uspostava jednosmjernog saobraćaja u obliku

Comments

Transcription

uspostava jednosmjernog saobraćaja u obliku
KAKANJSKE
NOVINE
Informativni list općine Kakanj · Godina IX, Broj 205 · 15.01.2013. · www.kakanjske.com · Cijena 1 KM
Od 13. januara 2013. godine
USPOSTAVA JEDNOSMJERNOG
SAOBRAĆAJA U OBLIKU KRUŽNOG
PRSTENA U GRADSKOJ ZONI KAKNJA
INTERVJU
Esmin Brodlija, psiholog
u Centru za mentalno
zdravlje Kakanj
Veliki porast
broja ljudi u
Kaknju koji traže
pomoć psihologa
Denial Ahmetović, o otkazivanju
novogodišnjeg nastupa
„Iskreno se
izvinjavam svojim
sugrađanima“
Nova humanitarna grupa koja djeluje na
području općine Kakanj
KAKANJSKA „SRCAD“ U AKCIJI!
Pregled najvažnijih sportskih događaja
u 2012. godini
TITULA OK KAKANJ I PET ULAZAKA
U VIŠI RANG TAKMIČENJA
OBILJEŽILO PROŠLU GODINU
UVODNIK
KAKANJSKE NOVINE
Informativni list općine Kakanj
www.kakanjske.com
„Kakanjske novine“ su za veliki doprinos
u njegovanju slobode govora i razvoju
štampanih medija na području općine Kakanj,
kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila
2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile
općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom”
Izdavač:
Kakanjske novine doo Kakanj
Direktor:
Fikret Kadrić
Glavni i odgovorni urednik:
Faris Sikirić
Redakcija:
Eldin Omeragić
Azerin Salihbegović
Emerin Ahmetašević
Amina Kulović
Alma Kahvedžić
Saradnici:
Ivica Pekić
Adib Zekić
Maid Goralija
Almir Imamović
Sanela Smajić
Abdurahman Zukan
Emina Dedić
Nađa Kovačević
Ahmed Kovač
Maja Hodžić
Alen Zečević
Mirsad Mujagić
Hamid Hadžić
Ilma Topalović
Amila Durmić
List izlazi svakih 15 dana.
Adresa redakcije:
Šehida br. 5
Kakanj
Telefon/fax:
032 554-878
E-mail:
[email protected]
Fotografije:
Redakcija
Grafička obrada i DTP:
“Labirint” d.o.o. Zenica
KAKANJSKE NOVINE
Štampa:
“Labirint” d.o.o. Zenica
([email protected])
Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju.
List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zakonom o informisanju, a na osnovu rješenja
broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju javnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim
brojem 41.
Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva
obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od
02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su
proizvod na koji se ne plaća porez na promet
proizvoda.
Žiro račun:
134-020-0000083244 kod IK banke Zenica
2
SAOBRAĆAJNA (NE)KULTURA
Biti vozač u Kaknju ovih
Tako mali grad a tako
dana veomo ja rizično. Pravivelike gužve, djeca, penziola u saobraćaju se slabo poneri, žene, muškarci uopšte
štuju, a saobraćajni znaci kao
nije bitno, svi ti pješaci unai da ne postoje. Svi su u nekoj
zad nekoliko godina narušažurbi, malo se koči, puno
vaju hijerarhiju i red u saorazgleda i kad dođe do ne- Piše Ilma Topalović braćaju, vozači ne reaguju
kog udesa, uvijek je kriv onaj
dok se nešto ne desi i tako u
„drugi“.
krug, uvijek neka trka, frka, zbrka na
Pješaci, s druge strane, također cesti, uvijek se nešto dešava pa se
nemaju osnovne kulture kad je riječ valjda i ne primijeti sav taj nesklad
o saobraćaju. Kao da ne postoje u saobraćaju.
„zebre“, pješački prijelaz je gdje god ■■ „Ne brže od života“
kome odgovara, hoda se na sve
U svom tom neskladu dolazi nam
strane k’o da se ne može desiti da jednosmjerni saobraćaj. Dobro ili
neko slučajno ne uspije zakočiti.
loše rješenje, vrijeme će pokazati, ali
U suštini, u ovom gradu nije bitno u kontekstu priče o saobraćajnoj
da li će doći do neke saobraćajne (ne)kulturi postavlja se pitanje kolinezgode, bitnije je ko će izvući deblji ko su Kakanjci pripremljeni za ovu
a ko tanji kraj. Parkirati auto na tro- važnu promjenu u cirkulaciji saobratoaru je svakodnevnica, ostaviti ga ćaja kroz naš grad. Hoćemo li se
na sred ceste je uobičajena pojava, pouzdati u to da vozači svakako
sve je dozvoljeno, a čini se da se treba da znaju pravila vožnje jednoslabo šta sankcioniše.
smjernom ulicom sa dvije trake ili će
Kakanjci vole da šetaju i po „glav- nam se desiti kao u slučaju kružnog
noj ulici“ kao i po onoj „maloj“, nema toka da se i dan danas dešavaju
razlike, samo nek’ se hoda, uopšte udesi zbog nepoznavanja pravila o
nije bitno smije li se.
prestrojavanju? Šta je sa školama,
■■ Djeca ne poštuju pravila
jesu li učenici, odnosno njihovi roDjeca uče od nas malo starijih pa ditelji upozoreni na novi režim saose u vrijeme održavanja nastave u braćaja, koje moguće opasnosti
školama, za vrijeme „velikog odmo- nosi sa sobom i sl.
ra“, mogu svakodnevno vidjeti cijele
Međutim, nadati ćemo se da će
grupe djece koja uopšte ne poštuju se ipak neko pozabaviti ovim proonu dobru staru naviku i pravilo blemom. Možda će u skorijoj budućkojem su nas nekad učili, „Pogledaj nosti obrazovne institucije više pana desnu pa na lijevu stranu“. Toga žnje posvetiti edukaciji učenika o
više nema, ne gleda se ni na lijevu pravilima ponašanja učesnika u sani na desnu stranu a ni ispred sebe, obraćaju, sa posebnim akcentom na
obično se koriste mobilni telefoni jednosmjerni saobraćaj, a eto očedok se prelaze ulice na „nevidljivim“ kivati ćemo i od policije da budu
pješačkim prijelazima.
autoritativniji, kako za vozače tako i
za pješake.
Poruka za sve učesnike u saobraćaju bi bile one nečije pametne riječi „Ne brže od života“, vi vozači kočite na vrijeme a vi pješaci pogledajte
i na desnu i na lijevu stranu (bez
obzira na jednosmjerni saobraćaj,
pogledajte ipak na obje strane), ali
samo na onim bijelim linijama.
Najfrekventiji dio grada
broj 205, 15.01.2013.
AKTUELNO
U nedjelju 13. januara 2013. godine, od 9.00 sati
Odlukom o izmjenama i dopunama
Odluke o organizaciji i sigurnosti saobraćaja na putevima općine Kakanj
određena je promjena karaktera saobraćaja u ulici Alije Izetbegovića i Ulici
branilaca iz dvosmjernog u jednosmjerni tok saobraćaja.
U nedjelju 13. januara 2013. godine,
od 9.00 sati, počinje primjena novog
režima saobraćaja tako što će se saobraćaj odvijati u jednom smjeru dijelom ulice Alije Izetbegovića od raskrsnice kod objekta slastičarna “Egipat “
do raskrsnice kod bivšeg objekta
“Konzum” i Ulicom branilaca od raskrsnice kod bivšeg objekta “Konzum” do
raskrsnice kod objekata “Kaoma”.
Molimo sve učesnike u saobraćaju
da obrate pažnju na postavljenu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju u zoni
novog režima saobraćaja i da se ponašaju u skladu sa saobraćajnim znakovima i znakovima koja daju ovlaštena lica.
■■ Pojašnjenja u vezi postavljanja
usporivača brzine i uvođenja
jednosmjernog saobraćaja u
gradskoj zoni
Svaka promjena u bilo kojem segmentu života i rada ima svoje prednosti i nedostatke. Posve je jasno i da
svakoj novoj promjeni treba pristupiti
krajnje oprezno. Nema sumnje da je
prilikom svake promjene najvažnije
zaštititi ljude. Kod svake nove promjene pojave se brojna pitanja, na neka
je moguće odmah odgovoriti, a na
neka pitanja odgovore može dati samo praksa.
Tako se sa krajnjim oprezom pristupilo i uvođenju jednosmjernog saobraćaja u gradskoj zoni Kaknja. Postavljanje usporivača brzine rezultiralo je
brojnim upitima građana o razlozima
postavljanja u zimskom periodu. Kako
bismo prezentirali odgovore na ova
pitanja kontaktirali smo Zavod za planiranje i izgradnju.
Usporivači brzine se, kažu u Zavodu,
postavljaju radi zaštite pješaka i svih
učesnika u saobraćaju, i predstavljaju
jednu od pripremnih aktivnosti za uvođenje jednosmjernog saobraćaja.
broj 205, 15.01.2013.
Postavljanje usporivača brzine
Funkcioniranje novog saobraćajnog
rješenja Zavod će pratiti u tromjesečnom periodu, dakle pratit će se i uloga
usporivača brzine što znači da postoji
mogućnost da se oni uklone ukoliko
praksa pokaže da nisu potrebni. Isto
tako, u tromjesečnom periodu promatranja funkcioniranja jednosmjernog
saobraćaja radit će se i na drugim metodama zaštite pješaka i drugih učesnika u saobraćaju. To će se činiti u saradnji sa policijom što znači da će se radarskim kontrolama i drugim metodama
pokušati postići ono što se postiže usporivačima brzine.
Koje metode će dati najbolje rezultate pokazat će praktično funkcioniranje jednosmjernog saobraćaja.
Treba naglasiti da će Zavod nakon
tromjesečnog praćenja ponašanja učesnika u saobraćaju u gradskoj zoni
izvijestiti Općinsko vijeće o funkcioniranju jednosmjernog saobraćaja, te će,
ukoliko bude potrebno, Vijeću na usvajanje biti predložene neke nove izmjene, dopune i sl, dakle bit će, ukoliko se
ukaže potreba, predloženo ono što je
najbolje za sve učesnike u saobraćaju
i općenito za lokalnu zajednicu.
Bilo je i pitanja kako će se od snijega
čistiti ulice u kojima se nalaze usporivači brzine jer grtalica to neće moći
činiti. Iz Zavoda kažu da će od izvođača
radova tražiti da ručno čisti dijelove
saobraćajnica na kojima se nalaze usporivači brzine.
Kroz neke upite vidljivo je da ima i
pogrešnih shvatanja u smislu da se u
gradskoj zoni uvodi “brza i spora traka”.
Radi se o pogrešnom shvatanju jer takvo nešto u gradskim zonama, gdje
postoje ograničenja brzine, nije moguće. Stoga akcentiramo, lijeva traka će
se koristiti za skretanje vozila u lijevo i
pravo, a druga za pravo i skretanje u
desno, prema sporednim ulicama.
Kako bismo pojasnili potrebu za
uvođenjem jednosmjernog saobraćaja
u gradskoj zoni objavljujemo izvod iz
tehničkog izvještaja preduzeća “CMT
Projekat” d.o.o. Sarajevo koje je definiralo projektno rješenje.
“Odvijanje saobraćaja na ulicama u
užem centru Kaknja je praćeno čestim
zastojima i zagušenjima saobraćaja.
Glavnom saobraćajnicom, ulica Alije
Izetbegovića, odvija sa dvosmjeran
saobraćaj. U ulici se nalazi veliki broj
poslovnih objekata zbog čega se vozila često zaustavljaju i parkiraju na ulici
što dodatno pogoršava situaciju. U cilju
poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja u centralnoj zoni Kaknja potrebno je
da se režim odvijanja saobraćaja prilagodi nastaloj saobraćajnoj situaciji.
Novi režim saobraćaja podrazumijeva
odvijanje jednosmjernog saobraćaja na
primarnim saobraćajnicama i izmjenu
postojećeg režima saobraćaja na mjestima priključenja sabirnih ulica. Prema
novom režimu saobraćaja vozila bi se
kretala kroz centralnu zonu Kaknja
kružnim prstenom gdje bi glavna ulica
Alije Izetbegovića bila jednosmjerna u
smjeru prema centru grada. Obzirom
da ista ima dvije saobraćajne trake lijeva traka bi se koristila za skretanje vozila u lijevo i pravo, a druga za pravo i
skretanje u desno, prema sporednim
ulicama. Izmjenom režima saobraćaja
došlo bi do rasterećenja centralne zone
grada i poboljšanja bezbjednosti saobraćaja”, piše, između ostalog, u tehničkom izvještaju firme “CMT Projekt”. Press Općine Kakanj
3
KAKANJSKE NOVINE
Uspostava jednosmjernog saobraćaja u obliku
kružnog prstena u gradskoj zoni Kaknja
AKTUELNOSTI
Održan okrugli sto o temi
“Daljinsko grijanje u Kaknju
- stanje i perspektive razvoja”
Općina Kakanj u saradnji sa JP “Grijanje”
Kakanj, dana 10.01.2013. godine, organizirala je okrugli sto o temi “Daljinsko grijanje
u Kaknju - stanje i perspektive razvoja”. U
okviru okruglog stola, pozdravnu riječ je
uputio općinski načelnik Nermin Mandra.
U uvodnom izlaganju, Kasim Alajbegović,
direktor JP “Grijanje” Kakanj, govorio je o
stanju mreže grijanja u Kaknju i perspektivama razvoja, dok je iskustva iz Zenice, u
pogledu daljinskog grijanja, iznio Kemal
Veledar iz JP “Grijanje” Zenica.
Tokom diskusije i otvorenog razgovora
izneseni su brojni stavovi, pa će Stručna
služba za poslove Općinskog načelnika
sačiniti zapisnik i definirati zaključke.
“Daljinsko grijanje Kaknja, i u pogledu
komfora života građana općine Kakanj, i u
pogledu ekološke slike Kaknja je jedno od
strateških i najznačajnijih preduzeća u
Općini Kakanj i jedna od najznačajnijih
djelatnosti u Kaknju. Proširenje mreže da-
Izneseni su brojni stavovi tokom diskusije i
otvorenog razgovora
ljinskog grijanja jeste definitivno jedan od
najvećih infrastrukturnih projekata. Da
bismo ušli u projekat širenja mreže daljinskog grijanja moramo sagledati postojeće
stanje grijanja. U tom smislu smo održali
današnji sastanak, konstatovali da trenutno stanje sa daljinskim grijanjem i nije tako
sjajno, posebno kada je u pitanju finansijska slika ovoga preduzeća. Što se tiče
usluga koje daje JP “Grijanje” bilo je i konstatacija zadovoljstva i konstatacija nezadovoljstva, ali ono što možemo zaključiti
je da daljinsko grijanje treba Kaknju, možemo zaključiti da tu uslugu treba plaćati.
Otvoreno je pitanje ostalo kako plaćati i
koliko plaćati. Način na koji se sada obračunava utrošak toplotne energije je u ovom
vremenu neprihvatljiv i definitivno moramo ići ka obračunu po utrošenoj toploti.
Neki objekti u Kaknju, posebno objekti
kolektivnog stanovanja još uvijek ne mogu
na adekvatan način mjeriti utrošak toplotne energije, ali ćemo raditi na tome i možda ostaviti jedan prelazni period kada će
se obračun vršiti i paušalno i po utrošku
toplote. Dakle, koje će cijene biti o tome će
se vjerovatno govoriti u budućnosti, o tome će se donositi odluke na sjednicama
Općinskog vijeća. Grijanje ovakvo kakvo
imamo u Kaknju je zaista komfor i blagodat
onima koji ga imaju, posebno onima koji
imaju kvalitetnu isporuku. Najveći je broj
takvih korisnika usluga, i kao takvo ono je
potrebno i drugim stanovnicima Kaknja,
Kasim Alajbegović, direktor JP “Grijanje”
Kakanj, govorio je o stanju mreže grijanja u
Kaknju i perspektivama razvoja
gdje god može da se odvede i u tom smislu
mi smo čvrstog opredjeljenja da treba širiti mrežu daljinskog grijanja i iznalaziti
modalitete za to širenje i prije svega finansijska sredstva za širenje mreže daljinskog
grijanja. Ono što ćemo prvo raditi jeste
završetak projekta grijanja u MZ Kakanj II
koji je započeo prije nekoliko godina. Ja
planiram u ovoj godini da taj projekat možda i završimo, a onda poći sa projektovanjem svih prigradskih naselja i dalje. Rekoh
na početku da je to jedan od najznačajnijih
infrastrukturnih projekata, da su potrebna
značajna sredstva. Mi naziremo velika sredstva u Fondu za zaštitu okoliša koja će nam
