zamijeniti stara 2 godine, a starost auta je tri
godine. Dalje je naveo da je prije mjesec dana kontaktirao autoservis Beroš te da mu je
rečeno da račun još nije plaćen. Na upit voditeljice postupka je li svjedok ugovorom prenio
svoja potraživanja kao oštećenika u prometnoj nezgodi prema Euroherc osiguranju na
autoservis Beroš, svjedok je rekao da nije već da mu je u poduzetniku Euroherc osiguranje
d.d. rečeno da potvrđeni račun popravka vrati autoservisu Beroš, a da će Euroherc
osiguranje d.d. iznos računa umanjen za iznos 30% amortizacije gume platiti na račun
autoservisa Beroš. Svjedok je također izjavio da je prilikom dovoženja automobila u
autoservis Beroš na popravak, a nakon što je izvršena procjena, upitao gospođu zaposlenu u
autoservisu Beroš, kako to da procjenitelj u Euroherc osiguranju upućuje stranke koje su
vlasnici automobila marke Hyundai u drugi servis navodeći pri tome da autoservis Beroš nije
ovlašteni servis za marku Hyundai. Sukladno daljnjim navodima svjedoka, navedena je
nazvala procjenitelja u Euroherc osiguranje d.d. te ga je upitala zbog čega on zastrašuje
20
stranke koje žele popraviti svoja vozila u autoservisu Beroš, te ukoliko stoji iza svojih tvrdnji
da da pisanu izjavu u kojoj stoji da autoservis Beroš nije ovlašteni servis za marku vozila
Hyundai. Svjedok je dalje naveo da mu je navedena gospođa nakon tog razgovora rekla da
je procjenitelj s kojim je razgovarala rekao kako nikada nije napisao takvu izjavu. Svjedok je
zaključno naveo da je prilikom procjene štete u Euroherc osiguranju od strane procjenitelja
upozoren kako će isti napisati u njegovu predmetu da je stranka upozorena da vozilo odveze
u ovlašteni servis Fabijanac, a ne u autoservis Beroš.
Pozvana svjedokinja Ivanka Ajduković je pristupila usmenoj raspravi, međutim, istu je
napustila prije saslušanja.
Na usmenoj raspravi održanoj 3. prosinca 2008. je okončan dokazni postupak, a strankama
je omogućen rok za dostavu pisanih očitovanja.
Podneskom od 12. prosinca 2008. poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d. u bitnome su se očitovali da u cijelosti ostaju kod navoda iznijetih tijekom
predmetnog postupka, a budući da je tržište mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja,
isplata (likvidacija) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila nema nikakvo mjesto gdje se susreću ponuda i
potražnja. Tako se, smatraju ti poduzetnici, kod isplate (likvidacije) šteta ne radi niti se može
raditi o bilo kakvom tržištu, već da je kod isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti isključivo riječ o odnosu oštećenik – osiguratelj, odnosno o
odnosu osiguranik – osiguratelj u slučaju isplate štete po osnovi kasko osiguranja cestovnih
vozila. Dalje su naveli da isplata(likvidacija) šteta nije trgovina, tako da nema kupovne ni
prodajne cijene ni trgovinskih uvjeta, ne postoje potrošači, ne predstavlja poslovanje s
drugim poduzetnicima te nema ugovaranja dodatnih obveza nego se isplaćuje šteta, te
sukladno svemu tome ti poduzetnici osporavaju primjenu članka 16. stavka 2. ZZTN, u
konkretnom slučaju. Također, osporavaju i primjenu članka 3. stavka 1 i članka 7. stavka 1.
ZZTN u predmetnoj stvari. Kada djelatnik osiguravajućeg društva u obvezi sugerira popravak
oštećenog vozila kod ovlaštenog servisera, isti to čini sukladno podacima koji su javno
objavljeni od strane koncesionara za određenu marku vozila na teritoriju Republike Hrvatske.
Ovi poduzetnici su prigovorili iskazima svjedoka, saslušanih na usmenoj raspravi 2. i 3.
prosinca 2008., koji su iskazivali o događajima iz 2008. godine budući da navedena godina
ne ulazi u mjerodavno razdoblje. Sukladno navodima tih poduzetnika, izvedeni dokazi
nedvojbeno upućuju na zaključak da su svi oštećenici popravljali vozila u servisnim
radionicama koje su sami izabrali i svima je šteta plaćena.
Navedenim podneskom poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. su
dostavili presliku naloga za isplatu, od 26. srpnja 2006., kojim se nalaže isplata štete
poduzetniku Hrga gradnja d.o.o, zatim preslike dva naloga za isplatu šteta oštećenika Ivana
Gabelice, na autoservis Uno i autolakirerski obrt Stanislav Jelić, preslike izvansudskih
nagodbi s Mladenom Madirom, Androm Perićem, Robertom Eremutom vezano uz štetu od 9.
srpnja 2008., zapisnik o očevidu od 9. srpnja 2008. (Mari Ančić), nalog za isplatu (oštećenik
Staničić Ivo) Auto servisu Teo, presliku sporazuma o izvansudskoj nagodbi s Ivanom
Bešlićem poduzetniku Beroš trade d.o.o., sporazum o izvansudskoj nagodbi s Ivankom
Ajduković od 22. svibnja 2007.
Vezano uz iskaz Augustina Gattina i Tea Perića na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga
2007., osiguravatelji spomenutim podneskom označavaju netočnim navod da je servis AS
Teo preuzeo naplatu štete, budući da je između Vjeke Gattina (oca Augustina Gattina i
vlasnika spomenutog vozila) i Jadranskog osiguranja d.d. 8. veljače 2007. sklopljen
Sporazum o izvansudskoj nagodbi, te je Vjeki Gattinu 19. ožujka 2007. isplaćena šteta,
odnosno činjenica popravka vozila u servisu AS Teo nije bila od utjecaja na isplatu štete.
Preslike navedenog sporazuma o izvansudskoj nagodbi i naloga za isplatu poduzetnici su
priložili u spis.
21
Podneskom od 15. prosinca 2008. podnositelj zahtjeva je ostao pri svojim ranijim navodima,
naglašavajući zabranu sklapanja ugovora koji za posljedicu imaju sprječavanje,
ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, pozivajući se pritom kako su nepoznati
razlozi iz kojih su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. određene
servisere pozivali na suradnju, a druge ne, budući da su svi članovi podnositelja zahtjeva
upisani u imenik obrtnika i raspolažu potrebnom opremom za rad. Uz navedeni podnesak
podnositelj zahtjeva je dostavio u spis izjavu Marine Beroš , presliku prve i zadnje stranice
sporazuma zaključenog između Renault Nissan Hrvatska d.o.o. i Autoservis TEO d.o.o. i
presliku prve i zadnje stranice aneksa ugovira s ovlaštenim serviserom između poduzetnika
Hyundai Auto Zagreb d.o.o. i Beroš Trade d.o.o.
Temeljem prikupljenih podataka Agencija je izradila sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku
analizu mjerodavnog tržišta. Provedenom pravnom i ekonomskom analizom utvrđeno je
slijedeće:
5. Stranke u postupku
5.1. Euroherc osiguranje d.d.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. djeluje temeljem odobrenja Ministarstva financija
Republike Hrvatske od 19. listopada 1992., a u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu
upisan je 3. studenoga 1992. Poduzetnik Euroinvesting d.o.o. pripojen je 10. prosinca 2002.
poduzetniku Euroherc osiguranje d.d.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. ima podružnice u Makarskoj, Splitu, Dubrovniku,
Zagrebu, Puli, Zadru, Varaždinu, Bjelovaru, Rijeci i Osijeku.
Tablica 1. Vlasnička struktura poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.
Imatelj udjela
Broj dionica
Dubravko Grgić
Mladenka Grgić
Miroslav Grbavac
Jadransko osiguranje d.d.
Radoslav Lavrić
Radoslav Pavlović
Zlatko Lerota
Josip Rubić
Mate Erkapić
Zlatko Kordić
Ostali
Sveukupno
45.750
31.370
29.860
26.840
22.450
11.600
9.910
8.910
8.910
8.910
100.546
305.056
Izvor: www.sda.hr, posjećena 25. listopada 2007.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
% udjela
kapitalu
15,00
10,28
9,79
8,80
7,36
3,80
3,25
2,92
2,92
2,92
32,96
100,00
u
temeljnom
Tablicom 1. prikazana je vlasnička struktura poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. iz koje je
razvidno da najveći udjel u temeljnom kapitalu poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ima
Dubravko Grgić sa 15 posto udjela.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb u sljedećim poduzetnicima ima 10 posto ili više
udjela u temeljnom kapitalu:
22
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
EURO Daus d.d. Split – 42,43 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Euroherc osiguranje d.d. Mostar – 27,10 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EUROLeasing d.o.o. Zagreb – 10,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Agram d.o.o. Ljubuški – 44,22 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EURODuhan d.d. Bjelovar – 43,89 posto udjela u temeljnom kapitalu,
BRIONI d.d. Pula – 24,21 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Auto Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 34,97 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Sunce osiguranje d.d. Zagreb – 10,21 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EURODOM d.o.o. Osijek – 25,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
GP Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 23,07 posto udjela u temeljnom kapitalu,
AUTOSLAVONIJA d.d. Osijek – 70,98 posto udjela u temeljnom kapitalu,
BOSNA reosiguranje d.d. Sarajevo – 10,70 posto udjela u temeljnom kapitalu,
UNA-SANA d.d. Bihać – 52,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
SB TOURS d.o.o. Makarska – 100,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
BELIĆI d.o.o. Rijeka – 20,00 posto udjela u temeljnom kapitalu.
5.2. Jadransko osiguranje d.d.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu
21. kolovoza 1991. Podružnice poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. nalaze se u Zagrebu,
Splitu, Šibeniku, Osijeku, Koprivnici i Rijeci.
Tablica 2. Vlasnička struktura poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.
Imatelj udjela
Broj dionica
Dubravko Grgić
Radoslav lavrić
Miroslav Grbavac
Ankica Čeko
Mladenka Grgić
Zlatko Lerota
Radoslav Pavlović
Husnija Kurtović
Zdenko Milas
Grupa računa na kojima je
uknjižena ista količina vr. papira
Ostali
Sveukupno
18.750
12.220
11.913
9.881
5.550
3.160
3.094
2.400
2.400
% udjela
kapitalu
15,00
9,78
9,53
4,90
4,44
2,53
2,48
1,92
1,92
2.000
1,60
53.641
125.009
42,91
100,00
u
temeljnom
Izvor: www.sda.hr, posjećena 25. listopada 2007.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Prema podacima prikazanima u tablici 2., razvidno je kako najveći udjel u temeljnom kapitalu
poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. ima Dubravko Grgić, kao i u poduzetniku Euroherc
osiguranje d.d., s 15 posto udjela u temeljnom kapitalu.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. Zagreb u sljedećim poduzetnicima ima 10 posto ili više
udjela u temeljnom kapitalu:
•
•
•
•
Bosna osiguranje d.d. Sarajevo – 77,47 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Euro daus d.d. Split – 55,48 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EUROLeasing d.o.o. Zagreb – 10,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Euroherc osiguranje d.d. Zagreb – 10,28 posto udjela u temeljnom kapitalu,
23
•
•
•
•
•
•
•
•
•
EUROAgram TIS d.o.o. Zagreb – 50,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EUROAgram nekretnine d.o.o. Zagreb – 50,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
AGRAM d.o.o. Ljubuški – 45,09 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EURODuhan d.d. Bjelovar – 43,89 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Brioni d.d. Pula – 20,00 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Auto Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 16,98 posto udjela u temeljnom kapitalu,
Sunce osiguranje d.d. Zagreb – 10,21 posto udjela u temeljnom kapitalu,
EUROdom d.o.o. Osijek – 25,00 udjela u temeljnom kapitalu,
GP Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 23,07 posto udjela u temeljnom kapitalu.
Koncern Agram
Slika 1. Prikaz strukture Koncerna Agram
Izvor: www.koncern-agram.hr
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Koncern Agram, kako je prikazano slikom 1., u svom sastavu ima sljedeća osiguravajuća
društva: poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.,
poduzetnika Agram life d.d. i poduzetnika Sunce osiguranje d.d.
5.3. Servisne radionice sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije
Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja je
osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva, te je
pravna osoba koja obavlja javne ovlasti. Na razini županija djeluju područne obrtničke
komore.
Cehovi hrvatske obrtničke komore okupljaju istorodne cehove područne obrtničke komore,
dok cehovi područne obrtničke komore okupljaju sekcije udruženja obrtnika, te konačno,
sekcije udruženja obrtnika okupljaju srodne struke. U skladu s navedenim, područna
obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije ima sekciju autostruke koja okupljaju
obrtnike autostruke.
U predmetnom slučaju riječ je o obrtnicima koji, između ostalog, obavljaju djelatnost
servisiranja motornih vozila. Na području Splitsko-dalmatinske županije, kao i u cijeloj
Republici Hrvatskoj, djeluje velik broj obrtnika – servisera. Također, osim obavljanja
24
djelatnosti servisiranja motornih vozila po štetnom događaju, obrtnici obavljaju i druge
djelatnosti, odnosno ostvaruju prihode i iz drugih izvora, kao što su prodaja vozila, rezervnih
dijelova, obavljanje servisa na vozilima, popravaka i drugo.
