Dragi kraj - Grad Čabar

I
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
2011. /
g r a d a
10
Č
a b r a
Dragi kraj
p r o s i n a c
b r o j
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Cijenjeni čitatelji, poštovani žitelji grada Čabra,
s nama je još jedan, jubilarni deseti, broj glasila
“Dragi kraj” koji će nam, kao i do sada, približiti
neka od značajnijih događanja u kraju u kojemu
živimo.
Kao Vaš gradonačelnik u pregledu godišnjih
nastojanja pokušao sam na jednome mjestu
objediniti i jednostavnim riječima pojasniti što
smo učinili, što činimo i što namjeravamo učiniti
da bi nam život i u ova teška vremena bio bar
donekle ugodniji, ljepši, jednostavniji. Koliko sam
u tome uspio, prosudit ćete sami.
Pred nama su Božić i nova 2012. godina.
Vrijeme je to za pregled protekle godine i
planiranje naredne. Siguran sam da ću sa
suradnicima i uz Vašu pomoć i nadalje iznalaziti
prihvatljiva rješenja u vođenju našega Grada.
U božićno vrijeme, vrijeme obiteljskog
okupljanja, vrijeme darivanja, opraštanja i
razumijevanja, darujmo jedni drugima lijepe
riječi i oprostimo svojim najbližima. Na taj način
svima će biti ljepše i ugodnije.
Ovime želim svima blagoslovljene i vesele
blagdane Božića i neka Vam nova 2012. godina
bude sretna, vesela, puna uspjeha, zdravlja i
uvažavanja.
Vaš gradonačelnik
Željko Erent
DRAGI KRAJ / broj 10. / prosinac 2011. / impresum:
Dragi kraj
Informativno glasilo
grada Čabra
[email protected]
www.cabar.hr
Odgovorni urednik:
Željko Erent
Foto:
Ante Jurić, Željko Loknar, Arhiva
OŠ “Petar Zrinski” Čabar, Željko
Malnar, Slavko Žagar, Andreja
Malnar, Robin Volf, Cvjetko Volf,
Vanja Rački, Alen Lipovac, Andrija
Wolf, Arhiva grada Čabra
Uredništvo:
Ivana Lakota, Ivan Kvesić, Željko
Malnar, Zvonimir Lipovac
2
Priprema:
Krunoslav Vilček
Tisak:
Printera Grupa, Sv. Nedjelja
Naklada:
1.500 primjeraka
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
OSVRT GRADONAČELNIKA
NA 2011. GODINU
U
vodno želim istaknuti da je gotovo
cijela 2011. godina, a nešto slično
smo naglašavali i
u protekloj godini, bila obilježena
stalnim posljedicama globalne financijske i ekonomske krize, koje
su se neposredno i aktivno odrazile na svekoliki razvoj u svim sferama društveno-ekonomskog razvoja grada Čabra.
Navedene negativnosti očitovale su se u značajnom smanjenju izvornih prihoda proračuna,
u poteškoćama pri naplati gradskih poreza i drugih vrsta gradskih prihoda te u poteškoćama pri
realizaciji planiranog sufinanciranja investicijske izgradnje od strane državnih i županijskih tijela u
oblasti komunalne infrastrukture,
što je u konačnici rezultiralo povećanim smanjenjem proračuna
grada Čabra za 2011. godinu.
Ipak, sve navedeno nije nas
obeshrabrilo. Ni u jednoj situaciji nismo stali u dinamici i tijeku realizacije gotovo svih planiranih značajnijih aktivnosti kao
ni u ostvarenju zacrtanih programa i projekata. Dokaz tome bila
je zasigurno vidljiva svakodnevna
aktivnost na terenu, u svim djelatnostima i oblastima na čitavom
području grada Čabra.
Iz oblasti komunalne i druge
infrastrukture, od aktivnosti koje
smo realizirali ili su u tijeku realizacije, u 2011. godini izdvojio bih
sljedeće:
- Sukladno zaključenom Ugovoru o zajedničkom financiranju radova između Ministarstva
mora, prometa i infrastrukture i
grada Čabra, nakon provedenog
postupka javne nabave i odabirom najpovoljnijeg ponuditelja,
ugovoreni su i uspješno završeni
radovi sanacije cjevovoda na dionici Sokoli-Vode-Gerovo u dužini
od 3.853 m. Vrijednost ugovornih
radova iznosila je nešto više od 2,2
milijuna kuna (2.237.842,97 kn).
- U tijeku su radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže naselja
Gerovo (I. faza) u dužini od 4. 017
m. Vrijednost ugovorenih radova
iznosi 4.055.982,86 kuna.
- Nakon provedenog postupka Javne nabave od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
i odabira najpovoljnijeg ponuditelja za izvođenje radova te nakon
zaključenja ugovora, do kraja godine očekuje se početak radova na
izgradnji vodovoda za naselje Gerovski Kraj u dužini od 2.782 m.
Planirana vrijednost predmetnih
radova iznosi 2.191.237,23 kuna.
- U svrhu poboljšanja kvalitete
pitke vode bili su nužni i potrebiti
građevinski, elektroinstalaterski i
strojarski zahvati na mjerno-dozirnoj šahti Čabar, vodospremi Prezid i Tropeti te crpnoj stanici Mlake, a koji su obuhvatili nabavu,
dopremu i ugradnju opreme za
dezinfekciju vode za piće. Ugovor
o izvođenju radova zaključen je u
vrijednosti od 510.370,79 kuna.
- 2011. godine nastavljani su
radovi dovršetka kanalizacije (kolektora) u Prezidu, dužine 4.602
m. Radovi su se izvodili u Vatrogasnoj ulici, Kamonje, Mlake, Zbitke i Partizanski put te Školskoj ulici i Ulici braće Žagara u ukupnoj
vrijednosti od 5.277.485,60 kuna.
- Sa zadovoljstvom mogu istaći
da su završene sve potrebite radnje za početak radova na izgradnji
zadnje dionice “Kupske magistrale” Hrvatsko-Ložac u ukupnoj dužini od 2,63 km. Investitor izgradnje su “Hrvatske ceste” d.o.o. koje
su zaključile ugovor s izvoditeljem
radova u vrijednosti 15,8 milijuna kuna.
- Također, financirana sredstvima “Hrvatskih cesta”, tvrtka “Ceste Rijeka” d.o.o. izvršila je rekonstrukciju asfaltnog
kolnika ceste Parg-Prezid na dionici Parg-Gorači u vrijednosti od
2,7 milijuna kuna. Usporedno s
ovim radovima uredili smo i prostor odmorišta u Tatinskoj dragi.
- Pristupilo se i dovršetku rekonstrukcije ceste Gerovo-Hrib, a
u predmetne radove Županijska
uprava za ceste PGŽ uložila je 1,2
milijuna kuna.
crpna stanica Mlake
u tijeku izvođenja radova sanacije cjevovoda Sokoli-Vode-Gerovo
simulacija cesta Ložac-Hrvatsko
3
radovi na dovršetku kanalizacije u Prezidu
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Vatrogasni dom u Prezidu
Cesta Gorači-Parg
Odmorište Tatinska draga
Cesta Pleše-Požarnica
Pčelarska ulica
Cesta za Hrib
Cesta Sveta gora – Sedlo
- Ove su godine realizirani
značajniji zahvati na održavanju
(radi se o radovima asfaltiranja i
krpanja udarnih rupa) naših nerazvrstanih cesta i prilaznih putova na čitavom području Grada.
Poslovi su obavljeni u vrijednosti
od 1.240.109,03 kuna.
- Uz veliku pomoć Hrvatskih
šuma, UŠ podružnice Delnice,
izgrađena je nova cesta od Svete
gore do Sedla, u čiju je izgradnju
uloženo gotovo1,4 milijuna kuna.
Novoizgrađeno parkiralište u Zagrebačkoj ulici u Gerovu
U proljeće sljedeće godine predstoji nam njezino asfaltiranje.
- Uz pomoć Hrvatskih šuma
rekonstruirana je cesta Plešce-Požarnica u vrijednosti od
600.000,00 kn, a grad Čabar je
osigurao sredstva za njezino asfaltiranje u iznosu od 600.550,94
kn.
- Usporedo s početkom radova rekonstrukcije vodovoda u Gerovu te ceste prema naselju Hrib,
uredili smo trg i parkiralište u Za-
grebačkoj ulici. Na taj način ovaj
dio naselja Gerovo poprimio je
posve novi, funkcionalniji i puno
ljepši izgled. Ukupna vrijednost
radova iznosila je 583.466,53
kuna.
- Završili smo i ranije započete radove na uređenju groblja
u Čabru i prilazne ceste od groblja, projekta pod zajedničkim nazivom “Zaobilaznica-groblje u Čabru”, koji je predvidio uređenje i
sanaciju prilaznih putova do mr-
4
tvačnice i groblja te kamenih stepenica i izgradnju potpuno nove
ceste uz groblje prema naselju Župani. Ukupna ugovorena vrijednost radova ovog projekta iznosi
nešto manje od 684.000,00 kuna.
- U Prezidu se nastavilo sa
započetim radovima na izgradnji Vatrogasnog doma za potrebe mjesnog DVD-a. Iznos kojim
se Grad uključio u sufinanciranje radova na izgradnji Doma je
190.835,51 kuna.
- Tijekom ove godine pristupili
smo uređenju kanala Gerovčice I i
Gerovčice II., a investitor navedenih radova su Hrvatske vode.
Kada zbrojimo naprijed navedene iznose, dolazi se do ukupne vrijednosti dovršenih ili započetih ulaganja na području Čabra
u 2011. godini od čak 39 milijuna
kuna. Mora se priznati da to nije
malo, usprkos činjenici o skromnom proračunu Grada i uvodno
navedenim brojnim poteškoćama
i djelovanju u kriznim uvjetima.
Ukratko, nastavljamo sa svim
dogovorenim aktivnostima po našim mjestima te s realizacijom
svih projekata i programa, posebice u oblasti komunalne infrastrukture, koje smo obećali našim ljudima na početku našega mandata.