biti na raspolaganju, ali i ta sredstva će biti
nedovoljna. Stupit ćemo u razgovore sa
menadžmentom “Elektroprivrede”, skupa sa
direktorom Termoelektrane, i pokušati ih
odobrovoljiti da, skupa sa Općinom Kakanj
i JP “Grijanje” Kakanj, uđu u projekat širenja
mreže daljinskog grijanja u općini Kakanj i
vjerujem da ćemo uspjeti i u tim razgovorima i u realizaciji ovog projekta, a građani
Kaknja će te aktivnosti sigurno pratiti putem
medija i putem drugih aktivnosti Općine”,
rekao je u izjavi za medije, nakon okruglog
stola, općinski načelnik Nermin Mandra. Press Općine Kakanj
Obilazak Doma kulture
KAKANJSKE NOVINE
“Izronit će stari za one što ga vole...”
Općinski načelnik Nermin Mandra i
njegovi gosti Aziz Spahić i Edhem Babić iz
sarajevske firme “Interclima”, te predstavnici Zavoda za planiranje i izgradnju općine
Kakanj, obišli su kakanjski Dom kulture,
malu salu koja je u funkciji i urušenu kinosalu. Zajedno sa načelnikom i njegovim
gostima Dom kulture je obišao i Kasim
Alajbegović, direktor JP “Grijanje” Kakanj.
Domaćin prilikom obilaska bio je Izet Fejzović, direktor Javne ustanove za kulturu i
obrazovanje Kakanj.
Predstavnici sarajevske firme “Interclima” su ponudili da na besplatnoj osnovi
urade idejno rješenje ventilacije, klimatizacije i grijanja za kino-salu koju je potrebno
4
Zabilježeno tokom obilaska Doma kulture
obnoviti.
Podsjetimo, nakon što je Vlada Federacije BiH, na 70. sjednici, usvojila Konačni
izvještaj Federalne komisije za procjenu
šteta o posljedicama prirodne nesreće
izazvane snježnim padavinama i niskim
temperaturama u februaru 2012. godine i
dala saglasnost Federalnom štabu civilne
zaštite da rasporedi sredstva u iznosu od
3.038.000 KM, Federalni štab je donio Odluku o odobravanju jednokratne novčane
pomoći za saniranje šteta općinama Tuzlanskog, Zapadno-hercegovačkog, Bosansko-podrinjskog, Zeničko-dobojskog i
Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Za sanaciju Doma kulture u Kaknju izdvojeno je 104 500 KM.
Osim toga, Fondacija “Prince Claus” iz
Holandije donirala je za obnovu Doma
kulture u Kaknju 35 000 eura.
Press Općine Kakanj
broj 205, 15.01.2013.
AKTUELNOSTI
U Kaknju svečano otvorena zgrada Policijske stanice
Vlada ZDK za izgradnju zgrade PS Kakanj izdvojila 1 080 000 KM
Svečanim presjecanjem vrpce,
premijer Fikret Plevljak, ministar Rifat
Delić i komesar Fahrudin Bećirović
svečano su otvorili novosagrađenu
zgradu Policijske stanice Kakanj i time
ozvaničili rad Odsjeka za administraciju i Odsjeka za podršku u prizemlju
zgrade.
- Ovo je historijski dan za Kakanj.
Sretan sam što danas u ulozi ministra
MUP-a mogu reći da policija u Kaknju,
nakon 50 godina, više neće biti podstanar i što im dajemo prostor u kojem će moći da pružaju usluge svojim
sugrađanima. Vjerujem da ćemo do
maja ove godine završiti i preostale
tri etaže kako bi se i kompletno osoblje PS Kakanj smjestilo u novu zgra-
Premijer Plevljak: Policija u ZDK zaista služi
građanima
du. Hvala Vladi ZDK što je dala podršku i prepoznala važnost ovog kapitalnog djela, istakao je ministar MUP-a
Rifat Delić.
Obraćajući se prisutnima i općinski
načelnik Nermin Mandra je izrazio
zahvalnost Vladi ZDK koja je prepoznala važnost potrebe za izgradnjom
ovakve zgrade u Kaknju i što je u
ovom teškom vremenu izdvojila znatna finansijska sredstva.
Inače, u izgradnju zgrade, površine
1 200 kvadratnih metara, koja obuhvata suteren, prizemlje, tri sprata i
potkrovlje, utrošeno je oko 730 000
KM, dok je za završetak opremanja tri
sprata u Budžetu ZDK u ovoj godini
planirano 350 000 KM. Po riječima
premijera Plevljaka, Vlada ZDK će
učiniti što bude mogla kako bi se
ostatak radova u unutrašnjosti zgrade
završio u što kraćem roku.
- Naša domovina je u našim srcima,
našu državu jačamo time što ćemo
izgrađivati njene institucije, jedna od
važnijih institucija je policija. Obezbjeđujući dobre uvjete za život i rad
policajaca mi ćemo njima pomoći da
služe građanima i našoj državi. Naši
Do maja ove godine očekuje se završetak i
preostale tri etaže kako bi se i kompletno
osoblje PS Kakanj smjestilo u novu zgradu
Moderno opremljena šalter-sala
Obavještenje
S obzirom da smo na početku nove godine kada se ažuriraju mnogi podaci,
podsjećamo vas na član 12. Zakona o komunalnim djelatnostima ZDK, u kojem se
kaže: „Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu, u ugovorenom - propisanom roku, kao i izvršiti prijavu i odjavu
svih promjena (promjena adrese, broja članova domaćinstva, površina objekta i
slično), u roku od 8 dana od nastale promjene“.
Svaka promjena broja članova u jednom domaćinstvu ili promjena vlasništva
koja nije na vrijeme prijavljena može uzrokovati dodatne neprijatnosti. Zato je u
interesu prije svega korisniku da svaku promjenu (broja članova,odlazak djeteta na
studij, odlazak u inostranstvo, smrtni slučaj, promjenu adrese i slično) odmah prijavi u ovo preduzeće.
Za sve nejasnoće ili dodatne informacije molimo nazovite 55 79 50 ili pošaljite
na mail [email protected] i [email protected]
Kontakt telefoni: 557 – 950, 557 – 951
E-mail: [email protected]
DIREKTOR
mr. sci. Sead Imamović, dipl.ing.
broj 205, 15.01.2013.
policajci zaslužuju nešto više od nas
ostalih, a njihov posao i njihovi rezultati su najbolji pokazatelj da je to
zaista tako. Želim da ovakve objekte
otvaramo u svim općinama Kantona,
kako za policiju, tako i za sudstvo,
škole, bolnice i domove zdravlja, istakao je Premijer ZDK.
Novosagrađena zgrada Policijske
stanice Kakanj će pružiti povoljnije
uvjete za ispunjavanje obaveza države prema građanima, u ovom slučaju
u administraciji MUP-a. Moramo biti
svjesni činjenice da je policija važan
segment našeg društva i jedna od
garancija demokratskog društva., a
policija u ZDK zaista služi građanima,
kazao je na kraju premijer Plevljak. Pres služba ZDK
5
KAKANJSKE NOVINE
Ministar Delić: Historijski dan za Kakanj
AKTUELNOSTI
KAKANJSKE NOVINE
Održana 3. sjednica Općinskog vijeća Kakanj
Kolegij Općinskog vijeća zasjedao je 21.12.2012.
godine nije usaglasio
dnevni red, te se isti utvrdio na sjednici Vijeća koja
se održala 31.12.2012.
godine. Prva tačka dnevnog reda bila je Nacr t
budžeta Općine Kakanj za
2013. godinu, sa planiranim prihodom od 14 036
030 KM. Nakon uvodnih
pojašnjenja od strane
Džihada B er bića, šefa
Službe za finansije, uslijedila je rasprava u toku
koje je odgovore na pitanja i sugestije vijećnika
dao općinsk i načelnik
Nermin Mandra. Nacr t
budžeta je nakon jednosatne diskusije usvojen,
uz zaključak kojim se isti
upućuje u javnu raspravu
u trajanju od 20 dana,
počevši od 3. januara
2013. godine. Po usvajanju prve tačke dnevnog
reda, nakon kraće rasprave usvojen je i Nacrt odluke o izvršavanju budžeta Općine Kakanj za 2013.
godinu.
■■ Jednosmjerni
saobraćaj
U nastavku usvojen je
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke
o organizaciji i sigurnosti
saobraćaja na putevima,
sa zaključkom da Zavod
za planiranje i izgradnju
općine Kakanj u naredna
tri mjeseca prati funkcioniranje jednosmjernog
saobraćaja k ako bi se
uočili eventualni nedostaci koji bi se nakon toga
otklanjali. Rok za izvršenje odredbi Odluke je 15
dana, tako da se polovicom januara može očekivati uvođenje jednosmjernog saobraćaja u
6
OV: Usvojen Nacrt budžeta Općine Kakanj za 2013. godinu, sa
planiranim prihodom od 14 036 030 KM
gradskoj jezgri Kaknja.
Općinskom vijeću
predloženo je smanjenje
iznosa mjesečne naknade
općinskih vijećnika. Prema trenutno važećoj Odluci mjesečna naknada
vijećnika utvrđena je u
iznosu 50 % od prosječnog neto dohotka isplaćenog uposlenicima općinskog organa uprave za
mjesec za koji se vrši
isplata, što je iznosilo npr.
u januaru 2012. godine
623 KM, a u oktobru 2012.
godine 558 KM. Uz mjesečnu naknadu vijećnicima pripada i nak nada
troškova za prisustvovanje sjednicama Vijeća u
iznosu od 48,00 KM. Za
narednu sjednicu Općinskog vijeća upućen je
Prijedlog odluke o naknadama općinskih vijećnika
i radnih tijela Vijeća u
kojem stoji da se utvrđuje
mjesečna naknada (vijećnički paušal) u neto iznosu od 425,00 KM, te da, uz
mjesečnu naknadu vijećnicima Općinskog vijeća
pripada i naknada troškova za prisustvovanje sjednicama Vijeća u iznosu od
25,00 KM.
■■ Smanjenja naknada
i plata
Na sjednici Vijeća se
razmatrao i Prijedlog odluke o utvrđivanju visine
naknade članovima organa upravljanja javnih preduzeća čiji je osnivač Općina. Predloženo je i usvojeno da se mjesečna visina naknade za članove
organa upravljanja javnih
preduzeća (članovi skupština, nadzornih odbora i
odbora za reviziju) utvrdi
u najvišem iznosu d o
400,00 KM. Takođe, razmatran je i Prijedlog odluke o utvrđivanju naknada članovima upravnih
odbora javnih ustanova,
koji je usvojen uz određene izmjene u odnosu na
prijedlog.
Naredna tačka dnevnog
reda bio je Prijedlog zaključka o utvrđivanju ukupnih primanja organima
rukovođenja javnih ustanova i upravama javnih
preduzeća. Predloženo je i
usvojeno da se visina ukupnih primanja organima
rukovođenja javnih ustanova i upravama javnih
preduzeća (direktori, izvršni direktori i sl.) kao i dru-
gim organima kojima je
osnivač Općinsko vijeće po
osnovu radnog odnosa
utvrdi u maksimalnom
iznosu do 4 prosječne neto
plaće isplaćene u F BiH
prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za
statistiku. Prosječna neto
plaća isplaćena u F BiH za
mjesec oktobar 2012. godine iznosila je 837,37 KM.
Nastavak sjednice Vijeća je donio set prijedloga
odluka o utvrđivanju, odnosno smanjenju koeficijenata za plaće: općinskog načelnika, predsjedavajućeg Općinskog vijeća, direktora Zavoda za
planiranje i izgradnju
općine Kakanj, općinskog
pravobranioca, sekretara
Općinskog vijeća, rukovodećih i ostalih državnih
službenika i namještenika
u općinskim službama za
upravu i posebnim službama Općine Kakanj i u
Zavodu za planiranje i izgradnju općine Kakanj.
Svi navedeni prijedlozi su
i usvojeni.
■■ Neprihvaćeno i
primljeno k znanju
Do kraja 3. sjednice
Općinskog vijeća Kakanj
nisu prihvaćene informacije o stanju u osnovnim i
srednjim školama na području općine Kakanj, dok
su Informacija o problemima i potrebama Roma
na području općine Kakanj, kao i Informacija o
statusu Doma penzionera
u Kaknju primljene k znanju. Na kraju, Vijeće je
prihvatilo i inicijativu jednog od vijećnika da se
r a z m o t re m o g u ć n o s t i
osnivanja muzičke škole
u Kaknju. F.K.
broj 205, 15.01.2013.
Nakon što im je iz budžeta “skresano” 150.000,00 KM
AKTUELNOSTI
UPOSLENICI OBDANIŠTA OŠTRO KRITIKUJU OPĆINU!
Nakon što je nedavno Općina Kakanj objavila kako su se srezala sredstva
javnim ustanovama koje su pod okriljem Općine Kakanj koja im je i osnivač,
uslijedila je burna reakcija iz JU za
predškolski i obazovni odgoj “Mladost”
Kakanj. Naime, ovoj ustanovi je u 2012.
godine iz općinskog budžeta izdvojeno
408.237,37 KM, a prema novom nacrtu
budžeta za 2013. godinu, ovaj iznos je
umanjen za 150.000,00 KM. U obrazloženju umanjenja sredstava namijenjenih ovoj ustanovi stoji da je Općina
Kakanj u 2012. godini Javnoj ustanovi
za predškolski odgoj i obrazovanje
Kakanj iz Budžeta Općine Kakanj transferisala 408.237,37 KM, te da je 2011.
godine Općina Kakanj platila račun za
dug Obdaništa za grijanje u iznosu od
6.474,00 KM. Jednostavnim računanjem može se ustanoviti da Općina
Kakanj i sa predloženim smanjenjem i
iznosom od 150.000,00 KM izdvajanja
za Javnu ustanovu za predškolski odgoj
i obrazovanje „Mladost“ subvencionira
boravak svakog djeteta u obdaništu sa
po 100 KM mjesečno. U obrazloženju
iz Općine također navode i činjenicu da
ova ustanova ostvaruje i vlastite prihode koje plaćaju roditelji za boravak
djece.
■■ Reakcije iz Obdaništa
“Radi istine i potrebe za razumijevanjem “Pojašnjenja” koje je objavila
Služba za finansije Općine Kakanj želimo da građanima i predstavnicima
općinskih vlasti prezentiramo činjenice
o finansiranju JU „Mladost“. Osnivač
naše ustanove je Općina, još od daleke
1949. godine. Općinsko vijeće je
8.3.1995 godine potvrdilo da Općina
ostaje osnivač, a to znači da će obezbjeđivati sredstva za normalan rad i funkcionisanje naše ustanove. Po Zakonu o
finansiranju budžetskih korisnika, po
Okvirnom zakonu, po Kriterijima za finansiranje i po Zakonu o predškolskom
odgoju i obrazovanju (član 45.) obaveze osnivača su:
• osnivač PU osigurava sredstva za
rad i provođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja u
skladu sa pedagoškim standardibroj 205, 15.01.2013.
ma i normativima,
• osnivač osigurava plate zaposlenika (bruto), topli obrok i regres,
• materijalne troškove,
• nabavku osnovne opreme i učila,
• potrošni materijal za odgojnoobrazovni rad,
• amortizaciju i tekuće investicijsko
održavanje objekta,
• dio radno-igrovnog matrijala
(igračke i drugi didaktički materijal).
Isti zakon predviđa i obezbjeđivanje
sredstava iz drugih izvora:
• od roditelja djece predškolskog
uzrasta,
• donacije,
• pružanje drugih usluga u skladu sa
zakonom.
■■ Osnivač izdvojio samo za plate
Od svih navedenih obaveza, osnivač
je osiguravao samo sredstva za skromne plate što se može ustanoviti jednostavnim računanjem: 12 mjeseci x 24
radnika x lični dogodak stručnog radnika (660 KM) + obavezni doprinosi =
navedeni iznos transfera. Ostale obaveze osnivača (materijalne troškove,
nabavku osnove opreme i učila, potrošni materijal za odgojno-obrazovni rad,
amortizaciju i tekuće investicijsko
održavanje objekta, dio radno-igrovnog materijala (igračke i drugi didaktički materijal)) finansirani su sredstvima iz drugih izvora.Velika zasluga za
kvalitetan rad i realizaciju mnogih naših
aktivnosti pripada roditeljima (korisnicima naših usluga) kojima se ovom
prilikom zahvaljujemo, kao i privrednim
subjektima koji su imali sluha za naše
potrebe. Znači, sredstva koja su nam
nedostajala od Osnivača za normalan
odgojno-obrazovni rad nadoknađivali
smo štedljivošću, racionalnim trošenjem, svojom snalažljivošću i (nerijetko) korištenjem ličnih sredstava. Sredstva od korisnika usluga (uplate roditelja) imaju svoju zakonom određenu
namjenu (ishrana djece, higijena, komunalne usluge, didaktički materijal i