6. Mjerodavno tržište
Mjerodavno tržište utvrđuje se, sukladno članku 7. ZZTN, kao tržište određene robe i/ili
usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom
području.
Svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta je određivanje proizvoda s kojima se poduzetnici
tržišno natječu, kao i područja na kojem se natječu. U smislu članka 4. stavka 1. Uredbe o
mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njegova
proizvodna dimenzija i zemljopisna dimenzija.
Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu, sukladno članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu,
obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi, s obzirom
na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe (zamjenski proizvodi odnosno supstituti).
U određivanju mjerodavnog tržišta bilo je potrebno voditi računa o tome kako je riječ o
strankama u postupku koje se ne susreću na istom mjerodavnom tržištu, odnosno,
osiguravajuća društva djeluju na tržištu osiguranja, kako životnog tako i neživotnog, putem
izdavanja polica osiguranja, dok serviseri djeluju na tržištu servisiranja motornih vozila,
odnosno obavljaju, između ostalih, djelatnost servisiranja motornih vozila po nastanku štete.
Tržište osiguranja i tržište servisiranja vozila po nastanku štete povezani su putem samih
osiguranika, odnosno broj osiguranika pojedinog osiguravatelja u korelaciji je sa
vjerojatnošću nastanka većeg ili manjeg broja šteta, a što se izravno odražava na broj
obavljenih servisa vozila po nastanku šteta i isplate šteta.
Imajući u vidu gore navedeno, kao polazište u predmetnom slučaju te kao relevantno tržište
u proizvodnom smislu promatrano je i analizirano tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi
obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih
vozila. Međutim, daljnjom ekonomskom i pravnom analizom utvrđeno je kako je potrebno
utvrditi mjerodavnim i tržišta na kojima djeluju poduzetnici osiguravatelji, budući da je u
predmetnom slučaju relevantan položaj i snaga osiguravatelja na tržištima osiguranja.
Sukladno navedenim razlozima, Agencija je mjerodavnim tržištima u proizvodnom smislu
utvrdila:
1. tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i
2. tržište kasko osiguranja cestovnih vozila.
Kao povezana tržišta mjerodavnim tržištima, Agencija je utvrdila:
1. tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila i
2. tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete.
Sukladno članku 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, Agencija je mjerodavnim tržištem u
zemljopisnoj dimenziji utvrdila područje Splitsko - dalmatinske županije, a s obzirom na
područje na kojem djeluje podnositelj zahtjeva te, s obzirom na sam zahtjev koji se odnosi na
25
utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. na području Splitsko – dalmatinske županije.
Člankom 13. stavkom 3. Uredbe o mjerodavnom tržištu propisano je kako se razdoblje za
koje se prikupljaju i utvrđuju podaci o tržišnim udjelima poduzetnika koji djeluju na nekom
mjerodavnom tržištu utvrđuju u pravilu godišnje, a po potrebi se može utvrditi duže ili kraće
razdoblje. Člankom 13. stavkom 4. navedene Uredbe propisano je kako ukupno trajanje
razdoblja za koje se prikupljaju i utvrđuju podaci o tržišnim udjelima poduzetnika, u smislu
stavka 3. članka 13. Uredbe o mjerodavnom tržištu, ne može biti duže od pet godina.
Budući da je predmetni zahtjev podnesen u 2006. godini, kao mjerodavna godina utvrđena je
2005. godina, a radi praćenja trenda kretanja tržišta u analizi je promatrana i 2006. godina, i
prvih devet mjeseci 2007. godine
6.1. Analiza mjerodavnog tržišta
6.1.1. Tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
Promatrajući cjelokupno tržište osiguranja, utvrđeno je postojanje prepreka pristupa tom
tržištu, u smislu Zakona o osiguranju («Narodne Novine», broj 151/05; dalje: ZoS) i to kao
ograničavanje obavljanja djelatnosti osiguranja onim poduzetnicima koji ne zadovoljavaju
točno propisane uvjete, a što služi i za zaštitu samih korisnika usluga osiguranja. Međutim,
svaki poduzetnik koji zadovoljava uvjete iz ZoS u mogućnosti je dobiti dozvolu za rad
osiguravajućeg društva, čime su propisani uvjeti jednaki za sve poduzetnike, odnosno
odredbe ZoS ne ograničavaju broj poduzetnika koji se mogu baviti djelatnosti osiguranja, niti
dodjeljuju specijalna ekskluzivna prava za obavljanje iste djelatnosti.
Nadalje, uvjeti pod kojima se nude osiguranja, pogotovo kada je u pitanju obvezno
osiguranje od automobilske odgovornosti, u velikoj su mjeri regulirani. Naime, temeljnim
premijskim sustavom određene su osnovice po registracijskim područjima kao i način
izračuna funkcionalnog dijela premija obveznog automobilskog osiguranja. Osiguravajuća
društva mogu slobodno određivati dio koji se odnosi na režijski dodatak, pod uvjetom da ne
smije biti manji od 10 posto, niti viši od 20 posto.
Potražnja za policama osiguranja od automobilske odgovornosti raste svake godine, što je
izravna posljedica kupovine sve većeg broja novih vozila, pa se na taj način povećava i broj
korisnika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Ekonomski promatrano,
potražnja za obveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti ne pokazuje elemente
elastičnosti. Naime, ukoliko se poveća cijena premije osiguranja za osobno vozilo, istodobno
se potražnja za policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti neće smanjiti,
odnosno vlasnik novog vozila neće odustati od kupnje police osiguranja ili ju zamijeniti
nekom drugom mogućnosti.
Temeljnim premijskim sustavom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
određen je način izračuna premije osiguranja. Premija osiguranja koju osiguranik plaća
prilikom ugovaranja osiguranja od automobilske odgovornosti sastoji se od dva dijela:
1. funkcionalna premija, i
2. režijski dodatak.
Funkcionalna premija sadrži jedinstvenu tehničku premiju namijenjenu ispunjavanju obveza
iz osiguranja, jedinstvena je za sva društva i pored tehničke premije sadrži i dio za
financiranje preventivnih aktivnosti.
26
Režijski dodatak je dio premije namijenjen za pokriće poslovnih i ostalih izdataka društva za
provedbu djelatnosti osiguranja od automobilske odgovornosti i ostvarenje dobiti
osiguravatelja. Režijski dodatak osiguravajuća društva samostalno određuju prema uvjetima
na tržištu, uz uvjet nametnut propisima, da ne bude manji od 10 posto, niti viši od 20 posto,
sukladno temeljnom premijskom sustavu.
Funkcionalna premija
Funkcionalna premija izračunava se temeljem jedinstvenih osnovica, prikazanih u tablici 3.,
koje su različite za različita registracijska područja, odnosno za različite registracijske
oznake. Na temelju jedinstvenih osnovica svaki poduzetnik, osiguravajuće društvo, izrađuje
vlastiti cjenik premija – tablice ukupne premije osiguranja po registracijskim područjima,
premijskim grupama i unutar premijskih grupa, tehničkim karakteristikama vozila te
stupnjevima bonusa i malusa izraženim u kunama i lipama.
Tablica 3. Pregled funkcionalnih premija prema registracijskim područjima
REGISTRACIJSKA OZNAKA
JEDINSTVENA OSNOVICA
DA, PS
1.312,20
DE, KŽ, NA, PŽ, ŠI, VU
1.441,80
BM, DJ, DU, IM, MA, OG
1.583,30
BJ, ČK, GS, KA, KC, KT, NG, OS, PU, RI,
1.738,30
VT, VŽ, ZD, ŽU
SK, ST
1.913,80
SB, VK
2.103,80
KR, ZG
2.313,40
Izvor: Temeljni premijski sustav za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj, Hrvatski ured za
osiguranje, kolovoz 2001.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Prema podacima iz tablice 3. razvidno je kako je na registarskim područjima Krapine i
Zagreba jedinstvena osnovica najviša, odnosno ona iznosi 2.313,40 kn. Jedinstvene
osnovice za izračun funkcionalne premije prikazane u tablici 4. predstavljaju ujedno osnovni
premijski stupanj za osobno vozilo 33 – 44 kW.
Naime, kao što je prikazano u tablici 4., ukoliko je potrebno izračunati premiju obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti za osobno vozilo snage motora od 24 kW za
registarsko područje Zagreba, jedinstvena osnovica će iznositi 82,90 posto od 2.313,40 kn
(što je jedinstvena osnovica za registarsko područje Zagreba, za osobno vozilo snage
motora od 33 kW do 44 kW).
Tablica 4. Prikaz izračuna funkcionalne premije u postotku od jedinstvene funkcionalne
premije
Snaga motora
%
Do 22kW
58,10
Preko 22kW – 33kW
82,90
Preko 33 kW – 44 kW
100,00
Preko 44 kW – 55 kW
116,30
Preko 55 kW – 66 kW
132,60
Preko 66 kW – 84 kW
146,00
Preko 84 kW – 110 kW
174,70
Preko 110 kW
209,90
Izvor: Temeljni premijski sustav za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
27
Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje na sjednici održanoj 21. svibnja 2003. donio je
izmjene i dopune Temeljnog premijskog sustava za obvezno osiguranje od automobilske
odgovornosti u Republici Hrvatskoj.
Donošenjem novog Pravilnika o registraciji vozila («Narodne Novine», broj 05/05; dalje:
Pravilnik o registraciji) izmijenjena je većina pripadajućih područja po pojedinim
registracijskim oznakama u Republici Hrvatskoj. Do promjena je došlo u vidu prava na
određene premijske stupnjeve (bonuse/maluse) na način da je dodan stavak 8a.
ZoS propisuje da do 31. prosinca 2007. nema promjena u sustavu načina izračuna premije
za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, odnosno načina donošenja pravila.
Nakon 31. prosinca 2007. situacija se promijenila na način da su osiguravajuća društva
dužna obavijestiti nadzorno tijelo o uvjetima osiguranja i tehničkoj podlozi koju upotrebljavaju
pri izračunu cjenika premija osiguranja najkasnije 60 dana prije njihove primjene i to
isključivo u svrhu provjere sukladnosti sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i
pravilima struke. Ukoliko nadzorno tijelo utvrdi da propisani uvjeti osiguranja i tehnička
podloga nisu sukladni zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke, naložit
će društvu za osiguranje da napravi izmjene sukladno propisima.
Tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko – dalmatinskoj županiji
Tablicom 5. dan je prikaz strukture mjerodavnog tržišta obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti u Splitsko – dalmatinskoj županiji u 2005., 2006. i dijelu 2007.
godine. Prikazani su tržišni takmaci te njihovi tržišni udjeli na promatranom području i
razdoblju, prema kriteriju zaračunate bruto premije u pojedinoj godini.
Tablica 5. Prikaz strukture tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u
2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Zaračunata bruto %
Zaračunata bruto %
premija u 2005. / tržišnog premija u 2006. / tržišnog
kn
udjela
kn
udjela
Jadransko osiguranje d.d.
***
30-40
***
20-30
Euroherc osiguranje d.d.
***
20-30
***
20-30
Croatia osiguranje d.d.
***
20-30
***
20-30
Kvarner Wiener
***
0-10
***
0-10
Osiguranje Zagreb d.d.
***
0-10
***
0-10
Allianz Zagreb d.d.
***
0-10
***
0-10
Grawe Hrvatska osiguravajuće
0-10
***
***
0-10
d.d.
Sunce osiguranje d.d.
***
0-10
***
0-10
Triglav osiguranje d.d.
***
0-10
***
0-10
Helios osiguranje d.d.
***
0-10
***
0-10
Uniqa osiguranje d.d.
***
0-10
***
0-10
Generali osiguranje d.d.
***
0-10
***
0-10
Koncern Agram ukupno
50-60
50-60
Ostali ukupno
40-50
40-50
Svekupno
***
100,00
***
100,00
Izvor: podnesci navedenih poduzetnika.
Obrada: AZTN.
Osiguravajuće društvo
Zaračunata bruto %
premija Siječanjtržišnog
do Rujan 2007. udjela
***
20-30
***
20-30
***
20-30
***
0-10
***
0-10
***
0-10
***
***
***
***
***
***
***
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
50-60
40-50
100,00
Koncern Agram, putem poduzetnika u svom sastavu, poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.,
Euroherc osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., na tržištu obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2005. godini ostvarivao je
značajan tržišni udjel od 50-60 posto.
Prvi slijedeći poduzetnik, Croatia osiguranje d.d., na tržištu u istoj godini ostvarivao je tržišni
udjel od 20-30 posto, dok preostali sudionici na tržištu ostvaruju pojedinačno tržišne udjele
niže od 10 posto.
28
Promatrajući pojedinačno poduzetnike u sastavu koncerna Agram u 2005. godini
najznačajniji tržišni udjel ostvarivao je poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. sa 30-40 posto,
dok ga je sa podjednakim udjelom od 20-30 posto slijedio poduzetnik Euroherc osiguranje
d.d.