Zadovoljstvo mi čini i činjenica da smo započeli s potrebitim
radnjama za realizaciju projekta
“Dom za starije i nemoćne Gerovo” na način objave javnog poziva za iskazivanje interesa po ugovornom modelu javno-privatnog
partnerstva. Naime, temeljem Rješenja Agencije za javno-privatno
partnerstvo RH, kojima se gradu
Čabru odobrava provedba projekta i potvrđuje da je dokumentacija
za nadmetanje sukladna s odobrenim prijedlogom projekta, grad
Čabar je proveo I. fazu postupka
Javnog nadmetanja, objavio Poziv
za nadmetanje, odnosno dostavu
Zahtjeva za sudjelovanjem, kojim
grad Čabar, kao javni partner/na-
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
ručitelj, traži privatnog partnera/
izvršitelja za ostvarenje investicijskog projekta “Dom za starije i nemoćne osobe Gerovo”, kapaciteta
90 ležaja, po ugovornom modelu JPP. Grad Čabar je izradio potrebitu prostorno-plansku dokumentaciju, program i investicijsku
studiju s izlaznom tehničkom specifikacijom, osigurava glavne infrastrukturne priključke i prenosi na Partnera pravo građenja na
građevinskom zemljištu, površine
30.000 m2 u vlasništvu 1/1. Između javnog i privatnog partnera uspostavlja se dugoročni partnerski
odnos za razdoblje trajanja ugovora o JPP na rok od 25 godina. Nadam se da će potencijalni poslovni
partneri i ulagači prepoznati važnost i komercijalnu dohodovnost
projekta i uvjeren sam da bi sredinom naredne godine mogli svjedočiti početku izgradnje objekta.
Tijekom ove godine velika pozornost usmjerena je na pripremu
potrebite dokumentacije za na-
g l a s i l o
g r a d a
Č
zuje suradnja u pripremi na izradi projekata uređenja i izgradnje
u MO Gerovo).
Na kraju potrebito je istaknuti i sljedeće: stanje u našim gospodarskim subjektima bolje je nego
u proteklom razdoblju, ali je i nadalje vrlo teško. Borba za osiguravanjem poslova i tržišta kao i za
poboljšanje likvidnosti stalno je
prisutna, a čine se i dodatni napori za zadržavanjem zaposlenosti
na postojećem nivou.
S obzirom da smo kroz određene programe pratili demografsko i
socijalno stanje na području Grada,
provedeni popis stanovništva nije
nas iznenadio. Međutim, ostvareni
pokazatelji o smanjenju broja stanovnika govore da nas očekuju još
teža vremena, a posljedice su toga:
pretežno staračko domaćinstvo s
tendencijom povećanja osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovništva, nedostatak kvalitetne radne mlade snage za potrebe
našeg gospodarstva, upitan opsta-
stavak programa uređenja mjesta
Gerovo, kako bismo u 2012. godini na vrijeme nastavili sa započetim poslovima koje namjeravamo u potpunosti završiti do kraja
mandata. U pripremi je izrada dokumentacije za izvođenje radova
II. faze vodovoda, dokumentacije za izgradnju kolektora i uređaja
za pročišćavanje te za završno uređenje prometnica, ulica i trgova.
Također smo nastavili s programima “Pomoć i njega u kući” i “Javni radovi” koji su uvelike opravdali svoje postojanje. Nastavili smo s
uređenjem sakralnih i kulturnih
objekata te unutrašnjim uređenjem
prostora Dvorca Zrinski.
U mjesecu lipnju provedeni
su izbori za članove vijeća mjesnih odbora i izabrani novi (stari)
predsjednici. Vjerujem da ćemo i
nadalje zajednički raditi na uključivanju članova vijeća MO u svrhu dogovornog rješavanja potreba
i realizacije planiranih programa
(u prethodnom razdoblju to doka-
5
a b r a
nak postojećih mreža škola i vrtića,
zdravstvenih i drugih ustanova, gašenje mnogih institucija, smanjenje
ukupnog životnog standarda naših
žitelja i drugo.
Iz navedenog se nameće još
veća potreba da naše aktivnosti
usmjerimo u inicijativu za donošenjem odgovarajućih poticajnih
zakonskih akata na nivou Države,
ne samo za Čabar, nego za Gorski
kotar u cjelini, za nastavak na projektima izgradnje i uređenja komunalne i druge infrastrukture na
području Čabra, za nastavak na
programima kojima je krajnji cilj
prometno povezivanje, razvoj turizma, povećanje zaposlenosti, za
nastavak dodjeljivanja beskamatnih poduzetničkih, poljoprivrednih i stambenih kredita, za programe kojima je svrha poboljšanje
socijalnog stanja i zadovoljavanje
potreba građana. Gradonačelnik:
Željko Erent, dipl.iur.
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
SUFINANCIRANJE
O
KAMATA NA KREDITE
ve je godine, po treći puta, u gradu Čabru realiziran program
sufinanciranja kamata na kredite za vanjsko uređenje stambenih objekata na našem području
kao i program sufinanciranja kamata za poljoprivredne kredite. Očekivano, interes naših sugrađana bio je velik, a komisija imenovana za
obradu zahtjeva imala je obilan i težak posao.
Kreditni potencijal za vanjsko uređenje
stambenih objekata iznosio je 1.300.000,00
kuna. Namjena tih sredstava bila je obnova i
uređenje stambenih objekata koji se nalaze na
području našega Grada i to na način da radovi
obuhvaćaju prvobitnu postavu ili zamjenu postojeće stolarije, krovišta ili fasade. U vrlo kratkom roku nakon objave javnog poziva za podnošenje zahtjeva, u Gradsku upravu je pristiglo
50 zamolbi. Od toga broja pozitivno je riješeno
i potpisani su ugovori o sufinanciranju kamate
za 34 korisnika. Najveći odobreni iznos po jednom korisniku bio je 40.000,00 kuna, a najmanji traženi kredit iznosio je 17.000,00 kuna. U
ovoj kreditnoj liniji za 2011. godinu odbijeno je
8 zahtjeva iz razloga što su podnositelji ili članovi njihovih obitelji već od ranije korisnici gradskih kredita, ili je zahtjev za sufinanciranje kamate podnesen suprotno objavljenom javnom
pozivu, tj. namjena kredita nisu bili naprijed
navedeni radovi. U provednom postupku obrade zahtjeva osobita pozornost posvećana je činjenici da korisnik kredita nema nikakvih dugovanja prema gradu Čabru ili Komunalnom
društvu “Čabranka” Čabar, budući i pravilno
gospodarenje gradskom imovinom nameće nemogućnost izdvajanja iz proračuna za one koji
svoju obvezu prema tom proračunu ne podmiruju na vrijeme. Preostalih 8 zahtjeva nije realizirano zbog odustanka podnositelja. Razlozi
odustanja različiti su, a kreću se od premalog
iznosa odobrenog kredita do odustajanja zbog
promijenjenog činjeničnog stanja u obitelji.
Nakon provedenog postupka konačni iznos odobrenih kredita za vanjsko uređenje stambenih objekata u 2011. godini iznosi
1.250.271,70 kuna. Mnogi krediti već su realizirani i naš Grad uljepšan je i ove godine, a
stambeni objekti oku su privlačniji i funkcionalniji. Nekolicina zbog objektivnih razloga radove predviđene u Ugovoru o sufinanciranju
još nije završila o čemu će početkom iduće godine nadležna komisija sastaviti zapisnike i
utvrditi dodatan rok za izvođenje radova.
I poljoprivrednici su ove godine našli svoje mjesto u proračunu Grada. Prepoznajući potrebu za pružanjem pomoći našim poljoprivrednicima, koji u vrlo teškim uvjetima i s
velikim naporom održavaju poljoprivrednu
prozvodnju ili uzgoj stoke, na prijedlog gradonačelnika Gradsko vijeće donijelo je odluku o
visini kreditnog potencijala za poljoprivredne
kredite koji je iznosio 750.000,00 kuna. Na žalost, kreditni potencijal nije u potpunosti iskorišten te su preostala sredstva prenamijenjena
u sufinanciranje kamata na stambene kredite i nalaze se u ranije navedenom iznosu od
1.300.000,00 kuna. Poljoprivredni krediti bili
su namijenjeni svim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i registriranim poljoprivrednim obrtima koji su upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, imaju sjedište i
ulažu na području grada Čabra. Komisija za
6
provedbu postupka dodjele kredita zaprimila
je 8 zahtjeva, a najveći mogući iznos odobrenog kredita po pojedinom korisniku iznosio je
100.000,00 kuna. Sklopljeni ugovori s našim
poljoprivrednicima, u dijelu namjenskog utroška predviđaju kupnju traktora, kupnju pasterizatora i postavljanja ograde na voćnjaku,
kupnju cisterne i roto kose, kosilice, motokultivtora, opreme za pčele i slično.
Ukupno je u svrhu sufinanciranja kamate
na poljoprivredne kredite sklopljeno ugovora u
vrijednosti od 439.095,64 kune. Sukladno pravilima poslovanja Erste&Steiermarkische bank
naši su poljoprivrednici potrebnu dokumentaciju za sklapanje ugovora potpisali u Rijeci, a
za sve korisnike stambenih kredita Banka je
omogućila predaju zahtjeva u svojoj poslovnici u Čabru, dok je sam postupak obrade zahtjeva i realizacije kredita obavljen u Delnicama.
Vjerujemo da su i ove godine naši sugrađani prepoznali dobru volju Grada u pružanju pomoći u trenucima kada, pogođeni svekolikom krizom, novac, osobito beskamatni, vrlo
rijetko ili nikada ne dolazi. Iz gradskog proračuna ukupno je odobreno 1.689.367,34 kuna
kredita. Na taj način 34 naše obiteljske kuće
bit će urednije i ljepše, a turistima znak da ljudi ovoga kraja brinu o sebi, o svojim mjestima i
cijelom Gradu. Pomoć je to našim domaćinstvima, turizmu i gospodarstvu, ali i našim obrtnicima koji su u većini slučajeva izvodili radove.
Veliki interes za stambene kredite pokazatelji
su želje i volje naših sugrađana da, bez obzira na stanje u kojem se nalazili, ne posustaju,
nego svoje okruženje žele učiniti ljepšim, ugodnijim i funkcionalnijim.