praktično sve što djeci treba za vrijeme
boravka u vrtiću).Građani Kaknja već
64 godine ukazuju nam povjerenje i
koriste naše usluge. Naglašavamo da je
naša ustanova radila bez prekida i u
toku ratnih zbivanja, a da su radnici
imali radnu obavezu (po odluci ratnog
predsjedništva).
■■ Ne želimo postati dio vojske
nezaposlenih
Mi, uposlenici JU „Mladost“, smo dio
javnosti, kakanjske stvarnosti, i vrlo
dobro znamo i razumijemo potrebu
otvaranja novih radnih mjesta, što bržeg zapošljavanja naših sugrađana, i
uvođenja mjera štednje. Upravo, u tom
kontestu, ne vidimo razloge za prozivanje naše ustanove da, navodno, nema razumijevanja za finansijsku krizu i
da tako žalosti naše općinske vlasti. Mi
samo ne želimo da postanemo dio
vojske nezaposlenih. Želimo da nastavimo normalan rad u zakonski osnovanoj ustanovi, da ispunjavamo svoju
obavezu i razlog svog postojanja, a to
je da budemo na usluzi građanima.
Predškoski odgoj i obrazovanje djece,
pored značaja za dijete daje dragocijen
doprinos socijalnoj sigurnosti roditelja,
te pomaže da ostvaruju svoju funkciju
na društvenom planu kao i veću produktivnost rada. Iskreno se nadamo da
ćemo naići na razumijevanje i podršku
svih naših građana, a posebno onih
koji nas predstavljaju u Vijeću. Iskreno
se nadamo da nas općinske vlasti neće
posmatrati kao teret već kao partnera
koji će pomoći u prevazilaženju krize u
kojoj se svi nalazimo. Grad Kakanj ne bi
smio ostati bez javne ustanove za
predškolski odgoj i obrazovanje koji je
prva stepenica u cjelovitom odgojnoobrazovnom sistemu. Uposlenici JU
„Mladost“ su spremni za promjene u
smislu proširenja obima naših usluga
(uvesti sve oblike odgojno-obrazovnog
rada koji su u skladu sa Pedagoškim
standardima) produženje radnog vremena i za ostale promjene, kako bi
zadovoljili potrebe naših korisnika. Ako
u našem radu i našem postojanju ima
bilo šta čega bi se trebali stidjeti duboko se izvinjavamo”, navodi se u saopćenju za javnost uposlenika JU „Mladost“
Kakanj.
Emerin Ahmetašević
7
KAKANJSKE NOVINE
Poručuju da Općina nema osnova da im umanji ova sredstva te se boje da će postati dio armije nezaposlenih
AKTUELNOSTI
Pravoslavni vjernici obilježili badnji dan
Širom svijeta vjernici pravoslavne
vjeroispovijesti su 6. januara obilježavali Badnji dan. Dan uoči Božića za
vjernike ima veliki značaj, jer šalje
poruku mira, sloge i skromnosti.
U Kaknju, u pravoslavnoj Crkvi
svetog Petra i Pavla, takođe je svečano obilježen ovaj veliki dan. U 17 sati,
Tradicionalno paljenje badnjaka u dvorištu
Crkvi svetog Petra i Pavla u Kaknju
pod vodstvom sveštenika Marka
Maleša, održano je misno slavlje za
veliki broj vjernika. Nakon mise uslijedilo je tradicionalno paljenje badnjaka.
Kakanjski sveštenik Marko Maleš,
u prazničnom duhu, imao je riječ za
svakoga, te je tako i za Kakanjske
novine našao vremena, te izjavio:
- Približavamo se još jednoj proslavi
praznika rođenja Gospoda Isusa Hrista
– Božiću. To je praznik kada mi hrišćani
slavimo sklapanje novog saveza Boga
i ljudi. To je praznik mira, ljubavi i međusobne sloge. Božić nas sve i uvijek
poziva da živimo u bratoljublju i bogoljublju i da ne činimo drugima ono što
ne želimo da drugi nama čine. Svim
hrišćanima koji proslavljaju Božić po
starom kalendaru čestitao bih praznik
Misno slavlje predvodio sveštenik Marko Maleš
tradicionalnim pozdravom: Mir Božiji,
Hristos se rodi!
Uz vatromet, pjesmu i kuhano vino, slavlje ispred Crkve se nastavilo.
Maja Hodžić
Centar za podršku, informisanje i zajedničko djelovanje (CZP Romalen) Kakanj
Realizacija mnogobrojnih projekata u Federaciji i RS-u
Aktuelni projekti poboljšanja nivoa obrazovanja romske djece I radionice za djecu i omladinu”
KAKANJSKE NOVINE
CZP Romalen je vodeća romska
organizacija podržana od strane 34
organizacije iz tri kantona, koje zajedno čine Centar za podršku, informisanje i zajedničko djelovanje. Pored toga, Romalen posjeduje TB
Centar koji djeluje na prevenciji,
suzbijanju pojave i širenju tuberkuloze u sklopu kojih koordiniraju 4
terenska radnika koji obuhvataju
općine Federacije i RS-a. Također, i
HIV Centar, koji radi na suzbijanju
HIV/AIDS-a sa 6 terenskih radnika
koji pokrivaju više od 10 općina.
“Već treću godinu organizacija
provodi projekat o podizanju svijesti
o reproduktivnom zdravlju žena uz
Radionica o suzbijanju pojave i širenju
tuberkuloze
8
besplatne ginekološke preglede i
edukaciji o SPI i krvlju prenosivim
infekcijama. Kada je u pitanju obrazovanje, angažirano je stručno osoblje koje radi s tri grupe romske
djece, s predškolskim uzrastima,
školskim koja ne sprovode redovno
obrazovanje, odnosno ne idu u školu ili su je napustila i sa djecom koja
su prerasla školski sistem. Pored
svega navedenog, radimo na savjetovanju mladih majki o zdravlju
majki i beba, sprovodimo naknadni
upis u matične knjige, pomažemo
popunjavanje raznih formulara i
aplikacija onima kojima je to neophodno. Na kraju ću dodati da vršimo
redovnu podjelu paketa, hrane, obuće kao i dječije paketiće na području
Kaknja”, izjavio je predsjednik udruženja Mujo Fafulić.
■■ Više od osam godina “prakse”
Udruženje je upisano u registar i
djeluje od dana 30.08.2004. godine.
Misija organizacije je poboljšanje
života i uslova romske populacije na
području općine Kakanj, podrška,
očuvanje jezičkog, kulturnog i naci-
Detalj sa jedne od radionica
onalnog identiteta Roma, korisno
upražnjavanje slobodnog vremena
žena. Vizija je kontinuirano učiti, živjeti, postojati i ostaviti nešto iza
sebe da traje. Glavni ciljevi su: edukacija romskog i neromskog stanovništva svih uzrasta na polju kulture,
religije, sporta, obrazovanja te borba
protiv droge; organizovanje predavanja, konferencija, kampova, izložbi
i drugih sadržaja; podizanje svijesti
romske populacije o važnosti očuvanja zdravlja i okoline; podizanje svijesti o važnosti obrazovanja kao
najvažnijeg faktora prosperiteta i
bolje budućnosti.
Hamid Hadžić
broj 205, 15.01.2013.
Imam Čaršijske džamije Kakanj Elvedin ef. Ibrahimspahić
AKTUELNOSTI
Glavni razlog izgradnje prostorija džemata su neuslovne i
neadekvatne učionice za djecu koja pohađaju mektepsku nastavu
Od 2010. godine traju aktivnosti na
izradi projektne dokumentacije i obezbijeđivanju urbanističke saglasnosti za izgradnju popratnih objekata uz gradsku
džamiju, što je uspješno i završeno u
oktobru 2012. godine.
“Potreba za mektepskim učionicama
u džematu Čaršija je dugogodišnja, jer se
tu brojno nalazi 360-400 učenika koji
Izbetonirana “mrtva ploča” za objekat novog
mekteba
pohađaju mektepsku nastavu u neuslovnim prostorijama. Navedeni broj učenika
je natjerao i obavezao džematlije da im
obezbijede kvalitetne uslove za rad. Dodatno opterećenje predstavlja činjenica
da Medžlis islamske zajednice (MIZ) Kakanj nije vlasnik prostora u kojem se
trenutno odvija nastava, prostorije su
prevelike, gabaritne, teško se zagrijavaju.
U mesdžidu se klanja od 1992. godine a
ovaj je prostor korišten kao jedan oblik
restorana-kafane“, naglasio je imam i
muallim Elvedin Ibrahimspahić.
„Mi smo ušli u ovaj projekat nadajući
se prvenstveno Allahovoj pomoći, te
dobrim ljudima i privatnim poduzetnicima, posebno članovima Džematskog
odbora i svih ljudi dobre volje. Koristim
priliku da pozovem građane Kaknja koji
žele da dio svog imetka ugrade u opšte
dobro da nas podrže. Osnovni cilj gradnje
ovog objekta je odgoj i obrazovanje
U prostorijama sadašnjeg mekteba/mesdžida
“puše sa svih strana”
djece, omladine i svih članova IVZ-a Kakanj”, dodao je predsjednik građevinskog
odbora Nijaz Ðokić.
Za ovu građevinsku sezonu završeni
su radovi (betoniranje mrtve ploče). Formiran je građevinski odbor u sastavu:
Nijaz Ðokić –predsjednik, te članovi Elvedin ef. Ibrahimspahić, Iso Zaimović, Sulejmen Čeliković i Zakir Ljubović. H.H.
U prostorijama (bivšeg) gradskog mesdžida u Kaknju
U četvrtak 10.01.2013. godine, poslije jacije namaza, u organizaciji Medžlisa islamske zajednice Kakanj, upriličena je tribina pod nazivom: Kako pomoći Siriji? Gosti predavači su bili: hfz.
dr. Safvet Halilović, dr.Muhamed Kata,
Midhat Kasap i Mirsad Bajramović.
Tribina u mesdžidu je započela sa
uvodnim učenjem kur’anskih ajeta.
Potom je mr. Sulejman ef. Čeliković
prisutne pozdravio i dovom zamolio
Uzvišenog Allaha dž.š. za pomoć narodu Sirije, naglašavajući da smo mi
kao narod koji je proživio protekli rat
bili u sličnom stanju i da smo dužni da
razumijemo i pomognemo Siriju.
Gost dr. Muhamed Kata koji je kao
ljekar bio u nedavnoj posjeti u Siriji,
naveo je statističke
podatke o Siriji, ka- Dr. Muhamed Kata
ko bi obični čovjek razumio tamošnja
dešavanja. Kako je naveo dr. Kata,
90% populacije Sirije su Arapi, 10%
nearapi, 8% Kurdi, 2% Čerkezi i ostali,
74% su muslimani suniti, a 16 % mu-
broj 205, 15.01.2013.
slimani različitih grupa.
“Da bismo to shvatili, moramo znati da je ta država 40 godina bila ateistička u sistemu i vlasti, dakle pod
diktaturom. Uprkos bogatstvu prirodnim resursima, naftom, plinom itd.
narod je bivao sve siromašniji. Tako je
onaj pravi i iskreni muslimanski narod,
15. marta pretprošle godine započeo
mirne proteste u znak stopiranja torture koja se vrši nad njima. Međutim,
diktator je odmah uzvratio organizovanom vojskom i ubijanjem tih ljudi.
Na sličan način kao što se dešavalo i u
BiH, narod se počeo braniti malim
puškama protiv obučene republikanske garde, aviona, tenkova i artiljerije.
Uradili su grozote koje čovjek ne može
ni zamisliti. Svaki grad u Siriji je Srebrenica, mnogi su
invalidi, iskasapljeni,
bez ikakvih prava.
Unutar Sirije je više
od 5,5 miliona izbjeglica, više od 600.000
u Turskoj, Jordanu,
Libanonu i Iraku”, Hafiz dr. Safvet
Halilović
istakao je dr. Kata.
Prisutne džematlije
Hafiz dr. Safet Halilović, inače član
Svjetske lige islamskih učenjaka, na
pitanje zašto se ovo dešava, odgovorio je:
“Da padnu maske i da bi se konačno
istina pokazala. Da se sruši taj zlikovački režim, koji uz Allahovu pomoć
proživljava svoje zadnje trenutke. Zadnji podaci govore da je oko 600.000
ubijenih muslimana a 1 milion ranjeno. Nedavno je potpisana i fetva, kao
vjerska obaveza je da se podrži i pomogne oslobodilačka narodna vojska
Sirije”.
Za svaki oblik pomoći narodu Sirije
(novčana, paketi, odjeća, obuća itd.)
koji pripreme građani Kaknja, mogu
se obratiti direktno na adresu Medžlisa islamske zajednice Kakanj. Hamid Hadžić
9
KAKANJSKE NOVINE
Upriličena tribina: Kako pomoći Siriji?
AKTUELNOSTI
Omladinsko udruženje Medžlisa islamske zajednice Kakanj
Dvije godine od osnivanja i uspješnog rada
Više od 90 raznih aktivnosti
Omladinsko udruženje Medžlisa
islamske zajednice Kakanj djeluje oko
dvije godine i za sobom ima nevjerovatni bilans uspjeha. Od samog osnivanja pa do danas, izvršni odbor
udruženja čini stručan kadar koji je
veliki broj raznih ideja uspio pretočiti
u djelo. Više od 90 raznih aktivnosti
govori da je ovo najaktivnije udruženje na prostoru grada Kaknja, pa i šire,
s obzirom da je imalo djelovanja i u
drugim gradovima. Aktivnosti udruženja su posebno izražene u mjesecu
ramazanu, gdje je u saradnji sa omladinom kakanjskih džemata organizovalo omladinska druženja, iftare i
predavanja, zatim promocije knjiga,
javne tribine, radne akcije, izlete i
posjete, kao i razne druge aktivnosti.
„Teško je nabrojati sve aktivnosti
našega udruženja, jer bilo je dosta
uspješnih i ekoloških projekata i
podrške od raznih izvora, posebno
izdvajamo projekte „Borovi“ i „Park
prirode“, gdje smo dobili finansijsku
podršku i implementirali rekreacione zone i izletište za naš grad. Bilo
je i mnogo radnih akcija, od čišćenja
smeća na raznim lokalitetima, pa
U povodu godišnjice osnivanja, organizovan
jednodnevni izlet u Travnik i Jajce
sve do djelovanja i čišćenja snijega
za vrijeme vanrednih situacija u
zimskom periodu. Naše udruženje
sa ponosom može da kaže, argumentovano raznim aktivnostima,
da je najaktivnije i najbrojnije udruženje, što govori činjenica da imamo članova i simpatizera na jednom zavidnom nivou, što se i vidi u
svim našim aktivnostima jer je
uvijek odlična posjeta. Zbog postojanja dvije godine, organizovali
smo jednodnevni izlet u gradove
Travnik i Jajce i na taj način obilježili naše dvogodišnje postojanje“,
istakao je predsjednik udruženja
mr. Sedin Karahodžić. F.K.
Radio klub „Kakanj“
KAKANJSKE NOVINE
Edna Sarajlić najbolja takmičarka
do 15 godina u 2012. godini u BiH
Za uspješne aktivnosti i zapažene
rezultate u 2012. godini Upravni odbor
Asocijacije radio amatera u Bosni i Hercegovini nagradio je određen broj članova i klubova za aktivnost i takmičarske
rezultate u 2012. godini. Među nagrađenima je i član Radio kluba “Kakanj”
E73EKK Edna Sarajlić. Ona je aktivni član
i takmičar u amaterskoj radio goniometriji i predložena je za nagradu i diplomu
za najbolju takmičarku do 15 godina u
2012. godini u Bosni i Hercegovini. Inače,
Edna je najuspješniji takmičar ovog radio
kluba i u toku ove godine na 8 takmičenja
osvojila je 4 zlatne, 1 srebrenu i 2 bronzane medalje.
Svečana skupština i uručenja nagrada
10
Edna Sarajlić: Na 8 takmičenja osvojila 4
zlatne, 1 srebrenu i 2 bronzane medalje
održat će se 29.12.2012. godine u Sarajevu, a u povodu 20 godina od prijema
Bosne i Hercegovine u ITU International
Telekomunikation Union. Az.S.
Stopostotni invalid 32
godine živi kao podstanar
Životna mu želja
„krov nad glavom“
za porodicu
Nedžad Čišija
ima 41 godinu i
otac je dva punoljetna i nezap o s len a s i n a .
Obratio nam se
sa veoma neobičnom pričom.
Bio je pripadnik
Armije RBiH od Nedžad Čišija
‘92. do ‘95. godine. Nedžad je podstanar već 32 godine, a stopostotni
je invalid prve kategorije. Radio je u
JP Vodokom u Kaknju. Tačnije, 2010.
godine je dobio moždani udar na
liječenju u Zenici (odjel Gastrologije)
od običnih tegoba u stomaku, a
prema njegovim riječima, doktori su
odmah sumnjali da su to posljedice
i uzrok opasne otrovne hemikalije
sa kojima je imao dodira a posao je
obavljao na održavanju kanalizacione mreže.
„Radio sam bez adekvatne opreme i uslova zaštite na radu. Tako mi
se poslije desila jedna operacija na
želudcu i gušterači, a neposredno