Stavljajući u odnos koncern Agram i ostale poduzetnike na mjerodavnom tržištu u 2005.
godini, evidentno je da poduzetnici u sastavu koncerna Agram sa gotovo 60 posto udjela
čine većinu strukture tržišta prema visini tržišnog udjela. Gotovo ista struktura mjerodavnog
tržišta zadržava se i u narednim godinama, iako se omjer visine tržišnih udjela poduzetnika u
sastavu koncerna Agram i ostalih takmaca mijenja u korist ostalih poduzetnika na tržištu.
Naime, u 2006. godini se tržišni udjel koncerna Agram smanjuje. Tako u 2006. godini tržišni
udjel koncerna Agram pada za 3 postotna poena te iznosi 50-60 posto, dok se pad nastavlja
i u prvih devet mjeseci 2007. godine. U 2007. godini udjel koncerna Agram iznosi 50-60
posto. Isto je prvenstveno posljedica pada udjela vodećeg poduzetnika Jadransko osiguranje
d.d. u 2006. i 2007. godini.
Isti trend neznatnog padanja tržišnog udjela vidljiv je i kod poduzetnika Croatia osiguranje
d.d., drugog takmaca po visini tržišnog udjela na mjerodavnom tržištu, iako je taj poduzetnik i
dalje jedan od vodećih takmaca. U 2006. poduzetnik Croatia osiguranje d.d. ostvaruje tržišni
udjel od 20-30 posto, dok mu u prvih devet mjeseci 2007. godine tržišni udjel iznosi 20-30
posto.
Istovremeno tržišni udjeli preostalih takmaca na tržištu neznatno se mijenjaju, odnosno
padaju ili rastu, ali i dalje i u 2006. godini i u prvih devet mjeseci 2007. godine ostaju
pojedinačno na razini ispod 10 posto.
6.1.1.1. Pokazatelji koncentriranosti mjerodavnog tržišta
automobilske odgovornosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji
obveznog
osiguranja
od
Herfindahl-Hirschmanov indeks, odnosno HH indeks je pokazatelj koncentriranosti tržišta, a
izračunava se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela svih poduzetnika na utvrđenom
mjerodavnom tržištu. HH indeks u vrijednosti nižoj od 1.000 upućuje na relativno slabo
koncentrirano tržište, u vrijednosti između 1.000 i 1.800 na umjereno koncentrirano tržište,
dok se tržišta s vrijednošću HH indeksa višom od 1.800 smatraju visoko koncentriranima.
HH indeks je na mjerodavnom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za
2005. godinu iznosio 2.269,64, a budući da je vrijednost indeksa iznad 1.800, isti upućuje na
činjenicu da je riječ o visoko koncentriranom tržištu.
HH indeks za 2006. godinu iznosio je 2.195,12, dok je u prvih devet mjeseci 2007. godine
iznosio 2.085,78. Iz navedenih podataka proizlazi trend malog, ali neprekidnog snižavanja
razine koncentriranosti tržišta.
Kao drugi pokazatelj stupnja koncentriranosti tržišta koristi se omjer tržišne koncentracije
CR («concentration ratio»). Stopa koncentracije (CR), uz HHI uobičajeno je mjerilo tržišne
koncentracije kojim se prikazuje ukupni (zajednički) tržišni udjel dvaju ili više najvećih
poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu. Pokazatelj koncentracije CR 3 predstavlja postotak
tržišnog udjela tri najveća poduzetnika na mjerodavnom tržištu.
U predmetnom slučaju CR 3 za 2005. godinu iznosi 82,91 posto te također ukazuje na visoku
koncentriranost mjerodavnog tržišta. CR 3 se u predmetnom slučaju odnosi na prva tri
poduzetnika, Jadransko osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d. i Croatia osiguranje d.d.,
budući da su navedeni tri najznačajnija poduzetnika na tržištu prema visini tržišnih udjela.
29
I u 2006. godini, kao i u prvih devet mjeseci 2007. godine, stopa koncentriranosti se snižava,
pa je tako CR 3 u 2006. godini iznosio 78,89, a u 2007. godini 73,37 posto.
Navedeni podaci o koncentriranosti tržišta u svim promatranim godinama ukazuju kako je
riječ o visoko koncentriranom tržištu, no unatoč tome, razina koncentriranosti tržišta se od
2005. godine neprekidno smanjuje. Isto tako, od prva tri poduzetnika prema visini tržišnog
udjela na tržištu, prva dva su poduzetnici članovi Agram koncerna, dok je treći njihov
takmac. Iako treći prema visini tržišnog udjela u sve tri promatrane godine, poduzetnik
Croatia osiguranje d.d. ostvaruje tržišni udjel koji samo neznatno odstupa od tržišnih udjela
prva dva takmaca, odnosno od poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje
d.d.
6.1.2. Mjerodavno tržište kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Uvjete za kasko osiguranje i premijski sustav za kasko osiguranje cestovnih vozila ne
propisuje Hrvatski ured za osiguranje (HUO), nego sami osiguravatelji. Kasko osiguranje
cestovnih vozila pokriva samo materijalne štete na osiguranom vozilu i drugim osiguranim
predmetima. Osiguranicima – koji nisu obveznici PDV-a, osnovica za obračun premije je
nabavna cijena novog vozila na dan sklapanja ugovora o kasko osiguranju s uključenim
PDV-om u tu cijenu.
Premija osiguranja je novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja temeljem ugovora o kasko
osiguranju uplaćuje osiguravatelju. Osiguranje vozila zaključeno s trajanjem kraćim od
godine dana ne može biti temelj za smanjenje premije (bonus) u sljedećoj godini, iako nije
bilo prijavljene štete. Ako u protekle tri godine nije imao isplaćene štete, osiguraniku se
priznaje bonus 50 posto na premiju osiguranja za slijedeću godinu.
Tablicom 6. prikazana je struktura mjerodavnog tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u
Splitsko – dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2005. do rujna 2007. godine. Takmaci na
ovom tržištu isti su kao i na prethodno analiziranom tržištu obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti, budući da je riječ također o dijelu tržišta osiguranja.
Tablica 6. Prikaz strukture tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005., 2006. i prvih
devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Osiguravajuće društvo
Zaračunata
bruto premija u
2005. / kn
Croatia osiguranje d.d.
***
Jadransko osiguranje d.d.
***
Euroherc osiguranje d.d.
***
Allianz Zagreb d.d.
***
Osiguranje Zagreb d.d.
***
Kvarner Wiener
***
Triglav osiguranje d.d.
***
Grawe Hrvatska
***
osiguravajuće d.d.
Helios osiguranje d.d.
***
Sunce osiguranje d.d.
***
Uniqa osiguranje d.d.
***
Generali osiguranje d.d.
***
Koncern Agram ukupno
Ostali ukupno
Svekupno
***
Izvor: podnesci navedenih poduzetnika.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
30-40
20-30
20-30
0-10
0-10
0-10
0-10
***
***
***
***
***
***
***
20-30
10-20
20-30
0-10
0-10
0-10
0-10
Zaračunata
bruto
premija
Siječanj
do
Rujan 2007.
***
***
***
***
***
***
***
0-10
***
0-10
***
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
40-50
50-60
100,00
***
***
***
***
0-10
0-10
0-10
0-10
40-50
50-60
100,00
***
***
***
***
0-10
0-10
0-10
0-10
40-50
50-60
100,00
%
tržišnog
udjela
Zaračunata
bruto premija u
2006. / kn
***
%
tržišnog
udjela
***
%
tržišnog
udjela
20-30
10-20
20-30
0-10
0-10
0-10
0-10
30
Na promatranom mjerodavnom tržištu u 2005. godini koncern Agram, putem poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., ostvaruje tržišni
udjel od 40-50 posto. Drugi po visini tržišnog udjela nakon koncerna Agram, je poduzetnik
Croatia osiguranje d.d., koji u mjerodavnoj, 2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 30-40
posto.
Promatrajući visinu tržišnih udjela svih takmaca pojedinačno na tržištu, prvi poduzetnik je
Croatia osiguranje d.d. sa najvišim udjelom od 30-40 posto, a slijede ga poduzetnici
Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d. sa 20-30 posto i 20-30 posto udjela.
Evidentna je slična struktura i ovog tržišta sa tržištem obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti, te su i u ovom slučaju ista prva tri poduzetnika najznačajnija prema visini
tržišnog udjela, uz iznimku drugačijeg odnosa snaga između ta tri poduzetnika. Naime, na
tržištu kasko osiguranja cestovnih vozila najvišim udjelom raspolaže poduzetnik Croatia
osiguranje d.d., dok ga slijede dva poduzetnika u sastavu Agram koncerna.
I na ovom tržištu u razdoblju nakon 2005. godine vidljiv je trend smanjivanja visine tržišnih
udjela do tada najznačajnijih takmaca na tržištu. Tržišni udjel Agram koncerna u 2006.
godini, ostvaren putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i
Sunce osiguranje d.d., iznosi 40-50 posto, dok u prvih devet mjeseci 2007. godine dalje
pada i iznosi 40-50 posto.
Sličan trend odnosi se i na prvog slijedećeg poduzetnika po visini tržišnog udjela,
poduzetnika Croatia osiguranje d.d., no samo u 2006. godini, kada pada na razinu od 20-30
posto, no u prvih devet mjeseci 2007. godine ponovo pokazuje tendenciju rasta, sa
ostvarenom visinom udjela od 20-30 posto.
Iako ostali poduzetnici pojedinačno ostvaruju svaki udjel manji od 10 posto, promatrajući ih
u odnosu na društva zajedno u sastavu koncerna Agram, drže veći dio tržišta, od 50-60
posto udjela u 2005. godini, do 50-60 posto u 2007. godini. No, potrebno je uzeti u obzir da
gotovo polovicu dijela tog postotka udjela čini najznačajniji takmac na tržištu, poduzetnik
Croatia osiguranje d.d.
6.1.2.1. Pokazatelj koncentriranosti mjerodavnog tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u
Splitsko – dalmatinskoj županiji
Za promatrano mjerodavno tržište izračunati su i pokazatelji koncentriranosti tržišta:
Herfindahl-Hirschmanov indeks i stopa koncentriranosti (CR), sukladno metodologiji
prethodno pojašnjenoj u analizi mjerodavnog tržišta obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti.
HH indeks je u 2005. godini iznosio 2.275,78, što se prema metodologiji ocjene vrijednosti
indeksa gdje je vrijednost indeksa viša od 1.800, smatra visoko koncentriranim tržištem.
HH indeks za 2006. godinu iznosio je 1.886,59, dok je u prvih devet mjeseci 2007. godine
iznosio 1.780,97. Iz navedenih podataka proizlazi trend malog, ali neprekidnog snižavanja
razine koncentriranosti tržišta.
Omjer tržišne koncentracije CR 3 , koncentracijska stopa, za prva tri takmaca na tržištu,
poduzetnike Croatia osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d., u
predmetnom slučaju u 2005. godini iznosi 80,28 posto, dok u 2006. godini pada na 71,46
posto, a u 2007. godini i dalje pada na 67,94 posto.
31
Navedeni podaci o koncentriranosti tržišta u svim promatranim godinama ukazuju kako je i u
slučaju tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ o
visoko koncentriranom tržištu, no da se razina koncentriranosti smanjuje od 2005. godine.
Također, za ovo tržište je karakteristično da je prvi poduzetnik na tržištu prema visini
tržišnog udjela poduzetnik Croatia osiguranje d.d., a slijede ga dva poduzetnika u okviru
Agram koncerna. Navedeno je relevantno osobito, s obzirom na visinu tržišnog udjela ta dva
poduzetnika, odnosno na značajan pad udjela poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. od
2005. do 2007. godine, sa 20-30 na 10-20 posto.
Unatoč navedenom, prema analiziranim podacima ovo tržište je visoko koncentrirano, a
njegov najznačajniji dio drži koncern Agram.
6.1.2.2. Utvrđivanje vladajućeg položaja koncerna Agram na mjerodavnom tržištu obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila
Zakonodavni okvir zaštite tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj daje općenito pregled
odrednica relevantnih prilikom utvrđivanja postojanja vladajućeg položaja određenog
poduzetnika na nekom mjerodavnom tržištu. Tako, u smislu članka 15. stavka 1. ZZTN,
poduzetnik se smatra da je u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može
ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih
konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako nema konkurenata na
mjerodavnom tržištu, i/ili ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na
stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na tržišni udjel i položaj, financijsku
snagu, pristup izvorima nabave ili tržištu, povezanost s drugim poduzetnicima, pravne ili
činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište, poduzetnikovu sposobnost
diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i poduzetnikovu
sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.
Nadalje, člankom 15. stavkom 3. ZZTN utvrđeno je kako se za poduzetnika pretpostavlja da
je u vladajućem položaju ukoliko njegov tržišni udjel na utvrđenom mjerodavnom tržištu
iznosi više od 40 posto.
Iako Koncern Agram nije registriran kao pravna osoba u sudskom registru, prema
odredbama Zakona o trgovačkim društvima («Narodne Novine», broj 111/93, 34/99, 121/99,
118/03; dalje: ZTD), ZoS, Zakona o preuzimanju dioničkih društava («Narodne Novine», broj
84/02; dalje: Zakon o preuzimanju), iz Ugovora o povezivanju u Koncern Agram, te uvidom u
vlasničku strukturu pojedinih poduzetnika, nedvojbeno proizlazi da je riječ o koncernu, u
smislu odredbe članka 476. stavka 2. ZTD i članka 10. stavka 1. i članka 175. stavka 2. ZoS.