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
POPIS STANOVNIŠTVA
P
rema ove godine obavljenom popisu stanovništva (preliminarni rezultati) u Čabru danas živi 3.811
stanovnika. U odnosu na 2001.
godinu smanjenje je za 576 osoba, ili 13 % manje. Zabrinjavajuće djeluje podatak da je u čabarskom okruženju izgubljeno
više osoba nego što ih trenutno živi u samome
Čabru.
Najveće mjesto čabarskog područja je Prezid sa 755 stanovnika, a dalje slijede Gerovo
(693), Čabar (414), Tršće (342), Plešce (141).
I u čabarskom području ima naselja u kojima više nitko ne živi (Fažonci i Pršleti), a onih u
kojem je za zbroj mještana dovoljna jednoznamenkasta brojka je čak devet, od ukupno 41
naselja obuhvaćenog popisom. Broj stanovnika i kućanstava
Naziv
naselja
Bazli
Brinjeva draga
Broj
Naziv
stanovnika Kućanstva naselja
5
3
Mandli
Broj
stanovnika Kućanstva
39
16
5
2
Okrivje
2
1
Crni lazi
117
42
Parg
89
33
Čabar
414
168
Plešce
141
48
8
4
Podstene
17
5
Požarnica
Donji Žagari
Fažonci
-
-
1
1
Frbežari
32
14
Prezid
755
291
Gerovo
693
241
Prhci
12
4
Gerovski Kraj
95
35
Prhutova Draga
3
1
Gorači
101
41
Pršleti
-
-
Gornji Žagari
83
35
Ravnice
41
16
Hrib
110
43
Selo
40
15
Kamenski Hrib
6
5
Smrečje
72
31
Kozji Vrh
60
28
Smrekari
9
6
Kraljev Vrh
14
4
Sokoli
10
6
Kranjci
4
2
Srednja Draga
43
13
Lautari
16
6
Tropeti
12
4
Lazi
56
22
Tršće
342
121
Makov Hrib
98
36
Vode
35
15
Mali Lug
81
38
Vrhovci
108
27
Zamost
26
11
nak. popisani
ČABAR
16
7
3811
1441
7
Č
a b r a
NOVA VIJEĆA
MJESNIH ODBORA
Zdravko Tomac, novi/stari
predsjednik MO Gerovo
N
a provedenim izborima za vijeća mjesnih odbora izabrani su
novi članovi, a nakon konstituiranja
istih izabrani su novi (stari) predsjednici. Na čelu Mjesnog odbora u Čabru je Kristijan Rajšel (SDPHSS), a njemu će u radu pomagati
Dejan Turk i Živko Troha (SDP-HSS)
te Tomislav Štimac i Andreja Malnar (HDZ). U Gerovu je za predsjednika ponovno izabran Zdravko
Tomac (HDZ-PGS), a ostali članovi Vijeća su: Dragan Katalinić i Alen
Malnar (HDZ-PGS) te Vesna Kovač
i Marko Turk (SDP). Mjesni odbor
u Plešcima i u narednom razdoblju vodit će Dušan Muhvić uz suradnju i pomoć Ivana Janeša, Miroslava Klarića, Blaženka Ožbolta i Denisa Zbašnika, svi iz redova
HDZ-a. Zoran Ožbolt (HDZ-PGS)
na čelu je Vijeća Mjesnog odbora
u Prezidu, a u radu Odbora još će
sudjelovati Srećko Novak i Berislav
Kvesić (HDZ-PGS) te Franjo i Denis
Turk (SDP). Na čelu Mjesnog odbora Tršće i dalje će biti Josip Šoštarić (SDP), a preostali članovi su
Goran Naglić (SDP), Miroslav Lipovac i Zoran Krulić (HDZ-PGS), i Davor Arh (HSS).
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
PRIGODNO OBILJEŽEN
DAN DRVARA I ŠUMARA
“I
zuzetno sam zadovoljan i
čini mi posebnu čast što
Vam mogu danas poželjeti dobrodošlicu u našoj Lividragi, mjestu koje svojom burnom prošlošću podsjeća
na stradavanja naših naroda, ali
i uspješnu eksploataciju šuma za
dobrobit našega stanovništva, u
ime domaćina ovog skupa tvrtke
“Finvest corp” d.d. Čabar, Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnice Delnice i grada Čabra”, rekao
je Željko Erent, gradonačelnik grada Čabra, na tradicionalnom, ove
godine u nešto skromnijem obliku, ali vrlo svečanom skupu organiziranom povodom obilježavanja
Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih
branitelja te Dana drvara i šumara grada Čabra i blagdana Majke
Božje Snježne. Ispred zavjetne kapelice okupio se zavidan broj sudionika ove manifestacije, među
kojima su bili Herman Sušnik, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, gradonačelnik
Čabra Željko Erent i njegov zamjenik Duško Kvaternik, predsjednik Nadzornog odbora “Finvest
corpa” d.d. Čabar Marijan Filipović, zamjenik voditelja Uprave
šuma Podružnica Delnice Vlado
Curl, predsjednik Gradskog vijeća Zdravko Tomac, predsjednica
Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata
Primorsko goranske županije Marija Kovač, rektor katedrale svetog
Vida u Rijeci mons. Ivoslav Linić,
dekan Delničkog dekanata mons.
Stanislav Kovačić, vlč. Marko Gerić, vlč. Vjekoslav Kovač, vlč. Luka
Lučić i drugi.
U svojem govoru gradonačelnik Erent je posebice naglasio:
“Danas kada obilježavamo nekoliko značajnih datuma i blagdana, moram reći da smo se ovdje
okupili s razlogom. Lividraga kroz
prošlost bilježi tradiciju, običaje,
eksploataciju i preradu drva i organiziranog života na ovim prostorima te razvija i jača kršćansku
vjeru. Tu smo početkom Domovinskog rata 1990. godine vršili obuku i stvorili prvu bazu naše
vojske kroz postrojbe u sastavu
ZNG, koji su s ovih prostora otišli braniti Domovinu na ratišta diljem Lijepe naše, s kojih se, na žalost, nekoliko njih nije vratilo. Oni
su utkali svoje mlade živote u ono
što danas imamo – slobodnu Hrvatsku. I ovoga ih se puta prisjećamo i odajemo im zahvalnost za
sve što su učinili za naš kraj. Naša
bogata prošlost ponos je svima
nama i generacijama koje dolaze,
ali i smjernica za bolju budućnost.
Na području grada Čabra u
posljednjih dvadeset godina bilo
je brojnih problema nastalih uspostavom dviju novih država, Hrvatske i Slovenije. Tijekom Domovinskog rata mobilizirano je preko
500 naših ljudi u razne postrojbe,
a među njima veliki broj radio je
u susjednoj državi. Potom je došao “Schengen” koji je dodatno
zatvorio granicu i područje Čabra
ostavio izoliranim i u dosta zapuštenom stanju, posebice u domeni
komunalne infrastrukture. Našim
zalaganjima i mukotrpnim radom
u proteklom razdoblju uspjeli smo
i danas sa zadovoljstvom mogu
reći da je pred nama ljepša budućnost. Posebno smo ponosni golemim zaokretima u razvojnim programima, koji su postali temelj i
oslonac naše svakodnevnice. Brojni ljudi koji dolaze u naš kraj ne
mogu shvatiti naše uspjehe jer, gle-
Okupljeni na
misnom slavlju
dajući sa strane, moramo biti svjesni da smo mnogo toga učinili, a
sve to rezultat je iskazanog zajedništva. Mislim da sve ono što smo
učinili na uređenju naših mjesta,
sakralnih objekata, uređenju i sanaciji državnih, lokalnih i nerazvrstanih cesta, vodoopskrbi i zaštiti
voda, predstavlja osnovu kvalitetnijeg ulaska u budućnost i vjerujem da će uskoro ponovno bujati
život u našem kraju.”
Prije gradonačelnikovog obraćanja okupljenima održano je misno slavlje koje je predvodio vlč.
Mario Gerić, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Rijeke, uz sudjelovanje Mješovitog
pjevačkog zbora župe Gerovo, a
istom su prisustvovali mons. Ivoslav Linić, rektor katedrale svetog
Vida u Rijeci, mons. Stanislav Kovačić, dekan delničkog dekanata,
svećenici Vjekoslav Kovač i Luka
Lučić te domaći župnik vlč. Ivan
Troha. Tijekom misnog slavlja vlč.
Mario Gerić istaknuo je, pored
ostalog, da je “ova ljepota netaknute i djevičanske prirode u Lividragi pravo mjesto da molimo za
sve one koji su dali svoje živote za
slobodnu Hrvatsku”.
Događanja
u Lividragi
8
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Sa svečane sjednice u
Domu kulture Tršće
50 GODINA SREDNJE ŠKOLE
“VLADIMIR NAZOR” ČABAR
U
ozračju obilježavanja pedeset
godina neprekidnog djelovanja srednješkolskog obrazovanja na području grada Čabra u
Domu kulture “12. rujan” u Tršću održana je prigodna svečanost kojoj su nazočili brojni gosti i uzvanici. Među njima bili su
Željko Erent, gradonačelnik Čabra, Duško Kvaternik, zamjenik gradonačelnika, Zdravko Tomac, predsjednik Gradskog vijeća Čabar, prof.
Ivan Kvesić, ravnatelj Osnovne škole “Petar
Zrinski” Čabar, Branimir Mihalinec, predsjednik srednjoškolskog sindikata Hravatske, mr.
Jasna Blažević, pročelnica Upravnog odjela za
obrazovanje, kulturu i šport Primorsko-goranske županije, te mnogi bivši i sadašnji profesori
škole i učenici. U prigodnom obraćanju prisutnima prof. Dragutin Kuzele istaknuo je da je potreba za višim nivoom obrazovanja prepoznata
već 20-tih godina XX. Stoljeća, kada je u Čabru
otvorena Građanska škola, a od 1949. do 1956.
godine Škola učenika u privredi obrazovala je
kadrove potrebne tadašnjem gospodarstvu. Narodni odbor općine Čabar donio je 29. lipnja
1961. godine Odluku o osnivanju gimnazije u
Čabru, a Savjet za prosvjetu Narodne Republike Hrvatske 18. srpnja iste godine donio je rje-
šenje o odobrenju početka rada gimnazije. “O
osnutku čabarske gimnazije ne može se govoriti
bez posebnog spominjanja inicijatora i najvećeg
zagovornika otvaranja škole prof. Ivana Žagara, prvog ravnatelja, čijim su zalaganjem i predanošću za ostvarenje sna o gimnaziji u Čabru
prebrođeni svi početni problemi kojih nije bilo
malo,” rekao je prof. Kuzele, da bi na kraju spomenuo značajne datume vezane uz transformaciju gimnazije u Školski centar, potom u Centar
usmjerenog obrazovanja “Vladimir Nazor” Čabar te konačno u Srednju školu “Vladimir Nazor” Čabar, koju danas pohađaju 84 učenika,
od toga 69 u programu opće gimnazije i 15 za
zanimanje automehaničar.