poslije je došlo do dva srčana udara,
koji su uzrokovali moždani udar,
koji je ostavio na meni deformitet
lijeve strane tijela. Postao sam 100%
invalid, te sam prijevremeno penzionisan sa minimalnom invalidskom
penzijom. Najveći problem sa kojim
se ja susrećem već tri decenije je
neriješeno stambeno pitanje a nas
je četvero. Obraćao sam se JOB-u i
BIZ-u, Udruženju penzionera, i tražio
pomoć za svoj problem, međutim
samo su dolazile u opticaj minimalne jednokratne pomoći i hvala im na
tome. Za jedan mjesec lijekovi su od
80 do 100 maraka. Ja evo ove godine živim u Doboj III opet kao podstanar i tako iznova, jer sam deložiran iz stana u naselju Doboj IV“, kroz
zabrinutost u budućnost svoje djece, ispričao nam je Čišija. Hamid Hadžić
broj 205, 15.01.2013.
Nova humanitarna grupa koja djeluje na području općine Kakanj
AKTUELNOSTI
KAKANJSKA „SRCAD“ U AKCIJI!
Volonteri u TC „Robot“
broj 205, 15.01.2013.
srednjoškolaca. Aktivisti „Kakanjskog
Srca“ zahvalni su srednjim školama STŠ
„Kemal Kapetanović“ i SSŠ „Kakanj“, kao
i OŠ “Hamdija Kreševljaković“.
■■ Porodica Ganibegović
U Doboju živi sedmočlana porodica
Ganibegović. Kakanjska „srcad“ obišli su
i njih. Dva nova člana porodice Ganibegović su bebe stare nešto manje od
mjesec dana. Donirana odjeća dobrih
Kakanjaca je obradovala ovu porodicu,
posebno one stvari za tek rođene blizance. Aktivisti su u ovom slučaju gledali da sve članove ove porodice posebno obraduju. Kako je ova akcija bila pred
samu novu godinu, „Kakanjsko Srce“ je
djeci spremilo posebne novogodišnje
paketiće, a gospođi Ganibegović hrane
neće manjkati ni u tekućem mjesecu.
Ovu akciju pomogao je TC „Robot“ koji
je dozvolio volonterima grupe da postave potrošačke korpe u ovom tržnom
centru kako bi naši sugrađani, humani
ljudi mogli donirati neki prehrambeni
proizvod za one koji su u stanju potrebe.
Uplaćena sredstva za Smriku
■■ Najveća, četvrta akcija!
Na dojavu portala Kakanj-X.com,
sedam aktivista posjetilo je i porodicu
Mandžuka. Aida Mandžuka živi u Doboju, u cementarskim barakama. Živi sa
svoje dvije kćerke i sinom. Mlađa kći
Inela je srčani bolesnik. Pored bolesti
koja ih je zadesila i s kojom se bore,
neimaština i glad su njihova svakodnevnica. Ova priča nikog nije ostavila ravnodušnim.
Na veliko zalaganje humanitarne
grupe, u saradnji sa portalom Kakanj-X.
com, vijest o Mandžukama se proširila
te akcija pomoći ovim ljudima bila je i
više nego uspješna. Naš sugrađanin
Sead Suljić je jedan od humanih ljudi
koji je pomogao i obišao ovu porodicu.
Aktivisti su zahvalni i gospodinu Rahmanu Dželi, Alenu Josipoviću, Sedinu
„Kakanjsko Srce“ u posjeti neni Mejri
Humanisti, aktivisti, „Kakanjskog
Srca“ zahvaljuju se svima koji su
pomogli ove akcije. Posebnu zahvalnost duguju Radio Kaknju koji
su pratili akcije grupe. Također,
treba spomenuti caffe „Victory“,
slastičarnu „Ella“, ćevabdžinice
„El-EM“ i „S&M-P“, caffe-pizzeriu
„Nanda“, koji pomažu sve akcije
„Kakanjskog Srca“.
Karahodžiću, firmi “AS Computers“, Denisu Kokiću, Fikreti Hajduković, Eminu
Omeroviću, Hedinu Bjelopoljaku, OŠ
“Rešad Kadić“...
■■ Porodica Ferhatović
Dok je trajala akcija za Mandžuke,
gospođa Meliha Ferhatović, prva komšinica Mandžuka zatražila je pomoć od
„Kakanjskog Srca“.Ni nju nisu zaobišli.
Aktivisti su i za njih pripremili prehrambeni paket te im olakšali barem jedan
mjesec. Sakib ef. Osmanbegović je ponudio usluge Merhameta Mandžukama
kao i porodici Ferhatović.
Šestu akciju humanitarne grupe „Kakanjsko Srce“ aktivisti su odlučili ne
spominjati. Iz nekih humanih razloga
ova porodica će ostati anonimna.
Bitno je napomenuti i akciju koju
su aktivisti uradili na samome početku
dok još grupa nije ni zvanično postojala. Naime, radi se o akciji prikupljanja
novčanih sredstava za teško oboljelog
Mevludina Smriku iz Zenice. Za tri
dana koliko je akcija trajala, prikupljeno je skoro 700 KM za liječenje ovog
mladog momka.
Ilma Topalović
11
KAKANJSKE NOVINE
Prije nešto više od mjesec dana osnovana je nova humanitarna grupa u Kaknju. Naime, Omladinsko udruženje
Medžlisa islamske zjaednice Kakanj
uvidjelo je potrebu za formiranjem jedne ovakve grupe, isključivo osnovane za
pomoć socijalno ugroženih porodica.
Grupa pod nazivom „Kakanjsko Srce“
u svom sastavu broji sedam aktivnih
članova.Također, humani ljudi u ovome
gradu se svakodnevno prijavljuju kao
volonteri u raznim akcijama koje ova
grupa organizuje. U mjesecu decembru
2012. godine „Kakanjsko Srce“ je napravilo niz humanitarnih akcija te posjetilo
čak šest socijalno ugroženih porodica.
■■ Prva akcija, porodica Džafić
Na reagiranje komšija porodice Džafić iz Kučića, „Kakanjsko Srce“ nije ostalo
imuno. Nakon saznanja da ova četveročlana porodica živi bez ikakvih primanja
u trošnoj kući u ovome selu, mladi aktivisti ove grupe odmah su reagovali.
Obišli su gospođu Džafić Fatimu i njene
dvije kćerke i sina koji su nedavno ostali bez oca. Prehrambeni proizvodi,
osnovne životne namirnice koje su ovi
mladi ljudi odnijeli ovoj porodici su ih
obradovale, ali kažu da je njima hrana
luksuz. Nažalost, jedna posjeta nije dovoljna da bi se problem socijalno ugroženih porodica riješio... Za prvu akciju
organizovan je „bazar“ te su aktivisti za
vrlo kratko vrijeme na pijaci zaradili oko
100 KM. Ovu akciju također je pomogao
i gospodin Sedin Smolo, novčano.
■■ Nena Mejra,druga akcija
Nena Mejra živi sama u maloj kućici
na ulazu u Kakanj, pored „Kakanj petrola“. Za nju su aktivisti čuli sasvim slučajno. Posjetili su i nju. Kupili su kao i u
prvoj akciji osnovne životne namirnice.
Ova akcija je realizovana isključivo zahvaljujući donacijama onih najmlađih,
školaraca, osnovaca kao i malo starijih,
AKTUELNOSTI
Posjeta osnovaca Domu za djecu
bez roditeljskog staranja u Zenici
Tokom proteklog mjeseca, oko 40
učenika OŠ „Hamdija Kreševljaković“ i
dio osoblja škole, krenuli su u Zenicu.
Nije u pitanju neki izlet, nego jedan jako
human gest.
Po velikoj kiši, kasnije i snijegu,
prenosili su veliki broj paketa, koje su
kasnije uručili Domu za nezbrinutu
djecu u Zenici. Pri samom dolasku u ovu
ustanovu, Kakanjce su dočekala djeca,
već prilično naviknuti na ovakve posjete.
Ipak, nisu krili iznenađenost i
o d u š e v l j e n j e n a s t u p o m č l a n ova
školskog orkestra OŠ „Hamdija
Kreševljaković“, koji su dali posebnu
notu ovoj posjeti opuštajućim muzičkim
sadržajem, nakon čega su i sami poželjeli
pokazati svoj talenat u plesu i pjevanju.
Neki su se nastavili družiti u sali, a jedan
dio humanih učenika je krenuo dalje
obilaziti Dom, gdje su mnogima suze
potekle niz lice, gledajući djecu mlađeg
uzrasta kako se igraju u jednoj prostoriji, kao i bebe bez roditeljskog staranja.
■■ Učenici skupljali novac za djecu
bez roditeljskog staranja
Inicijativa za ovu posjetu se javila na
sjednici Vijeća učenika, kada je dat
prijedlog za ovu posjetu, s ciljem
druženja i sklapanja prijateljstva.
Učenici i roditelji, kao i škola, su obez-
KAKANJSKE NOVINE
Orkestar koji je posebno obradovao djecu
Djeca su bila prijatno iznenađena
12
bijedili 130 paketića koji su pakovani s
puno ljubavi i pažnje, za svako dijete
Doma. Paketići su sadržavali slatkiše,
knjigu, igračku, novu odjeću i slično.
Akciju su podržali Općina Kakanj i
“Kakanj-bus”. U toku posjete smo
razgovarali sa Enisom Herceg, koja je
diplomirana socijalna radnica i već 16
godina radi u ovom domu.
Koliko djece trenutno ima u ovom
domu i koji su razlozi njihovog boravka ovdje?
- Trenutno ima oko 125-130-ero
djece, taj broj varira, jer nekada se zna
desiti da nam za jedan dan dođe šestero
djece. Razlozi smještaja u posljednje
vrijeme su uglavnom poremećeni
porodični odnosi, a manji dio vanbračna
djeca. Vrlo često se desi da majke djece
ne daju saglasnost za usvojenje, nego
ga obilaze, i kada se snađu, dođu po
svoje dijete, a nekada ipak daju saglasnost za usvojenje. Nažalost, najtragičnije
za djecu jeste da majka ne da saglasnost
za usvojenje, a ne obilazi ga, i takva
djeca ostaju u ovom našem Domu. Ima
također i djece koja su ovdje privremeno
smještena dok je jedan od roditelja na
izvršavanju zatvorske kazne, ako ta kazna nije velika, a nema niko ko bi se
brinuo o toj djeci, ta djeca budu
smještena kod nas.
Kako je organizovan život ovdje u
Domu?
- Postoji kućni red, djeca idu u gradske škole, od osnovnih do srednjih
škola. U posljednje vrijeme naša djeca
pohađaju četverogodišnje srednje
škole. Mi smo im omogućili preko humanitarnih organizacija finansiranje
njihovog školovanja, kada završe
trogodišnju školu plaćamo razliku za
tri godine predmeta i četvrtu godinu
idu redovno. Mi ih podržavamo u
tome, imamo i jednu američku organizaciju koja nas finanansijski
podržava, daju stipendije našoj djeci,
tako da u Sarajevu imamo dvije djevojke koje idu na fakultet.
Naša djeca puno putuju, ljetovanja
su im obezbijeđena preko humanitarnih
organizacija, imamo iz Italije jednu
crkvenu organizaciju koja svake godine
vodi našu djecu 15 dana u jedno
ljetovalište u Italiji, gdje ide 22 djece i
Učenici su po kiši i snijegu prenosili pakete za
djecu Doma
dva odgajatelja. Imamo i jednu organizaciju iz Sicilije, kao i organizaciju iz
Mostara koja se zove „Mirakles“, oni
svake godine obezbijede novac da 2530 naše djece ljetuje na Jadranskom
moru.
Želite li nešto poručiti čitaocima
Kakanjskih novina?
- Želim se zahvaliti što ste se sjetili i
što ste došli da se družite sa našom
djecom, oni iako dobiju dosta paketića,
svaki im je na neki poseban način drag.
Mislim da je ova današnja posjeta bila
malo drugačija od ostalih zbog orkestra
koji ste doveli , to je nešto što je baš
oduševilo našu djecu. Prijatno sam
iznenađena što su obratili pažnju na taj
program, dopalo im se sve. Mislim da će
im ova posjeta ostati u posebnom
sjećanju , baš zbog te muzike koja jednostavno ponese i nas odrasle, a posebno djecu.
O samoj akciji, nešto nam je rekla i
Jasmina Sikira, potpredsjednica Vijeća
učenika.
- Ovu akciju je pokrenula direktorica
naše škole, koja nam je dala ideju da
poklonimo neke poklone djeci iz Doma
koja nemaju roditeljsko staranje. Znali
smo da će im biti od pomoći ovi naši
pokloni. Družili smo se malo s njima,
popričali s nekima od njih da se malo
oraspolože, uglavnom, sve pozitivno.
Oni se trude da budu dobri u školi, bave
se sportovima, mnogi su sa osmjesima
na licima iako prolaze kroz sve ovo što
im se događa. Ipak, posebno me
rastužilo kada sam vidjela male bebe u
Domu kako se igraju. Zadovoljna sam
ovom akcijom, jer smo im “nabacili” osmijehe na lica, voljela bih da se ovo
ponovi. Amila Durmić
broj 205, 15.01.2013.
AKTUELNOSTI
Akcija podizanja svijesti o nasilju nad ženama
Za potrebe ove akcije formirana je Ad- Hoc koalicija za borbu protiv nasilja nad ženama u Kaknju
•
•
•
•
•
•
•
•
kvalitete života žena i djevojčica,
nekoliko djevojaka je učestovalo u
uličnoj akciji sa ciljem podizanja
svijesti građanki i građana o nasilju
nad ženama. O samoj akciji, nešto
više nam je rekla Selma Hadžihalilović - koordinatorica Speak UP
projekta i dopredsjedavajuća Skupštine Infoteke.
“Infoteka
provodi projekat “Progovori!” (Speak UP)
kojeg finansijski podržava
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u
Sarajevu. Projekat se sastoji Selma Hadžihalilović
od radionica o ženskim građanskim
i političkim pravima, uličnim akcijama, posjetama Parlamentu BiH te
“Kaficama sa parlamentarkama/cima”. U Kaknju smo do sada održale
4 radionice, tri u gradu i jednu u MZ
Brnjic, a na zadnjoj radionici, koja je
održana sa predstavnicama foruma
mladih lokalnih političkih partija/
stranaka - jedan od zaključaka je bio
i da se jedna od Infotekinih uličnih
akcija provede u Kaknju. Kako nam
je upravo u tom periodu približavalo
16 dana aktivizma protiv nasilja nad
ženama, prilika za uličnu akciju u
Kaknju se relativno brzo otvorila. U
pripremi akcije su učestvovale djevojke iz HDZ-a BiH, SBB-a, i SDP-a, i
zajedno sa aktivistkinjama Infoteke
su učestvovale u pripremi bedževa i
letaka. Podijeljeni letci su sadržavali
informacije o nasilju uopšte, statističe podatke o nasilju, kao i lokalni
Zašto prijaviti nasilje?
Nasilje nije tabu
Nasilnik može biti bilo ko i žrtva može biti bilo ko
Za nasilje nema opravdanja
Zato što nisi i ne moraš u tome biti sam ili sama
Zato što se trebaš oduprijeti ugrožavanju svojih prava
Zato što oni koji krše zakon moraju odgovarati za to
Zato što jedino zajedno možemo suzbiti nasilje i kršenje ljudskih prava
Zato što time ohrabruješ i druge da prijave nasilje
broj 205, 15.01.2013.
U toku akcije podizanja svijesti građana i
građanki u Kaknju o nasilju nad ženama
brojevi u Kaknju - gdje se žrtve nasilja mogu obratiti za pomoć (od brojeva foruma žena lokalnih političkih
partija/stranaka, udruženja žena,
ženskih romskih udrženja, brojeva
policije, hitne/doma zdravlja i slični).
Za potrebe ove akcije formirana je
Ad- Hoc koalicija za borbu protiv
nasilja nad ženama u Kaknju, i mi se
iskreno nadamo da će Koalicija i dalje, bilo u saradnji sa Infotekom ili u
saradnji sa nekim drugim ženskim
grupama nastaviti raditi na podizanju svijesti građana i građanki u Kaknju o nasilju nad ženama“.
Ena Radoš, jedna od učesnica
ove akcije nam je prenijela svoje
utiske:
“Meni se
svidjela ideja
o ovoj akciji
jer uvijek se
sve završi na
pričama, a ja
s a m že l j e l a ,
kao i druge
djevojke koje
su d ošle t aj
dan da nešto Ena Radoš
konkretno poduzmemo. Bilo je dosta pozitivnih reakcija, što me iznenadilo jer inače kad se radi o nekim
tabu temama, ljudi izbjegavaju da
surađuju. Iako smo zbog vremena i
malog broja učesnica ove akcije
imale sitni hendikep, akcija je prošla vrlo dobro. Nadam se da će se
ljudi malo probuditi i da smo ovim
projektom pomogle barem jednoj
ženi da shvati da ne treba trpiti nasilje i šutjeti.” Amila Durmić
13
KAKANJSKE NOVINE
Nasilje označava odnos između
najmanje dvije strane u kome jedna
strana upotrebom ili samom prijetnjom upotrebe sile utiče na drugu
stranu. Fizičko nasilje je namjerno
nanošenje tjelesnih ozljeda. Emocionalno ili psihičko nasilje je najčešće verbalni (može biti i neverbalni) oblik nanošenja ozljeda nečijoj psihi. Psihološko nasilje nad