Naime, iz odredaba ZTD ne proizlazi obveza da se koncern kao takav registrira, već zakon
samo propisuje karakteristike koje upućuju na de facto postojanje koncerna. U tom smislu, a
temeljem provedenog istraživanja u predmetnom postupku poduzetnici – povezana društva
Koncerna Agram smatraju se koncernom, te se promatraju i kao grupa.
Sukladno mišljenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) od 10.
veljače 2006., zaprimljenom u spis Agencije klasa: UP/I-030-02/2005-01/51, urbroj: 580-0206-41-24, ZTD razlikuje tri oblika koncerna:
1. Ugovorni koncern, koji nastaje na temelju pravnog posla ili ugovora o vođenju
poslova društva (članak 479. stavak 1. ZTD),
2. Faktični koncern kad jedno društvo ima u drugome većinski udjel ali o tome ne
postoji nikakav ugovor (članak 474. stavak 1. ZTD),
32
3. Koncern u kojem su društva međusobno ravnopravna a povezana su
zajedničkim vođenjem (članak 476. stavak 2. ZTD),
te slijedom tih pravnih činjenica HANFA smatra kako je pravna priroda koncerna Agram
nedorečena, iako bi po mišljenju HANFE koncern Agram bio najbliži pojmu faktičnog
koncerna. Neovisno o pravnoj prirodi i obliku koncerna Agram, HANFA navodi kako se
nadzor nad predmetnim društvima vrši kao nadzor nad grupom osiguravatelja na temelju
odredbe članka 174. stavak 2. u vezi s člancima 9. i 10. ZoS, jer je riječ o povezanim
osobama i posrednim ulaganjima koji neposredno (kvalificirani udjel od 10 posto ili više
glasačkih prava) ili posredno (manje od 10 posto glasačkih prava, ali s utjecajem na
upravljanje u drugoj pravnoj osobi) sudjeluju u vlasničkoj strukturi ili odlučivanju u društvima.
Zaključno, HANFA je navela kako se nadzor ne vrši nad koncernom Agram jer on zasada
nije dorečen niti se može podvesti pod oblik ugovornog, faktičnog ili samo koncerna, nego
postoji samo kao skupni naziv, ali se zato uzima kao neprijeporna činjenica da je riječ o grupi
osiguravatelja koji su međusobno usko vlasnički povezana. Opisani stav potvrdio je Upravni
sud Republike Hrvatske presudom broj Us-8038/2006-4, od 24. siječnja 2008. godine.
Imajući u vidu gore navedeno, smatra se kako je riječ o jednom gospodarskom subjektu,
odnosno jednom poduzetniku, u smislu članka 5. ZZTN, odnosno tržišni udjeli koje
poduzetnici Jadransko osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., kao
članovi istog koncerna, ostvaruju na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila promatraju se skupno, te ih
se s obzirom na tržišne udjele promatra zbirno i tretira kao jednog poduzetnika.
Na mjerodavnom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti koncern
Agram, putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce
osiguranje d.d., u sve tri promatrane godine ostvaruje značajan udjel. Tako u mjerodavnoj
2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 50-60 posto, u 2006. godini iznosi 50-60 posto, te u
prvih devet mjeseci 2007. iznosi 50-60 posto. Unatoč neznatnom padu, tržišni udjel je i dalje
na visokoj razini od preko 50 posto.
Na mjerodavnom tržištu kasko osiguranja cestovnih vozila koncern Agram, u mjerodavnoj
2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 40-50 posto, u 2006. godini 40-50 posto, dok u prvih
devet mjeseci 2007. godine iznosi 40-50 posto. Iako je na ovom mjerodavnom tržištu tržišni
udjel koncerna Agram nešto niži, te također pokazuje tendenciju snižavanja, i dalje koncern
Agram ostvaruje na tom tržištu najznačajniji udjel i to preko 40 posto u sve tri promatrane
godine.
Sukladno pretpostavki iz članka 15. stavka 3. ZZTN, razvidno je kako koncern Agram
zadovoljava uvjet iz članka 15. stavka 3. ZZTN, te da na mjerodavnim tržištima obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila ostvaruje
tržišni udjel koji premašuje 40 posto.
Također, poduzetnici osiguravatelji koji se nalaze u sastavu koncerna Agram imaju znatnu
financijsku snagu, koju većina osiguravatelja na tržištu nema, te s tom financijskom snagom
također ostvaruju prednost ispred ostalih tržišnih takmaca, u smislu članka 15. stavka 1.
ZZTN.
Zapreke pristupa tržištu kao što je već navedeno postoje, i one su u obliku zakonskih
odredbi. Međutim, navedene zakonske odredbe prisutne su za sve osiguravatelje bez obzira
na njihovu strukturu, te Koncern Agram ne može utjecati na način da bi nekog osiguravatelja
mogao isključiti s mjerodavnog tržišta ukoliko navedeni osiguravatelj kvalitetno obavlja svoju
uslugu.
33
Sukladno navedenom, a uzimajući sve čimbenike u obzir, evidentno je da se poduzetnici u
sastavu koncerna Agram, promatrani zajedno, nalaze u vladajućem položaju, i to na oba
mjerodavna tržišta, na tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko
osiguranja cestovnih vozila.
6.1.3. Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i
po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila promatrano je kao relevantno u predmetnom
slučaju, budući da su osiguravatelji u mogućnosti utjecati na servisere motornih vozila
prilikom izvršavanja popravka oštećenog motornog vozila, i to prilikom likvidacije i isplate
štete. Za navedeno je moguće dati primjer u slučaju kad osiguravatelji oštećene stranke
upućuju na točno određene servisere, odnosno onemogućuju isplatu štete ukoliko je šteta
popravljena od strane servisera koji nije odobren od strane osiguravatelja.
U nastavku je dano pojašnjenje procedure isplate štete na motornom vozilu od trenutka
nastale štete. Postoje četiri osnovna koraka u provođenju navedene procedure:
Prvi korak odnosi se na sam štetni događaj, gdje postupak ovisi o stupnju oštećenja samog
vozila. U slučaju da je riječ o manjoj šteti na vozilu, kada vozač oštećenog vozila može i
nakon nezgode nastaviti vožnju, vlasnik oštećenog vozila dužan je postupiti na slijedeći
način:
o
o
o
Prikupiti podatke o drugom sudjelniku – štetniku (kod kojeg društva je osiguran, broj
police osiguranja, ime i prezime vozača te njegove osnovne podatke), koje traži od
samog štetnika ili eventualno prometne policije ukoliko je ista pozvana na očevid.
Kod manjih šteta sudjelnici popunjavaju Europsko izvješće o nezgodi, gdje se svi
gore navedeni podaci uz skicu i opis događaja moraju upisati;
U primjerenom roku, a najčešće u roku od 3 dana, vlasnik oštećenog vozila podnosi
odštetni zahtjev osiguravajućem društvu štetnika;
Osiguravajuće društvo, kojem vlasnik oštećenog vozila podnosi odštetni zahtjev,
dužno je obaviti uvid, odnosno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju od podnositelja
zahtjeva, uručiti mu obrazac za podnošenje odštetnog zahtjeva te izvršiti Izvid štete
na samom vozilu.
U slučaju veće štete na vozilu, ako je vozilo nakon nezgode nepokretno ili zbog obujma
oštećenja, prometna policija po svojoj dužnosti uklanja registarske pločice, u kojem slučaju
sam vlasnik oštećenog vozila ili policija telefonski poziva vučnu službu, koja vozilo odvozi na
čuvani deponij ili na adresu po zahtjevu vlasnika oštećenog vozila.
Nakon toga vlasnik vozila dužan je:
o
o
o
Prikupiti podatke o drugom sudjelniku – štetniku (kod kojeg društva je osiguran, broj
police osiguranja, ime i prezime vozača te njegove osnovne podatke), koje traži od
samog štetnika ili prometne policije, koja je u takvim štetama najčešće pozvana na
očevid. Ukoliko je oštećeni u nezgodi zbog ozljeda hospitaliziran, tada se svi podaci
naknadno potražuju od prometne policije;
Vlasnik vozila podnosi odštetni zahtjev osiguravajućem društvu štetnika;
Osiguravajuće društvo, kojem vlasnik oštećenog vozila podnosi odštetni zahtjev,
dužno je obaviti uvid, odnosno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju (osobna
dokumentacija i dokumentacija o vozilu ili neku drugu dokumentaciju koju podnositelj
ima vezano za nastanak štete), uručiti mu obrazac za podnošenje odštetnog
zahtjeva te izvršiti Izvid štete na samom vozilu.
34
Drugi korak se odnosi na utvrđivanje štete na vozilu. Izvid štete na vozilu vrši osiguravajuće
društvo i to na slijedeći način:
o
o
Vlasnici pokretnih oštećenih vozila dolaze na prostore predviđene za procjenu, koji
su najčešće i mjesta gdje se podnosi odštetni zahtjev;
Odmah nakon izvršene procjene, vlasnicima ili podnositeljima odštetnih zahtjeva
uručuje izvid štete na vozilu, koji je baza za daljnji postupak saniranja štete.
Ukoliko je riječ o nepokretnom oštećenom vozilu, procjenitelj će izvršiti izvid štete na sljedeći
način:
o
o
U što kraćem roku od podnošenja odštetnog zahtjeva, izvršit će se procjena štete na
adresi na kojoj se vozilo nalazi,
Nakon izrade izvida štete, u što kraćem roku obavještava se podnositelj odštetnog
zahtjeva o preuzimanju izvida štete te ukoliko vozilo nema ekonomsku opravdanost
popravka, obavijest o nastaloj šteti na vozilu.
U posljednje vrijeme tendencija je zbog jednostavnosti i brzine rješavanja šteta na vozilu, da
pojedini servisi u suradnji s osiguravajućim društvom, putem elektroničke pošte, nakon
uvida u oštećenja na vozilu, traže i od društva za osiguranje dobivanje odobrenja za
popravak vozila. U takvom slučaju, nije potreban poseban izvid štete jer je procjenitelj štetu
procijenio nakon uvida u elektroničku poštu, što znači da se vozilo nakon nezgode izravno
upućuje u radionicu i oštećenom se bitno pojednostavljuje postupak saniranja štete.
Treći korak se odnosi na likvidaciju štete u osiguravajućem društvu. Naime, nakon što se
prikupi sva potrebna dokumentacija za utvrđivanje pravnog osnova za isplatu štete, donosi
se odluka o osnovanosti zahtjeva te se o tome obavještava podnositelj zahtjeva.
Četvrti korak se odnosi na samu isplatu štete.
Šteta na vozilu može se isplatiti na nekoliko načina:
o
o
o
Podnositelj odštetnog zahtjeva donosi ili šalje osiguravajućem društvu štetnika
račune popravka ili se isti dostavljaju od strane izvođača radova, koji nužno moraju
biti u skladu s izvidom štete. Ukoliko je podnositelj štetnog zahtjeva već platio
popravak, iznos računa doznačuje se na njegov račun, a najčešći način plaćanja
štete je izravno na račun izvođača radova. U ovom drugom slučaju, osiguravajuća
društva ovjerom računa popravka garantiraju izvođaču radova da će štetu namiriti u
dogovorenom roku te na taj način podnositelj odštetnog zahtjeva može odmah
preuzeti vozilo;
Ukoliko je na vozilu nastupila totalna šteta, odnosno popravak je ekonomski
neopravdan, od strane osiguravajućeg društva, podnositelj odštetnog zahtjeva
dobiva obračun takve štete s konkretnim iznosom ponude za sklapanje nagodbe;
Ukoliko podnositelj odštetnog zahtjeva želi isplatu štete po slobodnoj nagodbi, tada
sukladno praksi osiguravatelja, osiguravajuća društva nude namirenje štete po
sistemu nagodbe.
Uz ova tri osnovna modela isplate štete, osiguravajuće društvo snosi i ostale troškove
vezane uz štetu na vozilu (vučna služba, ležarina, izgubljena zarada, umanjena vrijednost,
trošak zamjenskog vozila i sl.) i to u iznosima prema izvornim računima ili paušalno.
35
Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila
Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine
u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazano je niže tablicom 7. Prikazani su iznosi likvidiranih
šteta u pojedinoj godini, te je izračunat i postotak tržišnog udjela sukladno istim podacima.
Potrebno je napomenuti kako tržišni udjeli na ovom mjerodavnom tržištu ne ocrtavaju nužno
precizno strukturu tržišta, odnosno snagu takmaca na istome, a s obzirom na prirodu
kriterija prema kojima su izračunati.
Naime, iznos ostvaren likvidacijom šteta nije vezan, kao što je slučaj na mjerodavnim
tržištima u predmetnom slučaju, uz djelovanje poduzetnika na tržištu, u smislu provođenja
određenog oblika poslovne politike ili ulaganja napora radi privlačenja novih klijenata ili
povećanja prihoda. Financijski iznos likvidiranih šteta, a time i visina tržišnog udjela
pojedinog poduzetnika na tržištu ovisit će prvenstveno o vanjskim neovisnim čimbenicima,
odnosno o broju nastalih šteta vlasnika motornih vozila, što ni u kojem slučaju nije povezano
s osiguravateljem kod kojeg su se osigurali od automobilske odgovornosti ili osigurali svoje
vozilo.
