INVAZIVNE VRSTE – Ivana Prus

INVAZIVNE VRSTE
Ivana Prus
BIORAZNOLIKOST

Označava RAZNOLIKOST života u nekom
ekosustavu, biomu ili na čitavom planetu → obuhvaća
genetičku raznolikost, raznolikost vrsta i raznolikost
ekosustava

Unošenje stranih vrsta u ekosustave jedna je od
velikih prijetnji bioraznolikosti

Zahvaljujući ljudskim aktivnostima, neke su se vrste
prenijele s područja na kojima su oduvijek živjele na
područja na koja nikad prirodnim putem ne bi dospijele
Autohtone vrste
 vrste koje prirodno obitavaju u određenom ekosustavu
nekog područja (izvorne, domaće, zavičajne)
Alohtone vrste
 strane vrste (neizvorne, nezavičajne, egzotične,
unesene) koje prirodno nisu obitavale u određenom
ekosustavu nekog područja
→ dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem
a) Naturalizirane alothone vrste
b) Invazivne alohtone vrste

Invazivne alohtone vrste– vrste čije unošenje i daljnje
širenje direktno ugrožava ekosustav, stanište i
autohtone vrste (biološku raznolikost)→ ekološke i
ekonomske posljedice
Gambusia affinis


Caulerpa taxifolia
Ambrosia artemisiifolia
od 100 unesenih stranih vrsta, najmanje će ih 10 opstati na novom
staništu, dok će 3% biti invazivne

Prema Svjetskoj udruzi za zaštitu prirode (The World
Conservation Union –IUCN) invazivne vrste na nekom
području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju
drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta

Invazivne biljne vrste→ zauzimaju prostor zavičajnim
vrstama, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na
staništu, strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koje
negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka

Invazivne životinjske vrste→ zavičajnim vrstama
oduzimaju hranu i sklonište, prenose bolesti...
npr. ozbiljno ugrožena autohtona flora i fauna Galapagosa
PUTEVI PRIJENOSA I ŠIRENJA INVAZIVNIH
VRSTA
→ djelovanjem čovjeka namjerno ili nenamjerno!
SLIJEPI PUTNICI
 OPSTANAK I TRGOVINA
 ZABAVA I POMODARSTVO
 BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
 METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I
UKLANJANJA
 PROMJENA STANIŠTA

SLIJEPI PUTNICI
Prošireni nenamjernim djelovanjem čovjeka
 npr. crni ili brodski štakor, kućni miš, kukci, sjemenke,
patogeni, plankton...

paraziti
Mus musculus
Rattus rattus
OPSTANAK I TRGOVINA

Vrijeme kolonizacije→ dolaskom Europljana unešene i
nove vrste (npr. mačke, psi, svinje, koze, zečevi,
štakori...)

Potreba za hranom→ biljke i životinje prenesene za
uzgoj (ratarstvo, stočarstvo, marikultura)→ neke od njih
NAMJERNO puštene→ divlje populacije (npr. zečevi u
Australiji→ uništenje usjeva)

Radi istrijebljenja štetnika (štakori)→ namjerno uvezeni
mungosi

Osnivanje farmi ovaca (vuna)
Iskorištavanje borovine i lana (izrada jarbola i jedara
za brodove koji trguju Tihim oceanom)

Domaća mačka, Felis catus
(Europa→ SAD, Australija)
- Ubijaja ptice pjevice, gmazove i sisavce
Javanski mungos, Herpestes javanicus
(Azija→ J. Amerika, Japan, Europa, neki pacifički otoci)
- Unesen radi kontrole populacije zmija otrovnica, prešao
na glodavce i ptice

BALASTNE VODE→ primarni put širenja vodenih
invazivnih vrsta (“biološka juha”)
(služe za održavanje stabilnosti brodova i sigurnost na otvorenom
moru)

Sadrže jajašca, ličinke, bakterije, alge, plankton...