odraslim osobama u partnerskim
vezama podrazumijeva sljedeće:
ljubomora, kontrola, izolacija; prijetnje; pritisak; duhovno nasilje;
ekonomsko nasilje. Seksualno nasilje predstavlja bilo koji vid eksploatacije osobe u cilju seksualnog
zadovoljenja i uživanja počinitelja.
Prema podacima Helsinškog komiteta za ljudska prava , od svih oblika nasilja nad djecom, 16% otpada
na seksualno! Nasilnici su uglavnom muškarci, a skoro polovina
ovih djela se dešava u porodici.
Nasilnici su, prema istraživanju, u
55% slučajeva bili alkoholičari. Žrtve seksualnog nasilja će 13 puta
češće upotrebljavati alkohol, 26
puta češće zloupotrebljavati droge
i 4 puta češće će razmišljati o samoubistvu.
Na pitanje koliko dugo traje nasilje, žene su u 75% slučajeva odgovarale-više godina, a na pitanje
koliko često se ponavlja, 48% žena
je odgovorilo da se svakodnevno
ponavlja! U Bosni i Hercegovini je
69% mladih doživjelo neku vrstu
nasilnog ponašanja u vezi.
■■ Do sada održane četiri
radionice u Kaknju
U organizaciji Infoteke Zenica,
čija je osnovna misija unapređenje
KAKANJSKE NOVINE
INTERVJU
Svi mi nekada imamo
lijepe, a nekada ružne
emocije. Kada smo srećni,
često taj osjećaj dijelimo
sa najbližim osobama , a
kada smo tužni, uplašeni,
depresivni, bijesni, povlačimo se u sebe, i taj osjećaj ne dijelimo sa sa kim.
Potreban nam je savjet ili
mišljenje nekoga ko je
stručan da nam pomogne,
ali se ne usuđujemo da
ikoga pitamo.
Esmin Brodlija je diplomirani psiholog. Rođen je
u mjestu Buzić mahala
kod Visokog, a u Kaknju je
od 2007. godine. Psihologiju je upisao 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prije toga je
završio Tursko- bosanski
koleđ u Sarajevu, gdje se
i zainteresovao za psihologiju i shvatio da želi da
bude na raspolaganju
ljudima. S njim smo razgovarali o samom poslu psihologa, stanju u Kaknju,
te aktivnostima Centra za
mentalno zdravlje.
Šta zapravo radi psiholog u Centru za mentalno zdravlje?
- Psiholog u Centru za
mentalno zdravlje prije
svega radi psihodijagnostičke procjene, među
kojima bih ja izdvojio procjene ličnosti i intelektualnih sposobnosti s čim se
mi najčešće susrećemo
kroz primjenu standardiziranih psiholoških testova, zatim izrađuje i planira
psihološki tretman za klijenta sa kojim radi, obavlja psihološko savjetovanje i psihoterapijski tretman, radi na promociji
mentalnog zdravlja pojedinca, porodice, grupe i
cijele zajednice, u potpunosti je uključen u proces
prevencije mentalnog
14
Razgovor sa Esminom Brodlijom, psiholog
Veliki porast broja ljudi u Kak
Esmin Brodlija
poremećaja, psihoedukaciju stanovništva i profesionalaca, učestvuje u
radnoj detekciji poremećaja u rastu i razvoju djece, sudjeluje u istraživanju i primjenjuje rezultate
tih istraživanja u svome
radu. Psiholog je aktivan
član tima Centra za mentalno zdravlje, te zajedno
sa cjelokupnim timom i
šefom Centra za mentalno zdravlje planira i učestvuje u aktivnostima
koje se odnose na Centar
za mentalno zdravlje koje imaju za cilj očuvanje
mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremećaja.
Da li primjećujete
porast ili smanjenje ljudi koji Vam dolaze potražiti stručnu pomoć?
- Ljudi su definitivno
postali otvoreniji prema
psihologu, veliki je porast
u odnosu na prvu godinu
dana kada sam radio, i ovu
sada, osjetan je porast
priliva klijenata koji dolaze. Ne bih rekao da se tu
radi o većem broju poremećaja, ne volim ni govoriti da se radi o poremećajima, radije bih rekao da
se radi o simptomima
psihičkih poremećaja koji
su prisutni u nekoj odre-
đenoj mjeri koja ugrožava
na neki način funkcioniranje tih ljudi. Ljudi su manje
skloni predrasudama prema psihologu i slobodni su
da traže pomoć, odnosno,
tu neku ekskluzivnu pažnju koju barem ja ovdje
pokušavam da ponudimneku objektivnost, empatiju, razumijevanje njihovog problema, njihove situacije, tako da, obzirom
na ubrzan tempo života,
na prilično izmijenjene životne standarde, norme,
bujicu ovih stresova, kojim
smo svakodnevno izloženi,
ljudi su se počeli otvarati
psihologu, tako da imamo
veći broj ljudi koji se obraćaju psihologu, koji dolaze
samoinicijativno, koji prihvataju savjet svog ordinirajućeg ljekara da posjete
psihologa, ali je to više
odraz njihove brige o njihovom mentalnom zdravlju, nego isključivo nekog
poremećaja u društvu.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih ljudi posjećuju psihologa?
- Ono sa čime se najčešće susrećem jesu simptomi i poremećaji iz područja anksioznih poremećaja
i depresivnih poremećaja.
Najčešće su to anksioznodepresivni poremećaji,
panični poremećaji, depresivni, depresivne epizode, što je posljedica
stresa- jer ljudi nemaju
sigurne poslove, nemaju
sigurna primanja, nemaju
gdje izvesti svoje dijete
da se igra na sigurnom,
jer ljudi nemaju vremena
za sebe, za svoju porodicu, za prijatelje, tako da
generalno, najčešći razlozi dolaska ovde su neki
razlozi iz te palete anksiozno-depresivnih poremećaja koji su izazvani,
prije svega, nezdravim
načinom života na koji
smo mi, u najvećoj mjeri,
prisiljeni da živimo.
Koliko ste do sada
imali psihoterapijskih
seansi savjetovanja?
- Do mjeseca novembra sam imao oko 900
pregleda psihoterapijskih
seansi savjetovanja. Ja sa
klijentom radim u prosjeku 45 minuta do sat vremena, s tim da nekada,
zbog same teme psihološka seansa može trajati i
duže ili kraće, također mi
radimo psihodijagnostiku,
odnosno primjenu testova
ličnosti, inteligencije, testova na organicitet što
nekada zahtijeva duži vremenski period od nekih
sat i pol ili više, zavisno od
sposobnosti klijenta da se
skoncentriše na neki zadatak koji mu se daje.
Koje su najveće prepreke s kojima se jedan
psiholog susreće u svom
radu?
- Najveće prepreke u
radu psihologa jesu nedostatak vremena i nedostatak odgovarajućih intrumenata, što je za našu
državu uobičajno, obzirom da mi nemamo na
nivou države neki institut
koji radi na proizvodnji
tih standard
holoških tes
čega smo pr
nabavaljamo
ili Srbije, što
šta, znači, n
materijalna
razlog zašto
mo da napred
a generalno
blem je vre
postoji veliki
ta kojima se
gu posvetiti,
bi trebao dol
sedmično, do
u 15 dana i o
tman traje
nego što bi i
i trebao.
Znači, n
ovog posla j
klijenata na
hologa. Koje
ovog posla?
- Najveć
ovog posla je
fakcija kada t
vidiš u neko
prostoru kao
nu, kada ta o
bila tu u kon
bom pokaže
napreduje, da
je probleme,
nadu, da se sk
pesimističnih
stavio dalje.
što možemo
tu za ljude i t
vide.
Koje su Va
realizovane
nom periodu
- Mi smo
godinu dana
novembra, pr
panje iz podr
nog zdravlja.
su proveden
Centra za
zdravlje, uz p
cijelog tima
mentalno zd
da sam ja bi
predavanja,
broj 205, 15.01.2013.
INTERVJU
gom u Centru za mentalno zdravlje Kakanj
diziranih psistova, zbog
risiljeni da to
o iz Hrvatske
o prilično konekada su to
ograničenja
mi ne možedujemo više,
najveći proemenski jer
i broj klijenane ja ne mo, jer neko ko
laziti jednom
olazi jednom
onda taj trenešto duže
inače možda
nedostatak
je veliki broj
a jednog psie su predosti
?
a prednost
este ta satistu istu osobu
om drugom
o funkcionalosoba koja je
ntaktu sa toe da zapravo
a rješava svo, da ne gubi
klonuo nekih
h misli i naPrednost je
o da budemo
to što ljudi to
aše aktivosti
e u prethodu?
o u proteklu
a, od prošlog
roveli 3 kamručja mentalTe kampanje
ne u sklopu
mentalno
punu podršku
a Centra za
dravlje, s tim
o nosilac tih
ali definitiv-
no to ništa ne bih mogao
bez podrške ostatka tima,
prije svega, šefa Centra za
mentalno zdravlje, doktora Mirsada Tursuma. To su
bile teme: „Zaštita mentalnog zdravlja“, gdje smo
obuhvatili profesionalce
iz područja odgoja i obrazovanja, zatim profesionalce iz socijalnog i zdravstvenog sektora pri čemu
smo napravili posjete
učenika srednjih škola sa
područja Kaknja, gdje
smo priredili predavanje
prilagođeno njima u vezi
sa zaštitom mentalnog
zdravlja, odnosno najčeš ć i m p o re m e ć a j i m a i
simptomima koji se javljaju u periodu adolescencije, zatim smo radili predavanje „Rak dojke i mentalno zdravlje“, čime smo
htjeli da skrenemo pažnju, prije svega, klijenticama na značaj očuvanja
mentalnog zdravlja kada
se suoče sa dijagnozom
raka dojke i nakon operativnog zahvata. I na kraju,
radili smo temu „Fizičko,
seksualno i emocionalno
zlostavljanje djece i adolescenata“, čime smo opet
obuhvatili profesionalce
iz odgojno- obrazovnih
ustanova i socijalnog sektora. Znači, nastojimo raditi na prevenciji mentalnih poremećaja, zaštiti
mentalnog zdravlja, kako
broj 205, 15.01.2013.
pojedinaca, grupa, tako i
cijele zajednice.
Imamo jako dobru suradnju sa svim srednjim i
osnovnim školama u općini Kakanj, sa Centrom za
socijalni rad, Policijskom
upravom i u potpunosti
smo otvoreni za sve druge
nevladine organizacije,
udruženja koja su voljna i
imaju u interesu očuvanje
mentalnog zdravlja.
Koristim ovu priliku da
pozovem sve one koji zapravo vide svoj neki interes da se slobodno obrate
u Centar za mentalno
zdravlje.
Koje su Vaše trenutne
aktivnosti?
- Trenutno radimo na
Adhd –u, to je hiperaktivni poremećaj, u pitanju je
istraživački projekat koji
mi provodimo sa Centrom
za mentalno zdravlje Zenica i Centrom za mentalno zdravlje Visoko, zajedno sa još 15-ak centara iz
Federacije BiH. Tema istraživačkog projekta jeste
Adhd kod djece u uzrastu
od 6 do 12 godina. Za cilj
projekta imamo da dobijemo neke podatke o broju djece sa simptomima
adhd od 6 do 12 godina,
kako bi te informacije
mogli iskoristiti za rad sa
tom djecom, odnosno za
rad sa profesionalcima
koji su uključeni u rad sa
djecom, kako bi mogli
detaljnije informirati roditelje o samom adhd-u kao
poremećaju, i da ispitamo
faktore koji utiču na razvijanje adhd-a, koji faktori
pored tih nasljednih utiču
na formiranje adhd-a.
Planirane aktivnosti
za naredni period?
- U narednoj godini
dana planirano je barem
5 edukativnih radionica, 5
tema koje će se obraditi i
u koje će biti uključeni
ljekari, prosvjetni radnici,
Centar za socijalni rad s
kojima imamo jako dobru
suradnju, i policija, ali i
druge nevladine organizacije i udruženja kojima
tema bude bliska.
Ima li nešto što biste
željeli da kažete, a nisam
vas pitala?
- Želio bih da kažem da
psiholog ne radi isključivo
sa osobom koja ima dijagnosticiran psihički poremećaj. To je često zabluda
kod ljudi, da psihologu
dolaze osobe koje su psihički poremećene. Naprotiv, osobe koje dolaze
psihologu su sasvim normalne osobe koje imaju
određen problem i taj
problem ne rješavaju na
adekvatan način, mehanizmi odbrane koje oni
koriste u nošenju sa tim
problemom ili nekom situacijom ima negativne
posljedice na njihovo
mentalno i fizičko zdravlje, zbog čega se te osobe
zapravo i jave psihologu i
kroz razgovor, odnosno
kroz tretman, a nekada i
medikamentoznu terapiju
neuropsihijatra ukoliko je
to neophodno, dođu do
rješenja tog problema. Oni
ne bivaju etiketirani, to je
nešto što je bolest savremenog doba, da mi više
nemamo prijatelja s kojima možemo otvoreno da
razgovaramo o svim problemima i da pri tom znamo da će taj prijatelj to
zadržati za sebe, to je ono
čega danas nema. Ja volim
reći da ja, kao psiholog,
dam nekih sat vremena
ekskluzivne pažnje klijentu sa kojim radim i da u
tom vremenu budem tu za
njega i zajedno sa njim
radim na jačanju kapaciteta koje on već posjeduje,
ali ih je negdje zaboravio
ili ih prosto ne koristi.
KAKANJSKE NOVINE
knju koji posjećuju psihologa
Razgovarala
Amila Durmić
15
MLADI TALENTI
Inesa Semić, magistrica inženjerske hemije
NAJBOLJI STUDENT U SVOJOJ GENERACIJI
KAKANJSKE NOVINE
Ovo je priča o Inesi Semić.
Rođena 12.07.1988. godine,
osnovno obrazovanje je stekla u
OŠ “Hamdija Kreševljaković“u
Kaknju i OŠ “Augustina Bessa
Luis“, područnoj školi u Kraljevoj
Sutjesci. Godine 2003. upisuje se
u kakanjsku gimnaziju „Mushin
Rizvić“, 2007. upisuje Prirodnomatematički fakultet u Sarajevu,
Odsijek za hemiju i tu počinje
nizati uspjehe. U roku završava
diplomski studij sa prosjekom
ocjena od 10.00, i nakon četiri
godine diplomskog studija upisuje master studij na istom fakultetu kao redovan student
koji uspješno završava u julu
2012. godine. Kao najbolji student u svojoj generaciji proglašena je za „Zlatnog studenta“
PMF-a uz dodjelu prigodne novčane nagrade.
O svom životu u Sarajevu,
studiranju, o onome što je naučila, što ju je razočaralo, kaže:
- Tijekom školovanja svih 5 godina stanovala sam u studentskom
Magistrica sa 24 godine
16
domu u Nedžarićima odakle nosim
divna iskustva. Puno mi je pomogla boračka stipendija koju sam
primala četiri godine. Uz redovno
izvršavanje akademskih obaveza
uspjela sam izdvojiti vrijeme i za
volonterski rad u svojstvu demonstratora na Katedri za fizikalnu
hemiju i Katedri za organsku hemiju i biohemiju, dvije godine sam
radila taj posao i mnogo naučila.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bila sam 4 mjeseca po završetku master studija i, nažalost, u
Kaknju mi nije pružena mogućnost
da se zaposlim, imala sam sreću i
jednu ponudu koja se ne odbija.
Naime, s obzirom na moj prosjek
ocjena od 10.00, dekan sa mog
fakulteta mi je ponudio mjesto
asistenta, dakle mjesto uposlenika
na PMF-u. Moj dosadasnji naučnoistraživački rad je primjenjiv u
praksi, prema tome dobila sam
priliku da prezentujem svoje dosadašnje rezultate na „Susretu mladih kemijskih inžinjera“ u Zagrebu.
Iako sam dijete sa sela, sve ispite
sam redovno polagala čime se
ponosim, ali nisam zanemarila
seoske poslove, naprotiv svi ti seoski poslovi su me opuštali, često
puta rasteretili od svih stresova i
užurbanog života.
Ono što je nekako meni bila
vodilja u životu za vrijeme studiranja je jedna rečenica jednog
čovjeka, mog nastavnika bosanskog jezika, Ramiza Mukladžije,
koji me vjerovatno i zaboravio, ali
ja se dobro sjećam jedne poučne
rečenice:“Ne kopajte kanal za
bežični telefon”- što bi značilo da
sve u životu što se radi treba ima-
Inesa Semić - lijepa, pametna i obrazovana
ti svoju svrhu i cilj. Volim tu rečenicu, puno govori.
Mnogi Kakanjci su uspješni studenti hemije na PMF-u, iako nimalo jednostavan fakultet naši Kakanjci postižu zapažene rezultate.
Izdrži se i hladnoća u labaratoriju,