Tablica 7. Prikaz tržišnih udjela na mjerodavnom tržištu isplate šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u
2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Osiguravajuće društvo
Likvidirane
štete u 2005. /
kn
Jadransko osiguranje
***
d.d.
Croatia osiguranje d.d.
***
Euroherc osiguranje d.d.
***
Osiguranje Zagreb d.d.
***
Kvarner Wiener
***
Grawe Hrvatska
***
osiguravajuće d.d
Allianz Zagreb d.d.
***
Sunce osiguranje d.d.
***
Helios osiguranje d.d.
***
Triglav osiguranje d.d.
***
Uniqa osiguranje d.d.
***
Generali osiguranje d.d.
***
Koncern Agram ukupno
Ostali ukupno
Ukupno
***
Izvor: podnesci navedenih poduzetnika.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
%
tržišnog
udjela
Likvidirane
štete u 2006. /
kn
%
tržišnog
udjela
Likvidirane
štete
od
Siječnja
do
Rujna 2007.
%
tržišnog
udjela
30-40
***
10-20
***
10-20
20-30
20-30
0-10
0-10
***
***
***
***
20-30
20-30
0-10
0-10
***
***
***
***
40-50
10-20
0-10
0-10
0-10
***
0-10
***
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
50-60
***
***
***
***
***
***
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
40-50
***
***
***
***
***
***
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
30-40
100,00
***
100,00
***
100,00
Također, potrebno je napomenuti i dodatni razlog zbog kojeg je navedene podatke potrebno
promatrati samo kao okvirni pokazatelj stanja na tržištu, a to je način vođenja podataka o
iznosu i broju likvidiranih šteta samih osiguravatelja, a s obzirom na zemljopisno područje.
Tako primjerice, prikazani podaci poduzetnika Allianz Zagreb d.d. o iznosima likvidiranih
šteta koje su prijavljene u podružnici Split u sebi uključuju Splitsko - dalmatinsku županiju,
Šibensko - kninsku županiju i Dubrovačko - neretvansku županiju.
Podatak o likvidiranim štetama poduzetnika Croatia osiguranje d.d. odnosi se na štete koje
su isplatile njihove podružnice u Splitu, bez obzira na prebivalište osobe koja je sudjelovala
u šteti i mjestu nastanka štete.
36
Podaci poduzetnika Triglav osiguranje d.d. obuhvaćaju razinu organizacijske jedinice
podružnice Split, u čijem su sastavu i dijelovi Šibensko – kninske županije te Dubrovačko –
neretvanske županija.
U iznosu likvidiranih šteta poduzetnika Uniqa osiguranje d.d. uključene su štete koje su se
dogodile na području Splitsko – dalmatinske županije.
Poduzetnik Osiguranje Zagreb d.d. na razini županija nije u mogućnosti razgraničiti
nematerijalne štete od materijalnih šteta, pa navedeni iznos likvidiranih šteta uključuje
ukupne likvidirane štete iz obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko –
dalmatinskoj županiji.
Podaci poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. odnose se na podružnicu Split koja između
ostalog pokriva i Dubrovačko – neretvansku županiju.
Prema prikazanim podacima u tablici 7. u mjerodavnoj 2005. godini poduzetnik Jadransko
osiguranje d.d. ostvaruje tržišni udjel od 30-40 posto, dok poduzetnik Croatia osiguranje d.d.
u istoj godini ostvaruje tržišni udjel od 20-30 posto.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je u mjerodavnoj 2005. godini ostvario tržišni udjel od
20-30 posto, dok je poduzetnik Sunce osiguranje d.d., kao treći osiguravatelj koji se nalazi u
sastavu koncerna Agram, ostvario tržišni udjel od svega 0-10 posto.
Koncern Agram na mjerodavnom tržištu isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u
mjerodavnoj 2005. godini, putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko
osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d. koji se nalaze u njegovu sastavu, ostvaruje tržišni
udjel od 50-60 posto.
Agencija je radi praćenja trenda kretanja strukture tržišta analizirala i tržišne udjele koje su
poduzetnici osiguravatelji ostvarili u 2006. godini, kao i u razdoblju od siječnja do rujna
2007. godine.
Udjel poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. u 2006. godini pao je na 10-20 posto, a najviši
iznos od likvidiranih šteta ostvario je poduzetnik Croatia osiguranje d.d., s udjelom od 20-30
posto.
Udjel poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u 2006. godini neznatno je porastao na 20-30
posto, dok je udjel poduzetnika Sunce osiguranje d.d. u 2006. godini, kao trećeg
osiguravatelja u sastavu koncerna Agram, neznatno pao na 0-10 posto.
Promatrajući ukupno koncern Agram na tržištu isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u
2006. godini, isti je putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i
Sunce osiguranje d.d., ostvarivao tržišni udjel od 40-50 posto, što predstavlja pad udjela u
odnosu na 2005. godinu.
I u prvih devet mjeseci 2007. godine tržišni udjel koncerna Agram na tržištu isplate
(likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi
kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dalje pada, te iznosi 3040 posto.
Isto je posljedica pada tržišnih udjela svih poduzetnika u sastavu koncerna, dok tržišni udjel
poduzetnika Croatia osiguranje d.d. raste, i to značajno, sa 20-30 posto u 2006. godini na
40-50 posto u 2007. godini. Tako u 2007. godini poduzetnik Croatia osiguranje d.d. postaje
37
najznačajniji takmac prema visini tržišnog udjela, dok ga koncern Agram slijedi kao drugi
tržišni takmac. Preostalih osam poduzetnika na promatranom tržištu prisutno je sa neznatnim
udjelima, odnosno niti jedan ne ostvaruje pojedinačno udjel veći od 10 posto, a ukupno
ostvaruju manje od 25 posto tržišnog udjela.
Prema prikazanim podacima proizlazi da je promatrano tržište visoko koncentrirano, budući
da koncern Agram i poduzetnik Croatia osiguranje d.d., prema kriteriju visine tržišnog udjela,
drže oko 70 posto tržišta u sve tri promatrane godine. No, kao što je već prethodno
spomenuto, potrebno je uzeti u obzir da visina tržišnih udjela takmaca fluktuira iz godine u
godinu, prvenstveno ovisno o čimbenicima izvan utjecaja samih takmaca, pa se ne može
uzeti kao objektivni pokazatelj tržišne snage i položaja takmaca na povezanim mjerodavnim
tržištima.
6.1.4. Tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete u Splitsko-dalmatinskoj
županiji
Tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete, u Splitsko-dalmatinskoj županiji,
obilježava velik broj poduzetnika koji obavljaju promatranu djelatnost.
Isto je utvrđeno prema dokumentaciji zaprimljenoj od podnositelja zahtjeva te od poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., odnosno podacima koji govore u prilog
velikom broju servisera na predmetnom tržištu i tržišnom natjecanju koje se odvija na istome,
budući da je u 2005. godini poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. vezano uz isplate šteta
surađivao sa njih 199 na području Splitsko-dalmatinske županije, dok je u 2006. godini
surađivao sa njih 184, a poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. u istoj godini surađivao je sa
približno istim brojem servisera.
Stoga, navedeno tržište se smatra nisko koncentriranim tržištem, s visokom razinom tržišnog
natjecanja između konkurenata, odnosno dinamičnim tržištem.
Nadalje, poduzetnici – serviseri, koji se smatraju takmacima na predmetnom tržištu, uz
obavljanje djelatnosti servisa vozila vezanog uz isplate šteta od strane osiguravatelja,
obavljaju i druge djelatnosti vezane uz motorna vozila, kao što su, između ostalih, prodaja
vozila, prodaja rezervnih dijelova, održavanje vozila, redovni servisi i drugo. Stoga su prihodi
koje serviseri ostvaruju od servisiranja vozila, a vezano uz isplate šteta, samo jedan od
njihovih izvora prihoda. Isto tako, svaki od servisera poslovno surađuje, odnosno ostvaruje
prihode po obavljanju servisa vezanom uz isplate šteta od više osiguravatelja istovremeno.
Tržište servisiranja motornih vozila vezano je uz prethodno analizirano tržište isplate šteta.
Povezani su na način da serviser, po dovoženju motornog vozila u servisnu radionicu, vozilo
popravlja tek po obavljenom izvidu štete od strane osiguravatelja. Ukoliko prilikom popravka
uoči dodatna oštećenja dužan je uz konzultiranje s vlasnikom vozila zatražiti od
osiguravatelja naknadni izvid štete, budući da u protivnom šteta popravljena izvan okvira
izvida štete neće biti nadoknađena.
S obzirom da je sam nastanak štete događaj koji zavisi od vanjskih, neovisnih čimbenika na
kojeg osiguravatelji nisu u mogućnosti utjecati, nije moguće ni izvršiti utjecaj niti predvidjeti
koliki će biti broj osiguranika pojedinog osiguravatelja, kojima će u određenom razdoblju
trebati izvršiti servisiranje vozila po nastanku štete. Osiguravatelji su slobodni preporučiti
svom osiguraniku servisera za servisiranje vozila po nastanku štete, a o volji osiguranika
ovisi hoće li takvu preporuku prihvatiti ili ne prihvatiti.
Nadalje, povezanost tržišta servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete i mjerodavnih
tržišta - tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržišta kasko osiguranja
vozila, očituje se na način da se snaga poduzetnika na mjerodavnim tržištima izravno
38
prelijeva na tržište servisiranja vozila. Naime, poduzetnik koji na tržištima obveznog i kasko
osiguranja ostvaruje visoki tržišni udjel, kao što je u predmetnom slučaju koncern Agram,
odnosno poduzetnici u njegovu sastavu, podrazumijeva i veći broj osiguranika. Navedeno
ima za posljedicu i veću vjerojatnost za većim brojem potrebnog servisiranja vozila uslijed
nastanka štetnog događaja.
Iz podataka prikazanih u tablici 7. razvidno je da poduzetnici u sastavu koncerna Agram
sudjeluju sa značajnim udjelima u ukupnom iznosu isplate šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u
promatranim godinama.
7. Utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnom tržištu
U zahtjevu od 17. ožujka 2006. podnositelj, u bitnome, navodi kako poduzetnici u sastavu
koncerna Agram, Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.:
1. isključuju s tržišta one poduzetnike – servisere s kojima nemaju sklopljene posebne
sporazume,
2. vrše pritisak na servisere da sklope takve posebne sporazume, putem kojih bi
serviseri zastupali osiguravatelje prilikom osiguranja vozila, dok bi im osiguravatelji
usmjeravali poslove servisiranja vozila vezane uz isplate štete,
3. zastrašuju osiguranike na način da im nalažu obavljanje popravka vozila po nastanku
štete kod točno određenih servisera.
Podnositelj je dodatnim očitovanjem od 19. lipnja 2006. proširio svoj zahtjev navodeći, u
bitnome, da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.:
1. isplaćuju štete u obliku nagodbe za iznose do 60 posto manje od uobičajene cijene
koštanja,
2. određuju normu i cijenu sata rada servisera.
Budući da je provedenom ekonomskom analizom Agencija utvrdila da članovi koncerna
Agram, poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnim
tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja vozila
ostvaruju vladajući položaj, u smislu članka 15. stavaka 1. i 3. ZZTN, provedena je i analiza
kako bi se utvrdilo zlorabe li oni njihov vladajući položaj na mjerodavnim tržištima, u smislu
članka 16. ZZTN.
7.1. Prvenstveno je ispitana utemeljenost navoda podnositelja zahtjeva kako poduzetnici
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. isključuju s tržišta one servisere s
kojima nemaju sklopljene posebne sporazume o suradnji. Provedenom analizom Agencija je
utvrdila da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. sklopio sporazume o poslovno-tehničkoj
suradnji sa pet poduzetnika - servisera na području Splitsko-dalmatinske županije, dok
poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema sklopljenih sličnih sporazuma sa serviserima.
Tablicom 8. prikazani su poduzetnici – serviseri s kojima je Euroherc osiguranje d.d.
surađivao u 2005. i 2006. godini na području Splitsko-dalmatinske županije, a posebno su
izdvojeni 5 poduzetnika s kojima je sklopio i ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji te su
prikazani u postotku i u kojoj mjeri su surađivali u promatranim razdobljima.
39
Tablica 8.: Udjeli u ukupnom iznosu računa po serviserima u 2005. i 2006. godini (posebno izdvojeni
serviseri s kojima poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. ima sklopljen ugovor o poslovno-tehničkoj
suradnji)
%
%
Poduzetnik - serviser
2005.
2006.
udjela
udjela
***
***
0-5
***
0-5
***
***
<1
***
<1
***
***
<1
***
<1
***
***
<1
***
0-5
***
***
<1
***
0-5
ukupno
***
0-5
***
0-5
***
***
Ostali (ukupno)
90-100
90-100
(199)
(184)
Ukupno
***
100,00
***
100,00
Izvor: podaci poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 15. veljače 2007. i 24. travnja 2007.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Sukladno zaprimljenim podacima, poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nije sklopio niti
jedan sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji sa serviserima na području Splitskodalmatinske županije.