Ravnatelj škole prof. Kristijan Rajšel rekao
je: “50 godina radimo u čabarskom kraju i živimo za njega. Uvijek smo bili spremni odgovoriti na potrebe žitelja i gospodarstva grada
Čabra. U želji da se taj posebni odnos škole i
sredine nastavi i dalje, ovom svečanom prigodom zahvaljujemo svima koji su radili u školi. Oni su ti koji su omogućili da škola postane prepoznata kao kvalitetna i uspješna, ali i
svim prijateljima škole koji su na bilo koji način
pomagali unaprijediti njezin rad, bilo materijalno, bilo savjetom. Posebnu zahvalnost treba
9
izraziti općini Čabar, koja je spremno podržala ideju osnivanja škole i njezin rad, a potom
i današnjem gradu Čabru te Primorsko-goranskoj županiji koja redovno ulaže znatna sredstva u programe iznad zakonskog standarda,
opremanje i investicijsko održavanje škole. Najbolji smo primjer da u malim, depopulacijskim
sredinama škole nisu samo obrazovne ustanove, nego i važan čimbenik održavanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva. Kad nema
škole, nestaje i život. Važno je stoga da Hrvatska prepozna ulogu i važnost održavanja malih škola, jer njihovim nestankom nastaje neprocjenjiva šteta koja se teško može popraviti.
Na nama je da na to ukažemo u svakoj mogućoj prilici, a dobrim radom dokažemo da smo
u pravu.”
Gosti svečanosti Željko Erent, Jasna Blažević i Branimir Mihalinec, čestitajući prisutnima
ovu vrijednu obljetnicu, izrazili su zadovoljstvo
postignutim rezultatima Srednje škole “Vladimir Nazor” Čabar i obećali da će i dalje, u skladu sa svojim mogućnostima, pomoći školi da
bude rasadnik stručnjaka potrebnih gospodarstvu ove sredine pa i šire. Na kraju su učenici
čabarske srednje škole izvele prigodni kulturno-umjetnički program.
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Utrka “protiv ovisnosti”
DAN GRADA
U
ozračju obilježavanja 12. rujna,
Dana grada Čabra, dana povratka prvih interniraca iz talijanskih logora smrti 1943.
godine te prisjećanja na 390 godina od rođenja i 340 godina od
smrti osnivača Čabra, hrvatskog
velikana Petra Zrinskog, na čabarskom su području organizirane
brojne manifestacije. U Prezidu je
27. kolovoza održan tradicionalni 16. memorijal poginulim braniteljima, a 3. rujna službeno su
date na korištenje biciklističke staze grada Čabra uz nazočnost Berislava Tulića, pročelnika Upravnog
odjela za turizam, gospodarstvo i
poljoprivredu Primorske goranske županije, i Ilda Gržića, sportskog direktora BBK “Kvarner” iz
Viškova. Čast da stavi u funkciju nove biciklističke staze pripala je Berislavu Tuliću koji je u ime
Županije i župana Komadine, ali
i vlastito ime, poželio da ove staze budu u funkciji promidžbe turističkih potencijala, ne samo grada
Čabra već i cijele Primorsko- goranske županije. Na sportskim terenima u Plešcima održano je
10. rujna 14. memorijalno natjecanje vatrogasne mladeži “Marijan Majetić”, a ukupni pobjednik
je ekipa San Marino iz Novog Vinodolskog, kojima je pripao veliki prijelazni pehar i manji pehar u
trajno vlasništvo. Dvadeset dobrovoljnih vatrogasnih društava s 36
ekipa i s oko 550 natjecatelja došlo
je iz četiri hrvatske županije: Krapinsko-zagorske, Međimurske, Zagrebačke i Primorsko-goranske te
iz susjedne Slovenije. S područja
Vatrogasne zajednice grada Čabra
bile su ekipe mladeži DVD Prezid i Plešce. U nedjelju 11. rujna u
svetištu Majke Božje Karmelske na
Svetoj gori održana je misa za sve
pokojne internirce, branite- Najbolji učenici s
gradonačelnikom
lje Domovinskog rata i sve
žrtve ratova
koju je predvodio pater
Stjepan Fridl
DI, urednik
Radio Marije
iz Zagreba, a
u kojoj su sudjelovali i članovi Mješovi-
10
tog pjevačkog zbora župe svetog
Hermagora i Fortunata Gerovo,
čime je završeno trodnevno hodočašće vjernika iz Primorja, okolice
Rijeke, Gorskog kotara i susjednih
slovenskih župa uz blagdan Male
Gospe.
U ponedjeljak 12. rujna gradonačelnik Čabra Željko Erent
primio je najbolje učenike i učitelje Osnovne škole “Petar Zrinski”
Čabar i Srednje škole “Vladimir
Nazor” Čabar, Potom je održana tradicionalna atletska utrka
djece i mladeži “Utrka grada Čabra 2011. protiv ovisnosti” ulicama Grada, a izaslanstvo u sastavu Željko Erent, gradonačelnik,
Duško Kvaternik, dogradonačelnik, i
Zdravko Tomac, predsjednik Gradskog
vijeća
grada Čabra,
položilo
je
cvijeće i upalilo svijeće na
spomenik hrvatskim braniteljima u
Čabru i spomenik internircima u
Malom Lugu.
Svečanoj sjednici Gradskog vijeća u 12 sati u dvorcu Zrinskih
prisustvovao je značajan broj gostiju, među kojima su bili državni
tajnik Herman Sušnik kao izaslanik Božidara Pankretića, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, Josip Borić, državni tajnik u
Ministarstvu mora, pomorstva i
infrastrukture, Anton Mance, saborski zastupnik, Nada TurinaĐurić, zamjenica župana Primorsko-goranske županije, mons.
Ivoslav Linić, rektor katedrale
svetog Vida u Rijeci, predstavnici bratskih sredina Pule, Buzeta
i općine Loška dolina, čelni ljudi jedinica lokalne samouprave
iz Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije, gospodarstvenici
grada Čabra te delegacije Društva
Gorana iz Rijeke i Zagreba. Nakon intoniranja državne himne i
odavanja počasti za sve pokojne
internirce, branitelje Domovinskog rata i sve žrtve ratova prigodnim se riječima nazočnima obratio Zdravko Tomac, predsjednik
Gradskog vijeća grada Čabra, prisjećajući se značaja današnjeg tre-
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
nutka za povijest ovoga kraja, pri
čemu je naglasio da “…našu prošlost ne smijemo i nećemo zaboraviti, a rujanski dani nisu samo
dani sjećanja na preminule već i
dani kada sumiramo postignute rezultate.” Gradonačelnik Željko Erent u obraćanju je istaknuo:
“Grad Čabar nikada nije uživao
u određenim beneficijama, uvijek
se morao boriti za svoj status i u
tome se uspijevalo. Činjenica je da
živimo u najrazvijenijoj županiji,
a s druge strane mi smo jedna od
najnerazvijenih sredina smještena
u blizini većih centara i infrastrukture, ali još uvijek smo dosta izolirani. Usvojeni strateški programi
osnova su za uspon i prosperitet
ovoga kraja, a njihova dosadašnja
realizacija pokazuje da idemo u
pravom smjeru. Danas imamo četiri uređena naselja, uređenje petoga Gerova je u tijeku, riješili smo
brojne probleme u domeni komunalne insfrastrukture a realizacija
novih očekuje se uskoro. Smatram
da će takav pristup u budućnosti
dati kvalitetne i još bolje rezultate.” Spomenuo je zatim pojedine
strateške programe i njihovu realizaciju uz navođenje konkretnih
financijskih podataka vezanih uz
njihovu realizaciju. uz konstataciju da se u sadašnjoj dosta teškoj situaciju nastoji s raspoloživim sredstvima učiniti sve više, u čemu se
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
sa svečane sjednice
Gradskog vijeća
– galerija Vilima
Svečnjaka
i uspjelo. Osvrnuo se i na stanje u
gospodarstvu u proteklih dvadeset godina, pohvalno se izrazio o
suradnji s čelnim ljudima i institucijama Primorsko-goranske županije, a na kraju je zahvalio Vladi
RH, resornim ministarstvima i državnim poduzeća na dosadašnjoj
potpori.
Nakon prigodnih obraćanja
gostiju Valtera Flege, gradonačelnika Buzeta, Branka Trohe, dožu-
pana općine Loška dolina, Danijela Ferića, pročelnika Upravnog
odjela za financije i opću upravu
grada Pule, Marinka Kauzlarića,
načelnika općine Fužine, i Nade
Turina-Đurić, zamjenice župana Primorsko-goranske županije,
uslijedio je svečani čin potpisivanja dvaju ugovora kojima je grad
Čabar od strane resornih ministarstava dobio oko 7 milijuna
kuna namijenjenih za rekonstruk-
Detalj s događanja u Svetoj gori
Andrija Zbašnik 11
ciju vodovodne mreže u Gerovu i
izgradnju i uređenje komunalne
infrastrukture u ostalim mjestima.
Ugovor je u ime ministra Pankretića i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva potpisao državni tajnik
Herman Sušnik, a Josip Borić, državni tajnik, u ime Ministarstva
mora, prometa i infrastrukture,
dok je potpisnik u ime grada bio
Željko Erent. Josip Borić je ista-
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
knuo da Vlada RH vodi brigu o
Gorskom kotaru. Uložili su preko
120 milijuna kuna u protekle dvije godine, tu su još i sredstva vezana uz izgradnju Kupske magistrale, čime će se Čabar napokon
prometno otvoriti. Herman Sušnik spomenuo je brojna izdvajanja vezano uz subvencioniranje
drvne industrije Gorskog kotara
i projekte koje sufinancira njihovo Ministarstvo. Pomoć Gorskom
kotaru je stalno prisutna i vidljiva
kroz ulaganje konkretnih financijskih sredstava u razvojne i strateške programe.