duge i naporne labaratorijske vježbe, teški ispiti i obaveze, ali na
kraju se ubiru plodovi tog napornog rada. To bi ujedno bila i moja
poruka svim mladim ljudima, nemojte odustajati, to je najlakše...
Na kraju razgovora sa Inesom,
mladom magistricom i jednom
sasvim običnom mladom djevojkom, prva misao koja vam padne
na pamet je ona kako ništa nije
nemoguće i kako se trud zaista
isplati. Ovo je jedan svijetli kakanjski primjer kojeg su nam,
nažalost, „pokupile“ Sarajlije.
Nadam se da će Kakanj ubuduće
misliti pametnije i djelovati brže.
Ilma Topalović
broj 205, 15.01.2013.
Denial Ahmetović, o otkazivanju novogodišnjeg nastupa
ESTRADA
„ISKRENO SE IZVINJAVAM SVOJIM SUGRAÐANIMA“
Danima prije novogodišnje noći najavljivani su mladi kakanjski pjevači koji će u Novu godinu uploviti zabavljajući se na trgu sa velikim brojem svojih sugrađana. Među njima je svakako bio i Denial Ahmetović. Malo je reći da je stotine Kakanjaca ostalo razočarano kada je voditeljica rekla da se Denial neće pojaviti, odnosno da je otkazao nastup. Usljedile su razne špekulacije o razlogu njegovog otkazivanja. Po gradu su se mogle čuti svakakve priče, te bilo mu
malo novca, te bolestan, te pjeva negdje drugo...
Odlučili smo sami doći do istine, te kontaktirali Deniala. Našli smo ga u ‘frci’ koja se u Hayatu dešava svaki petak i subotu, te nismo imali priliku dugo razgovarati s njim. Kratko je prokomentarisao:
“Ništa od priča koje kruže nije istina. Nekome iz mog benda su se desile nenadane stvari, dakle
nešto je iskrslo, pa nismo mogli nastupati onako kako je bilo dogovoreno. Bez obzira što nisam isključivo ja krivac, želim se izvinuti svojim Kakanjcima“. Maja Hodžić
Naši mladi Kakanjci Denial i Amar nastavljaju sa sjajnim nastupima u takmičarskim šou programima za muzičke zvijezde.
Podržimo ih svojim glasovima, jer su oni ponos našeg grada i sigurno to svojim glasovnim mogućnostima i zaslužuju.
Deniala možete podržati glasanjem na svima već poznate brojeve: 096 / 230 - 019 i 064 / 450 - 0019
Za našeg Amara Jašarspahića možete glasati slanjem poruke na broj telefona 091 410 701.
Kakanjska legenda Mirsad King Mujagić
“Kad god me vidi Halid Bešlić,
baci mi neku dobru novčanicu!”
Mirsad Mujagić zvani King ubraja se
među najpoznatije Kakanjce. Dugo godina
bio je saradnik nekoliko radio stanica, a
najdraže mu je bilo sarađivati sa Enverom
Šadinlijom i njegovim radio i tv emisijama
“Folk šou”,“Đerdan” i “Šada šou”.
Uskoro će, kako kaže, postati saradnik
emisije “Studio F”, koju popularni Šada
uređuje i vodi na Federalnom radiju. Ipak,
najveću popularnost Mirsad je stekao radeći kao fotoreporter za neke poznate listove i časopise. Svojim fotoaparatom
ovjekovječio je gotovo sve poznate estradne ličnosti s prostora ex Jugoslavije. Iako je
mnogima pomogao u afirmaciji, gotovo svi
su ga zaboravili.
- Uvijek sam ulagao mnogo novca u
fotoaparate, filmove, bliceve, punjače, baterije i drugu opremu, jer, dobro kaže stara
narodna polsovica: “Bez alata, nema zanata”. Još uvijek imam mnogo izrađenih, a
neprodatih fotografija. Neki naruče fotografije, a nikada ne dođu po njih i tako
naprave “promahu” u mojim džepovima,
odnosno isprazne ih, a čim su džepovi
prazni, odmah puše kroz njih – kaže Mirsad
Mujagić i dodaje:
- Najbolji i najpošteniji moj saradnik je
legendarni Halid Bešlić, kojeg fotografišem
tridesetak godina i isto toliko s njim prijateljujem. Povodom našeg tri decenije dugog prijateljstva namjeravam uraditi neko-
Mirso King sa Halidom Bešlićem
liko specijalnih Halidovih fotografija i to
obilježiti kao jubilej. Kad god me vidi, moj
ahbab Bešlić me nagradi nekom vrijednom
novčanicom. Halidova finansijska injekcija
puno mi znači, jer nisam više mlad kao
nekada i ne mogu više skakati s koncerta
na koncert, s promocije na promociju da
bih zaradio lovu. Trenutno ne radim u firmi
i čekam penziju” - rekao je na kraju naš
popularni Kakanjac Mirsad King Mujagić. Emerin Ahmetašević
Ovogodišnje aktivnosti polaznika
Muzičkog centra pri JU za kulturu i obrazovanje Kakanj su završene krajem 2012.
godine održavanjem “Internog časa”.
Polaznici Muzičkog centra, njih ukupno trideset i dvoje, tako su pred svojim
roditeljima, porodicom i prijateljima u
prepunoj maloj sali Doma kulture održali koncert klasične muzike. Njih su
predvodili njihovi profesori, na klaviru
Olivera Filipović i na gitari Darko Lekić.
Ovo je sedma godina postojanja
Muzičkog centra, samim tim i sedmi
“interni čas” polaznika Muzičkog centra.
broj 205, 15.01.2013.
Sedma godina postojanja Muzičkog centra
Ove godine na “internom času” su nastupali sljedeći polaznici na klaviru:
Mehić Esma, Alić Amel, Bečirhodžić Adis,
Sikira Faris, Imamović Džan, Mandra
Kerim, Ravlija Lucija, Kićo Lejla, Husika
Hana, Begovac Ema, Sikira Selmir, Čaluk
Nermin, Mušija Naida, Hajdarević Sara.
Svirajući gitaru u klasi Darka Lekića,
nastupali su sljedeći polaznici: Silajdžić
Adnan, Hasagić Dino, Neimarlija
Ahmed, Šabić Dino, Šolbić Natan, Bjelopoljak Hena, Zaimović Riad, Hasagić
Sejo, Hasagić Avdo, Frljak Adin, Hodžić
Lejla, Jusić Ademir, Jusić Danis, Marković Mia, Jašarspahić Sanin, Čizmić Rijad,
Zulić Faruk, Hodžić Adnan.
Emerin Ahmetašević
17
KAKANJSKE NOVINE
Polaznici “Muzičkog centra” održali “interni čas”
PREDSTAVLJAMO
Aida Redžepagić, kreativna Kakanjka sa adresom u Sarajevu
„Pletene priče” su moj pokušaj
da unesem boje u svaki dan
Hobi postao veoma uspješan projekat
KAKANJSKE NOVINE
Aida Redžepagić, Kakanjka koja živi u
Sarajevu, po zanimanju profesorica engleskog jezika, ima interesantan hobi, pletenje. Prvo što je isplela bio je šal, kasnije
rukavice, a danas, kako kaže, pravi sve što
joj padne na pamet. Među živopisnim
stvarčicama su broševi, ogrlice, igračke,
rajfovi, šeširići, prstenje... Zahvaljujući reklami na Facebook-u, i s malo uloženog
novca, igračke, nakit i odjeća, koje Aida
ručno izrađuje, privukli su pažnju mnogih
i postali veoma tražena roba.
Razgovarali smo sa Aidom, čiji je hobi
postao veoma uspješan projekat, pod
nazivom “Pletene priče”.
Otkud naziv „Pletene priče“?
- Za izradu koristim razne materijale,
vrlo često recikliram meni drage predmete i onda uz svaku napravljenu stvar
imam neku priču, bilo da se radi o haljini
koja je sastavljena od komadića platna,
a samo ja vidim onaj maleni cvjetić koji
je napravljen od rukava maturske haljine
ili tkanine koju mi je suprug donio iz
Granade, ili brošić koji je napravljen od
ostatka platna od kojeg sam šila veo za
prijateljicu, prsten koji je napravljen od
kravate koja je proputovala svijet... Volim
da prenesem i tu priču ako za to postoji
mogućnost. U nazivu stoji „pletene“ iako
nije svaki predmet „pleten“, sama priča
oko tog predmeta svakako jeste.
“Pletene priče” su danas veoma
poznate. Kako je sve počelo?
Svaki predmet unikatan
18
Mislim da heklanje i pletenje jako
opušta i bolje je od bilo koje serije
koju možete pogledati na TV-u, stoga
ga preporučujem svima! Ja sam svoje
igle i konce nosila i na more, uvijek ih
imam u torbi, a kako nemam mnogo
vremena na raspolaganju iskorištavam svaki slobodan trenutak-tako
sam nedavno čekajući da se upali
zeleno svjetlo na semaforu počela
tražiti igle i konce u torbi jer mi se
činilo da previše sjedim „uprazno”.
- Sve je počelo jednim albumom na
ličnom profilu, gdje sam pokazala nekoliko svojih broševa, a nakon reakcije ljudi
sam pomislila: „Pa možda od ovoga i
bude nešto“! Ako se nastavi kao što je
krenulo, možda nekada budem mogla i
živjeti od ručnog rada. To bi bio moj posao iz snova! Mali studio, puno šarenih
končića i dugmića, veliki radni sto, džez
i vremena na pretek da radim ono što
volim. I naravno, jedan šareni izlog koji
privlači radoznale poglede.
Kakve materijale koristite?
- Sve što mi dođe pod ruku. Ali mislim
to bukvalno. Nekad mi se čini da ću zatrpati kuću stvarima koje „znam kako ću
iskoristiti pa neka stoje“. Od starih sijalica
do šibica.
Svaki predmet je unikatan, ukrasi
koje koristim su većinom ‚reciklirane‘
stare ogrlice, šalovi koji su obišli pola
svijeta i penzionisali se na vašoj ruci kao
prsten ili broš i svakodnevno vam pričaju
priče, samo ih treba pažljivo slušati i odvest će vas daleko.
Odakle crpite inspiraciju?
- Trakice i šnalice za kosu sam počela
praviti kada se rodila moja kćerkica sa
jednom dugačkom šiškom koju mi je žao
bilo odsjeći a onda sam je ukrašavala
raznim cvjetićima-tako su nastale trakice.
Šeširići, ljetne haljine i suknje također po
potrebi - ovo ljeto nam je svaka zaštita od
sunca bila od pomoći. Dolaze i hladni
dani pa su se tu već našle i zimske kapice.
I tako to krene, a onda se teško zaustavljam na jednom. Dosta stvari je nastalo i
po narudžbi, ljudi mi se jave sa divnim
idejama koje ja na kraju pokušam realizovati baš onako kako su ih oni zamislili.
Aida Redžepagić
Radite li sami ili imate nečiju pomoć?
- Prije svega, tu je moja kolegica Sanela, sa kojom sam počela razmjenjivati ideje i onda smo jednostavno ‚kliknule‘. Ona je zaslužna za neke od naušnica,
rajfova i drugih radova. Fotografija je
veoma bitna za internet prodaju, a za taj
dio posla su zaslužni Dženita
Hadžiahmetović, Sanjin Brkić, Ena
Ibrović i ja.
Ko su modeli za “Pletene priče”?
- Kao modeli rado poziraju prijateljice,
a tu je i moja mala kćerka kao model za
dječiju kolekciju ukrasa za kosu. Neke od
stvari koje j ukrasim sašila je Nina
Halilović. Svoje radove rado sama odnesem kupcima jer volim upoznati ljude
kojima ću predati sate svog rada u ruke.
“Pletene priče” ne bi bile to što jesu bez
velike podrške mog supruga, strpljivo
trpi sve moje ukrase kojih ima po cijeloj
kući, ne žali se kad sjedne na iglu ili stane
na kopču za broš.
Za kraj, tvoja poruka mladima!
- Sve se može vrijednim radom. Da
sam nekome prije nekoliko godina
rekla da ću napraviti posao od potpuno zanemarenog zanata u eri gdje se
sve mašinski radi, gdje je smiješno
plesti džemper 10 dana jer mašina to
uradi za nekoliko minuta, vjerovatno
bi mi se samo nasmijao i odmahnuo
rukom, ali ja sam primjer da niti jednu
ideju ne treba odbaciti. Kada date sve
od sebe, uz pravu dozu volje, rada i
odricanja sve je moguće! Naravno,
instant zarada je nemoguća, potreban
je duži vremenski period da se uloženi
trud počne vraćati.
Pripremila Amila Durmić
broj 205, 15.01.2013.
KOLUMNE
Potraga za srećom KAKANJSKO NEBO
T
Č
broj 205, 15.01.2013.
Maja Hodžić
murno i maglovito, moglo bi se reći tipično kakanjsko jutro. Imala sam sastanak, još jedan u nizu sa istim povodom,
jedan od onih za koje se plašiš da ne zakasniš, pa
onda bespotrebno kreneš mnogo ranije. A da
nije takvih “praznih hodova”, teško da bih i primjećivala neke stvari oko sebe, neka lica, neke novitete. To jutro pažnju mi privukoše suprotne stvari,
neću reći rariteti. Zagledala sam se u grupu penzionera koji su svi u isti glas predlagali na koju klupu
će sjesti. Kao da je bitno. Pa sve su iste, loše i drvene, sa pogledom na zgradu i pokojeg nenaspavanog prolaznika. Koji li je njihov razlog ovako ranog
izlaska i okupljanja, upitah se. Pa bilo je jedva pola
7. Odlučih iskoristiti svoj prazan hod za malu “špijunažu”. Smjestila sam se na susjednu klupu i, kao,
slala SMS-ove, sva se pretvorivši u uho.
“Hoće li kasnit’ penzija? Nešto sam čuo”... “Ma
neće, i prošli put su pričali, pa je bila na vrijeme...
Samo da snijeg ne zatrpa. Eno prošle godine komšinica pošla po penziju i pala, slomila kuk jadna...
Mjesec dana u bolnici bila”! “A je li to naredni mjesec onda dvije penzije digla, hehehe...jesi li je
obiš’o? Nego, javljaju li ti se djeca? A tvoja? Moji
zvali neki dan, pitaju kako sam. A sta ću im reć’?
Dobro! Jašta nego sam dobro! Hodam, dišem,
imam pojest čitav mjesec! Imam s kim progovorit’
a i za lijekove mi ne treba puno! A onda se oni
pođoše meni žalit! Ma da ih samo čujete! A sve
imaju! Oboje rade, djeca se školuju, svako malo
novi mobiteli, svako ljeto na moru! A ne prestaju
se žalit’. Te nemaju, te teško im, pa stalno umorni...
Kažu ništa od novog auta, ipak su morali polovan
kupit’. Ma rek’o sam ja njima, ne znate vi djeco
“živit’”! Ohanite malo! Ma imate vi i viška, ali ste
sirotinja u duši, pa to ne vidite! U toj trci za parama
nemate vremena za pravi život. Hajd’ recite mi, pit’o
sam ih, kakvo je nebo sad kod vas? Tajac...moram
ić’ stari, hajd’ ne zezaj... I čuvaj se, on će ti meni”.
Ne znam kakav razgovor se nastavio u tom
poznom društvu, ali znam da sam i ja osjetila taj
tajac. I osjetim ga još uvijek. Imala sam istovremeno potrebu i da se nasmijem i da zaplačem.
Ipak, najdominantniji osjećaj je bio ljutnja. Ljutnja na samu sebe. Prepoznala sam se u njegovoj
priči. To skromno društvo starog kova živi jednostavan život i sve što žele je da se probude još
koje jutro. Jutro koje će im donijeti još jedan
sastanak na klupi i pokoju anegdotu iz starih
vremena. A mi? Da li se iko od nas od srca nasmije
u pola 7 ujutro, okružen maglom? Odlučih bar na
jedan dan živjeti pravi život koji je starac u
otrcanom kaputu s lakoćom opisivao.
Moj sastanak nije završio u moju korist i moji
sagovornici su bili sigurno iznenađeni što sam
ipak ostala nasmijana. Čim sam ponovo izašla na
ulicu ugasila sam mobitel, sjela na neke stepenice
i dugo, dugo gledala kakanjsko nebo. Ni magla,
ni hladnoća, ni radoznali pogledi mi nisu smetali. I nakon dosta vremena osjetila sam se živom.
19
KAKANJSKE NOVINE
esto sam se penjao uz
Mejtaš do Bjelava, gdje
sam živio u studentskom
domu. Od tri puta birao sam najteži,
popeti se uz Sepetarevac i nije baš
lako za razliku od puteva koji su
vodili od Parkuše i Katedrale. Razlog su bile njegove knjige koje su
me učile o prošlosti, ali i sadašnjosti jednog grada na Balkanu, kojega je on napustio, ostavivši ga
skupa sa svojom mladošću zakovanog u riječima. Sarajevo je,
izgleda, napustio zauvijek.
Tražio sam detalje iz eseja koje je
pisao o odrastanju na Mejtašu, u
čuvenoj ulici Sepetarevac. Nisam ih
mogao poznati, ili ih jednostavno
nisam mogao ni pronaći, jer ih je
vrijeme već progutalo. Katkad je
nevjerovatno koliko se dosta stvari
promijeni samo za desetak godina,