Iz tablice 8. proizlazi da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. u 2005. i 2006. godini sklopio
sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji sa samo 5 poduzetnika – servisera, od ukupno 199
servisera s kojima je surađivao u 2005. godini, te od ukupno 184 servisera s kojima je
surađivao u 2006. godini. Ukupni iznos računa tih 5 poduzetnika – servisera prema
osiguravatelju iznosio je samo 0-5 posto od ukupnog iznosa računa ukupnog broja servisera
s kojima je surađivao poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. na području Splitsko-dalmatinske
županije u 2005. godini, te 0-5 posto u 2006. godini.
S obzirom na neznatan broj sklopljenih sporazuma i na niski udio iznosa računa tih servisera
prema osiguravatelju, razvidno je da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. nije imao značajan
utjecaj na servisere, odnosno na sklapanje sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji.
Prema prikazanim podacima, ne proizlazi niti da su serviseri, koji su sklopili sporazum o
poslovno-tehničkoj suradnji, imali značajno povećanje prihoda od te djelatnosti, čak štoviše,
za većinu servisera koji su sklopili sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji s poduzetnikom
Euroherc osiguranje d.d. visina iznosa računa prema tom osiguravatelju se i smanjila.
Primjerice, poduzetnicima *** udio iznosa računa u odnosu na ukupan iznos računa svih
servisera pao je, u apsolutnom i u relativnom iznosu, u promatranim godinama.
Također, Agencija je uvidom u važeće sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji utvrdila da
ne sadrže odredbe u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
7.2. Vezano uz navode podnositelja zahtjeva da poduzetnici koncerna Agram vrše pritisak na
servisere u cilju sklapanja navedenih sporazuma, isto u predmetnom postupku nije i
utvrđeno, a s obzirom na raspoložive podatke, prema kojima je samo 5 servisera sklopilo
sporazume u 2005. i 2006. godini, no niti jedan novi sporazum nije sklopljen u narednom
razdoblju.
Uzimajući u obzir da na predmetnom tržištu djeluju i dva poduzetnika – servisera, koji se
nalaze u sastavu koncerna Agram, Agencija je utvrdila s kolikim udjelom oni sudjeluju u
ukupnom iznosu računa isplaćenih serviserima. Riječ je o poduzetniku Euro Daus d.d., koji je
u 2005. godini u ukupnom iznosu računa isplaćenih od strane poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. serviserima iznosio 10-20 posto. U 2006. godini on ostvaruje najveći udjel,
koji iznosi svega 10-20 posto ukupne usluge servisera.
40
Još jedan poduzetnik - serviser nalazi se u sklopu koncerna Agram, poduzetnik Euro Daus
1963 d.d., koji je tek u 2006. počeo suradnju s osiguravateljem Euroherc osiguranje d.d., i to
sa samo 0-10 posto udjela.
U prilog tome da u predmetnom postupku nije utvrđeno da poduzetnik Euroherc osiguranje
d.d. usmjerava svoje osiguranike na servis vozila uslijed štete samo kod određenih servisera
je i činjenica da poduzetnik Euro Daus d.d., koji je član koncerna Agram, ne ostvaruje znatno
veći postotak udjela u štetama isplaćenima preko servisera od svih ostalih servisera. Naime,
on ostvaruje manje od 15 posto udjela u 2005. i u 2006. godini.
Slično je utvrđeno i u slučaju poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Naime, poduzetnik Euro
Daus d.d. je u prometu šteta likvidiranih po serviserima s poduzetnikom Jadransko
osiguranje d.d. u 2005. godini sudjelovao s 10-20 posto, dok je u 2006. godini taj udjel u
prometu iznosio 10-20 posto.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema sklopljenih ugovora o poslovno tehničkoj
suradnji na području Splitsko-dalmatinske županije sa serviserima, te stoga i nije u
mogućnosti vršiti isključivanje s tržišta onih servisera s kojima nema sklopljen ugovor o
poslovno tehničkoj suradnji.
7.3. Tvrdnja podnositelja zahtjeva da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d. zastrašuju osiguranike na način da im nalažu obavljanje popravka vozila po
nastanku štete kod točno određenih servisera, provedenom ekonomskom i pravnom
analizom nije dokazana. Naime, kako je prethodno navedeno, serviseri koji su sklopili
sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji, nisu imali za posljedicu značajno povećanje prihoda
od te djelatnosti, odnosno, za većinu servisera koji su sklopili sporazume s poduzetnikom
Euroherc osiguranje d.d., visine iznosa računa, prema tom osiguravatelju, su se i smanjile.
Iz izjava servisera dostavljenih u spis, općenito proizlazi kako isti nemaju neposrednih
saznanja o utjecaju navedenih osiguravatelja na osiguranike, već izjave temelje na
saznanjima iz razgovora sa strankama.
Nadalje, iz iskaza svjedoka Tea Perića, saslušanog na usmenoj raspravi 15. studenoga
2007., proizlazi da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.,
odnosno određeni zaposlenici u navedenim poduzetnicima, počeli krajem listopada 2005.
godine, vršiti pritisak na oštećenike u prometnim nezgodama da ne odvoze svoja vozila na
popravak u njegovu radionicu, budući da nije prihvatio ponudu sklapanja ugovora o
poslovno-tehničkoj suradnji s navedenim poduzetnicima. Svjedok je iskazao kako o
navedenom utjecaju na vlasnike vozila od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. doznao posrednim putem, odnosno razgovorom sa strankama.
Naime, indikativno je da je svjedok Teo Perić u svojoj izjavi zaprimljenoj u spis 17. siječnja
2007., izričito naveo kako su zaposlenici navedenih osiguravatelja dolazili po vozila
oštećenika i odvozili ih iz servisnih radionica u druge «podobne» radionice, da bi na usmenoj
raspravi održanoj 15. studenoga 2007. izjavio kako zaposlenici navedenih osiguravatelja nisu
dolazili u njegov salon, već da su vlasnici vozila sami odvozili svoja vozila prije popravka. Isti
je također naveo kako nije imao izravnog kontakta niti s jednim zaposlenim u ovim
osiguravajućim kućama, već samo s Emilom Grubišićem zaposlenim u poduzetniku Euroherc
osiguranje d.d.
Svjedok Augustin Gattin, saslušan na usmenoj raspravi 15. studenoga 2007., je iskazao
kako mu je Gordan Kraljević, zaposlenik u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d., zaprijetio
da mu šteta neće biti plaćena ukoliko odluči popraviti vozilo kod Tea Perića. Međutim, taj
svjedok je ipak izvršio popravak u radionici Tea Perića, odnosno naveo je da je svoje
potraživanje prema poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. ustupio Teu Periću koji je isto i
naplatio. Svjedok Augustin Gattin je također iskazao kako nije bio aktivno legitimiran
41
potraživati isplatu štete u konkretnom slučaju, budući da je oštećeno vozilo bilo u vlasništvu
njegova oca Vjeke Gattina. Uvidom u Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 8. veljače 2007.
te interni nalog za isplatu poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., Agencija je utvrdila da je
iznos od 4.557,01 kuna, na ime cjelokupne štete po štetnom događaju od 15. studenoga
2006. godine, isplaćen vlasniku vozila, Vjeki Gattinu dana 19. ožujka 2007., a ne servisu AS
Teo.
Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007. saslušani su svjedoci Emil Grubišić,
zaposlen u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d., te Gordan Kraljević, zaposlen u
poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. Svjedok Emil Grubišić je iskazao kako isti nema
nikakvog kontakta sa strankama sve do trenutka likvidacije štete, dok je svjedok Gordan
Kraljević iskazao kako samoinicijativno nije utjecao na oštećenike u izboru servisne radionice
za popravak vozila, već samo kada bi stranka zatrebala pomoć.
Svjedok Milivoj Bratinčević saslušan na usmenoj raspravi 2. prosinca 2008. izjavio je kako je
upućen odvesti vozilo na popravak u poduzetnika Eurodaus d.d., ali uputu je primio od
zaposlenika poduzetnika Hypo leasing u čijem je vlasništvu bilo oštećeno vozilo, a ne od
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. kojemu je štetu prijavio.
Svjedok Pave Akrap saslušan na usmenoj raspravi 2. prosinca 2008., kao vlasnik dva vozila
od kojih je jedno osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., a drugo kod
poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., je izjavio da je u zadnjih deset-dvanaest godina imao
preko deset šteta te su prilikom prijavljivanja šteta zaposlenici navedenih osiguravajućih kuća
svjedoku preporučivali ovlašteni servis u kojemu bi mogao popraviti vozilo. Međutim, svjedok
je dalje izjavio da osim preporuke nisu na drugi način pokušavali utjecati na njegov izbor.
Svjedok je također izjavio da je svaki put kad je imao štetu svoja vozila odvozio na popravak
u servisnu radionicu koju je sam izabrao.
Svjedok Anđelko Zelembaba, saslušan 2. prosinca 2008., iako se ne sjeća je li štetu
prijavljivao u osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., u
svom iskazu je naveo da mu je procjenitelj tom prilikom rekao da ne može odvesti vozilo na
popravak u servis Ivice Maleša jer mu šteta neće biti isplaćena. Međutim, isti je unatoč tome
navedeno vozilo odvezao na popravak u servis Maleš, a šteta je uredno plaćena.
Iz iskaza svjedoka Ivana Gabelice saslušanog 2. prosinca 2008. proizlazi također da je
procjenitelj u Euroherc osiguranju d.d. preporukama servisa pokušao utjecati na odluku
svjedoka. Međutim, procjenitelj u tome nije uspio budući da je svjedok vozilo odvezao na
popravak u servis Maleš.
Svjedok Mladen Madir saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je rekao kako
prilikom postupka prijave i procjene štete u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. nitko od
zaposlenih s kojima je kontaktirao nije preporukom ili na drugi način mogao utjecati na
njegov izbor servisne radionice u kojoj bi popravio vozilo. Međutim, problem oko izbora
servisne radionice u kojoj je isti popravio vozilo se pojavio nakon podnošenja računa
popravka poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. Iz iskaza svjedoka dalje proizlazi da je isti
prenio svoje potraživanje prema osiguravatelju na servisnu radionicu u kojoj je popravak
izvršen te je račun i naplaćen.
Svjedok Alan Perić saslušan 3. prosinca 2008. je rekao kako je unatoč procjeniteljevu
upozorenju da će imati problema oko naplate štete ukoliko vozilo odveze u autoservis
Bosnić, isti vozilo odvezao u navedeni servis, a ne u Eurodaus d.d., sukladno procjeniteljevoj
preporuci.
Svjedok Mario Ančić saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je izjavio kako mu je
zaposlenik poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. ponudio preporučiti servis ukoliko svjedok
42
nema svog majstora, međutim svjedok je vozilo odvezao vozilo na popravak u autoservis koji
je sam izabrao.
Svjedokinja Jasenka Leskur-Staničić je u svom iskazu od 3. prosinca 2008. izjavila kako joj
je procjenitelj u osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. preporučio da vozilo odveze na
popravak u Eurodaus d.d., odnosno u autoservis Muše, budući da s autoservisom AS Teo, u
koji je svjedokinja željela odvesti vozilo na popravak, nemaju sklopljen ugovor. Međutim,
svjedokinja je vozilo odvezla na popravak u autoservis AS Teo gdje je popravak i izvršen, a
sukladno internom nalogu za isplatu od 12. lipnja 2008. koji je poduzetnik Euroherc
osiguranje d.d. dostavio podneskom od 12. prosinca 2008., šteta je isplaćena navedenom
autoservisu dana 14. srpnja 2008.
Svjedok Ivan Beštić saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je izjavio kako mu je od
strane zaposlenog u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. preporučivan autoservis s kojim
navedeni osiguravatelj ima sklopljen ugovor, međutim, svjedok nije postupio po preporuci
nego je vozilo odvezao na popravak u autoservis koji je sam izabrao.
Uzevši u obzir sve iskaze svjedoka, proizlazi zaključak kako su pojedini zaposlenici
osiguravajućih kuća Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. preporučivali
strankama određene auto-kuće, odnosno servisne radionice radi popravka vozila. Međutim,
ne može se istovremeno zaključiti da su takvom preporukom značajnije utjecali na izbor
preporučenog servisa jer je svaki od saslušanih svjedoka, unatoč takvoj preporuci, vozilo
odvezao na popravak u servis prema vlastitom odabiru,
Nadalje, podnositelj zahtjeva je tijekom postupka u spis dostavio brojnu dokumentaciju,
račune i izvode poduzetnika servisne radionice u vlasništvu Božidara Tičinovića, kao i izjave
zaposlenih u istoj radionici. Od strane podnositelja zahtjeva, u spis je dostavljena i izjava
Ivana Žure da mu je od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. zabranjen popravak
štete na vozilu u servisnoj radionici Tičinović. Stoga je Agencija Božidara Tičinovića i Ivana
Žure četiri puta uredno pozvala na usmenu raspravu radi saslušanja u svojstvu svjedoka.
Međutim, navedeni nisu pristupili raspravi, niti su Agenciji opravdali svoj izostanak.