Završni čin svečane sjednice bilo je uručivanje gradskih priznanja za 2011. godinu,: Andrija
Zbašnik iz Čabra dobitnik je Plakete za životno djelo, zlatne plakete dobili su prof. Ivan Kvesić i
Marija Kovač iz Prezida, dr.stom.
Zlatko Kovač iz Gerova, Milivoj
Brozina iz Rijeke i Srednja škola
“Vladimir Nazor” Čabar, srebrne
plakete uručene su Milki Ožbolt
i Franji Turku iz Prezida, Robertu Abramoviću iz Delnica i “Hrvatskim cestama” d.o.o. Zagreb,
dok su dobitnici godišnjih nagrada Moto klub “Goranski vukovi” i Karlo Vrus iz Gerova. U kulturnom dijelu programa učenici
Osnovne škole iz Čabra izveli su
prigodni program, a u dvorištu
dvorca heligonkama su nazočne
zabavljali Milan Čop i Dario Tomac te Matija Turk.
Obilježavanje Dana grada
Čabra nastavljeno je u petak 16.
rujna kada je Turistička zajed-
g l a s i l o
nica grada Čabra u Hotelu “Petrus” u Tršću organizirala završni
dio tradicionalne akcije “Birajmo najljepši balkon i najuređeniji okoliš”. Ovogodišnji dobitnici su
Dušanka i Srećko Novak iz Prezida za najuređeniji balkon i najuređeniju okućnicu objekta Zdravstvene stanice u Prezidu, Mariji
Trope iz Čabra, Marija Majetić iz
Plešci i Marica Kovač iz Gerova za
najljepši balkon, a apartmani “Resman” iz Tršća dobili su Zahvalnicu za najuređeniju okućnicu.
Naredni dan, u subotu 17.
rujna u Hotelu “Petrus” u Tršću
u organizaciji Turističke zajednice grada Čabra i uz nazočnost
predstavnika Brdsko biciklističkog kluba “Kvarner” iz Viškova i
Društva za šport i rekreaciju “Biciklistička avantura” Tršće te Duška Kvaternika, dogradonačelnika
grada Čabra, svečano je potpisana povelja o bratimljenju ove dvije udruge, s intencijom razvijanja
i jačanja dosadašnje suradnje, ali
i pružanja stručne pomoći “starijeg brata”-”Kvarnera” iz Viškova “mlađem bratu”-Biciklističkoj
avanturi” iz Tršća. Značaj potpisivanja ove Povelje posebice je pozdravio dogradonačelnik Duško
Kvaternik ističući da će ona doprinijeti razvijanju i jačanju biciklizma u našem kraju. Završni čin
ovogodišnjeg obilježavanja Dana
grada Čabra bila je ekološka manifestacija “Dani krušaka” 25. rujna te obilježavanje 65. obljetnice
rada Lovačkog društva “Tetrijeb”
Gerovo 30. rujna.
g r a d a
Č
a b r a
OBILJEŽENO
65 GODINA
DJELOVANJA
Željko Erent i Branko Kovač – čin dodjele zahvalnice
S
večanom sjednicom u prostorijama Osnovne
škole “Petar Zrinski” Čabar, Područna škola Gerovo, Lovačko društvo “Tetrijeb” Gerovo prigodno je obilježilo 65. godišnjicu postojanja. U holu škole
okupio se veliki broj članova Društva i njihovih gostiju,
među kojima su bili Berislav Tulić, pročelnik Upravnog
odela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Primorsko-goranske županije, Josip Malnar, predsjednik
Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije i dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Željko Erent,
gradonačelnik grada Čabra, i brojni predstavnici i delegacije susjednih lovačkih udruga.
U prigodnom govoru Branko Kovač, predsjednik LD
“Tetrijeb” Gerovo, osvrnuo se na djelovanje Društva u
proteklom razdoblju, spomenuvši pri tome niz akcija
koje su uspješno provedene zahvaljujući angažiranju
članstva, ali i pomoći od strane sponzora i poduzetnika. Posebice je spomenuo rashladnu komoru izgrađenu prije nekoliko godina te upravo završene radove
na novim i obnovljenim prostorima u sportskom domu
u Gerovu.
Potom je zaslužnim članovima, pojedincima, tvrtkama
i institucijama podijelio stotinjak zahvalnica, priznanja,
odličja i plaketa, nakon čega su se nazočnima obratili gosti. Berislav Tulić uputio je lovcima iskrene čestitke
na postignutim uspjesima, Željko Erent, gradonačelnik
Čabra, iskazao je zadovoljstvo što prisustvuje ovom
skupu, a Josip Malnar je gerovskim lovcima obećao i
nadalje potporu od strane LS PGŽ i HLS.
Uslijedilo je zatim otvaranje novih i obnovljenih prostorija i razgledavanje prigodne izložbe trofeja.
Dani krušaka
12
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
TAJNA STAROGA DVORCA
U
druga za promicanje kvalitete življenja “Svoj”, u suradnji s
OŠ “Petar Zrinski” Čabar i SŠ
“Vladimir Nazor”, organizirala je 7. ljetnu školu stvaralaštva
djece i mladih čabarskog kraja. Tema ovogodišnje ljetne škole “Tajna staroga dvorca” posvećena je obitelji Zrinski u Čabru, obilježavanju
390. obljetnice rođenja i 340. godišnjice pogibelji Petra Zrinskog. Tih je dana škola na poseban način odisala dahom prošlosti. Glazbom,
plesom, zanatima, viteštvom, okusima, predmetima i slikama vođeni inovativnim voditeljima djeca i mladi izražavali su svoju kreativnost.
U radu ljetne škole stvaralaštva sudjelovalo je
20 učenika osnovnoškolskog uzrasta i studentice koje su hospitirale u radionicama.
Djeca i mladi mogli su svoju kreativnost
izraziti u različitim radionicama i igrama spretnosti i znanja: Plesna čarolija, voditeljice Sande Erent, Glazbom u doba Zrinskih, voditeljice
Tine Malnar, Pjesma s dvora, voditeljice Ane
Rendulić, Priča o dvorcu Zrinski-izrada slikovnice, voditeljice Sanje Janeš, Izrada nakita, voditeljice Tanje Šebalj-Kocet, Izrada predmeta
od kože i keramike, voditeljice s. Dragice Devčić i Melite Lichtenthal, Slovo po slovo-glagoljica-izrada u keramici i batik tehnikom na tkanini, voditelja Tomislava Čopa, Petar i Katarina
Zrinski u Čabru-dramsko-scenska radionica,
voditeljice Klare Modrić, Iz kuhinje Zrinskih,
voditeljice Marice Keča, Viteškom turniru, voditeljice Barbare Ožbolt, U potrazi za tajnim
prolazom, voditeljice Ksenije Petelin.
Na završetku 7. ljetne škole stvaralaštva
djece i mladih čabarskog kraja u Dvorcu Zrinski u Čabru održana je svečanost na kojoj su
predstavljeni uradci ostvareni u radionicama.
Svečanosti je “nazočio” Petar Zrinski sa suprugom Katarinom, njihove dvorjanke, dvorjani i vitezovi na konjima. Kako bi doživljaj bio
što potpuniji, na svečanosti su sudjelovale Anita Pintar iz OPG “Pintar” Čabar s predstavljanjem izrade maslaca i starih jela, Marija Lau-
13
tar iz Udruge za zdrav život “Trbuhovica” iz
Prezida koja je predstavila ljekovito bilje i čajeve te Nela Habjan i Marija Naglić iz Tršća koje
su pokazale kako se obrađivala vuna.
Na kraju svečanosti voditeljica škole stvaralaštva Ksenija Petelin zahvalila je svima koji su
pomogli da se ljetna škola i ove godine održi sa
željom da ova manifestacija preraste u dio turističke ponude grada Čabra. Najmlađi sudionice škole stvaralaštva Marija Pintar i Jan Kocet ugasili su baklju 7. ljetne škole stvaralaštva.
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
NOVA RADIONICA
Marka Smolea
U
sklopu nastavka istraživanja etnološke te materijalne
i nematerijalne kulturne baštine krajeva uz dolinu Čabranke i gornje Kupe “Etnološka zbirka Palčava šiša” i Marko Smole
iz Plešci organizirali su tijekom druge polovine mjeseca kolovoza radionicu posvećenu istraživanju kulturne baštine na starim poštanskim putovima, koji su sve do
sredine XIX. stoljeća vodili preko našeg
područja po jednoj i drugoj strani pogranične doline. Po istim trasama stoljećima
su prolazile i trgovačke
karavane. Poznato je
da je trasa jednog puta
išla iz Loža preko Babnog Polja (Slovenija)
do Prezida i dalje preko Parga, Tršća, Maloga Luga, Gerova, preko
Lasca do Rijeke, dok se
drugi odvajao od Prezida preko Novoga i Staroga Kota (Binkla),
Trave, Bezgara, Padova, Ribjeka, Bosljive
Loke do Srebotnika i Kuželja. Ovi su putovi ucrtani na starim kartama sve do 1850.
godine, a kasnije je pošta kao i trgovačka roba krenula po novoizgrađenim kolnim cestama.
Po riječima glavnog organizatora, zaljubljenika u etnologiju, Marka Smolea tijekom terenskog rada pokušali su kroz razgovore s mještanima po selima detaljnije utvrditi njihove trase, pronaći ostatke
puta i utvrditi razloge zašto je prolazio baš
tuda. Zanimao ih je razvoj sela, stambena baština, običaji, govor i život ljudi u vremenu kojeg još uvijek pamte brojni stariji sugovornici. Ove godine istraživanja su
se vršila uz pratnju stručnjaka: etnokoreologa Tomaža Simetigera koji je istraživao plesnu baštinu i na nju vezane običaje poput ženidbe i plesnih običaja tijekom
godine, muzikologinje dr. Urše Šivic koja
se bavi glazbenom predajom, muzičarima, muzičkim sastavima i nekadašnjim načinima pjevanja, te dijalektologa dr. Mateja Šekli, istraživača južnoslavenskih dijalekata. Pridružili su im se student
povijesti umjetnosti Tomislav Čop iz Gerova te Vlatka Janjić, stu-
dentica restauratorstva i konzervatorstva
iz Novog Vinodolskog. Uz terenski rad s
obje strane granice svako poslijepodne
u salonu Palčave šiše slijedila su stručna predavanja: od putopisnih, povijesno
umjetničkih, područja restauriranja i konzerviranja predmeta do istraživanja iseljavanja u Ameriku početkom 20. stoljeća.