pa bi u slučaju da se u takvoj radikalnoj mjeri, stvari ne mijenjaju, nedostajalo bi tuge i žala za nečim o čemu
bi se moglo tako iskreno i srdačno
pisati, samo za to jer ga nema i više
nikada neće biti. Jergović je otišao iz
Sarajeva kad je to bila krajnja potreba, kad se u jednoj godini sve promijenilo, a da nije otišao možda ne bi
ovako pisao. Ja mu osobno ne zamjerim, znajući, da kada danas u Sarajevu izjaviš da ti je najdraži ovdašnji
književnik M. Jergović, možeš vidjeti
nezadovoljna lica onih kojima se
obraćaš. Oduvijek me zanimalo zašto
ljudi idu negdje, zašto ne ostaju tu
gdje su rođeni, iz godine u godinu,
prepoznajem sve više tih razloga, pa
čak da se suosjećam s njima. To su
razlozi zašto su me njegove knjige
uzele k sebi, čitajući uspomene čovjeka koji je otišao, i koji tako sadržajno s mnoštvo suptilnih metafora
opisuje Sarajevo, vlastito djetinjstvo
i mladalačke dane. U to vrijeme tek
sam se doselio u Sarajevo, nisam
imao gotovo ništa zajedničko s tim
gradom, osim sudbine da bi se rodio
upravo tu, da kojim slučajem dedo
nije prespavao stanicu na Bistriku i
izašao tek u Kaknju. Tu anegdotu,
koja u suštini i nije daleko od istine,
često mi je pričao otac. Cijeli voz je
Piše Jasenko Korjenić
izašao u Sarajevu, gdje danas živi
mnoštvo istočnjaka, samo je dedo u
snu stigao do Kaknja, bježeći od neprijatelja za onog rata, zaposlivši se u
rudniku, ostao je tu do smrti.
Bar jednom u životu promijeniti
mjesto življenja nimalo nije jednostavno, srećom u njegovim knjigama
pronalazio sam stvari koje bi trebao
da znam, da se ne bih u potpunosti
osjećao strancem. Sarajevo o kojem
piše Jergović, skoro više da ni ne
postoji, mnogo toga se promijenilo,
ali ostali su temelji, ostala je ulica
Sepetarevac, i na kraju uvijek ostaje
nada da ćemo se sresti, svi mi koji se
silom životnih prilika razilazimo. Pitam se, da li sam ikada, ne znajući,
sreo njegovu majku Javorku, penjući
se uz strmu ulicu, možda i jesam, ko
će to znati. U kasnu jesen 2012. preminula je Javorka, o tome sam saznao
u tjedniku Slobodna Bosna, i ostao
pomalo iznenađen, prije dvije godine
umro je Miljenkov otac dr. Jergović,
kome je posvetio knjigu, opisujući
oca, majku i Sarajevo. U kratko vrijeme otišli, otac i majka. Neki dan, u
novogodišnje prohladno sarajevsko
jutro, probudio sam se u ulici Sepetarevac. Vraćajući film, sjetio sam se
da mi je bilo drago što sam opet tu.
Na doručku, jedan od prijatelja mi
kaže da je u stanu iznad živjela Javorka, majka književnika Jergovića. Poznaje cijelu priču, njegova sestra
udata za nekog Francuza živi u stanu
u prizemlju kuće. Priča mi kako se
Miljenku nešto Sarajevo više ne sviđa
i da će najvjerovatnije prodati stan.
Slušam ga, i ne mogu da vjerujem.
Neopisivo mi je bilo drago, što mi se
estetski doživljaj njegovih eseja na
trenutak dodirnuo sa stvarnošću.
Kada sam odlazio, zastao sam i gledao u vrata, razmišljao sam, mnoge
stvari su mi prolazile kroz glavu.
Prožimao me osjećaj prolaznosti života i boli zbog tuđe sudbine i životne priče, koja te u istom trenutku čini
tužnim i sretnim. Ako želiš možeš
okrenuti glavu, zaboraviti na sve i
misliti samo na svoj život, nećeš pogriješiti, ali nećeš ni ovako, sve su
sudbine iste, sretne i tužne.
PZU “MGM APOTEKE“
Ulica A.Izetbegovića 63
Tel: 032 557-360;
557-361
Ulica 311. Lahke brigade bb
Tel: 032 558-970
Trgošped d.o.o. Kakanj
tel: 00387 61 772100,
fax: 00387 32 559045
www.trgosped.com.ba,
e-mail: [email protected]
Popust na gotovinsko plaćanje 3%
Besplatan prijevoz kupljene robe
Iz ponude izdvajamo:
• sve za vrt
• boje i lakovi
• mašine i alati
• vodomaterijal
• centralno grijanje
• keramika i sanitarija
• građevinski materijali
KAKANJSKE NOVINE
Ako želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje
betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera
Novo: Građevinski materijali
20
broj 205, 15.01.2013.
OGLASI
Besplatne male oglase možete poslati
sms porukom: 061/362-654 i na
e-mail: [email protected]
Nekretnine
■■Prodajem dvosoban stan u Kaknju
56,5 kvadrata. Cijena 900 KM po kvadratu. Mušteriji za zamjenu u Bijeljini
ili Banja Luci dajem 3.000 KM. Tel:
065-447-896;
■■Tražim garsonjeru ili jednosoban stan
pod kiriju. Tel: 061-608-059;
Željezničke stanice. Tel: 056-373-012;
■■Mijenjam stan u centru grada (zgrada ■■Hitno potrebne dvije radnice za rad u
trgovini sa završenom srednjom škoGradske apoteke) 30 m2 za kuću, PVC
lom. Plata po dogovoru.Tel: 062-486stolarija, zidovi na novo presvučeni.
739 ili 061-046-003;
Tel: 061-362-609;
■■Prodajem stan u Kraljevoj Sutjesci, ■■Pokretna islamska knjižara nudi vam:
serdžade, hamajlije, tespihe svih vr38 kvadrata, vlasništvo 1/1, može zasta, ilmihale, audio i video kasete, suru
mjena za isti ili manji stan u Kaknju
„Bekaru“ na kasetama i CD-u, surme,
ili kuću u dolini rijeke Trstionice. Tel:
mevlude, „Veliki tumač snova“, mirise,
062-512-592;
razne zbirke dova, privjeske, Kur’an na
■■Prodajem kuću, dva sprata sa 4.000
transkripciji – kućna dostava na pokvadrata. Može zamjena za stan. Tel:
dručju Kaknja. Tel: 061-750-142;
062-388-011;
■■Prodajem trosoban stan u Ulici Alije ■■Izdajem stan i garažu u Kaknju. Tel:
061-297-545;
Izetbegovića ST-2 (sisulja) 74 kvadrata, dva balkona, renoviran, na prVozila
vom spratu. Tel: 061-791-355;
■■Prodajem Golf dizel, godina proizvod■■Prodajem trosoban stan 70 kvadrata
nje 1990., registrovan do 09.2013.
kod Pravoslavne crkve. Tel: 061-166Tel: 061-262-091;
412;
■■Prodajem Ford Mondeo 2.0 dizel, mo■■Prodaje se stan površine 62 kvadrata
del 2004., boja metalik/siva. Cijena
u naselju TE, renoviran. Tel: 061-7699.100 KM. Tel: 061-788-076;
625;
■■Prodajem kombi marke Toyota 2.0,
■■Izdajem dva dvosobna namještena
godina proizvodnje 1986., putnički,
stana, novogradnja, prvi sprat, ulica
benzin+plin. Cijena 3.900 KM. Tel:
Branilaca br.10. Cijena 250 KM. Tel:
061-788-076;
061-565-458;
■■Landrover Džip 4x4 dizel 2.0, 72 KW,
■■Dobrinje, granica Kakanj/Visoko, promodel 1998., registrovan do 05/2013.,
dajem višenamjensko imanje izgrafull oprema, vlasnik 1/1. Cijena 8.800
đenog stambeno-poslovnog prostora
KM. Tel: 061-166-610;
preko 600 kvadrata na parceli od
3.500 kvadrata ili mijenjam za imanje ■■GOLF PLUS 1,9 TDI, model 2005.,
77 KW, crvena boja, registrovan do
na području općine Kakanj. Tel: 06109/2013. Urađen servis, zeder. Tel:
717-492;
061-994-694;
■■Prodajem 2.000 kvadrata prvoklasne
zemlje pored rijeke Bosne kod Dobri- ■■Golf 2 dizel, godina proizvodnje 1992.,
pet brzina, četvera vrata. Cijena 2.800
nje/Moštre, u račun uzimam auto. Tel:
KM. Tel: 061-166-610;
061-717-492;
■■Prodajem 1 dulum zemlje u Doboju/ ■■Prodajem Golfa 2 dizel, godina proizvodnje 1992., tek registrovan. Cijena 1.700
Gornji Šušnjari. Cijena 7.000 KM. Tel:
KM. FIKSNO/HITNO. Tel: 061-523-723;
061-410-572;
■■Izdajem dvosoban namješten stan
(novogradnja) na prvom spratu ul.
Branilaca br. 10. Stan posjeduje,
klimu, blindo vrata, parking mjesto.
Cijena 250 KM. I poslovni prostor na
istoj adresi.Tel: 061-462-055;
■■Prodajem 3 duluma zemlje u Kaknju kod
broj 205, 15.01.2013.
Ostalo
■■Prodajem playstation 2 na USB + 2
džojstika. Cijena 180 KM. Prodajem
TV. Cijena 120 KM. Sprave za kućnu
teretanu. Cijena 600 KM. Sto za fudbal/igrače. Cijena 300 KM. Pikado.
Cijena 600 KM. Telefon K850. Cijena
130 KM. Tel: 061-788-076;
■■Prodajem pištolj 7,65 mm skoro nov.
Povoljno. Prodajem montažni sto za
pijace od kvadratnih cijevi. Tel: 032554-686 ili 062-663-692;
■■Dajem instrukcije iz matematike i hemije za učenike osnovnih i srednjih
škola. Tel: 063-819-950;
■■Prodajem ćumur ekstra kvaliteta, cijena povoljna. Tel: 062-486-733;
■■Prodajem računar P4 +monitor
+printer. Cijena 280 KM. Tel: 06-03288-761;
■■ Diplomirani elektro-inženjer povoljno daje
instrukcije iz matematike i fizike za osnovce i srednjoškolce. Tel: 060-326-6635;
■■Povoljno prodajem muško zimsko skijaško odijelo, tamno plave boje, veličina 54. Odijelo je kupljeno u Njemačkoj i novo je, ima veliku kapuljaču.
Cijena 50 KM, zvati na 032 558 056;
■■Povoljno prodajem šlep štangu željeznu, duga 2,5 m, za šlepanje kamioUsluge
na, kombija, autobusa. Cijena 50 KM.
■■Vršimo usluge ručnog malterisanja kvazvati na 032 558 056;
litetno i povoljno. Tel: 061-362-609;
■■Povoljno prodajem žensku bundu, ve■■Pravim sve vrste namještaja tapaciličina 38 i duga je do koljena, marke
ranog, popravljam sve vrste starog
Madonna, nova i kupljena u Njemačkoj.
namještaja i montiram sve vrste ploCijena 100 KM. Zvati na 032 558 056.
častog namještaja. Tel: 062-944-747;
21
KAKANJSKE NOVINE
BESPLATNI MALI OGLASI
KAKANJSKE NOVINE
ZABAVA
22
broj 205, 15.01.2013.
Pregled najvažnijih sportskih događaja u 2012-toj godini
SPORT
TITULA OK KAKANJ I PET ULAZAKA U VIŠI RANG
TAKMIČENJA OBILJEŽILO PROŠLU GODINU
Kako to dolikuje
kraju jedne i početku
druge godine, tako
smo i za ovaj broj odlučili da se osvrnemo
na sve ono što se događalo tijekom prošle
godine. 2012. godina
zasigurno je jedna od
najboljih i najplodonosnijih godina u histor iji k ak anjskog
sporta. Dokaz tomu su
sljedeće činjenice: ekipa OK Kakanj osvojila
je duplu krunu u odbojkaškom prvenstvu,
KK Kakanj, RK Kakanj,
ŽOK Kakanj i Kuglaški
klub Rudar Kakanj izborili su nastupe u
premier ligama BIH u
svojim takmičarskim
konkurencijama, a ekipa Omladinske akademije Kakanj izborila je
plasman u Superligu
FBIH kada je odbojka
u pitanju. Bilo je tu još
i sijaset uspjeha, a u
narednim redcima
spomenut ćemo sve
ono najvažnije što se
događalo tijekom protekle godine.
■■ Pripreme na
početku godine
U prvom mjesecu
2012. godine, sad već
tradicionalno otvorena je skijaška sezona
na skijalištu na Ponijerima. Već u drugoj sedmici mjeseca januara
ekipa Rudara iz Kaknja
počela je sa pripremama za proljetni dio
sezone, a događaj koji
je obilježio taj mjesec
kad je ekipa Rudara u
broj 205, 15.01.2013.
Emina Jašarević i Selmir Šestović, sportisti godine za 2011.
pitanju je to da je do- je otvoren dodjelom
tadašnji predsjednik priznanja najboljima u
Rudara, Mensur Muši- godini ispred. Dobitnija, podnio neopozivu ci priznanja za godinu
ostavku na mjesto 2011. tako su postali
predsjednika uprav- Selmir Šestović, golnog odbora ovog klu- man RK Kakanj, te Emiba. U prvom mjesecu na Jašarević, članica
2012. sa pripremama i taekwondo kluba Cenprvenstvenim dijelom tar. Titulu najboljeg
krenule su gotovo svi kolektiva ponijela je
sportski kolektivi. Ipak, ekipa OK Kakanj. U
događaj koji je obilje- drugom mjesecu održio prvi mjesec 2012., žana je i skupština RK
definitivno je utakmica Kakanj, te tradicional1/16 finala Kupa Izazi- ni rukometni turnir
vača u kojoj je ekipa OK „Zlatni ljiljan“ a titulu
Kakanj na svome tere- pobjednika odnijela je
nu dočekala ekipu Ga- ekipa Krivaje iz Zavilatasaraya. Ekipa Gala- dovića. Drugi mjesec
tasaraya definitivno je 2012. definitivno su
pored Peruđe, jedna obilježila još tri dogaod najjačih ekipa koje đaja: Emina Jašarević,
su gostovale u Kaknju, Selmir Šestović, te Ara ekipa OK Kakanj bila min Mustedanović
je nadomak iznenađe- pronašli su se na spinja, ali su u prvoj uta- sku najboljih sportista
kmici poraženi rezulta- u Zeničko-dobojskom
tom 3:2, i to tek nakon kantonu. Pokrenuta je
rovovske borbe u pe- i inicijativa za promjenu parketa u Sportskoj
tom setu.
dvorani u Kaknju, te na
■■ Februar
kraju, ono što je možtradicionalno
da i najznačajniji dootvoren dodjelom
gađaj u 2012. godini
priznanja
sportistima godine jeste činjenica da su
Drugi mjesec 2012. mladi Edin Velispahić
godine tradicionalno te Dino Sabljaković
upisali prve minute u
najelitnijem rukometnom takmičenu u Europi, Ligi prvaka za
rukometaše. Time su
ova dvojica mladih
Kakanjaca prvi kojima
je pošlo za rukom da
nastupe u ovom takmičenju.
■■ Mart donio
državne prvake
u taekwondou,
te Kup BIH za
odbojkaše
Mjesec mart bio je
mnogo aktivniji od
svog prethodnika, a
obilježili su ga sjajni
uspjesi kakanjskih
taekwondoista, te ekipe OK Kakanj. Pored
redovnih prvenstvenih obaveza gotovo
svih sportskih kolektiva u Kaknju, u ovom
mjesecu istakli su se
uspjesi koji su napravili OK Kakanj, taekwond o k l u b N u r, t e
taekwondo klub Centar. Ekipa OK Kakanj na
svome je terenu zasluženo došla do svog 14.
po redu osvajanja Kupa BIH, i to nakon što
su u finalu ovog turnira slavili protiv ekipe
Modriče rezultatom
3:0. Na samom otvaranju taekwondo sezone, sjajne rezultate
ubilježila su dva
taekwondo kluba iz
Kaknja. Taekwondo
klub Nur dobio je dva
juniorska te jednog
kadetskog prvaka, dok
je taekwondo klub
Centar imao najbolju
mladu kadetkinju u
BIH. Krajem mjeseca
taekwondo klub Nur
ubilježio je još jedan
sjajan rezultat postavši viceprvaci BIH na
državnom prvenstvu
održanom u Derventi,
dok su Haris Mušija i
Amer Begić postali
državni prvaci. U mjesecu martu stigla je i
nova oprema za kakanjsku kuglanu.
■■ U aprilu RK
Kakanj, ŽOK Kakanj
i OA Kakanj izborili
plasman u više
rangove takmičenja
Mjesec aril donio je
mnogo uspjeha kada
je u pitanju sport u
Kaknju. Prije svih, samim početkom mjeseca ekipa OA Kakanj
izborila je plasman u
Superligu FBIH za odbojkaše, čime su napravili sjajan uspjeh u
dvije godine svog postojanja. Nakon njih,
titulom prvakinja FBIH
okitile su se igračice
ŽOK Kakanj koje su na
taj način izborile plasman u Premier ligu
BIH. Zatim, pred sam
kraj mjeseca ekipa RK
Kakanj uspjela je da
izbori plasman u Premier ligu BIH, što će
ostati upisano u historiju ovog kluba kao
prvi plasman u najelitnije rukometno takmičenje u BIH. Ostali klubovi, u ovom su mjesecu ispunjavali ostatak svojih prvenstvenih obaveza, a tijekom
23
KAKANJSKE NOVINE
2012. godina zasigurno će ostati upisana kao zlatna godina kakanjskog sporta
KAKANJSKE NOVINE
SPORT
ovog mjeseca održavane su i završnice
Malih olimpijskih igara
za učenike osnovnih i
srednjih škola na opštinskom nivou.
■■ OK Kakanj
prvak, KK Kakanj u
Premier ligi
Mjesec maj, kao i
njegov prethodnik donijeli su dosta blistavih
trenutaka. Prvo je ekipa OK Kakanj po četvrti put odbranila titulu
prvaka BIH, čime su
stigli na brojku od pet
uzastopnih titula, te
ukupno 11 titula državnog prvaka. Za taj
podvig na putu im je
stajala ekipa Mladosti