PROBLEM: prilagodba vrsta novom okolišu,
razmnožavanje, ugrožavanje domaćih vrsta
Kaulerpa, Caulerpa taxifolia
(tropska alga → Sredozemno more, južna Kalifornija)
- Istiskuje prirodne vrste alga i morske cvjetnice →
hrana, rast i razmnožavanje morskih životinja
Raznolika trokutnjača, Dreissena polymorpha
(Crno more, Kaspijsko jezero → Sj. Amerika, cijela Europa)
- Pričvršćava se nitima za čvrste podloge, velika
reproduktivna sposobnost
- Kompeticija za hranu i prostor, nakupljanje u cjevovodima,
branama, brodovima...
ZABAVA I POMODARSTVO
LOV→ egzotična krzna životinja
(npr. vjeverica→ Newfoundland do Aljaske→ američka
kuna – krzno; sibirska lasica, zerdavi→ zimsko krzno;
američka vidrica→ najpoznatije krzno; nutrije)

Neovison vison
Myocastor coypus
RIBOLOV→ poribljavanje
(npr. unošenje Nilskog grgeča u Viktorijino jezero →
uništena autohtonu riblja fauna; Kalifornijska
pastrva→ SAD→ Europa)

Oncorhynchus mykiss
Lates niloticus
KUĆNI LJUBIMCI→ popularne skupine
(npr. papige→ Azija→ Grčka→ Europa, tropske
ribice, egzotični gmazovi...)

papige
tropske ribice
Burmanski piton, Phyton molurus bivittatus
(Azija→ Florida)
- Ugrožava autohtoni divlji svijet Evergladesa
HORTIKULTURA → dekoracije
Grimizna vrbica, Lythrum salicaria
(Europa i Azija→ Amerika, Australija, Afrika)
- Ukrasna biljka, širi se, guši autohtone biljke
ENTOMOLOŠKE ZBIRKE
BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Korištenje za pokuse i analize
METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I
UKLANJANJA
 Stranu vrstu gotovo NIKAD nije moguće ukloniti iz
staništa u koje se proširila
→ VAŽNO: rano otkrivanje i djelovanje !!!
Postupci uklanjanja:
a) mehanički (npr. ambrozija→ Sj. Amerika→ Europa –
čupanje)
b) kemijski (npr. muha ce-ce→ Afrika – prskanje)
c) biološki→ pomoću drugih živih organizama (potječu iz
istih zavičajnih staništa)!


npr.
Gambuzija→ ribnjaci Indije→ ličinke komaraca
Božja ovčica→ Kalifornija→ narančin crvac
Krastača→ Australija→ štetočine→ postala invazivna!
Europska crvena lisica→ Australija (lov)→ zečevi,
ptice→ postala invazivna!
Gambusia affinis
Bufo marinus
Vulpes vulpes
PROMJENA STANIŠTA
Razlozi mnogobrojni (potreba za hranom, sirovinama,
prometnicama; veze između vodotokova→ uklanjanje
barijera, stvaranje mreža kanala)
 Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita→ uništavanje
mikrostaništa→ propast autohtonih zajednica
 Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo
nezdravo područje

npr.
 Sueski kanal – ulazak vrsta iz Crvenog mora ka
Mediteranu
 Panamski kanal – izmjena vrsta Tihog i Atlanskog
oceana
Nutrija, Myocastor coypus
(J. Amerika→ brojne zemlje)
- Prevelika ispaša→ erozija na
riječnim obalama i nasipima
Otok Sv. Helena→ koze→
pobrstile biljni pokrov→
erozija tla
UTJECAJ INVAZIVNIH VRSTA

PREDATORI I GRABEŽLJIVCI

PARAZITI I PATOGENI

KOMPETITORI (SUPARNICI)