Održane su večernje radionice izrade cvijeća od papira uz priče na dijalektu iz tog
područja koje već godinama skuplja gospođa Milena Ožbolt iz Loške doline, te
plesna radionica starih plesova poput zibenšrita, rašpe, štajeriša, potrča, koji su se
nekad tu plesali. Radionicu je posjetio i konzervator, etnolog Konzervatorskog zavoda iz
Rijeke prof. Grga Frangeš koji je bio oduševljen načinom prenošenja etnološke baštine na nove generacije, a posljednji je dan
na sjeniku Palčave šiše, koji svojim volumnom i zavidljivom arhitekturom postaje
važno središte kulturnih događanja, uz recital poezije pjesnika Zlatka Pochobradskog i glazbene točke mladih izvođača iz
Prezida, otvorena izložba umjetničkih fotografija Andreja Blatnika iz Ljubljane, koji
priprema reportažu o tim krajevima.
U subotu, nakon razgledavanja Zamosta,
mlina i pilane te šestog pohoda na Svetu goru, bio je Dan otvorenih vrata etnološke zbirke Palčava šiša, a na trgu ispred
crkve domaćini iz sela i okolice su na mjesnom sajmu pripremali tradicionalna jela i
lokalne proizvode. U večernjim satima organiziran je prigodni kulturno-umjetnički program. Istraživanja i prezentacije uz
mnogobrojne ljude dobre volje omogućili su Etnološka zbirka Palčava šiša Plešce i Slovensko kulturno društvo Gorski kotar iz Prezida preko projekata financiranih od “Urada za Slovence v zamejstvu
RS”, Grad Čabar, slovenske pogranične općine Osilnica i Loški Potok, stanovnici Črnog
Potoka, Hotel “Petrus”
Tršće, “Lož Metalpres”
Plešce, “GEC” d.o.o.
Plešce i Muzej Sečoveljske soline iz Pirana.
14
Zajednički snimak s
predsjednikom Josipovićem
B
ogatom gastronomskom ponudom, zanimljivim specijalitetima i raznovrsnošću
domaćih jela i pića
Čabrani su se i ove godine predstavili na tradicionalnoj manifestaciji
“Gorski kotar u metropoli” u Zagrebu. Pod pokroviteljstvom društva “Goranin” Zagreb peti put
zaredom organizirana je ova kulturno-turistička manifestacija na
kojoj su štandovi s ponudom naše
sredine bili izuzetno posjećeni.
Mnogobrojni posjetitelji nisu ostali ravnodušni nakon što su probali domaći kruh, šunku, kobasice iz
kućne radinosti, čabarski nadjev,
domaće slanine i zaseke, hladetinu, čvarke, domaće rakije i likere
od borovnica. Prekrasno aranžirani buketići vrijeska i bršljana, ručno ukrašena jaja u svili i papirnatoj tehnici, posebice obilje osmjeha
i dobre volje privlačit će i nadalje.
Sve ovo dodatno je obogatila
glazba heligonki Milana Čopa, Josipa Gašparca i Daria Tomca uz
sve prisutnije članice plesne skupine Turističke zajednice grada
izložbeni prostor udruge
“Trbuhovica “ Prezid
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
GORSKI KOTAR U METROPOLI
Čabra koje su svojim odorama
oživjele središnji zagrebački trg. I
zvuci Čabranskih tamburaša razvedrili su posjetitelje i izmamili
pljesak prolaznika. U organizaciji
Turističke zajednice grada Čabra
sudionici manifestacije pokazali su da znaju zapjevati i zaplesati, ponuditi dobar sir, paštetu od
pastrmki, smještaj, unikatni nakit
od drva, promovirati ljepote našega kraja i još mnogo toga.
Stalna je gužva bila na štandovima Obiteljog poljoprivrednog gospodarstva “Pintar” iz Čabra, Ugostiteljstva “Tajči” Kozji
Vrh, Udruge “Goransko srce-Čabar 2008.” i Udruge “Trbuhovica”. Svi oni pokazali su se kao
odlični promotori grada Čabra,
a na kraju je, među brojnim izlagačima iz cijelog Gorskog kotara, Udruzi “Goransko srce-Čabar
2008” pripalo prvo mjesto. Izložbene štandove sa specijalitetima
iz čabarskog kraja posjetili su i
predsjednik Republike Hrvatske
dr. Ivo Josipović te gradonačelnik
Zagreba Milan Bandić, koji su ponajviše kušali domaće kobasice s
kruhom.
Bio je to još jedan veliki susret
za pamćenje svima onima koji su
sudjelovali na navedenoj manifestaciji, a na povratku kućama svi
su bili sretni i zadovoljni jer se o
čabarskom kraju govorilo i raspitivalo s puno znatiželje i s pregršt
pozitivnih emocija, što je svim sudionicima bila i najveća nagrada.
detalj atmosfere sa Središnjeg
zagrebačkog trga
A koliko su organizatori na
kraju bili zadovoljni uspjehom
manifestacije najbolje govori pismo zahvale Ivice Kneževića, dopredsjednika Društva “Goranin”
Zagreb, upućeno svim sudionicima, iz kojega se izdvajamo: “Poštovani i dragi goranski prijatelji,
u ime Društva “Goranin” Zagreb
i svoje osobno, svim izlagačima, izvođačima, voditeljici pro-
grama, medijskim sponzorima,
gradonačelnicima, načelnicima
i turističkim zajednicama goranskih lokalnih samouprava koji su
pomogli u realizaciji manifestacije, i svima onima koji su pohodili
Zagreb i bili dio velikog “Zelenog
srca Gorskog kotara” veliko hvala
na sudjelovanju, druženju i zajedništvu, jer bilo je ponosno i časno
tog dopodneva biti Goraninom i
stajati pod goranskom zastavom.
Vjerujući da su građani grada Zagreba i svi prolaznici mogli osjetiti i doživjeti goransku susretljivost,
toplinu, ljubaznost, a i sve potencijale kojima raspolažemo, nadam
se da će i ova manifestacija barem
malo pripomoći u oživljavanju i
razvoju turizma, i na taj način pridonijeti boljitku Gorskog kotara
i njegovih žitelja.”
GORSKI KOTAR U ZADRU
G
otovo na isti način, također u organizaciji zavičajnog društva “Goranin” Zagreb, Gorski kotar, pa tako
i Čabar, na najbolji mogući način bili su 21.
svibnja predstavljeni u prelijepom Zadru na
Trgu pape Ivana Pavla II. Sve ono što obilježava čabarski kraj predstavilo je tridesetak učesnika koje je okupila naša Turistička
zajednica: udruge “Trbuhovica” i “Goransko
srce”, OPG “Pintar”, Zlatko Pochobradsky,
“Tajči”, “Petrus” te neizbježni harmonikaši.
Posebnost čabarskog kraja dočarana je ljepotom naše glazbe i tradicijskim običajima,
a cijela slika bila je ukrašena našim nošnjama.
Gorski kotar u Zadru
15
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Trg-prostor
spomenika u Tršću
ZELENI CVIJET
T
ršće je najuređenije turističko mjesto “zelenog” dijela Primorsko-goranske
županije do 5.000 stanovnika, ocijenilo je
Povjerenstvo ekološko-edukativne akcije
Zeleni cvijet, koju su proveli Turistička zajednica Kvarner i sustav lokalnih TZ-a.
Najbolji set suvenira su proizvodi od drva Petra Lautara iz Prezida, koji je oduševio ručno rađenim posudama od drva koje raste isključivo na području Gorskoga kotara. Posude od drva ovog entuzijasta
posebnim čine upravo karakteristike svakog od komada
drva koje izabire za izradu svojih radova.
U kategoriji turističke ponude ili zanimljivosti
drugo mjesto pripalo je Energetskoj stazi u Prezidu, specifičnoj po šest energetskih točaka. Spoj duhovnosti, energije i rekreacije na području ovog dijela
Gorskoga kotara rezultat je entuzijazma članova Udruge za zdravi život “Trbuhovica”. U kategoriji najuređenijeg balkona pobjedu je odnio balkon Sonje
Lipovac iz Tršća.
Na Danima hrvatskog turizma, najvećem turističkom skupu, održanom u Šibeniku, Sonja Lipovac dobila je priznanje za najljepši balkon privatne kuće kontinentalne Hrvatske. Čestitamo!
Kuća Sonje
Lipovac u Tršću
16
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
PUHARSKI DANI
Puh-pobjednik
U
sprkos snježnim
nepogodama, za
obnovljenu turističku manifestaciju i trodnevno događanje pod nazivom “Puharski
dani”, možemo reći da je većim dijelom uspjela. Program je morao
doživjeti određene promjene, no
u cjelini svi su bili zadovoljni, i organizatori i posjetitelji. Manifestacija posvećena promidžbi značajki ovoga kraja, a posebice plahoj
šumskoj životinjici – puhu, koji je
žitelje stoljećima prehranjivao, sa
stotinjak sudionika u najljepšem je
svijetlu prikazala naš kraj, njegovu ponudu i značajke koje ga krase, prvenstveno zahvaljujući dobroj organizaciji i uključivanju sve
više zainteresiranih subjekata. Ponovno se pokazalo da Čabar ima
brojne specifičnosti i posebnosti
kao turistička destinacija – od prirodnih ljepota do starih običaja,
planinarskih i biciklističkih staza
kao i smještajnih kapaciteta. Sve
to pokazano je preko promidžbenih materijala, izložbi, kulinarskih
specijaliteta, domaće glazbe, tradicijskih običaja, a posebice natjecanjima u lovu na puhove.