Agencija je dopisima od 23. srpnja 2008. zatražila od dvadesetčetiri (24) servisne radionice,
čiji su vlasnici potpisali izjavu da su zaposlenici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, da u roku od trideset (30) dana
računajući od dana primitka dopisa Agencije, dostave podatke o ostvarenom prometu s
osiguravajućim kućama u 2005., 2006. i 2007. godini. Zatražene podatke dostavilo je samo
sedam (7) servisera. Stoga je Agencija, servisnim radionicama koje nisu odgovorile na njen
dopis, 1. listopada 2008. te 28. listopada 2008. uputila i požurnice za dostavom zatraženih
podataka. U analizu su uvršteni podaci servisa AS Teo prethodno dostavljeni u spis.
Zaprimljeni podaci obrađeni su. Na temelju zaprimljenih podataka izračunati su postotni
iznosi prihoda pojedinog servisera ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila, od poduzetnika
Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u odnosu na ukupan iznos prihoda
pojedinog servisera ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od
automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila svih osiguravajućih kuća.
43
Tablica 9.: Prihod ostvaren od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko
osiguranje d.d., u odnosu na ukupan prihod pojedinog servisera od isplate šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Prihod ostvaren od isplate
šteta po osnovi obveznog
osiguranja od automobilske
odgovornosti i kasko
osiguranja cestovnih vozila
(u %)
AS Teo d.o.o.
Kokolek car d.o.o.
Europa centar Knezović d.o.o.
Autokuća Bosnić
obrt Vukorepa
Pletis
Autolakirerski obrt Šare
Autolakirer Drago Pejković
Euroherc osiguranje d.d.
Jadransko osiguranje d.d.
2005.
20-30
20-30
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
2005.
20-30
10-20
0-10
0-10
40-50
0-10
0-10
90-100
2006.
0-10
10-20
0-10
0-10
20-30
0-10
0-10
0-10
2007.
0-10
0-10
0-10
10-20
10-20
0-10
0-10
10-20*
2006.
10-20
40-50
0-10
10-20
0-10
0-10
90-100
0-10
2007.
0-10
20-30
10-20
0-10
10-20
0-10
0-10
0-10*
*približni postotni iznos s obzirom na do sada nedostavljene podatke.
Izvor: podnesci navedenih poduzetnika.
Obrada: AZTN.
Prikazani podaci ukazuju da prihod pojedinog servisera ostvaren od isplate šteta po osnovi
obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila, kako
od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., tako i od poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.
varira iz godine u godinu, te niti kod jednog servisera ne pokazuje ustaljeni trend kretanja.
Primjerice, AS Teo d.o.o. je zabilježio pad udjela poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. u promatranom razdoblju. Međutim, Europa centar Knezović d.o.o.
u poslovanju s poduzetnikom Jadransko osiguranje d.d. ima gotovo jednak udjel u 2005. i
2006. godini, a koji se u 2007. godini gotovo utrostručuje. Sličan trend bilježe Autokuća
Bosnić i obrt Vukorepa. Autokući Bosnić udjel prometa s poduzetnikom Euroherc osiguranje
d.d. brzo i višestruko raste u promatranom razdoblju, a obrtu Vukorepa udjel s navedenim
poduzetnikom u 2006. godini značajno raste u odnosu na 2005. godinu, a u 2006. godini se
neznatno smanjuje u odnosu na 2005. godinu. Naime, kretanje prihoda od isplate šteta po
osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih
vozila kod servisnih radionica niti ne može bilježiti ujednačenost, budući da je najznačajnije
obilježje nastanka šteta nepredvidljivost. Kao što nije moguće predvidjeti broj šteta, odnosno
prometnih nezgoda koje će se dogoditi u određenom vremenskom razdoblju, nije moguće ni
predvidjeti osiguranicima kojih osiguravajućih kuća će se štete dogoditi, kao niti koje servisne
radionice će osiguranici u tom slučaju izabrati za popravak vozila.
Također, zamjetno je, sukladno dostavljenim podacima, u većini slučajeva prihodi ostvareni
od dvije promatrane osiguravajuće kuće ne čine i većinu ukupno ostvarenog prihoda
servisera po navedenoj osnovi, odnosno da serviseri ne ostvaruju najznačajnije prihode od
isplate šteta od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.
Temeljem navoda podnositelja zahtjeva iznijetih tijekom postupka, iskaza svjedoka
saslušanih na usmenoj raspravi, te izjava servisera i oštećenika i njihovih klijenata, može se
zaključiti kako je postojao određeni utjecaj na izbor stranke od strane nekih zaposlenika
poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Međutim, uzimajući u obzir
da su osiguranici koji su se odlučili na popravak vozila u nekoj od «nepodobnih» servisnih
radionica, različitih od preporučenih radionica, po izvršenom popravku uredno naplatili štetu,
odnosno da je šteta isplaćena servisnoj radionici kojoj su ustupili potraživanje, dokazuje da
eventualne prijetnje neisplatom štete na koje ukazuje podnositelj zahtjeva nisu bile realne.
44
Također, nije dokazan ni utjecaj osiguravajućih kuća na ustup potraživanja stranaka
serviserima.
7.4. U svezi navoda podnositelja zahtjeva da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i
Jadransko osiguranje d.d. zlorabe svoj vladajući položaj na tržištu na način da isplaćuju štete
u obliku nagodbe za iznose do 60 posto manje od uobičajene cijene koštanja, Agencija je
utvrdila kako praksa sklapanja izvansudskih nagodbi između osiguravatelja i oštećenika
postoji, ali ista ne upućuje na zlouporabu vladajućeg položaja.
Naime, sukladno članku 150. stavku 1. ZOO, ugovorom o nagodbi osobe između kojih
postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju
spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze. Člankom
151. stavkom 1. ZOO određeno je da se popuštanje može sastojati, među ostalim, u
djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od
nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u
produljenju roka; u pristajanju na djelomične otplate; u davanju prava na odustatninu.
Također, člankom 154. ZOO uređena je primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorima
na ugovore o nagodbi.
U predmetnoj stvari, riječ je sklapanju nagodbi između osiguravatelja i oštećenika kojom se
ugovara iznos i isplata naknade štete nastale po štetnom događaju, odnosno riječ je o
dvostranoobveznom ugovoru između osiguravatelja i oštećenika, u kojemu ne sudjeluju
serviseri odnosno neka treća strana. Sklapanjem takve nagodbe ugovara se isplata
dogovorenog novčanog iznosa na ime odgovornosti osiguravatelja po nastalom štetnom
događaju, a samo o volji oštećenika ovisi što će isti učiniti s primljenim iznosom, odnosno
hoće li njime namiriti popravak vozila ili ne, kao i hoće li se uopće odlučiti na popravak vozila.
Uvidom u nagodbe dostavljene od stranaka u ovom upravnom postupku, ne može se
smatrati da isplata šteta oštećenicima, u iznosu koji je paušalno određen, utječe na
poslovanje servisnih radionica. Naime, kako nagodba ne uključuje treću stranu, tako niti
odnos pružanja usluge popravka vozila i naplate te usluge od strane vlasnika tog vozila,
predstavlja isključivo dvostrani odnos servisera i stranke.
7.5. Vezano za navode podnositelja zahtjeva da osiguravatelji utvrđuju cijenu sata rada, i
poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. i poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. su se očitovali
da se cijena sata rada koristi samo i isključivo kao interno iskustveno mjerilo za kalkuliranje
orijentacijske cijene popravka, odnosno da osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj
nemaju interni pravilnik s cijenama radnog sata kao iskustveno mjerilo za kalkuliranje
orijentacijske cijene popravka, nego cijenu radnog sata određuje tržište, tj. radionice koje
pružaju uslugu na određenom području.
Konkretno, na području Splitsko-dalmatinske županije djeluje preko 180 poduzetnika koji se
bave uslugom popravka i servisiranja vozila. Bez obzira na statusnu i kvalitativnu razliku,
gotovo svi ponuđači imaju istu cijenu radnog sata, što nije slučaj u drugim županijama.
Štoviše, i Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. navode kako je cijena normi
sata u Splitsko – dalmatinsko županiji, prema njihovim saznanjima, dogovorena na razini
izvođača radova i Obrtničke komore, da se iste nisu mijenjale u 2005. i 2006. godini, te da
iznose za:
1. limarski rad – 100,00 kn + PDV
2. mehaničarski rad – 100,00 kn + PDV
3. električarski rad – 100,00 kn + PDV
4. tapetarski rad - 100,00 kn + PDV
5. lakirerski rad - 100,00 kn + PDV
45
Navedenim cijenama dodaje se i vrijednost sitnog potrošnog materijala za limarske radove u
visini 10,00 kn + PDV, te potrošni materijal za lakiranje u visini 100,00 kn + PDV za akril boje
i 120,00 kn + PDV za metalik boje.
Ovdje je važno istaknuti kako Agencija, u predmetnom postupku, nije ocjenjivala jesu li
prethodno navedene cijene normi sata izvođača radova određene protivno odredbama ZZTN
jer to treba biti predmet posebnog postupka.
Uvidom u zaprimljenu dokumentaciju i račune od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.,
Agencija je utvrdila da je svim serviserima čiji računi su dostavljeni, priznat sat rada limara od
110,00 kn, kao i sad rada lakirera od 220,00 kn, ukoliko su takvi i naznačeni na računima.
Dodatno, iz računa proizlazi da su osiguravatelji priznavali rad servisera i po različitim
cijenama, neovisno o tome je li bila riječ o višim ili nižim cijenama od gore navedenih, i kao
takvi su priznavani od strane osiguravatelja.
Primjerice, priznatu satnicu, kako su i zatražili, u iznosu od 110,00 kn za limara i 220,00 kn
za lakirera, imali su slijedeći poduzetnici - serviseri: Automehaničarski obrt Denis Muše,
Čondić-Kadmenović d.o.o., Auto centar Vukman d.o.o., Autokuća Vrdoljak d.o.o.,
Autoradionica Tičinović, Eroš trade d.o.o., Autokuća Balinjera d.o.o., Autolimarski obrt
«Fabjanac A», Euro Daus d.d., Auto Hrvatska d.d., Autocommerce-Split, Auto Davor d.o.o.,
Marjan Auto d.o.o., Auto Kuća Vrdoljak d.o.o., APC Muše d.o.o., Auto centar Vukman d.o.o.,
Auto Centar Ivančić d.o.o., Auto kuća Gašperov d.o.o., Auto kuća Kovačić, Europa centar
Knezović, PSC Dalmacija d.o.o.
Nadalje, Servisne radionice su dostavile Agenciji i jedan primjerak izvida štete, naplate po
cesiji i izvansudske nagodbe vezano za poduzetnika AS Teo d.o.o., gdje je razvidno da
račun nije ispravljan, odnosno da je priznata cijena rada limara od 115,00 kn, cijena rada
lakirera od 230,00 kn, kao i nekoliko računa istog poduzetnika gdje nije bilo ispravka cijene
rada. S druge strane, dostavljeno je i nekoliko računa servisera AS Teo d.o.o. gdje su
osiguravatelji ispravili sat rada i to za limara s 115,00 kn na 110,00 kn, te za lakirera s 230,00
kn na 220,00 kn. Iz navedenog je razvidno da se iznosi računa ispostavljenih od servisera i
iznosi priznati za isplatu štete od strane osiguravatelja ne poklapaju u svakom pogledu i
svakom slučaju. Isto je posljedica, kako je prethodno navedeno, načina procjene iznosa
troška, te količine i cijene sitnog potrošnog materijala koja se sukladno procjeni dodaje i
uračunava u cijenu sata rada.
Podnositelj zahtjeva dostavio je Agenciji na uvid nekoliko računa zajedno s izvidima štete i s
Eurotax izračunom. Agencija je analizirala dostavljene račune kako slijedi:
Dostavljen je Eurotax izračun vezan uz izlazni račun poduzetnika AS Teo d.o.o., broj 1100859, od 5. srpnja 2006., i uz izvid štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Ukupni
iznos troška popravka po Eurotax izračunu iznosi 6.289,08 kn, dok je priznati iznos računa
od strane poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. bio 6.327,73 kn, dakle čak nešto viši iznos
od procjene programa Eurotax. Broj sati rada priznat po programu Eurotax je 7,9 radnih sati,
odnosno 7 sati i 50 minuta, dok je procjenitelj poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.
procijenio da je za popravak potrebno samo 50 minuta manje nego li po Eurotax programu.
Eurotax program je procijenio da dijelovi potrebni u servisu navedenog vozila iznose
3.497,70 kn, dok je po računu priznato 3.976,66 kn, dakle viši iznos od procjene Eurotax
programa. Za sam rad servisera i materijal za lakiranje program Eurotax predvidio je
1.657,28 kn, dok je po računu za sam rad servisera i materijal za lakiranje priznato 1.265,00
kn, što je nešto manje od Eurotax procjene.
Također, dostavljen je izračun Eurotax programa uz račun poduzetnika AS Teo d.o.o., br 1100642, od 30. svibnja 2006., i uz izvid štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Program
Eurotax je predvidio da je za popravak po izvidu štete potrebno 11 sati rada, dok je
46
procjenitelj poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. predvidio da je za isti popravak potrebno
8 sati rada servisera. Ukupan trošak servisa po Eurotaxu iznosi 2.216,41 kn, dok je prema
izvidu štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. priznato troškova u iznosu od 1.878,80
kn.