iz Brčkog koju su u finalu lako savladali i
došli do nove titule.
Ekipa KK Kakanj imala
je teži put do plasmana u najelitnije košarkaško takmičenje. Oni
su, naime, u finalu play
offa imali težak zadatak izbaciti ekipu sarajevskog Sparsa. Ipak, u
dvije utakmice izabranici Jakuba Genjca stigli su do dvije pobjede
i izborili plasman u Ligu 13. U ovom mjesecu su ekipe Rudara i
Mladosti završile svoja
prvenstva, i dok je ekipa Rudara podbacila i
odigrala još jednu sezonu za zaborav, ekipa
Mladosti bila je nešto
bolja pa je u Drugoj
ligi FBIH ostvarila plasman u gornji dio prvenstvene tabele. U
maju su i kadeti OK
Kakanj postali državni
prvaci.
■■ U junu potpisan
ugovor o kupovini
2.000 stolica za
stadion FK Rudar
Što se takmičenja
tiče, mjesec juni 2012.
nije donio mnogo to24
dvorane nakon djelimične rekonstrukcije.
Ipak, najljepša priča
ovog mjeseca je zlatna
medalja sa Paraolimpijskih igara u Londonu koju je sa reprezentacijom BIH osvojio
Abid Čišija.
■■ Oktobar donio
historijsku pobjedu
ekipe RK Kakanj
Oktobar mjesec
donio nam je različite
rezultate kada su prvenstva u pitanju. FK
Rudar, RK Kakanj, te
ŽOK Kakanj slabo su
otvorili svoja prvenstva, dok su OK Kakanj, OA Kakanj, KK
Kakanj bili mnogo
uspješniji. Najznačajniji događaj u ovom
mjesecu dakako je
prva pobjeda ekipe
RK Kakanj i to nad
ekipom Prijedora rezultatom 31:29, što će
ostati zapisano kao
prva pobjeda ekipe
RK Kakanj u Premier
ligi BIH.
■■ OK Kakanj
u okviru Cev
Kupa poražen od
Posojilnice
U mjesecu novembru top teme bile su
slabe partije ekipa
ŽOK Kakanj i RK Kakanj. Ostali sportski
kolektivi su manje-više igrali zadovoljavajuće. Najznačajniji detalj zasigurno može
biti činjenica da je
Završena montaža 2.000 stolica na kakanjskom
fudbalskom stadionu
ga. U prvoj sedmici Kakanj, dok je predRudar i Mladost odi- sjednik FK Mladost
grali su svoje posljed- postao Edin Begovac.
nje prvenstvene uta- U sedmom mjesecu
kmice u sezoni, ali juni Amel Tuka postao je
je donio neke nove balkanski prvak u disstvari. Najvažniji doga- ciplini trčanja na 800
đaj u ovom mjesecu metara.
zasigurno je potpisiva- ■■ U augustu se
nje ugovora u postav- pripremalo za
ljanju 2.000 stolica na početke sezona
stadion pod Vardom.
U mjesecu auguŠto se tiče infrastruk- stu najznačajniji doture, u ovom mjesecu gađaji vezani su za
stali su radovi na re- kadrovske promjene,
konstrukciji parketa te početke priprema
Dvorane u Kaknju, što za sezone koje su
je potencijalno značilo pred njima. Kraju su
i probleme za sve se privodili radovi u
sportske kolektive. U Sportskoj dvorani u
ovom mjesecu, na Eu- Kaknju, a vijest koja je
ropskom prvenstvu u obilježila ovaj mjesec
atletici, mladi Amel je odlazak najboljeg
Tuka ušao je među 24 igrača OK Kakanj, Arnajbrža Evropljanina mina Mustedanovića,
na 800 metara.
u Ankaru.
■■ Juli donio
■■ U septembru je
početke priprema i otvorena uređena
nastavak radova u
Sportska dvorana
Sportskoj dvorani
Mjesec septembar
Sedmi mjesec, tra- donio je početak svih
dicionalno siromašan ligaških takmičenja,
kad je u pitanju sport, k ada su u pitanju
donio nam je nekoliko sportski kolektivi u
novina na poljima in- Kaknju. Najzapaženiji
frastrukture. Na stadi- događaj ovog mjeseca
onu FK Rudar, pod je otvaranje Sportske
Vardom, postavljene
su stolice, tako da je
sve bilo spremno da
se na ovom stadionu
ugoste nestrpljivi navijači. U ovom mjesecu dogodilo se i nekoliko kadrovskih promjena. Kemal Hafizović preuzeo je ekipu
Rudara, Nedžad Mulić
postao je trener KK Novo ruho Sportske dvorane Kaknju
ekipa OK Kakanj nastupila u 1/16 finala
Cev Kupa u kojem su
odmjerili snage sa ekipom Posojilnice iz Austr ije, a austr ijsk i
predstavnik bio je bolji u obe utakmice, a
ekipa OK Kakanj morala se zadovoljiti nastavkom takmičenja u
Kupu izazivača. U
ovom mjesecu Miralem Jašarspahić postao je državni prvak
u karateu, u kategoriji
seniora do 21 godine.
■■ Kraj godine
obilježen
borilačkim
sportovima i
prolaskom ekipe OK
Kakanj u 1/8 finala
Kupa izazivača
Posljednji mjesec
prošle godine donio
nam je dva turnira koja su organizovana u
Kaknju. Radi se o 5.
Memorijalnom turniru
u judou, te trećem turniru „Noć borilačkih
vještina“. Mjesec decembar obilježili su i
završeci prvog dijela
prvenstava u većini
sportova. Događaj koji je posebno obilježio
mjesec decembar je
plasman ekipe OK Kakanj u 1/8 finala Kupa
izazivača. Ekipa OK
Kakanj u 1/16 finala u
dvije utakmice bila je
bolja od belgijskog
predstavnika ekipe
Prefaxisa, te su tako
izborili plasman u 1/8
finala ovog kupa, u
kojem će odmjeriti
snage protiv ekipe
Radničkog iz Kragujevca. Ovo je ujedno
bio i jedan od najznačajnijih događaja kada
je kakanjski sport u
pitanju u 2012. godini.
Pripremio
Eldin Omeragić
broj 205, 15.01.2013.
SPORT
SPORTSKI PREGLED IZMEÐU DVA BROJA
Uređuje: Eldin Omeragić; Foto: Mirsad Mujagić
Košarkaši KK Kakanj ubilježili dva poraza
Košarkaši KK Kakanj prvi su se vratili prvenstvenim
obavezama u novoj godini. U prvom susretu KK Kakanj
na svome terenu dočekao je ekipu KK Leotara. Gosti iz
Trebinja u Kakanj su došli da se nadigravaju, a to se
moglo vidjeti tijekom cijelog susreta. Ipak, 300-tinjak
gledalaca u Sportskoj dvorani u Kaknju, nije niti slutilo
da bi ekipa Leotara ekipi KK Kakanj mogla nanijeti prvi domaći poraz. Tijekom prve tri četvrtine vodstvo
ekipa smjenjivalo se iz napada u napad. Ipak, u posljednjoj četvrtini gosti iz Trebinja preuzeli su terensku incijativu, te su u njoj, u konačnici prelomili susret u
svoju korist te došli do pobjede rezultatom 85:75. U
redovima gostiju najviše su se iskazali Setenčić koji je
postigao 27 poena, te Aleksić koji je postigao 23 poena.
U redovima KK Kakanj najviše su se iskazali Peljto sa
25, te Hadžifejzović sa 21 poenom.
Nakon poraza od Leotara ekipa KK Kakanj gostovala je
u Vogošći gdje su odmjerili snage sa ekipom KK Vogošća
koja je predvođena nekadašnjim reprezentativcem BIH
Mujom Tuljkovićem. U susretu koji je odigran pred oko
300 gledalaca, domaća ekipa totalno je uništila goste iz
Kaknja. Ekipa KK Kakanj bila je konkurentna jedino u prvoj
četvritini, da bi u svim ostalim ekipa Vogošće ostvarila
totalnu dominaciju u svakom segmentu igre. Na samom
kraju utakmice na semaforu dvorane u Vogošći je stajalo
105:70 što je uz poraz od ekipe Zrinjskog od prije dvije
godine kada je ekipa KK Kakanj izgubila sa 33 poena razlike, jedan od najvećih poraza ekipe KK Kakanj u ovom
rangu takmičenja. Najbolji pojedinci u redovima domaćih
bili su Mujo Tuljković sa 26, Filipović sa 22, te Hot sa 18
poena, dok su u redovima KK Kakanj bolji od ostalih bili
Hadžifejzović sa 18, te Begovac sa 15 poena.
Na samom kraju 2012.
godine održana je sjednica Skupštine FK Rudar.
Sama Skupština sadržavala je sedam tačaka dnevnog reda, a u najzanimljivijim tačkama usvojio se
novi statut kluba, novi
članovi Upravnog odbora,
te Skupštine, te je usvojen
finansijski izvještaj za proteklu sezonu. Ovoj Skupštini prisustvovalo je 23
od 35 članova Skupštine,
a od najznačajnijih odluka
ove Skupštine, dakako,
treba istaknuti činjenicu
da je Suad Spahić imenovan za novog – starog
predsjednika Upravnog
odbora Udruženja građana FK Rudar Kakanj. Suad
Spahić je po drugi put
izabran na ovu poziciju, a
najveće zasluge tome
može zahvaliti činjenici
da je dan prije održavanja
sjednice Skupštine Rahman Dželo morao da odustane od kandidature, i
gotovo sigurnog mjesta
predsjednik a UO zbog
broj 205, 15.01.2013.
Suad Spahić
sukoba interesa. U Upravni odbor izabrani su još:
Mirsad Jašarspahić, Igor
Andrijević, Branimir Muidža, Mensur Mušija, Iso
Zaimović, Mirsad Tursum,
Mirnes Bašić, Dino Ljubojević, Sejfudin Mehić, Nusret Imamović, Mirza Zaimović, te trinaesti član
predstavnik TE K ak anj
koji će biti naknadno delegiran.
Sama Skupština ovog
kluba dobila je i svoje
nove članove a radi se o:
M irzi Demiru, Slavenu
Katičiću, Berislavu Komši,
Mesudu Mušiji, Sedinu
Smoli, Mirnesu Bajtarevi-
ću, Mirsadu Tursumu, Rahmanu Dželi i Amelu Kozli. Povodom izbora na
poziciju predsjednika UO
FK Rudar Kakanj, novi-stari predsjednik Suad Spahić prisutnima se obratio
riječima:
„Mogu reći sa ovog
mjesta da mi je čast i privilegija da se ponovo nalazim na ovom mjestu i da
vam se obraćam sa ovog
mjesta. Želim da kažem
da sam ovdje došao nepripremljen, upravo iz
razloga što sam tek dan
prije ove Skupštine bio
predložen za ovo mjesto.
Ipak, mogu vam reći sa
ove pozicije da će promjena definitivno biti. Mnogo
posla je pred nama, i to
me u jednu ruku i raduje i
rastužuje. Ipak, opravdanja za nerad neće i ne
smije biti. Mnogo toga
može se uraditi u ovom
klubu, i drago mi je da ima
podršku kako od Upravnog odbora, tako i od
Operativnog tima za vođenje kluba. Imali smo
kontakte i sa načelnikom
Mandrom te je i on najavio drugačiji odnos Opštine prema ovom klubu,
tako da ćemo u narednom
vremenu imati dosta toga
za napraviti“.
Vrijedi još istaknuti da
je na ovoj skupštini postalo jasno i to da će Operativni tim za vođenje kluba, koji je vodio ekipu
Rudara u prethodnoj godini dana, ostati kao posebno tijelo u organizaciji i vodstvu ovog kluba. Na
ovoj Skupštini usvojen je
i finansijski izvještaj za
prethodnu godinu.
25
KAKANJSKE NOVINE
Suad Spahić novi predsjednik FK Rudar
SPORT
Nikica Komšić novi predsjednik Skupštine RK Kakanj
U sali PIO/MIO Kakanj, u
srijedu 09.01.2013. godine,
održana je četvrta sjednica
Skupštine Rukometnog
kluba „Kakanj“. Sjednici su
prisustvovala 23 od 31
predviđenog delegata.
Analiziran je Izvještaj o radu
Kluba i Finansijski izvještaj
za 2012. godinu. Izvršeno je
verifikovanje novih mandata u Skupštini koju sačinjava
31 delegat. Izabran je novi
predsjednik Skupštine, a to
je legenda kakanjskog rukometa Nikica Komšić. Ovu
dužnost do danas obavljao
je Mato Komšo, sportski
novinar. Povlačenje sa mjesta predsjednika Skupštine
obrazložio je zdravstvenim
problemima. Elviru Aliefendiću je potvrđen mandat
predsjednika Upravnog
odbora, u koji su izabrana
četiri nova člana: dr. Nurfet
Detalj sa Skupštine RK Kakanj
Alić, Elvedin Šehagić, Emir
Demir i Muamer Čelebić.
Sva četiri nova člana Upravnog odbora, verifikovanjem
mandata postali su članovi
Skupštine na ovom zasjedanju.
Najviše pažnje je svakako privukla treća tačka
dnevnog reda, a to je izvještaj o radu kluba za 2012.
godinu. Klub je u 2012.
godini zabilježio ukupne
rashode od oko 57 hiljada
maraka, a imao ukupne
prihode 48.962 KM. Iz
budžeta Općine Kakanj
Klub je inkasirao 20.750 KM,
a ostali prihodi se odnose
na donacije i sponzorstva
niza državnih i privatnih
preduzeća. Izvještaj o takmičarskom djelovanju
kluba podnio je član Upravnog odbora, trener seniorske ekipe Almir Amitović. U
izvještajima i tokom rasprava istaknuti su različiti problemi, od nedostatka novca, preko treniranja i zalaga-
nja igrača, uključujući neke
ključne povrede i nezadovoljstvo nekolicine, do optimizma, entuzijazma i polaganja nada u najmlađe selekcije Rukometnog kluba
„Kakanj“. Bez obzira što se
razmišljalo o odustajanju od
takmičenja u Premijer ligi,
na Skupštini je konstatovano da to ne treba činiti, već
sezonu dovesti do kraja i
onda napraviti kvalitetnu
analizu sa definiranim ciljevima za dalje egzistiranje
Kluba. Članovi skupštine su
upoznati i sa tim da će u
mjesecu februaru biti organizovan već tradicionalni
rukometni turnir ‘’Zlatni ljiljan’’. Vjerojatno će to biti
turnir za mlađe kategorije,
jer će se u mjesecu ferbuaru
nastaviti i takmičenje u najelitnijem rukometnom takmičenju u našoj zemlji.
Ekipa „Apoteke Medica“ pobjednik novogodišnjeg Hakler turnira
KAKANJSKE NOVINE
U Sportskoj dvorani u Kaknju na samom kraju 2012.
godine održan je tradicionalni novogodišnji Hakler turnir.
Na turniru je nastupilo 15
ekipa koje su bile raspoređene u 4 grupe, prve dvije ekipe
iz svake grupe izborile su
plasman u četvrtfinale. Sam
turnir otvorio je Mehmed
Buza. Prvog dana turnira gledatelji su mogli vidjeti mnoštvo majstorija i dobrog fudbala. Drugog dana turnira održana je završnica takmičenja
26
Pobjednička ekipa Apoteka Medica
po grupama. Trećeg dana
turnira održana je završnica
turnira. U polufinalu su se
zasluženo našle ekipe Apote-
ka Medica, S&M-P, Croatia
Osiguranje, te ekipa Juniora
FK Rudar Kakanj. U utakmici
za treće mjesto sastale su se
ekipe S&M-P te ekipa Juniora
FK Rudar Kakanj a ekipa S&MP-a savladala je ekipu Rudara
rezultatom 6:3.
U finalnom susretu snage
su odmjerili Apoteke Medica
i Croatia Osiguranje. Apoteke
Medica u ovom susretu bile
su bolje rezultatom 4:2 te su
na taj način zasluženo osvojile pehar za najbolju ekipu
ovogodišnjeg turnira. Najbolji strijelac turnira bio je Bajro
Spahić, najbolji golman Harun Strika, a najperspektivniji igrač Belmin Kobilica.
Sam turnir obilježilo je i
nekoliko ekipa koje su se
bavile radnjama„izvan terena“ zbog kojeg su organizatori odlučili da ih diskvalifikuju iz daljnjeg toka ovog
turnira. I ovaj turnir baš kao
i njegovi prethodnici bili su
dobro posjećeni.
broj 205, 15.01.2013.
SPORT
KAKANJSKE NOVINE
Kontakt: 062 815 057
broj 205, 15.01.2013.
27

Similar documents

kn 215.indd - Kakanjske novine

kn 215.indd - Kakanjske novine kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom” Izdavač: Kakanjske novine doo Kakanj Direktor: Fikret Kadrić Glav...

More information

smiraj za još 520 nevinih srebreničkih žrtava

smiraj za još 520 nevinih srebreničkih žrtava „Kakanjske novine“ su za veliki doprinos u njegovanju slobode govora i razvoju štampanih medija na području općine Kakanj, kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općin...

More information

najveće općinsko priznanje posthumno kemalu

najveće općinsko priznanje posthumno kemalu kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom” Izdavač: Kakanjske novine doo Kakanj Direktor: Fikret Kadrić Glav...

More information

odbojkaški klub kakanj osvajač duple krune

odbojkaški klub kakanj osvajač duple krune je oko 70.000 KM. Iako nije sve urađeno po planu zbog nedostatka sredstava, poboljšani su uslovi za smještaj djece. „Od osnivača smo dobili sredstva za investiciono ulaganje u iznosu od 50.000 KM z...

More information