Turistička zajednica grada
Čabra, Turizam d.o.o. Tršće i “Petrus” Pansion konfort Hotel Tršće,
uložili su značajni trud u uspješnu
organizaciju pokrenutu nakon četiri godine mirovanja. Posjetitelji
su bili oduševljeni nastupom članova Brdsko biciklističkog kluba
“Kvarner” iz Viškova, koji su se
na mount bike biciklima u nekoliko navrata spustili zasnježenom
padinom Rudnika, te nastupom
domaćih svirača heligonki Josipa Gašparca, Milana Čopa, Matije Turka i Daria Tomca, uz čiju
su glazbu mnogi zaplesali. Bili je
živo u večernjim i noćnim satima
u postavljenom šatoru, gdje se ne-
strpljivo očekivao dolazak prvih
od stotinjak puholovaca s trofejima iz lova, ocjenjivanje ulovljenih puhova i natjecanje u guljenju
puha. Nakon vaganja za najtežeg
puha proglašen je primjerak kojeg
su ulovili Slavko i Snježana Križ iz
Ravnica, težak 37,70 grama, dok
je pobjednikom u guljenju puhova proglašen Dragan Poje iz Makovog Hriba.
U sklopu manifestacije organizirana je i prigodna likovna izložba Andrije i Andreja Zbašnika,
radova članova Udruge “Svoj”
Čabar i Dječjeg vrtića “Buba
Mara”. Monika Žurga Kvaternik
predstavila je svoju knjigu “Priča
o puhu”, polaznici vrtića i učenici Osnovne škole “Petar Zrinski”
Čabar izveli su prigodni program,
a sve to bilo je popraćeno bogatom tombolom, ugostiteljskom ponudom i domaćim specijalitetima.
Biciklist na skijaškoj stazi
17
I
U
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
spješnost održanoga nastavnoga sata
i nastave uopće i te
koliko ovisi o odnosu učenika i učitelja. Učitelj po planu i programu,
ovisno o vlastitoj umješnosti, kreativnosti i upornosti (stručnost je
preduvjet), poučava učenike svemu što je predvidio. Učitelj je svakako aktivni sudionik nastavnoga
procesa. Učenik svoju ulogu najčešće doživljava kako pasivni promatrač. Obično je dužan pratiti
nastavna izlaganja, sudjelovati u
njima, prema ambicijama i motivaciji usvajati gradiva, pisati zadaće, a onda učiti, učiti…
Najčešće se učenička pasivnost u nastavnom procesu odražava na gubitak interesa za učenje,
za školu uopće. Tako gubimo učenike i njihovu ljubav prema školi,
koja bi trebala biti mjesto učenja,
otkrivanja, napredovanja i suradnje. Zato je današnje nastojanje
da se učenika što više stavlja u središte sasvim opravdano i višestruko doprinosi unaprjeđenju nastavnoga procesa.
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
UČENIK
Jedan od oblika koji mogu poboljšati učenikovu aktivnost i motiviranost je stavljanje učenika u
ulogu učitelja. Međusobna učenička komunikacija oslobođena
je straha, nesigurnosti, sputanosti. Učenici tako lakše uče jedni od
drugih. Učenik koji vlada nekim
sadržajem, na njemu razumljiv i
pojednostavljen način, zna kolegi objasniti problem. Višestruka je
korist od takve suradnje. Učenik
poučavatelj jača samopouzdanje,
razvija potrebu pomaganja drugima, unaprjeđuje govorne vještine,
pronalazi nove načine rješavanja
i pristupanja zadatcima, ujedno i sam ponavlja sadržaje. Učenik primatelj u vršnjaku poučavatelju traži neki uzor, sigurniji je u
postavljanju pitanja, želi ga dostići, izjednačiti se s njime. Ovakvi
oblici rada poboljšavaju komunikaciju među učenicima i unaprjeđuju timski oblik rada. U ovakvim
oblicima poučavanja značajna je
uloga učitelja. Treba kvalitetno
odraditi poslove s učenikom poučavateljem. Mora ga upoznati s
bitnim stvarima, s ritmom izlaganja, približiti mu sustavnost.
Ovogodišnji Dan znanosti u
OŠ “Petar Zrinski” Čabar obilježen je upravo na način UČENIK UČENIKU. Tijekom rujna,
listopada i studenoga obrađivana je, a 10. studenoga u PŠ Gerovo prezentirana ovogodišnja
tema “SUNCE, VJETAR, VODA
– ENERGIJA”. Projekt je ostvaren zahvaljujući natječaju kojega
raspisuje udruga Zlatni rez iz Rijeke, a financira ga tvrtka Loreal
Adria. Udruga Zlatni rez raspisu-
18
je natječaj već treću godinu, a učenici i učitelji naše Škole zapaženo
su sudjelovali na svima.
Interdisciplinarnim
pristupom kroz biologiju, kemiju, fiziku,
informatiku, prirodu, matematiku raznim pokusima i analizama
pokazala se snaga i iskoristivost
energije sunca, vjetra i vode. Ulaganjem u obnovljive izvore energije možemo doprinijeti očuvanju
naših šuma i zraka. Svijest o postojanju obnovljivih izvora energije treba razvijati od učeničke dobi.
Da bismo nešto mogli koristiti, potrebno je znanje i svijest o korisnosti i isplativosti. Ovaj projekt
danas će to pokazati našim učenicima, a sutra odraslim ljudima
koji će možda razmišljati o ekološki održivom razvoju.
Istražili smo energiju oko nas i
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
u nama te na koji način utječe na
život čovjeka. Toliko smo orijentirani na energiju koja se dobiva
iz nafte i njezinih nusproizvoda i
na nuklearnu energiju da smo zaboravili nama najbliskiju energiju, energiju prirode same, sunca,
vjetra i vode. Kod nas je slabo razvijena svijest o ulaganjima i korištenje obnovljivih izvora energije
i s edukacijom je potrebno započeti od učeničke dobi. Prezentacija je započela lutkarsko-scenskom
igrom “Putovanje jedne kapljice”
koja je nastala istraživanjem zvukova, boja i emocija vode, vjetra i
sunca. Pripremila ju je učiteljica
Tina Malnar s učenicima od 2. do
4. razreda. Treba istaknuti scenu
u kojoj učenik svira na čašama ispunjenim vodom do različitih nivoa. Učenici mentorice Milice Vlainić pokusima iz biologije i kemije
pokazali su da se u stajskom gnoju
pojavljuje bioplin koji je iskoristiv.
Zanimljivo su predstavili učinke
staklenika. Napravili su i pojasnili
solarnu peć i sunčev kolektor. Kao
zanimljivost učenici su izradili i
solarnu kapu. Pokazali su i objasnili proizvodnju drvenog ugljena
g l a s i l o
u kopama. Također su uz pomoć
školskog domara Antuna Čopa
izradili drvenu maketu niskoenergetske goranske kuće koja koristi
prirodnu energiju od bioplina i
komposta do solarnih kolektora,
vjetrenjača i vodenice. Pod men-
g r a d a
Č
torstvom Melite Lichtenthal učenice su izvele pokus koji demonstrira proizvodnju ozona. Biolozi
učiteljice Irene Kovač Kvas sami
su napravili model čovječje šake
sa svim postojećim tetivama i pokazali svu njezinu složenost. Po-
UČENIKU
vlačenjem špaga, koje su predstavljale tetive, pokazali su da i za to
treba imati energije koju čovjek
dobiva uglavnom iz hrane. Također su ukazali i na štetnost prevelikog izlaganja suncu. Učiteljica Sanja Križ je s učenicima kroz
niz fizikalnih pokusa demonstrirala snagu i svojstva pojave vjetra,
od trenutka nastajanja do iskorištenja. Isplativost korištenja sunčeve energije za zagrijavanje vode
kolektorima naspram bojlera na
struju istražili su matematičari pod mentorstvom Sanje Janeš.
Učenici 3. i 4. razreda s mentoricom Silvanom Šebalj Mačkić istražili su energiju vode. Na terenskoj
nastavi obišli su pilanu obitelji Malinarić koja koristi vodenu
energiju za pokretanje pila, Salankin mlin na vodu te privatnu mini-
19
a b r a
hidroelektranu Urh. Nakon terenske nastave učenici su izrađivali
makete vodeničnih kola, elektropostrojenja i pilana. Svoje su uratke izložili i objašnjavali.
Prezentacija je održana u
predvorju gerovske škole po punktovima koje su učenici s učiteljima obilazili kružno. Bilo je vrlo
zanimljivo i dinamično. Odlično je
istaknuta interdisciplinarnost i korelacija sadržaja. Učenici su mogli i sami učestvovati u pokusima.
Pokusi su praćeni i video projekcijama tako da možemo reći da je
to bio multimedijalni i interaktivni događaj. U izradi i provođenju
projekta izravno je sudjelovalo tridesetero učenika i sedam učitelja.
Ovim projektom upoznali
smo učenike sa sunčevom i vodenom energijom te energijom vjetra. Doživjeli su ljepotu prirode
kroz glazbu i scenu. Uživo su vidjeli i doživjeli iskorištavanje sva
tri tipa energije. Samostalno su
izrađivali makete. Upoznali su
brojne prirodne zakonitosti kroz
fiziku, kemiju i biologiju, a dugoročnu isplativost korištenja tih
oblika energije kroz matematiku.
Uočili su da je energija svuda oko
nas, samo je treba znati pronaći
i iskoristiti. Čovjeku je potrebna i
duhovna energija koju je najlakše
obnoviti šetnjom s prijateljima uz
vodu, uživanjem u sunčanim čarima i osluškivanjem glazbe vjetra.
Sanja Janeš, prof.matematike
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
KAZALIŠNA PREDSTAVA U TRŠĆU
U
povodu Svjetskog dana kazališta grad Čabar i Primorsko-goranska županija omogućili su svoj djeci predškolskog i školskog uzrasta s područja grada Čabra da
provedu ugodnih 45 minuta uživajući u kazališnoj predstavi “Komadić”. Predstava je
održana u Domu kulture “12. rujan” u Tršću u prepunoj dvorani, što je očit dokaz da su
ovakva događanja u našem kraju potrebita i da je svaka ovakva predstava uvijek dobro
prihvaćena. U produkciji Kazališta tvornica lutaka, glumci Lana Klingor i Vladimir Tintor,
koji je ujedno bio i režiser predstave, pokazali su djeci ali i njihovim roditeljima sve draži
koje može pružiti jedna ovakva predstava.