HIBRIDIZACIJA

UTJECAJ NA EKOSUSTAV
PREDATORI I GRABEŽLJIVCI


Alohtone invazivne vrste istjeruju
autohtone i naturalizirane invazivne
vrste
npr. mačka→ otočje N. Zelanda –
istrijebljen carić (strijež palčić)
Troglodytes toglodyte
Smeđa mangrova zmija→
Nova Gvineja, Australija→
otok Guam – vojna baza→
uništila velik dio autohtone otočne
faune
Boiga irregularis
PARAZITI I PATOGENI

Preneseni nenamjerno zajedno s drugim vrstama→
međudjelovanje čovjeka i okoliša
Posljedice: štete na usjevima, narušeno zdravlje
ljudi...
npr. Europski kolonizatori→ ospice, boginje, „Crna smrt”
epidemija kuge (vektor: buhe sa crnih, brodskih štakora)
 Muha ce-ce (Afrika)→ bolest spavanja
 Virusi (virus gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila),
bakterije...
 Mikroorganizni (balastne vode)

Azijski komarac tigar, Aedes albopictus
(Azija→ Europa, Amerika, Karibi, Afrika i Srednji Istok)
- Prenosi patogene i viruse
KOMPETITORI (SUPARNICI)
Prevlast za raspoložive resurse (staništa, izvore hrane
i vode, svijetlo, nutrijente...)
 Autohtone vrste nenaviknute na „došljake”→ poraz
 npr. Europski čvorci→ Europa, Azija, s.Afrika→ cijeli
svijet→ istiskuje autohtone vrste ptica
 Signalni rak (Pacifastacus leniusculus) – Sj. Amerika
→ potiskuje autohtonog riječnog raka (Astacus
astacus) – Europa

Sturnus vulgaris
UTJECAJ NA EKOSUSTAV
Povećao se povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i
drugih ljudskih aktivnosti korištenjem invazivnih vrsta u
različite svrhe
 Što je neki ekosustav nezdraviji→ broj invazivnih vrsta
veći→ narušena ravnoteža

Npr. ptice kiviji (neletačice)→ Novi Zeland→ neizvjestan
opstanak (plijen sisavaca doveženih dolaskom Europljana)
 Jelen aksis→ Azija→ Havaji (brsti vegetaciju, ubrzava
eroziju tla)

Axis axis
Apteryx australis
EKOLOŠKE I SOCIO - EKONOMSKE
POSLJEDICE
Smanjenje biološke raznolikosti
 Takvi slučajevi invazivnih stranih vrsta mogu ugroziti
sustave javnog zdravstva, naštetiti usjevima i stoci te
imati značajne ekonomske učinke


Veliki troškovi→ kontrola širenja (US EPA – godišnje
preko 100 milijardi dolara štete, Europa 12,5 milijuna
eura)
Zašto se to događa?
Neinformiranost javnosti
Monitoring se ne provodi sustavno
Nedorečenost i nepoštivanje zakona
Rješenje:

Utvrditi postojeće stanje invazivnih vrsta

Sastaviti njihov popis

Provoditi monitoring invazivnih vrsta

Izraditi Nacionalnu strategiju o invazivnim vrstama

Jačati sustav informiranja i educiranja šire javnosti o
invazivnim stranim vrstama

Izraditi potrebne zakonske propise
ZAKLJUČAK:

Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti
biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah
nakon direktnog uništavanja staništa

Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikosti,
invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i
zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom
razvitku
"Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji.
Preživljavaju oni koji se najbolje
prilagođavaju promjenama!„ Charles
Darwin

Nastavi li se trend nepažnje ili namjernog
unošenja stranih invazivnih vrsta u
ekosustave→ konačan ishod: svijet će biti
naseljen tek nekolicinom kozmopolitskih
„supervrsta” !
...”supervrste”
Razmislimo:
1. Predstavljamo li mi kao ljudi invazivnu vrstu?
(Čovjek- invazivna vrsta?)
2. Imamo li pravo uništavati druge vrste ukoliko nisu
za nas prijetnja?
3. Znate li koliko je do danas invazivnih vrsta
uvezeno u Europski okoliš?
a) više od 1000
b) između 5000 – 10 000
c) više od 10 000
ZANIMLJIVOST:
Za gastronomske ekshibicioniste: Večer invazivnih vrsta nudi čaj od
ambrozije i riječne rakove
OBJAVA: 26.10.2011 / 12:33



1.
2.