Uz račun poduzetnika AS Teo d.o.o., br. 1-100164, od 14. ožujka 2006., dostavljen je
Eurotax izračun, s ukupnim izračunatim troškovima od 8.421,12 kn, dok je račun poduzetnika
AS Teo d.o.o. poduzetnik _Jadransko osiguranje d.d. priznao u iznosu od 7.157,59 kn, a
poduzetnik AS Teo d.o.o. izdao je račun u iznosu od 7. 303,99 kn. Prema Eurotax programu
za auto dijelove potrebne u popravku vozila naveden je iznos od 3.431,01 kn, dok je
poduzetnik AS Teo d.o.o. u svom računu naveo iznos od 3.226,88 kn, te mu je navedeni
iznos i priznat od strane poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Nadalje, po istom je računu
poduzetniku AS Teo d.o.o. ispravljena cijena sata rada, i to s 115,00 kn za limarski rad na
110,00 kn, te s 230,00 kn za rad lakirera na 220,00 kn.
Iz navedenog je razvidno da se izračuni prema Eurotax programu i iznos računa
ispostavljenih od servisera ne poklapaju u svakom pogledu i svakom slučaju. Isto je
posljedica razlika načina izračuna Eurotax programa, kao načina procjene iznosa troška, i
samog troška pojedinog servisera, koji također zavisi od čimbenika kao što su primjerice,
razina moderniziranosti, educiranost osoblja i slično. Međutim, u slučajevima kada
osiguravatelji nisu priznavali ispostavljene račune servisera u punom iznosu, već je izvršena
određena korekcija, razlike i iznosi o kojima je bila riječ nisu bile takvog iznosa i značaja da
bi se moglo zaključiti kako je riječ o zlouporabnom ponašanju.
8. Odluka Vijeća
Uvidom u zaprimljenu dokumentaciju, te utvrđene relevantne činjenice i okolnosti u
predmetnom posebnom ispitnom postupku, Vijeće je, temeljem ovlasti iz članaka 34. i 35.
stavka 1. točke 2. ZZTN, na 5. sjednici, održanoj 30. prosinca 2008., razmatralo navedeni
predmet, te je donijelo odluku o odbijanju zahtjeva Servisnih radionica sekcije autostruke
obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, za utvrđivanje sprječavanja, ograničavanja
ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, u smislu članka 16.
ZZTN, protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., na tržištu
obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu kasko osiguranja cestovnih
vozila na području Splitsko-dalmatinske županije, kao na zakonu neosnovan.
Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi:
Temeljem provedene pravne i ekonomske analize, te analize strukture mjerodavnih tržišta u
predmetnom slučaju, Vijeće je utvrdilo da se koncern Agram nalazi u vladajućem položaju, u
smislu članka 15. stavka 1. i 3. ZZTN, na utvrđenim mjerodavnim tržištima u predmetnom
postupku, a riječ je o tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu
kasko osiguranja motornih vozila, na području Splitsko-dalmatinske županije u 2005., 2006. i
2007. godini. Koncern Agram značajan udjel ostvaruje i na promatranim tržištima koja su
povezana s mjerodavnim tržištima utvrđenim u ovom postupku, a riječ je o tržištu isplate
šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu isplate šteta po
osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2005., 2006. i
2007. godini, , odnosno i na tim tržištima koncern Agram imao je vladajući položaj u 2005. i
2006. godini, u smislu članka 15. stavka 1. i 3. ZZTN.
Nadalje, Vijeće je utvrdilo da je tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete u
Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje je također povezano sa mjerodavnim tržištima utvrđenim
u ovom postupku, nisko koncentrirano tržište, s velikim brojem tržišnih takmaca. Povezanost
s utvrđenim mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i
47
kasko osiguranja cestovnih vozila, očituje se na način da se snaga i položaj pojedinog
osiguravatelja na tržištima osiguranja prelijeva na tržište servisiranja motornih vozila po
nastanku štete, i to zbog većeg broja osiguranika, te posljedično i veće potrebe za
obavljanjem većeg broja servisa po nastanku štete.
Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. sklopio je ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji sa
samo pet (5) poduzetnika – servisera na području Splitsko-dalmatinske županije od ukupno
stodevedesetdevet (199) s kojima je poslovao u 2005. godini, odnosno stoosamdesetčetiri
(184) servisera s kojima je poslovao u 2006. godini. Spomenutih pet servisera, unatoč
sklopljenim ugovorima o poslovno-tehničkoj suradnji, po visini iznosa isplaćenih računa
vezano uz obavljanje servisa po nastanku štete sudjeluju samo sa neznatnim udjelom,
manjim od pet (5) posto, u ukupnom iznosu isplaćenih šteta od strane poduzetnika Euroherc
osiguranje d.d. prema svim serviserima s kojima je poslovao u 2005. i 2006. godini.
Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema uopće sklopljenih sporazuma o poslovnotehničkoj suradnji sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije u promatranim
godinama, a poslovao je sa približnim brojem servisera kao i poduzetnik Euroherc osiguranje
d.d. u 2005. i 2006. godini. U sastavu koncerna Agram nalaze se dva poduzetnika –
servisera, i to poduzetnik Euro Daus d.d. koji je u ukupnom iznosu računa isplaćenih
serviserima od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u 2005. godini ostvario udjel od
10-20 posto, a u 2006. godini njegov udjel se smanjuje na 10-20 posto, te poduzetnik Euro
Daus 1963 d.d., koji je tek u 2006. godini počeo suradnju s poduzetnikom Euroherc
osiguranje d.d., i to sa tek 0-10 posto udjela. U prometu šteta likvidiranih po serviserima s
poduzetnikom Jadransko osiguranje d.d., poduzetnik Euro Daus d.d. je sudjelovao s 10-20
posto u 2005. godini, te s 10-20 posto u 2006. godini.
Slijedom iznijetih podataka, zaključak je Vijeća da poduzetnici koncerna Agram nisu vršili
pritisak na servisere koji bi imao za posljedicu sklapanje ugovora o poslovno-tehničkoj
suradnji. Naime, broj navedenih ugovora je neznatan, a počevši od 2005. godine taj broj nije
se povećao. Serviseri koji su imali sklopljene ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji nisu
ostvarili značajnije prihode od isplaćenih računa vezano uz obavljanje servisa po nastanku
štete, u odnosu na ostvarene prihode ostalih servisera koji nisu imali sklopljene takve
ugovore. Povezana društva u sastavu koncerna Agram, poduzetnici Euro Daus d.d. i Euro
Daus 1963. d.d., također nisu ostvarili značajan udjel u ukupnom iznosu računa isplaćenih
serviserima, od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d i Jadransko osiguranje d.d., u
promatranom razdoblju. U svezi s navedenim, Vijeće je utvrdilo da u predmetnoj stvari nije
dokazana primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih
se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, a kako je opisano člankom 16.
stavkom 1. i stavkom 2. točkom 3. ZZTN, niti je dokazano uvjetovanje sklapanja ugovora
pristankom druge ugovorne strane na dodatne obveze koje po svojoj prirodi ili običajima u
trgovini nisu u nikakvoj vezi s predmetom tih ugovora, opisano člankom 16. stavkom 2.
točkom 4. ZZTN.
Temeljem cjelokupnog provedenog ispitnog postupka, prikupljenih podataka i iskaza
stranaka i svjedoka danih na usmenoj raspravi te pisanim putem, Vijeće je utvrdilo kako
poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., odnosno određeni
zaposlenici ovih poduzetnika, unatoč danih preporuka, nisu mogli imati značajniji utjecaj kod
osiguranika na izbor servisne radionice u kojoj će oni popraviti svoje vozilo. Sveobuhvatnom
ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, nije utvrđeno da je opisano
ponašanje, u konkretnom slučaju, imalo za posljedicu zlouporabu vladajućeg položaja
navedenih poduzetnika iz članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. ZZTN, odnosno da su na
taj način pojedine servisne radionice stavljene u nepovoljan položaj u odnosu na njihove
konkurente. Neovisno o navedenome, stav je Vijeća da bi ubuduće, poduzetnici Euroherc
osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., zbog svoje tržišne snage na utvrđenom
mjerodavnom tržištu i s njima povezanim tržištima, pa samim time i njihove posebne
48
odgovornosti na tim tržištima s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, trebali osigurati
takvu poslovnu praksu svojih zaposlenika, kojima bi se izbjegla svaka mogućnost, pa makar i
neznatnog utjecaja na izbor servisne radionice u kojoj će biti popravljana vozila njihovih
osiguranika.
Analizom ispostavljenih računa servisera prema osiguravateljima, Vijeće je utvrdilo da ne
postoje značajna odstupanja, odnosno da nisu izvršene značajnije korekcije na računima
servisera, od strane osiguravatelja, koje bi bile dostatne za dokazivanje zlouporabe
vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u
smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 1. ZZTN, odnosno da se takvo postupanje ne
može ocijeniti kao izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena ili
drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, nametanjem od strane osiguravatelja normi i cijene
sata rada serviserima. Štoviše, prema dostavljenim podacima, utvrđeno je da su serviserima
u pravilu priznavani troškovi u iznosima u kojima su ih oni i zatražili, a u slučajevima kada je
vršena korekcija na računima, razlike nisu bile tolikog iznosa i značaja koje bi upućivale na
ograničavanje tržišnog natjecanja na tržištu servisiranja motornih vozila vezano uz isplate
štete.
Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki I. izreke ovoga rješenja.
9. Upravna pristojba i troškovi postupka
Izdavanje rješenja kojim se okončava postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja
poduzetnika pred Agencijom podliježe naplati upravnih pristojbi sukladno odredbi članka 2.
stavka 1. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 8/96, 77/96, 95/97,
131/97, 68/98, 145/99, 116/00, 163/03, 17/04 i 110/04; dalje: Zakon o upravnim pristojbama),
te članka 2. točka 1d. Uredbe o izmjene Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim
pristojbama (»Narodne novine«, broj 141/04; dalje: Uredba o izmjeni Tarife Zakona o
upravnim pristojbama). Upravna pristojba u iznosu od 5.000,00 kuna za zahtjev za
pokretanjem postupka u kojem sudjeluju stranke sa suprotnim interesima, u smislu članka
42. ZZTN, a naročito za zahtjev za utvrđivanjem zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu,
naplaćuje se sukladno članku 2. točki 1d., odnosno tarifnom broju 106. točki 1d. Uredbe o
izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama.
Sukladno članku 3. stavcima 2. i 3. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj
8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 145/99, 116/00 163/03 i 110/04) te tarifnom broju 2, Tarife
upravnih pristojbi, za predmetno rješenje plaća se upravna pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
Budući da nije uspio u svojem zahtjevu pred Agencijom, podnositelj zahtjeva obveznik je
plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 5.050,00 kuna. Navedeni iznos uplaćuje se u roku od
osam (8) dana od dana dostave ovoga rješenja posebnom uplatnicom u korist Državnog
proračuna Republike Hrvatske na račun broj: 1001005-1863000160, u »poziv na broj
odobrenja« upisati u pretpolje model »24«, a u polje podatak prvi: 5002-(navesti matični broj
subjekta).
Također, sukladno odredbi članka 16. stavka 4. Zakona o upravnim pristojbama, nakon
izvršene uplate obveznik uplate dužan je presliku posebne uplatnice, kao dokaz o obavljenoj
uplati upravne pristojbe, žurno, a najkasnije u roku od osam (8) dana, dostaviti Agenciji s
pozivom na klasu: UP/I 030-02/2006-01/20.
49
Ukoliko obveznici uplate upravne pristojbe ne izvrše uplatu upravne pristojbe Agencija će,
protekom roka, od nadležne Porezne uprave, sukladno članku 10. stavku 2. Zakona o
upravnim pristojbama, zatražiti prisilnu naplatu upravne pristojbe.
Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki II. izreke ovoga rješenja.
Sukladno odredbi članka 114. stavka 4. ZoUP, zahtjev za naknadu troškova po odredbama
članka 114. stavka 2. i 3. ZoUP mora biti stavljen na vrijeme, tako da Agencija koja vodi
predmetni postupak može o njemu odlučiti u rješenju, u protivnom stranka gubi pravo na
naknadu troškova. Budući da su stranke prije okončanja dokaznog postupka, na usmenoj
raspravi od 3. prosinca 2008., upozorene sukladno članku 114. stavku 4. ZoUP, te je istima
na zahtjev zaključkom određen rok od deset dana za dostavu odgovarajućeg zahtjeva za
naknadu troškova, a Agencija u ostavljenom roku, odnosno do dana donošenja ovoga
rješenja nije zaprimila odgovarajuće zahtjeve za naknadu troškova, odlučeno je kao u
točkama III. i IV. izreke ovoga rješenja.
10. Objava rješenja u «Narodnim novinama»
Sukladno odredbi članka 59. stavka 1. ZZTN, a u svezi s člankom 57. točkom 3. ZZTN, ovo
rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama», kako je to odlučeno u točki III. izreke
ovoga rješenja.
Uputa o pravnom lijeku
Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali
nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike
Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.
Predsjednica Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja
Olgica Spevec
Napomena:
Budući da podaci označeni *** te podaci u rasponima predstavljaju službenu tajnu u smislu
članka 51. ZZTN, isti su izuzeti od objavljivanja, pa su navedeni podaci izostavljeni iz teksta,
odnosno koriste se skraćenice naziva i postoci u rasponu.
50