Sigurno je da je tome doprinijela i činjenica da je ulaz bio besplatan, a na rastanku su
mnogi poželjeli da ovakvih predstava bude što više.
20
Č
a b r a
BISTA
ŠČITOMIRA
VILHARA
M
ladi umjetnik iz Prezida Damjan
Kovač svom rodnom mjestu
poklonio je bistu jednog od značajnijih Prezidanaca, Ščitomira Vilhara (1840.-1904.), poznatog industrijalca koji je znatno doprinio razvoju mjesta. Bio je vlasnik pilane koju je
pokretao prvi parni stroj na Balkanu,
a danas se nalazi u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U svojim pilanama
omogućavao je žiteljima zaposlenje
i olakšavao im život u ovim surovim
krajevima. Bio je prvi predsjednik i jedan od osnivača Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prezid, osnovanog daleke 1886. godine.
Bista Ščitomira Vilhara poklon je Prezidu i Prezidancima kako bi se i dalje pamtila njegova velika uloga u povijesti mjesta. Postavljena je ispred
mjesta na kojemu je nekada bila Vilharova pilana. Izlivena je u armiranom betonu, a postament je klesani kamen iz temelja nedavno srušene stogodišnje kuće u Prezidu, kojeg
je bilo potrebno samo malo dotjerati.
Damjan Kovač zahvalan je bivšem
predsjedniku Mjesnog odbora Prezid Krešimiru Paulinu i gradu Čabru
koji su s razumijevanjem prihvatili ovu ideju te osigurali potrebne dozvole, prijateljima Berniju Godeši, Filipu Malnaru, Leu Jelencu, Marku Buriću iz Lokava te svom stricu Draženu Kovaču i ocu Đuri koji su pomogli
u realizaciji postave biste.
I
N
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
a proplancima poznatog izletišta Milanov vrh
Streličarski klub “3D Croatia”
Prezid organizirao je uspješno natjecanje lukostreličara Jadranski i CRO 3D pokal. Sudjelovalo je 135 natjecatelja iz
Hrvatske i Slovenije uz podršku njihovih prijatelja i poklonika ovoga športa. Ni godine ni stilovi nisu bili važni. Bitno je bilo sudjelovati i pokazati svoje vještine. Nakon pet
i pol sati borbe na 40 3D meta
i staze duge oko 7 km, streličari kluba “3D Croatia” Prezid postigli su dobre rezultate i osvojili odličja: Cvjetko Ožbolt - drugo mjesto u stilu složeni luk (samo za jedan bod
bolji od njega bio je poznati
slovenski streličar Jože Ravnjak); Jeromel Viktor - prvo
mjesto u tradicionalnom luku;
Sandro Vesel i Branko Starčević bili su treći u svojoj disciplini, dok su kod mladih streličara od 14 godina Ivica Poje
i Monika Malnar osvojili zlato, a kod djece do 12 godina Patrik Klepac srebro, Dario Kovač broncu, a Nikol Petelin sa zavidnih 132 boda zlato. Na petom po redu turni-
g l a s i l o
Č
g r a d a
a b r a
NATJECANJA U
LUKOSTRELIČARSTVU
ru CRO 3D, ujedno i finalnom
natjecanju Hrvatskog streličarskog kupa,održanom također u okruženju Milanovog
vrha, u organizaciji Hrvatskog
streličarskog saveza i Streličarskog kluba 3D Croatia
Prezid, sudjelovalo je 95 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Švedske i Njemačke te dva
promatrača iz Grčke. Članovi SD “3D Coatia” Prezid nisu
se iskazali samo kao vrsni or-
ganizatori već i uspješni natjecatelji. U svojim su disciplinama Dragan Rubeša, Mario
Starčević i Nikol Petelin osvojili prvo mjesto, Cvjetko Ožbolt,
Antun Frbežar i Doris Petelin
bili su drugi, Josip Lipovac treći, dok je Patrik Kovač bio četvrti.
Budući da se radilo o završnom natjecanju u sklopu Hrvatskog streličarskog kupa,
nakon zbrajanja svih rezultata
“GORANSKI VUKOVI” I
ORGANIZIRALI 6. MOTO-SUSRET
21
postalo je jasno da je SD “3D
Croatia” osvojio u ukupnom
poretku četiri pokala, a iste
su primili, za osvojena prva
mjesta u ukupnom poretku
Cvjetko Ožbolt (složeni luk
CU) i Josip Lipovac (tradicionalni luk TRB); za drugo mjesto Branko Starčević (lovački luk HU) te za ukupno treće
mjesto Sandro Vesel (složeni
luk CU).
ove godine odabir mjesta Plešce i
doline Čabranke za održavanja 6.
moto-susreta u organizaciji Moto kluba “Goranski vukovi”, pokrovitelj kojeg je bio grad Čabar, ponovno se
pokazao kao izuzetno dobar potez.
Susretu je nazočilo više stotina motorista iz brojnih klubova Hrvatske, Slovenije i drugih susjednih zemalja. Bilo
je tu svega - lijepih “sportiva”, “krosera”, “trokolica” i “old timera”, ATV vozila. Gosti i posjetitelji nisu krili oduševljenje, posebice zbog velikog prostora na kome je druženje organizirano
te velikog kampa koji je bio smješten
u cjelodnevnom hladu, u blizini i neposredno uz Čabranku, ali odvojen
od naselja.
Tijekom dvodnevnog programa skupio se zavidan broj bajkera sa svojim
metalnim ljubimcima na dva kotača
te veliki broj mještana Plešci i okolnih
naselja. Za sve njih organizirano je prigodno druženje uz nastupe rock grupa “Opća opasnost”, “Night rain” i domaćeg sastava “Lustik” s go-go plesačicama.
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
Zanimljivost
U SMREČJU I HRIBU NOGOMET
IGRAJU I DJEVOJKE
Unatrag nekoliko godina krajem srpnja i početkom kolovoza mladež iz Smrečja i Hriba organizira tradicionalne međusobne malonogometne
susrete, najprije u Smrečju, a zatim u Hribu. Ove
godine na malonogometnom igralištu u Smrečju pridružile su im se i pripadnice ljepšega spola, koje su pokazale zavidno nogometno umijeće i odigrale zanimljivu utakmicu s obiljem zgoditaka. Nepotrebno je naglašavati da je prisutnih pedesetak gledatelja oduševljenim pjeskom
nagrađivalo svaki potez djevojaka, koje su im se
odužile dobrom i zanimljivom igrom. U ovakvim
utakmicama rezultat je najmanje važan!
PRVI KARATISTI
U
sklopu projekta pod nazivom “Mladi u gradu Čabru”, potaknutom od strane
Grada i GO HDZ-a, završen je
prvi ciklus karate tečaja. U suradnji s Karate klubom “Delta” iz Rijeke i njihovim profesionalnim trenerima tečaj je
pohađalo 45 mladih, a njih 22
položilo je ispit 8KYU za žuti
pojas. Na taj način grad Čabar
je dobio svoje prve karatiste.
S obzirom na iskazani interes
i ove školske godine grad Čabar nastavlja s tečajem za ovu
zanimljivu vještinu i sport koji
se održava u školskoj športskoj dvorani u Čabru. Možda
nas ubrzo očekuje sudjelovanje naših karatista na natjecanjima županijskog i državnog
nivoa.
22
I
Dragi kraj
n f o r m a t i v n o
g l a s i l o
g r a d a
Č
a b r a
IVANU ŽAGARU STIPENDIJA GO HDZ ČABAR
N
akon objave javnog poziva-natječaja od strane
Gradskog odbora Hrvatske
demokratske zajednice Čabar za dodjelu učeničke ili studentske stipendije i potpore,
prispjelih pisanih tekstova na
temu “Položaj i potrebe mladih u gradu Čabru” i nakon rezultata glasanja posjetitelja internetskog bloga gradonačelnika, organiziran je prigodni prijem za sve sudionike natječaja na kojem su proglašeni rezultati.
Uz nazočnost predsjednika
GO HDZ Čabar Željka Erenta
i njegovih stranačkih suradnika Zdravka Tomca, Leonarda Vesela, Zvonimira Lipovca i Andreje Malnar, izvršena
je svečana dodjela stipendije
i novčanih nagrada za sudionike u natječaju: Ivanu Žagaru, Ana-Mariji Koritnik, Klaudiji Lipovac, Heleni Malnar, Damiru Ožboltu, Goranu Poje,
Rebeki Erent i Josipi Kovač.
Godišnja stipendija u iznosu od 10.000,00 kuna pripala
je Ivanu Žagaru, a s obzirom
da nije pristigao niti jedan rad
udruge, preostala predviđena sredstva raspodijelila su se
na način da svakom sudioniku pripada po 1.000,00 kuna,
kao nagrada za sudjelovanje
u natječaju i poticaj u njihovom budućem radu.
NOVO VATROGASNO VOZILO
V
išegodišnja želja tršćanskih vatrogasaca da imaju kvalitetno vozilo za intervencije napokon je ostvarena u ovoj godini. Zahvaljujući materijalnoj pomoći Grada i Vatrogasne
zajednice, donaciji Hrvatskih šuma,
vlastitim sredstvima i mnogim prijateljima Društva koji su pripomogli i
posredovali pri realizaciji dobave vo-
zila, DVD Tršće bogatije je za jedno
dobro, tehnički očuvano i funkcionalno vatrogasno vozilo. Naime, 40 godina staro vozilo TAM 5500 zamijenjeno je navalnim vozilom marke DAF
2300, s pogonom 4x4 i rezervoarom
vode od 4.200 l, s 2+7 mjesta za sjedenje, pumpom Godiva s Ford benzinskim motorom i 2x60 m vitla s mla-
23
znicama. Vozilo je nabavljeno u Nizozemskoj, posredstvom uvoznika
“Renato” d.o.o. iz Dubrave, a za kojeg je bilo potrebito osigurati sredstva
u iznosu od 275.000,00 kuna. Zasigurno je ovom dobavom opravdano
očekivanje članova DVD-a Tršće te
podignuta spremnost tršćanskih vatrogasaca na viši nivo.