Pod motom "If you cannot beat the enemy – eat the enemy!" u prostoriji
Kluba SC s početkom u 20 sati u srijedu navečer Festival Perforacija
predstavit će prvu Večeru invazivnih vrsta
Riječ je o nesvakidašnjem gastronomskom ekshibicionizmu koji pokušava
promovirati prehranu temeljenu na upotrebi biljnih i životinjskih invazivnih
vrsta u regularnoj prehrani
Ovakav pristup proizvodi dvostruki pozitivan učinak:
potpomaže očuvanju prirodne ravnoteže i tako izravno utječe na
očuvanje bogatstava biosfere
nudi rijetku kulinarsku senzaciju koja će zasigurno zaintrigirati mnoga
znatiželjna nepca gastronoma
Zainteresiranima će se, osim početne edukacije o invazivnim populacijama,
pružiti jedinstvena prilika da doznaju kakvog je okusa čaj od ambrozije ili
poslastice spravljene od mesa riječnih rakova
U današnjim recesijskim uvjetima, kada mnogi muku muče kako spojiti kraj
s krajem te osigurati redovnu prehranu sebi i svojoj obitelji, ovo bi mogao
postati nov način jeftinog izvora namirnica jer su invazivni organizmi prisutni
svuda oko nas.
Potrebno je samo naučiti u koje godišnje doba odabrati pojedine vrste. Sve
ostalo je besplatno.
Literatura:







Malcolm L. Hunter, JR. and James Gibbs. Fundamentals of
Conservation Biology. Third Edition.
Kerovec, M. i Lajtner J. Invazivne vrste. Kopnene vode Hrvatske.
Kružić, K., 2005. Primarni indikatori biološke raznolikosti u
Republici Hrvatskoj. Agencija za zaštitu okoliša – AZO.
MacPhee, B., 2006. ALIEN FLOTILLAS: THE EXPANSION OF
INVASIVE SPECIES THROUGH SHIP BALLAST WATER.
EarthTrends Environmental Essay Competition Winner.
Holeck, K.T., Mills, E.L., Macisaac, H.J., Dochoda, M.R., Colautti,
R.I. i Ricciardi, A., 2004. Bridging Troubled Waters: Biological
Invasions, Transoceanic Shipping, and the Laurentian Great Lakes.
BioScience, 54, 10.
Mack, R.N., Simberloff, D., Lonsdale, W.M., Evans, H., Clout, M.,
Bazzaz, F.A., 2000. BIOTIC INVASIONS: CAUSES,
EPIDEMIOLOGY, GLOBAL CONSEQUENCES, AND
CONTROL.
Drvo znanja- enciklopedijski časopis za mlade, prosinac
2010./siječanj 2011. Broj 140-141.
web – stranice:









http://www.dzzp.hr/vrste/alohtone-i-invazivne-vrste/straneinvazivne-vrste-865.html
http://wmd.hr/portal/hrvatska/hrvatska/Sto-najgorih-svjetskihinvazivnih-vrsta/
http://www.invazivnevrste.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?p
ageId=3&langID=1
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2112
http://en.wikipedia.org/wiki/Aedes_albopictus#Invasive_species
http://www.nature.org/initiatives/invasivespecies/
http://www.great-lakes.net/teach/pollution/ans/ans_7.html
http://massbay.mit.edu/exoticspecies/ballast/
http://www.vecernji.hr/zivot/vecer-invazivnih-vrsta-nudi-cajambrozije-rijecne-rakove-clanak-340250
Hvala na pozornosti!